Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.8 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Ekonomija 0 1296 42647837 42561698 2026-06-29T04:13:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647837 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Frankfurt,_European_Central_Bank_with_Euro-2.jpg|thumb|250px|[[Evropska centralna banka]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]<ref name="CIA">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html|title=GDP (Official Exchange Rate)|publisher=[[CIA World Factbook]]|accessdate=June 2, 2012|archive-date=2018-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227071047/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html|dead-url=yes}}</ref>]] [[Datoteka:NYSE-floor.jpg|thumb|250px|Berza u [[Njujork]]u]] '''Ekonomija''' je naučna disciplina koja proučava osnovna pravila ponašanja i ekonomske zakonitosti u ekonomskim aktivnostima.<ref name="Backhouse">Backhouse, Roger E., and Steven Medema (2008). "economics, definition of", ''The New Palgrave Dictionary of Economics'', 2nd Edition, pp. 720–22. [http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_E000291&q=definitions&topicid=&result_number=5 Abstract.]<br />_____ (2009). "Retrospectives: On the Definition of Economics", ''Journal of Economic Perspectives'', 23(1), pp. [http://pubs.aeaweb.org/doi/pdfplus/10.1257/jep.23.1.221 221–33].</ref> U svakoj epohi razvoja, ekonomija proučava ekonomske aktivnosti, kako društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara i usluga i vrši njihovu raspodelu među članovima društva. Ekonomija je povezana i sa drugim naukama: [[sociologija|sociologijom]], [[demografija|demografijom]], [[politika|politikom]] i drugim.<ref name="Groenwegen">Smith, Adam (1776). ''An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations'', and Book IV, as quoted in Peter Groenwegen (1987) The New Palgrave Dictionary of Economics), "'political economy' and 'economics'", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp.&nbsp;904–07 (brief [http://www.dictionaryofeconomics.com/search_results?q=%22political+economy+and+economics%22+Groenewegen&edition=current&button_search=GO link]).</ref> Predmet izučavanja ekonomije je podeljen na dve glavne oblasti: [[mikroekonomija|mikroekonomiju]] koja proučava privredne subjekte ([[domaćinstvo|domaćinstva]] i [[preduzeće|preduzeća]]) sa stanovišta troškova proizvodnje, i [[makroekonomija|makroekonomiju]] koja se bavi izučavanjem pojava i procesa kao što su: [[inflacija]], [[nezaposlenost]], [[industrijska proizvodnja]] i ekonomija države..<ref name="Imperialism">Edward Lazear P. (2000|. "Economic Imperialism", ''Quarterly Journal Economics'', 115(1)|, [http://www.jstor.org/pss/2586936 p. 99]–146. [http://66.102.1.104/scholar?hl=en&lr=&q=cache:fD0VzttXRUMJ:flash.lakeheadu.ca/~kyu/E5111/Lazear2000.pdf+ Cached copy.] [http://66.102.1.104/scholar?hl=en&lr=&q=cache:lK_6EHxTuCoJ:faculty-gsb.stanford.edu/lazear/personal/PDFs/economic%2520imperialism.pdf+ Pre-publication copy](larger print.)<br />Becker, Gary S. (1976). ''The Economic Approach to Human Behavior''. [http://books.google.com/books?id=iwEOFKSKbMgC&dq=%22The+Economic+Approach+to+Human+Behavior%22+Introduction&lr=&source=gbs_summary_s&cad=0 Links] to arrow-page viewable chapter. University of Chicago Press.razvoju ekonomije najvise je doprineo baka prase [[primenjena ekonomija]]; [[Teorija racionalnog izbora|racionalna]] i [[bihevioralna ekonomija]]; kao i podela na [[formalna ekonomija]] (koja je u većoj meri „ortodoksna“ i bavi se vezom „racionalnosti-individualizma-ravnoteže“) i [[jeretička ekonomija]] (koje je „radikalnija“ i bavi se vezom „institucija-istorije-društvene strukture“).Andrew Caplin and Andrew Schotter, ''The Foundations of Positive and Normative Economics'', Oxford University Press, 2008, {{ISBN|0-19-532831-0}}</ref><ref>Davis, John B. (2006). "Heterodox Economics, the Fragmentation of the Mainstream, and Embedded Individual Analysis", in ''Future Directions in Heterodox Economics''. Ann Arbor: University of Michigan Press.</ref> Racionalno korišćenje resursa u proizvodno-uslužnim delatnostima stvara mnoge proizvode i usluge.<ref name="MarshallJevons">Alfred Marshall, and Mary Paley Marshall (1879). ''The Economics of Industry'', Macmillan, p. [http://books.google.com/books?id=wFc4yr9xfqAC&printsec=find&pg=PA2#v=onepage&q&f=false 2.]<br />William Stanley Jevons (1879). ''The Theory of Political Economy'', 2nd ed., Macmillan. p. [http://books.google.com/books?id=aYcBAAAAQAAJ&printsec=find&pg=PR14#v=onepage&q&f=false xiv].</ref> U razvijenim zemljama sveta poljoprivreda stvara 2% domaćeg učinka, industrija oko 30%, a ostatak su usluge, koje uključuju: [[bankarstvo]], [[transport]], [[zabava|zabavu]] i [[kultura|kulturu]], [[komunikacija|komunikacije]] i [[informacija|informacije]],<ref>The World Bank (2007). [http://go.worldbank.org/78EK1G87M0 "Economics of Education."]. Retrieved October 21, 2007.</ref> [[turizam]] i [[javne usluge]] ([[odbrana]], [[policija]]<ref>David D. Friedman (2002). [http://www.econlib.org/LIBRARY/Enc/Crime.html "Crime,"] ''The Concise Encyclopedia of Economics.'.' Retrieved October 21, 2007.</ref>, [[obrazovanje]] i [[zdravlje]]). Usluge u ovim zemljama beleže najbrži rast učinka i izvoza. S druge strane, u nerazvijenim zemljama sveta poljoprivreda stvara najznačajniji deo domaćeg učinka, sa najvećim brojem stanovnika i sa najnižim prihodima. Tako usluge u ovim zemljama beleže veoma spor rast učinka i izvoza. ''Može se zaključiti:'' :'''''Ekonomija''' proučava mnoge oblasti i probleme, razvijajući teorije ljudskog ponašanja u donošenju ključnih odluka u korišćenju ograničenih resursa radi proizvodnje i raspodele vrednih materijalnih dobara i usluga među ljudima.'' ili :'''''Ekonomija''' je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava koja su podobna za alternativne upotrebe.'' '''Lajonel Robins'''<ref>Robbins, Lionel (1932). ''An Essay on the Nature and Significance of Economic Science'', p. [http://books.google.com/books?id=nySoIkOgWQ4C&printsec=find&pg=PA15#v=onepage&q&f=false 15]. London: Macmillan. Links for [http://books.google.com/books?id=nySoIkOgWQ4C&printsec=find&pg=PR10#v=onepage&q&f=false 1932 HTML] and 2nd ed., [http://www.scribd.com/doc/14242989/An-Essay-on-the-Nature-and-Signicance-of-Economic-Science-Lionel-Robbins- 1935 facsimile].</ref> == Etimologija == {{Ekonomija}} Današnji naziv ekonomske nauke koji se sa engleskog „economics” u srpskom jeziku prevodi i kao ekonomija i kao [[ekonomika]], potiče od grčke reči „oikonomikos“ (οικονομικός). Ova reč je složenica koja povezuje grčke reči „nomos“ (νόμος), običaj, zakon i „oikos“ (οικος), kuća, i izvorno znači: zakoni upravljanja domaćinstvom. Veruje se da ju je prvi put upotrebio grčki mislilac [[Ksenofont|Ksenofon]] (Ξενοφῶν, 427–355. pne.) koji je svoju knjigu koja objašnjava kako uspešno voditi poljoprivredno domaćinstvo nazvao „Oikonomikos“ (Oικονομικός)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/trziste/NIE-1.doc |access-date=2009-09-11 |archive-date=2011-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110908091115/http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/trziste/NIE-1.doc |dead-url=yes }}</ref><ref name="etymology">{{cite web | last = Harper | first = Douglas | authorlink = | title = Online Etymology Dictionary&nbsp;– Economy |date=November 2001 | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=economy | accessdate=October 27, 2007}}</ref> == Istorijska geneza razvoja ekonomije == Ekonomija je doživela dugi razvojni put, zavisno od promena ekonomske rezvijenosti i društvenih odnosa. Ekonomska misao započinje učenjem antičkih filozofa [[Ksenofont]]a, [[Platon]]a i [[Aristotel]]a, a nastavljaju je srednjovekovni skolastici i kanonisti, od kojih je najpoznatiji bio [[toma Akvinski|sveti Toma Akvinski]]. Opšta karakteristika tog razdoblja bio je normativizam, o čemu govore stavovi o trgovini, kamati, pravdnoj ceni itd., što je u vezi sa vrednostima i ciljevima, za razliku od pozitivne ekonomije koja predstavlja skup sintetizovanih znanja o onome što postoji u praksi – životu. Prvi ekonomski teoretičari bili su [[Merkantilizam|merkantilisti]] (od [[15. vijek|15.]] do [[18. vijek|18. veka]]), koji su se zalagali za pozitivan platni bilans zemlje u međunarodnoj trgovini, koji bi se ostvarivao uz snažnu intervenciju države. Na osnovu kritike državnog intervencionizma, merkantilisti su razvili teorije ekonomskog liberalizma u Francuskoj (fiziokrati) i Engleskoj (klasičari). Engleski politički ekonomista [[Adam Smith]] je započeo modernu ekonomiju kao naučnu disciplinu preko svoje knjige "Bogatstvo naroda". Smith je u navedenoj knjizi zaključio da pojedinci vođeni "nevidljivom rukom" tržišta ostvarujući svoje interese ujedno ostvaruju i interese društva u cjelini. Smith je i odbacio merkantilistički zahtjev za ograničavanjem trgovine, tvrdeći da je trgovina korisna i da zemlje trguju na bazi apsolutnih prednosti ("teorija aposolutnih prednosti"). Smithov nasljednik David Ricardo je ponudio svoju teoriju međunarodne trgovine koja se odnosi na komparativne prednosti zemalja ("teorija komparativnih prednosti"). Naslanjajući se na radnu teoriju vrijednosti ekonomskih klasika, [[Karl Marx]] uvodi pitanje eksploatacije radnika u ekonomiji. Naime, smatrajući da rad čini osnovu vrijednosti nekog proizvoda, Marx je zaključio da višak rada prisvaja kapitalista, a protivno pravima radnika koji su uložili svoj rad u taj proizvod. Marksisti naknadno odbacuju druge teorije vrijednosti poput proizvodne teorije vrijednosti i grupe subjektivnih teorija vrijednosti. Osnivačem Austrijske ekonomske škole se smatra Carl Menger koji je poznat po marginalnoj teoriji korisnosti. Ova teorija korisnosti spada u red subjektivnih teorija vrijednosti i suprotna je proizvodnoj teoriji vrijednosti koju su primjenjivali klasici prije Mengera. Austrijska ekonomska škola je najpoznatija po primjeni metodološkog individualizma koji pretpostavlja posmatranje individue i njenih akcija, te primat dedukcije nad indukcijom u procesu zaključivanja. Tržište se posmatra kao spontani poredak ([[katalaksija]]). Poznati predstavnici austrijske škole ekonomije su [[Friedrich August von Hayek|Friedrich August Hayek]], Ludwig von Mises i Eugen von Böhm-Bawerk. Neki smatraju da je i Joseph Schumpeter pripadao ovoj školi mišljenja. == Vrste tržišta == Kao što smo već rekli jedan od ključnih zadataka ekonomije je da odgovori na tri pitanja (šta, kako i za koga). Društva imaju različite ekonomske sisteme koji na različit način odgovaraju na ta pitanja. Tako imamo društva sa naredbodavnom ekonomijom (planska ekonomija) i društva sa tržišnom ekonomijom. U današnjem svijetu niti jedno društvo nije u potpunosti usvojilo jedan od ovih sistema, već je to mješavina između njih, pa za sva ta društva kažemo da imaju mješovite ekonomije. Tržišnom ekonomijom smatramo ekonomiju zasnovanu na ravnoteži ponude i potražnje. Što je manje vlast uključena u tržište, to je tržište slobodnije. Krajnji vid takve ekonomije je liberalno društvo u kojem državni aparat nema uticaja na ekonomiju. Zagovornici takvog društva polaze od shvatanja da ekonomija teži ka ravnoteži zahvaljujuci zakonu spojenih posuda. Pojam globalizacije je usko vezan za ovakvo poimanje ekonomije. Zagovornici planske ekonomije smatraju da je ekonomiju moguće kontrolisati kroz državnu intervenciju. Planska ekonomija podrazumijeva da postoji centralni planski organ koji će donositi odluke o cjelokupnom ekonomskom sistemu. Oštru kritiku ovakvom pristupu ekonomiji iznijela je Austrijska ekonomska škola. == Teorije ekonomije == Teorije ekonomije su: {{columns-list| * [[Klasična politička ekonomija]]; * [[Neoklasična politička ekonomija]]; * [[Kejnzov model]]; * [[Monetaristička teorija]]; * [[Nova klasična ekonomija]]; * [[Institucionalizam]]; * [[Novi kejnzijanizam]]. }} == Predmeti izučavanja ekonomije == Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem, analizom i produbljivanjem saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa stanovišta analize odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija), odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih potreba. Analiza se vrši na makro i mikro nivou. * '''[[Makroekonomija]]''' potiče od grčkih reči ''MAKΡΥΣ/macrys'' (veliki) i ''ΟΙΚΟΝΟΜΙΑ'' (pravila u radu gazdinstva), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. Drugim rečima, bavi se proučavanjem problema društvene privrede, kao celine, gde se varijable svode na mali broj globalnih veličina, tj. kompleksnih agregatnih veličina. * '''[[Mikroekonomija]]''' potiče od grčkih reči ''ΜΙΚΡΟΣ/micros'' (mali) i ''ΟΙΚΟΝΟΜΙΑ'' (pravila u radu gazdinstva), što bi u prevodu značilo izučavanje pojedinačnih ekonomskih pojava, veličina i odnosa vezanih za pojedince i preduzeća. == Praksa == {{Main|Ekonomska metodologija|Matematička ekonomija}} Savremena ekonomija koristi matematiku. Ekonomisti se oslanjaju na alate [[Infinitezimalni račun|kalkulusa]], [[linearna algebra|linearne algebre]], [[statistika|statistike]], [[teorija igara|teorije igara]], i [[Informatika|informatike]].<ref>Gérard Debreu (1987). "mathematical economics", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp. 401–03.</ref> Od profesionalnih ekonomista se očekuje da budu upoznati sa tim alatima, mada se samo manji broj njih specijalizuje u polju ekonometrije i matematičkih metoda. === Teorija === Formalna ekonomska teorija se oslanja na ''a priori'' kvantitativne [[model (ekonomija)|ekonomske modele]], koji zahvataju mnoštvo koncepata. Teorija se tipično bazira na ''[[ceteris paribus]]'' pretpostavci, što znači na držanju konstantnim svih promenljivih osim razmatrane. Pri kreiranju teorija, cilj je da se nađu one koje nemaju povećane informacione zahteve, koje proizvode preciznija predviđanja, i koje su proliferne u generisanju rezultata istraživanja u odnosu na prethodne teorije.<ref>Milton Friedman (1953). "Essays in Positive Economics, The Methodology of Positive Economics", ''Essays in Positive Economics'', University of Chicago Press, p. 10.</ref> U [[mikroekonomija|mikroekonomiji]], glavni koncepti su [[ponuda i potražnja]], [[marginalizam]], [[teorija racionalnog izbora]], [[oportunitetni trošak]], [[budžetsko ograničenje|budžetska ograničenja]], [[korisnost]], i [[teorija firme]].<ref>Boland, Lawrence A. (1987). "methodology", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp. 455–58.</ref><ref name="Dissension">{{cite journal | author=Frey, Bruno S., Werner W. Pommerehne, Friedrich Schneider, and Guy Gilbert. | title=Consensus and Dissension Among Economists: An Empirical Inquiry| journal=American Economic Review| year=1984| volume=74| issue=5|pages= p [http://links.jstor.org/sici?sici=0002–8282%28198412%2974%3A5%3C986%3ACADAEA%3E2.0.CO%3B2–E&size=LARGE p. 986–994] }} Accessed on 2007-03-17.</ref> Rani [[Makroekonomija|makroekonomski]] modeli su bili usredsređeni na modeliranje odnosa između agregatnih promenljivih, međutim pošto se ispostavilo da se odnosi vremenom menjaju makroekonomisti, uključujući [[Novi kejnzijanizam|nove kejnzijaniste]], su reformulisali svoje modele u obliku [[mikrofondacija]].<ref name="Dixon2008">Dixon, Huw David (2008). "new Keynesian macroeconomics," ''The New Palgrave Dictionary of Economics'', 2nd Edition. [http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_N000166&edition=current&q= Abstract].</ref> Gore pomenuti mikroekonomski koncepti igraju važnu ulogu u makroekonomskim modelima&nbsp;– na primer, u [[monetarna teorija|monetarnoj teoriji]], [[kvantitativna teorija novca]] predviđa da povećanje [[Novčana masa|novčane mase]] povišava [[inflacija|inflaciju]], i za inflaciju se smatra da je pod uticajem [[Teorija racionalnih očekivanja|racionalnih očekivanja]]. U [[ekonomija razvoja|ekonomiji razvoja]], sporiji rast razvijenih nacija je u nekim slučajevima bio predviđen zbog opadajućih marginalnih povraćaja na investicije i kapital, i ta pojava je uočena u slučaju [[četiri azijska tigra]]. U nekim slučajevima ekonomska hipoteza je samo ''[[kvalitativna ekonomija|kvalitativna]]'', a ne ''kvantitativna''.<ref>Quirk, James (1987). "qualitative economics", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 4, pp. 1–3.</ref> Prezentacije ekonomskih razmatranja često koriste dvodimenzionalne grafikone za ilustrovanje teorijskih relacija. Na višem nivou uopštenosti, [[Paul Samuelson|Pol Samjuelsonova]] rasprava ''[[Fondacije ekonomske analize]]'' (1947) je koristila matematičke metode za predstavljanje teorija, posebno radi maksimizovanja bihevioralnih odnosa agenasa koji dosežu ravnotežu. Knjiga ima fokus na ispitivanju klase izjava zvanih ''operaciono smislene teoreme'' u ekonomiji, što su [[teorem]]e koje mogu da budu opovrgnute empiričkim podacima.<ref name="Foundations">{{cite book | title= Foundations of Economic Analysis, Enlarged Edition| last=Samuelson| first=Paul A.| authorlink= | origyear=1947| year=1983| page=4| publisher=Harvard University Press| location=Boston| isbn=978-0-674-31301-9}}</ref> === Empirijska istraživanja === {{Main|Ekonometrija|Eksperimentalna ekonomija}} Ekonomske teorije se frekventno [[Empirijska evidencija|empiriski]] testiraju, uglavnom putem [[ekonometrija|ekonometrije]] koristeći [[ekonomski podaci|ekonomske podatke]].<ref>Hashem, M. Pesaren (1987). "econometrics", The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 2, p. 8.</ref> Kontrolisani eksperimenti koji su uobičajeni u [[fizička nauka|fizičkim naukama]] su teško izvodivi i retko se sreću u ekonomiji.<ref>Probability, econometrics and truth: the methodology of econometrics By Hugo A. Keuzenkamp Published by Cambridge University Press, 2000 {{ISBN|0-521-55359-8}}, {{ISBN|978-0-521-55359-9}}, 312 pages, page 13: "...in economics, controlled experiments are rare and reproducible controlled experiments even more so..."</ref> Umesto toga široke grupe podataka se [[obzervaciona studija|obzervaciono studiraju]]; ovaj tip testiranja se tipično smatra manje rigoroznim od kontrolisanih eksperimenata, i zaključci su tipično u većoj meri okvirni. Međutim, polje [[eksperimentalna ekonomija|eksperimentalne ekonomije]] je u porastu, i u sve većoj meri se koriste [[prirodni eksperiment]]i. [[Statistika|Statistički metodi]], kao što je [[regresiona analiza]], se često koriste. Praktičari koriste takve metode za procene veličine, ekonomskog značaja, i [[statistički značaj|statističkog značaja]] („jačine signala“) hipotetizovanih relacija i za podešavanje nivoa buke drugih promenljivih. Takvim sredstvima, hipoteze mogu da budu prihvaćene, mada do toga dolazi u probabilističnom smislu, umesto izvesnosti. Prihvatanje je zavisno od [[krivotvorenje|opovrgavajućih]] hipoteza testovima preživljavanja. Upotreba široko prihvaćenih metoda ne proizvodi uvek konačne zaključke, niti čak konsenzus po datom pitanju, imajući u vidu različite testove, [[set podataka|setove podataka]], i prethodna verovanja. Kritike bazirane na profesionalnim standardima i [[Replikacija (statistika)|nereplikabilnosti]] rezultata služe kao dodatne provere protiv predrasuda, grešaka, i prekomerne generalizacije,<ref name="Dissension"/><ref>Blaug, Mark (2007). "The Social Sciences: Economics" ( Methods of inference and Testing theories), ''The New Encyclopædia Britannica'', v. 27, p. 347.</ref> mada je najveći deo ekonomskih istraživanja obeležen kao nereplikabilan, i prestižni žurnali su optuživani da ne omogućavaju replikaciju putem davanja pristupa kodu i podacima.<ref name=McCullough2007>{{cite journal | author = McCullough, B.D. | year = 2007 | title = Got Replicability? The Journal of Money, Banking and Credit Archive | journal = Econ Journal Watch | volume = 4 | issue = 3 | pages = 326–337 | url = http://www.econjournalwatch.org/pdf/McCulloughAbstractSeptember2007.pdf | accessdate = 2008-06-07 | format = PDF | archive-date = 2008-06-25 | access-date = 2015-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080625054132/http://www.econjournalwatch.org/pdf/McCulloughAbstractSeptember2007.pdf | url-status = dead }}</ref> Poput korošćenja teorija, upotrebe statističkih testova su otvorene za kritičku analizu.<ref>• Kennedy, Peter (2003). ''A Guide to Econometrics'', 5th ed., "21.2 The Ten Commandments of Applied Econometrics", pp. 390–96 [http://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=B8I5SP69e4kC&oi=fnd&pg=PR11&ots=w8xiZdkYWb&sig=_YKfXmJbK4-F3H4zsMl8N-U5BGo#PRA1-PA390,M1 (excerpts).]<br />&nbsp;&nbsp; • McCloskey, Deirdre N. and Stephen T. Ziliak (1996). "The Standard Error of Regressions", ''Journal of Economic Literature'', 34(1), pp. [http://www.deirdremccloskey.com/docs/pdf/Article_189.pdf 97–114.]<br />&nbsp;&nbsp; • Hoover, Kevin D., and Mark V. Siegler (2008). "Sound and Fury: McCloskey and Significance Testing in Economics", ''Journal of Economic Methodology'', 15(1), pp. 1–37 [http://129.3.20.41/econ-wp/em/papers/0511/0511018.pdf (2005 prepubication version).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527204129/http://129.3.20.41/econ-wp/em/papers/0511/0511018.pdf |date=2008-05-27 }} Reply of McCloskey and Ziliak and rejoinder, pp. 39–68.</ref> Kritički komentari ekonomskih publikacija u prestižnim žurnalima poput ''[[American Economic Review]]'' su znatno opali u zadnjih 40 godina. Ovaj trend se delom pripisuje podsticajima žurnala da se maksimizuje broj citacija radi ostvarivanja višeg ranga u indeksu citacija društvenih nauka (SSCI).<ref name=Whaples2006>{{cite journal | author = Whaples, R. | year = 2006 | title = The Costs of Critical Commentary in Economics Journals | journal = Econ Journal Watch | volume = 3 | issue = 2 | pages = 275–282 | url = http://ideas.repec.org/a/ejw/volone/2006275-282.html | accessdate = 2008-06-10 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080129025046/http://ideas.repec.org/a/ejw/volone/2006275-282.html |archivedate = 2008-01-29}}</ref> U primenjenoj ekonomiji, [[ulazno-izlazni model]]i koji koriste metode [[linearno programiranje|linearnog programiranja]] se veoma često sreću. Velike količine podataka se obrađuju putem računarskih programa da bi se analizirao impakt pojedinih smernica; [[Minnesota IMPLAN Group|IMPLAN]] je jedan od dobro poznatih primera. [[Eksperimentalna ekonomija]] promoviše upotrebu [[Naučna kontrola|naučno kontrolisanih]] [[eksperiment|eksperimenata]]. Time je umanjena dugo primetna distinkcija ekonomije i [[prirodna nauka|prirodnih nauka]], omogućavanjem izvođenja direktnih testova za ono što je ranije prihvatano u obliku aksioma.<ref>• [Bastable, C.F.] (1925). "experimental methods in economics", ''Palgrave's Dictionary of Economics'', reprinted in ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'' (1987, v. 2, p. 241.<br />&nbsp;&nbsp; • Vernon L. Smith (1987), "experimental methods in economics", ii. ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 2, pp. 241–42.</ref> U nekim slučajevima je utvrđeno da aksiomi nisu bili u potpunosti korektni; na primer, [[igra ultimatuma]] je pokazala da ljudi odbacuju nejednake ponude. U [[bihevioralna ekonomija|bihevioralnoj ekonomiji]], psiholog [[Daniel Kahneman]] je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 2002. godine zajedno sa [[Amos Tversky|Amosom Tverskim]] za njihovo empirijsko otkriće nekoliko [[kognitivna sklonost|kognitivnih sklonosti]] i [[heuristika u presuđivanju i donošenju odluka|heuristika]]. Slično empirijsko testiranje se vrši u [[neuroekonomija|neuroekonomiji]]. Još jedan primer je pretpostavka usko sebičnih preferencija u modelu kojim se testira za sebične, altruističke, i kooperativne preferencije.<ref>• Fehr, Ernst, and Urs Fischbacher (2003). "The Nature of Human Altruism", ''Nature'' 425, October 23, [http://homepage.univie.ac.at/Karl.Sigmund/SciAm02.pdf pp. 785–791.]<br />&nbsp;&nbsp; • Sigmund, Karl, Ernst Fehr, and Martin A. Nowak (2002),"The Economics of Fair Play", ''Scientific American'', 286(1) January</ref> Te tehnike su podstakle neke autore da trvrde da je ekonomija „istinska nauka“.<ref name=autogenerated1>{{cite journal| author=Lazear, Edward P.| title=Economic Imperialism| url=https://archive.org/details/sim_quarterly-journal-of-economics_2000-02_115_1/page/99| year=2000| volume=115| issue=1|jstor=2586936|pages= 99–146| journal=Quarterly Journal of Economics }}</ref> === Profesija === {{Main|Ekonomista}} Profesionalizacija ekonomije, izražena u vidu porasta diplomskih programa ovog predmeta, je bila opisana kao „glavni izazov ekonomije od oko 1900-tih“.<ref>Orley Ashenfelter (2001), "Economics: Overview", The Profession of Economics, ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'', v. 6, p. 4159.</ref> Većina većih [[univerzitet]]a i mnogi koledži imaju smer, školu, ili departman u kojem se [[akademsko zvanje|akademska zvanja]] dodeljuju za ovaj predmet, bilo da je to u okviru [[liberalne umetnosti|liberalnih umetnosti]], poslovnih, ili profesionalnih studija. U privatnom sektoru, profesionalni ekonomisti su zaposleni kao konsultanti, i u industriji, uključujući [[bankarstvo]] i [[finansije]]. Ekonomisti takođe rade za razne vladine departmane i agencije, na primer, za nacionalnu [[riznica|riznicu]], [[Centralna banka|centralnu banku]] ili [[Spisak nacionalnih i internacionalnih statističkih agencija|statistički biro]]. [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] je nagrada koja se dodeljuje ekonomistima svake godine za izvanredne intelektualne doprinose polju. == Povezano== {{columns-list| * [[Troškovi]] * [[Preduzeće]] * [[Vrste preduzeća]] * [[Sredstva preduzeća]] * [[Preduzetnik]] * [[Menadžment]] * [[Marketing]] * [[Međunarodni računovodstveni standardi]] * [[Engelova kriva]] }} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * McCann, Charles Robert, Jr., 2003. ''The Elgar Dictionary of Economic Quotations'', Edward Elgar. [http://books.google.com/books?id=fFnV_Jg9LJIC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Preview]. * Alfred Bürgin: ''Zur Soziogenese der Politischen Ökonomie. Wirtschaftsgeschichtliche und dogmenhistorische Betrachtungen,'' 2. Aufl., Marburg 1996. * Karl Eman Pribram: ''Geschichte des ökonomischen Denkens''. Übersetzung der Originalausgabe ''A History of Economic Reasoning''. Erster und zweiter Band. Suhrkamp Verlag, Frankfurt/M. 1998, {{ISBN|3-518-28956-X}}. * Adam Smith, ''An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations'' (1776). **Deutsche Ausgabe: ''Der Wohlstand der Nationen''. 1999, {{ISBN|3-423-30149-X}}. * Joachim Starbatty (Hrsg.): ''Klassiker des ökonomischen Denkens: Von Platon bis John Maynard Keynes''. Teil 1 und 2 in einer Gesamtausgabe. Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-937872-92-6}}. * Абалкин, Леонид Иванович] Собственность, хозяйственный механизм, производительные силы // Экономическая наука современной России. — 2000. — № 5. — С. 52—53. * Ананьин О. Экономическая наука: как это делается и что получается? // [http://elibrary.ru/title_about.asp?id=7715 Вопросы экономики]. — 2004. № 3. — С. 149—153. * Баумоль У. Чего не знал Альфред Маршалл: вклад ХХ столетия в экономическую теорию // Вопросы экономики. — 2001. — № 2. — с. 73—107. * [http://institutiones.com/download/books/399-oksfordskiy-slovar.html Бизнес: Оксфордский толковый словарь]. — М.: Прогресс-Академия, 1995. — 752c. * Гальперин В. М., Игнатьев С. М., Моргунов В. И. Микроэкономика. Т. 1. — СПб: Экономическая школа, 1994. — 349 с. * Гудвин Н. Р. и др. Микроэкономика в контексте. — М.: РГГУ, 2002. — 636 с. * Макконел К. Р., Брю С. Л. [http://institutiones.com/download/books/805-economics.html Экономикс]: Принципы, проблемы и политика: в 2-х т. — Таллин: А. О. «Реферато», 1993. * Маршалл Альфред, Принципы экономической науки. В 3-х т. — М.: Прогресс-Универс, 1993. * Некипелов, Александр Дмитриевич, О теоретических основах выбора экономического курса в современной России //Экономическая наука современной России. — 2000. — № 5. * Основы экономической теории. Политэкономия. — М.: Изд. УРСС, 2003. — 528 с. * Робинсон Дж. Экономическая теория несовершенной конкуренции. — М.: Прогресс, 1986. — 472 с. * Румянцева, Елена Евгеньевна, Новая экономическая энциклопедия. 3-е изд. — М.: ИНФРА-М, 2008. — 824 с. * {{cite book |author = Самуэльсон, Пол Энтони, Вильям Нордхаус.|title = Экономика |issue = 18-е изд |location = М. |publisher = Вильямс |year = 2006 |pages = 1360 |isbn=0-07-287205-5}} * Современная экономика. — Ростов н/Д: Изд-во «Феникс», 1996. — 608 с. * Ходжсон Дж. Привычки, правила и экономическое поведение // Вопросы экономики. — 2000. — № 1. — С. 39-55. * Швери Р. Теория рационального выбора: универсальное средство или экономический империализм? // Вопросы экономики. — 1997. — № 7. — С. 35—52. * Шиобара Т. Марксистский взгляд на нынешнюю российскую экономику // Экономическая наука современной России. — 2002. — № 2. — С. 101—114. * Simon H. Reason in Human Affairs. — Oxford: Basil Blackwell, 1983. {{refend}} == Vanjske veze == {{refbegin|2}} {{Drugi projekti | commons = Economics | commonssh = Ekonomija |hbbBnb .,,,.ngffbbaxccx. cvavnfvvn.bc.nf wikispecies = | wiktionary = ekonomija }} * [http://www.imf.org Međunarodni monetarni fond] * [http://www.worldbank.org Svetska Banka] * [http://www.bdvb.de/ Bundesverband Deutscher Volks- und Betriebswirte e.&nbsp;V. – Das Netzwerk für Ökonomen (bdvb)] – der Verband für Wirtschaftsakademiker und -studenten, auch für Nachbardisziplinen (z.&nbsp;B. Wirtschaftsinformatiker, Wirtschaftsrechtler) * [http://www.econbiz.de/ EconBiz – virtuelle Fachbibliothek für Wirtschaftswissenschaften] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150508115638/http://www.econbiz.de/ |date=2015-05-08 }} * {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Wirtschaftswissenschaften/|Wirtschaftswissenschaften}} * {{dmoz|Science/Social_Sciences/Economics/|Economics}} * [http://www.oswego.edu/~economic/journals.htm Economic journals on the web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710110240/http://www.oswego.edu/~economic/journals.htm |date=2013-07-10 }} * [http://www.britannica.com/eb/article-9109547/economics Economics] at ''Encyclopædia Britannica'' * [http://repec.org/ Research Papers in Economics (RePEc)] * [http://rfe.org/ Resources For Economists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511055542/http://rfe.org/ |date=2013-05-11 }}: American Economic Association-sponsored guide to 2,000+ Internet resources from "Data" to "Neat Stuff", updated quarterly. * [http://edirc.repec.org/ Economics Departments, Institutes and Research Centers in the World] * [http://unstats.un.org/unsd United Nations Statistics Division] * [http://data.worldbank.org/ World Bank Data] * [http://www.oswego.edu/~economic/newbooks.htm A guide to several online economics textbooks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130812211719/http://www.oswego.edu/~economic/newbooks.htm |date=2013-08-12 }} * [http://economics.about.com/ Economics at About.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070602020408/http://economics.about.com/ |date=2007-06-02 }} * [http://www.econguru.com/introduction_to_economics/ Introduction to Economics]: Short Creative commons-licensed introduction to basic economics * [http://www.merlot.org/merlot/materials.htm?category=2216 MERLOT Learning Materials: Economics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614190857/http://www.merlot.org/merlot/materials.htm?category=2216 |date=2013-06-14 }}: US-based database of learning materials * [http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Economics/index.htm MIT OpenCourseWare: Economics]: Archive of study materials from MIT courses * [http://www.economicsnetwork.ac.uk/links/othertl.htm Online Learning and Teaching Materials] UK Economics Network's database of text, slides, glossaries and other resources * [http://homepage.newschool.edu/het/thought.htm Schools of Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040805133647/http://homepage.newschool.edu/het/thought.htm |date=2004-08-05 }}: Compare various economic schools of thought on particular issues * [http://www.econlib.org/ The Library of Economics and Liberty (Econlib)]: Economics Books, Articles, Blog (EconLog), Podcasts (EconTalk) {{refend}} {{Društvene nauke}} [[Kategorija:Ekonomija| ]] [[Kategorija:Društvene nauke]] i7hat4i73m8mgp51z0xno40nxbxzzq5 Srpskohrvatski jezik 0 1918 42647713 42647450 2026-06-28T17:12:22Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od 1990-ih. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15}}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book | last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |language=de}}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFRJ}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023}}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15}}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti uopšte nisu zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović}}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15}}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15}}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en}}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15}}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] hv9mapvw53u0no3g441ecfvldecfz5m 42647716 42647713 2026-06-28T17:17:20Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42647716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od 1990-ih. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15}}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book | last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |language=de}}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFR Jugoslavije}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023}}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15}}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti uopšte nisu zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović}}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15}}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15}}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en}}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15}}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] cm37yktbmx318prjo3x4htdzr029peb Energetika 0 3094 42647852 42350583 2026-06-29T06:37:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647852 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Electric_transmission_lines.jpg|thumb|300px|Dalekovod u [[Lund]]u, [[Švedska]]]] '''Električna struja''', često poznata kao '''struja''' ili '''[[elektricitet]]''', podrazumeva proizvodnju i isporuku [[električne energije]] u dovoljnim količinama za rad kućnih aparata, kancelarijske opreme, industrijskih mašina, i omogućava dovoljno energije kako za kućno tako i za komercijalno osvetljenje, grejanje, kuvanje i industrijske procese. == Historija == Iako je bilo poznato da elektricitet nastaje kao proizvod hemijskih reakcija koje se dešavaju u elektrolitskoj ćeliji od kako je [[Alessandro Volta|Alesandro Volta]] razvio [[voltni stub]] [[1800]], proizvodnja na takav način je bila i ostala skupa. [[1831]], [[Michael Faraday|Majkl Faradej]] je izumeo mašinu koja generiše elektricitet iz rotacionog kretanja, ali je trebalo skoro 50 godina da ta tehnologija dostigne komercijalno isplativi nivo. [[1878]], [[Thomas Alva Edison|Tomas Edison]] je razvio i prodao komercijalno isplativu zamenu za gasno osvetljenje i grejanje korišćenjem lokalno generisanog i distribuiranog elektriciteta, u obliku [[jednosmerna struja|jednosmerne struje]]. Razlog što je generisanje elektriciteta bilo blizu ili u okviru potrošačevih prostorija je što Edison nije imao načina za konverziju napona. Izbor napona bilo kog električnog sistema je kompromis. Povećanjem [[električni napon|napona]] smanjuje se [[struja|struja (elektricitet)]] i tako se eliminišu gubici usled otpora kabla. Na nesreću, pojačava se [[strujni udar|opasnost od direktnog kontakta]] i takođe se povećava potrebna debljina [[izolacija|izolacije]]. Nadalje neke tipove opterećenja je teško ili nemoguće prilagoditi visokim naponima. [[Nikola Tesla]], ko je kratko vreme radio za Edisona i shvatao teoriju elektriciteta na način na koji Edison nije, izumeo je alternativni sistem korišćenjem [[izmjenična struja|naizmenične struje]]. Tesla je shvatio da pošto dupliranjem napona prepolovljava struju i smanjuje gubitke za tri četvrtine, samo naizmenična struja omogućava [[transformacija električne energije|transformaciju]] između naponskih nivoa u različitim delovima sistema. Ovo je omogućilo efikasne visoke napone za distribuciju gde se rizik smanjuje dobrim dizajnom a relativno sigurne niske napone na mestima potrošnje. On je nastavio da razvija opštu teoriju svog sistema, razvijajući teoretske i praktične alternative za sve tadašnje upotrebe jedosmerne struje, i patentirao svoje napredne ideje [[1887]], u okviru trideset različitih patenata. [[1888]], Teslin rad je privukao pažnju [[George Westinghouse|Džordža Vestinghausa]], ko je posedovao patent za tip transformatora koji je mogao da podrži veliku snagu i bio jednostavan za proizvodnju. Vestinghaus je upravljao postrojenjem za osvetljavanje na naizmeničnu struju u [[Grejt Barington, Masačusets|Grejt Baringtonu, Masačusets]] od [[1886]]. Iako je Vestinghausov sistem mogao da koristi Edisonove svetiljke i imao grejače, nije imao motor. Uz pomoć Tesle i njegovih patenata, Vestinghaus je [[1891]] sagradio električni sistem za [[rudnik zlata]] u [[Telurid, Kolorado|Teluridu, Kolorado]], sa generatorom na vodu od 100 konjskih snaga (75&nbsp;kW) koji je pokretao motor od 100 konjskih snaga (75&nbsp;kW) preko [[napojni vod|napojnog voda]] dugog 2,5 milje (4&nbsp;km). Na kraju je [[1893]] [[Almarian Deker]] izumeo ceo sistem za [[trofazna struja|trofazno]] generisanje struje u Redlandsu, Kalifornija. Zatim, u saradnji sa [[Dženeral Ilektrikom]], koji je Edison bio prisiljen da proda, Vestinghausova kompanija je krenula u konstrukciju električne centrale na [[Slapovi Niagare|Nijagarinim vodopadima]], sa tri Teslina generatora od po 5.000 konjskih snaga za isporuku elekrične energije postrojenju za preradu [[aluminijum]]a u [[Nijagara, Njujork|Nijagari]] i gradu [[Bufalo, Njujork|Bufalu]] udaljenom 22 milje (35&nbsp;km). Električna centrala u Nijagari je počela sa radom [[20 aprila]] [[1895]]. Njeno otvaranje je postavilo kamen temeljac za [[prodaja električne energije|prodaju električne energije]] za više od sto godina. == Električna energija danas == Danas, Teslin sistem [[izmjenična struja|naizmenične struje]] je još uvek primarni način isporuke električne energije potrošačima širom sveta. Iako se [[JSVN|jednosmerna struja visokog napona (JSVN)]] koristi za predaju velike količine elektriciteta na veliku udaljenost, većina [[proizvodnja električne energije|proizvodnje električne energije]], [[prenos električne energije|prenosa]], [[distribucija električne energije|distribucije]] i [[prodaja električne energije|prodaje]] se obavlja korišćenjem [[izmjenična struja|naizmenične struje]]. U mnogim državama, kompanije za proizvodnju električne energije poseduju kompletnu infrastrukturu od proizvodnje do prenosa i distribucije. Zbog toga, električna struja se posmatra kao [[prirodni monopol]]. Sama industrija je uglavnom dosta regulisana, često sa kontrolom cene i neretko je u posedu države. U nekim državama, [[tržište električne energije|trgovina]] u kojoj učestvuju [[proizvođači električne energije|proizvođači]] i [[distributeri električne energije|distributeri]] funkcioniše. * http://www.energetika.in.rs/sr{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206125812/http://www.energetika.in.rs/sr/ |date=2008-12-06 }} * http://energija.wordpress.com/ [[Kategorija:Energetika]] 6esfi363tsywdbu95tcspukaa8n2ojp Estonija 0 3267 42647870 42644202 2026-06-29T08:25:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Estonija | ime = | izvorno_ime = ''Eesti Vabariik'' {{small|([[estonski]])}} | ime_genitiv = Estonije | status = | zastava = Flag of Estonia.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Estonia.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = {{nowrap|[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}} | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Estonia on the globe (Europe centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Tallinn]] | latd = 59 | latm = 25 | latNS = N | longd = 24 | longm = 45 | longEW = E | najveći_grad = [[Tallinn]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[estonski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Estonije|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Alar Karis]] | vođa_titula2 = [[Premijer Estonije|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Kristen Michal]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = ''[[Riigikogu]]'' | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = od [[Ruska Republika|Rusije]] | uspostava_događaj1 = [[Autonomna estonska gubernija|Autonomija]] | uspostava_datum1 = [[12. travnja]] [[1917.]] | uspostava_događaj2 = [[Manifest narodā Estonije|Nezavisnost]] | uspostava_datum2 = [[24. veljače]] [[1918.]] | uspostava_događaj3 = [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|Priznata]] | uspostava_datum3 = [[2. veljače]] [[1920.]] | uspostava_događaj4 = [[Sovjetska aneksija baltičkih država|Okupacija]] | uspostava_datum4 = [[1940.]] – [[1991.]] | uspostava_događaj5 = Reuspostava | uspostava_datum5 = [[20. kolovoza]] [[1991.]] | uspostava_događaj6 = Članstvo u [[Evropska unija|EU]] | uspostava_datum6 = [[1. svibnja]] [[2004.]] | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 45227 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 129 | vode = 4.45% | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 1,328,976 | stanovništvo_proc_godina = [[2020.]] | stanovništvo_proc_rang = 157 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 28 | stanovništvo_gustina_rang = 149 | broj_članica = | GDP_PPP = $49.644 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2020.]] | GDP_PPP_per_capita = $37,605 | GDP_PPP_per_capita_rang = 43 | GDP_nominal = $32.742 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2020.]] | GDP_nominal_per_capita = $24,802 | GDP_nominal_per_capita_rang = 35 | Gini = 30.6 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2018.]] | Gini_promjena = | HDI = 0.882 | HDI_ref = | HDI_rang = 30 | HDI_godina = [[2018.]] | HDI_promjena = | valuta = [[euro]] | valuta_kod = EUR | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] | utc_nadom = +2 | vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] | utc_nadom_DST = +3 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +372 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.ee]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Estonija''' ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti''), službeno '''Republika Estonija''' (estonski: ''Eesti Vabariik''), država je smještena na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u [[Sjeverna Evropa|Sjevernoj Europi]]. Estonija ima kopnene granice s [[Rusija|Rusijom]] (338.6&nbsp;km) na istoku i s [[Latvija|Latvijom]] (343&nbsp;km), dok na sjeveru ima morsku granicu s [[Finska|Finskom]] preko [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]], a na zapadu sa [[Švedska|Švedskom]] preko [[Baltičko more|Baltičkog mora]].<ref>{{cite web |url= http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |title= Estonian Republic |accessdate= 21 July 2011 |url-status= unfit | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |archivedate= 21 July 2011}}. Official website of the Republic of Estonia (in Estonian)</ref> Teritorij Estonije sadrži se od kopna i ukupno 2,222 otoka u Baltičkom moru,<ref>Matthew Holehouse [https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/estonia/11830643/Estonia-discovers-800-new-islands.html Estonia discovers it's actually larger after finding 800 new islands] ''The Telegraph'', 28 August 2015</ref> što daje ukupnu površinu od 45,227&nbsp;km{{sup|2}}, od čega 2,839&nbsp;km{{sup|2}} otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je [[Vlažna kontinentalna klima|vlažna kontinentalna]]. Glavni grad [[Tallinn]] i grad [[Tartu]] najveći su urbani centri u zemlji. Ostali važniji gradovi su [[Narva]], [[Pärnu]], [[Kohtla-Järve]] i [[Viljandi]]. Službeni jezik u državi je [[estonski jezik]]. Teritorij moderne Estonije naseljen je od barem 9,000 godina p.n.e. [[Drevna Estonija|Drevni Estonci]] bili su među posjednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili [[kršćanstvo]] nakon [[Livonski križarski rat|Livonskog križarskog rata]] u [[13. vijek|XIII. vijeku]]. Nakon stoljeća uzastopne vladavine [[Teutonski viteški red|Nijemaca]], [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)|Danaca]], [[Švedska Estonija|Šveđana]], [[Vojvodstvo Livonija|Poljaka]] i [[Estonska gubernija|Rusa]], krajem [[19. vijek|XIX.]] i početkom [[20. vijek|XX. vijeka]] dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|nezavisnošću od Rusije]] nakon kratkog [[Estonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]] vođenog nedugo nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Inicijalno demokratska republika do [[Velika depresija|Velike depresije]], Estonija je od [[1934.]] godine bila pod diktaturom tokom [[Doba šutnje]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je cijelo vrijeme bila [[Sovjetska aneksija baltičkih država|meta]] ekspanzionističkih težnji [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], da bi na koncu [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|pripala Sovjetima]]. Nakon faktičnog gubitka nezavisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i [[Estonska vlada u egzilu|vladi u egzilu]]. Godine [[1987.]] izbila je mirna [[Raspjevana revolucija]] protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom nezavisnosti [[20. kolovoza]] [[1991.]] godine. Suverena država Estonija je [[Unitarna država|unitarna]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]] podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]]. S populacijom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|Eurozone]], [[OECD]]-a, [[Schengenska zona|Schengenske zone]], [[NATO]]-a i, od [[2020.]] godine, [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]].<ref name="ERR_20190607">{{cite news |title= Gallery: Estonia gains non-permanent UN Security Council seat |work= ERR News |publisher= [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]] |date= 7 June 2019 | url= https://news.err.ee/950290/gallery-estonia-gains-non-permanent-un-security-council-seat |accessdate= 7 June 2019}}</ref> Estonija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja [[2004.]] godine.<ref>{{cite magazine |title= Estonian Economic Miracle: A Model For Developing Countries |magazine= Global Politician | url= http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110628230137/http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archivedate= 28 June 2011 |accessdate= 5 June 2011 |url-status= dead}}</ref> Ima izrazito visok [[indeks ljudskog razvoja]],<ref name="HDI">{{cite web |title= 2015 Human Development Report|publisher= United Nations Development Programme |year= 2015 |url= http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf |accessdate= 14 December 2015}}</ref> a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja<ref>{{cite web | url= https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | title= Asian countries dominate, science teaching criticised in survey | publisher= Yahoo | access-date= 2020-08-31 | archive-date= 2020-08-15 | archive-url= https://web.archive.org/web/20200815210528/https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | dead-url= yes }}</ref> te slobode medija.<ref>{{cite web |url= https://rsf.org/en/ranking |title= Press Freedom Index 2016 |publisher= Reports Without Borders |accessdate= 29 May 2016}}</ref> Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,<ref>[https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/comparing-performance-of-universal-health-care-countries-2016.pdf Comparing Performance of Universal Health Care Countries, 2016] Fraser Institute</ref> besplatno obrazovanje<ref>[http://www.oecd.org/estonia/Education-Policy-Outlook-Country-Profile-Estonia.pdf Estonia] OECD 2016.</ref> te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama [[OECD]]-a.<ref>{{cite news |url= https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2016/10/daily-chart-10 |title= Which countries are most generous to new parents? |work= The Economist |accessdate= 28 October 2016}}.</ref> Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,<ref> {{cite news | url= https://www.wired.co.uk/article/digital-estonia |title=Welcome to E-stonia, the world's most digitally advanced society |work= [[Wired (magazine)|Wired]] |accessdate= 20 October 2018}} </ref> Estonija je [[2005.]] godine postala prva zemlja koja je održala izbore preko [[internet]]a te, od [[2014.]] godine, prva zemlja koja je uvela [[e-boravište]]. == Etimologija == {{main|Etimologija Estonije}} Naziv "Estonija" povezan je uz antički narod [[Aesti|Aeste]], koje prvi put spominje rimski historičar [[Tacit]] oko [[98.]] godine. Neki suvremeni historičari smatraju da je Tacit ovime mislio na [[Baltički narodi|Balte]] (tj., Estonce koji nisu govorili [[Baltofinski jezici|finske jezike]]), dok drugi sugeriraju da se naziv referirao na cijelu regiju istočnog Baltika.<ref>{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018 |pages=144–145 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]] |isbn=9789004363816}}</ref> [[Saga|Skandinavske sage]] koje govore o regiji Eistland najraniji su izvori koji su koristili ovaj naziv u njegovom suvremenom značenju.<ref>{{cite book |last1=Tvauri |first1=Andres |title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia |journal=Estonian Archaeology |date=2012 |editor1-last=Laneman |editor1-first=Margot |url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG |page=31 |publisher=[[Tartu University|Tartu University Press]] |isbn=9789949199365 |issn=1736-3810 |accessdate=21 January 2020}}</ref> Topnonim "Estland/Eistland" često se povezuje sa staroskandinavskim terminima ''eist'' i ''austr'', što znači "istok".<ref>{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018 |page=144 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]] |isbn=9789004363816}}</ref> == Historija == {{main|Historija Estonije}} === Prahistorija i vikinško doba === [[File:Kalmeväli .jpg|thumb|right|Kamene grobnice iz [[brončano doba|brončanog doba]] na sjeveru Estonije.]] Prve ljudske naseobine na tlu suvremene Estonije pojavile su se prije oko 13,000 do 11,000 godina, odmah nakon povlačenja leda koji je tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prekrivao cijelo to područje. Najstarijim naseljem naseljem na tlu Estonije smatra se lokalitet [[Pulli]], smješten na obalama rijeke [[Pärnu (rijeka)|Pärnu]], nedaleko od današnjeg grada [[Sindi, Estonija|Sindi]] na jugozapadu zemlje. Metodom [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]] utvrđeno je da je Pulli naseljen prije oko 11,000 godina.<ref name="Laurisaar">{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/arheoloogid-lammutavad-ajalooopikute-arusaamu?id=50989575 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=estonski |date=31 July 2004 |accessdate=1 November 2016|ref=Laurisaar}}</ref> Zanimljivo je da se u vrijeme naseljavanja Pulli nalazio na obali [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], dok se danas nalazi otprilike 14&nbsp;km od obale. Arheolozi su na tom lokalitetu pronašli ostatke psećih zuba, što predstavlja najstariji dokaz o pripitomljavanju te životinje na tom području. Najstarija naselja iz perioda [[mezolitik]]a vezana su za [[Kundska kultura|Kundsku kulturu]] sa sjevera zemlje, a koje je ime dobila po obližnjem (suvremenom) gradu [[Kunda, Estonija|Kundi]]. U tom periodu, zemlja je bila gotovo u cijelosti prekrivena šumama, a ljudi su obitavali u polunomadskim zajednicama u blizinama vodenih površina; osnovne aktivnosti stanovništva su bili lov, ribolov i skupljanje šumskih plodova.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=23 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> Oko 4900. pne., pojavila se [[neolitik|neolitička]] kultura keramike poznata kao [[Narvska kultura]].<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=24 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> Oko 3200. pne. dolazi do ekspanzije [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]], a s njom i razvoja primitivne obrada zemlje te stočarstva.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=26 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> [[File:KumnaHoardArtfs.jpg|thumb|left|Artefakti iz [[željezno doba|željeznog doba]] pronađeni kod sela [[Kumna|Kumne]].<ref>{{cite book|first1=Jüri|last1=Selirand|first2=Evald|last2=Tõnisson|title=Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia|url=https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ|year=1984|publisher=Perioodika}}</ref>]] Tijekom [[brončano doba|brončanog doba]], koje je otpočelo oko [[1800. pne.]], dolazi do pojave prvih utvrđenih nastamba u vidu gradina.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=4 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref> Postepeni prelazak iz polunomadskog u sedetarni način života na ovom području započinje oko [[1000. pne.]] i traje narednih 500 godina, do početka [[željezno doba|željeznog doba]].<ref name="Laurisaar"/><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=5 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref> Na arheološkim lokalitetima iz tog perioda pronađeni su mnogobrojni brončani artefakti, što upućuje na veoma živu trgovačku aktivnost s okolnim skandinavskim i germanskim plemenima.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=28 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> Željezno doba obilježili su brojni i učestali sukobi s okolnim plemenima, a sukobi sa skandinavskim plemenima spominju se i u drevnim skandinavskim [[saga]]ma. Jedna od saga govori o pogibilji švedskog kralja [[Ingvar]]a, koji je stradao u sukobu sa "estonskim vikinzima".<ref>{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68 68]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Faure|first1=Gunter|last2=Mensing|first2=Teresa|title=The Estonians; The long road to independence|page=27 |year=2012|publisher=Lulu.com|isbn=9781105530036}}</ref> Prijetnje su dolazile i s istoka, u vidu ruskih vladara koji su širili svoj teritorij na zapad. Tako je novgorodski vladar [[Jaroslav Mudri]] porazio Estonce [[1030.]] godine te osnovao utvrdu na mjestu današnjeg grada [[Tartu]]a; utvrda je postojala samo do [[1061.]] godine, kada je spaljena od strane estonskog plemena [[Sosoli]] tijekom njihovog pohoda na grad [[Pskov]].<ref>{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012|pages=33, 34, 59, 60|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=27 December 2016}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Mäesalu|first1=Ain|title=Could Kedipiv in East-Slavonic Chronicles be Keava hill fort?|journal=Estonian Journal of Archaeology|year=2012|volume=1|issue=16supplser|page=199|doi=10.3176/arch.2012.supv1.11|url=http://www.kirj.ee/public/Archaeology/2012/sup_vol_1/arhe-keava-2012-195-200.pdf|accessdate=27 December 2016|issn = 1406-2933 }}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=9 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=12 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Tijekom [[11. vijek|XI. vijeka]], baltički su [[vikinzi]] preuzeli kontrolu nad [[Baltičko more|Baltičkim morem]] od skandinavskih vikiga, zahvaljujući pomorskim napadima [[Kurši|Kurša]] i Estonaca s otoka [[Saaremaa|Saareme]], koji su bili poznati kao [[Saarlased]]i. Godine [[1187.]], Saarlasedi, Kurši i [[Kareli]] opustošili su grad [[Sigtuna|Sigtunu]], koji je u to vrijeme bio važan grad u [[Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|pages=9–11 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref name=Tarvel>Enn Tarvel (2007). [http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf ''Sigtuna hukkumine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011191449/http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf |date=2017-10-11 }} Haridus, 2007 (7–8), pp. 38–41</ref> [[File:Ancient Estonian counties.png|thumb|Okruzi starovjekovne Estonije s početka [[13. vijek|XIII. vijeka]].]] Prahistorijska Estonija mogla se podijeliti u dvije glavne kulturološke regije. Obalna područja sjeverne i zapadne Estonije imala su bliske prekomorske kontakte sa [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Finska|Finskom]], dok je unutrašnjost južne Estonije bila povezanija s [[Baltički narodi|Baltima]] i [[Pskov]]om.<ref>{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012|pages=322–325|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=19 December 2019}}</ref> Područje prahistorijske Estonije bilo je prepuno gradina,<ref name="Magi2015">{{cite book|last=Mägi |first=Marika |editor-last1=Barrett |editor-first1=James H. |editor-last2=Gibbon |editor-first2=Sarah Jane |title=Maritime Societies of the Viking and Medieval World |publisher=Maney Publishing |date=2015 |pages=45–46 |chapter=Chapter 4. Bound for the Eastern Baltic: Trade and Centres AD 800–1200 |isbn=978-1-909662-79-7}}</ref> dok su na obalama Saareme pronađeni tragovi prahistorijskih ili srednjovjekovnih luka.<ref name="Magi2015"/> Estonija također ima i velik broj grobnica iz vikinškog doba, što individualnih što kolektivnih, koje sadrže oružje i nakit koji je bio čest u Sjevernoj Europi i Skandinaviji.<ref name="Magi2015"/><ref>{{cite journal |last=Martens |first=Irmelin |year=2004 |title=Indigenous and imported Viking Age weapons in Norway – a problem with European implications |journal=Journal of Nordic Archaeological Science |volume=14 |pages=132–135 |url=https://www.archaeology.su.se/polopoly_fs/1.138785.1371480692!/menu/standard/file/martens.pdf |accessdate=19 December 2019 |archive-date=2021-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017150407/https://www.archaeology.su.se/polopoly_fs/1.138785.1371480692!/menu/standard/file/martens.pdf }}</ref> Prve političke i administrativne jedinice pojavljuju se u Estoniji tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]]. Dvije velike vrste administrativnih jedinica bile su župa ([[estonski]]: ''kihelkond'') i okrug ([[estonski]]: ''[[maakond]]''), koji se sastojao od nekoliko župa. Svakom župom upravljao je starješina, a sačinjavao ju je uži teritorij oko centralne utvrde u naselju; u rijetkim slučajevima, pojedinačna župa imala je više utvrda. Okruzi su bili teritorijalno veće jedinice. Do [[13. vijek|XIII. vijeka]], na tlu Estonije postojalo je 8 velikih okruga ([[Harjumaa (starovjekovni okrug)|Harjumaa]], [[Järvamaa]], [[Läänemaa]], [[Revala]], [[Saare (okrug)|Saaremaa]], [[Sakala (okrug)|Sakala]], [[Ugandi]] i [[Virumaa]]) i 6 manjih, zasebnih župa ([[Alempois]], [[Jogentagana]], [[Mõhu]], [[Nurmekund]], [[Soopoolitse]] i [[Vaiga]]). Okruzi su postojali kao zasebni entiteti, a međusobno su se ujedinjavale samo u borbama protiv zajedničkih neprijatelja.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=4 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=227|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}</ref> Malo je informacija dostupno o ranim estonskim [[paganizam|paganskim]] vjerskim običajima. ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronika Henrika od Livonije]]'' navodi kako je vrhovno božanstvo [[Saarlased]]a bio bog [[Tharapita]]. Duhovne obrede vodili su [[šamani]], dok su svete šume, posebice [[hrast]]ove šume, bile mjesta obavljanja rituala.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=7 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/kes-oli-saarlaste-suurjumal-taarapita?id=51037692 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=Estonian |date=29 April 2006 |accessdate=4 November 2016}}</ref> === Srednji vijek === {{main|Livonski križarski rat|Terra Mariana|Danska Estonija}} [[File:Medieval Livonia 1260.svg|thumb|left|Srednjovjekovne Estonija i Livonija nakon križarskog rata.]] Godine [[1199.]], papa [[Inocent III.]] pokreće [[Livonski križarski rat]], čiji je cilj bila obrana kršćanskog puka na području srednjovjekovne [[Livonija|Livonije]].<ref>{{Cite book|last1=Tyerman|first1=Christopher|authorlink = Christopher Tyerman|title=God's War: A New History of the Crusades|page=[https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690 690]|year=2006|publisher=Harvard University Press|isbn=9780674023871|url=https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690}}</ref> Do prvih sukoba na estonskoj zemlji dolazi [[1206.]] godine, nakon što je danski kralj [[Valdemar II od Danske|Valdemar II.]] neuspješno pokušao zauzeti [[Saaremaa|Saaremu]]. Njemački red [[Livonsko bratstvo mača|Livonskog bratstva mača]], koji je ranije napao [[Livonci|Livonce]], [[Latgali|Latgale]] i [[Seli (pleme)|Selijce]] , započeo je, [[1208.]] godine, intenzivne napade na Estonce. U sukobima koji su trajali narednih godina, Estonce je zajednički predvodio [[Lembitu]], starješina iz okruga [[Sakala (okrug)|Sakale]]. Estonci su uspješno odolijevali napadima sve do [[1217.]] godine, kada su pretrpjeli težak poraz u [[Bitka na dan svetog Mateja|bitci na dan svetog Mateja]], u kojoj je poginuo i sam Lembitu. Već [[1219.]] godine, danske trupe predvođene Valdemarom II. iskrcale su se kod današnjeg [[Tallinn]]a, porazili Estonce u [[Bitka kod Lindanisa|borbi]] i započeli s osvajanjem sjevera Estonije.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=14 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=278|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}</ref> Već sljedeće godine, [[Šveđani]] su pokušali osvojiti zapadnu Estoniju, ali njihov je napad odbijen. Godine [[1223.]], dolazi do masovnog ustanka Estonaca koji je doveo do privremenog protjerivanja njemačkih i danskih osvajača iz zemlje, osim s područja [[Reval]]a. Međutim, križarski su se napadi ubrzo nastavili te je cijela Estonija pokorena do [[1227.]] godine; Saaremaa je bila posljednja estonska država koja se predala.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=15 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=279|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}</ref> Nakon što su križari zauzeli cijelo područje nekadašnje Livonije, cijeli je teritorij dobio novo ime − ''[[Terra Mariana]]''.<ref>{{Cite book|last1=Plakans|first1=Andrejs|title=A Concise History of the Baltic States|url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000plak|page=[https://archive.org/details/concisehistoryof0000plak/page/54 54] |year=2011|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521833721}}</ref> Sjeverna Estonija, koja je bila pod upravom Danske, pretvorena je u [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)|vojvodstvo]] ([[danski]]: ''Hertugdømmet Estland''; [[latinski]]: ''Ducatus Estoniae''), dok je ostatak zemlje podeljen između Livonskog bratstva i kneževa-biskupa Dorpata te Ösel–Wieka. Godine [[1236.]], [[Livonsko bratstvo mača]] i [[Teutonski red]] ujedinili su se u [[Livonski red]].<ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|url=https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon|pages=[https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon/page/9 9]–10|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}</ref> U narednim je desetljaćima dolazilo do niza pobuna protiv osvajača, posebno na Saaremi, a najveća pobuna, koja je zahvatila cijelu zemlju, dogodila se [[1343.]] godine i poznata je kao [[Jurjevski noćni ustanak]] ([[estonski]]: ''Jüriöö ülestőus''). Teutonci su [[1345.]] godine ugušili ustanak u krvi; sljedeće godine, Danska im je prodala sve svoje posjede na sjeveru zemlje.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=20 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref><ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|url=https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon|page=[https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon/page/10 10]|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}</ref> Propali ustanak doveo je do jačanja političke moći manjinskin [[Baltički Nijemci|Baltičkih Nijemaca]], koji su tokom narednih vijekova bili vladajuća elita na području cijele zemlje.<ref>{{cite book |last= Pekomäe|first= Vello|title= Estland genom tiderna|year= 1986|publisher= VÄLIS-EESTI & EMP|location= Stockholm |language= Swedish|isbn= 91-86116-47-9|page=319}}</ref><ref>{{cite book |last1= Jokipii|first1= Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last= Jokipii|title= Baltisk kultur och historia|year= 1992 |language= Swedish|isbn= 9789134512078|pages= 22–23}}</ref> [[File:Kuressaare Arensburg.jpg|thumb|right|alt=Kuressaare Castle, square stone keep with one square corner tower and red tile roof|[[Zamak Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]] nastao je tokom [[1380-e|1380-ih]] godina.]] Danci su za vrijeme svoje vladavine sjevernom Estonijom osnovali grad [[Reval]] (današnji [[Tallinn]]), na mjestu nekadašnjeg Lindanisa. Godine [[1248.]], Reval je dobio status grada u skladu sa [[Libečko pravo|Libečkim pravom]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=441|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref> [[Hanzeatska liga]], koja je u to vrijeme kontrolirala trgovačke puteve na Baltiku, u svom je članstvu imala četiri najveća estonska grada: [[Reval]], [[Dorpat]] (danas [[Tartu]]), [[Pernau]] (danas [[Pärnu]]) i [[Fellin]] (danas [[Viljandi]]). Reval je služio kao važna trgovačka postoja prema [[Novgorod]]u, dok je Dorpat imao istu funkciju na jugu, povezujući zapadne hanzeatske gradove s [[Pskov]]om. U to su vrijeme osnovane i brojne [[Gilda|gilde]], međutim autohtonom je estonskom stanovništvu pristup bio prilično ograničen.<ref>{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100 100]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100}}</ref> Zaštićeni gradskim zidinama i uživajući protekciju Hanzeatske lige, Reval i Dorpat su značajno ojačali u ovom periodu. Oba su grada, kako im je rasla ekonomska moć, sve više i više izlazili iz pravnih okvira Livonije i djelovali nezavisno od njih.<ref>{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|url=https://archive.org/details/northernwarswars0000fros|page=[https://archive.org/details/northernwarswars0000fros/page/305 305]|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}</ref> Nakon što je Teutonski red doživio težak poraz u [[Bitka kod Grunwalda|bitci kod Grunwalda]] [[1410.]] godine, odnosno nakon poraza Livonskog reda [[1435.]] godine u [[Bitka kod Pabaiskas|bitci kod Pabaiskasa]], došlo je do reorganizacije države i nekadašnja ''Terra Mariana'' službeno je, [[4. prosinca]] [[1435.]] godine, postala [[Livonska Konfederacija]].<ref name="VLM">{{cite book|title=Vana-Liivimaa maapäev|last=Raudkivi|first=Priit|year=2007|publisher=Argo|language=Estonian|isbn=978-9949-415-84-7|pages=118–119}}</ref> [[Protestantska reformacija]], koja je u Europi započela [[1517.]] godine, ubrzo je zahvatila i Livoniju, a glavni protivnik reformacije na tom području bio je Livonski red.<ref>{{Cite book|last1=Mol|first1=Johannes A.|last2=Militzer|first2=Klaus|last3=Nicholson|first3=Helen J.|title=The Military Orders and the Reformation: Choices, State Building, and the Weight of Tradition|pages=5–6|year=2006|publisher=Uitgeverij Verloren|isbn=9789065509130}}</ref> Protestantizam se već tijekom [[1520-e|1520-ih]] pojavio u većim gradovima, a u naredna je dva desetljeća većina plemstva i službeno prešla na [[luteranstvo]].<ref name="Frucht121">{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121 121]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121}}</ref><ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=The History of the Baltic States|url=https://archive.org/details/historyofbaltics0000ocon|page=[https://archive.org/details/historyofbaltics0000ocon/page/25 25]|year=2003|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313323553}}</ref> Liturgije u crkvama počele su se održavati na [[njemački|njemačkom jeziku]], koji je bio službeni jezik plemstva, a prvi put su počele održavati i crkvene službe na [[estonski|estonskom jeziku]] (uglavnom u seoskim crkvama).<ref name="Frucht121"/><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=24 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Livonska Konfederacija je bila jako decentralizirana i politički slaba država, čije su jačanje kočili brojni unutardržavni sukobi između vladajućih lokalnih elita, gradova i crkvenih vlasti; kao takva, predstavljala je lak plijen za susjedne države koje su tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]] znatno ojačale, poput [[Moskovska Kneževina|Moskovske Kneževine]], [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] i Švedske.<ref name="Frucht121"/><ref name="Hoover Press">{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=25 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> === Švedska vladavina === {{main|Švedska Estonija}} [[File:Academia Gustaviana.jpg|right|thumb|"Academia Dorpatensis" (danas [[Univerzitet u Tartuu]]) osnovana je [[1632.]] godine od strane kralja [[Gustav Adolf od Švedske|Gustava II. Adolfa]] kao tek drugi univerzitet u [[Švedska|Švedskoj]]. Nakon smrti kralja postala je poznata kao "Academia Gustaviana".]] Želeći da [[Rusko Carstvo]] dođe do [[Baltičko more|Baltika]] na zapadu, ruski car [[Ivan Grozni]] je [[1558.]] godine napao Livoniju i započinje [[Livonski rat]]. Livonski je red već [[1560.]] teško poražen u sukobu s moćnijm i brojnijim neprijateljem, zbog čega je livonsko plemstvo zatražilo vanjsku pomoć u borbi s Rusima. Najveći dio Livonije dobrovoljno je prihvatio [[Poljsko-Litvanska Unija|poljsku]] vlast, plemstvo sa sjevera zemlje priseglo je na vjernost švedskom kralju, dok je biskup Ösel-Wieka svoju zemlju prodao Dancima. Ruska vojska je tijekom prvih deset godina rata postepeno zauzela gotovo cijelu Livoniju, ali je nakon zajedničke kontraofanzive koju su krajem [[1570-e|1570-ih]] započele Poljsko-Litavska Unija i Švedska bila primorana na povlačenje. Livonski rat službeno je završen [[1583.]] godine porazom i povlačenjem ruske vojske.<ref name="Hoover Press"/><ref>{{Cite book|last1=Stone|first1=David R.|title=A Military History of Russia: From Ivan the Terrible to the War in Chechnya|url=https://archive.org/details/militaryhistoryo0000ston|pages=[https://archive.org/details/militaryhistoryo0000ston/page/14 14]–18 |year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780275985028}}</ref> Po okončanju rata, cijela sjeverna Estonija ostala je švedskom upravom te je politički reorganizirana kao [[Švedska Estonija]], južni dijelovi su ušli u sastav [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] (kao [[Livonsko vojvodstvo]]), dok je otok [[Saaremaa]] ostalo pod upravom Danske.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=28–29 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Period mira nije dugo trajao i već [[1600.]] dolazi do [[Poljsko-švedski rat|rata između Švedske i Poljske]], koji je za cilj imao uspostavu prevlasti na istočnom Baltiku.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=28 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Sukob, koji je trajao punih 29 godina, potpuno je uništio već devastirano područje Livonije, a tokom ratnih godina, broj stanovnika Estonije drastično je opao; od otprilike 250,000−270,000 stanovnika, koliko ih je bilo sredinom [[16. vijek|XVI. vijeka]], na kraju rata je ostalo svega 115,000–120,000 ljudi.<ref>{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|url=https://archive.org/details/northernwarswars0000fros|page=[https://archive.org/details/northernwarswars0000fros/page/77 77]|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}</ref> Rat je završen švedskim pripajanjem Livonije, a [[1645.]] godine je i danska Saaremaa pripojena Švedskoj.<ref>{{cite book |title=Estonia, Latvia & Lithuania |url=https://archive.org/details/estonialatvialit0000will |last1=Williams |first1=Nicola |first2=Debra |last2=Herrmann |first3=Cathryn |last3=Kemp |year=2003 |publisher=University of Michigan |isbn=1-74059-132-1 |page=[https://archive.org/details/estonialatvialit0000will/page/190 190]}}</ref> Iako je novouspostavljena švedska vlast zadržala dotadašnji feudalni sustav, izvršene su značajne reforme koje su seljacima omogućavale nasljedna prava na zemljište koje su obrađivali. Bio je to prvi put u historiji da je estonskim seljacima pravno omogućeno nasljeđivanje zemlje. Zbog svega toga, u estonskoj se usmenoj predaji period švedske vladavine se naziva "dobrim, starim švedskim dobom" ([[estonski]]: "''vana hea Rootsi aeg''").<ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eestiüld|page=283|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}</ref> Po nalogu švedskog kralja [[Gustav Adolf od Švedske|Gustava II. Adolfa]], u [[Reval]]u i [[Dorpat]]u su otvorene prve gimnazije, a [[1632.]] osnovan je i [[Univerzitet u Tartuu]]. U oba grada istovremeno su s radom počele i tiskarske radnje. Tijekom [[1680-e|1680-ih]] otvaraju se i brojne osnovne škole diljem zemlje, ponajviše zahvaljujući zalaganju [[Bengt Gottfried Forselius|Bengta Gottfrieda Forseliusa]], koji je izvršio i ortografsku reformu [[estonski jezik|estonskog jezik]]a.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=32–33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> U periodu od 60 do 70 godina od uspostavljanja švedske vlasti, broj stanovnika Estonije je naglo rastao, a rast broja stanovnika naglo je zaustavila [[Velika glad (Estonija)|Velika glad]], koja je u samo dvije godine ([[1695.]] – [[1697.]]) odnijela oko 70,000–75,000 života (ili oko 20% od ukupne tadašnje populacije).<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=31 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> === Ruska vladavina i narodni preporod === {{main|Estonska gubernija|Estonski narodni preporod}} [[File:Perno Postimeees, Nr 1.png|thumb|left|upright|Naslovna stranica novina ''[[Pärnu Postimees|Perno Postimees]]'' (danas ''[[Postimees]]''), prvih novina na estonskom jeziku. Izdavač je bio [[Johann Voldemar Jannsen]].]] Godine [[1700.]] započeo je [[Veliki sjeverni rat]], a već [[1710.]] godine, [[Rusko Carstvo]] osvojilo je cijeli teritorij Estonije. Prevlast Rusije na ovom području izvojevana na bojnom polju i službeno je priznata [[Ništatski mir|Ništadskim mirom]] iz [[1721.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Za trajanja rata, estonsko je stanovništvo ponovo pretrpjelo velike gubitke, a prema podacima iz [[1712.]] na tom je području živjelo između 150,000 i 170,000 ljudi.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=34 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Novouspostavljena ruska vlast povratila je sva politička i ekonomska prava manjinskim Baltičkim Nijemcima, a kmetstvo je ponovo postalo dominantno među seoskom populacijom tokom cijelog [[18. vijek|XVIII. vijeka]].<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=38 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Estonski seljaci u tom periodu gotovo da nisu imali nikakva prava, a sva politička, ekonomska i crkvena vlast bila je u rukama njemačke plemićke elite.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=41 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Iako je kmetstvo službeno ukinuto u periodu od [[1816.]] do [[1819.]] godine, u stvarnosti se feudalni politički sistem zadržao znatno duže, sve do reformi provedenih sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]], koje su seljacima dale znatno veća prava.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=47–49 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Ukidanjem kmetstva, estonskim je seljacima ponovo omogućeno upravljanje svojim imanjima, a dozvoljeno im je i neograničeno naseljavanje po gradovima te pristup obrazovnim ustanovama. Sve to je za posljedicu imalo jačanje estonskog nacionalnog identiteta. Taj se period, u kojem je došlo do pojačane književne, teatarske i muzičke djelatnosti, naziva [[Estonski narodni preporod]] ([[estonski]]: ''Ärkamisaeg''). Iako je estonski kulturni preporod doživio svoj vrhunac u drugoj polovini [[19. vijek|XIX. vijeka]], estonska nacionalna svijest postepeno se počela razvijati cijelo stoljeće ranije, kada se sve veći broj pripadnika različitih estonskih plemena počinje nazivati zajedničkim imenom - ''eestlane''.<ref name="EE286">{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=286|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}</ref> [[Biblija]] je prevedena na [[estonski jezik]] [[1739.]] godine, a broj tiskanih knjiga na estonskom jeziku porastao je sa svega 18, koliko ih je bilo tokom [[1750-e|1750-ih]], na 54 do kraja [[1790-e|1790-ih]]. Do kraja vijeka, više od polovine odrasle seoske populacije bilo je sposobno čitati i pisati. [[File:Carl Robert Jakobson.jpg|thumb|right|upright|[[Carl Robert Jakobson]] igrao je ključnu ulogu u [[Estonski narodni preporod|Estonskom narodnom preporodu]].]] Prvi univerzitetski obrazovani intelektualci koji su se službeno deklarirali kao Estonci javljaju se tijekom [[1820-e|1820-ih]] godina, a najistaknutiji među njima bili su [[Friedrich Robert Faehlmann]] ([[1798.]] – [[1850.]]), [[Kristjan Jaak Peterson]] ([[1801.]] – [[1822.]]) i [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] ([[1803.]] – [[1882.]]). Ipak, vladajuću elitu u kulturnom i privrednom pogledu i dalje su činili Nijemci. Prvi koji je Estonce smatrao jedinstvenim narodom, jednakim svim ostalim narodima u zemlji, bio je baltičkonjemački estofil [[Garlieb Merkel]] ([[1769.]] – [[1850.]]), koji je tako postao simbolom estonskog nacionalnog kulturnog pokreta. Estonski kulturni pokret postepeno se širio i postajao sve ambiciozniji, a estonski kulturno-politički lideri iz sredine [[19. vijek|XIX. vijeka]], [[Carl Robert Jakobson]] ([[1841.]] – [[1882.]]), [[Jakob Hurt]] ([[1839.]] – [[1907.]]) i [[Johann Voldemar Jannsen]] ([[1819.]] – [[1890.]]),<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=90 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> sve otvorenije su zastupali i teze o političkoj autonomiji po ugledu na [[Finska|Finsku]]. Godine [[1862.]], na estonskom i njemačkom jeziku tiskan je nacionalni ep ''[[Kalevipoeg]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kalevov sin'').<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|pages=91 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref><ref name="CoE">{{Cite book| title=Cultural Policy in Estonia|page=23 |year=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287131652}}</ref> Ruske vlasti su krajem [[1890-e|1890-ih]], s ciljem da suzbiju jačanje estonskog nacionalizma, provele intenzivan proces [[Rusifikacija|rusifikacije]] na teritoriju Estonije.<ref name="Raun59">{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=59 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> U tom periodu, mnoge njemačkojezične ustanove su zatvorene, ili su svoju djelatnost počele obavljati na [[ruski|ruskom jeziku]] (poput Univerziteta u Tartuu). Proces rusifikacije naišao je na znatan otpor među estonskom populacijom, a sve su se češće počeli pojavljivati zahtjevi za većom političkom autonomijom pa i potpunom nezavisnošću od Ruskog Carstva. Upravo u ovom periodu dolazi do novog pojačanog vala nacionalizma, na čijem su čelu bile ličnosti poput [[Jaan Tõnisson|Jaana Tõnissona]] i [[Konstantin Päts|Konstantina Pätsa]]. [[Ruska revolucija 1905.|Velika revolucija]] koja je [[1905.]] godine izbila diljem Carstva zahvatila je i Estoniju, čije je stanovništvo zahtijevalo veće nacionalne i političke slobode.<ref>Raun, Toivo U. (1984) The Revolution of 1905 in the Baltic Provinces and Finland. ''[[Slavic Review]]'' 43.3, 453–467.</ref> === Nezavisnost === {{main|Estonski rat za nezavisnost|Doba šutnje}} [[File:Tallinn24Feb1918.jpg|thumb|left|Proslava prve obljetnice estonske nezavisnosti u [[Tallinn]]u [[1919.]] godine.]] Nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] u [[Ruski Imperij|Rusiji]] [[1917.]] godine, tadašnja [[Estonska gubernija]] po prvi je put politički ujedinjena kao zasebna politička jedinica, [[Autonomna estonska gubernija]], čije granice su se gotovo poklapale s modernim državnim granicama. Autonomni status garantirala joj je novoizabrana ruska [[Privremena vlada Rusije|Privremena vlada]] odlukom od [[12. travnja]] [[1917.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=67 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}</ref> Izbori za [[Estonska provincijska skupština|provincijsku skupštinu]] ([[estonski]]: ''Maapäev'') održani su uz sudjelovanje [[Menjševici|menjševičkih]] i [[Boljševici|boljševičkih]] frakcija [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]], a sve s ciljem da spomenutoj partiji osiguraju što je moguće više mjesta u novoj skupštini. Boljševici, koji su izgubili te izbore, nikada službeno nisu priznali rezultate istih, te je dva dana prije početka [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u [[Sankt Peterburg]]u ([[5. studenog]]) lider estonskih boljševika [[Jaan Anvelt]] sa svojim Vojnim revolucionarnim komitetom izvršio puč i preuzeo vlast nad zemljom. Kako legalno izabrana skupština nikada nije priznala boljševičku vlast, boljševici su je pokušali raspustiti. Iako se na svojoj posljednjoj sjednici, održanoj [[15. studenog]], Skupština proglasila za vrhovni i jedini legalni organ vlasti u zemlji,<ref>{{cite book| author = Maesalu, Lukas, Lauer, Pajur and Tannberg |title=History of Estonia|publisher=AS BIT|location=|year=2002|isbn=978-9985-2-0606-5|pages=}}</ref> parlament je službeno raspušten od strane boljševika [[26. studenog]]. Na novim izborima, koji su održani početkom [[1918.]] godine, većinu glasova dobile su stranke koje su se zalagale za nezavisnost, a nacionalno vijeće proglasilo je nezavisnost Estonije [[19. veljače]] [[1918.]] godine. [[Manifest narodā Estonije|Deklaracija o nezavisnosti Estonije]] službeno je donesena [[24. veljače]] [[1918.]] godine, odmah nakon što su boljševički revolucionari napustili [[Tallinn]]. Već narednog dana, njemačke su trupe umarširale u grad, a nakon [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu|okupacije cjelokupnog teritorija]] Estonije i [[Latvija|Latvije]], predloženo je osnivanje satelitske države imena [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] ([[njemački]]: ''Vereinigtes Baltisches Herzogtum'').<ref>{{harvnb|Rauch|1974|pp=48}}</ref> Shodno odredbama [[Mir u Brest-Litovsku|Brestlitovskog mirovnog sporazuma]] između Rusije i [[Centralne sile|Centralnih sila]] potpisanog [[3. ožujka]] [[1918.]] godine, Rusija je službeno okončala svoje sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a odrekla se i svih teritorijalnih pretenzija na Estoniju (između ostalih). Njemačka okupacija Estonije trajala je do studenog [[1918.]] godine, kada je vlast u zemlji službeno ponovo preuzela [[Privremena estonska vlada]].<ref>{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=68 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=9 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}</ref> [[File:Soomusrong nr 2 Valgas 1919.jpg|thumb|right|Estonski [[oklopni vlak]] tokom [[Estonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]] [[1919.]] godine.]] Nekoliko dana nakon povlačenja njemačkih trupa, [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] ponovo je izvršila invaziju na Estoniju, što je dovelo do [[Estonski rat za nezavisnost|novog rata]].<ref>{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75 75]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75}}</ref> Estonska vojska uspjela je protjerati sve sovjetske trupe sa svog teritorija do kraja veljače [[1919.]], a od [[5. travnja|5.]] do [[7. travnja]] iste godine održani su i izbori za Estonsku ustavotvornu skupštinu. [[Estonski rat za nezavisnost]] trajao je punih 14 mjeseci, od [[28. studenog]] [[1918.]] do [[2. veljače]] [[1920]]. godine, kada je potpisivanjem [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|mirovnog ugovora u Tartuu]] Rusija i službeno priznala Estoniju kao nezavisnu zemlju.<ref name="Pinder76">{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76 76]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=11 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}</ref> Republiku Estoniju su među prvima službeno priznale [[Finska]] ([[7. srpnja]] [[1920.]]), [[Poljska]] ([[31. prosinca]] [[1920.]]), [[Argentina]] ([[12. siječnja]] [[1921.]]) i "Zapadni saveznici" ([[26. siječnja]] [[1921.]]). Prvi [[Ustav Estonije]] službeno je usvojen [[15. lipnja]] [[1920.]] (na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine),<ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | title = The First Constitution of the Republic of Estonia (1920–1933) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. 10. 2009 | work = Estonica | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2020-01-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200121141004/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | dead-url = yes }}</ref> a po njemu, Estonija je uređena kao [[parlamentarna republika]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=80–81|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=128 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Nacionalni parlament (''[[Riigikogu]]'') sastojao se od 100 zastupnika, koji su birani na trogodišnji mandat. Ustav je garantirao i kulturnu autonomiju svim manjinskim zajednicama u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Bell|first1=Imogen|title=Central and South-Eastern Europe 2003|url=https://archive.org/details/centralsoutheast03edunse|page=[https://archive.org/details/centralsoutheast03edunse/page/244 244] |year=2002|publisher=Psychology Press|isbn=9781857431360}}</ref> Godine [[1924.]], [[Sovjetski Savez]] organizirao je [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.|komunistički puč]] u Estoniji, koji je, međutim, ubrzo propao.<ref>{{Cite book|last1=Leonard|first1=Raymond W.|title=Secret Soldiers of the Revolution: Soviet Military Intelligence, 1918–1933|url=https://archive.org/details/secretsoldiersof0000leon|pages=[https://archive.org/details/secretsoldiersof0000leon/page/34 34]–36 |year=1999|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313309908}}</ref> [[Velika depresija]] koja je zahvatila zemlju tokom [[1930e|1930-ih]] godina dovela je do jačanja nacionalističkih pokreta u zemlji, a jedan od najutjecajnijih je bio [[Vaps (pokret)|pokret Vaps]], savez ratnih vojnih veterana rata za nezavisnost, koji se zalagao za ustavne reforme i prelazak s parlamentarnog na [[predsjednički sistem]].<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=18 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Misiunas|first1=Romuald J. |last2=Taagepera|first2=Rein |title=The Baltic States, Years of Dependence, 1940–1980|url=https://archive.org/details/balticstatesyear0000misi|page=[https://archive.org/details/balticstatesyear0000misi/page/11 11] |year=1983|publisher=University of California Press|isbn=9780520046252}}</ref> Referendum o ustavnim promjenama održan je u listopadu [[1933.]], a većina građana (72.7%) izjasnila se za ustavne reforme. Kandidat pokreta Vaps, [[Andres Larka]], bio je glavni favorit na predsjedničkim izborima koji su se trebali održati u travnju [[1934.]] godine. Međutim, aktualni [[Premijer Estonije|premijer]], [[Konstantin Päts]], raspustio je parlament [[12. ožujka]], uspostavio autoritarnu vlast i vladao zemljom na osnovu dekreta sve do [[1938.]] godine, lažno tvrdeći da tako sprječava nepostojeće planove Vapsa za državni udar. U tom periodu, koji se u estonskoj historiografiji označava kao "[[Doba šutnje]]" ([[estonski]]: ''vaikiv ajastu''), Päts je vladao diktatorski, zabranio je djelovanje pokreta Vaps i mnoge njegove utjecajne pristalice osudio na zatvorske kazne; podršku su mu pružili general [[Johan Laidoner]] i političar [[Kaarel Eenpalu]]. Pätsova novoformirana [[Patriotska liga (Estonija)|Patriotska liga]] ubrzo je postala jedina legalna politička stranka u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=19–20 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref> Kako bi dao legitimnost svojoj diktaturi, Päts je promijenio Ustav i [[1938.]] godine organizirao [[Parlamentarni izbori u Estoniji 1938.|parlamentarne izbore]], na kojima su opozicijski kandidati smjeli sudjelovati, ali samo kao nezavisni kandidati, dok su stranke ostale zabranjene.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=21 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref> Iako se radilo o diktaturi, historičari smatraju kako je Pätsov režim bio relativno benigan u odnosu na druge [[Međuratni period|međuratne]] diktature u Europi te kako nije bilo sustavne represije nad opozicijom u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=22 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref> Republika Estonija je na polju vanjske politike zastupala politiku neutralnosti,<ref>{{Cite book|last1=Gärtner |first1=Heinz |title=Engaged Neutrality: An Evolved Approach to the Cold War |page=125 |year=2017|publisher=Lexington Books |isbn=9781498546195}}</ref> a njena neutralnost poštovana je sve do [[23. kolovoza]] [[1939.]] godine, kada je potpisan [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o podjeli interesnih sfera na istoku Europe između Sovjetskog Saveza i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Shodno tom sporazumu, Estonija je potpala pod sovjetsku sferu utjecaja.<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=335|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}</ref> === Drugi svjetski rat === {{main|Estonija u Drugom svjetskom ratu|Sovjetska aneksija baltičkih država}} [[File:Red Army entering into Estonia in 1939.jpg|thumb|right|Ulazak [[Crvena armija|Crvene armije]] u Estoniju [[1939.]] godine, nakon potpisivanja [[Sovjetski-estonski sporazum o međusobnoj pomoći|sporazuma]] o uspostavi sovjetskih vojnih baza na estonskom tlu.]] [[Sovjetski Savez]] napao je [[Poljska|Poljsku]] [[17. rujna]] [[1939.]] godine, malo manje od tri tjedna nakon početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Poljska podmornica klase [[ORP Orzeł (1938)|ORP ''Orzeł'']] koja je bila usidrena u luci u [[Tallinn]]u nesmetano je napustila luku i otplovila u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] unatoč zahtjevima sovjetskih vlasti da bude razoružana, a njena posada internirana na tlo Sovjetskog Saveza. Sovjetske vlasti su kasnije iskoristile taj slučaj (poznat i kao [[Orzeljski incident]]) i već [[24. rujna]] [[1939.]] godine, uz prijetnje ratom, zahtijevale od estonskih vlasti dozvole za postavljanje vojnih baza na njihovom teritoriju (sa do maksimalno 25,000 vojnika u njima).<ref name="TM091939">{{Cite journal| date = 9. 10. 1939| title = RUSSIA: Moscow's Week| journal = Time| url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| accessdate = 20. 9. 2009| ref = harv| archive-date = 2018-01-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20180129092623/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| dead-url = yes}}</ref> Vlasti Estonije su četiri dana kasnije, [[28. rujna]], pristale na ultimatum i dopustile sovjetskim trupama pristup estonskom teritoriju.<ref>{{Cite book|last1=Hiden|first1=John |last2=Salmon|first2=Patrick |title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia and Lithuania in the Twentieth Century |page=110 |year=2014|publisher= Routledge |isbn=978-1-317-89057-7}}</ref> Sovjetska baltička flota je [[12. lipnja]] [[1940.]] izvršila potpunu pomorsku blokadu Estonije,<ref>{{Cite book|title=The World Book Encyclopedia|url=https://archive.org/details/worldbookencycl006worl|year=2003| publisher = World Book| location = Chicago, IL|isbn=978-0-7166-0103-6|pages=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vm.ee/et/est/kat_533/7728.html | title = Molotovi–Ribbentropi pakt ja selle tagajärjed |year=2006 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | language = et | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070707164549/http://www.vm.ee/est/kat_533/7728.html | archivedate=7. 7. 2007 |url-status=dead | accessdate=15. 3. 2017 }}</ref><ref>{{Cite web| url=http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| title=Kaleva-koneen tuhosta uutta tietoa| date=14. 6. 2005| work=www.mil.fi| publisher=Finnish Defence Forces| language=fi| accessdate=20. 9. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20090821221643/http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| archive-date=21. 08. 2009| url-status=dead| archivedate=2009-08-21| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090821221643/http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| deadurl=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | title = documents published | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080205065414/http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | archivedate=5. 2. 2008| language = ru}} из архива Руске морнарице</ref> a svega četiri dana kasnije Sovjetski Savez je izvršio i [[Sovjetska aneksija baltičkih država|službenu invaziju]] na Estoniju.<ref>{{Cite book |last1=Raukas |first1=Anto |title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld |page=309 |year=2002 |publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus |language=et |isbn=9985701151}}</ref><ref>{{cite web |first1=Eric A. |last1=Johnson |first2=Anna |last2=Hermann |url=http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |title=The Last Flight from Tallinn |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117175841/http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |archive-date=17 January 2012 |work=Foreign Service Journal |publisher=American Foreign Service Association |date=May 2007}}</ref> U zemlji je ubrzo uspostavljena komunistička vlast pod diktatom [[Moskva|Moskve]] te je Estonija [[21. srpnja]] [[1940.]] i službeno proglašena "socijalističkom republikom". Estonija je i formalno postala članica Sovjetskog Saveza [[6. kolovoza]], kada je i preimenovana u [[Estonska SSR|Estonsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]].<ref name=malksoo>{{Cite book|first=Lauri|last=Mälksoo|year=2003 |title=Illegal Annexation and State Continuity: The Case of the Incorporation of the Baltic States by the USSR|location= Leiden&nbsp;– Boston|publisher= Brill|isbn= 90-411-2177-3}}</ref> Već u prvoj godini sovjetske uprave pohapšeno je više od 8,000 istaknutih estonskih političkih i vojnih lidera; oko 2,200 uhapšenih je strijeljano, dok je ostatak protjeran u [[gulag]]e širom [[Sibir]]a.<ref name="Miljan110">{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=110|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Gatrell|first1=Peter |last2=Baron|first2=Nick |title=Warlands: Population Resettlement and State Reconstruction in the Soviet-East European Borderlands, 1945–50 |page=233 |year=2009 |publisher= Springer|isbn=978-0-230-24693-5}}</ref> Masovne deportacije estonskog stanovništva nastavile su se i u narednim godinama, a zaključno sa [[14. lipanj|14. lipnjom]] [[1941.]] godine deportirano je oko 10,000 estonskih civila koje su sovjetske vlasti smatrale protivnicima režima.<ref>{{Cite web|url=http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1046181016323&a=KArticle&aid=1119525615664 | title = Linda Soomre Memorial Plaque |year=2005 | publisher = British Embassy in Tallinn | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080118063339/http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&c=Page&cid=1046181016323&a=KArticle&aid=1119525615664 | archivedate=18. 1. 2008 | accessdate=29. 8. 2018 |url-status=dead }}</ref> [[Treći Reich]] [[Operacija Barbarossa|napao je]] Sovjetski Savez [[22. lipnja]] [[1941.]] godine, a trupe ''[[Wehrmacht]]a'' su već u srpnju iste godine, uz svesrdnu pomoć gerilskih antisovjetskih grupa znanih kao [[Šumska braća]],<ref>{{Cite book|author1=Peeter Kaasik |author2=Mika Raudvassar |year=2006|pages=496–517|chapter=Estonia from June to October, 1941: Forest brothers and Summer War|editor1=Toomas Hiio |editor2=Meelis Maripuu |editor3=Indrek Paavle |title=Estonia 1940–1945: Reports of the [[Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity]]|location=Tallinn}}</ref> prodrle na tlo Estonije, čime je započeo [[Ljetni rat]] ([[estonski]]: ''Suvesõda''). Iako je lokalno stanovništvo dočekalo njemačke vojnike kao osloboditelje, ubrzo je postalo jasno da ne postoje nikakve naznake o eventualnoj obnovi estonske državnosti. Teritorij Estonije pripojen je provinciji [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]], a osnovane su i posebne sigurnosne snage (''[[Sicherheitspolizei]]'') na čijem čelu je bio [[Ain-Ervin Mere]]. [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu|Njemačke okupacijske vlasti]] provodile su i masovne regrutacije, a zanimljivo je da se znatan broj estonskih mladića dobrovoljno priključivao Finskoj vojsci u [[Nastavljeni rat|borbama protiv Sovjeta]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|page=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/275 275]|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6}}</ref> U finskoj vojsci je tako postojao poseban puk koji su činili isključivo estonski dobrovoljci (Finski pješadijski puk 200; [[estonski]]: ''soomepoisid''). U Estoniji je djelovala zasebna ''[[Waffen-SS]]'' divizija ([[20. estonska dobrovoljačka divizija|20. divizija]]) koju je činilo oko 20,000 estonskih vojnika.<ref>{{Cite book|last1=Smith |first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=36 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-45213-0}}</ref> [[File:TLA 1465 1 973 Varemetes Harju tänav, vasakul Kuld Lõvi varemed 1944.jpg|thumb|left|Glavni grad Estonije, [[Tallinn]], nakon [[Bombardiranje Tallinna u Drugom svjetskom ratu|sovjetskog bombardiranja]] tokom borbi na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]] u ožujku [[1944.]] godine.]] Njemačke su vlasti i na području Estonije, baš kao i na svim okupiranim područjima, vršile masovne egzekucije [[Židovi|Židova]], [[Romi|Roma]] i drugih antifašista. Od oko 4,500 Židova, koliko ih je živjelo u Estoniji prije početka rata, njih oko 75% izbjeglo je smrt pobjegavši na slobodni teritorij Sovjetskog Saveza, dok je preostalih oko 1,000 Židova uglavnom pobijeno u koncentracijskim logorima već u prvoj godini nacističke okupacije.<ref name="CommissionReport">{{cite web|title=Conclusions of the Commission|url=http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|publisher=[[Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20080629035526/http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|archive-date=29 June 2008|year=1998}}</ref> U estonske koncentracijske logore dopremani su židovski zatvorenici iz drugih okupiranih dijelova istočne Europe, a prema procjenama, u logorima je stradalo oko 10,000 Židova, 6,000 etničkih Estonaca, oko 1,000 etničkih Rusa, te preko 20,000 sovjetskih ratnih vojnih zarobljenika (ukupan broj žrtava je oko 35,000−40,000 osoba). Sovjetske trupe su u siječnju [[1944.]] krenule u kontraofenzivu, potisnuvši nacističke jedinice na zapad sve do estonskih granica. Kada je postalo jasno da se trupe Crvene armije neće zaustaviti na estonskim granicama došlo je do početka masovne mobilizacije za obranu od sovjetske vojske. Posljednji legalno izabrani [[premijer Estonije]], [[Jüri Uluots]] putem radija pozvao je sve vojno sposobne muškarce da se dobrovoljno prijave u vojsku za obranu zemlje od nove "sovjetske agresije". Već narednog dana, u vojsku se dobrovoljno prijavilo preko 38,000 estonskih mladića,{{sfn|Lande|2000|p=200}} a ubrzo se u zemlju vratio i veliki broj dobrovoljaca iz Finske koji su se priključili novoosnovanoj Teritorijalnoj obrani. [[Estonska vlada u egzilu|Estonske vlasti u egzilu]] računale su i na pomoć zapadnih zemalja u očuvanju vlastite nezavisnosti.{{sfn|Smith|1996|p=91}} Povlačenje njemačkih trupa iz Estonije započelo je [[18. rujna]] [[1944.]], a posljednji njemački vojnici napustili su zemlju pred naletom sovjetske armije [[22. rujna]] iste godine. Zajedno s njemačkim okupatorima, zemlju je napustila i estonska vlada koja je sve do [[1992.]] godine i obnove državnosti zemlje, djelovala kao vlada u egzilu iz [[Stockholm]]a. Tokom Drugog svjetskog rata poginulo je oko 80,000 Estonaca, dok je njih oko 70,000 iz raznih razloga emigriralo iz zemlje.<ref>{{Cite book|last1=Kangilaski|first1=Jaan |last2=Salo|first2=Vello |title=The white book: losses inflicted on the Estonian nation by occupation regimes, 1940–1991|page=37|year=2005|publisher=Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=9789985701959}}</ref> === Sovjetski period === {{main|Estonska SSR|Sovjetska aneksija baltičkih država}} [[Datoteka:KüüditatudIMGP6672.JPG|thumb|250px|Spomenik žrtvama sovjetskih deportacija u periodu od [[1941.]] do [[1949.]] godine u gradu [[Paldiski]]ju.]] [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|thumb|250px|[[Zastava Estonske SSR]]]] Iako je [[Crvena armija]] krajem [[1944.]] godine protjerala jedinice ''[[Wehrmacht]]a'' s estonskog teritorija i ponovo uspostavila svoju vlast na cijelom području, sukobi s preostalim gerilskim grupama koje su se protivile sovjetskoj vlasti nastavili su se sve do [[1953.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=174 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Estonski ogranak gerilske organizacije [[Šumska braća]] činilo je između 14,000 i 15,000 ljudi. Od studenog [[1944.]] do studenog [[1947.]] godine, pripadnici ove grupe izvršili su 773 oružana napada u kojima je ubijeno oko 1,000 sovjetskih vojnika i pristalica sovjetske vlasti, a kontrolirali su i značajan broj sela diljem zemlje.<ref>{{Cite book|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}}</ref> Prema sovjetskim statističkim podacima, do kraja [[1953.]] godine, gerilski je pokret činila ukupno 20,531 osoba, od čega je njih 1,510 ubijeno u oružanim sukobima. Prema istim podacima, tokom sukoba stradalo je 1,728 vojnika Crvene armije, agenata [[NKVD]]-a i estonske policije. Posljednji živi pripadnik ove grupacije u Estoniji uhapšen je i ubijen [[1978.]] godine.<ref>Laar, Mart. War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956. {{page|year=2013|isbn=978-0-929590-08-0|pages=}}</ref><ref>[http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ Republic of Estonia 90] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024043611/http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ |date=2017-10-24 }} Estonian Institute 2008</ref> U represijama koje su uslijedile u prvim poslijeratnim godinama, velik broj osoba procesuiran je zbog optužbi za [[kolaboracionizam]], a u druge dijelove zemlje prisilno su raseljavane cijele obitelji. Tako je samo tokom martovskih deportacija iz Estonije u [[Sibir]] deportirano 20,713 osoba (od čega su 15,916 bili žene i djeca).<ref>{{Cite book| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = "The Deportation Operation "Priboi" in 1949"| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 2021-04-18| archive-date = 2019-03-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf}}</ref><ref name=deportation>[http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 Депортации из Эстонии в 1941 г. и 1949 г.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928000152/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 |date=2007-09-28 }} Посольство Эстонии в Москве</ref> Prema suvremenim procjenama, Estonija je tokom rata i u poslijeratnim represijama izgubila između 180 i 200,000 ljudi, odnosno oko 20% od ukupne prijeratne populacije.<ref name="AR">{{cite web|url=http://gazeta.aif.ru/online/aif/1273/12_01| title = Президент Эстонии Арнольд Рюйтель. Разве мы восхваляем нацизм?| publisher = Аргументы и факты № 12 (1273) от 23.03.2005 | accessdate=28. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web|author=Хийо Т.|year=2009|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|title=Завоевание Эстонии Красной армией в 1944 г.|publisher=Эстоника|accessdate=14. 5. 2014|archive-date=2015-02-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20150222010330/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| title = 23. августа 1939 года: общеевропейский день памяти жертв всех тоталитарных и авторитарных режимов| publisher = Посольство Эстонии в Москве| accessdate = 1. 7. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20140517143747/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| archive-date = 17. 05. 2014| url-status = dead}}</ref> Deportirano stanovništvo "zamijenili" su doseljenici iz drugih dijelova [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], što je u kratkom periodu dovelo do potpune promjene demografske strukture Estonije. Estonija je tokom rata doživjela velika razaranja, izgubila je značajan dio populacije (što u borbama, što uslijed kasnijih migracija), a uništeno je i više od polovine ukupne infrastrukture u zemlji. Odmah po okončanju rata, sovjetske su vlasti u zemlji uspostavile sovjetski samoupravni model i već [[1945.]] godine onemogućeno je privatno vlasništvo u industrijskom sektoru (a dvije godine kasnije i u trgovačkoj djelatnosti). Izvršena je [[kolektivizacija]] poljoprivrednih zemljišta,<ref name="Miljan110"/><ref>{{Cite book|last1=Purs|first1=Aldis|title=Baltic Facades: Estonia, Latvia and Lithuania since 1945|url=https://archive.org/details/balticfacadesest0000purs|page=335|year=2013|publisher=Reaktion Books|isbn=9781861899323}}</ref> a u prvih nekoliko poslijeratnih godina oduzeto je preko 900,000 hektara zemljišta i šuma, koji su pretvoreni u državna dobra (do kraja [[1950.]] godine, u Estoniji je bilo 2,213 [[kolhoz]]a) ili su dodijeljeni brojnim doseljenicima iz ostalih dijelova Sovjetskog Saveza. Odmah nakon rata, sovjetske su vlasti oduzele [[Estonska SSR|Estonskoj SSR]] oko 2,230&nbsp;km² teritorija na istoku s većinskim [[Rusi|ruskim]] stanovništvom, priključivši taj teritorij [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] (teritorij istočno od [[Narva|Narve]] i [[Pečorski rajon]]). Na čelu sovjetske Estonije ([[estonski]]: ''Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik'', ENSV) nalazili su se etnički Estonci rođeni na teritoriju Rusije i školovani u sovjetskim školama, a za većinu njih [[estonski]] je bio tek drugi jezik, zbog čega su ih u Estoniji podrugljivo nazivali "Jestoncima" ([[estonski]]: ''jeestlased'', ''jeestlane''). Svu vlast u zemlji držala je [[Komunistička partija Estonije]] ([[estonski]]: ''Eestimaa Kommunistlik Partei'') koja je predstavljala teritorijalni ogranak [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (KPSS), odnosno Savjet ministara.<ref name="mnemosyne3">{{cite web| author = Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity| date = | url = http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| title = Этап III — Оккупация Эстонии Советским Союзом с 1944 года| publisher = The Estonian Institute of Historical Memory| accessdate = 8. 4. 2014| archive-date = 2013-04-12| archive-url = https://web.archive.org/web/20130412065557/http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| dead-url = yes}}</ref><ref>{{cite web | author = Леймус И. | date = 13. 11. 2009 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | title = Эстонская ССР как советская союзная республика | publisher = Эстоника | accessdate = 16. 2. 2014 | archive-date = 2013-06-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130614193104/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | dead-url = yes }}</ref> Većina zapadnih zemalja nikada nije ''[[de iure]]'' priznala sovjetsku vlast u Estoniji, iako su [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] kao sudionici [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]] ''[[de facto]]'' priznali sovjetsku državu i njene granice. Mnoge su zemlje za službenu estonsku vlast priznavale [[Estonska vlada u egzilu|vladu koja je djelovala u egzilu]] (i takvo je stanje ostalo na snazi sve do obnove državnosti [[1991.]] godine).<ref>{{Cite book|last1=Lane|first1=Thomas |last2=Pabriks|first2=Artis |last3=Purs|first3=Aldis |last4=Smith|first4=David J. |title=The Baltic States: Estonia, Latvia and Lithuania|page=xx |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136483042}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Frankowski|first1=Stanisław |last2=Stephan III|first2=Paul B. |title=Legal Reform in Post-Communist Europe: The View from Within |page=73|year=1995 |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9780792332183}}</ref> Nakon što je [[Nikita Hruščov]] došao na čelo KPSS-a, došlo je do političkog otopljavanja odnosa između službene [[Moskva|Moskve]] i ostalih sovjetskih država, pa su tako već [[1956.]] godine bili omogućeni i prvi povraci deportiranih osoba iz progonstva. Estonska komunistička partija dobila je određen stupanj autonomije u svom djelovanju u odnosu na KPSS. Intenzivna industrijalizacija, koju su provodile sovjetske vlasti, preobrazila je Estoniju u jednu od industrijski najrazvijenijih i najurbanijih sovjetskih republika s udjelom gradske populacije od čak 65% u [[1970.]] godini. Životni standard estonskog stanovništva bio je znatno viši od prosječnog na nivou Sovjetskog Saveza.<ref>{{cite web|last=Таннберг|first=Тыну|date=19. 02. 2010|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|title=Командная экономика и её последствия|publisher=Эстоника|accessdate=21. 5. 2014|archive-date=2013-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130614231733/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|dead-url=yes}}</ref> U drugoj polovici [[1970e|1970-ih]] dolazi do jačanja disidentskih pokreta širom zemlje, a posebno u pribaltičkim sovjetskim republikama. Od kraja rujna pa do početka listopada [[1980.]] godine, širom Estonije održani su brojni antisovjetski studentski prosvjedi koji su nasilno ugušeni. Nešto kasnije, [[28. listopada]] javno je objavljeno [[Pismo četrdesetorice]], kao svojevrstan manifest protiv daljnje sovjetizacije, a koji je potpisalo 40 najpoznatijih estonskih intelektualaca tog vremena.<ref>{{cite web| author = | date = | url = http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| title = «Письмо сорока»| publisher = Эстоника| accessdate = 16. 2. 2014| archive-date = 2015-06-07| archive-url = https://web.archive.org/web/20150607140353/http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| dead-url = yes}}</ref> [[Europski parlament]] je [[13. siječnja]] [[1983.]] godine donio rezoluciju kojom je osudio čin aneksije pribaltičkih zemalja od strane Sovjetskog Saveza, označivši ga kao kršenje međunarodnih sporazuma koje je Sovjetski Savez imao sa spomenutim republikama, ujedno pozvavši na nepriznavanje aneksije.<ref>{{Cite journal|publisher=European Parliament | title = Resolution on the situation in Estonia, Latvia, Lithuania | journal=Official Journal of the European Communities | volume=42/78| series=C |date=13. 1. 1983 | url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/8/80/Europarliament13011983.jpg |ref=harv}}</ref><ref>[http://www.letton.ch/lvx_eur2.htm Текст резолуције Европског парламента из 1983. о осуди анексије балтичких држава.]</ref> === Obnova nezavisnosti === {{main|Raspjevana revolucija}} [[Datoteka:Toomel 1989.jpg|250px|thumb|left|Prosvjedi u [[Tartu]]u [[24. veljače]] [[1989.]] godine.]] U drugoj polovici [[1980e|1980-ih]] godina, diljem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] dolazi do jačanja nacionalnih pokreta, ekonomija je doživjela veliki pad, nezadovoljstva građana socijalnim i političkim statusom bivala su sve veća, a tadašnji sovjetski lider [[Mihail Gorbačov]] pokušao je provesti čitav niz ekonomskih i političkih reformi (''[[perestrojka]]'') kako bi stabilizirao situaciju u zemlji. Protesti protiv vlasti postajali su sve učestaliji i sve žešći. Pokušaji vlasti da na sjeveru Estonije otvore nova postrojenja za eksploataciju [[fosforit]]a doveli su do masovnih protesta estonskog stanovništva. Protesti koji su izbili [[3. travnja]] [[1987.]] nazvani su [[Fosforitni rat]] ([[estonski]]: ''Fosforiidisõda''), a iako su u osnovi imali ekološki karakter zbog prijetnji zagađenjem životne sredine, imali su i snažan politički predznak pošto su estonski lideri smatrali da bi otvaranje novih industrijskih pogona dovelo do novih masovnih migracija radne snage iz Rusije.<ref>{{Cite book|last1=Vogt|first1=Henri |title=Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe |url=https://archive.org/details/betweenutopiadis0000vogt|pages=[https://archive.org/details/betweenutopiadis0000vogt/page/20 20]–22|year=2005 |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=9781571818959}}</ref><ref>{{cite web| author = Лийвик О.| date = 7. 11. 2009| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| title = Фосфоритная война| publisher = Эстоника| accessdate = 5. 4. 2014| archive-date = 2015-03-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20150313153742/http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| dead-url = yes}}</ref> U službenom glasniku gradskog odbora u [[Tartu]]u od [[26. rujna]] [[1987.]] objavljen je prijedlog buduće estonske ekonomske nezavisnosti ([[estonski]]: ''Isemajandav Eesti'') unutar granica zajedničke države. Državne vlasti su ovaj prijedlog označile činom [[separatizam|separatizma]].<ref>{{cite web| author = Хийо Т.| date = 8. 10. 2009| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| title = Хозрасчетная Эстония| publisher = Эстоника| accessdate = 5. 4. 2014| archive-date = 2015-04-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20150415210913/http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| dead-url = yes}}</ref> Tokom [[1988.]] godine, intenzivira se razvoj nacionalnih političkih stranaka, tako da je u travnju osnovan [[Estonski narodni front]] ([[estonski]]: ''Rahvarinne'') pod vodstvom [[Edgar Savisaar|Edgara Savisaara]], koji se zalagao za ''perestrojku'' te političke i ekonomske reforme. Za kratko vrijeme, Narodni front postao je najmasovnijim pokretom na teritoriju sovjetske Estonije. Kao odgovor na sovjetsku represiju, nekoliko je desetaka tisuća ljudi na festivalu folklora u [[Tallinn]]u (održanom od [[10. lipnja|10.]] do [[14. lipnja]] [[1988.]]) pjevalo domoljubne pjesme i nosilo tradicionalna državna obilježja iz predsovjetskog perioda. Mirni protesti nastavili su se i u narednom periodu, a cijeli je pokret ostao je zapamćen kao [[Raspjevana revolucija]].<ref>{{Cite book|last1=Backes|first1=Uwe |last2=Moreau |first2=Patrick |title=Communist and Post-Communist Parties in Europe: Schriften Des Hannah-Arendt-Instituts Für Totalitarismusforschung 36 |page=9|year=2008 |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=9783525369128}}</ref> Ubrzo su se formirali i radikalniji nacionalni pokreti, koji su zahtijevali obnovu nezavisnosti zemlje. [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] na sjednici održanoj [[16. studenog]] [[1988.]] godine donio je [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR|odluku o proglašenju suvereniteta Estonske SSR]]. Istovremeno, na drugoj su se strani počele okupljati ruske političke i građanske elite koje su insiztirale na opstanku zajedničke države.<ref name="nezav">{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. 2. 2010 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | title = Переломные годы | publisher = Эстоника | accessdate = 6. 4. 2014 | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225075508/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | dead-url = yes }}</ref> [[File:Balti kett 22.jpg|thumb|right|[[Baltički put]] u [[Estonska SSR|Estonskoj SSR]].]] Dana [[23. kolovoza]] [[1989.]] godine, organizirana je akcija poznata kao [[Baltički put]] ([[estonski]]: ''Balti kett''), u sklopu koje je oko dva milijuna ljudi formiralo kontinuiran ljudski lanac dužine preko 600&nbsp;km, koji je povezao [[Tallinn]], [[Riga|Rigu]] i [[Vilnius]].<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration |page=52|year=2013 |publisher=Routledge |isbn=9781136452130}}</ref><ref>{{Cite book|title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy | first = Sharon L. | last=Wolchik| last2=Curry| first2 = Jane Leftwich| url = https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&pg=PA238#v=onepage&f=false | publisher = Rowman & Littlefield |year=2007|isbn=978-0-7425-4068-2 |pages=238}}</ref> Estonski vrhovni sovjet je [[12. studenog]] [[1989.]] godine stavio van snage Deklaraciju o pristupanju Estonije Sovjetskom Savezu od [[22. srpnja]] [[1940.]] godine, a ubrzo potom i većinom glasova usvojio Deklaraciju o nacionalnom suverenitetu. Krajem veljače [[1990.]] godine, formiran je [[Estonski kongres]] od 464 člana, koji je djelovao kao prijelazni nacionalni [[parlament]].<ref>{{Cite book|last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| url = https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&pg=PA213|year=2004| publisher = Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}}</ref> [[Komunistička partija Estonije]] službeno je istupila iz članstva u KP Sovjetskog Saveza [[25. ožujka]] [[1990.]] godine. Estonski vrhovni sovjet je [[8. svibnja]] [[1990.]] godine proglasio Ustav iz [[1938.]] kao važeći pravni akt Estonije. Predsjedavajući [[Vrhovni sovjet Ruske SFSR|Vrhovnog sovjeta Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]], posjetio je [[Tallinn]] [[12. siječnja]] [[1991.]] godine i s predsjednikom Estonskog vrhovnog Sovjeta, [[Arnold Rüütel|Arnoldom Rüütelom]], potpisao dokument o obnovi međudržavnih odnosa između Rusije i Estonije te međusobnom priznanju dvije zemlje.<ref>{{cite web|url=http://ria.ru/spravka/20110113/320697025.html| title = Договоры об основах межгосударственных отношений РСФСР-Эстония-Латвия| publisher = РИА Новости| accessdate=1. 7. 2014}}</ref> [[Referendum o nezavisnosti Estonije 1991.|Referendum o nezavisnosti Estonije]] održan je [[3. ožujka]] [[1991.]] godine i na njemu se 78.4% glasača izjasnilo za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.<ref>{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. 2. 2010 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | title = Путь к независимости | publisher = Эстоника | accessdate = 3. 1. 2014 | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225084903/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | dead-url = yes }}</ref> Nekoliko dana kasnije, održan je svesovjetski referendum o opstanku zajedničke sovjetske države, koji su estonske vlasti bojkotirale, a glasanje je održano jedino na sjeveroistoku zemlje, u većinski ruskim područjima.<ref>{{cite web| last = Маркедонов| first = М. С..| date = 1. 4. 2011| url = http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/| title = Референдум распада| publisher = Полит.ру| accessdate = 15. 3. 2014| archive-date = 2014-05-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20140515125029/http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/}}</ref> Dan poslije [[Kolovoški puč|neuspješnog državnog udara]] u [[Moskva|Moskvi]], [[20. kolovoza]] [[1991.]], estonski je parlament i službeno proglasio obnovu nezavisnosti Estonije.<ref>{{Cite book|last1=Gill|first1=Graeme |title=Democracy and Post-Communism: Political Change in the Post-Communist World |page=41|year=2003 |publisher=Routledge |isbn=9781134485567}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://estonianworld.com/life/estonia-celebrates-the-day-of-restoration-of-independence/ |title=Estonia celebrates the Day of Restoration of Independence |date=20 August 2016 |website=Estonian World |access-date=18 August 2018}}</ref> Već [[17. rujna]] iste godine, Republika Estonija postala je punopravnom članicom [[UN|Ujedinjenih nacija]].<ref name="Dillon164">{{Cite book|last1=Dillon|first1=Patricia |last2=Wykoff |first2=Frank C. |title=Creating Capitalism: Transitions and Growth in Post-Soviet Europe|url=https://archive.org/details/creating-capitalism--transitions-and-growth-in-post-soviet-europe-_2002|page=[https://archive.org/details/creating-capitalism--transitions-and-growth-in-post-soviet-europe-_2002/page/164 164]|year=2002 |publisher=Edward Elgar Publishing |isbn=9781843765561}}</ref> Prva zemlja koja je priznala obnovljenu estonsku nezavisnost bio je [[Island]]. Novi, četvrti po redu [[Ustav Estonije|Ustav]] službeno je stupio na snagu nakon što je usvojen na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]] godine.<ref name="4konst">{{cite web|author=Нутт М.|date=6. 10. 2010|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|title=Восстановление независимости и четвертая конституция (1992-…)|publisher=Эстоника|accessdate=3. 1. 2014|archive-date=2015-04-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20150406193815/http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|dead-url=yes}}</ref> Odmah nakon proglašenja nezavisnosti, estonske vlasti vodile su pregovore s Rusijom o povlačenju preostalih ruskih trupa stacioniranih po bazama na teritoriju Estonije. Nakon trogodišnjih pregovora, posljednje ruske trupe naspustile su Estoniju [[31. kolovoza]] [[1994.]] godine.<ref>{{cite web |date=31. 8. 2012| url = http://rus.postimees.ee/957962/v-jestonii-hotjat-otmechat-den-okonchanija-okkupacii-31-avgusta| title = В Эстонии хотят отмечать день окончания оккупации 31. августа| publisher = Postimees| accessdate=3. 1. 2014}}</ref><ref>{{cite web | date = 31. 8. 2013 | url = http://baltija.eu/news/read/33128 | title = 31. августа всем надо праздновать День свободной Эстонии — эстонский министр сказал | publisher = Портал русской общины Эстонии | accessdate = 3. 1. 2014 | archive-date = 03. 01. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140103190239/http://baltija.eu/news/read/33128 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web| date = 1. 9. 2012| url = http://www.rosbalt.ru/exussr/2012/09/01/1029156.html| title = Эстония намерена отмечать 31. августа день окончания российской оккупации| publisher = Росбалт.ру| accessdate = 3. 1. 2014| archive-date = 2014-01-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20140103225232/http://www.rosbalt.ru/exussr/2012/09/01/1029156.html}}</ref> Tokom [[1996.]] godine, Estonija je izvršila demarkaciju svoje južne granice s [[Latvija|Latvijom]], dok je pogranični ugovor s [[Rusija|Rusijom]] potpisan [[18. svibnja]] [[2005.]] godine; njime su dvije zemlje neznatno redefinirale granicu koju su dijelile od [[1991.]] godine. Nakon sticanja nezavisnosti, jedan od strateških ciljeva zemlje bila je integracija u pravno-politički i ekonomski sistem [[EU|Europske unije]]. S tim u vezi, Estonija je službeno započela pregovore o članstvu u EU tokom [[1998.]] godine. Nakon uspješno okončanih pregovora o članstvu, stanovnici Estonije su se na [[Referendum o pristupanju Estonije Evropskoj uniji 2003.|referendumu]] održanom [[14. rujna]] [[2003.]] godine odlučili za punopravno članstvo u EU (na referendumu je sudjelovalo 64.1% registriranih birača, a za članstvo se izjasnilo njih 66.8% dok je protiv bilo njih 33.2%). Estonija je postala punopravnom članicom Unije [[1. svibnja]] [[2004.]] godine (zajedno s još devet država iz istočne i srednje Europe). Mjesec dana ranije, Estonija je postala i punopravnom članicom [[NATO]] pakta.<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=18–19|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref> Estonija je [[1. siječnja]] [[2011.]] postala i dijelom [[eurozona|eurozone]] i kao službenu valutu umjesto dotadašnje [[Estonska kruna|estonske krune]] uvela [[euro]] (stare novčanice su zamijenjene novim po službenom tečaju od 15.6466 kruna za 1€).<ref name=presseurop>[http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state PressEurope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129204200/http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state |date=2011-01-29 }}, 26. 1. 2011.</ref> == Geografija == {{main|Geografija Estonije}} [[File:Estonia relief map (2005-2017).png|thumb|300px|Topografska mapa Estonije.]] Republika Estonija je smještena u istočnom dijelu [[Baltičko more|baltičkog bazena]], na prijelazu iz [[Istočna Europa|istočne]] u [[Sjeverna Europa|sjevernu Europu]]. Obuhvaća teritorij površine 45,227&nbsp;km² i po tom se parametru nalazi se na 31. mjestu među europskim državama, odnosno na 129. mjestu u svjetskim okvirima. Estoniji pripadaju i teritorijalne vode [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na udaljenosti od 12 nautičkih milja od obale (22,2&nbsp;km).<ref name="Обала">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Baltic Sea| url = http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 29. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061502/http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| dead-url = yes}}</ref> Najsjevernija točka Estonije leži na sjevernoj obali otoka [[Vaindloo]] ({{coord|59|49|17|N|26|21|31|E|type:landmark_region:EE|name=Vaindloo (sjever)}}), dok je najsjevernija točka kontinentalnog dijela poluotok [[Purekkari]] ({{coord|59|40|31|N|25|41|49|E|type:landmark_region:EE|name=Cape Purekkari (sjever)}}). Najjužnija točka je kod sela [[Karisöödi]] na granici s [[Latvija|Latvijom]] ({{coord|57|30|33|N|26|37|00|E|type:landmark_region:EE|name=Naha (jug)}}). Zapadna točka nalazi se na otoku [[Nootamaa]] ({{coord|58|19|20|N|21|45|51|E|type:landmark_region:EE|name=Nootamaa (zapad)}}); u kontinentalnom dijelu, to je [[rt Ramsi]] ({{coord|59|01|31|N|23|24|15|E|type:landmark_region:EE|name=Rt Ramsi (zapad)}}). Najistočnija točka nalazi se istočno od grada [[Narva|Narve]] ({{coord|59|22|13|N|28|12|36|E|type:landmark_region:EE|name=Narva (istok)}}). Najveća udaljenost između dva lokaliteta krećuči se cestom iznosi oko 400&nbsp;km. Većina otoka nalazi se u blizini kontinentalnog dijela zemlje, a najudaljeniji je otok [[Ruhnu]] u [[Riški zaljev|Riškom zaljevu]], koji je od kopna udaljen 65&nbsp;km.<ref>{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Location| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061437/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| dead-url = yes}}</ref> Na sjeveru i istoku, Estonija izlazi na obale Baltičkog mora, odnosno na njegove zaljeve - [[Finski zaljev|Finski]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riški]] na jugozapadu. Finski zaljev razdvaja Estoniju od [[Finska|Finske]] (udaljenost između [[Helsinki]]ja i [[Tallinn]]a iznosi svega 87&nbsp;km), dok je centralni dio Baltičkog mora razdvaja od [[Švedska|Švedske]]. Ukupna dužina estonske obale, uključujući i obale baltičkih otoka, iznosi 3,794&nbsp;km.<ref name="Обала"/> Estonija ima kopnene granice na jugu i istoku, u ukupnoj dužini od 657&nbsp;km. Na jugu graniči s [[Latvija|Latvijom]] u dužini od 333&nbsp;km, dok je na istoku granica s [[Rusija|Rusijom]] u dužini od 324&nbsp;km. Najveći dio državne granice s Rusijom ima prirodni karakter i proteže se akvatorijem [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i rijekom [[Narva (rijeka)|Narvom]], dok je jedina kopnena granica na području [[Pečorski rajon|Pečorskog rajona]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]]. Vlasti Estonije smatraju Pečorski rajon (teritorij površine 1.251&nbsp;km²) dielom svog teritorija pod privremenom okupacijom Rusije.<ref>{{cite news|title=Russia spurns Estonia border deal| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4626141.stm| accessdate=24. 8. 2012| newspaper = BBC News|date=27. 6. 2005}}</ref><ref>{{cite web|last=Socor| first = Vladimir| title = Russia cancels border treaty, assails Estonia| url = http://www.jamestown.org/programs/edm/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=30600&tx_ttnews%5BbackPid%5D=176&no_cache=1| publisher = The Jameston Foundation| accessdate=24. 8. 2012}}</ref> === Geologija === [[Datoteka:Panga pank-2-mauricedb.jpg|thumb|left|250px|Vapnenačke formacije uz sjeverne obale Estonije.]] Najveći deo estonskog teritorija čine sedimente stijene iz doba [[paleozoik]]a, a koje su prekrivene nešto tanjim [[kvartar]]nim naslagama. Te stijene izbijaju na površinu jedino u priobalnim područjima i jezersko-riječnim depresijama, na mjestima gdje je [[erozija]] ogolila površinski kvartarni sloj. Sjeverna obala u svojoj osnovi izgrađena je od [[vapnenac|vapnenačkih]] stijena i podložna je intenzivnoj [[abrazija|abraziji]]. Depresije u centralnom dijelu zemlje nastale su na kontaktu tvrđih [[silur]]skih vapnenaca s mekšim [[Devon (period)|devonskim]] [[Pješčenjak|pješčenjacima]]. Prije oko 350 milijuna godina, krajem devona, došlo je do konačnog povlačenja mora sa sadašnjeg estonskog kopna. More je za sobom ostavilo pjeskoviti plato koji se proteže od [[Finska|Finske]] na sjeveru do [[Latvija|Latvije]] na jugu, te od [[Rusija|Rusije]] do [[Švedska|Švedske]]. Intenzivna erozija površinskih centralnih dijelova Estonije i obala Finskog zaljeva započela je prije oko 65 milijuna godina (početkom [[kenozoik]]a) i trajala je sve do posljednje [[pleistocen]]ske glacijacije (prije oko 2 milijuna godina). U to vrijeme, [[Sjevernoestonski klint]] je imao visinu i do 150 m te je razdvajao sjeverne dijelove vapnenačkog platoa od depresija kojima su tekle rijeke na području današnjeg Finskog zaljeva.<ref name="Topography">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Topography| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. 1. 2017| archive-date = 2016-04-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20160413004837/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| dead-url = yes}}</ref> Suvremeni reljef Estonije posljedica je djelovanja pleistocenskih ledenjak. Prije oko 12,000 godina, gotovo većina suvremenog teritorija estonije bila je prekrivena moćnim ledenim naslagama zaleđenog Baltičkog jezera. Sjeverna i zapadna obala Estonije je prije oko 7,000 godina bila pod vodama tadašnjeg prethodnika suvremenog [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Led koji se na kraju pleistocenske glacijacije postepeno povlačio prema sjeveru sa sobom je nosio znatne količine finih glina i pijeska s viših područja i taložio ih u nizinskim područjima uz obalu. Pleistocenskaa glacijacija je tako u potpunosti izmijenila reljef tog područja. U odnosu na preglacijalni period, razina mora porasla je za više od 100 m i voda je prekrila značajan dio područja koja su ranije bila kopno. Nakon topljenja moćnih ledenih naslaga, tlo se oslobodilo pritiska, što je dovelo do postepenog izdizanja razine kopna, a proces izdizanja i danas je uočljiv u sjeverozapadnom dijelu zemlje, gdje se na godišnjem nivou tlo diže za 2−3 milimetra.<ref name="Topography"/> Izdizanje za posljedicu ima povećanje kopnene mase, a uz obalu se formiraju brojni novi otočići te hridi. Površinske kvartarne naslage formirale su se tijekom i poslije posljednjeg glacijalnog procesa. Prosječna debljina glacijalnih sedimenata na platoima sjeverne i središnje Estonije je od 2 do 3 metra, dok je u južnim dijelovima ona 5−10 m. Vapnenački platoi na kojima je vidljivo odsustvo kvartarnih sedimenata − ili su ti sedimenti pak jako tanki (svega nekoliko centimetara) − nazivaju se [[alvar]]i.<ref name="Земљиште">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Quaternary cover and soil cover| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 28. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061442/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| dead-url = yes}}</ref> Maksimalna debljina kvartarnih sedimenata, koja dostiže i do 100 m, vidljiva je u drevnim dolinama i akumulacijskim morenskim pobrđima na krajnjem jugu i jugoistoku.<ref name="Земљиште"/> Značajan utjecaj na razvoj suvremenog reljefa u nizinskim područjima odigrala su brojna [[tresetište|tresetišta]]. Prva tresetišta u Estoniji nastala su prije oko 8,000 godina, a najintenzivniji proces nastanka [[treset]]a u močvarama odigrao se tijkom poslednje dve tisuće godina. Niska tresetišta danas prekrivaju oko petinu estonskog teritorija.<ref name="Topography"/> Sjeverni dio Estonije seizmički je aktivno područje, a [[potres]]i, iako rijetki, nisu neuobičajena pojava. Najjači [[potres]] koji je pogodio ovu zemlju dogodio se [[25. listopada]] [[1976.]] godine s epicentrom u moru nedaleko od sjeverne obale otoka [[Osmussaar]]. Hipocentar potresa nalazio se na dubini od 10−13&nbsp;km, a magnituda u hipocentru iznosila je 4.7 po [[Richterova skala|Richteru]].<ref name="Publishers2005">{{Cite book| author = Estonian Academy of Science | title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC|year=2005| publisher = Estonian Academy Publishers}}</ref> Potres je izazvao manja oštećenja na starijim objektima, a na nekim mjestima je došlo i do manjeg urušavanja stijena uz obalu. Bio je to službeno najjači zabilježeni potres u historiji Estonije.<ref name="KoeberlMartínez-Ruiz2003">{{harvnb|Koeberl|Martínez|2003|p=345}}</ref> === Reljef === [[Datoteka:Relief map of Estonia.png|thumb|right|Hipsometrijska mapa Estonije.]] [[Datoteka:Valaste waterfall, June 2010, 2.jpg|thumb|right|[[Vodopad]] [[Valaste (vodopad)|Valaste]] u Estoniji.]] Estonija obuhvaća sjeverozapadni dio prostrane Istočnoeuropske ravnice i njenim reljefom dominira nisko i ravno tlo te manja uzvišenja [[Morena|morenskog]] porijekla mjestimično ispresjecana riječnim dolinama i ujezerenim depresijama.<ref>{{Cite web |title=Детаљнија топографска мапа Естоније |url=http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |access-date=2021-04-29 |archive-date=2017-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170531165850/http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |dead-url=yes }}</ref> Prosječna nadmorska visina je oko 50 m i postepeno raste idući od baltičkih obala prema unutrašnjosti. Najviša točka je brdo [[Suur Munamägi]], na krajnjem jugoistoku zemlje, na gorju [[Haanja (gorje)|Haanja]], koje s nadmorskom visinom od 318 m ujedno predstavlja i najvišu točku istočne baltičke regije.<ref name="Topography"/> Gorja zauzimaju uglavnom centralne, južne i jugoistočne dijelove zemlje, a njihove osnove su uglavnom na nadmorskim visinama od 75 do 100 m. Gorja su obično međusobno razdvojena dubokim depresijama kojima prolaze riječni tokovi. Ovisno o djelovanju vanjskih sila na reljef viših dijelova, estonska gorja, u osnovi morenskog porijekla, dijele se na akumulativna i erozivna. Erozivna gorja uglavnom su dosta zaravnjena, a njihova stjenovita osnova je prekrivena relativno tankim slojem kvartarnih stijena. Dva najtipičnija erozivna gorja u Estoniji su [[Pandivere]] u centralnom dijelu (najviši vrh je [[Emumägi]] sa 166 m visine) i Sakala (s najvišim vrhom [[Härjassaare]] sa 147 m visine) u južnom dijelu zemlje.<ref name="Topography"/> Akumulativna gorja znatno su viša, raščlanjenija i također su prekrivena nešto moćnijim kvartarnim sedimentima. Tri najznačajnija gorja akumulativnog tipa su [[Haanja (gorje)|Haanja]] na jugoistoku (gdje se nalazi i najviša točka u zemlji, brdo [[Suur Munamägi]] s 318 m visine), [[Otepää (gorje)|Otepää]] na jugu (najviša točka je brdo [[Kuutsemägi]] s 217 m), te [[Karula (gorje)|Karula]] na jugu (s najvišom točkom [[Tornimägi]], koja ima 137 m).<ref name="Topography"/> Viša područja su još i [[drumlin]]i [[Saadjärve]] (s visinom od 144 metra), [[Zapadnosaremsko gorje]] (54 metra) i gorje [[Jõhvi]] (81 m).<ref name="Topography"/> U viša područja ubrajaju se i ledenjački platoi, koji se nalaze u sjevernom dijelu zemlje, a najupečatljiviji su platoi [[Harju (plato)|Harju]] i [[Võru (plato)|Võru]]. Oba platoa su od obale [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] odvojena strmom eskarpom baltičkog klifa i leže na nadmorskim visinama između 30 i 70 m. Ravna i jednolična površina platoa je mjestimično isprekidana riječnim dolinama i kraškim udubljenjima. Plato Harju je uslijed intenzivne erozije raščlanjen na nekoliko manjih platoa ([[Toompea]] i [[Viimsi (poluotok)|Viimsi]] kod Tallinna te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]]). S druge strane, prirodni reljef platoa Võru je modificiran umjetnim putem uslijed eksploatacije uljnih škriljaca, odlaganja jalovine i pepela. U južnom dijelu nalazi se plato [[Ugandi (plato)|Ugandi]] (visine 40−100 m), raščlanjen drevnim dolinama. Nešto viša područja su i [[Srednjoestonska ravnica]] (60−80 m) te [[Kõrvemaa]] (50−90 m visine) Nizinska područja rasprostranjena su uz obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i jezera [[Võrtsjärv]]. Nadmorska visina tih područja je ispod 50 m, a teren je često poplavljen. Nizine zauzimaju oko polovine estonskog teritorija, a najprostranije se nalaze u sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje. Najveće nizinsko područje je [[Zapadnoestonska nizina]], koja predstavlja nisko i zamočvareno područje u sklopu kojeg se mjestimično izdižu vapnenačka uzvišenja visine do 20 m (Kirbla, Mihkli Salumägi Hill, Salevere Salumägi i drugi).<ref name="Topography"/> Južnije, uz obale [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], nalazi se [[Parnska nizina]], također močvarno područje u čijoj se osnovi nalaze devonske pješčare. Od mora je odvojena visokim pješčanim [[dina]]ma, koje se pružaju uz obale Riškog zaljeva.<ref name="Topography"/> Zapadnoestonska nizina se dalje na zapadu nastavlja na otoke zapadnoestonskog arhipelaga, čijim reljefom dominiraju niska i ravna područja maksimalne visine do 20 m. Nadmorska visina na otocima postepeno raste prema zapadu, a posebno dolazi do izražaja na zapadu [[Saaremaa|Saareme]] i na poluotoku [[Sõrve]] na [[Hiiumaa|Hiiumi]]. Duž sjeverne obale Saareme i otoka [[Muhu (otok)|Muhu]] proteže se do 21 metra visoki [[klif]] po imenu Panga. Većim dijelom sjeverne obale prostire se uska Sjevernoestonska priobalna ravnica, stisnuta između voda Finskog zaljeva na sjeveru i Baltičkog klinta na jugu. Širina ovog područja varira od nekoliko metara do dvadesetak kilometara i na tom dijelu obale nalaze se brojni manji poluotoci, zaljevi i otoci. Uz sjeverne i zapadne obale [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] (na [[estonski jezik|estonskom]] se to jezero naziva [[Peipsi (jezero)|Peipsi]]) također se nalaze niske i močvarne ravnice, a isti karakter ima i depresija uz jezero [[Võrtsjärv]] u južnom dijelu zemlje. Uz sjevernu obalu jezera Peipsi je nizina Alutaguse, dok se zapadno od jezera nalazi priobalna nizina.<ref name="Topography"/> Depresije i doline također predstavljaju značajne oblike reljefa u južnom dijelu zemlje i smještene su između nešto viših gorja, koja se međusobno razdvajaju. Dolina rijeke [[Valga|Valge]] (visina 40−80 m) razdvaja gorje Sakala, s jedne, od gorja Karula i Otepää, s druge strane. Dolina Valge na sjeveroistoku se nastavlja na dolinu rijeke [[Väike Emajõgi]], koja se dalje pruža sve do jezera Peipsi. Između Haanje i Karule nalaze se doline Võru i Hargla (visine 70−100 m). <center> <gallery mode="packed"> Datoteka:Luftbild Finnischer Meerbusen.jpg|<small>Satelitska snimka Estonije.</small> Datoteka:Osmussaar 2001.jpg|<small>Obala otoka [[Osmussaar]].</small> Datoteka:Roosa hommikuudu Tolkuse rabas.jpg|<small>Ukupno 2,549&nbsp;km² (ili 5.6% ) estonskog kopna nalazi se pod [[tresetište|tresetištima]].</small><ref>[http://issuu.com/elfond/docs/estonian_mires_inventory?mode=embed Estonian Mires Inventory] Compiled by Jaanus Paal and Eerik Leibak. [[Estonian Fund for Nature]]. Tartu, 2011. [https://web.archive.org/web/20140710235254/http://issuu.com/elfond/docs/estonian_mires_inventory?mode=embed Архивирано] 10. 7. 2014. на -{[[Wayback Machine]]}-.</ref> Datoteka:Haanja 2010 01 1.jpg|<small>Teritorij Estonije sadrži oko 50% šumskih površina.</small> Datoteka:Hommik Viru rabas.jpg|<small>Najduža drvena staza kroz tresetišta duga je 627&nbsp;km.</small><ref>{{cite web|url=http://loodusegakoos.ee/hiking-route/aegviidu-ahijarve-672-km| title = Hiking Route: Aegviidu-Ähijärve 672 km – Loodusega koos RMK| work = Loodusega Koos| accessdate=27. 3. 2015}}</ref> </gallery> </center> [[Baltički klint]], koji se prostire uz sjevernu obalu Estonijem predstavlja jednu od najdužih erozivnih eskarpi u cijeloj sjevernoj Europi (prostire se od [[Åland|Ålandskih otoka]] do jezera [[Ladoga]]). U sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima, Baltički klint ima karakter erozivnog [[klif]]a i izlazi na obale Finskog zaljeva. Najviši dio Estonskog klifa nalazi se kod Ontike i visok je 56 m. === Baltička obala i otoci === [[File:Kiipsaare leaning lighthouse.jpg|thumb|Kosi [[svjetionik]] Kiipsaare na otoku [[Saaremaa|Saaremi]].]] [[File:Tubala tuulik august 2014.jpg|thumb|Drvena vjetrenjača u selu [[Tubala]] na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].]] Na sjeveru i zapadu, Estonija izlazi na obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], odnosno na obale njegovih zaljeva, [[Finski zaljev|Finskog]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riškog]] na jugozapadu. Ukupna dužina morskih obala kontinentalnog dijela Estonije iznosi 1,242&nbsp;km, a računajući i otoke, estonska baltička obala dugačka je 2,551&nbsp;km.<ref name="Обала"/> Najdužu obalu među otocima ima ostrvo [[Saaremaa]] s 854&nbsp;km.<ref name="Обала"/> Estonska obala je dosta razvedena i prepuna je malih i plitkih [[zaljev]]a i [[poluotok]]a. Uz obalu se nalaze brojni stjenoviti otoci i grebeni, a more je duž cijele estonske obale relativno plitko. Najplići dio je područje koji se nalazi na oko 15&nbsp;km sjeverozapadno od [[Hiiumaa|Hiiume]], gdje dubina mora na pojedinim mjestima dostiže svega jedan metar.<ref name="Обала"/> Najveće dubine unutar estonskih teritorijalnih voda su u Finskom zaljevu, gdje dubine dostižu i do 100 m, dok je maksimalna dubina Riškog zaljeva oko 50−60 m. Riški zaljev je na sjeveru preko plitkog prolaza [[Väinameri]], površine 2,200&nbsp;km², povezan sa Finskim zaljevom. Baltičko more se odlikuje jako malim plimnim valovima, čija je prosječna visina oko 10&nbsp;cm. Prosječna visina valova je 1−2 metra, dok najviši valovi nastaju za vrijeme jakih oluja i njihova visina se kreće do 10 m na otvorenom moru, oko 6 m u Finskom i 3−4 metra u Riškom zaljevu.<ref name="Обала"/> Najveći zaljevi su [[Narvski zaljev|Narvski]] i [[Talinski zaljev|Talinski]] u Finskom, te [[Parnski zaljev|Parnski]] u Riškom zalivu. Estoniji pripada ukupno 2,355 otoka, računajući i baltičke i jezerske otoke. Najveća otočna skupina nalazi se zapadno od zapadne obale zemlje i sjeverno od Riškog zaljeva, a radi se o [[Zapadnoestonski arhipelag|Zapadnoestonskom arhipelagu]]. Zapadnoestonske otoke od kopna razdvaja uski i plitki prolaz [[Väinameri]]. Ukupna površina arhipelaga je oko 4,000&nbsp;km², a čini ga oko 500 otoka.<ref name="UNESCO">{{cite web|title=West Estonian Archipelago| url = http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/estonia/west-estonian-archipelago/| publisher = UNESCO| accessdate=16. 6. 2016}}</ref> Uglavnom je riječ o manjim otocima, često zanemarive površine, a svega pet otoka u ovom arhipelagu ima površinu veću od 10&nbsp;km². Površinom najveći estonski otok je [[Saaremaa]], koji je s površinom od 2,672&nbsp;km² četvrti otok po veličini u Baltičkom moru (posle [[Zeland, Danska|Zelanda]], [[Gotland]]a i [[Fyn]]a). Saaremaa je relativno nizak i ravan otok, a jedino je njegov krajnji zapadni dio, gdje se nalazi morensko Zapadnosaremsko gorje (maksimalne visine do 54 metra), nešto uzdignutiji.<ref>{{cite web| title = Estonian nature by regions — Saaremaa| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2021-05-07| archive-url = https://web.archive.org/web/20210507004921/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| dead-url = yes}}</ref> Drugi po veličini otok u arhipelagu je [[Hiiumaa]] s površinom od 989&nbsp;km². Hiiumaa je nešto viši u usporedbi sa Saaremom, a na najvišem vrhu otoka, brdu Tornimägi (68 m visine), nalazi se najstariji estonski [[svjetionik]]. Znatnije površine imaju još i otoci [[Muhu]] (198&nbsp;km²), [[Vormsi]] (93&nbsp;km²) i [[Kassari]] (19.3&nbsp;km²).<ref name="Острва2">{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands in the Väinameri Sea and the Gulf of Riga| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2016-08-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20160815062015/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| dead-url = yes}}</ref> Najveći otoci u Riškom zaljevu su [[Kihnu]] (16.4&nbsp;km²) u istočnom dijelu, [[Ruhnu]] (11.4&nbsp;km²) u centralnom te [[Abruka]] (8.78&nbsp;km²) u sjevernom delu zaljeva (južno od južne obale Saareme).<ref name="Острва2"/> U Finskom zaljevu nalazi se oko stotinjak otoka koji teritorijalno pripadaju Estoniji, a većina njih nalazi se gotovo uz samu obalu. Najsjeverniji među njima je otok [[Vaindloo]], s površinom od svega oko 6 hektara, a od obale su nešto dalja još i otoci [[Keri (otok)|Keri]] (površine 3 ha) i [[Uhtju]] (10 ha). Najveći otoci u ovom dijelu estonskog akvatorija su su [[Naissaar]] (18.6&nbsp;km²), severno od [[Tallinn]]a, te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]], koji čine dva otoka ukupne površine 24.7&nbsp;km² (Suur-Pakri s 11.6&nbsp;km² i Väike-Pakri s 12.9&nbsp;km²). Veći otoci u zaljevu još su i [[Prangli]] (6.44&nbsp;km²), [[Osmussaar]] (4.69&nbsp;km²) i [[Aegna]] (2.9&nbsp;km²). Osmussaar ujedno predstavlja i najzapadniju točku Finskog zaljeva.<ref>{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands of the Gulf of Finland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061237/http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| dead-url = yes}}</ref> Najveći jezerski otok je otok [[Piirissaar]] (površine 7.85&nbsp;km²), koji se nalazi u južnom dijelu [[Čudsko jezero|jezera Peipus]]. [[File:SorvePanorama070511.jpg|thumb|center|1000px|Panoramski pogled na [[Sõrve (poluotok)|poluotok Sõrve]], jugozapadni dio [[Saaremaa|Saareme]].]] === Hidrografija === [[File:Narva Waterfall-3.jpg|thumb|[[Narvski vodopad|Vodopad]] na rijeci [[Narva (rijeka)|Narvi]] u Estoniji.]] Jedna od osnovnih odlika Estonije je veoma raznovrsna hidrografska mreža na čiji su nastanak djelovali klimatski faktori i reljef. Ukupna godišnja količina padalina je znatno viša od postotka gubljenja vode uslijed isparavanja, a ostatak vode (200−300&nbsp;mm godišnje) s kopna prema oceanu otječe putem brojnih manjih vodotoka. Cijeli teritorij Estonije odvodnjava se prema baltičkom bazenu preko 4 [[sliv]]na područja:<ref name="Хидрографија">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — The hydrographic network| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=28. 1. 2017| archive-date=2016-12-18| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| dead-url=yes}}</ref> * [[slijev]] jezera [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] i rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] (38%); * [[slijev]] [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] (uz izuzetak rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]]; 21%); * [[slijev]] [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]] (32%) i; * bazen Zapadnoestonskih otoka (9% teritorija). Najvažnije [[vododjelnica|razvodnice]] u zemlji su pobrđa [[Pandivere]] i [[Sakala]] s kojih rijeke teku u sva tri pravca. Teritorijom Estonije teku brojne rijeke, a zajednička odlika svih njih je dosta kratak tok i niska razina vode (osim u proljeće, kada se topi snijeg i tokom vlažnijih ljeta, kada su poplave redovna pojava). Svega 10 rijeka ima dužinu toka iznad 100&nbsp;km, a većina njih teče u smjeru jezera Peipsi. Rijeka sa najdužim tokom u Estoniji je [[Võhandu]] (pritok jezera [[Toplo jezero|Lämmijärv]]) s tokom od 162&nbsp;km.<ref name="Хидрографија"/> Rijeka s najvećim protokom u Estoniji je [[Narva (rijeka)|Narva]] (dužina toka je 77&nbsp;km), čiji prosječan protok u zoni ušća iznosi 370 m³/s.<ref>{{Cite web|title=Estonica.org - The hydrographic network|url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|website=www.estonica.org|access-date=2020-06-01|archive-date=2016-12-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|dead-url=yes}}</ref> Narva je jedini pritok jezera Peipsi. [[File:Jõesuu vaatetorn.jpg|thumb|left|Promatračnica Jõesuu na jezeru [[Võrtsjärv]] u zimsko doba.]] Rijeka [[Emajõgi]] povezuje dva najveća estonska jezera, Peipsi i [[Võrtsjärv]], a ujedno je jedina estonska rijeka koja je plovna cijelom dužinom svog toka (od 101&nbsp;km). Najduža rijeka u centralnom i zapadnom dijlu zemlje, i druga po dužini toka, je [[Pärnu]] s tokom od 144&nbsp;km. Rijeke [[Ahja]] i [[Võhandu]], koje teku južnim dijelom zemlje, poznate su po svojim dubokim i pitoresknim kanjonima omeđenim devonskim [[pješčar]]ima. Voda iz rijeka nerijetko se koristi za opskrbljivanje velikih gradova pitkom vodom, a tipičan primjer takvog oblika vodoprivrede je reka [[Pirita]] (105&nbsp;km), čije su vode preusmerene u jezero [[Ülemiste (jezero)|Ülemiste]] (površine 9,436&nbsp;km²), iz kog se glavni grad [[Tallinn]] opskrbljava vodom. Po dužini toka još se izdvajaju rijeke [[Põltsamaa]] (135&nbsp;km), [[Pedja (rijeka)|Pedja]] (122&nbsp;km), [[Keila (rijeka)|Keila]] (116&nbsp;km), [[Kasari]] (112&nbsp;km), [[Piusa]] (109&nbsp;km) i [[Navesti]] (100&nbsp;km).<ref name="Хидрографија"/> Na teritoriju Estonije nalazi se oko 1,200 prirodnih jezera čija površina je veća od jednog hektra. Unutrašnje vode zauzimaju oko 2,840&nbsp;km².<ref name="Хидрографија"/> Jezera pokrivaju oko 4.7% državnog teritorija Estonije, i neravnomjerno su raspoređena po njenom teritoriju. Najveći dio jezerskih bazena formiran je kao posljedica topljenja kontinentalnog leda u posljednjem postglacijalnom periodu. Većina jezera nalazi se u pobrđima na jugu i jugoistoku zemlje, u nizini [[Alutaguse (nizina)|Alutaguse]], te u rezervatu prirode [[Põhja-Kõrvemaa]] na sjeveru zemlje. Na zapadnim otocima nalaze se brojna manja priobalna jezera koja su nastala uslijed izdizanja kopna, a najveće među njima je jezero [[Mullutu-Suurlaht]] u južnom dijelu [[Saaremaa|Saareme]] (površina mu varira od 14.4&nbsp;km² do 30&nbsp;km²). Zanimljivo je da je voda kod većine otočkih jezera slana. Mnogobrojna manja jezera nalaze se u [[tresetište|tresetištima]] na zapadu zemlje, a takvih vodenih bazena ima preko 20,000, ali su toliko malih površina da se i ne smatraju jezerima. Svega 42 jezera imaju površinu veću od 1&nbsp;km², dok samo 20 jezera ima dubinu veću od 20 m. Najdublje je jezero [[Rõuge Suurjärv]] s dubinom od 38 m.<ref name="Хидрографија"/> Najveća jezerska površina u Estoniji nalazi se na zapadu zemlje, a riječ je o [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskom jezerskom sistemu]] s ukupnom površinom od 3,555&nbsp;km², od čega Estoniji pripada 1,570&nbsp;km² ili 44% akvatorija. Ovaj jezerski sistem čine tri međusobno povezana jezera — [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] ([[Čudsko jezero]]) je na skeveru (2,610&nbsp;km²), [[Lämmijärv]] ([[Toplo jezero]]) u sredini (235&nbsp;km²) i [[Pihkva]] ([[Pskovsko jezero]]) na jugu (710&nbsp;km²). Najveći vodostaj u jezeru je u proljeće, u vrijeme topljenja snijega, i u tom periodu razina vode u jezeru se poveća za više od jednog metra i plavi okolno nisko zemljište, a površina jezera poveća se za dodatnih do 780&nbsp;km². Najniži vodostaj je u mjesecu oktobru. Jezero je obično pod ledom od kraja novembra pa do kraja marta, a prosječna debljina leda je od 50 do 60&nbsp;cm.<ref name="Нарва">{{cite web| title = Lake Peipsi and Narva River| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061347/http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| dead-url = yes}}</ref> Najveće jezero na pobrđu [[Otepää (pobrđe)|Otepää]] je jezero [[Pühajärv]] s površinom od oko 3&nbsp;km² i maksimalnom dubinom do 8.5 m (iz jezera otječe rijeka [[Väike Emajõgi]]).<ref>{{cite web| title = Uplands and depressions of South Estonia − The Otepää Upland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061619/http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| dead-url = yes}}</ref> U centralnom dijelu zemlje nalazi se jezero [[Võrtsjärv]], koje s površinom od 270&nbsp;km² predstavlja drugo po veličini estonsko jezero.<ref name="Хидрографија"/> Veća jezera su još i [[Saadjärv]] (7.08&nbsp;km²), [[Vagula (jezero)|Vagula]] (5,187&nbsp;km²), [[Veisjärv]] (4,811&nbsp;km²) i druga. Na teritoriju Estonije danas postoji oko 150 umjetnih jezera koja su nastala pregrađivanjem riječnih korita ili nalijevanjem prirodnih depresija u zemlji. Najveće umjetno jezero je [[Narvsko jezero]] na rijeci Narvi, koje Estonija dijeli s [[Rusija|Rusijom]]. Od ukupno 200&nbsp;km² njegove površine, na tlu Estonije nalazi se 40&nbsp;km².<ref name="Хидрографија"/><ref name="Нарва"/> Estonija je poznata po brojnim izvorima, a prema službenim podacima registrirano je njih oko pet tisuća (iako su većina njih jako mali i tek povremeno aktivni). Neki od najljepših i vodom najizdašnijih izvora su Rosna Aliku, Esna, Prandi, Varangu i Simuna. [[File:Emajõgi on satellite image.jpg|center|thumb|1000px|Karta koja prikazuje tok rijeke [[Emajõgi]]. Lijevo je jezero [[Võrtsjärv]], a desno je jezero [[Peipsi (jezero)|Peipsi]].]] === Klima === U klimatskom pogledu, Estonija je smještena u prijelaznoj zoni između blage morske i oštrije kontinentalne klime, a značajan utjecaj na klimu imaju vlažne zračne mase s [[Atlantik]]a koje u ovo područje prodiru preko [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Prodori hladnih i vlažnih zračnih masa s [[Arktik]]a su redovna pojava tokom zime i proljetnih mjeseci. Zbog svega toga, Estonija ima nešto više temperature u usporedbi s kontinentalnijim područjima na istoj geografskoj širini. Zbog velike geografske širine, velike su razlike u dužini dana u zimskom i ljetnom periodu. Najduži je dan za vrijeme [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] i tada je dužina obdanice 18 sati i 40 minuta, dok je najkraća obdanica za vrijeme [[zimski solsticij|zimskog solsticija]] i traje svega 6 sati i 2 minute.<ref name="Клима">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Climate| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=31. 1. 2017| archive-date=2014-12-27| archive-url=https://web.archive.org/web/20141227203814/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| dead-url=yes}}</ref> Prosječan broj sunčanih sati na godišnjem nivou varira od 1,600 do 1,900, a [[insolacija]] je nešto viša u priobalnom dijelu i na otocima. Zahvaljujući utjecajima s Baltika, područja uz obalu i otoke tokom zime imaju znatno blažu klimu, dok idući prema unutrašnjosti, klima postaje sve oštrija. Tako su prosječne siječanjke temperature zraka u zapadnom dijelu zemlje od –2º do –4&nbsp;°C, dok su u istom periodu u unutrašnjosti tempertaure kreću od –6º do –7&nbsp;°C. Najhladniji mjesec je veljača.<ref name="Клима"/> Na proljeće, kopno se pak mnogo brže zagrijava te je situacija obrnuta i priobalna područja su znatno svježija pa je i kopno za oko 3.5&nbsp;°C toplije. Temperature tokom ljeta približno su jednake u cijeloj zemlji i kreću se u prosjeku između 16.0&nbsp;°C i 17.4&nbsp;°C.<ref name="Клима"/> Prosječne temperature zraka na godišnjem nivou kreću se od 4.3&nbsp;°C do 6.5&nbsp;°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka izmerena je [[11. kolovoza]] [[1992.]] u [[Võru]]u i iznosila je 35.6&nbsp;°C, dok je apsolutno najniža temperatura od –43,5&nbsp;°C izmjerena [[17. siječnja]] [[1940.]] u [[Jõgeva|Jõgevi]].<ref name="Клима"/> {{Infokutija vrijeme | Lokacija = Estoniju | Jan-Sij_aps_maks = 10.1 | Feb-Velj_aps_maks = 10.1 | Mar-Ožu_aps_maks = 18.4 | Apr-Tra_aps_maks = 27.6 | Maj-Svi_aps_maks = 33.1 | Jun-Lip_aps_maks = 32.4 | Jul-Srp_aps_maks = 35.2 | Aug-Kol_aps_maks = 35.6 | Sep-Ruj_aps_maks = 30.2 | Okt-Lis_aps_maks = 22.2 | Nov-Stu_aps_maks = 14.3 | Dec-Pro_aps_maks = 12.5 | God_aps_maks = | Jan-Sij_sr = -3.1 | Feb-Velj_sr = -3.8 | Mar-Ožu_sr = -0.6 | Apr-Tra_sr = 4.9 | Maj-Svi_sr = 10.5 | Jun-Lip_sr = 14.8 | Jul-Srp_sr = 17.8 | Aug-Kol_sr = 16.7 | Sep-Ruj_sr = 12.2 | Okt-Lis_sr = 6.7 | Nov-Stu_sr = 2.1 | Dec-Pro_sr = -1.0 | God_sr = | Jan-Sij_aps_min = -36.7 | Feb-Velj_aps_min = -35.0 | Mar-Ožu_aps_min = -27.8 | Apr-Tra_aps_min = -15.8 | Maj-Svi_aps_min = -6.7 | Jun-Lip_aps_min = -2.5 | Jul-Srp_aps_min = 0.5 | Aug-Kol_aps_min = 0.2 | Sep-Ruj_aps_min = -5.2 | Okt-Lis_aps_min = -17.0 | Nov-Stu_aps_min = -25.9 | Dec-Pro_aps_min = -34.6 | God_aps_min = | Jan-Sij_sr_min = -5.6 | Feb-Velj_sr_min = -6.5 | Mar-Ožu_sr_min = -3.9 | Apr-Tra_sr_min = 0.9 | Maj-Svi_sr_min = 5.6 | Jun-Lip_sr_min = 10.2 | Jul-Srp_sr_min = 13.2 | Aug-Kol_sr_min = 12.5 | Sep-Ruj_sr_min = 8.6 | Okt-Lis_sr_min = 3.9 | Nov-Stu_sr_min = 0.0 | Dec-Pro_sr_min = -3.1 | God_sr_min = | Jan-Sij_sr_maks = -0.9 | Feb-Velj_sr_maks = -1.1 | Mar-Ožu_sr_maks = 2.7 | Apr-Tra_sr_maks = 9.5 | Maj-Svi_sr_maks = 15.6 | Jun-Lip_sr_maks = 19.4 | Jul-Srp_sr_maks = 22.4 | Aug-Kol_sr_maks = 21.3 | Sep-Ruj_sr_maks = 16.2 | Okt-Lis_sr_maks = 9.6 | Nov-Stu_sr_maks = 4.1 | Dec-Pro_sr_maks = 1.0 | God_sr_maks = | Jan-Sij_pad = 49 | Feb-Velj_pad = 39 | Mar-Ožu_pad = 35 | Apr-Tra_pad = 34 | Maj-Svi_pad = 42 | Jun-Lip_pad = 70 | Jul-Srp_pad = 67 | Aug-Kol_pad = 81 | Sep-Ruj_pad = 58 | Okt-Lis_pad = 72 | Nov-Stu_pad = 61 | Dec-Pro_pad = 53 | God_pad = | Jan-Sij_vlaž = 89 | Feb-Velj_vlaž = 87 | Mar-Ožu_vlaž = 81 | Apr-Tra_vlaž = 74 | Maj-Svi_vlaž = 71 | Jun-Lip_vlaž = 75 | Jul-Srp_vlaž = 77 | Aug-Kol_vlaž = 79 | Sep-Ruj_vlaž = 83 | Okt-Lis_vlaž = 86 | Nov-Stu_vlaž = 89 | Dec-Pro_vlaž = 89 | God_vlaž = | Jan-Sij_voda = | Feb-Velj_voda = | Mar-Ožu_voda = | Apr-Tra_voda = | Maj-Svi_voda = | Jun-Lip_voda = | Jul-Srp_voda = | Aug-Kol_voda = | Sep-Ruj_voda = | Okt-Lis_voda = | Nov-Stu_voda = | Dec-Pro_voda = | God_voda = | Jan-Sij_sun = 33.1 | Feb-Velj_sun = 63.2 | Mar-Ožu_sun = 141.9 | Apr-Tra_sun = 202.8 | Maj-Svi_sun = 284.2 | Jun-Lip_sun = 275.3 | Jul-Srp_sun = 290.4 | Aug-Kol_sun = 243.0 | Sep-Ruj_sun = 157.5 | Okt-Lis_sun = 85.1 | Nov-Stu_sun = 31.4 | Dec-Pro_sun = 21.0 | God_sun = | Izvor = [http://www.ilmateenistus.ee/kliima/kliimanormid/ohutemperatuur/?lang=en Narch (1991-2020)] }} Prosječna brzina vjetrova u unutrašnjim dijelovima zemlje iznosi oko 4&nbsp;m/s, a na otvorenom moru i u priobalnom dijelu oko 6&nbsp;m/s. Olujni vjetrovi jačina iznad 15&nbsp;m/s su rijetki u unutrašnjosti, dok u priobalnim dijelovima zemlje ovakvi vjetrovi pušu od 15 do 30 dana godišnje. Dominiraju zapadni vjetrovi. Estonija se nalazi u zoni dosta vlažne klime te je vlažnost zraka dosta visoka tokom cijele godine i kreće se u vrijednostima od 80 do 83%.<ref name="Клима"/> Vlažnost zraka najviša je tokom zimskih meseci, a najniža u svibnju, kada iznosi oko 70%. Prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 800 milimetara, a najviše padalina bude u unutrašnjim dijelovima zemlje, posebno na pobrđima. Apsolutni maksimum količine padalina na godišnjem nivou je 1,157&nbsp;mm, na mjesečnom nivou 351&nbsp;mm, a na dnevnom 148 milimetara.<ref name="Клима"/> Snježni pokrivač je redovna pojava tokom zimskih mjeseci, i zadržava se od 75 do 135 dana.<ref name="Клима"/> Tokom zimskih mjeseci, ledeni pokrivač formira se duž obala, obično krajem listopada i početkom studenog, a otopi se do kraja travnja. Maksimalne temperature morske vode u ljetnim mjesecima kreću se od 16° do 17&nbsp;°C na ulazu u [[Finski zaljev]], pa do 18° i 19&nbsp;°C u rubnim dijelovima mora.<ref name="Обала"/> Vegetacijski period traje od 180 do 195 dana, dok je period bez mraza između 110 i 190 dana. <center> <gallery mode="packed-hover" heights="290" style="font-size:88%;line-height:120%" caption="Klimatološki podaci za neke estonske gradove"> File:Tartu EST climate.svg|[[Tartu]] File:Tallinn-kliima.svg|[[Tallinn]] File:Narva EST climate.svg|[[Narva]] File:Vilsandi_EST_climate.svg|[[Vilsandi]] </gallery> </center> === Ekologija === [[File:Päikesetõus Paukjärve vaatetornist.jpg|thumb|Zima u [[Rezervat prirode Põhja-Kõrvemaa|rezervatu prirode Põhja-Kõrvemaa]] pokazuje svu raskoš šumskih površina u Estoniji, istovremeno tvoreći simbolični prikaz [[Zastava Estonije|estonske trobojnice]].]] Teritorij Estonije nalazi se na samoj granici između istočnoeuropske i srednjoeuropske fitogegografske oblasti, što za posljedicu ima dosta veliko [[flora|florističko]] bogatstvo. Na ovom području živi 538 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka (ili oko 35% od ukupnog broja europskih [[takson]]a).<ref name="Флора">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-23| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080834/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| dead-url=yes}}</ref> Od tog broja, u zemlji su registrirana 83 [[endem]]ska taksona.<ref name="Флора"/> Autohtona flora je znatno obogaćena umjetnim putem, prije svega zahvaljujući ljudskoj aktivnosti. Na tlu Estonije također je registrirano postojanje oko 2,500 vrsta [[alge|algi]] i oko 680 vrsta [[lišaj]]eva i [[mahovina]].<ref name="Флора"/> Estonija se nalazi u sjevernom dijelu zone mješovitih šuma umjerenih područja, a pod šumama je gotovo polovina ukupnog državnog teritorija. Najdominantnije vrste drveća su [[hrast lužnjak]], [[smreka]], [[jasen]], [[brijest]], [[breza]], [[jasika]] i [[bor]], a u močvarnim područjima [[crna joha]].<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Forests| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-21| archive-url=https://web.archive.org/web/20161221133912/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| dead-url=yes}}</ref> Brojne livade koje se prostiru širom zemlje uglavnom su posljedica ljudske aktivnosti i razvile su se na krčevinama gdje su nekada rasle guste šume. [[File:Istuv rebane (48788735922).jpg|thumb|left|[[Crvena lisica|Europska lisica]] (''V. v. crucigera'') čest je sisavac u Estoniji.]] [[Tresetište|Tresetišta]] zauzimaju skoro četvrtinu državnog teritorija i uglavnom su raširena u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu te na otocima. Najraširenija su visoka tresetišta u kojima se tokom tisuća godina nataložio dosta debeo sloj [[treset]]a. U ovim močvarama dominantne su mahovine iz roda ''[[Sphagnales]]'', koje, zahvaljujući svojim apsorpcijskim sposobnostima, održavaju stabilnu razinu vode u močvarnim predjelima. Pored mahovina, u ovim močvarama rastu i jestive [[moroška|moroške]] te ''[[Rhododendron tomentosum]]'' i druge patuljaste vrste. U nižim vrstama dominantnije su trave i [[šaš]]. Močvarna područja postepeno prelaze u borove šume.<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Peatlands| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-18| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218023521/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| dead-url=yes}}</ref> Najbrojnija zajednica na tlu Estonije su [[gljive]], kojih ukupno ima registrirano oko 4,500 različitih vrsta, od čega se oko 60 vrsta smatra jestivim.<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fungi| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-17| archive-url=https://web.archive.org/web/20161217094412/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| dead-url=yes}}</ref> Životinjsko carstvo čine 64 vrste [[sisavci|sisavaca]], 329 vrsta [[ptice|ptica]], 65 vrsta [[ribe|riba]], 11 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 5 vrsta [[gmazovi|reptila]] i oko 15,000 vrsta [[kukci|kukaca]].<ref name="Фауна">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fauna| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-23| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080800/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| dead-url=yes}}</ref> Među kopnenim sisavcima svojom brojnošću izdvajaju se [[smeđi medvjed]]i, [[vuk]]ovi i [[ris]]ovi, a nekada jako raširena i brojna [[europska vidra]] vjerovatno je izumrla na ovom prostoru.<ref name="Фауна"/> [[Bizamski štakor]], [[rakun]] i [[američka vidrica]] umjetnim su putem naseljeni na ovo područje. [[File:Grey Seal, Estonia 1.jpg|thumb|Estonska je fauna toliko raznolika da u zemlji živi i baltička podvrsta [[Sivi tuljan|sivog tuljana]] (''Halichoerus grypus grypus'').]] Od ukupno 329 vrsta ptica njih 206 je stalno nastanjeno na tom području, dok 38 vrsta čine arktičke [[ptice selice]]. U posljednje vrijeme primjetan je veliki rast populacije [[galeb]]ova i [[kormoran]]a, dok se populacija [[Divlja patka|divljih pataka]] i drugih ptica močvarica značajno smanjuje. U šumama najviše ima [[zeba]] i [[carić]]a. Ihtiofaunu čini 65 vrsta, a zbog dosta niske stope [[salinitet]]a priobalnih područja Baltičkog mora ne postoji neka drastična razlika između morskih i slatkovodnih vrsta. Najtipičniji predstavnici marinske ihtiofaune su baltičke [[Haringa|haringe]]. Postoje dvije podvrste riba u jezeru Peipsi koje se smatraju endemskim vrstama, a riječ je o [[Zrakoperke|zrakoperkama]] vrste ''[[Coregonus lavaretus]]'' i ''[[Osmerus eperlanus]]''. Od slatkovodnih riba, nekada najraširenije vrste poput [[som]]ova i [[bolen]]a danas su na rubu izumiranja, a i populacija [[losos]]a također je dostigla kritičnu razinu.<ref name="Фауна"/> Na tlu Estonije obitavaju i dvije vrste [[zmija]], i to [[poskok|poskoci]] i vodene zmije. Kao najveći zagađivači zraka u Estoniji smatraju se dvije termoelektrane u [[Narva|Narvi]], koje kao pogonsko gorivo koriste [[nafta|naftu]] iz [[Uljni škriljac|uljnih škriljaca]], čijim se sagorijevanjem stvara i do 4.5 milijuna tona jako alkalnog pepela (na godišnjem nivou).<ref name=ebrd>{{cite paper|title=EBRD project summary document — Estonia: Narva Power. Environmental Issues Associated with Narva Power Plants. Executive Summary|publisher=European Bank for Reconstruction and Development|3=|date=15. 5. 2002|url=http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf|format=PDF|accessdate=23. 10. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927200644/http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf|archivedate=27. 9. 2007}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf |access-date=2021-08-16 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200644/http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ove elektrane sudjeluju u ukupnom zagađenju zraka u zemlji sa čak 75%. Eksploatacija i prerada uljnih škriljaca ima veoma negativan utjecaj na životnu sredinu, posebno u područjima na sjeveroistoku zemlje. Dosadašnja eksploatacija dovela je do stvaranja oko 370 milijuna tona čvrstog rudarskog otpada, od čega oko 200 milijuna tona čini pepeo, dok ostatak čine nusprodukti rudarstva.<ref>Kahru, A.; Põllumaa, L. (2006). [http://www.kirj.ee/public/oilshale/oil-2006-1-5.pdf "Environmental hazard of the waste streams of Estonian oil shale industry: an ecotoxicological review"] (PDF). Oil Shale. A Scientific-Technical Journal. Estonian Academy Publishers. 23 (1): 53–93. {{ISSN|0208-189X}}. Pristupljeno 2007-09-02.</ref> [[Europska unija]] klasificira otpad nastao preradom uljnih škriljaca kao visoko toksičan i opasan.<ref>Raukas, Anto; Punning, Jaan-Mati (2009). [http://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2009/ee/b819315k "Environmental problems in the Estonian oil shale industry"] (PDF). Energy and Environmental Science. Royal Society of Chemistry (2): 723–728. {{doi|10.1039/B819315K}}. {{ISSN|1754-5692}}. Pristupljeno 2014-04-13.</ref> Veliku ekološku opasnost predstavlja i oko 1,200 tona osiromašenog [[uranij]]a i oko 750 tona [[torij]]a nagomilanog u rezervoaru na mjestu nekadašnjeg kombinata za obogaćivanje uranija, nedaleko od grada [[Sillamäe]]a. Veliki problem je i istrošeno nuklearno gorivo iz nekadašnjih sovjetskih nuklearnih reaktora kod naselja [[Paldiski]]. === Zaštićena područja === Status zaštićenih prirodnih područja u Estoniji pravno je reguliran Zakonom o zaštiti prirode ([[estonski]]: ''Looduskaitseseadus''), koji je službeno usvojen u [[Riigikogu|nacionalnom parlamentu]] [[21. travnja]] [[2004.]] godine, a stupio na snagu [[10. svibnja]] iste godine.<ref>{{cite web|url=https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=745306 | title = Looduskaitseseadus | accessdate=2. 10. 2007 | work = Elektrooniline Riigi Teataja}}</ref> Ovisno o značaju određenog područja, zaštićena područja klasificiraju se u tri glavne kategorije (postoji još nekoliko manjih kategorija za niže stupnjeve zaštite): * [[nacionalni park]]ovi ([[estonski]]: ''rahvuspark''; ima ih ukupno 6);<ref>[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia, Europe] ''Protected Planet''</ref><ref>{{cite book |title=Estonian Nature Conservation in 2007 |year=2008 |publisher=Estonian Environment Information Centre |location=Tallinn |isbn=978-9985-881-56-9 |page=29 |url=http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |access-date=2021-08-16 |archivedate=2011-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719200007/http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |deadurl=yes |archive-date=2011-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719200007/http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |url-status=dead }}</ref> * [[prirodni rezervat]]i ([[estonski]]: ''looduskaitseala''; ima ih ukupno 167) i;<ref name="estregistry">{{cite web | url=http://register.keskkonnainfo.ee/envreg/main?list=LO&mount=view | title=Estonian Environmental Registry | publisher=Estonian Ministry of Environment | accessdate=22 April 2014 | archive-date=2018-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180513115747/http://register.keskkonnainfo.ee/envreg/main?list=LO&mount=view | url-status=dead }}</ref> * parkovi prirode ([[estonski]]: ''maastikukaitseala''; ukupno 152 lokaliteta). Ukupno je pod zaštitom države čak 15,403 lokaliteta, odnosno 21.21% ukupne kopnene površine te 18.78% obalne i priobalne površine.<ref name="protected">[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia] [[Protected Planet]]</ref> [[Nacionalni parkovi Estonije]] nalaze se pod strogom zaštitom države i u njima je zabranjena svaka aktivnost koja može dovesti do promjene prirodne ravnoteže. Spisak nacionalnih parkova nalazi se u tablici ispod: {| class="sortable wikitable" style="width:100%; margin:auto;" |- ! scope="col" colspan="2" | Nacionalni park ! scope="col" | Okrug ! scope="col" | Osnovan ! scope="col" | Koordinate ! scope="col" | Površina |- |align="left" width="10%"|[[File:Puhatu_looduskaitseala_Liguski_sihtkaitsevöönd.JPG|200px]] |[[Nacionalni park Alutaguse]] |align="center"| [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] |align="center"| [[2018.]] |align="center"|{{coord|59|06|N|27|19|E|display=inline}} |align="center"| 443.31&nbsp;km² |- |align="left" width="10%"|[[File:Ähijärv.jpg|200px]] |[[Nacionalni park Karula]] |align="center"| [[Võru (okrug)|Võru]] |align="center"| [[1993.]] |align="center"|{{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline}} |align="center"| 123.64&nbsp;km² |- |align="left" width="10%"|[[File:Mähu_kivid_II.jpg|200px]] |[[Nacionalni park Lahemaa]] |align="center"| [[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]] |align="center"| [[1971.]] |align="center"|{{coord|59|34|16|N|25|48|1|E|display=inline}} |align="center"| 747.84&nbsp;km² |- |align="left" width="10%"|[[File:Valgepõsk-lagled.jpg|200px]] |[[Nacionalni park Matsalu]] |align="center"| [[Lääne (okrug)|Lääne]] |align="center"| [[1957.]] |align="center"|{{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|display=inline}} |align="center"| 488.6&nbsp;km² |- |align="left" width="10%"|[[File:Riisa_raba.JPG|200px]] |[[Nacionalni park Soomaa]] |align="center"| [[Viljandi (okrug)|Viljandi]] |align="center"| [[1993.]] |align="center"|{{coord|58|26|27|N|25|6|20|E|display=inline}} |align="center"| 398.44&nbsp;km² |- |align="left" width="10%"|[[File:Vilsandi_rannik_ja_tuletorn.jpg|200px]] |[[Nacionalni park Vilsandi]] |align="center"| [[Saare (okrug)|Saare]] |align="center"| [[1993.]] |align="center"|{{coord|58|22|43|N|21|52|38|E|display=inline}} |align="center"| 238.82&nbsp;km² |- |} == Politika == {{multiple image | align = right | direction = horizontal | caption_align = center | image1 = Alar Karis cropped.jpg | width1 = 124 | caption1 = '''[[Alar Karis]]'''<br /><small>[[Predsjednik Estonije]]<br />od 2021.</small> | image2 = Kristen Michal in 2024 (cropped).jpg | width2 = 127 | caption2 = '''[[Kristen Michal]]'''<br /><small>[[Premijer Estonije]]<br />od 2024.</small> }} Prema [[Ustav Estonije|Ustavu]], Republika Estonija je [[Višestranački sustav|višestranačka]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[predstavnička demokracija]] kojom upravlja narod preko svojih izabranih predstavnika.<ref>[http://www.riigikogu.ee/?id=34635 Riigikogu introduction], [http://riigikogu.ee/ Riigikogu]</ref> Politički život u zemlji zasnovan je na ideji [[trodioba vlasti|trodiobe vlasti]]. Na čelu države nalazi se [[predsjednik Estonije|predsjednik]], [[Riigikogu|nacionalni parlament]] glavni je zakonodavni, a [[Vlada Estonije|nacionalna vlada]] izvršni organ vlasti u zemlji. Sukladno [[Manifest narodā Estonije|Deklaraciji o nezavisnosti]] objavljenoj [[1918.]] godine, Estonija je proglašena parlamentarnom [[republika|republikom]] koju je politički i pravno gledano formirala Estonska konstitutivna skupština. Prvi Ustav ([[estonski]]: ''Põhiseadus''), kao najviši pravni akt zemlje, usvojen je [[15. lipnja]] [[1920.]] godine, a na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine. Posljednji i aktualni, četvrti po redu Ustav usvojen je na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]] godine.<ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | title = The Third Constitution of the Republic of Estonia (De Facto 1938–1940, De Jure 1938–1992) | last = Nutt | first = Mart | date = 27. 5. 2010 | work = Estonica | publisher = Estonian Institute | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2011-06-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110606051710/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | dead-url = yes }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | title = Restoration of Independence and the Fourth Constitution (1992 -… ) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. 10. 2009 | work = [[Estonica]] | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2020-01-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200122140847/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | dead-url = yes }}</ref> Republika Estonija ima visoko razvijenu elektronsku državnu upravu ([[engleski]]: ''e-government''), koja znatno olakšava komunikaciju građana s organima izvršne vlasti. Građanima je omogućeno da na izborima glasaju putem interneta, a ovakav vid glasanja prvi put je omogućen na lokalnim izborima održanim [[2005.]] godine, a potom dvije godine kasnije i na parlamentarnim izborima, kada je na ovaj način glasalo 30,275 birača.<ref name="news.cnet.com">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | title = Estonia pulls off nationwide Net voting | publisher = CBS Interactive | work = CNET | accessdate=27. 3. 2015 |url-status=dead | archiveurl = https://archive.today/20120713045721/http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | archivedate=13. 7. 2012 |df=dmy}}</ref> Ustavom se svim građanima Estonije garantiraju osnovna [[ljudska prava]], [[medijske slobode|slobode medija]] i ekonomske slobode. Prema istraživanjima nevladine organizacije sa sjedištem u [[Pariz]]u, [[Reporteri bez granica]], Estonija je [[2021.]] godine po razini slobode tiska i govora svrstana na visoko petnaesto mjesto u konkurenciji 180 država svijeta.<ref>{{cite web|url=https://rsf.org/en/ranking_table|title=Index details: Data of press freedom ranking 2021|publisher=Reporteri bez granica|accessdate=22/08/2021|archive-date=2016-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424043201/https://rsf.org/en/ranking_table|dead-url=yes}}</ref> Najviši sudski organ u zemlji je [[Vrhovni sud Estonije|Vrhovni sud]] ([[estonski]]: ''Riigikohus'') kog čini 17 sudaca, a predsjednika Vrhovnog suda bira parlament na prijedlog predsjednika, na mandat od 9 godina. === Nacionalni simboli === Pored tri službena državna simbola ([[zastava]], [[grb]] i [[himna]]), Estonija ima još četiri službena nacionalna simbola. To su nacionalni cvijet, ptica, kamen i riba. ==== Nacionalna zastava ==== {{main|Zastava Estonije}} [[File:Eesti lipp.jpg|thumb|Umjetnička interpretacija estonske trobojnice na fotografiji estonskog pejsaža.]] [[Zastava Republike Estonije]] četverokutna je trobojnica (plavo-crno-bijela), dimenzija 105×165&nbsp;cm i službeno je usvojena [[21. studenog]] [[1918.]] godine.<ref name="Riigigantselei-lipp">{{cite web| title = Eesti lipp (Estonian Flag)| url = https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| website = Riigikantselei (Government Office)| accessdate = 17. 2. 2016| language = et| archive-date = 06. 04. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160406105140/https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| url-status = dead| archivedate = 2016-04-06| archiveurl = https://web.archive.org/web/20160406105140/https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| deadurl = yes}}</ref> Prvi put je službeno upotrebljena [[4. lipnja]] [[1884.]] u [[Otepää|Otepi]] kao zastava estonske studentske organizacije. Zakon o nacionalnoj zastavi usvojen je u nacionalnom parlamentu [[27. lipnja]] [[1922.]] godine. Na estonskom jeziku zastava se kolokvijalno naziva ''sinimustvalge'', odnosno plavo-crno-bela trobojnicaa. Simbolike boja na zastavi su sljedeće: * plava boja predstavlja estonsko nebo, more i jezera; boja vjere i odanosti domovini; * crna boja predstavlja sjećanje na tragičnu historiju estonskog naroda; * bijela boja predstavlja težnju ka boljoj i svjetlijoj budućnosti. Tokom perioda sovjetske vlasti estonska tradicionalna trobojnica zamijenjena je [[Zastava Estonske SSR|zastavom Estonske SSR]], a ponovno je ušla u uporabu zajedno s obnovom državne nezavisnosti Estonije. Postojalo je nekoliko prijedloga da se tradicionalna trobojnica zamijeni varijantom s [[Nordijski križ|nordijskim križem]] kao simbolom nordijske pripadnosti zemlje, ali nijedan od spomenutih prijedloga nije usvojen. ==== Grb Estonije ==== {{main|Grb Estonije}} [[File:Coat of arms of Estonia.svg|left|120px]] [[Grb Estonije]] službeni je heraldički simbol Republike Estonije. Grb, u svom sadašnjem obliku, zlatni je štit s tri vitka, plava [[lav]]a u prolazu (heraldičkim rječnikom ''passant guardant'') u sredini i s [[hrast]]ovim grančicama sa strane štita. Motiv s tri lava preuzet je s [[Grb Danske|grba Danske]]. Grb Estonije postojao je mnogo ranije prije službenog priznavanja poslije [[Estonski rat za nezavisnost|Estonskog rata za nezavisnost]] ([[1918.]] – [[1920.]]), kada je Republika Estonija međunarodno priznata. Državna skupština Estonije službeno je usvojila grb [[19. lipnja]] [[1925.]] godine. Međutim, grb je službeno zabranjen poslije pripajanja Estonije [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] [[1940.]] godine, a upotreba bilo kakvih ranijih simbola Estonije smatrana je kaznenim djelom. Grb je vraćen zakonom od [[6. travnja]] [[1993.]] godine, poslije obnove samostalnosti zemlje. Heraldički plavi lavovi predstavljaju jedan od najstarijih estonskih državnih simbola, i još od [[13. vijek|XIII. vijeka]] koristili su se kao osnova za grb grada [[Tallinn]]a. ==== Himna Estonije ==== {{main|Mu isamaa, mu õnn ja rõõm}} Službena [[državna himna]] Estonije je kompozicija "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" ([[srpskohrvatski]]: "Moja domovina, moja sreća i radost"). Glazbu je [[1848.]] komponirao [[Finska|finski]] kompozitor [[Fredrik Pacius]], dok je tekst nešto kasnije napisao estonski pjesnik [[Johann Voldemar Jannsen]]. Himna Estonije s tekstom prvi je put službeno izvedena na prvom festivalu estonske zborske muzike [[1869.]] godine. Kao himna Estonije, službeno je usvojena [[1920.]] godine nakon rata za nezavisnost. Zanimljivo je da je identična kompozicija, ali s drugačijim tekstom, ujedno i službena [[Maamme|himna Finske]]. ==== Ostali nacionalni simboli ==== [[File:Bachelor's button, Basket flower, Boutonniere flower, Cornflower - 3.jpg|thumb|[[Plavi različak]] (''Centaurea cyanus'') je nacionalni cvijet Republike Estonije i važan dio nacionalnog folklora.]] Kampanju za izbor nacionalnog [[cvijet]]a započelo je tokom [[1967.]] godine Estonsko društvo za zaštitu prirode, a kao službeni nacionalni cvet izabran je [[plavi različak]] (''Centaurea cyanus''), cvijet koji je stoljećima bio značajan dio nacionalne kulture i nacionalnog folklora. Stilizirani cvijet plavog različka danas se nalazi na logotipu [[Konzervativna narodna stranka Estonije|Konzervativne narodne stranke Estonije]]. Nacionalna ptica je u Estoniji široko rasprostranjena [[seoska lasta]] (''Hirundo rustica''), specifična po svojoj plavo-bijelo-crnoj boji. Kao nacionalni kamen izabran je sivi [[vapnenac]], sedimentna stijena od koje su napravljene brojne kamene građevine širom zemlje. Nacionalna riba je [[Atlantska haringa|atlantska (baltička) haringa]] (''Clupea harengus''), koja je kroz historiju predstavljala važan izvor prihoda i hrane za estonsko stanovništvo. U predkršćanskom periodu [[hrast]] je smatran svetim drvetom. === Trodioba vlasti === ==== Državna skupština (''Riigikogu'') ==== {{main|Riigikogu}} [[File:Baltijas Asamblejas sesija, 2011.jpg|thumb|left|Vijećnica ''Riigikogua'' u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u.]] Estonski [[parlament]] naziva se ''[[Riigikogu]]'' ([[srpskohrvatski]]: Državna skupština) i najviše je zakonodavno tijelo u zemlji. Parlament je jednodomni, sastoji se od 101 člana i njegov sastav bira se direktno na izborima po proporcionalnom izbornom sistemu, na četvorogodišnji mandat. Pravo glasa na izborima imaju svi punoljetni građani koji su državljani Estonije, a cenzus za ulazak u parlament za političke stranke je 5% od ukupnih glasova. Parlament nije zasijedao u periodu od [[1934.]] do [[1938.]] godine, poznatom i kao "[[Doba šutnje]]" ([[estonski]]: ''vaikiv ajastu''), nakon što je tadašnji državni poglavar [[Konstantin Päts]] zabranio djelovanje političkih stranaka i vladao autoritarno. Nakon što je [[1938.]] godine usvojen novi ustav, nacionalni parlament je ponovo sazvan, ovaj put kao dvodomno zakonodavno tijelo s donjim (''Riigivolikogu'') i gornjim domom (''Riiginõukogu''). Nakon sovjetske okupacije i osnivanja Estonske SSR, funkciju nacionalnog parlamenta obavljao je [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] (od [[25. kolovoza]] [[1940.]] do [[8. svibnja]] [[1990.]] godine), a potom, nakon raspada Sovjetskog Saveza, i Vrhovno vijeće Republike Estonije (od [[1990.]] do [[5. listopada]] [[1992.]]) kao prijelazni zakonodavni organ. Rad ''Riigikogua'' ponovo je obnovljen [[1992.]] godine.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/00291951.2010.502441| issn = 0029-1951| volume = 64| issue = 3| last=Holt-Jensen| first = Arild| title = Transition from state socialism to market economy: The case of Estonia| journal = Norwegian Journal of Geography| accessdate=10. 2. 2014|year=2010| url = http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00291951.2010.502441| pages = 127–128}}</ref> Sve sjednice parlamenta održavaju se u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u. U parlamentu se usvajaju svi zakonski akti, usvaja se proračun, ratificiraju se i otkazuju međunarodni ugovori te se odlučuje o državnim kreditima. U parlamentu se biraju i [[Predsjednik Estonije|predsjednik države]], predsjednik Ustavnog suda, guverner Narodne banke, državni revizor i zapovjednik oružanih snaga. ==== Vlada Estonije ==== {{main|Vlada Estonije|Premijer Estonije}} Vlada Estonije ([[estonski]]: ''Vabariigi Valitsus'') predstavlja najvažniji izvršni organ vlasti u zemlji. Mandatara za sastav nove vlade predlaže predsjednik države, nakon čega mandatar sastavlja svoj kabinet, a izbor vlade potvrđuje se u nacionalnom parlamentu. Kabinet čini 12 ministarstava, a Vlada se bira na period od 4 godine. Svaki kabinet može imati maksimalno i 3 ministarstva bez portfelja, koja imenuje [[Premijer Estonije|predsjednik vlade]] osobno, a maksimalan broj ministarstava u kabinetu je 15. U periodu od [[1918.]] do [[2017.]] godine, Estonija je imala ukupno 49 vlada (računajući i [[Estonska vlada u egzilu|vlade u egzilu]] u periodu sovjetske okupacije). Sjedište Vlade nalazi se u [[Kuća Stenbock|kući Stenbock]] na [[Toompea|Toompei]] u [[Tallinn]]u. Vlada je zadužena za provođenje zakona koji se usvajaju u parlamentu, usmejrava i usklađuje rad državnih institucija i provodi unutrašnju i vanjsku državnu politiku. Svaki od 15 estonskih okruga ima svoju lokalnu vladu. ==== Predsjednik Republike Estonije ==== {{main|Predsjednik Estonije}} [[File:Presidential Palace in Tallinn, Estonia.jpg|thumb|[[Predsjednička palača u Tallinnu]].]] [[Predsjednik Estonije]] ([[estonski]]: ''Eesti Vabariigi President'') službeno je šef države, iako je sama funkcija uglavnom ceremonijalna. Bira se glasanjem u nacionalnom parlamentu, a kandidat službeno postaje predsjednik kada dobije više od dvije trećine glasova u parlamentu. Ukoliko i nakon tri kruga glasanja kandidat ne dobije odgovarajući broj glasova u parlamentu, formira se posebna izborna komisija koju, pored članova parlamenta, čine i predstavnici svih lokalnih organa vlasti (minimum po jedan predstavnik svake općine). Mandat predsjednika traje pet godina, a ukupni broj mandata nije ograničen, s tim da jedna osoba može povezati samo dva mandata u kontinuitetu. Predsjednik za trajana mandata ne smije biti član ni jedne političke stranke, a također mora zamrznuti sve ostale političke i gospodarske aktivnosti. Funkcija predsjednika države službeno je uvedena 1938. godine, a prvi predsjednik Estonije bio je [[Konstantin Päts]]. Prije toga, u periodu od [[1920.]] do [[1934.]] godine, na čelu države nalazio se "Državni starješina" ([[estonski]]: ''[[Riigivanem]]''), koji je kombinirao funkcije koje imaju današnji predsednik i [[Premijer Estonije|premijer]]. U tom periodu, na čelu Estonije bilo je ukupno 16 šefova države, a Päts je biran na tu funkciju čak pet puta. Ustav iz [[1934.]] godine razdvojio je funkciju šefa države od funkcije predsjednika vlade, ali nije stupio na snagu pošto je Päts iste godine izvršio državni udar i raspustio parlament. [[SSSR|Sovjetske vlasti]] su u srpnju [[1940.]] deportirale Pätsa u grad [[Ufa|Ufu]] u [[Sibir]]u. Nakon toga, u skladu s važećim Ustavom, funkciju predsjednika preuzeo je prosovjetski premijer [[Johannes Vares]], koji je potom potpisao službeni dokument o aneksiji Estonije od strane Sovjetskog Saveza. U periodu pod sovjetskom vlašću ([[1944.]] − [[1991.]]), sjedište predsjednika Estonije nalazilo se u egzilu u [[Stockholm]]u. Za prvog predsjednika Druge Republike izabran je [[Lennart Meri]], koji je na vlasti bio od listopada [[1992..]] do listopada [[2001.]] godine. Nakon njega, funkciju predsjednika države obavljali su još i [[Arnold Rüütel]] ([[2001.]] − [[2006.]]), [[Toomas Hendrik Ilves]] ([[2006.]] − [[2016.]]), [[Kersti Kaljulaid]] kao prva žena na mjestu predsjednika države ([[2016.]] − [[2021.]]),<ref>{{citation | url = https://www.theguardian.com/world/2016/oct/03/estonia-first-female-president-kersti-kaljulaid | title = Estonia parliament votes for first female president | journal = The Guardian |date=3. 10. 2016 | accessdate=6. 10. 2016}}</ref> te, od [[2021.]] godine, [[Alar Karis]]. === Međunarodni odnosi === [[File:Eesti suursaatkond Tōkyōs.jpg|thumb|left|[[Ambasada]] Republike Estonije u [[Tokyo|Tokyu]].]] Estonija je bila punopravna članica [[Liga naroda|Lige naroda]] od [[22. rujna]] [[1921.]] godine,<ref>{{cite book|last=Briggs| first = Herbert Whittaker| title = The law of nations: cases, documents, and notes| url = https://books.google.com/books?id=HsIzAAAAIAAJ|year=1952| publisher = Appleton-Century-Crofts|pages=106}}</ref> a potom i [[UN|Ujedinjenih nacija]] od [[17. rujna]] [[1991.]] godine. Između ostalih, Estonija je i jedna od članica [[OESS|Organizacije za europsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD), [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkog mora]] (CBSS) i Nordijske razvojne banke. Također je i potpisnica [[Protokol iz Kyota|protokola iz Kyota]] o klimatskim promjenama. Od obnove nezavisnosti [[1991.]] godine, estonska vanjska politika fokusirana je na europske i euroatlantske integracijske procese. Potpuna integracija u zapadni političko-sigurnosni sistem nastupila je nakon prijema u punopravno članstvo [[NATO]] pakta (članica od [[29. ožujka]] [[2004.]]) i [[Europska unija|Europske unije]] ([[1. svibnja]] [[2004.]] godine). Intenzivno političko i vojno približavanje zemljama geopolitičkog zapada za posljedicu je imalo pogoršavanje odnosa s [[Rusija|Ruskom Federacijom]], jedinom susjednom zemljom s kojom Estonija nije u potpunosti izvršila demarkaciju granične linije. Od početka [[1990e|1990-ih]], Estonija razvija bliske političko-ekonomske odnose s preostale dvije baltičke države, sudjelujući u radu Baltičke skupštine i Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096 | title = Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | accessdate=11. 8. 2012 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096 | archivedate=13. 11. 2013 }}</ref> Estonija koristi nordijski uzor kao primjer svog političko-društvenog djelovanja. Jačem razvoju međusobnih odnosa baltičkih i nordijskih zemalja doprinosi i [[Nordijsko-baltička grupa 8]] (NB8).<ref name="NB8">{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4097 | title = Nordic-Baltic Co-operation | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs |date=10. 7. 2012 | accessdate=11. 8. 2012 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120511184410/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4097 | archivedate=11. 5. 2012 }}</ref> Parlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i Nordijskog savjeta započela je [[1989.]] godine i od tada dva tijela održavaju redovne godišnje sastanke na raznim nivoima.<ref name="NB8"/> Nordijski savjet ministara ima svoju kancelariju u [[Tallinn]]u i predstavništvo u [[Tartu]]u, kao i informativne centre u [[Narva|Narvi]], [[Valga|Valgi]] i [[Pärnu]]u.<ref>{{cite web| url = http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| title = Nordic Council of Ministers' Information Offices in the Baltic States and Russia| publisher = Nordic Council of Ministers| accessdate = 11. 8. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20121018134356/http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| archive-date = 18. 10. 2012| url-status = dead| df = | archivedate = 2012-10-18| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121018134356/http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| deadurl = yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.norden.ee/en/about-us/about-us| title = Norden in Estonia| publisher = Nordic Council of Ministers' Office in Estonia| accessdate=11. 8. 2012}}</ref> Estonija njeguje tradicionalno dobre odnose sa [[Švedska|Švedskom]] i [[Finska|Finskom]], a većina [[Estonci|Estonaca]] sebe smatra pripadnicima nordijskog civilizacijskog kruga. Tako je [[2009.]] godine, prilikom posjete [[Stockholm]]u, tadašnji ministar vanjskih poslova Estonije, [[Toomas Hendrik Ilves]], inače rođen u Stockholmu, održao predavanje na Švedskom institutu za međunarodne odnose pod nazivom "Estonija kao nordijska zemlja".<ref>{{cite web |url=http://www.vm.ee/?q=en/node/3489|title=Estonia as a Nordic Country |last=Ilves |first=Toomas Hendrik |author-link=Toomas Hendrik Ilves |date=14 December 1999 |publisher=Estonian Foreign Ministry |access-date=19 September 2009 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110511094242/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F3489 |archive-date=11 May 2011}}</ref> Estonija teži uključivanju u [[Nordijski savjet]].<ref name=Mouritzen>{{cite book |last1=Mouritzen |first1=Hans |last2=Wivel |first2=Anders |title=The Geopolitics of Euro-Atlantic Integration |date=2005 |publisher=Routledge |page=143 |edition=1 |url= https://books.google.com/books?isbn=1134457634}}</ref> Godine [[1992.]] Rusija je bila najvažniji trgovački partner Estonije s udjelom u ukupnoj trgovini od 92%, da bi u [[21. vijek|XXI. vijeku]] ulogu Rusije preuzele nordijske zemlje.<ref name="The Estonian Economic Miracle">{{cite web|last=Laar| first = Mart|date=7. 8. 2007| url = http://www.heritage.org/research/reports/2007/08/the-estonian-economic-miracle | title = The Estonian Economic Miracle | publisher = Heritage.org | accessdate=2. 6. 2010}}</ref> Agencija Europske unije za visokotehnološke informacijske sisteme od [[2012.]] ima sjedište u Tallinnu. U prvoj polovini [[2018.]] godine, Estonija je predsjedavala Savjetom Europske unije. === Vojska === {{main|Estonske obrambene snage}} [[File:Estonian Soldiers stand in formation during a welcome ceremony for U.S. troops, 2014.jpg|thumb|Estonski ročnici [[2014.]] godine.]] Vojsku Estonije ili službeno [[Estonske obrambene snage]] ([[estonski]]: ''Eesti Kaitsevägi'') čine [[Estonske kopnene snage|kopnena vojska]] ([[estonski]]: ''Maavägi''), [[Estonska ratna mornarica|ratna mornarica]] ([[estonski]]: ''Merevägi'') i [[Estonsko ratno zrakoplovstvo|ratno zrakoplovstvo]] ([[estonski]]: ''Õhuvägi''), te paravojna jedinica znana kao [[Estonska obrambena liga]] ([[estonski]]: ''Eesti Kaitseliit''). Po [[Ustav Estonije|Ustavu]], vojska je dužna braniti nezavisnost i suverenitet zemlje te integritet njezinog teritorija na kopnu, moru i u zraku.<ref>{{cite web|url=http://www.mil.ee/index_eng.php | title = Estonian National Defence Policy | publisher = Mil.ee | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100528073601/http://www.mil.ee/index_eng.php | archivedate=28. 5. 2010}}</ref> Trenutni strateški ciljevi estonske vojske, pored obrane nacionalnih interesa, su i daljnji razvoj oružanih snaga te daljnji rad na interoperabilnosti s ostalim članicama [[NATO]]-a i [[Europska unija|Europske unije]], te sudjelovanje u misijama NATO-a diljem svijeta. Za razliku od preostale dvije [[Baltičke države|baltičke zemlje]] ([[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]), u kojima je vojska profesionalizirana, u Estoniji je vojna obuka obavezna. Služenje vojnog roka je obveza za sve muškarce starosti između 18 i 28 godina, a dužina obuke traje od 8 do 11 mjeseci, ovisno o rodu u kojem se služi. Ženama je omogućeno da se dobrovoljno prijavljuju za služenje vojnog roka.<ref>{{cite news|url=http://news.err.ee/politics/84117be0-c97a-4329-9655-d3b01f04af61 | title = Terras: Conscription Will Stay | publisher = Eesti Rahvusringhääling |date=10. 12. 2012 | accessdate=16. 3. 2013}}</ref> Prema podacima, vojni budžet Estonije za [[2017.]] godinu iznosio je 477 milijuna [[euro|eura]], ili oko 2.2% [[BDP]]-a (što je za 7.6% više u odnosu na prethodnu godinu).<ref>[http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/}- Loading<!-- Botovski generisani naziv -->] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828135025/http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/%7D- |date=2021-08-28 }}{{Мртва веза|date=06. 2019. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220226043743/https://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp|date=2022-02-26}} ''Estonian military budget on 2016''</ref> Oružane snage Estonije, Latvije i Litve zajednički sudjeluju u vojnim vježbama u okviru NATO-a. Estonska vojska kao dio NATO-vih snaga sudjeluje u brojnim mirovnim i ratnim misijama diljem svijeta, a između ostalih sudjelovala je i u mirovnim misijama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[1995.]] godine (u sklopu [[UNPROFOR]]-a), u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] (od [[1996.]] do [[2011.]] godine) u sklopu [[IFOR]]-a i [[SFOR]]-a, te u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] ([[2003.]] godine, kao dio misije [[EUFOR Concordia]]). Estonske oružane snage sudjelovale su i u mirovnim misijama [[UN]]-a u [[Libanon]]u (na [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]], tokom [[1996.]] i [[1997.]] godine), [[ISAF]]-a u [[Afganistan]]u (od [[2003.]] do [[2014.]] godine) i u [[Irak]]u (od [[2003.]] do [[2009.]] godine). Estonski kontingent s 50 vojnika od [[2003.]] godine dio je mirovnih snaga [[KFOR]]-a na [[Kosovo|Kosovu]], sa sjedištem u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]].<ref>{{cite web|url=http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86& | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110504080436/http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86& | archivedate=4. 5. 2011 | title = Iisrael, Liibanon ja Süüria | language = et | publisher = Operatsioonid.kmin.ee |date=26. 4. 2010 | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead |df=dmy}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mil.ee/et/operatsioonid/operatsioonid-alates-1995 |title=Operatsioonid alates 1995 |publisher=Estonian Defence Forces |language=et |access-date=28 December 2019 |archive-date=2019-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191229181435/http://mil.ee/et/operatsioonid/operatsioonid-alates-1995 }}</ref> Jedan od prioriteta oružanih snaga Estonije u [[21. vijek|XXI. vijeku]] obrana je od organiziranih cyber napada usmjerenih protiv informatičkih i telekomunikacijskih sistema u zemlji. Jedinica za obranu od organiziranih hakerskih napada formirana je [[2006.]] pod akronimom CERT (elektronska vojska), a njen je osnovni cilj zaštita informatičkog područja sa internet domenom [[.ee]] od mogućih hakerskih napada. Značaj jedinice za borbu protiv organiziranog cyber kriminala naglo je porastao nakon serije hakerskih napada na estonske internet mreže tokom [[2007.]] godine.<ref name="bbc_gal">{{cite news|publisher=BBC|date=25. 1. 2008| accessdate=23. 2. 2008| title = Estonia fines man for 'cyber war'| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7208511.stm}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Administrativna podjela Estonije}} {| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}" |-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Okruzi Estonije |- |colspan="4"|{{Image label begin|image=Estonia adm location map.svg|width=500|link=}} {{Image label small|x=0.660|y=0.650|scale={{{width|500}}}|text=''[[Valga (okrug)|<span style="color:teal;">Valga</span>]]''}} {{Image label small|x=0.798|y=0.695|scale={{{width|500}}}|text=''[[Võru (okrug)|<span style="color:teal;">Võru</span>]]''}} {{Image label small|x=0.798|y=0.610|scale={{{width|500}}}|text=''[[Põlva (okrug)|<span style="color:teal;">Põlva</span>]]''}} {{Image label small|x=0.830|y=0.315|scale={{{width|500}}}|text=''[[Ida-Viru (okrug)|<span style="color:teal;">Ida-Viru</span>]]''}} {{Image label small|x=0.665|y=0.305|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lääne-Viru (okrug)|<span style="color:teal;">Lääne-Viru</span>]]''}} {{Image label small|x=0.700|y=0.440|scale={{{width|500}}}|text=''[[Jõgeva (okrug)|<span style="color:teal;">Jõgeva</span>]]''}} {{Image label small|x=0.750|y=0.532|scale={{{width|500}}}|text=''[[Tartu (okrug)|<span style="color:teal;">Tartu</span>]]''}} {{Image label small|x=0.570|y=0.538|scale={{{width|500}}}|text=''[[Viljandi (okrug)|<span style="color:teal;">Viljandi</span>]]''}} {{Image label small|x=0.590|y=0.395|scale={{{width|500}}}|text=''[[Järva (okrug)|<span style="color:teal;">Järva</span>]]''}} {{Image label small|x=0.450|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Pärnu (okrug)|<span style="color:teal;">Pärnu</span>]]''}} {{Image label small|x=0.480|y=0.283|scale={{{width|500}}}|text=''[[Harju (okrug)|<span style="color:teal;">Harju</span>]]''}} {{Image label small|x=0.450|y=0.388|scale={{{width|500}}}|text=''[[Rapla (okrug)|<span style="color:teal;">Rapla</span>]]''}} {{Image label small|x=0.330|y=0.378|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lääne (okrug)|<span style="color:teal;">Lääne</span>]]''}} {{Image label small|x=0.163|y=0.400|scale={{{width|500}}}|text=''[[Hiiu (okrug)|<span style="color:teal;">Hiiu</span>]]''}} {{Image label small|x=0.138|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Saare (okrug)|<span style="color:teal;">Saare</span>]]''}} {{Image label small|x=0.930|y=0.562|scale={{{width|500}}}|text=''[[Ruska Federacija|<span style="color:teal;">Rusija</span>]]''}} {{Image label small|x=0.410|y=0.043|scale={{{width|500}}}|text=''[[Finska|<span style="color:teal;">Finska</span>]]''}} {{Image label small|x=0.510|y=0.788|scale={{{width|500}}}|text=''[[Latvija|<span style="color:teal;">Latvija</span>]]''}} {{Image label small|x=0.300|y=0.758|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Riški zaljev|<span style="color:white; align:center;">Riški<br>zaljev</span>]]</big>'''}} {{Image label small|x=0.510|y=0.143|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Finski zaljev|<span style="color:white;">Finski zaljev</span>]]</big>'''}} {{Image label small|x=0.110|y=0.243|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Baltičko more|<span style="color:white;">Baltičko more</span>]]</big>'''}}{{Image label end}} |-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;" !width=25%| Okrug !width=25%|Sjedište !width=25%|Okrug !width=25%|Sjedište |- | {{flagicon image|Flag of et-Harju maakond.svg}} [[Harju (okrug)|Harju]] || [[Tallinn]] || {{flagicon image|Pärnumaa lipp.svg}} [[Pärnu (okrug)|Pärnu]] || [[Pärnu]] |- | {{flagicon image|Hiiumaa lipp.svg}} [[Hiiu (okrug)|Hiiu]] || [[Kärdla]] || {{flagicon image|Raplamaa lipp.svg}} [[Rapla (okrug)|Rapla]] || [[Rapla]] |- | {{flagicon image|Ida-Virumaa lipp.svg}} [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] || [[Jõhvi]] || {{flagicon image|Saaremaa lipp.svg}} [[Saare (okrug)|Saare]] || [[Kuressaare]] |- | {{flagicon image|Jõgevamaa lipp.svg}} [[Jõgeva (okrug)|Jõgeva]] || [[Jõgeva]] || {{flagicon image|Tartumaa lipp.svg}} [[Tartu (okrug)|Tartu]] || [[Tartu]] |- | {{flagicon image|Flag of et-Järva maakond.svg}} [[Järva (okrug)|Järva]] || [[Paide]] || {{flagicon image|Valgamaa lipp.svg}} [[Valga (okrug)|Valga]] || [[Valga]] |- | {{flagicon image|Läänemaa lipp.svg}} [[Lääne (okrug)|Lääne]] || [[Haapsalu]] || {{flagicon image|Viljandimaa lipp.svg}} [[Viljandi (okrug)|Viljandi]] || [[Viljandi]] |- | {{flagicon image|Lääne-Virumaa lipp.svg}} [[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]] || [[Rakvere]] || {{flagicon image|Võrumaa lipp.svg}} [[Võru (okrug)|Võru]] || [[Võru]] |- | {{flagicon image|Põlvamaa lipp.svg}} [[Põlva (okrug)|Põlva]] || [[Põlva]] || |-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Općine Estonije nakon administrativne reforme 2017. godine |- |colspan=4|[[File:Estonian administrative divisions 2017 with labels.svg|500px|Mapa estonskih općina nakon administrativne reforme [[2017.]] godine.]] |} Republika Estonija administrativno je podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]] ([[estonski]]: ''maakond'', ''maakonnad''). U pisanim izvorima okruzi se prvi put spominju u ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronici Henrika od Livonije]]'', kao estonske državice koje su postojale tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]] i [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]]. Granice između okruga mijenjane su tokom stoljeća, a nakon što je Estonija [[1991.]] godine uspostavila nezavisnost, tadašnji sovjetski [[rajon]]i su ukinuti i zamijenjeni s okruzima, uz zadržavanje sovjetskih granica; nekadašnji okrug [[Petseri (okrug)|Petseri]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključen je [[Ruska SFSR|Rusiji]] i danas je administrativno uređen kao [[Pečorski rajon]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]]. Historijski okruzi i njihove granice danas se koriste u etnološkom kontekstu kako bi se isticale kulturne i jezične posebnosti određenih dijelova Estonije. Svaki okrug ima svoju vladu ([[estonski]]: ''Maavalitsus''), na čijem se čelu nalazi načelnik ([[estonski]]: ''Maavanem''), koji predstavlja nacionalnu vlast na lokalnoj razini. Načelnike okruga bira [[Vlada Estonije]] na period od pet godina. Svaki je okrug dalje podijeljen na [[Općine Estonije|općine]] ([[estonski]]: ''omavalitsus''), koje predstavljaju drugu razinu administrativne podjele. Nakon velike administrativne reforme [[2017.]] godine, broj općina smanjen je na 79 (s dotadašnjih 213), a dijele se na gradske ([[estonski]]: ''linn''; 15 općina) i ruralne ([[estonski]]: ''vald''; 64 općine).<ref name="Az6aE">{{Cite web |title=Haldusreformi järel muutub Eestis üle 400 000 elukoha ja maatüki aadressi |url=https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi |access-date=2021-08-29 |archive-date=2017-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201034227/https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi }}</ref><ref>[https://www.rahandusministeerium.ee/et/eesmargidtegevused/kohalikud-omavalitsused-ja-haldusreform/eesti-kohalike-omavalitsuste-loetelu Eesti kohalike omavalitsuste loetelu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220529043242/https://www.rahandusministeerium.ee/et/eesmargidtegevused/kohalikud-omavalitsused-ja-haldusreform/eesti-kohalike-omavalitsuste-loetelu |date=2022-05-29 }}, Eesti kohalike omavalitsuste loetelu, 01.01.2019 seisuga</ref> Svaka općina uživa određen stupanj autonomije u odnosu na centralnu vlast i ima svoje organe vlasti. U granicama općina može se naći jedno ili više gradskih ili seoskih naselja. Dvije trećine općina imaju manje od 3,000 stanovnika; najveća općina je [[Tallinn]] s oko 427,500 stanovnika, dok najmanja općina [[Ruhnu]] ima svega 68 stanovnika.<ref name=einst.ee>{{cite web |url=http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |title=Archived copy |access-date=2002-06-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20020619141032/http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |archive-date=2002-06-19 }}</ref> Grad [[Tallinn]] administrativno je podijeljen na osam gradskih okruga ([[estonski]]: ''linnaosa''), a svaki od okruga ima svoju izvršnu vlast. {| class="wikitable sortable" style="border-spacing:0; border-top:none; border-left:none; border-spacing:0; padding:0; margin:;" |+ style="text-align: center;" | Okruzi Estonije {{small|([[1. siječnja]] [[2021.]])}}<ref name="countypopulation">{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV022U|website=[[Statistics Estonia]]|title=RV022U: Population by sex, age group and county, 1 January. administrative division as at 01.01.2018|access-date=2021-08-29|archive-date=2019-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608063017/http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV022U}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-05-12|title=RV022U: POPULATION BY SEX, AGE GROUP AND COUNTY, 1 JANUARY. ADMINISTRATIVE DIVISION AS AT 01.01.2018|url=https://andmed.stat.ee/en/stat/rahvastik__rahvastikunaitajad-ja-koosseis__rahvaarv-ja-rahvastiku-koosseis/RV022U|url-status=live|access-date=2021-08-07|website=[[Statistics Estonia]]}}</ref> !style="width:150px;" colspan="2" | Okrug !style="width:45px;" | Sjedište !style="width:45px;" | Površina (km{{sup|2}}) !style="width:45px;" | Populacija !style="width:45px;" | Gustoća |- |[[File:Et-Harju maakond-coa.svg|35px|center]] |'''[[Harju (okrug)|Harju]]'''<br>(''Harjumaa'') |[[Tallinn]] |{{center|4,327}} |{{center|609,515}} |{{center|140.86}} |- |[[File:Hiiumaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Hiiu (okrug)|Hiiu]]'''<br>(''Hiiumaa'') |[[Kärdla]] |{{center|1,032}} |{{center|9,381}} |{{center|9.09}} |- |[[File:Ida-Virumaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]]'''<br>(''Ida-Virumaa'') |[[Jõhvi]] |{{center|2,972}} |{{center|131,913}} |{{center|44.39}} |- |[[File:Jõgevamaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Jõgeva (okrug)|Jõgeva]]'''<br>(''Jõgevamaa'') |[[Jõgeva]] |{{center|2,545}} |{{center|28,082}} |{{center|11.03}} |- |[[File:Et-Järva maakond-coa.svg|35px|center]] |'''[[Järva (okrug)|Järva]]'''<br>(''Järvamaa'') |[[Paide]] |{{center|2,674}} |{{center|29,817}} |{{center|11.15}} |- |[[File:Läänemaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Lääne (okrug)|Lääne]]'''<br>(''Läänemaa'') |[[Haapsalu]] |{{center|1,816}} |{{center|20,285}} |{{center|11.17}} |- |[[File:Lääne-Virumaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]]'''<br>(''Lääne-Virumaa'') |[[Rakvere]] |{{center|3,696}} |{{center|58,402}} |{{center|15.80}} |- |[[File:Põlvamaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Põlva (okrug)|Põlva]]'''<br>(''Põlvamaa'') |[[Põlva]] |{{center|1,823}} |{{center|24,473}} |{{center|13.42}} |- |[[File:Et-Pärnu maakond-coa.svg|35px|center]] |'''[[Pärnu (okrug)|Pärnu]]'''<br>(''Pärnumaa'') |[[Pärnu]] |{{center|5,419}} |{{center|85,760}} |{{center|15.83}} |- |[[File:Raplamaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Rapla (okrug)|Rapla]]'''<br>(''Raplamaa'') |[[Rapla]] |{{center|2,765}} |{{center|33,116}} |{{center|11.98}} |- |[[File:Saaremaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Saare (okrug)|Saare]]'''<br>(''Saaremaa'') |[[Kuressaare]] |{{center|2,938}} |{{center|33,032}} |{{center|11.24}} |- |[[File:Tartumaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Tartu (okrug)|Tartu]]'''<br>(''Tartumaa'') |[[Tartu]] |{{center|2,993}} |{{center|153,912}} |{{center|51.42}} |- |[[File:Valgamaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Valga (okrug)|Valga]]'''<br>(''Valgamaa'') |[[Valga]] |{{center|1,917}} |{{center|27,962}} |{{center|14.59}} |- |[[File:Viljandimaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Viljandi (okrug)|Viljandi]]'''<br>(''Viljandimaa'') |[[Viljandi]] |{{center|3,422}} |{{center|45,877}} |{{center|13.41}} |- |[[File:Võrumaa vapp.svg|35px|center]] |'''[[Võru (okrug)|Võru]]'''<br>(''Võrumaa'') |[[Võru]] |{{center|2,305}} |{{center|34,898}} |{{center|15.14}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Estonije}} {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="census">{{cite web|url=http://vana.stat.ee/62931|title=PHC2011 - History of Population Censuses in Estonia|website=stat.ee|access-date=2021-08-30|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228130132/https://vana.stat.ee/62931|dead-url=yes}}</ref><ref name="final20" /> |title = Populacija Estonije<br>kroz historiju |percentages = |[[1881.]]|881455 |[[1897.]]|958351 |[[1922.]]|1107059 |[[1934.]]|1126413 |[[1941.]]|1017475 |[[1959.]]|1196791 |[[1970.]]|1356079 |[[1979.]]|1464476 |[[1989.]]|1565662 |[[2000.]]|1370052 |[[2011.]]|1294455 |[[2021.]]|1330068 }} Na osnovu arheoloških nalaza, izvjesno je da je područje suvremene Estonije stalno naseljeno posljednjih 13,000 godina, a prve ljudske zajednice pojavile su se odmah nakon povlačenja moćnih [[ledenjak]]a, koji su se prostirali na tom području tokom posljednjeg ledenog doba. Tokom posljednjih 800 godina, estonska se populacija se kretala između 800,000 i 1.6 milijuna ljudi. Početkom trećeg desetljeća [[21. vijek|XXI. vijeka]] u Estoniji je živjelo oko 1,330,000 ljudi.<ref name="Демографија1">{{cite web| title = First settlers in Estonia, and today| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2017-07-21| archive-url = https://web.archive.org/web/20170721024852/http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| dead-url = yes}}</ref> Kritični periodi u demografskom smislu bili su [[13. vijek|XIII.]] i [[14. vijek|XIV. vijek]], kada su [[Sjeverni križarski ratovi|ratovi sa kršćanskim osvajačima]], epidemije i glad potpuno desetkovali populaciju, a broj stanovnika se smanjivao i do 50%. Sljedeći demografski negativan period trajao je od sredine [[16. vijek|XVI.]] pa do početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], kada je zbog ratova, gladi i epidemija stradalo više od polovine stanovništva, iako je u mirnijim desetljećima u istom periodu uslijed imigracija broj stanovnika rastao i do dva postotna poena godišnje.<ref name="Демографија1"/> Najnižu populacijsku točku estonsko stanovništvo doseglo je [[1712.]] godine, kada je na tom području živjelo svega oko 200,000 ljudi.<ref name="Демографија1"/> Prema podacima sa svesovjetskog popisa iz [[1897.]] godine, broj stanovnika na tlu Estonije dostigao je 986,000, od čega su 89.2% bili etnički [[Estonci]] (odnosno estonska plemena). Prirodni rast estonske populacije tokom [[20. stoljeće|XX. vijeka]] bio je dosta nizak i održavao se primarno zahvaljujući migracijama. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je izgubila gotovo četvrtinu svoje prijeratne populacije. Intenzivna industrijalizacija koju su provodile sovjetske vlasti u poslijeratnom periodu dovela je do masovnih imigracija iz drugih dijelova [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] te se tako u periodu od [[1956.]] do [[1991.]] godine zbog posla u Estoniju doselilo ukupno oko 1.4 milijuna ljudi iz drugih dijelova zemlje. Njih oko 200,000 trajno se nastanilo na tom području.<ref name="Демографија1"/> Intenzivnije imigracije zahvaćale su Estoniju uglavnom nakon perioda s visokim mortalitetom. Njemački i švedski naseljenici, koji su počeli intenzivnije dolaziti na ovo područje od [[13. vijek|XIII. vijeka]], uglavnom su se zadržavali u gradovima. Iako su etnički Estonci činili većinu gradske populacije, estonski gradovi su tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bili potpuno [[germanizacija|germanizirani]].<ref name="Демографија2">{{cite web| title = Composition of the population| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2014-05-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20140502133246/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| dead-url = yes}}</ref> Za razliku od gradova, proces naseljavanja ruralnih područja tekao je znatno sporije, bio je dugotrajniji i samim tim novopridošlo se seosko stanovništvo mnogo brže asimiliralo.<ref name="Демографија2"/> Od kraja [[19. vijek|XIX. vijeka]], naglo je porastao broj imigranata iz [[Rusko Carstvo|Rusije]], koji su sudjelovali u industrijalizaciji tih područja. {{bar box |float = left |title = Etnička struktura Estonije (2019.)<ref name="stat.ee">{{cite web|title=Rahvaarv rahvuse järgi, 1. jaanuar, aasta|url=http://www.stat.ee/34267|publisher=Statistics Estonia|access-date=10 October 2019|archive-date=2018-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104172617/http://www.stat.ee/34267|dead-url=yes}}</ref> |bars = {{bar percent|[[Estonci]]|DarkSlateGray|68.5}} {{bar percent|[[Rusi]]|DarkSlateGray|24.8}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|DarkSlateGray|1.8}} {{bar percent|[[Bjelorusi]]|DarkSlateGray|0.9}} {{bar percent|[[Finci]]|DarkSlateGray|0.6}} {{bar percent|[[Latvijci]]|DarkSlateGray|0.2}} {{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|2.0}} {{bar percent|Nepoznato|DarkSlateGray|1.3}} }} Prije Drugog svjetskog rata, etnički Estonci činili su 88.1% ukupne populacije, dok su ostatak činili pripadnici pet manjinskih naroda (tradicionalne manjine Estonije).<ref name="ethnic minor">{{cite web|url=http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ |date=26. 12. 1998 | title = Ethnic minorities in Estonia: past and present | publisher = Einst.ee | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110807204855/http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ | archivedate=7. 8. 2011}}</ref> Estonski ustav iz [[1925.]] godine garantirao je kulturnu autonomiju tradicionalnim manjinskim narodima (s brojnošću iznad 3,000 osoba) i bio je jedinstven u tom pogledu u Europi tog vremena.{{sfn|Smith|2005|p=211}} Kulturna autonomija tako je zakonom zagarantirana estonskim [[Nijemci]]ma i [[Židovi]]ma, koji su imali i svoja vlastita kulturna vijeća. Prema podacima iz [[1934.]] godine, najbrojniji manjinski narodi bili su [[Rusi]] (92,000 ili 8.2%), [[Nijemci]] (16,300 ili 1.5%) i [[Šveđani]] (7,600 ili 0.7%), dok su [[Latvijci]] i [[Židovi]] činili manje od 0,5% od ukupnog stanovništva. Velike promjene dogodile su se tokom Drugog svjetskog rata; broj stanovnika se značajno smanjio, a s estonskog teritorija gotovo su u potpunosti nestale četiri tradicionalne manjinske zajednice (opstali su jedino [[Rusi]]).<ref name="Демографија2"/> Zakon o kulturnoj autonomiji ponovo je stupio na snagu [[1993.]] godine.<ref name="Демографија2"/> Tokom perioda sovjetske vlasti drastično se promijenila demografska slika Estonije. Udio etničkih Estonaca u populaciji pao je na oko 61%, dok se broj etničkih Rusa, [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]] u istom periodu gotovo upeterostručio, a manjinski narodi činili su više od trećine ukupne populacije. Prema podacima iz [[2021.]] godine,<ref>{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV0222U|title=Population by sex, ethnic nationality and county|website=stat.ee|access-date=2021-08-30|archive-date=2019-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20190611131932/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PO0222U&ti=POPULATION+BY+SEX%2C+ETHNIC+NATIONALITY+AND+COUNTY%2C+1+JANUARY.+ADMINISTRATIVE+DIVISION+AS+AT+01.01.2018&path=..%2FI_Databas%2FPopulation%2F01Population_indicators_and_composition%2F04Population_figure_and_composition%2F&lang=1}}</ref> etnički najbrojnije skupine u zemlji bili su [[Estonci]] sa 68.8% i [[Rusi]] sa 24.2%. Značajniju populaciju imali su još i [[Ukrajinci]] (2%), dok su sve ostale etničke skupine imale udio manji od 1%. Među njima, posebno se ističu [[Bjelorusi]] (0.8%) i [[Finci]] (0.6%), dok su ostale značajnije etničke skupine [[Latvijci]], [[Nijemci]], [[Litvanci]], [[Tatari]], [[Židovi]], [[Šveđani]] i [[Poljaci]].<ref name="Демографија2"/> Suvremena Estonija etnički je heterogena zemlja u kojoj manjinski narodi čine oko trećinu populacije. Estonci čine više od 80% stanovništva u 13 od 15 okruga, a najhomogeniji okrug je [[Hiiu (okrug)|Hiiu]] s 98.4% Estonaca. Ruska manjina najbrojnija je na sjeveroistoku i istoku zemlje, te u [[Tallinn]]u, a u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] čini oko 70% populacije. Od početka [[19. vijek|XIX. vijeka]] pa na dalje, stopa živorođene djece po ženi postepeno je opadala, ali se i stopa smrtnosti smanjivala, što je dovelo do neznatnog rasta populacije. Tako je tokom pedesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] Estonija imala jednu od najnižih stopa rađanja u Europi i svijetu, da bi prirodni priraštaj ponovo postepeno počeo rasti tokom sedamdesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]]. Tokom devedesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] ponovo dolazi do pada u broju stanovnika, useljavanje je gotovo zaustavljeno, a broj iseljenika se naglo povećao, dok je broj umrlih bio veći od broja rođenih. Demografska slika počela se stabilizirati nakon [[1997.]] godine. Glavni demografski problem Estonije je starenje stanovništva, pošto broj djece po obitelji konstantno opada, a broj starijih osoba se povećava. Udio stanovnika starijih od 64 godine je oko 18% (prema podacima iz [[2010.]] godine).<ref name="Демографија1"/> Postotak zaposlenih, radno sposobnih stanovnika je nešto viši u usporedbi s prosjekom [[Europska unija|Europske unije]], a posebno je visok postotak zaposlenosti među ženama. Prema podacima iz [[2011.]], [[stopa fertiliteta]] je 1.52 dece po ženi, što odgovara europskom prosjeku. U Estoniji, značajan broj djece rođen je u izvanbračnim zajednicama, a tokom [[2009.]] godine čak 60% od ukupnog broja rođenih rođeno je u izvanbračnim zajednicama. Prema podacima s popisa iz [[2000.]] godine, oko 21% stanovništva živio je u izvanbračnim zajednicama.<ref>{{cite web| title = Family and birth of children| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2017-05-25| archive-url = https://web.archive.org/web/20170525142717/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| dead-url = yes}}</ref> Broj razvedenih brakova je među najvišima u Europi. U usporedbi s europskim zemljama, estonsko stanovništvo živi najkraće, a posebno je velika razlika u životnom vijeku između muškaraca i žena (žene žive u prosjeku osam godina duže, što je smanjenje u odnosu na ranijih dvanaest). Tako je [[2020.]] godine prosječni očekivani životni vijek kod žena iznosio 82.8 godina, dok su muškarci u prosjeku živjeli 74.4 godine.<ref>{{Cite web|date=25 August 2021|title=Growth in life expectancy has slowed down, but Estonian people live a longer healthy life|url=https://www.stat.ee/en/node/183291|website=Statistics Estonia}}</ref> <center> <gallery widths="300px" heights="280px"> File:Estonia 1950-2021.gif|Animirana populacijska piramida Estonije od [[1950.]] do [[2021.]] godine File:Share of Estonians.png|Etnička struktura Estonije po okruzima ([[2011.]]) File:Natural population increase of Estonia (1945-2008).png|Prirodni prirast stanovništva Estonije od [[1945.]] do [[2008.]] godine </gallery> </center> === Ljudska prava u Estoniji === Godine [[1997.]], Estonija je potpisala [[Ženevska konvencija o izbjeglicama|Ženevsku konvenciju o izbjeglicama]]. U periodu od [[1997.]] do [[2008.]] godine, izbjeglički [[azil]] u Estoniji zatražilo je ukupno 148 osoba, od čega je svega njih 10 dobilo službeni status izbjeglice, a za 12 osoba je određena specijalna zaštita. Najviše tražitelja azila bilo je iz [[Rusija|Rusije]] (23), [[Irak]]a (22) i [[Turska|Turske]] (17 osoba). Broj tražitelja azila znatno se povećao nakon [[2009.]] godine, nakon što je Estonija postala dijelom [[Schengenska zona|Schengenske zone]].<ref>{{cite web| title=Population/Emigration and immigration| url=http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=9. 2. 2017| archive-date=2017-05-06| archive-url=https://web.archive.org/web/20170506220927/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| dead-url=yes}}</ref> Prema podacima od [[2. srpnja]] [[2010.]] o broju rezidenata, 84.1% rezidenata bili su državljani Estonije, 8.6% su bili strani državljani, dok su 7.3% građana činile osobe sa nejasnim i neodređenim državljanstvom. Od [[1992.]] godine, oko 140,000 osoba dobilo je estonsko državljanstvo.<ref>[http://www.postimees.ee/67387/eesti-andis-mullu-kodakondsuse-2124-inimesele/ Eesti andis mullu kodakondsuse 2124 inimesele], ''Postimees''. 9. 1. 2009.</ref> Pripadnicima ruske etničke manjine, koji su se u Estoniju doselili tokom sovjetskog perioda, estonski Zakon o državljanstvu znatno otežava proces dodjele statusa državljana, a Vijeće za ljudska prava [[UN]]-a je [[2008.]] godine navedeni zakon označilo kao diskriminatoran.<ref>[http://www.osce.org/odihr/34040?download=true Naturalisation in Estonia Statement by the Legal Information Centre for Human Rights (Tallinn, Estonia)] (''[...]the Special Rapporteur considers extremely credible the views of the representatives of the Russian-speaking minorities who expressed that the citizenship policy is discriminatory[...]'')</ref> Estonija je u listopadu [[2014.]] donijela zakon kojim su legalizirane civilne kohabitacije istopolnih parova, postavši tako prva zemlja na postsovjetskom prostoru koja je pravno regulirala prava istopolnih zajednica. Zakon o civilnom partnerstvu istopolnih zajednica stupio je na snagu [[1. siječnja]] [[2016.]] godine.<ref>{{cite news|url=http://www.wsj.com/articles/estonia-passes-law-recognizing-gay-partnerships-1412857097 | title = Estonia Passes Law Recognizing Gay Partnerships | last=Kangsepp| first = Liis| publisher = [[Wall Street Journal]] |date=9. 10. 2014 | accessdate=4. 1. 2014}}</ref> Iako istospolni [[brak]]ovi još uvijek nisu zakonom regulirani u Estoniji, Estonija priznaje i registrira istospolne brakove sklopljene u drugim državama, ukoliko udovoljavaju zakonskim uvjetima.<ref>{{Cite web|url=http://www.gay.ru/news/rainbow/2017/01/25-35360.htm|title=GAY.RU - В Эстонии однополая пара через суд добилась признания своего брака, заключенного в Швеции|website=www.gay.ru|access-date=2017-01-25}}</ref><ref name="gaystarnews">{{cite web|url=http://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|title=Gay couple win right to be married in Estonia|work=Gay Star News|date=30 January 2017|access-date=2021-08-30|archive-date=2018-12-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20181211164209/https://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|dead-url=yes}}</ref><ref name="err.ee">{{Cite web|url=https://news.err.ee/120456/nonprofit-court-orders-entry-of-same-sex-marriage-into-estonian-register|title=Nonprofit: Court orders entry of same-sex marriage into Estonian register|date=25 January 2017|website=ERR}}</ref> === Jezici === {{main|Estonski jezik}} [[File:EstonianGrammar1637.jpg|thumb|220px|Tiskano izdanje [[Gramatika estonskog jezika|estonske gramatike]] iz [[1637.]] godine. Autor je [[Heinrich Stahl]].]] Suvremena Estonija višenacionalna je država u kojoj se prema službenim podacima s popisa iz [[2000.]] govori čak 109 jezika. Službeni jezik zemlje je [[estonski]], koji je materinji jezik za oko 922,000 ili 67.3% estonske populacije.<ref name="PopulationByNationality">{{cite web| url = http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC223&ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+MOTHER+TONGUE&path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&lang=1| title = Population by the place of residence and mother tongue, statistical database: Population Census 2000| date = јул 2010| publisher = Statistics Estonia (government agency at the area of administration of the Ministry of Finance)| accessdate = 19. 6. 2009| archive-date = 2013-11-01| archive-url = https://web.archive.org/web/20131101235518/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC223&ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+MOTHER+TONGUE&path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&lang=1}}</ref> Kao službeni manjinski jezici priznati su još [[ruski]], [[švedski]] i [[njemački jezik]]. [[Estonski jezik]] ([[estonski]]: ''eesti keel'') pripada grupi [[Balto-finski jezici|balto-finskih jezika]] iz porodice [[Uralski jezici|uralskih jezika]] i jedan je od tek nekoliko europskih jezika koji ne pripadaju porodici [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Dosta je sličan [[finski|finskom]] i [[karelski jezik|karelskom jeziku]]. Po jezičkoj strukturi pripada grupi aglutinativnih jezika. Zbog stoljetnog utjecaja njemačkog jezika i kulture, oko trećinu riječi u modernom estonskom jeziku čine upravo razni [[germanizam|germanizmi]]. Standardni estonski jezik baziran je na [[Sjevernoestonski jezik|sjevernoestonskom dijalektu]]. [[Južnoestonski jezik]] (ili dijalekt) čine četiri zasebna dijalekta (tartski, mulgi, [[Võro jezik|võro]] i [[seto (dijalekt)|seto]]) koji se ponekad smatraju čak i zasebnim južnoestonskim jezicima.<ref>{{cite web| title = Culture Tourism in South Estonia and Võru county| url = http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| work = Siksali| accessdate = 2. 7. 2013| archive-date = 2012-02-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20120220115230/http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| dead-url = yes}}</ref> Dijalekat viru se najviše razlikuje od standardnog estonskog jezika, i jedini je koji ima zaseban jezični [[ISO 639-3]] kod - <code>vro</code>. Iako su južnoestonski dijalekti geneološki različiti od sjevernoestonskih, službeno se smatraju regionalnim formama suvremenog estonskog jezika.<ref>{{cite web|url=http://portaal.eki.ee/component/content/article/34-murded/46-murded.html | title = Estonian Dialects, The Institute of the Estonian Language | publisher = Portaal.eki.ee |date=| accessdate=23. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite book|last=Laakso| first = Johanna| last2=Sarhimaa| first2 = Anneli| last3=Spiliopoulou Åkermark| first3 = Sia| last4=Toivanen| first4 = Reeta| title = Towards Openly Multilingual Policies and Practices: Assessing Minority Language Maintenance Across Europe| publisher = Multilingual Matters| location = Bristol; Buffalo|isbn=9781783094950| edition = 1| url = https://books.google.com/?id=xQKkCwAAQBAJ&pg=PT76&dq=Towards+Openly+Multilingual+Policies+and+Practices+V%C3%B5ro+Seto#v=onepage&q=Towards%20Openly%20Multilingual%20Policies%20and%20Practices%20V%C3%B5ro%20Seto&f=false| accessdate=23. 12. 2016|date=4. 2. 2016.}}</ref> [[Ortografija]] estonskog jezika bazira se na principu "jedno slovo, jedan glas". [[Ruski jezik]] i dalje je najrašireniji manjinski jezik u zemlji i njime se kao materinjim jezikom služi oko trećina ukupne populacije (29.7%).<ref name="Jezici">{{cite web| title = Other languages in Estonia| url = http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Other__languages_in_Estonia/| website = Estonica Encyclopedia about Estonia| publisher = Estonica| accessdate = 10. 2. 2017}}{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U periodu sovjetske vlasti, ruski jezik imao je status službenog jezika. Prema podacima iz [[1998.]] godine, velika većina rusofone doseljeničke struje iz prve i druge generacije nije poznavala estonski jezik.<ref>{{cite web|url=http://www.ies.ee/15102000.htm | title = Kirch, Aksel. "Russians in contemporary Estonia – different strategies of the integration in to the nation-state." | publisher = Ies.ee |date=10. 2. 1998 | accessdate=2. 6. 2010}}</ref> Danas je situacija znatno drugačija te, prema podacima s popisa iz [[2010.]] godine, oko 64% neestonskog stanovništva tečno govori estonski jezik.<ref>[http://pub.stat.ee/px-web.2001/dialog/varval.asp?ma=ML133&ti=POPULATION+AGED+15%2D74+BY+ETHNIC+NATIONALITY+AND+KNOWLEDGE+OF+LANGUAGES&path=../I_databas/Social_life/09Labour_market/02Education/02Educational_level/&search=LANGUAGE&lang=1 Table ML133, Eesti Statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930094420/http://pub.stat.ee/px-web.2001/dialog/varval.asp?ma=ML133&ti=POPULATION+AGED+15-74+BY+ETHNIC+NATIONALITY+AND+KNOWLEDGE+OF+LANGUAGES&path=..%2FI_databas%2FSocial_life%2F09Labour_market%2F02Education%2F02Educational_level%2F&search=LANGUAGE&lang=1 |date=2011-09-30 }}.</ref> Najveći broj govornika ruskog jezika živi u glavnom gradu [[Tallinn]]u te u industrijskim područjima u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]]. Iako [[Baltički Nijemci]] nikada nisu činili više od 10% od ukupne estonske populacije, [[njemački jezik]] potpuno je dominirao kulturnim, političkim i gospodarskim životom Estonije. Iako je broj etničkih Nijemaca u estonskoj populaciji danas gotovo zanemariv, njemački jezik treći je najrašireniji strani jezik među estonskim stanovništvom. [[Švedski|Švedskim jezikom]], koji je bio dominantan u sjeverozapadnom i zapadnom dijelu zemlje, posebno u periodu između [[13. vijek|XIII.]] i [[20. vijek|XX. vijeka]], danas govori jako mali broj ljudi u Estoniji.<ref>{{cite web|url=http://www.eki.ee/knn/p2y.htm | title = Names of populated places changed with the reform of 1997 | publisher = Institute of the Estonian Language |date=29. 9. 1998 | accessdate=12. 8. 2012}}</ref> Najrašireniji strani jezici koji se uče u školama u Estoniji danas su [[engleski]], ruski, njemački i [[francuski]], iako su dosta popularni i finski, švedski i [[španjolski jezik]].<ref>{{cite web|title=Estonian Foreign Languages Strategy 2009 – 2015| url = http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&tabid=1319&language=en-GB| publisher = Ministry of Education and Research| accessdate=22. 8. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20160303191208/http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&tabid=1319&language=en-GB| archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead| df = }}</ref> Službeni znakovni jezik u zemlji je [[estonski znakovni jezik]] (kod ESL; [[estonski]]: ''ееsti viipekeel''), koji koristi oko 4.5 tisuće osoba, dok je u službenoj upotrebi u rusofonim područjima i [[ruski znakovni jezik]]. === Religija === {{main|Religija u Estoniji}} [[Ustav Republike Estonije]] garantira slobodu vjeroispovesti svim vjrskim zajednicama, a vjerske organizacije strogo su [[sekularizam|odvojene od države]]. Podaci o vjerskoj strukturi estonskog stanovništva su sljedeći: {| class="wikitable sortable" width="60%" |- !rowspan="2"| Religija !colspan="2"| Popis iz 2000.<ref>{{cite web|url=http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC231&ti=POPULATION+BY+RELIGIOUS+AFFILIATION+AND+ETHNIC+NATIONALITY*&path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/16Religious_affiliation/&lang=1|title=PC231: POPULATION BY RELIGIOUS AFFILIATION AND ETHNIC NATIONALITY|date=31 March 2000|access-date=9 January 2014|publisher=[[Statistics Estonia]]|archive-date=2018-07-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20180719114502/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC231&ti=POPULATION+BY+RELIGIOUS+AFFILIATION+AND+ETHNIC+NATIONALITY%2A&path=..%2FI_Databas%2FPopulation_census%2FPHC2000%2F16Religious_affiliation%2F&lang=1}}</ref> !colspan="2"| Popis iz 2011.<ref name=stat2011>{{cite web|url= http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC0454&lang=1|title= PC0454: AT LEAST 15-YEAR-OLD PERSONS BY RELIGION, SEX, AGE GROUP, ETHNIC NATIONALITY AND COUNTY, 31 DECEMBER 2011|date= 31 December 2011|access-date= 9 January 2014|publisher= [[Statistics Estonia]]|archive-date= 2017-10-14|archive-url= https://web.archive.org/web/20171014085818/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC0454&lang=1}}</ref><ref>{{cite web|url= http://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|title= PHC 2011: over a quarter of the population are affiliated with a particular religion|date= 29 April 2013|access-date= 9 January 2014|publisher= [[Statistics Estonia]]|archive-date= 2017-11-24|archive-url= https://web.archive.org/web/20171124002736/https://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|dead-url= yes}}</ref> |- ! Broj ! % ! Broj ! % |- |style="background:#E0F0FF;"|[[Kršćanstvo]] |align=right| 319,770 |align=right| 28.51 |align=right| 307,173 |align=right| 28.06 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Pravoslavna crkva|Pravoslavlje]]</small> |align=right| 143,554 |align=right| 12.80 |align=right| 176,773 |align=right| 16.15 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Luteranizam]]</small> |align=right| 152,237 |align=right| 13.57 |align=right| 108,513 |align=right| 9.91 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Baptistička crkva|Baptisti]]</small> |align=right| 6,009 |align=right| 0.54 |align=right| 4,507 |align=right| 0.41 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Katolicizam]]</small> |align=right| 5,745 |align=right| 0.51 |align=right| 4,501 |align=right| 0.41 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Jehovini svjedoci]]</small> |align=right| 3,823 |align=right| 0.34 |align=right| 3,938 |align=right| 0.36 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Staroverci|Starovjerci]]</small> |align=right| 2,515 |align=right| 0.22 |align=right| 2,605 |align=right| 0.24 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Pentekostalizam|Pentekostalci]]</small> |align=right| 2,648 |align=right| 0.24 |align=right| 2,855 |align=right| 0.27 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Adventistička crkva|Adventisti]]</small> |align=right| 1,561 |align=right| 0.14 |align=right| 1,194 |align=right| 0.11 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Metodisti]]</small> |align=right| 1,455 |align=right| 0.13 |align=right| 1,098 |align=right| 0.10 |- |style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Kongregacijska crkva|Kongregacionalisti]]</small> |align=right| 223 |align=right| 0.02 |align=right| 2,189 |align=right| 0.20 |- |style="background:#FFD0C0;"|[[Estonski neopaganizam]] |rowspan="3" align=right| 1,058 |rowspan="3" align=right| 0.09 |align=right| 2,972 |align=right| 0.28 |- |style="background:#FFD0C0;"|<small>–Prirodna vjera (''Maausk'')</small> |align=right| 1,925 |align=right| 0.18 |- |style="background:#FFD0C0;"|<small>–Taaraizam</small> |align=right|1,047 |align=right| 0.10 |- |style="background:#E0FFD0;"|[[Islam]] |align=right| 1,387 |align=right| 0.12 |align=right| 1,508 |align=right| 0.14 |- |style="background:#FFFFC0;"|[[Budizam]] |align=right| 622 |align=right| 0.06 |align=right| 1,145 |align=right| 0.10 |- |style="background:#F0E0FF;"|Ostale religije |align=right| 4,995 |align=right| 0.45 |align=right| 8,074 |align=right| 0.74 |- |style="background:#F5F5F5;"|[[Ireligioznost|Bez religije]] |align=right| 450,458 |align=right| 40.16 |align=right| 592,588 |align=right| 54.14 |- |style="background:#DCDCDC;"|Neizjašnjeni |align=right| 343,292 |align=right| 30.61 |align=right| 181,104 |align=right| 16.55 |- |'''Ukupno''' |align=right| 1,121,582 |align=right| 100.00 |align=right| 1,094,564 |align=right| 99.00 |} Prije kristijanizacije zemlje, koja se dogodila tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]], estonsko je stanovništvo bilo [[politeizam|politeističko]]. Prema opisima iz ''[[Kronika Henrika od Livonije|Kronike Henrika od Livonije]]'' ([[latinski]]: ''Heinrici Cronicon Lyvoniae''; pisane u periodu od [[1180.]] do [[1227.]] godine), vrhovno estonsko božanstvo bila je [[Tharapita]], estonski ekvivalent nordijskom božanstvu [[Thor]]u.<ref>[http://www.folklore.ee/folklore/vol26/sutrop.pdf Taarapita – the Great God of the Oeselians. Article by Urmas Sutrop]</ref> [[Kršćanstvo]], koje je danas najzastupljenija religija u Estoniji, proširili su [[Teutonci]] tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]]. Tokom [[Reformacija|reformacije]], na tlu Estonije učvrstio se [[protestantizam]], a godine [[1686.]] službeno je formirana Estonska evangelistička luteranska crkva.<ref name="FrancoeurNoonan2004">{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004| publisher = A&C Black|isbn=9780826414885| quote = The dominant religion in Estonia is Evangelical Lutheranism. Estonians were Christianized by the Teutonic Knights in the 13th century. During the Reformation, Lutheranism spread, and the church was officially established in Estonia in 1686.|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/361 361]}}</ref> Protestanti su u Estoniji prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] činili oko 80% populacije; većinom su bili [[Luteranizam|luterani]], a jedan manji broj vjernika pripadao je [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] protestantskoj denominaciji. Iako je po Ustavu iz [[1925.]] crkva službeno odvojena od države, vjerska učenja i dalje su bila prisutna u javnom životu, a na [[Univerzitet u Tartuu|Državnom univerzitetu]] u [[Tartu]]u postojao je Zavod za teološke studije. Tokom perioda sovjetske vlasti, estonska crkva izgubila je više od dvije trećine klera, crkvena imovina je nacionalizirana, a vjerske škole su zatvarane.<ref name="FrancoeurNoonan">{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004| publisher = A&C Black|isbn=9780826414885|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/n361 361]}}</ref> Kako su religija i kler bili u uskoj vezi s njemačkim feudalnim elitama tokom cijelog [[19. vijek|XIX. vijeka]], većina etničke estonske populacije nije prakticirala vjerske obrede. [[Ireligioznost]] se održala do današnjih dana pa je prema podacima Eurobarometra za [[2010.]] godinu više od polovine estonske populacije ireligiozno, po čemu je Estonija na prvom mjestu u Europi.<ref>{{cite web | url = http://www.country-studies.com/estonia/religion.html | title = Estonia – Religion | publisher = Country Studies | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2011-08-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110827014038/http://www.country-studies.com/estonia/religion.html | url-status = dead }}</ref><ref name="Special Eurobarometer 393 ">''[http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf Biotechnology report 2010]'' str. 383</ref> Prema istom istraživanju, 18% građana izjasnilo se da vjeruje u boga, njih 50% smatra da postoji neka vrsta "više životne sile", dok 29% građana ne vjeruje u postojanje nikakvih natprirodnih sila. Prema Gallupovim istraživanjima za period od [[2006.]] do [[2008.]] godine, tek je 14% Estonaca religiju označilo kao važan dio svojih života, što je bio najniži postotak među 143 države koje su obuhvaćene istraživanjem.<ref>{{cite web|url=http://www.gallup.com/poll/114211/Alabamians-Iranians-Common.aspx| title = What Alabamians and Iranians Have in Common|date=9. 2. 2009| publisher = [[The Gallup Organization|Gallup]]| first = Steve| last=Crabtree| first2 = Brett| last2=Pelham| accessdate=21. 2. 2010}}</ref> Prema Eurobarometrovim istraživanjima iz [[2012.]] godine, [[kršćanstvo]] je najvažnija i najdominantnija religija u Estoniji s oko 29% vjernika.<ref name=EUROBAROMETER>{{citation| title = Discrimination in the EU in 2012| work = Special Eurobarometer |year=2012| series = 383 | url = http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf | accessdate=14. 8. 2013 | publisher = European Commission]| location = European Union|pages=233}}</ref> Najveća kršćanska crkva u zemlji je [[Estonska pravoslavna crkva]], kojoj pripada oko 16% estonskih građana; protestanti čine oko 10%, a sve ostale krćanske denominacije zajedno oko 28% građana.<ref name="EUROBAROMETER" /> Među nereligioznim osobama njih 22% se izjasnilo kao [[ateizam|ateisti]], 16% kao [[agnosticizam|agnostici]], dok je oko 15% bilo neizjašnjeno. Estonska luteranska crkva je prema podacima iz [[2014.]] imala oko 180,000 službeno registriranih članova.<ref>{{cite web|title=Churches in Estonia| url = https://www.lutheranworld.org/country/estonia| website = lutheranworld.org| publisher = Lutheran World Federation| accessdate=16. 2. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160305170631/https://www.lutheranworld.org/country/estonia| archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead| df = }}</ref> U zemlji deluju i manje [[islam|muslimanske]], [[Judaizam|judaističke]] i [[budizam|budističke]] grupe, a također i organizacija [[Maavalla Koda]], koja okuplja vjernike koji poštuju [[Paganizam|paganske tradicije]].<ref>{{cite web|url=http://www.maavald.ee/eng/uudised.html?rubriik=50&id=363&op=lugu| title = Old estonian religions| accessdate=3. 1. 2013| publisher = Maavalla Koda|author=Ahto Kaasik}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/12/09/world/europe/09iht-estonia.4.18535971.html | work=The New York Times | last=Barry| first = Ellen|date=9. 11. 2008 | title = Some Estonians return to pre-Christian animist traditions}}</ref> === Urbanizacija === {{main|Popis gradova u Estoniji}} Estonija je visoko urbanizirana zemlja i oko 70% stanovništva živi u gradskim centrima. U državi službeno postoji 47 gradskih naselja te 10 naselja u rangu manjih gradova. Sva gradska naselja nazivaju se zvanično ''linn''. Glavni i najveći grad u zemlji je [[Tallinn]], koji je ujedno i jedini grad s više od 100,000 stanovnika. Ostali važniji regionalni centri su još i [[Tartu]], [[Narva]], [[Pärnu]] i [[Kohtla-Järve]]. Gradska naselja u Estoniji počinju se razvijati u [[13. vijek|XIII. vijeku]] i nastajala su uglavnom oko njemačkih utvrda u priobalnim područjima i na obalama rijeka. Prvi gradovi koji se spominju u historijskim izvorima bili su [[Tartu]] ([[1030.]]), [[Tallinn]] ([[1248.]], odnosno [[1154.]] pod imenom Kolivan, prema arapskim, odnosno Koljivanj, prema ruskim izvorima), [[Narva]] ([[1256.]]), [[Pärnu]] ([[1265]].), [[Haapsalu]] ([[1279.]]), [[Viljandi]] ([[1283.]]) i [[Paide]] ([[1291.]] godine).<ref>{{cite web| title = Towns and urbanisation| url = http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 11. 2. 2017| archive-date = 2017-07-24| archive-url = https://web.archive.org/web/20170724195217/http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| dead-url = yes}}</ref> {{Najveći gradovi u Estoniji}} == Gospodarstvo == {{main|Gospodarstvo Estonije}} [[File:Tln1.jpg|thumb|left|320px|[[Maakri]] je postao centralni poslovni distrikt u [[Tallinn]]u.]] U [[Međuratni period|međuratnom periodu]], estonsko je gospodarstvo postepeno počelo prelaziti s poljoprivrednog na industrijski sektor i razvijati se po uzoru na gospodarstvo susjedne [[Finska|Finske]]. U tom periodu, estonski poljoprivredni proizvodi (posebno [[maslac]], [[mlijeko]] i [[sir]]evi) prodavali su se na tržištima [[Njemačka|Njemačke]] i drugih zapadnoeuropskih zemalja. Životni standard estonskog stanovništva u istom periodu bio je gotovo jednak standardu stanovništva Finske.<ref name="maddison185">{{Harvnb|Maddison|2006|p=185}}</ref> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gospodarski sustav u zemlji doživio je potpuni kolaps, a nakon sovjetske okupacije i potpuni preokret s tržišne na socijalističku privredu. Estonija je nakon [[1944.]] u potpunosti integrirana u sovjetski gospodarski sustav baziran na [[društveno vlasništvo|društvenom vlasništvu]]. Iako je u tom periodu došlo do intenzivne industrijalizacije zemlje, životni standard je značajno opao, pa je tako prema podacima iz [[1987.]] godine BDP [[Estonska SSR|Estonske SSR]] gotovo ostao na predratnom nivou od oko 2,000 američkih dolara, dok je u istom periodu BDP Finske porastao na 14,370 američkih dolara; godine [[1990.]], estonski je BDP ''per capita'' iznosio samo 100 američkih dolara.<ref name="ÄP">{{cite news |title=Eesti majandus oli võrdsel tasemel Paapua Uus-Guineaga |language=et |trans-title=Estonia's economy was on the same level with Papua New Guinea |publisher=Äripäev |date=2007-01-30 |url= https://www.aripaev.ee/uudised/2007/01/29/eesti-majandus-oli-vordsel-tasemel-paapua-uus-guineaga |access-date=2019-02-09}}</ref> Nakon obnove nezavisnosti zemlje [[1991.]] godine izvršena je ponovna tranzicija na tržišnu ekonomiju i u zemlji su provedene brojne ekonomske reforme. Jedna od najznačajnijih svakako je bilo uvođenje [[PDV|poreza na dodatnu vrijednost]] po jedinstvenoj stopi od 26% (nevezano za visinu primanja), a porezna stopa je u periodu od [[2005.]] do [[2008.]] postepeno smanjivana na aktualnih 21%.<ref name="heritage">{{cite web |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |title=The Estonian Economic Miracle |publisher=[[The Heritage Foundation]] |date=7 August 2007 |url=http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |access-date=21 August 2012 |archive-date=2010-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100303174230/http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |dead-url=yes }}</ref> Cjelokupna vrijednost poreza na nekretnine koristi se za financiranje lokalnih samouprava. Oporezivanju podliježu čak i javne institucije. [[File:Real GDP growth in Estonia, 2002-2012.png|thumb|320px|Grafikon koji pokazuje promjene u estonskom [[BDP]]-u u periodu od [[2002.]] do [[2012.]] godine.]] [[File:Estonia Unemployment Rates.png|thumb|320px|Grafikon koji prikazuje kretanje stope nezaposlenosti u Estoniji od [[1996.]] do [[2015.]] godine.]] Zahvaljujući sveobuhvatnim reformama, gospodarstvo se za kratko vrijeme oporavilo, a period tranzicije sa socijalističkog na kapitalistički sustav nije bio turbulentan kao u nekim drugim državama sa sličnom problematikom. Tako je nacionalni BDP u usporedbi s [[EU|Europskom unijom]] porastao s 34.8%, koliko je iznosio [[1996.]], na 65% [[2007.]] godine. Za manje od 20 godina ekonomske tranzicije, estonska se privreda transformirala i integrirala s ekonomskim sistemima susjednih nordijskih zemlja, posebno [[Švedska|Švedske]] i Finske,<ref>{{Cite web |title=Еstonian economy overview |url=http://www.vm.ee/en/estonian-economy-overview |access-date=2021-09-27 |archive-date=2017-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170725165843/http://vm.ee/en/estonian-economy-overview |dead-url=yes }}</ref> i prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] dostigla status visokorazvijene ekonomije. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika bilježi konstantan rast pa je tako sa 23,631 dolara u [[2012.]] porastao na 29,543 dolara u [[2016.]] godini.<ref>{{cite web|title=GDP per capita, PPP (current international $) | publisher = World Bank | url = http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD | accessdate=3. 3. 2015}}</ref> Prema podacima iz [[2018.]] godine, iznosio je čak 35,974 američkih dolara.<ref>{{cite web |title=GDP per capita, PPP (current international $) |publisher=[[World Bank]] |url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD |access-date=6 January 2020}}</ref> Brojne reforme znatno su olakšale razvoj malih poduzeća u zemlji pa je tako prema indeksu ekonomskih sloboda za [[2021.]] godinu Estonija rangirana na visoko osmo mjesto u svijetu, odnosno na četvrto mjesto među europskim državama te prvo među članicama Unije.<ref>{{Cite web |title=Heritage - Country Rankings |url=https://www.heritage.org/index/ranking |access-date=2021-09-27 |archive-date=2017-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171026110910/http://www.heritage.org/index/ranking }}</ref> Zbog uspješne i brze ekonomske tranzicije te naglog razvoja, Estonija se često naziva i [[Baltički tigar|baltičkim tigrom]] (zajedno s gospodarstvima [[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]). U studenom [[1999.]], Estonija je postala članicom [[WTO|Svjetske trgovinske organizacije]], a od [[2010.]] i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ([[OECD]]).<ref>{{cite web|url=http://www.oecd.org/estonia/estoniasaccessiontotheoecd.htm | publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] | title = Estonia’s accession to the OECD |date=9. 12. 2010 | accessdate=22. 7. 2016}}</ref> Prije službenog pridruživanja [[Eurozona|Eurozoni]], nacionalna valuta bila je [[estonska kruna]], koja je bila vezana za [[Njemačka marka|njemačku marku]] u omjeru 1 DEM za 8 EEK. Kruna kao službena estonska valuta bila je u opticaju u dva navrata, od [[1928.]] do [[1940.]] te od [[1992.]] do [[2011.]] godine. Prethodila joj je [[estonska marka]], koja je u opticaju bila od [[1918.]] do [[1927.]] godine, a naslijedio ju je [[euro]] nakon što je Estonija službeno usvojila jedinstvenu europsku valutu kao vlastito platežno sredstvo [[1. siječnja]] [[2011.]] godine. S uvođenjem eura, Estonija je tako postala 17. članicom Eurozone. Zamjena estonske krune za euro vršena je po omjeru 1€ za 15.64664 EEK.<ref name="euroreuters">{{cite news| last = Mardiste| first = David| title = Estonia joins crisis-hit euro club| url = http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| accessdate = 2. 1. 2011| date = 1. 1. 2011| agency = Reuters| archive-date = 24. 11. 2011| archive-url = https://web.archive.org/web/20111124013835/http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| url-status = dead| archivedate = 2011-11-24| archiveurl = https://web.archive.org/web/20111124013835/http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| deadurl = yes}}</ref> Tokom perioda sovjetske vlasti, službena valuta bila je [[sovjetski rubalj]]. Prema podacima [[Eurostat]]a, Estonija ima najmanji javni dug među svim zemljama Europske unije, koji je krajem [[2019.]] iznosio 8.4% nacionalnog BDP-a.<ref name="1st Notif">{{cite web |title=Euro area and EU27 government deficit both at 0.6% of GDP|url=https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/10294648/2-22042020-AP-EN.pdf |website=ec.europa.eu/eurostat |publisher=Eurostat |access-date=28 April 2020}}</ref> Iz europskih fondova za razvoj Estonija je u periodu od [[2007.]] do [[2013.]] dobila oko 3.4 milijarde eura.<ref>{{cite web | url = http://struktuurifondid.ee/ | title = European Union Structural Funds in Estonia | publisher = Struktuurifondid.ee | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2011-10-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111026235113/http://www.struktuurifondid.ee/ }}</ref> Estonska je ekonomija direktno osjetila posljedice [[Velika recesija|velike ekonomske krize]] ([[2008.]] – [[2010.]]) te je tako BDP u prvoj polovini [[2008.]] pao za 1.4%, a do kraja iste godine za čak 9%. Ekonomija se stabilizirala tek početkom [[2010.]] i ponovo je počela rasti. Tako je u trećem kvartalu [[2010.]] industrijska proizvodnja porasla za čak 23% u usporedbi s istim periodom prethodne godine. Od tada, ekonomija svake godine bilježi kontinuirani rast.<ref name="Stat">{{cite web |url=http://www.stat.ee/pohinaitajad |title=Eesti Statistika – Enim nõutud statistika |publisher=Stat.ee |date=23. 3. 2010 |accessdate=5. 6. 2011 |archive-date=14. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114194049/https://www.stat.ee/pohinaitajad |url-status=dead }}</ref> Prema statističkim podacima iz ožujka [[2016.]] godine, prosječna mjesečna plaća iznosila je 1,105 eura.<ref name=StatisticsEstonia>{{cite web|last=Aron| first = Allan| last2=Puura| first2 = Evelin| url = http://www.stat.ee/ | title = Avaleht – Eesti Statistika | publisher = Stat.ee |date=| accessdate=31. 3. 2016}}</ref> Međutim, postoje znatne razlike u vrijednostima BDP među pojedinim okruzima u zemlji. Trenutno, područje oko glavnog grada [[Tallinn]]a sudjeluje s više od 50% ukupnog nacionalnog BDP-a.<ref name="BBN">{{cite web|last=Koovit| first = Kaja| url = http://www.balticbusinessnews.com/?PublicationId=f47e445a-e234-432f-b7b0-137ca0bff47d | title = bbn.ee – Half of Estonian GDP is created in Tallinn | publisher = Balticbusinessnews.com |date=1. 6. 2011 | accessdate=5. 6. 2011}}</ref> Tako je [[2008.]] godine BDP u Tallinnu iznosio 172% od prosječnog BDP-a na nacionalnom nivou, ili čak 115% prosječnog BDP-a na nivou Europske unije.<ref name="Statistics">[http://www.stat.ee/dokumendid/30210 Half of the gross domestic product of Estonia is created in Tallinn]. Statistics Estonia. Stat.ee. 29. 9. 2008. Приступљено 23. 12. 2011.</ref> Stopa nezaposlenosti u listopadu [[2020.]] godine iznosila je 8%, što je malo iznad prosjeka EU-a (7.3%), ali manje od prosjeka Eurozone (8.3%).<ref>{{cite web |title=Unemployment rate |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate.htm}}</ref><ref>{{cite web |title=Unemployment rate by age group |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate-by-age-group.htm}}</ref> Jedini period u kojem je zabilježen konstantan rast nezaposlenosti bio je period od svibnja [[2008.]] do svibnja [[2009.]], kada je nezaposlenost porasla s 3.9% na čak 15.6%.<ref>{{cite news|last=Zumbrun| first = Joshua | title = In Pictures: The World's Hardest-Hit Economies | work = Forbes | url = http://www.forbes.com/2009/07/08/economics-iceland-ireland-business-beltway-countries_slide_4.html}}</ref> Godine [[2012.]], Estonija je bila jedina članica Eurozone s proračunskim suficitom i s javnim dugom od svega 6%.<ref>{{cite web|title=Estonia Uses the Euro, and the Economy is Booming| url = http://www.cnbc.com/id/47691090/| publisher = CNBC| accessdate=13. 6. 2012|date=5. 6. 2012}}</ref> Prema procjenama Centra za studije predviđanja i međunarodnih informacija (''Centre d'Etudes Prospectives et d'Informations Internationales''), ukoliko se nastavi aktualni trend ekonomskog rasta, estonska će ekonomija do [[2025.]] dostići nivo razvijenosti nordijskih zemalja, a do [[2050]]. postati i jednom od najproduktivnijih ekonomija unutar Europske unije.<ref>{{cite web|title=The Great Shift: Macroeconomic projections for the world economy at the 2050 horizon | publisher = CEPII | location = France |date=фебруар 2012 | url = http://www.cepii.fr/anglaisgraph/workpap/pdf/2012/wp2012-03.pdf | accessdate=21. 8. 2012}}</ref> Prema podacima iz [[2017.]] godine, najveći udio (preko 71%) u ukupnom nacionalnom dohotku dolazi od uslužnog sektora, na industrijski sektor otpada oko 25%, dok poljoprivreda i druge primarne djelatnosti daju tek oko 4% nacionalnog BDP-a. Najvažniji privredni sektori su prerađivačka industrija, koja čini oko 14.5% ukupne proizvodnje, zatim promet, građevinarstvo i komunikacije s ukupno 10%, trgovina čini 13.5%, a svi ostali sektori oko 21%.<ref>{{cite web| title = Structure of the Estonian economy| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. 2. 2017| archive-date = 2017-02-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20170203145540/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| dead-url = yes}}</ref> Estonija ima visoko razvijen sektor informacionih tehnologija i smatra se jednom od najrazvijenijih informacijskih zemalja u Europi. Estonski programeri [[Ahti Heinla]], [[Priit Kasesalu]] i [[Jaan Tallinn]] sudjelovali su u stvaranju [[softver]]a za telekomunikacije [[Skype]].<ref>{{cite web|url=https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&aoid=163167&coid=7805&lang=EN|date=6. 9. 2006| last=Thomann| first = Andreas| title = Skype – A Baltic Success Story| publisher = credit-suisse.com| accessdate=24. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423065304/https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&aoid=163167&coid=7805&lang=EN|archive-date=23. 4. 2012|url-status=dead}}</ref> === Poljoprivreda i šumarstvo === [[File:Kakerdaja raba laudtee talvel.jpg|thumb|left|[[Šuma|Šume]] su izrazito važan dio estonskog gospodarstva, ali i odraz državne skrbi za prirodu.]] Godine [[1991.]], oko 12% radno sposobnog stanovništva Estonije bilo je zaposleno u poljoprivrednom sektoru i proizvodilo je 15.4% ukupnog nacionalnog dohotka.<ref>{{cite press release|title=The biggest share of the gross domestic product of Estonia is continuously created in Harju county|publisher=Statistics Estonia|date=26. 9. 2007|url=http://www.stat.ee/18533|accessdate=11. 8. 2011|archive-date=08. 08. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808045815/http://www.stat.ee/18533|url-status=dead}}</ref> U to vrijeme, Estonija je imala oko 1.3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a oko milijun hektara činile su [[oranice]]. Tokom sovjetskog perioda, obradive površine smanjene su za oko 405,000 [[hektar]]a i to je zemljište uglavnom pošumljeno. [[Kolektivizacija]] koja je provođena tokom [[1940e|1940-ih]] i [[1950e|1950-ih]] negativno se odrazila na estonsku poljoprivredu, posebno na mala seoska imanja koja su u predratnom periodu činila osnovu estonske privrede. Do početka [[1990.]] godine, na tlu Estonije postojala je 221 zadruga i 117 državnih farmi s prosječno oko 350 do 400 zaposlenih na svakoj od farmi. Na farmama su se najviše uzgajala [[goveda]] i [[svinje]], a Estonija je bila jedan od glavnih opskrbljivača drugih sovjetskih republika [[meso]]m i [[mlijeko]]m. S druge strane, hrana za stoku dobavljala se uglavnom iz Rusije. Nakon obnove nezavisnosti zemlje ukinuto je [[kolektivno vlasništvo]] i zemlja je ponovo [[Denacionalizacija|denacionalizirana]]. Zakonom je omogućeno da svaki pojedinac može iznajmiti do 50 hektara obradivog zemljišta za uzgoj [[žitarica]] i drugih kultura. Zemljište je nasljedivo, ali ne može se ni prodati ni kupiti.<ref>{{cite web| last= Laansalu| first= Ants| title= Crisis in agriculture in the 1990s| work= The rural economy in Estonia until 2001| publisher= Estonica| date= 9. 10. 2009| url= http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| accessdate= 15. 3. 2017| archive-date= 2017-03-16| archive-url= https://web.archive.org/web/20170316114042/http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| dead-url= yes}}</ref> Cilj reforme poljoprivrednog sektora bilo je oživljavanje sela i malih seoskih gazdinstava, koja su bila gotovo nestala uslijed kolektivizacije. Svega šest mjeseci nakon usvajanja niza reformi u poljoprivrednom sektoru službeno je registrirano oko 2,000 malih seoskih gazdinstava, i njihov se broj povećavao u narednom periodu. Godine [[1993.]], u Estoniji je djelovalo ukupno 8,781 seosko gazdinstvo na kojima se obrađivalo oko četvrtine svih obradivih površina. Prema zakonu o porezu na imovinu, koji je tokom [[1993.]] usvojio [[Parlament Estonije|nacionalni parlament]], svako domaćinstvo plaćalo je godišnji porez na imovinu od 0.8% do 1.2% od ukupne procijenjene vrijednosti posjeda (0.5% od poreza išlo je direktno u državni proračun, a ostatak u proračune lokalnih jedinica). Međutim, udio poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohotku pao je sa 15% na 3.3% u periodu od [[1991.]] do [[2000.]] godine, a broj zaposlenih u poljoprivredi opao je u istom periodu s 15% na 5.2%. Najvažnije stočarske djelatnosti su mliječno [[govedarstvo]], [[svinjogojstvo]] i [[peradarstvo]], dok su glavne ratarske kulture [[žitarice]], [[krumpir]] i [[povrće]]. [[Meso]] i mesne prerađevine uglavnom se izvoze, dok se ratarski proizvodi plasiraju na domaćem tržištu. Mnoge farme počivaju na principima [[Organska poljoprivreda|organske poljoprivrede]].<ref>{{cite web| title = Structure of the Estonian economy // Agriculture and forestry| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. 2. 2017| archive-date = 2017-03-21| archive-url = https://web.archive.org/web/20170321020438/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| dead-url = yes}}</ref> Pod šumama je oko dva milijuna hektara s procijenjenih oko 274 milijuna kubnih metara drveta, od čega je pod komercijalnom eksploatacijom oko 70% šumskog bogatstva.<ref name="ministry">{{cite web|url=http://www.envir.ee/67248|title=Forestry Management|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|publisher=Estonian Ministry of the Environment|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130401064414/http://www.envir.ee/67248|archive-date=1 April 2013|url-status=dead}}</ref> Oko 40% svih šuma nalazi se u direktnom vlasništvu države. U [[Šumarstvo|šumarstvu]] je zaposleno oko 1% od ukupnog radno aktivnog stanovništva. === Industrija, rudarstvo i energetika === [[File:Balti Soojuselektrijaam.JPG|thumb|300px|[[Termoelektrana Balti]] jedna je od elektrana koje čine veliki [[Termoelektrane u Narvi|kompleks termoelektrana]] u [[Narva|Narvi]].]] [[File:Hanila tuulepark 2.JPG|thumb|300px|Energija vjetra najzastupljenija je među obnovljivim izvorima energije u Estoniji.]] Estonija je relativno siromašna prirodnim resursima. Najvažniji privredni resursi su [[Uljni škriljevac|uljni škriljevci]], [[vapnenac]] koji se koristi kao građevinski materijal i drvo (šume pokrivaju oko polovine državnog teritorija). Postoje i manje zalihe [[fosforit]]a, [[uraninit]]a i [[granit]]a, koje se još uvijek ne eksploatiraju u značajnijim količinama.<ref>{{cite web | url = http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html | title = Uranium production at Sillamäe | publisher = Ut.ee | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2015-01-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150104181758/http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html }}</ref> Značajnija su i nalazišta rijetkih zemljinih [[oksid]]a koji su se tokom posljednjih 50 godina nataložili na odlagalištima [[Uranij|uranove]] rude, škriljevaca i [[loparit]]a na području [[Sillamäe]].<ref>{{cite book|title=Turning a Problem into a Resource: Remediation and Waste Management at the Sillamäe Site, Estonia | last=Rofer| first = Cheryl K. | last2=Kaasik| first2 = Tõnis| series = Volume 28 of NATO science series: Disarmament technologies |year=2000| publisher = Springer |isbn=978-0-7923-6187-9 |pages=229}}</ref> Trenutno se godišnje izvozi oko 3,000 tona ovih oksida, što čini oko 2% ukupne svjetske produkcije.<ref>{{cite news |title=Estonia's rare earth break China's market grip |first=Anneli |last=Reigas |agency=Agence France-Presse |date=1 December 2010 |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5itXbI57zv-lwfcaFdBdh7UZXuVuA?docId=CNG.a00f68010092a06189a0276c763e93a4.141 |access-date=1 December 2010}}</ref> Najvažnije industrijske grane u zemlji su strojarska (na koju otpada oko 25% ukupne industrijske proizvodnje) i drvoprerađivačka industrija (oko 20%), a nakon njih slijede prehrambena i kemijska industrija s udjelom od po 10%, metaloprerađivačka (oko 13%) i laka industrija (s manje od 5% udjela u ukupnoj industrijskoj proizvodnji). U posljednje vrijeme, znatnije se razvija i elektroindustrija. Najvažnija industrijska postrojenja nalaze se na istoku zemlje, u okrugu [[Ida-Viru]] te u okolici [[Tallinn]]a.<ref name="Индустрија">{{cite web| title=Structure of the Estonian economy // Processing industry| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=21. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001756/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| dead-url=yes}}</ref> Prehrambena industrija koncentrirana je uglavnom na domaće tržište na kojem podmiruje oko 80% ukupnih potreba za hranom. Rudarstvo kao djelatnost dosta je slabo razvijeno, upravo zbog siromaštva u rudama, i uglavnom se svodi na eksploatacije uljnih škriljevaca, [[treset]]a i građevinskog materijala (šljunak, pijesak, vapnenački kamen i glina). Industrija uljnih škriljevaca visoko je razvijena, a škriljevci zadovoljavaju oko tri četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom (i sudjeluje s čak 4% u ukupnom nacionalnom dohotku).<ref name=audit>{{cite web| url = http://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&FileId=13239| title = Actions of the state in directing the use of oil shale. Does the state guarantee that oil shale reserves are used sustainably? Report of the National Audit Office to the Riigikogu| publisher = National Audit Office of Estonia| format = PDF| date = 19. 11. 2014| pages=7–14; 29| accessdate = 7. 1. 2015| archiveurl = https://web.archive.org/web/20181213120049/https://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&FileId=13239| archivedate = 13. 12. 2018|url-status=dead| df = }}</ref> Uljni škriljevci ([[estonski]]: ''põlevkivi'') predstavljaju jedan od strateški najvažnijih energenata u Estoniji. U ovoj grani industrije u [[2012.]] bilo je zaposleno oko 6,500 radnika, ili oko 1% ukupne radne snage u zemlji. Oko 70% škriljevaca koristi se kao pogonsko gorivo u termoelektranama, dok se jedan manji postotak koristi za dobivanje sintetičke [[nafta|nafte]] putem procesa [[piroloza|pirolize]]. Estonija je, poslije [[NR Kina|Kine]], druga zemlja na svijetu po proizvodnji nafte iz uljnih škriljevaca. Škriljevci se koriste i u građevinskoj industriji kao sirovina za proizvodnju [[cement]]a. Ukupne zalihe uljnih škriljevaca u Estoniji procijenjene su na oko 4.8 milijardi tona, a ekonomski isplativ period eksploatacije procijenjen je na narednih 30 godina. Estonija je energetski ovisna zemlja koja proizvodi oko 75% od ukupno potrebne električne energije, dok se ostatak električne energije uvozi. Oko 85% od ukupne proizvodnje električne energije proizvodi se u termoelektranama, koje kao pogonsko gorivo koriste uljni škriljevac.<ref name="Индустрија"/><ref>{{cite web|url=https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/Põlevkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20täitmise%20aruanne%202011.pdf |title="Põlevkivi kasutamise riikliku arengukava 2008–2015" 2011. a täitmise aruanne |publisher=Valitsus.ee |date=6. 9. 2012 |accessdate=16. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508121023/https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/P%C3%B5levkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20t%C3%A4itmise%20aruanne%202011.pdf# |archive-date=8. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> Najveći elektroenergetski objkat u zemlji je kompleks [[Termoelektrane u Narvi|Narvske termoelektrane]] ([[estonski]]: ''Narva Elektrijaamad''), koji se nalazi u okolini grada [[Narva|Narve]], na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Kompleks čine dvije zasebne termoelektrane (Esti i Balti), koje kao pogonsko gorivo koriste uljne škriljevce, ujedno dva najveća elektroenergetska objekta tog tipa na svijetu. Prema podacima iz [[2007.]] godine, u Narvskim termoelektranama proizvodilo se gotovo 95% ukupne estonske produkcije električne energije. Među obnovljivim izvorima energije najviše se koristi energija vjetra, a prema podacima iz [[2014.]] godine, ukupna snaga svih [[vjetroelektrana]] iznosila je 303 MW, što je činilo oko 3.2% ukupne produkcije električne energije.<ref>[http://ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/statistics/EWEA_Annual_Statistics_2010.pdf Wind in power 2010 European statistics]. [[EWEA]]. фебруар (2011). pp. 4. и 11.</ref> Najveća koncentracija vjetroelektrana je u području oko [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipsi]] i na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].<ref>{{cite web|url=http://www.tuuleenergia.ee/?path=0x139x173 |title=Estonian Wind Power Association |publisher=Tuuleenergia.ee |access-date=2 June 2010}}</ref><ref>[http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php Peipsile võib kerkida mitusada tuulikut], ''Postimees''. 21 October 2007 (in Estonian) {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130822013819/http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php |date=22 August 2013}}</ref><ref>Henrik Ilves [http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036 Tuule püüdmine on saanud Eesti kullapalavikuks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102082217/http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036 |date=2013-11-02 }}, ''[[Eesti Päevaleht]]''. 13 June 2008 (in Estonian)</ref> Estonska elektroprivreda ([[estonski]]: ''Eesti Energia'') dio je jedinstvenog tržišta električne energije [[Nord Pool]].<ref>{{cite web|title=Nord Pool|url=http://www.nordpoolspot.com/|access-date=23 July 2017|publisher=Nordpoolspot.com|archive-date=2021-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026045119/https://www.nordpoolspot.com/|url-status=dead}}</ref> === Promet, trgovina i turizam === {{main|Saobraćaj u Estoniji}} [[File:Morning in Tallinn Harbor.jpg|thumb|left|[[Tallinnska luka]] jedna je od najvećih i najvažnijih luka u zemlji.]] [[File:Tallinn Airport 03 July 2006.jpg|thumb|left|Novi terminal [[Tallinnski aerodrom|Aerodroma Lennart Meri]] u [[Tallinn]]u.]] Ukupna dužina svih cestovnih pravaca u zemlji je 57,565&nbsp;km, od čega je asfaltirano tek 12,926&nbsp;km (podaci za [[2013.]] godinu). Glavni je razlog za lošiju cestovnu infrastrukturu, pored nedostatka novca, i slaba gustoća naseljenosti i gotovo odsustvo populacije u mnogim dijelovima zemlje. Oko 10% ili 1,607&nbsp;km čine glavne cestovne prometnice od nacionalnog značaja. Najvažnije autoceste su [[Europski pravac E20|E20]] [[Tallinn]]–[[Narva]]–[[Sankt Peterburg]] (dužine 211&nbsp;km), [[Europski pravac E263|E263]] [[Tallinn]]–[[Tartu]]–[[Võru]]–[[Luhamaa]] (291&nbsp;km), [[Europski pravac E264|E264]] [[Jõhvi]]–[[Tartu]]–[[Valga, Estonija|Valga]] (216&nbsp;km), [[Europski pravac E67|E67]] [[Tallinn]]–[[Pärnu]]–[[Ikla]] (193&nbsp;km) i drugi. Postoji ukupno 12 cestovnih pravaca prvog stupnja. Cestovni promet dominira prijevozom putnika s udelom od oko 90% u ukupnom putničkom prometu. Željeznica dominira u prijevozu tereta i ovim vidom prijevoza transportira se gotovo 70% ukupnog transporta robe. Ukupna dužina svih željezničkih pruga u zemlji je oko 1,200&nbsp;km, dok je u upotrebi oko 900&nbsp;km. Željeznički je promet u vlasništvu države, a širina [[kolosijek]]a iznosi 1,520&nbsp;mm (tzv. [[ruski kolosijek]]). Najfrekventniji željeznički pravci su [[Pruga Tallinn–Narva|Tallinn–Narva]], [[Tallinn]]–[[Paldiski]], [[Tallinn]]–[[Rapla]] i [[Tapa, Estonija|Tapa]]–[[Tartu]].<ref name="Саобраћај">{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Transit and transport| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001811/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| dead-url=yes}}</ref> Estonija je među vodećim zemljama u Europi po broju električnih vozila, s prosjekom od oko 1 električnog automobila na 1,000 stanovnika.<ref name="autogenerated1">{{Cite web |url=http://elmo.ee/estonia-becomes-the-first-in-the-world-to-open-a-nationwide-ev-fast-charging-network/ |title=ESTONIA BECOMES THE FIRST IN THE WORLD TO OPEN A NATIONWIDE EV FAST-CHARGING NETWORK |access-date=2021-11-01 |archive-date=2019-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619004018/http://elmo.ee/estonia-becomes-the-first-in-the-world-to-open-a-nationwide-ev-fast-charging-network/ |url-status=dead }}</ref> Vlada potiče korištenje vozila na električni pogon, a na čak 165 pumpi u zemlji nalaze se i odgovarajući adapteri za punjenje baterija električnih automobila.<ref name="autogenerated1"/> {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Estonije za 2018. godinu<ref name="foreign">{{cite web |title=Last year, trade increased |publisher=Statistics Estonia |url=https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |date=18 April 2019 |access-date=2021-11-01 |archive-date=2020-07-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730224039/https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |dead-url=yes }}</ref> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Finska}} |style="font-size:smaller"| {{center|16%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Finska}} |style="font-size:smaller"| {{center|13%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Švedska}} |style="font-size:smaller"| {{center|11%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|10%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Latvija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Litva}} |style="font-size:smaller"| {{center|10%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Rusija}} |style="font-size:smaller"| {{center|8%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Švedska}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Rusija}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Litva}} |style="font-size:smaller"| {{center|6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Latvija}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8%}} |} Prema službenom državnom registru lučkih pristaništa, u Estoniji postoji 45 luka i gotovo sve nalaze se na baltičkim obalama. Najveće i ekonomski najvažnije luke su [[Luka Muuga|Muuga]] (u blizini [[Tallinn]]a), [[Tallinn]] (s nekoliko pristaništa), [[Paldiski]], [[Kunda, Estonija|Kunda]], [[Pärnu]] i [[Sillamäe]]. Najveći značaj u putničkom prometu na Baltiku ima kompanija [[Tallink]] koja održava redovne brodske veze između Tallinma s jedne i [[Helsinki]]ja, [[Sankt Peterburg]]a i [[Švedska|švedskih]] gradova sa druge strane. Tokom ljetnih mjeseci, iz Tallinna ka Helsinkiju polaze trajekti na svaki sat, a rutu između dva grada dužine oko 80&nbsp;km godišnje pređe oko osam milijuna putnika.<ref name="Саобраћај"/> Između kontinentalnog dijela i otoka postoje redovne trajektne linije. U zemlji se nalazi 12 [[aerodrom]]a i 1 [[heliodrom]]. [[Tallinnski aerodrom]] (koji se zove po bivšem predsjedniku [[Lennart Meri|Lennartu Meriju]]) najveći je u zemlji i kroz njega je tokom [[2019.]] godine prošlo 3,267,909 putnika.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.tallinn-airport.ee/wordpress/wp-content/uploads/2020/01/TLL-traffic-2019-short.pdf|title=Tallinn Airport Traffic report 2019|date=2020-01-02|access-date=2020-01-06}}</ref> Međunarodni letovi obavljaju se i s aerodroma u [[Aerodrom u Pärnuu|Pärnu]] i [[Aerodrom u Tartuu|Tartuu]]. Sva četiri veća otoka takođe imaju vlastite aerodrome s kojih polaze letovi uglavnom u domaćem prometu. U prometu je zaposleno oko 7.5% radno sposobnog stanovništva.<ref name="Саобраћај"/> Tranzitni promet između [[Rusija|Rusije]] i ostatka Europe donosi znatne prihode u estonski budžet.<ref>{{Cite web|last=Purju|first=Alari|title=Transit trade through Estonia: problems and developments|publisher=University of Turku, Pan-European Institute|date=29. 2. 2008|url=http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|accessdate=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120211234844/http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|archive-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news| last = Tubalkain-Trell| first = Marge| title = Estonian businessman: Estonian transit will struggle another 10 years| publisher = Baltic Business News| date = 19. 6. 2008| url = http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| accessdate = 21. 8. 2012| archive-date = 11. 08. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20140811214935/http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| url-status = dead}}</ref> Nakon članstva u Europskoj uniji, broj stranih turista koji posjećuju Estoniju porastao je za više od 25%, pa tako prema aktualnim podacima zemlju godišnje posjeti oko četiri milijuna stranih turista.<ref name="Туризам">{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Tourism| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410002040/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| dead-url=yes}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021|title=Number of arrivals in tourist accommodation in Estonia from 2006 to 2019 (in millions)|url=https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210922031601/https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|archive-date=22 September 2021|website=[[Statista]]}}</ref> Najviše stranih turista dolazi iz susjedne [[Finska|Finske]], i uglavnom je riječ o jednodnevnim turistima koji zbog kupovine posjećuju Tallinn. Tallinn je redovna stanica svih baltičkih krstarenja. Od uspostave nezavisnosti zemlje, estonska se privreda bazira na modelu tržišne ekonomije i jedna je od zemalja [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sa najvišim [[BDP]]-om.<ref>{{cite web|title=GNI per capita in PPP dollars for Baltic states| url = https://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=ny_gnp_pcap_pp_cd&idim=country:EST:LTU:LVA&hl=en&dl=en| website = Google WorldBank| accessdate=27. 2. 2015}}</ref> Najvažniji financijski centar u zemlji je Tallinn, a [[Tallinnska burza]] članica je [[Nasdaq Nordic]] grupe. Najvažniji izvozni proizvodi su strojevi i oprema, drvo i papir, odjeća, hrana, namještaj te proizvodi kemijske i metalne industrije.<ref name="CIAworld">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | title = CIA World Factbook: Estonia | publisher = Cia.gov | accessdate=23. 12. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://www.webcitation.org/5frSfZeR7?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | archivedate=7. 4. 2009 }}</ref> Značajan udio u izvozu čini i električna energija, u prosjeku oko 1.562 milijarde kilovat sati godišnje. S druge strane, godišnje se uveze u prosjeku oko 200 milijuna kilovat sati električne energije. Najviše se uvoze [[nafta]] (iz [[Litva|Litve]] i [[Norveška|Norveške]]) i [[zemni plin]] (iz [[Rusija|Rusije]]). Tri najvažnija izvozna tržišta Estonije su [[Švedska]], [[Finska]] i [[Latvija]], na koje otpada oko polovina ukupnog izvoza. == Obrazovanje i nauka == [[File:Tartu university christmas.jpg|thumb|Glavna zgrada [[Univerzitet u Tartuu|Univerziteta u Tartuu]], najprestižnijeg univerziteta u Estoniji.]] Prve škole na tlu današnje Estonije otvarane su tokom [[13. vijek|XIII.]] i [[14. vijek|XIV. vijeka]] i uglavnom su to bile škole koje su otvarane pod patronatom crkvenih (katedralne škole) i monaških zajednica.<ref>{{cite web | url = http://www.fl.ut.ee/368372 | title = Ajaloost: Koolihariduse algusest | publisher = University of Tartu | date = 24. 3. 2010 | language = et | accessdate = 14. 10. 2013 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Prvi [[bukvar]] na [[estonski|estonskom jeziku]] tiskan je [[1575.]] godine. Najstarija sveučilišna ustanova u zemlji je [[Univerzitet u Tartuu]], a osnovao ga je još [[1632.]] švedski kralj [[Gustav II Adolf od Švedske|Gustav II. Adolf]]. Prva predavanja na estonskom jeziku na sveučilištima održana su tek [[1919.]] godine, čime je prekinuta praksa dotadašnjeg visokoškolskog obrazovanja na [[latinski|latinskom]], [[ruski|ruskom]] ili [[njemački|njemačkom jeziku]]. Obrazovni sustav u Estoniji danas je podijeljen na 4 razine: predškolsko obrazovanje (vrtić, do sedme godine), osnovno obrazovanje (osnovna škola, 9 razreda, od 8. do 16. godine), srednje obrazovanje (srednja škola, 3 godine) i visoko obrazovanje (više škole i fakulteti).<ref>{{cite web|url=http://www.hm.ee/index.php | title = Haridus- ja Teadusministeerium | publisher = Hm.ee | accessdate=23. 12. 2010}}</ref> Školske institucije mogu biti državne, općinske (lokalne), javne i privatne ustanove, a prema podacima iz [[2009.]] godine, na teritoriju Estonije djelovalo je ukupno 589 škola.<ref>{{cite web|url=http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | title = Koolide, huvikoolide, koolieelsete lasteasutuste kontaktandmed | accessdate=17. 9. 2009 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090617071702/http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | archivedate=17. 6. 2009}}. Estonian Education Infosystem (на језику: естонски).</ref> Kvalitetu estonskog obrazovanja najbolje potvrđuje podatak da su prema procjenama europske agencije za vrednovanje kvalitete obrazovanja (PISA) godine [[2018.]] estonski gimnazijalci rangirani na 5. mjestu u svijetu (u sve tri kategorije, ispred njih su samo učenici iz [[Azija|azijskih]] zemalja, dok je Estonija ispred svih ostalih zemalja svijeta).<ref>{{cite web|url=https://www.oecd.org/pisa/PISA-results_ENGLISH.png | title = PISA Results (2018) | publisher = OECD | accessdate=9. 11. 2021 }}</ref> U Estoniji je nepismenost službeno iskorijenjena, a pismeno je sto posto odraslog stanovništva. Jednako tako, čak 89% stanovništva starosti između 25 i 64 godine ima visoku stručnu spremu, što je jedna od najviših stopa u suvremenom svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/estonia/.| title = OECD Better Life Index| publisher = | accessdate=27. 3. 2015}}</ref> Akademski stupanj obrazovanja podijeljen je na tri razine: diplomski studiji, magistarski (master) studiji i doktorski studiji. U nekim studijskim programima (diplomski medicinski studiji, veterina, farmacija, dentalna medicina, arhitektura i pedagoški studiji) izjednačeni su diplomski i magistarski studiji te imaju isti stupanj.<ref name="EurydiceSummary">{{cite web|url=https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|title=National summary sheets on education systems in Europe and ongoing reforms: Estonia|date=фебруар 2009|publisher=Eurydice|accessdate=19. 9. 2009|archive-date=16. 03. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170316213225/https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|url-status=dead}}</ref> Javna sveučilišta imaju visok stupanj autonomije u svom radu i pored organiziranja akademskog života unutar samog sveučilišta, ona imaju slobodu kreiranja vlastitih nastavnih programa, uspostavljanja uvjeta za prijem novih studenata, usvajanja budžeta i planova budućeg razvoja, vrše izbor rektora i donose odluke o upravljanju vlastitom imovinom. Najveća javna sveučilišta su [[Univerzitet u Tartuu]], [[Univerzitet u Tallinnu]] te [[Estonska akademija umjetnosti]], dok je najveća privatna visokoškolska ustanova [[Estonska poslovna škola]]. Tartuski univerzitet najstarija je i najprestižnija visokoškolska ustanova u zemlji i pohađa ga oko 13,000 studenata (od čega oko 1,300 stranih akademaca). Prema publikaciji ''QS Global World Rankings'', Univerzitet u Tartuu je rangiran na 285. mjesto u svijetu i najprestižniji je univerzitet na Baltiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/university-tartu|title=University of Tartu|website=www.topuniversities.com}}</ref> Jedino je sveučilište iz [[Baltičke države|Baltičkih zemalja]] koji se nalazi na listi 200 najboljih europskih sveučilišta.<ref>[https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/best-universities-in-europe-2016 Best universities in Europe 2016] Times Higher Education, 10. 3. 2016</ref> Najvažnija znanstvena ustanova u zemlji je [[Estonska akademija znanosti]] ([[estonski]]: ''Eesti Teaduste Akadeemia'') sa sjedištem u [[Tallinn]]u, osnovana [[1938.]] godine. U ožujku [[2017.]] godine, Akademija je imala 77 stalnih i 20 stranih članova.<ref>[http://www.akadeemia.ee/en/membership/ Membership], web page at the Estonian Academy of Sciences. Accessed on line April 9, 2017.</ref> Jedna od najvažnijih znanstveno-istraživačkih institucija u zemlji je [[Nacionalni institut za kemijsku fiziku i biofiziku]] ([[estonski]]: ''Keemilise ja Bioloogilise Füüsika Instituut'', KBFI). Prvi informatički znanstveni centri u zemlji osnovani su tokom [[1950e|1950-ih]] godina u Tallinnu i [[Tartu]]u, a estonski informatički stručnjaci uvelike su sudjelovali u razvoju [[softver]]a kojim su se koristila razna ministarstva [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] tokom [[1980e|1980-ih]].<ref name=Kalja>{{cite book| editor-last = Kochan | editor-first = Detlef | title = Software for manufacturing: proceedings of the 7th International IFIP/IFAC Conference on Software for Computer Integrated Manufacturing, Dresden, German Democratic Republic, 14–17 June 1988 | url = https://books.google.com/books?id=5EiaAAAAIAAJ|year=1989| publisher = North-Holland|isbn=978-0-444-87342-2| last=Kalja| first = A.| last2=Pruuden| first = J.| last3=Tamm| first = B.| last4=Tyugu| first = E.| chapter = Two Families of Knowledge Based CAD Environments|pages=125–134}}</ref><ref name=Jaakkola>{{cite journal|last=Jaakkola| first = H.| last2=Kalja| first = A.| title = Estonian Information Technology Policy in Government, Industry and Research| journal = Technology Management: Strategies and Applications| volume = 3| issue = 3|year=1997|pages=299–307}}</ref> Estonska vlada ulaže značajna sredstva u istraživanja i razvoj i od [[2015.]] godine, postotak ulaganja u znanost iznosi oko 4% nacionalnog [[BDP]]-a, što je više u odnosu na prosjek EU koji iznosi oko 2%.<ref>{{cite web|title=Research and development expenditure (% of GDP)| url=http://data.worldbank.org/indicator/GB.XPD.RSDV.GD.ZS/countries/1W-EE-EU?display=graph|year=2011| work = World Bank| accessdate=27. 2. 2014}}</ref> [[File:Old astronomical observatory in Tartu.jpg|thumb|left|Stara zgrada [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]] u [[Tartu]]u. Opservatorij je premješten [[1964.]] godine.]] Godine [[1810.]], u [[Dorpat]]u (današnji Tartu) završeni su radovi na izgradnji [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]], a [[1814.]] godine postavljeni su prvi instrumenti. Ovaj [[opservatorij]] koristio je [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]] kao početnu točku prilikom određivanja [[Struveov geodetski luk|svog geodetskog luka]] (istraživanja su obavljana već tokom [[1816.]] godine).<ref>{{cite web |title=Struve Geodetic Arc |url=https://whc.unesco.org/en/list/1187/ |website=UNESCO World Heritage List |accessdate=10 July 2019 |language=English |date=2005}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |title=Archived copy |accessdate=2008-05-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202122549/http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |archivedate=2008-12-02 }}</ref><ref>{{cite web |last1=Viik |first1=Tõnu |title=How F.G.W. Struve started his ambitious project? |url=http://viik.planet.ee/Struve_report_Moldova.pdf |accessdate=10 July 2019 |language=English |date=27–29 September 2004}}</ref> Godine [[1824.]], u opservatoriju je instaliran u to vrijeme najmoćniji 9" refraktor. Opservatorij danas raspolaže s dva [[Reflektorski teleskop|reflektorska teleskop]] dimenzija 1.5 m i 0.6 m. Neki od najpoznatijih estonskih naučnika su astronomi [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]], [[Ernst Öpik]] i [[Jaan Einasto]], biolozi [[Karl Ernst von Baer]] i [[Jakob von Uexküll]], kemičari [[Wilhelm Ostwald]] i [[Carl Schmidt (kemičar)|Carl Schmidt]], ekonomist [[Ragnar Nurkse]], matematičar [[Edgar Krahn]], medicinski naučnici [[Ludvig Puusepp]] i [[Nikolaj Pirogov]], fizičar [[Thomas Johann Seebeck]], politolog [[Rein Taagepera]], psiholozi [[Endel Tulving]] and [[Risto Näätänen]], te semiotičar [[Juri Lotman]]. == Kultura == Zahvaljujući svom geografskom položaju, Estonija se nalazi na mjestu gdje su se vijekovima sudarali utjecaji sjeverne, zapadne i istočne Europe, mjestu gdje su se sudarale tradicije [[katolicizam|katolicizma]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i [[Protestantizam|protestantizma]]. Zbog svega toga, estonska je kulturna scena jako raznovrsna i jako specifična. Kulturološki utjecaj skandinavskih naroda naročito je velik u priobalnim područjima zemlje, koja su tradicionalno bila vezana za skandinavske zemlje, dok su južni i istočni dijelovi bili podložni utjecajima baltijskih [[Livonci|Livonaca]] ([[Latvijci|Latvijaca]]) i slavenskih [[Rusi|Rusa]] i [[Poljaci|Poljaka]]. [[Nijemci|Njemačka]] plemićka elita, koja je praktički vijekovima vladala zemljom, također je ostavila veliki trag na kulturu i tradiciju estonskih gradova.<ref name="Традиција">{{cite web| title=Traditional folk culture| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=27. 2. 2017| archive-date=2017-02-14| archive-url=https://web.archive.org/web/20170214080157/http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| dead-url=yes}}</ref> Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], estonska se kultura svodila na [[Usmena književnost|usmenu književnost]] i narodne običaje, a pisana riječ na [[Estonski jezik|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala. Danski historičar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' iz [[1179.]] prvi put detaljnije opisuje estonsku tradicionalnu glazbu, spominjući estonske ratnike koji pjevaju noću prije nego što krenu u bitku.<ref>{{cite book|last=Sadie| first = Stanley| title = The New Grove Dictionary of Music and Musicians| url = https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|year=1980| publisher = Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|pages=358}}</ref> Livonski monah [[Henrik od Livonije|Henrik]] na početku [[13. vijek|XIII. vijeka]] detaljnije je opisivao estonski duhovni život, njihove žrtvene običaje, božanstva i duhove. Njemački kroničar i svećenik [[Balthasar Rüssow]] [[1578.]] godine u svom djelu ''Chronica der Provinz Lyfflandt'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kronika provincije Livonije'') između ostalih opisuje i tradicionalne estonske proslave tokom ljetnog solsticija ([[estonski]]: ''jaanipäev'') te praznika [[Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]], i to su bili prvi detaljniji opisi narodnih običaja nakon kristijanizacije zemlje.<ref>{{cite book|last=Muir| first = Edward| title = Ritual in Early Modern Europe| url = https://books.google.com/books?id=zlULqJ70bDUC|year=2005| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84153-5|pages=102}}</ref> Estonska narodna vjerovanja, tradicije i nekoliko narodnih pjesama opisani su u djelu ''Topograpische Nachrichten von Lief- und Ehstland'' ([[srpskohrvatski]]: ''Topografske vijesti iz Livonije i Estonije'') [[August Wilhelm Hupel|Augusta Hupela]] (pisano od [[1774.]] do [[1779.]] godine, u tri toma). Godine [[1778.]], [[Johann Gottfried Herder]] preveo je nekoliko estonskih narodnih pjesama na [[njemački jezik]] i objavio ih u svom djelu ''Volkslieder'' ([[srpskohrvatski]]: ''Narodne pjesme'').<ref>{{cite book|last=Herder| first = Johann Gottfried von| last2=Müller| first2 = J. von| title = Stimmen der Völker in Liedern| url = https://books.google.com/books?id=qGEHAAAAQAAJ|year=1807}}</ref> Interes za estonsko narodno stvaralaštvo naglo je porastao tokom [[Ärkamisaeg|estonskog narodnog preporoda]]. Godine [[1839.]], osnovano je Estonsko učeno društvo ([[estonski]]: ''Õpetatud Eesti Selts'') s osnovnim zadatkom u prikupljanju i proučavanju estonskog folklora i tradicija. Jedan od najistaknutijih članova društva bio je književnik [[Friedrich Robert Faehlmann]] koji je u prijevodu na njemački jezik objavio brojne estonske mitove i legende. [[Alexander Heinrich Neus]] prikupio je oko 1,300 estonskih narodnih pjesama i objavio ih u trotomnoj antologiji ''Ehstnische Volkslieder''<ref>{{cite book|last=Volkslieder| first = Estnische| title = Ehstnische Volkslieder, Urschrift und Uebers. von H. Neus| url = https://books.google.com/books?id=VXACAAAAQAAJ|year=1850}}</ref> ([[srpskohrvatski]]: ''Estonske narodne pjesme'') na estonskom i njemačkom jeziku. Najvažnija kulturna ustanova u zemlji danas je [[Estonska akademija umjetnosti]] ([[estonski]]: ''Eesti Kunstiakadeemia'', EKA) u Tallinnu, osnovana [[1914.]] godine. === Književnost === {{main|Estonska književnost}} [[File:Kalevipoeg.jpg|thumb|Naslovnica [[ep]]a ''[[Kalevipoeg]]'', izdanje iz [[1935.]] godine. ''[[Kalevipoeg]]'' je prvi estonski nacionalni ep, a napisao ga je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]], koji je dovršio raniji tekst što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]].]] Književna djelatnost na [[estonski|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala u periodu od kraja [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]] do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i svodila se na svega nekoliko književnih radova.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/193608/Estonian-literature| title = Estonian literature| work = Encyclopædia Britannica| accessdate=27. 3. 2015}}</ref> Jedno od najstarijih djela u kojima se nalaze dijelovi pisani na estonskom narodnom jeziku je ''Kullamski molitvenik'' pisan u periodu između [[1524.]] i [[1528.]] godine.<ref>[https://books.google.com/books?id=owQBH74N8CIC&pg Aspects of Altaic Civilization by Denis Sinor]. {{page|year=1524|isbn=978-0-7007-0380-7|pages=}}</ref> Prva poznata tiskana knjiga izdana u dvojezičnoj verziji, na [[njemačka|njemačkom]] i estonskom jeziku, bio je Luteranski katekizam iz [[1535.]] godine. Zanimljivo je da je prvo izdanje estonske gramatike tiskano na njemačkom jeziku [[1637.]] godine.<ref>[https://books.google.com/books?id=CnckpL8auSIC&pg Dictionary of Languages By Andrew Dalby. pp. 182]. {{page|year=1535|isbn=978-0-231-11569-8|pages=}}</ref> [[Novi zavjet]] prvi je put tiskan [[1686.]] na južnoestonskom dijalektu, a izdanje na standardnom estonskom jeziku tiskano je tri desetljeća kasnije, [[1715.]] godine. Književna djelatnost na estonskom jeziku počela se aktivnije razvijati u periodu estofilskog buđenja od sredine [[18. vijek|XVIII.]] do sredine [[19. vijek|XIX. vijeka]]. "Ocem" moderne estonske književnosti i osnivačem moderne estonske poezije smatra se pjesnik [[Kristjan Jaak Peterson]]. U [[Tallinn]]u je [[1842.]] godine osnovano Društvo estonskih književnika. Prvobitna estonska književnost bazirana je na bogatom epskom i lirskom usmenom stvaralaštvu koje je pretočeno u pisanu riječ. Jedan od najvećih predstavnika tog žanra bio je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]], koji je napisao prvi estonski [[nacionalni ep]] ''[[Kalevipoeg]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kalevov sin'', tiskan tokom [[1850e|1850-ih]]), temeljem inicijalnog nedovršenog teksta što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]]. U njegova značajnija djela ubrajaju se i ''Stare estonske bajke'' ([[1866.]]) i poema ''Lembitu'' ([[1885.]]). Kreutzwald se smatra autorom prvog originalnog djela na estonskom jeziku. Jedan od najutjecajnijih estonskih prozaista iz početnog perioda estonske književnosti bio je i [[Oskar Luts]], a njegov roman ''[[Kevade]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Proljeće'') smatra se jednim od najboljih književnih djela na estonskom jeziku.<ref>[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Seeking_the_contours_of_a_%E2%80%98truly%E2%80%99_Estonian_literature/ Seeking the contours of a 'truly' Estonian literature] Estonica.org</ref> [[Lydia Koidula]] smatra se utemeljiteljicom ženske poezije u Estoniji. Među najznačajnija djela estonske književnosti ubraja se i [[Realizam (književnost)|realistička]] pentologija ''[[Tõde ja õigus]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Istina i pravda''; pisana u periodu od [[1926.]] do [[1933.]]) [[A. H. Tammsaare]]a, koja prati evoluciju estonskog društva od seoskih zajednica do nezavisne nacije.<ref>[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ Literature and an independent Estonia ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121155209/http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ |date=2018-11-21 }} Estonica.org</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | title = Anton Tammsaare | website = Books and Writers ''(kirjasto.sci.fi)'' | last=Liukkonen | first = Petri | publisher = Kuusankoski Public Library | location = Finland | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071005054341/http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | archivedate=5. 10. 2007 |url-status=dead | accessdate=7. 3. 2017 }}</ref> Među najznačajnije estonske suvremene autore ubrajaju se [[Jaan Kross]], [[Jaan Kaplinski]], [[Tõnu Õnnepalu]] i [[Andrus Kivirähk]]. === Muzika === {{main|Estonska muzika}} [[File:Arvo Pärt.jpg|thumb|200px|left|[[Arvo Pärt]] jedan je od najznačajnijih predstavnika [[minimalizam|minimalizma]] u klasičnoj muzici, a njegov najznačajniji doprinos je kompozicijska tehnika znana kao [[tintinnabuli]].]] Estonska muzika razvila se iz tradicionalnih narodnih pjesama, a najstariji tragovi te muzike vuku korijene još iz [[12. vijek|XII. vijeka]] i perioda runskih zapisa. [[Runsko pjevanje]] dominiralo je estonskom tradicionalnom muzikom sve do [[18. vijek|XVIII. vijeka]], kada su ga zamijenile znatno ritmičnije forme. Najstariji pisani trag estonske tradicionalne muzike i plesa datira iz [[1179.]] godine, kada je danski historičar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' među prvima detaljno opisao muzičku tradiciju estonskog naroda.<ref>{{cite book|author1=Sir George Grove|first2=Stanley|last2=Sadie|title=The New Grove dictionary of music and musicians|url=https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|date=June 1980|publisher=Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|page=358}}</ref> Saxo posebno spominje tradicionalne ratničke pjesme, koje su se pjevale uoči vojničkih pohoda. Narodne pjesme javljaju se u više formi; mogu biti epske, lirske ili radničke pjesmea. Prva osoba koja je započela sakupljati estonske tradicionalne pjesme bio je [[Jakob Hurt]]. Hurt je ukupno prikupio i objavio preko 12,400 stranica tradicionalnih pjesama iz svih dijelova Estonije. Tokom [[20. vijek|XX. vijeka]], tradicionalno runsko pjevanje održalo se još jedino na krajnjem zapadu zemlje, na otoku [[Kihnu]]u, te na krajnjem jugoistoku u regiji [[Setumaa]]. Među najstarije tradicionalne muzičke instrumente ubrajau se razne vrste puhačkih instrumenata, poput [[frula|frule]] i [[Rog (instrument)|roga]], koje su koristili estonski pastiri napasajući svoja stada. U sredinama s njemačkom većinom popularni su bili instrumenti poput [[citra|citre]], [[končertina|končertine]], [[violina|violine]] i [[harmonika|harmonike]]. Tradicionalni instrument koji se i danas koristi prilikom izvođenja tradicionalnih pjesama je [[kannel]], žičani instrument koji je danas jedan od nacionalnih simbola.<ref>[https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla ''Postimees: Pärimusmuusika ait lööb uksed valla''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024095636/https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla |date=2017-10-24 }}. [https://web.archive.org/web/20080403081355/http://www.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php Архивирано] 3. 4. 2008. на [[Wayback Machine]]</ref> U [[Viljandi]]ju je [[2008.]] godine osnovan centar za očuvanje tradicionalne muzike.<ref>Margus Haav [http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php Pärimusmuusika ait lööb uksed valla (Estonian Native Music Preserving Centre is opened)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822005210/http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php |date=2013-08-22 }}. Postimees. 27 March 2008 (in Estonian)</ref> Profesionalno muziciranje počinje se razvijati tek nakon [[Estonski narodni preporod|narodnog preporoda]] i to je period kada se pojavljuju prvi profesionalni kompozitori [[Klasična muzika|klasične muzike]]. Najznačajniji među njima bili su [[Rudolf Tobias]] i [[Artur Kapp]]. Značajan dio muzičke scene Estonije predstavlja [[zbor]]sko pjevanje. Prvi [[Laulupidu|festival zborova]] ([[estonski]]: ''Laulupidu'') održan je [[1869.]] godine i danas predstavlja jedan od najstarijih i najvećih festivala amaterskih zborova u svijetu i održava se svakih pet godina u [[Tallinn]]u (Tallinn je domaćin festivala od [[1928.]] godine).<ref>[http://sa.laulupidu.ee/en/ The 12th Estonian youth song and dance celebration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706073054/http://sa.laulupidu.ee/en/ |date=6 July 2017}}. Estonian Song and Dance Celebration Foundation</ref> Tokom [[1960e|1960-ih]] godina dolazi do prave renesanse tradicionalne muzike. Širom zemlje osnivaju se brojna kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradicionalne muzičke vrednosti. Godine [[1967.]] snimljena je prva gramofonska ploča s tradicionalnim pjesmama i melodijama (''Eesti rahvalaule ja pillilugusid''). U tom periodu djelovanje započinju i kompozitor [[Arvo Pärt]], jedan od najpoznatijih i najznačajnijih suvremenih klasičnih kompozitora,<ref>{{cite web|url=http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 |title=2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania |publisher=Bachtrack.com |date=8 January 2015 |access-date=31 March 2016}}</ref> te operni pevač ([[bariton]]) [[Georg Ots]].<ref>{{cite web|author=Bachtrack, 8 January 2015 | url = http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 | title = 2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania &#124; by Bachtrack for classical music, opera, ballet and dance event reviews | publisher = Bachtrack.com |date=8. 1. 2015 | accessdate=31. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://mus-col.com/en/the-authors/22453/ |title=Ots, Georg |website=Museum Collection |date=2021 |access-date=17 November 2021}}</ref> [[File:Sandra Nurmsalu 2009.jpg|200px|thumb|[[Sandra Nurmsalu]] predstavljala je Estoniju na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] godine s grupom [[Urban Symphony]], čija je pjesma "[[Rändajad]]" ostvarila međunarodni uspjeh.]] U suvremenoj [[pop]] i [[Rock muzika|rock muzici]] najveći uspjeh ostvarila je pjevačica [[Kerli Kõiv]], koja je ostvarila značajan uspjeh širom Europe i Sjeverne Amerike. [[Kerli Kõiv]] pojavila se i kao izvođač jedne pjesme u američkom filmu ''[[Alice in Wonderland (film, 2010)|Alice in Wonderland]]'' iz [[2010.]] i televizijskoj seriji ''[[Smallville]]''. Među popularnije estonske izvođače ubrajaju se još i [[Koit Toome]], [[Ivo Linna]], [[Gerli Padar]], [[Laura Põldvere]], [[Birgit Õigemeel]], [[Jüri Pootsmann]] i drugi. Godine [[1994.]], Estonija je debitirala na [[Eurosong]]u. Svoju prvu i jedinu pobjedu na ovom natjecanju Estonija je ostvarila u [[Kopenhagen]]u [[2001.]] godine, kada je pjesma "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" u izvođenju [[Tanel Padar|Tanela Padara]] i [[Dave Benton|Davea Bentona]] zauzela prvo mjesto sa 198 osvojenih bodova. Zahvaljujući toj pobjedi, grad Tallinn je naredne godine bio domaćin Eurosonga. Pjesma "[[Rändajad]]" u izvođenju grupe [[Urban Symphony]], koja je ujedno bila predstavnik Estonije na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] godine, jedina je pjesma na [[estonski|estonskom jeziku]] koja se našla na top listama u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. === Likovna umjetnost i arhitektura === Najstariji primjerak likovne aktivnosti na tlu Estonije pronađen je na lokalitetu Tamula u [[Võru (okrug)|okrugu Võru]] na jugu zemlje, a riječ je o uklesanom ljudskom liku na komadu kosti, za koji se pretpostavlja da je nastao negdje u drugom tisućljeću prije nove ere.<ref name="Сликарство"/> Kako je dio estonske historije od [[13. vijek|XIII.]] do [[20. vijek|XX. vijeka]] period vladavine susjednih naroda nad Estoncima, likovna umjetnost Estonaca u tom periodu svodi se na narodnu radinost. Krajem [[19. vijek|XIX.]] i početkom [[20. vijek|XX. vijeka]], mnogobrojni estonski umjetnici odlaze na studij na prestižne univerzitete diljem Europe i, prvi put u historiji, u Estoniji se stvara klasa školovanih likovnih umjetnika. Tako se [[Johann Köler]], koji se školovao na Likovnoj akademiji u [[Sankt Peterburg]]u, smatra prvim školovanim estonskim slikarom.<ref name="Сликарство">{{cite web| title=When did Estonian art begin?| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2017-02-15| archive-url=https://web.archive.org/web/20170215232212/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| dead-url=yes}}</ref> Estonska likovna umjetnost dijeli se na "njemački period" ([[ekspresionizam]] iz perioda [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), "francuski period" ([[postimpresionizam]] iz [[1930e|1930-ih]]) i "ruski period" ([[socrealizam]] iz [[1940e|1940-ih]] i [[1950e|1950-ih]] godina). Kraj [[1960e|1960-ih]] uglavnom se definira kao "američki period" u kojem se umjetnost razvijala u stilu [[pop-art]]a, da bi krajem [[20. vijek|XX.]] i početkom [[21. vijek|XXI. vijeka]] dominantan pravac u estonskoj umjetnosti postao [[figurativizam]].<ref>{{cite web| title=At the crossroads of cultures| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2022-01-25| archive-url=https://web.archive.org/web/20220125220805/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| dead-url=yes}}</ref> Među najznačajnije likovne umjetnike Estonije ubrajaju se još i slikari [[Ants Laikmaa]], [[Paul Raud]], [[Evald Okas]], [[Kristjan Raud]] i [[Konrad Mägi]].<ref>{{cite web|url=http://www.ekm.ee/en/art-collections/painting-collection| title = Painting Collection| last=| first = | last2=| first2 = |date=| work = | publisher = Art Museum of Estonia| accessdate=26. 2. 2013}}</ref> Najznačajnija muzejska ustanova posvećena likovnoj umjetnosti u zemlji je [[Muzej likovnih umetnosti Estonije]] ([[estonski]]: ''Eesti Kunstimuuseum''), osnovan [[17. studenog]] [[1919.]] godine u [[Tallinn]]u. Muzej, čije je prvobitno sjedište bila [[palača Kadriorg]], ubrzo se proširio na više lokaliteta i danas, pored stalnog postava lokalnih autora izlaže i međunarodne radove. <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Bernt Notke Danse Macabre.jpg|[[Bernt Notke]]: ''[[Danse Macabre (Notke)|Danse Macabre]]'' (kasni [[15. vijek|XV. vijek]]), ulje na platnu, 157 × 750&nbsp;cm Datoteka:Gottlieb Welté - King David.jpg|[[Gottlieb Welté]]: ''Kralj David'' ([[18. vijek|XVIII. vijek]]), ulje na platnu, 46 × 36&nbsp;cm Datoteka:Doeppi perekonna portree, August Georg Wilhelm Pezold, EKM j 275-33 M 1206.jpg|[[August Georg Wilhelm Pezold]]: ''Portret obitelji Doeppi'' ([[1845.]]), ulje na platnu, 34.8 × 44.3&nbsp;cm Datoteka:Köler-Lorelei needmine munkade poolt.jpg|[[Johann Köler]]: ''[[Svećenici proklinju Lorelei]]'' ([[1887.]]), ulje na platnu, 395 × 345&nbsp;cm Datoteka:Tartu turg.hoffmann.jpg|[[Oskar Hoffmann (slikar)|Oskar Hoffmann]]: ''Tržnica u Dorpatu'' ([[1880e|1880-e]]), ulje na furniru, 13.6 × 17.8&nbsp;cm Datoteka:Raud paul - magav kass.jpg|[[Paul Raud]]: ''Mačka koja spava'' ([[1908.]]), ulje na platnu Datoteka:Neegripoiss. Neegripoisi pea, Ants Laikmaa, EKM j 48643 M 7113.jpg|[[Ants Laikmaa]]: ''Crni dječak'' ([[1910.]] – [[1912.]]). ulje na platnu, 27 × 21&nbsp;cm Datoteka:Mägi, Konrad. Landscape of Vilsandi.1913‒1914. Tartu Art Museum.jpg|[[Konrad Mägi]]: ''Pejzaž na Vilsandiju'' ([[1913.]] – [[1914.]]), ulje na platnu, 69.5 × 94.2&nbsp;cm Datoteka:Kristjan Raud. Nõid ja põrsad. 1914.jpg|[[Kristjan Raud]]: ''Vještica i praščići'' ([[1914.]]), ugljen i olovka na papiru Datoteka:Eduard Wiiralt, Põrgu (1932).jpg|[[Eduard Wiiralt]]: ''Pakao'' ([[1932.]]), [[bakropis]], 39.4 × 46.8&nbsp;cm Datoteka:Ekspositsioon - Tiit Pääsuke.jpg|[[Tiit Pääsuke]]: ''Ekspozicija'' ([[1982.]]), ulje na platnu, 146 × 114&nbsp;cm </gallery> Arhitektonska historija Estonije uglavnom je pratila arhitektonska događanja u sjevernoj Europi, a svakako najtipičniji i najvrjedniji arhitektonski spomenik je srednjovjekovni centar grada [[Tallinn]]a, koji se nalazi na listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.<ref>{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/822 | title = Historic Centre (Old Town) of Tallinn| publisher = UNESCO | language = | accessdate=10. 2. 2013}}</ref> Vrijedni arhitektonski spomenici su i brojne gradine iz pretkršćanskog perioda (kao što su ostaci [[Utvrda Varbola|utvrde Varbola]]), oko kojih su se s vremenom razvila neka od najvažnijih današnjih naselja.<ref name="Miljan 2004 104">{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]}}</ref> Arhitektonska historija Estonije započinje s jednostavnim seoskim šatorima i kućicama te kamenim grobnicama, nastavlja sa utvrđenim srednjovjekovnim naseljima i kulminira s originalnim seoskim kućama koje su kroz vijekove uspjele opstati u svom originalnom i prvobitnom obliku. Tipične estonske seoske kuće služile su ujedno i kao skladišta za žito, a odlikuju ih niski drveni zidovi izgrađeni od okruglih greda i visoki slamnati krovovi.<ref>{{cite web| title=What we consider our own| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2017-02-16| archive-url=https://web.archive.org/web/20170216070328/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| dead-url=yes}}</ref> [[File:Musée de plein air (Tallinn) (7644656256).jpg|thumb|Tipičan primjer estonske kuće izgrađene u [[Estonska tradicionalna arhitektura|tradicionalnom stilu]].]] Širenje kršćanstva tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]] u potpunosti je izmijenilo estonsko društvo pa samim tim i arhitekturu. S dolaskom nove religije, širom zemlje počinju se graditi brojne crkve, a zbog njihove drvene konstrukcije ni jedna od crkava iz tog perioda nije preživjela.<ref name="Viirand 2004 9">{{cite book|last=Viirand| first = Tiiu|authorlink = | title = Estonia. Cultural Tourism | publisher = Kunst Publishers | series = | volume = | edition = |year=2004| location = | language = | url = | doi = |id=|isbn=978-9949-407-18-7 | mr = | zbl = | jfm = |pages=9}}</ref> Do današnjih dana održale su se jedino one sakralne građevine koje su bile sagrađene od čvrstog materijala i utvrđene sa svih strana, a jedan od najtipičnijih primjera takve arhitekture je [[crkva u Valjali]] na otoku [[Saaremaa|Saaremi]] iz [[1227.]] godine, koja se smatra najstarijom crkvenom građevinom na tlu cijele Estonije. Valjalska crkva sagrađena je u kombinaciji [[romanika|romanike]] i [[gotika|gotike]]. Zidari i kipari s [[Gotland]]a imali su najvažniju ulogu u ranoj crkvenoj arhitekturi na tlu Estonije. S vremenom, kako je kršćanstvo postajalo sve dominantnije, i crkvene građevine postajale su sve impozantnije, što je posebno vidljivo u crkvenoj arhitekturi sjeverne Estonije iz [[15. vijek|XV. vijeka]]. Tako je [[Crkva svetog Olafa (Tallinn)|crkva svetog Olafa]] u Tallinnu s visinom zvonika od 124 metra tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]] bila jedna od najviših građevina u cijeloj Europi;<ref>{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]–105}}</ref> značajna sakralna zdanja iz tog perioda još su i [[katedrala svete Marije (Tallinn)|katedrala svete Marije]] te [[crkva Duha svetoga]] u Tallinnu. Pored crkvene arhitekture, iz srednjovjekovnog perioda potiču i utvrđenja poput [[Dvorac Hermann|dvorca Hermann]] u [[Narva|Narvi]], [[Dvorac Toompea|dvorca Toompea]] u Tallinnu te [[Zamak Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]]. Tokom perioda ruske vladavine, dominantni arhitektonski stilovi postaju [[barok]] i [[rokoko]], a širom zemlje, lokalna aristokracija podiže velebne i luksuzne vile. Tipičan predstavnik arhitekture iz tog perioda je [[palača Kadriorg]], izgrađena po nalogu cara [[Petar Veliki|Petra I. Velikog]]. [[Neoklasicizam]] u estonskoj arhitekturi najbolje predstavalja [[Gradska vijećnica u Tartuu|zgrada gradske vijećnice u Tartuu]] i okolne građevine iz [[18. vijek|XVIII. vijeka]]. Tokom [[19. vijek|XIX. vijeka]] pojavljuju se brojni eksperimentalni arhitektonski pravci, a među dominantnije stilove u Estoniji iz tog perioda spadaju arhitektonski [[eklekticizam]] i [[neogotika]]. Početak [[20. vijek|XX. vijeka]] obilježila je [[secesija]], koja se u Estoniji razvila pod uticajem riške i finske secesije, a najtipičniji predstavnik secesionističke arhitekture u Estoniji bio je [[Jacques Rosenbaum]].<ref>{{cite book|last=Hallas-Murula| first = Karin| title = Tallinna Juugedarhitektuur: Jacques Rosenbaum (1878—1944)| language = | publisher = Eesti Arhitektuurimuuseum|year=2010|isbn=978-9985-9828-7-7|pages=}}</ref> Utjecaj ruske arhitekture s kraja [[19. vijek|XIX. vijeka]] najočitiji je u zdanju [[Katedrala Aleksandra Nevskog (Tallinn)|katedrale Aleksandra Nevskog]] u Tallinnu, sagrađene u pseudoruskom stilu koji predstavlja kombinaciju tradicionalne ruske i bizantske arhitekture. Tokom perioda sovjetske vlasti, arhitektonska su rješenja iznalažena u [[Socrealizam|socijalističkom realizmu]] i [[Brutalizam|brutalizmu]], a klasičan je primjer takve arhitekture središte grada [[Sillamäe]]e ([[staljinistička arhitektura]]).<ref>{{cite web| url = http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| title = What we consider our own| last = | first = | last2 = | first2 = | date = | work = | publisher = Estonica.org| accessdate = 10. 2. 2013| archive-date = 2017-02-16| archive-url = https://web.archive.org/web/20170216070328/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| dead-url = yes}}</ref> <gallery class="center" widths="180px" heights="130px"> File:Valjala kirik, 2011, regnr 21079.jpg|[[Crkva u Valjali]] ([[13. vijek|XIII. vijek]]) File:Narva asv2022-04 img09 Castle.jpg|[[Dvorac Hermann]] ([[1256.]]) File:Tallinna Raeapteek, 14.-20.saj.jpg|''[[Raeapteek]]'' (rani [[15. vijek|XV. vijek]]) File:Tallinn Schwarzhaupterhaus.jpg|Kuća [[Bratstvo crnih glava|Crnih glava]], Tallinn (fasadu izradio [[Arent Passer]], [[1597.]]) File:Kadrioru loss-.jpg|[[Palača Kadriorg]] (arhitekti [[Nicola Michetti]], [[Gaetano Chiaveri]] i [[Mihail Zemcov]]) (započeta [[1718.]]) File:Tartu asv2022-04 img21 University main building.jpg|Glavna zgrada [[Univerzitet u Tartuu|Univerziteta u Tartuu]] (arhitekt [[Johann Wilhelm Krause (arhitekt)|Johann Wilhelm Krause]])(1803-1809) File:House on Pikk 18.jpg|[[Secesija|Secesijsko]] pročelje u Tallinnu (arhitekt [[Jacques Rosenbaum]], dovršena [[1910.]]) File:Tolstoi 2, Sillamäe.jpg|[[Socrealizam|Socrealistička]] zgrada u [[Sillamäe|Sillamäi]] (sredina [[20. vijek|XX. vijeka]]) </gallery> === Scenska umjetnost === {{main|Teatar u Estoniji|Estonska kinematografija}} [[File:Karujaht Pärnumaal 1914.ogg|thumb|250px|''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi'') iz [[1914.]] godine bio je prvi estonski igrani film.]] Osnivanje amaterskog teatra u [[Tallinn]]u [[1784.]] godine od strane dramaturga [[August von Kotzebue|Augusta von Kotzebuea]] smatra se datumom osnivanja teatarske scene u Estoniji. U tom periodu, većinu predstava činile su komedije koje su se izvodile isključivo za malobrojnu njemačku plemićku elitu koja je vladala gradovima. Prva profesionalna teatarska grupa osnovana je [[1809.]] godine, a njen repertoar uglavnom su činili komadi na [[njemački|njemačkom jeziku]], iako su se u pojedinim prilikama izvodile i predstave na estonskom i ruskom jeziku.<ref>{{cite book|last=O'Connor| first = Kevin| title = Culture and Customs of the Baltic States| url = https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC|year=2006| publisher = Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33125-1|pages=}}</ref> Prvi isključivo estonski teatar, ''[[Vanemuine]]'', osnovan je tek [[1865.]] godine u gradu [[Tartu]]u, a pet godina kasnije, teatarska grupa iz ovog grada izvela je prvi izvorno estonski pozorišni komad, komediju ''[[Saaremaa onupoeg]]'' koju je napisala [[Lydia Koidula]]. Teatar iz Tartua [[1906.]] je godine dobio vlastitu zgradu, a početkom prošlog vijeka u njemu se počinju prikazivati komadi nastali po djelima stranih autora, poput [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]], [[Gerhart Hauptmann|Gerharta Hauptmanna]], [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], ali i domaćih autora [[August Kitzberg|Augusta Kitzberg]], [[Oskar Luts|Oskara Lutsa]] i [[Eduard Vilde|Eduarda Vildea]]. Najveća teatarska ustanova u zemlji je [[Estonski teatar]] ([[estonski]]: ''Estonia teatrihoone'') u Tallinnu, osnovan [[1913.]] godine. U to vrijeme, bila je to najveća građevina u Tallinnu. Filmska industrija u Estoniji službeno je počela sa radom [[1896.]] godine, kada su u Tallinnu snimljeni prvi "pokretni snimci",<ref name="EE">{{cite book|last=Masters| first = Tom| title = Eastern Europe| url = https://books.google.com/books?id=eiIpe99dL5MC|year=2007| publisher = Lonely Planet|isbn=978-1-74104-476-8|pages=328}}</ref> a nekoliko godina kasnije – [[1908.]] godine – u istom gradu otvoreno je i prvo kino (godinu dana kasnije otvoreno je i kino u [[Pärnu]]u).<ref>{{cite book|last=Arjakas| first = Küllö| last2=Jõeste| first2 = Marje| title = The Baltic states: a reference book| url = https://books.google.com/books?id=mY1pAAAAMAAJ|year=1991| publisher = Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=978-5-89900-017-1|pages=}}</ref> Iste godine snimljen je i prvi dokumentarac u formi [[filmske novosti]], a odnosio se na posjetu švedskog kralja [[Gustaf V od Švedske|Gustafa V.]] Tallinnu.<ref>{{cite web|url=http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|title=Estonian culture - cinema<!-- Bot generated title -->|website=Einst.ee|access-date=21 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20060927202203/http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|archive-date=27 September 2006|url-status=dead}}</ref> Prvi filmski studio osnovao je [[1912.]] u Tartuu [[Johannes Pääsuke]] (Estonia Film Tartus), gdje je snimljen je i ranije navedeni dokumentarni film. Dvije godine kasnije, Pääsuke je snimio i svoj drugi film, ''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi''), koji je postao prvi estonski igrani film. Pääsuke, koji se smatra ocem estonske kinematografije, snimao je dokumentarne i kratkometražne filmove o estonskoj prirodi, a u Estonskom filmskom arhivu do danas je sačuvano ukupno osam njegovih radova. Prvi dugometražni film, ''[[Mineviku varjud]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Sjenke prošlosti''), snimljen je [[1924.]] godine u režiji [[Konstantin Märska|Konstantina Märske]]. Nijemi film ''[[Noored kotkad]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Mladi orlovi'') [[Theodor Luts|Theodora Lutsa]] iz [[1927.]] godine uglavnom se smatra prekretnicom i prvim ozbiljnim filmom u historiji estonske kinematografije (film ima ratnu tematiku i bavi se [[Estonski rat za nezavisnost|Estonskim ratom za nezavisnost]]).<ref name="Connor">{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&pg|title=Culture and Customs of the Baltic States|first=Kevin|last=O'Connor|date=21 August 2017|publisher=Greenwood Publishing Group|access-date=21 August 2017|via=Google Books}}</ref> Prvi zvučni film (''[[Kuldämblik]]'') snimljen je [[1930.]] godine. Možda i najveće ostvarenje estonske kinematografije [[20. vijek|XX. vijeka]] bio je film ''[[Viimne reliikvia]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Posljednja relikvija'') [[Grigori Kromanov|Grigorija Kromanova]] iz [[1969.]] godine. Film predstavlja ekranizaciju historijskog romana ''[[Vürst Gabriel ehk Pirita kloostri viimsed päevad]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Princ Gabriel i posljednji dani Piritskog manastira'') estonskog književnika [[Eduard Bornhöhe|Eduarda Bornhöhea]]. Godine [[1997.]], na inicijativu Ministarstva kulture Estonije, osnovana je Estonska filmska fondacija ([[estonski]]: ''Eesti Filmi Sihtasutus''). [[Eesti Televisioon|Estonska televizija]] ([[estonski]]: ''Eesti Televisioon'', ETV) službeno je počela s emitiranjem [[19. srpnja]] [[1955.]] godine i najstarija je televizijska kuća u Estoniji. ETV je postala punopravnom članicom [[EBU]]-a [[1. siječnja]] [[1993.]] godine. Zaključno s [[1. srpnja]] [[2010.]] godine, Estonija je prešla na digitalno emitiranje signala na teritoriju cijele zemlje. == Sport == {{main|Sport u Estoniji}} [[File:Jüri Lossmann and Hannes Kolehmainen 1920 .jpg|thumb|Estonski maratonac [[Jüri Lossmann]] (lijevo) osvojio je srebrnu medalju na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]] godine, što je bio prvi nastup Estonije na Olimpijskim igrama. Na slici je i [[Hannes Kolehmainen]] (desno), [[Finska|finski]] maratonac koji je te godine osvojio zlatnu medalju. Razlika među njima bila tek nešto više od 12 sekundi u korist Kolehmainena.]] Sport je važan dio estonske kulture i estonskog života. Debitantski nastup na [[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] sportaši iz Estonije ostvarili su na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]] godine, iako je Estonski olimpijski odbor osnovan tek [[1923.]] godine. Estoniju je na Igrama u Antwerpenu predstavljalo 13 sportaša koji su se natjecali u tri sporta (u [[dizanje utega|dizanju utega]], [[atletika|atletici]] i [[Hrvanje|hrvanju]]), a prvu zlatnu olimpijsku medalju za Estoniju u historiji osvojio je dizač utega [[Alfred Neuland]]. Najuspješniji estonski sportaš koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama bio je hrvač Kristjan [[Kristjan Palusalu]], koji je na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u osvojio dvije zlatne medalje u najtežoj hrvačkoj kategoriji, u obje discipline. Palusalu je tako postao prvi i zasad jedini hrvač koji je na jednim olimpijskim igrama osvojio zlatne medalje i u grčko-rimskom i u slobodnom stilu hrvanja.<ref>{{cite book|title=Eastern Europe: an introduction to the people, lands, and culture, Volume 1 | last=Frucht| first = Richard |authorlink = |year=2005| publisher = ABC-CLIO | location = |isbn=978-1-57607-800-6 | url = | accessdate=|pages=97}}</ref> Na [[Zimska Olimpijada|Zimskim olimpijskim igrama]], estonski su sportaši debitirali na [[Zimske olimpijske igre 1928|Igrama 1928.]] u [[St. Moritz]]u [[1928.]] godine; naime, iako se estonska zastava službeno zavijorila na ceremoniji otvaranja [[Zimske olimpijske igre 1924|Zimskih igara 1924.]] godine u [[Chamonix]]u, Estonija nije sudjelovala na ovim igrama pošto je njihov jedini predstavnik, [[Brzo klizanje|brzoklizač]] [[Christfried Burmeister]] odustao od natjecanja prije njegovog početka. Najuspješnija estonska sportašica na Zimskim olimpijskim igrama je reprezentativka u [[Nordijsko skijanje|nordijskom skijanju]], [[Kristina Šmigun-Vähi]], sa dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom. Nakon sovjetske aneksije zemlje, estonski sportaši natjecali su se kao dio sovjetske reprezentacije (od [[1952.]] do [[1988.]]), a kao nezavisna se zemlja na međunarodnu scenu ponovo vraćaju [[1991.]] godine. Najuspješniji olimpijski sportovi u Estoniji su [[atletika]], [[dizanje utega]], [[hrvanje]] i [[nordijsko skijanje]]. Grad [[Tallinn]] bio je domaćin olimpijske regate u jedrenju tokom [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]]. Najpopularniji ekipni sportovi u zemlji su [[nogomet]], [[košarka]], [[odbojka]] i [[hokej na ledu]]. [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Nogometna reprezentacija]] najveći je uspjeh na međunarodnoj sceni ostvarila u kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2012.]], kada se uspjela plasirati u doigravanje (ali je izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Irske]] i nije se plasirala na završni turnir). Najuspješniji nogometni klubovi u zemlji s deset, odnosno 19 nacionalnih titula su [[FC Flora|Flora]] i [[FCI Levadia Tallinn|Levadia]]. [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Muška košarkaška reprezentacija]] sudjelovala je na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] (zauzela 9. mjesto) i na ukupno pet europskih prvenstava. Hokej na ledu u Estoniji počeo se razvijati početkom tridesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]], a prvi amaterski klubovi osnovani su u [[Tallinn]]u i [[Tartu]]u. Ubrzo je osnovan i nacionalni hokejaški savez, koji postaje punopravnim članom Međunarodne hokejaške federacije [[17. veljače]] [[1935.]] godine. Savez ostaje članom [[IIHF]]-a sve do [[27. travnja]] [[1946.]] godine, kada je Estonija ušla u sastav [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], a sve ingerencije u vezi s hokejom na ledu s republičkih prenesene su na savezni nivo. Djelovanje estonskog saveza ponovo je pokrenuto [[4. svibnja]] [[1992.]] godine. [[Paul Keres]] je u periodu od [[1930e|1930-ih]] do [[1960e|1960-ih]] bio jedan od najboljih estonskih i sovjetskih [[šah]]ista. Među najuspješnije estonske sportaše ubrajaju se i atletičari [[Erki Nool]], [[Gerd Kanter]] i [[Aleksander Tammert]]. Najuspješnije estonske tenisačice su [[Kaia Kanepi]] i [[Anett Kontaveit]]. Od ostalih značajnijih sportaša, tu su još i hrvači [[Johannes Kotkas]], [[Voldemar Väli]] i [[Georg Lurich]], skijaš [[Andrus Veerpalu]], dizač utega [[Jaan Talts]], mačevalac [[Nikolai Novosjolov]] i biciklisti [[Jaan Kirsipuu]] i [[Erika Salumäe]]. == Reference == <div style="height: 355px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|20em}} </div> == Literatura == {{refbegin|30em}} * [[Giuseppe D'Amato]] ''[http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa Travel to the Baltic Hansa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516034324/http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa |date=2011-05-16 }}''. The European Union and its enlargement to the East. Book in Italian. ''Viaggio nell'Hansa baltica''. L'Unione europea e l'allargamento ad Est. Greco&Greco editori, Milano, 2004. {{ISBN|88-7980-355-7}} * {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants |isbn=978-1-78096-163-7|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Cole| first=Jeffrey| title=Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia| url=https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole| year=2011| publisher=ABC-CLIO| isbn=9781598843026| pages=[https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole/page/124 124]}} * {{Cite book| ref = harv| author = Estonska akademija nauka| title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC| year = 2005| publisher = Estonian Academy Publishers}} * {{Cite book| ref=harv| last=Frucht| first = Richard C.| title = Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture| location = | publisher = Volume 1. ABC-CLIO|year=2005|isbn=9781576078006|pages=}} *{{Cite book|last1=Hiden|first1=John|first2=Patrick|last2=Salmon|title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia, and Lithuania in the Twentieth Century|url=https://archive.org/details/balticnationseur0000hide_j1c1|year=1991|publisher=Longman|location=London|isbn=0-582-08246-3}} *{{Cite book |title = Estonia 2013 |series = Energy Policies Beyond IEA Countries |author = [[International Energy Agency|IEA]] |journal = Energy Policies Beyond IEA Countries / Ukraine |year = 2013 |doi = 10.1787/9789264190801-en |isbn = 978-92-6419079-5 |issn = 2307-0897 |ref=iea}} * {{Cite book| ref=harv|last=Jokipii| first = Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last=Jokipii| title = Baltisk kultur och historia|year=1992| language = sv|isbn=9789134512078|pages=22–23}} *Jaak Kangilaski ''et al.'' (2005) [http://www.riigikogu.ee/public/Riigikogu/ValgeRaamat.pdf Valge raamat (1940–1991)], Justiitsministeerium, {{ISBN|9985-70-194-1}}. * {{Cite book| ref=harv| last=Kasekamp| first = Andres| title = The Radical Right in Interwar Estonia| location = | publisher = Springer|year=2000|isbn=978-1-4039-1955-7|pages=}}. * {{Cite book| ref = harv| last = Koeberl| first = Christian| last2 = Martínez| first2 = Francisca C.-Ruiz| title = Impact Markers in the Stratigraphic Record| url = https://books.google.com/books?id=U7l0VFEMy80C&pg=PA345| year = 2003| publisher = Springer Science & Business Media| isbn = 978-3-540-00630-5| pages = 345}} *{{Cite book|last=Laar|first=Mart|authorlink=Mart Laar|title=War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956|url=https://archive.org/details/warinwoodsestoni0000laar|year=1992|others=trans. Tiina Ets|publisher=Compass Press|location=Washington, D.C.|isbn=0-929590-08-2}} *{{Cite book|last=Lieven|first=Anatol|authorlink=Anatol Lieven|title=The Baltic Revolution: Estonia, Latvia, Lithuania, and the Path to Independence|url=https://archive.org/details/balticrevolution0000liev|year=1993|publisher=Yale University Press|location=New Haven|isbn=0-300-05552-8}} * {{Cite book| ref = harv| last = Marcantonio| first = Angela| title = The Uralic language family: facts, myths and statistics| year = 2002| publisher = Blackwell| location = Oxford, UK| url = https://books.google.com/?id=Cp-tB08yd2EC&pg=PA21| isbn = 978-0-631-23170-7| pages = 21–23}} * {{Cite book|ref=harv|last=Miljan|first=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|url=https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&pg=PA213|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}} * {{Cite book| ref=harv| last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| location = | publisher = Rowman & Littlefield|year=2015|isbn=978-0-8108-7513-5|pages=441}}. *{{Cite book|last=Naylor|first=Aliide|authorlink=Aliide Naylor|title=The Shadow in the East Vladimir Putin and the New Baltic Front|url=https://archive.org/details/shadowineastvlad0000nayl|year=2020|publisher=I.B. Tauris|location=London|isbn=9781788312523}} * {{Cite book| ref=harv|last=Pekomäe| first = Vello| title = Estland genom tiderna|year=1986| publisher = VÄLIS-EESTI & EMP| location = Stockholm | language = sv|isbn=978-91-86116-47-7|pages=319}} * {{Cite book| ref = harv| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = "The Deportation Operation "Priboi" in 1949"| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 2021-04-18| archive-date = 2019-03-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf}} * {{Cite book| ref=harv| url=https://books.google.com/books?id=emBIdi4LPz8C&dq| title=The Baltic States: The Years of Independence| last=Rauch| first=Georg von| quote=Later an alternative proposal was advanced for a United Baltic Duchy under Duke Adolf Friedrich of Mecklenburg| isbn=978-0-903983-00-6| year=1974| pages=48}} * {{Cite book| ref=harv| last=Raukas| first = Anto| title = Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld| location = | publisher = Eesti Entsüklopeediakirjastus|year=2002|isbn=978-9985-70-115-7|pages=283}} *{{Cite book|last=Raun|first=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians|url=https://archive.org/details/estoniaestonians0000raun|year=1987|publisher=Hoover Institution Press, Stanford University|location=Stanford, Calif.|isbn=0-8179-8511-5}} * {{Cite book| ref=harv| last=Raun| first = Toivo U.| title = Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated| location = | publisher = Hoover Press|year=2002|isbn=9780817928537|pages=}} * {{Cite book| ref = harv| last = Selirand| first = Jüri| last2 = Tõnisson| first2 = Evald| title = Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia| url = https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ| year = 1984| publisher = Perioodika}} *{{Cite book|last=Smith|first=David J.|title=Estonia: Independence and European Integration|url=https://archive.org/details/estoniaindepende0000smit|year=2001|publisher=Routledge|location=London|isbn=0-415-26728-5}} *{{Cite book|editor-last=Smith|editor-first=Graham|title=The Baltic States: The National Self-determination of Estonia, Latvia, and Lithuania|year=1994|publisher=St. Martin's Press|location=New York|isbn=0-312-12060-5|url=https://archive.org/details/balticstates00grah}} *{{Cite book|editor-last=Subrenat|editor-first=Jean-Jacques |editor-link=Jean-Jacques Subrenat|title=Estonia, identity and independence|year=2004|publisher=Rodopi|isbn=90-420-0890-3|place=Amsterdam & New York}} *{{Cite book|last=Taagepera|first=Rein|authorlink=Rein Taagepera|title=Estonia: Return to Independence|url=https://archive.org/details/estonia00rein|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colo.|isbn=0-8133-1199-3}} *{{Cite book|last=Taylor|first=Neil|title=Estonia|url=https://archive.org/details/estonia0000tayl|year=2004|edition=4th|publisher=Bradt|location=Chalfont St. Peter|isbn=1-84162-095-5}} * {{Cite book| ref=harv| last=Tvauri| first=Andres| title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia| year=2012| url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG| accessdate=27. 12. 2016| pages=33,34,59,60}} *{{Cite book|last1=Williams|first1=Nicola|first2=Debra|last2=Herrmann|first3=Cathryn|last3=Kemp|title=Estonia, Latvia, and Lithuania|url=https://archive.org/details/estonialatvialit0000will|year=2003|edition=3rd|publisher=Lonely Planet|location=London|isbn=1-74059-132-1}} * {{Cite book| ref=harv| title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy| first=Sharon L.| last=Wolchik| last2=Curry| first2=Jane Leftwich| url=https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&pg=PA238#v=onepage&f=false| publisher=Rowman & Littlefield| year=2007| isbn=978-0-7425-4068-2| pages=238}} * {{Cite book| ref = harv| last = Ziemele| first = Ineta| title = Baltic yearbook of international law| url = https://books.google.com/books?id=iGLp7QEelbIC&pg=PA26| year = 2002| publisher = Martinus Nijhoff Publishers| isbn = 978-90-411-1736-6| pages = 26}} {{Refend}} ==Vanjske veze== {{commonscat|Estonia}} ===Vlada=== * [http://www.president.ee/en/index.html Predsjednik Estonije] * [http://www.riigikogu.ee/?lang=en Premijer Estonije] * [http://www.valitsus.ee/en/ Estonska vlada] * [http://www.vm.ee/?q=en Ministarstvo vanjskih poslova Estonije] * [http://www.stat.ee/?lang=en Državni ured za statistiku] ===Putovanje=== * [http://www.estonia.eu/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100804182212/http://estonia.eu/ |date=2010-08-04 }} * [http://www.eesti.ee/eng/ Portal E-Estonia] * [http://www.visitestonia.com/ Portal VisitEstonia] *{{Wikivoyage-inline}} ===Mape=== * [http://maps.google.co.uk/maps?q=estonia+map&ll=58.608334,25.004883&spn=13.048165,32.915039&gl=uk&t=p&z=5 google.com mapa Estonije] ===Opće informacije=== * [http://www.estonica.org/ Encyclopedia Estonica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=2010-04-13 }} * [http://www.estinst.ee/ Estonski institut] *{{CIA World Factbook link|en|Estonia}} * [https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17220810 BBC News – Estonia country profile] * [https://web.archive.org/web/20081011192732/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/estonia.htm Estonia] at ''UCB Libraries GovPubs'' *{{Wikiatlas|Estonia}} {{Evropa}} {{Baltičke države}} {{Države članice Evropske unije}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Estonija| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] sb6nxgogfyu44unfesqfa9a2oczbo7k DNK 0 3516 42647655 42645451 2026-06-28T13:56:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647655 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DNA Structure+Key+Labelled pn NoBB.sr.png|mini|right|320pxt struka [[heliks]]a DNK molekula. [[Atom]]i su obojeni po [[hemijski element|elementu]]. Detaljna struktura dva [[nukleotid|bazna]] para je prikazana s desne strane.]] '''Dezoksiribonukleinska kiselina''' ('''DNK'''), [[Nukleinske kiseline|nukleinska kiselina]] koja sadrži uputstva za razvoj i pravilno funkcionisanje svih živih organizama. Zajedno sa Sa [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] i [[protein]]ima, DNK je jedan od tri glavna tipa [[makromolekul]]a koji su esencijalni za sve poznate forme [[život]]a. Sva živa bića svoj [[Genetika|genetički]] materijal nose u obliku DNK, sa izuzetkom nekih [[virus]]a koji imaju ribonukleinsku kiselinu (RNK). DNK ima veoma važnu ulogu ne samo u prenosu genetičkih informacija sa jedne na drugu generaciju, već sadrži i uputstva za građenje neophodnih ćelijskih [[organela]], proteina i RNK molekula. DNK segment koji prenosi ova važna uputstva se naziva [[gen]].<ref name="Lewin_Genes6th">{{Cite book|title=Genes |url=https://archive.org/details/genesvi0000lewi_n1p0 |author=Benjamin Lewin |publisher = Oxford University Press |edition= 6th ed. |year=1997| isbn = 0-19-857779-6}}</ref> U [[eukariote|eukariotima]], [[organizam|organizmima]] kao što su [[životinja|životinje]], [[biljke]], [[gljive]] i [[protisti|protiste]], najveći broj DNK molekula se nalazi u [[jedro|jedru]] [[Ćelija (biologija)|ćelije]], a manji broj je u organelama, kao što su [[mitohondrija|mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i.<ref name="Russell_iGenetics">{{Cite book|last=Russell | first = Peter | title = iGenetics |url=https://archive.org/details/igenetics0000russ | publisher = Benjamin Cummings | location = New York |year=2001| isbn = 0-8053-4553-1}}</ref> U [[prokariote|prokariotima]] (npr. [[bakterija]]ma) DNK se nalazi u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Za razliku od [[enzim]]a, DNK molekul ne utiče direktno na druge molekule, već različiti enzimi sarađuju sa DNK i [[Transkripcija (genetika)|realizuju informacije]] bilo u obliku RNK molekula ili u obliku proteina. Ovakav odnos je deo [[Centralna dogma molekularne biologije|centralne dogme]] [[Molekularna biologija|molekularne biologije]].<ref name = "Brown_Genomes3rd">{{Cite book|title=Genomes |author=Brown T.A. |publisher= Garland Science |edition= 3rd ed. |year=2006| isbn = 0-8153-4138-5}}</ref> Ćelije sadrže DNK organizovan u duge strukture koje se zovu [[hromozom]]i. Tokom pripreme za [[ćelijska deoba|ćelijsku deobu]] hromozomi se dupliraju procesom [[Replikacija DNK|replikacije DNK]], tako da svaka od novonastalih ćelija ima kompletan set hromozoma. U hromozomima, [[hromatin]]ski proteini, kao što su [[histon]]i, organizuju DNK na takav način da molekul postaje veoma kompaktan i može da stane u ćelije koje su na hiljade puta manje od raspletenih DNK molekula. Ove kompaktne strukture uslovljavaju interakcije između DNK i drugih proteina, i pomažu u kontrolisanju delova DNK koji se [[Transkripcija (genetika)|transkribuju]].<ref name="VoetBiochemistry3rd">{{VoetBiochemistry3rd |chapter=DNA Replication, Repair, and Recombination}}</ref> DNK je dugačak [[polimer]], sastavljen od manjih jedinica koje se nazivaju [[nukleotid]]i. DNK se sastoji od dva polimerna lanca koji imaju [[Antiparalelan (biohemija)|antiparalelnu]] orijentaciju. Međusobno [[estar|povezani]] nukleotidi čine skelet DNK molekula formiran od [[monosaharid|šećera]] dezoksiriboze i [[fosfat]]nih grupa. Ovaj skelet takođe sadrži četiri različite [[Nukleobaza|nukleobaze]], vezane za dezoksiribozu. Redosled ove četiri baze je osnova kodiranja genetičkog materijala. Informacija se čita koristeći [[genetički kod]], kojim se specificira sekvenca [[aminokiselina]] u proteinima. Kod se čita kopiranjem delova DNK u molekule RNK u procesu koji se naziva [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]]. DNK svake osobe, njihov [[genom]], naslijeđen je od oba roditelja. Majčina mitohondrijska DNK zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke npr. crvene [[krv]]ne [[stanica|stanice]], većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNK naslijeđene od majke. == Uvod == [[Datoteka:DNA_Overview.png|thumb|200px|Osnovna građa dijela jedne deoksiribonukleinske kiseline]] DNK nije jedinstvena [[molekula]] nego par molekula koje su međusobno povezane [[vodik]]ovim vezama i organizirane tako da su njeni lanci međusobno komplementarni, od početka do kraja. Svaki se lanac DNK sastoji od građevnih jedinica zvanim nuklotidi kojih ima 4 vrste: [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). U nekim organizmima, posebice u PBS1 faga, [[uracil]] zamjenjuje timin u DNK samog organizma. Te osnovne komponente nukleinskih kiselina mogu biti polimerizirane po bilo kojem redu po čemu je sama molekula jedinstvena. Između dva lanca, svaka baza jednog može biti sparena s određenom bazom drugog lanca i to tako da se adenin spaja uvijek sa timinom (spajaju se sa dvije vodikove veze), i obrnuto te citozin uvijek sa guaninom (tri vodikove veze), i obrnuto. Tako dobivamo moguće kombinacije: A+T, T+A, C+G, G+C. U rijetkim se situacijama događa krivo sparivanje npr. kad timin prijeđe u svoju enolni oblik, a citozin u imino oblik. Dvolančana struktura DNK omogućava jednostavan mehanizam za DNK replikaciju: lanci DNK se odvajaju poput patenta zatvarača čime se lanci otvaraju prema brojnim nukleotidima u okolini. [[Enzim]]i stvaraju novi lanac tržeći pravilnu bazu u okolini i sparuju je sa originalnim jednostrukim lancem. Naravno, baza na starom lancu određuje koja će baza biti na novom lancu da se sačuva komplementarnost. Tako stanica završava replikaciju sa još jednom kopijom svoje DNK. DNK sadrži [[gen]]etičku informaciju koja se nasljeđuje potomcima. Ta informacija određena je redoslijedom parova baza. Lanac DNK sadrži gene, područja koja reguliraju gene i područja koja nemaju nikakvu funkciju ili funkciju koju mi još ne znamo. Geni se mogu shvatiti kao ''kuharica'' ili ''program'' organizma. Još neke odrednice DNK: * DNK je [[kiselina]] zbog [[fosfat]]nih skupina između svake [[deoksiriboza|deoksiriboze]]. To je primaran razlog negativnog naboja DNK. * ''Polaritet'' pojedinog para je bitno pa A+T nije isto T+A i C+G nije isto G+C. * [[Mutacija]] su određene greške u lancima DNK koje su nastale slučajno bilo da su baze preskočene, umetnute ili nepravilno udvostručene, zatim lanci mogu biti nadodani ili odrezani ili su to pak kombinacije svih ovih nezgodnih operacija. Mutacije se javljaju pri kemijskim oštećenjima (mutageni), oštećenjima [[Sunce|zračenjem]] (UV zrake) ili kompliciranim zamjenama gena. * DNK djeluje kao enzim u laboratorijskim uvjetima, ali kod živih organizama to još nije utvrđeno. * Tradicijski gledano DNK gradi dvostruku formu (Watson-Creekov model), ali može graditi trostruke pa i četverostruke forme (Hoogstenov model). * DNK se od [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNK) razlikuje po tome što sadrži 2-deoksiribozu umjesto riboze te što je timin kod RNK zamijenjen nukleotidom uracilom. == Osobine == [[Datoteka:DNA orbit animated.gif|mini|levo|290px|Struktura DNK ({{PDB2|1D65}})<ref>{{Cite journal |title = Molecular structure of the B-DNA dodecamer d(CGCAAATTTGCG)2. An examination of propeller twist and minor-groove water structure at 2.2 A resolution |author = Edwards K.J., Brown D.G., Spink, N., Skelly J.V., Neidle S. |journal = J.Mol.Biol. |year= 1992 |volume = 226 |pmid = 1518049 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1518049?dopt=Abstract|pages=1161-1173}}</ref>]] [[Datoteka:DNA chemical structure.sr.svg|mini|250px|Struktura DNK. [[Vodonična veza|Vodonične veze]] su prikazane isprekidanim linijama]] DNK molekul je dugačak [[polimer]] koji se sastoji od [[nukleotid]]a, jedinica koje se ponavljaju.<ref>{{Cite book|author=Saenger Wolfram | title = Principles of Nucleic Acid Structure | publisher = Springer-Verlag | location = New York |year=1984| isbn = 0-387-90762-9}}</ref><ref name="Alberts">{{AlbertsMolecularBiology4th}}</ref><ref name=Butler>{{Cite book|author=Butler John M. |year=2001|title=Forensic DNA Typing |url=https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-147951-0| oclc=223032110 45406517|pages=[https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl/page/14 14]-15}}</ref> Nukleotidi su veoma male jedinice, međutim, DNK molekul se sastoji od miliona nukleotida, što ga čini veoma dugim. Najveći ljudski [[hromozom]] se sastoji od 440 miliona nukleotida, odnosno 220 miliona parova.<ref>{{Cite journal |author=Gregory S, Barlow KF, McLay KE, Kaul R, Swarbreck D, Dunham A, Scott CE, Howe KL, Woodfine K |title=The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-05-18_441_7091/page/n82 |journal=Nature |volume=441 |issue=7091 |year=2006|pmid=16710414 | doi = 10.1038/nature04727 |bibcode = 2006Natur.441..315G|pages=315-21 | issn=0028-0836}}</ref> Baza koja je povezana sa šećerom naziva se [[nukleozid]], dok baza koja je povezana sa šećerom i jednom ili više fosfatnih grupa se naziva nukleotid.<ref name=Ghosh>{{Cite journal |author=Ghosh A, Bansal M |title=A glossary of DNA structures from A to Z |journal=Acta Crystallogr D |volume=59 |issue=4 |year=2003|pmid=12657780 |doi=10.1107/S0907444903003251|pages=620-6}}</ref> Kada je više nukleotida međusobno povezano, kao npr. u DNK molekulu, taj polimer se onda naziva polinukleotidni lanac.<ref name=IUPAC>[http://www.chem.qmul.ac.uk/iupac/misc/naabb.html Abbreviations and Symbols for Nucleic Acids, Polynucleotides and their Constituents] IUPAC-IUB Commission on Biochemical Nomenclature (CBN) Accessed 03 Jan 2006</ref> [[Džejms D. Votson|Votson]] i [[Fransis Krik|Krik]] su [[1953]]. pokazali da je u živim organizmima DNK molekul sastavljen od dva polinukleotidna lanca koji su spiralno uvijeni jedan oko drugog. Za to otkriće su nagrađeni [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]]. Vertikalna dužina svakog obrtaja spirale je 34&nbsp;[[Angstrem (jedinica)|angstrema]] (3,4&nbsp;nm) i prečnik je 10&nbsp;angstrema (1,0&nbsp;nm).<ref name=FWPUB>{{Cite journal| author = Watson J.D. and Crick F.H.C. | pmid=13054692 | doi = 10.1038/171737a0 | url= http://www.nature.com/nature/dna50/watsoncrick.pdf | title=A Structure for Deoxyribose Nucleic Acid | journal=Nature | volume=171 | year=1953| format=PDF| issue = 4356 | bibcode=1953Natur.171..737W|pages=737-738}}</ref><ref name=berg>Berg J., Tymoczko J. and Stryer L. (2002) ''Biochemistry.'' W. H. Freeman and Company {{ISBN|0-7167-4955-6}}</ref> Prema jednoj drugoj studiji, kada se merenje izvrši u određenom rastvoru DNK lanac je 22 do 26&nbsp;Angstroma širok (2,2 do 2,6&nbsp;nm), i jedna nukleotidna jedinica doprinosi dužini sa 3,3&nbsp;Å (0,33&nbsp;nm).<ref>{{Cite journal |author=Mandelkern M, Elias J, Eden D, Crothers D |title=The dimensions of DNA in solution |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1981-10-15_152_1/page/153 |journal=J Mol Biol |volume=152 |issue=1 |year=1981|pmid=7338906 |doi=10.1016/0022-2836(81)90099-1|pages=153-61}}</ref> Šećer u DNK molekulu je [[pentoza]] (nazvan tako jer sadrži pet [[ugljenik]]ovih atoma) [[Dezoksiriboza|2-dezoksiriboza]] ([[Ribonukleinska kiselina|RNK]] molekul se sastoji od šećera [[riboza|riboze]], otuda i pun naziv ''ribonukleinska kiselina''). Šećeri su međusobno povezani [[fosfat]]nim grupama koje stvaraju [[Fosfodiestarska veza|fosfodiestarsku vezu]] između trećeg i petog ugljenikovog atoma šećernog prstena. Fosfodiestarske veze su asimetrične, te DNK polinukleotidni lanci imaju smer. Kako ovi lanci idu u suprotnim smerovima, kaže se da je DNK antiparalelna. Asimetrični krajevi DNK baza se označavaju sa 5' (pet prim) i 3' (tri prim). Antiparalelnost znači da jedan lanac ide u smeru 5'→ 3', dok suprotni lanac ide u smeru 3'→ 5'. Spiralni lanac koji čini DNK se održava u tom obliku pomoću [[vodonična veza|vodoničnih veza]] između parova baza.<ref name="Yakovchuk2006">{{Cite journal |author=Yakovchuk P, Protozanova E, Frank-Kamenetskii MD |title=Base-stacking and base-pairing contributions into thermal stability of the DNA double helix |journal=Nucleic Acids Res. |volume=34 |issue=2 |year=2006|pmid=16449200 |pmc=1360284 |doi=10.1093/nar/gkj454|pages=564-74}}</ref> U DNK molekulu postoje četiri baze [[Adenin]] (A), [[Citozin]] (C), [[Guanin]] (G) i [[Timin]] (T):<ref name=berg/> <div class="thumb floatright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:500px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[Datoteka:Adenine.svg|80px]] |[[Datoteka:Guanine chemical structure.png|118px]] |[[Datoteka:Thymine chemical structure.png|97px]] |[[Datoteka:Cytosine chemical structure.png|75px]] |- ||Adenin ||Guanin ||Timin ||Citozin |} <div style="border: none; width:500px;"><div class="thumbcaption">Hemijske strukture četiri baze koje čine DNK molekul.</div></div></div> Četiri baze su međusobno komplementarne: adenin (A) jednog lanca je uvek u paru sa timinom (T) naspramnog lanca, i povezani su dvema vodoničnim vezama. Guanin (G) jednog lanca je uvek u paru sa citozinom (C) naspramnog lanca, i povezani su trima vodoničnim vezama. Svaki par baza rotira u odnosu na susedni za 36°, tako da svaki obrtaj spirale dva polinukleotidna lanca čine deset parova baza (A-T i G-C). Polinukleotidni lanci rotiraju u pravcu suprotnom od kazaljki na satu. Baze su podeljene u dve grupe – [[purin]]ske (adenin i guanin) i [[pirimidin]]ske (citozin i timin). [[Uracil]] (U) baza koja se nalazi u RNK molekulu i koja zamenjuje timin, pripada pirimidinskoj grupi. Jedina razlika između timina i uracila je nedostatak jedne metil-grupe kod uracila. Uracil je standardna baza RNK molekula, i ne postoji kao takva u DNK molekulu. Jedini, trenutno poznati, izuzetak je bakterijski virus PBS1 koji u svom DNK molekulu ima uracil kao sastavnu bazu<ref name="nature1963-takahashi">{{Cite journal | author=Takahashi I, Marmur J. | title=Replacement of thymidylic acid by deoxyuridylic acid in the deoxyribonucleic acid of a transducing phage for Bacillus subtilis | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1963-02-23_197_4869/page/794 | journal=Nature | year=1963| volume=197 | pmid=13980287|pages=794-5}}</ref>. Osim RNK i DNK veliki broj veštačkih analoga nukleinskih kiseline je kreiran radi studiranja osobina nukleinskih kiselina, kao i za primenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]].<ref>{{Cite journal |author=Verma S, Eckstein F |title=Modified oligonucleotides: synthesis and strategy for users |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1998_67/page/99 |journal=Annu. Rev. Biochem. |volume=67 |year=1998|pmid=9759484 |doi=10.1146/annurev.biochem.67.1.99|pages=99-134}}</ref> === Žlebovi === [[Datoteka:1DNA.gif|right|mini|320px|Veliki i mali žleb DNK. Mali žleb je mesto gde se vezuje boja [[Hehst boja|Hehst 33258]]<ref>{{Cite journal |title = The molecular structure of the complex of Hoechst 33258 and the DNA dodecamer d(CGCGAATTCGCG) |author = Mai-kun Teng, Nassim Usman, Christin A. Frederick and Andrew H.-J. Wang |journal = Nucl. Acids Res. |year = 1988 |volume = 16 |issue = 6 |doi = 10.1093/nar/16.6.2671 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/16/6/2671.short|pages=2671-2690}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Binding of Hoechst33258 to the minor groove of B-DNA |author = Philip E. Pjura, Kazimierz Grzeskowiak, Richard E. Dickerson |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 197 |issue = 2 |year= 1987 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022283687901239 |doi = 10.1016/0022-2836(87)90123-9|pages=257-271}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Binding characteristics of Hoechst 33258 with calf thymus DNA, poly[d(A-T)] and d(CCGGAATTCCGG): multiple stoichiometries and determination of tight binding with a wide spectrum of site affinities |author = Frank G. Loontiens, Peter Regenfuss, Annelies Zechel, Lieve Dumortier, Robert M. Clegg |journal = Biochemistry |year= 1990 |volume = 29 |issue = 38 |doi = 10.1021/bi00490a021 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00490a021|pages=9029-9039}}</ref>]] Dva komplementarna heliksna lanca formiraju osnovu DNK molekula. Prepoznatljiv je i dvostruki heliks koji prati otvore, ili žlebove, između lanaca. Ta udubljenja su neposredno pored parova baza, te mogu da služe kao mesta vezivanja proteina i malih molekula. Pošto lanci nisu direktno nasuprot jedan drugom, žlebovi nemaju jednaku veličinu. Veliki žleb je 22&nbsp;Å širok, dok mali žleb ima 12&nbsp;Å.<ref>{{Cite journal |author=Wing R, Drew H, Takano T, Broka C, Tanaka S, Itakura K, Dickerson R |title=Crystal structure analysis of a complete turn of B-DNA |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1980-10-23_287_5784/page/754 |journal=Nature |volume=287 |issue=5784 |year=1980|pmid=7432492 |doi=10.1038/287755a0|bibcode = 1980Natur.287..755W|pages=755-8}}</ref> Postoji niz izuzetaka, prvenstveno u slučajevima neobičnih DNK konformacija. Nazivi veliki i mali žleb se uvek odnose na razlike u veličini udubljenja kad je DNK u običnoj B formi. [[Nukleotid|Baze]] malog žleba su na podesnijem rastojanju za vezivanje [[ligand (biohemija)|liganda]], nego baze velikog žleba. Iz tog razloga, proteini poput [[transkripcioni faktor|traskripcionih faktora]] koji se vezuju za specifične sekvence dvostrukog DNK heliksa obično formiraju [[Vodonična veza|vodonične veze]] sa izloženim stranama baza malog žleba.<ref name="Pabo1984">{{Cite journal |author=Pabo C, Sauer R |title=Protein-DNA recognition |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1984_53_annual/page/293 |journal=Annu Rev Biochem |volume=53 |year=1984|pmid=6236744 | doi = 10.1146/annurev.bi.53.070184.001453|pages=293-321}}</ref> === Denaturacija i hibridizacija DNK === [[Sekundarna struktura proteina|Sekundarna struktura]] DNK je podložna [[Denaturacija (biohemija)|denaturaciji]]. Pod denaturacijom se podrazumeva narušavanje sekundarne strukture tako da se dvolančani DNK molekul razdvaja na dva polinukleotidna lanca. Pod odgovarajućim uslovima može doći do renaturacije, tj. do ponovnog spajanja komplementarnih lanaca DNK.<ref>{{Cite journal | title = The Phylogeny of the Hominoid Primates, as Indicated by DNA-DNA Hybridization | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1984_20_1/page/2 | author = C.G. Sibley and J.E. Ahlquist | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 20 | issue = 1 | year= 1984 | pmid = 6429338 | doi = 10.1007/BF02101980|pages=2-15}}</ref> Procesi denaturacije i renaturacije odigravaju se i u ćeliji pod kontrolisanim uslovima i u ograničenom obimu. Ti procesi predstavljaju neophodan preduslov za normalno funkcionisanje DNK, odnosno za njenu replikaciju i [[transkripcija|transkripciju]]. Kada se u rastvoru nađu dva polinukleotidna lanca koji imaju komplementarne redoslede nukleotida, nagradiće se [[hibrid]]ni dvolančani molekul.<ref>{{Cite journal| author = R.M. Myers, T. Maniatis, and L.S. Lerman| title = Detection and Localization of Single Base Changes by Denaturing Gradient Gel Electrophoresis |year= 1987 |journal = Methods in Enzymology | volume = 155| pmid = 3431470 |isbn=978-0-12-182056-5 | doi = 10.1016/0076-6879(87)55033-9|pages=501-527}}</ref><ref>{{Cite journal | author = T. Po, G. Steger, V. Rosenbaum, J. Kaper, and D. Riesner | title = Double-stranded cucumovirus associated RNA 5: experimental analysis of necrogenic and non-necrogenic variants by temperature-gradient gel electrophoresis | url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1987-07-10_15_13/page/5068 | journal = Nucleic Acids Research | year= 1987 | volume = 15 | pmid = 3601667 | issue = 13| pmc = 305948 | doi = 10.1093/nar/15.13.5069|pages=5069-5083}}</ref> Denaturisana DNK može da hibridizuje sa denaturisanom DNK iste ili različite vrste, ili sa RNK. Hibridizacija je našla veoma široku primenu u istraživanjima u molekularnoj biologiji i predstavlja jednu od osnovnih tehnika [[genetički inženjering|genetičkog inženjeringa]]. === Sparivanje baza === [[Datoteka:DNA_Structure.jpg‎|250px|mini|levo|Antiparalelnost dva [[polinukleotidni lanac|polinukleotidna lanca]] DNK molekula]] <div class="thumb floatright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[Datoteka:GC DNA base pair.sr.svg|282px]] |} {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[Datoteka:AT DNA base pair.sr.svg|282px]] |} <div style="border: none; width:282px;"><div class="thumbcaption">Gore, ''GC'' bazni par sa tri [[vodonična veza|vodonične veze]]. Dole, ''AT'' bazni par sa dve vodonične veze. Nekovalentne veze između parova su prikazane isprekidanim linijama.</div></div></div> Svaka baza jednog lanca se sparuje samo sa jednom bazom na naspramnom lancu. Ovakvo sparivanje se naziva komplementarno sparivanje. Purin se sparuje sa [[pirimidin]]om [[vodonična veza|vodoničnim vezama]], te se [[Adenin|A]] sparuje samo sa [[Timin|T]] (dvema vodoničnim vezama) i [[Citozin|C]] samo sa [[Guanin|G]] (sa tri vodonične veze). Kako vodonične veze nisu kovalentne, one se lako raskidaju i lako ponovo formiraju. Ove veze se raskidaju ili mehaničkim silama (npr. tokom [[Replikacija DNK|replikacije]]) ili visokom [[temperatura|temperaturom]].<ref>{{Cite journal | author = Clausen-Schaumann H, Rief M, Tolksdorf C, Gaub H | title = Mechanical stability of single DNA molecules | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=1300792&blobtype=pdf | journal = Biophys J | volume = 78 | issue = 4 | year = 2000 | pmid = 10733978 | pages = 1997-2007 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2019-09-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190924224955/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1300792/pdf/10733978.pdf }}</ref> Dve vodonične veze se lakše raskidaju od tri. Ovaj podatak je bitan ako sekvenca DNK molekula nije unapred poznata. Kad je sekvenca DNK molekula nepoznata, u [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] se između ostalog primenjuje tehnika koja koristi temperaturu. Što je temperatura viša, to se DNK molekul teže raskida, te se može pretpostavi da taj molekul DNK ima veliki broj C i G baza (i.e. visok [[GC-sadržaj]]). DNK sa visokim GC-sadržajem je stabilnija od DNK sa niskim GC-sadržajem.<ref>{{Cite journal |journal = Methods in Enzymology |title = Use of Ultravialet Absorbance-Temperature Profile for Determining the Guanine plus Cytosine Content of DNA |author = M. Mandel and J. Marmur |year= 1968 |volume = 12 |issue = 2 |isbn=978-0-12-181856-2 |doi=10.1016/0076-6879(67)12133-2|pages=198-206}}</ref> Direktna posledica nukleotidne komplementarnosti je da su informacije u dvolančanoj sekvenci DNK heliksa duplirane, što je vitalno za replikaciju molekula. Ova reverzibilna i specifična interakcija između komplementarnih parova baza je kritična za sve funkcije DNK u živim organizmima.<ref name=Alberts/> Kao što je gore napomenuto, većina DNK molekula se sastoji od dva polimerna lanca, spojena u heliksnu strukturu nekovalentnim vezama. Ova dvolančana struktura (''dsDNA'') se u znatnoj meri održava posredstvom interakcija međulančanog slaganja baza, koje se najjače za G,C stekove. Dva lanca se mogu razdvojiti u procesu poznatom kao topljenje, čime se formiraju dva molekula (''ssDNA''). Do topljenja dolazi kad su uslovi podesni, kao što su visoke temperature, niske koncentracije soli i visoke [[pH vrednost]]i (nizak pH takođe otapa DNK, ali pošto je DNK nestabilna usled denaturacije kiseline, nizak pH se retko koristi). Stabilnost dsDNA forme zavisi ne samo od GC-sadržaja (% G,C baznih parova) nego i od sekvence (pošto je formiranje stekova zavisno od nje), kao i od dužine (duži molekuli su stabilniji). Stabilnost se može meriti na različite načine. Uobičajen pristup je merenje [[Hibridizacija DNK|temperature topljenja]] (ona se još naziva ''T<sub>m</sub>'' vrednost), što je temperatura na kojoj se 50% dvolančanih molekula konvertuje u jednolančane molekule. Nastali jednolančani DNK molekuli nemaju jedinstven zajednički oblik, mada su neke konformacije stabilnije od drugih.<ref>{{Cite journal |author=Isaksson J, Acharya S, Barman J, Cheruku P, Chattopadhyaya J |title=Single-stranded adenine-rich DNA and RNA retain structural characteristics of their respective double-stranded conformations and show directional differences in stacking pattern |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=51 |year=2004|pmid=15609994 | doi = 10.1021/bi048221v|pages=15996-6010}}</ref> Temperatura topljenja je zavisna od jonske snage i DNK koncentracije. Konsekventno, GC sadržaj i dužina dvostrukog DNK lanca određuju jačinu asocijacije između lanaca. Dugi DNK heliksi sa visokim GC sadržajem imaju lance sa jačim interakcijama, dok kratki heliksi sa visokim AT sadržajem imaju lance sa slabijim interakcijama.<ref>{{Cite journal |author=Chalikian T, Völker J, Plum G, Breslauer K |title=A more unified picture for the thermodynamics of nucleic acid duplex melting: A characterization by calorimetric and volumetric techniques |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1999-07-06_96_14/page/7853 |pmc=22151 |journal=Proc Natl Acad Sci USA |volume=96 |issue=14 |year=1999|pmid=10393911 |doi=10.1073/pnas.96.14.7853|bibcode = 1999PNAS...96.7853C|pages=7853-8}}</ref> U biologiji, delovi DNK dvostrukih heliksa koji se lako razdvajaju, kao što je TATAAT [[Pribnov-kutija]] u nekim [[promoter (biologija)|promoterima]], teže da imaju visok AT sadržaj.<ref>{{Cite journal |author=deHaseth P, Helmann J |title=Open complex formation by Escherichia coli RNA polymerase: the mechanism of polymerase-induced strand separation of double helical DNA |url=https://archive.org/details/sim_molecular-microbiology_1995-06_16_5/page/817 |journal=Mol Microbiol |volume=16 |issue=5 |year=1995|pmid=7476180 |doi=10.1111/j.1365-2958.1995.tb02309.x|pages=817-24}}</ref><ref name="Pribnow1975">{{Cite journal | author = Pribnow David | year = 1975 | month = March | title = Nucleotide sequence of an RNA polymerase binding site at an early T7 promoter | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 72 | issue = 3 | issn = 1091-6490 | doi = 10.1073/pnas.72.3.784 | pmid = 1093168 | pmc = 432404 | url = http://www.pnas.org/content/72/3/784.short | pages = 784-788 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2014-11-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141102043804/http://www.pnas.org/content/72/3/784.short | dead-url = yes }}</ref><ref name="Schaller1975">{{Cite journal | author = Schaller Heinz, Gray Christopher, Herrman Karin | year = 1975 | month = February | title = Nucleotide sequence of an RNA polymerase binding site from the DNA of Bacteriophage fd | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 72 | issue = 2 | issn = 1091-6490 | doi = 10.1073/pnas.72.2.737 | pmid = 1054851 | pmc = 432391 | url = http://www.pnas.org/content/72/2/737.short | pages = 737-741 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2019-02-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190207072518/https://www.pnas.org/content/72/2/737.short | dead-url = yes }}</ref> === Smisao i antismisao === [[Datoteka:Antisense DNA oligonucleotide.png|Šematski prikaz načina na koji antismisaoni DNK lanci mogu da ometaju proteinsku [[Translacija (genetika)|translaciju]].|mini|250px|right]] DNK sekvenca se naziva smisaonom ({{jez-eng|sense}}) (''negativna (-)''), ako je njena sekvenca ista kao i sekvenca [[iRNK]] kopije koja se [[Translacija (genetika)|translira]] u protein.<ref>[http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/newsletter/misc/DNA.html Designation of the two strands of DNA] JCBN/NC-IUB Newsletter 1989, Accessed 07 May 2008</ref> Komplementarna sekvenca suprotnog lanca se naziva antismisaona (''pozitivna (+)''') sekvenca. Obe sekvence mogu da postoje na različitim delovima istog DNK lanca (i.e. oba lanca mogu da sadrže obe smisaone i antismisaone sekvence). Ponekad se fraza ''kodirajući lanac'' sreće. Međutim, kodirajuća i nekodirajuća RNK mogu da budu [[Transkripcija (genetika)|transkribovane]] na sličan način sa oba lanca. U nekim slučajevima do transkripcije dolazi u oba pravca počevši od zajedničkog promoterskog regiona, ili do transkripcije može doći unutar [[intron]]a, na oba lanca.<ref name="Anne-Lise Haenni 2003">{{Cite journal |title=Expression strategies of ambisense viruses |author= Anne-Lise Haenni |year= 2003 |journal=Virus Research |volume=93 |issue=2 |year=2003|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168170203000947|pages=141-150}}</ref><ref name="pmid1993885">{{Cite journal |journal=J Gen Virol. |year=1991|volume=72 |title=Ambisense segment 3 of rice stripe virus: the first instance of a virus containing two ambisense segments |author= Kakutani T, Hayano Y, Hayashi T, Minobe Y. |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1993885|pages=465-8}}</ref><ref name="pmid2016591">{{Cite journal |journal=J Gen Virol. |year=1991|volume=72 |title=Complete nucleotide sequence of RNA 3 of rice stripe virus: an ambisense coding strategy |author=Zhu Y, Hayakawa T, Toriyama S, Takahashi M. |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2016591|pages=763-7}}</ref> Kod [[prokariote|prokariota]] i [[eukariote|eukariota]], antismisaone RNK sekvence se formiraju, mada funkcija tih molekula nije potpuno jasna.<ref name="pmid15851066">{{Cite journal |author=Hüttenhofer A, Schattner P, Polacek N |title=Non-coding RNAs: hope or hype? |url=https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_2005-05_21_5/page/289 |journal=Trends Genet |volume=21 |issue=5 |year=2005|pmid=15851066 |doi=10.1016/j.tig.2005.03.007|pages=289-97}}</ref> Jedna od pretpostavki je da antismisaoni RNK molekuli učestvuju u regulaciji [[ekspresija gena|ekspresije gena]] putem RNK-RNK sparivanja baza.<ref name="pmid15389973">{{Cite journal |author=Munroe S |title=Diversity of antisense regulation in eukaryotes: multiple mechanisms, emerging patterns |journal=J Cell Biochem |volume=93 |issue=4 |year=2004|pmid=15389973 | doi = 10.1002/jcb.20252|pages=664-71}}</ref> Kod malog broja DNK sekvenci prokariota u eukariota, i nešto većeg broja [[plazmid]]a i [[virus]]a, razlika između smisaonih i antismisaonih lanaca je zamagljena preklapanjem gena.<ref name="pmid15680581">{{Cite journal |author=Makalowska I, Lin C, Makalowski W |title=Overlapping genes in vertebrate genomes |url=https://archive.org/details/sim_computational-biology-and-chemistry_2005-02_29_1/page/n7 |journal=Comput Biol Chem |volume=29 |issue=1 |year=2005|pmid=15680581 |doi=10.1016/j.compbiolchem.2004.12.006|pages=1-12}}</ref> U tim slučajevima, neke DNK sekvence imaju dvostruku ulogu. One kodiraju jedan protein kad se čitaju duž jednog lanca, i drugi protein kad se čitaju u suprotnom pravcu duž drugog lanca. Kod [[bakterija]], ovo preklapanje može da učestvuje u regulaciji transkripcije gena,<ref name="pmid15520290">{{Cite journal |author=Johnson Z, Chisholm S |title=Properties of overlapping genes are conserved across microbial genomes |journal=Genome Res |volume=14 |issue=11 |year=2004|pmid=15520290 | doi = 10.1101/gr.2433104 |pmc=525685|pages=2268-72}}</ref> dok kod virusa, preklapajući geni povećavaju količinu informacije koja može da bude kodirana unutar malog viralnog genoma.<ref name="pmid1771674">{{Cite journal |author=Lamb R, Horvath C |title=Diversity of coding strategies in influenza viruses |journal=Trends Genet |volume=7 |issue=8 |year=1991|pmid=1771674 |doi=10.1016/0168-9525(91)90326-L|pages=261-6}}</ref> === Pakovanje DNK molekula u ćelijama === {{Pfam_box | Symbol = Histone | Name = Nukleozom | image = Nucleosome 1KX5 colour coded.png | width = 250px | caption = Kristalna struktura [[nukleozom]]a. Proteinske komponente su <span style="color:#aa0;"> H2A </span>, <span style="color:red;"> H2B </span>, <span style="color:blue;"> H3 </span> i <span style="color:green;"> H4 </span>. Pogled je odozgo kroz superheliksnu osu. ({{PDB2|1KX5}})<ref>{{Cite journal |title = Solvent Mediated Interactions in the Structure of the NucleosomeCoreParticle at 1.9 Å Resolution |author = Curt A. Davey, David F. Sargent, Karolin Luger, Armin W. Maeder, Timothy J. Richmond |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 319 |issue = 5 |month = June |year= 2002 | doi = 10.1016/S0022-2836(02)00386-8 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283602003868|pages=1097-1113}}</ref> | Pfam = PF00125 | Pfam_clan = CL0012 | InterPro = IPR007125 | SMART= | PROSITE= | SCOP = 1hio | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | PDB = {{PDB2|1eqz}}, {{PDB2|1f66}}, {{PDB2|1hq3}}, {{PDB2|1id3}}, {{PDB2|1kx3}}, {{PDB2|1kx4}}, {{PDB2|1kx5}}, {{PDB2|1m18}}, {{PDB2|1m19}}, {{PDB2|1m1a}}, {{PDB2|1p34}}, {{PDB2|1p3a}}, {{PDB2|1p3b}}, {{PDB2|1p3f}}, {{PDB2|1p3g}}, {{PDB2|1p3i}}, {{PDB2|1p3k}}, {{PDB2|1p3l}}, {{PDB2|1p3m}}, {{PDB2|1p3o}}, {{PDB2|1p3p}}, {{PDB2|1q9c}}, {{PDB2|1s32}}, {{PDB2|1tyz}}, {{PDB2|1u35}}, {{PDB2|2aro}}, {{PDB2|2cv5}}, {{PDB2|2hio}} }} Gotovo kod svih [[prokariote|prokariota]], DNK je kružni molekul sagrađen od dva spiralno uvijena polinukleotidna lanca. Kod [[eukariote|eukariota]] organizacija DNK molekula je nešto komplikovanija. DNK molekul je veoma dugačak, u proseku do 1,8 metara. Molekul te dužine mora da stane u ćelije koje su veoma male i ne mogu da se vide golim okom. Ćelije moraju da veoma kompaktno spakuju DNK molekul. To omogućavaju proteinima koji se zovu [[histon]]i.<ref name="Youngson">{{Cite book| last= Youngson|author=Robert M. | title= Collins Dictionary of Human Biology | url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0|year=2006| publisher = HarperCollins| location = Glasgow | isbn = 0-00-722134-7}}</ref><ref name="Lehninger">{{Lehninger4th}}</ref> Histoni su mali, veoma bazni proteini, bogati amino kiselinama kao što su [[lizin]] i [[arginin]]. Oni su glavne proteinske komponente [[hromatin]]a, koje deluju kao kalemi oko kojih se namotava DNK. Oni učestvuju u [[Regulacija genske ekspresije|regulaciji genske aktivnosti]]. Bez histona, nesavijena DNK u hromozomima bi bila veoma dugačka (odnos dužine i širine je veći od 10 miliona kod ljudske DNK). DNK namotana na histone proizvodi oko 90 mikrometera (0.09&nbsp;mm) hromatina, koji se duplira i kondenzuje tokom [[mitoza|mitoze]], dajući oko 120 mikrometara [[hromozom]]a.<ref name="pmid11893489">{{Cite journal | author = Redon C, Pilch D, Rogakou E, Sedelnikova O, Newrock K, Bonner W | title = Histone H2A variants H2AX and H2AZ | journal = Curr. Opin. Genet. Dev. | volume = 12 | issue = 2 | year= 2002 | month = April | pmid = 11893489 | doi = 10.1016/S0959-437X(02)00282-4 | url =|pages=162-9}}</ref> U eukariotskim ćelijama je postoji pet tipova histona: [[Histon H1|''H1'']], [[Histon H2A|''H2A'']], [[Histon H2B|''H2B'']], [[Histon H3|''H3'']] i [[Histon H4|''H4'']].<ref name="Bhasin_2006">{{Cite journal | author = Bhasin M, Reinherz EL, Reche PA | title = Recognition and classification of histones using support vector machine | journal = J. Comput. Biol. | volume = 13 | issue = 1 | year= 2006 | pmid = 16472024 | doi = 10.1089/cmb.2006.13.102 | url =|pages=102-12}}</ref><ref name="HartlFreilfelder&Snyder">{{Cite book|author=Hartl Daniel L., Freifelder David, Snyder Leon A. |year=1988|title = Basic Genetics |url=https://archive.org/details/basicgenetics0000hart |publication-place = Boston |publisher = Jones and Bartlett Publishers | isbn = 0-86720-090-1}}</ref> Histoni su u direktnom kontaktu sa DNK molekulom. Osam histona (po dva H2A, H2B, H3, H4), stvaraju strukture koje izgledaju kao disk. Struktura DNK molekula obavijenog oko diska se naziva ''[[nukleozom]]''. Oko svakog diska DNK molekul se obavije 1,65 puta, u dužini od 147 baznih parova (A-T i C-G), formirajući levoruki superheliksni namotaj.<ref name=pmid9305837>{{Cite journal |author=Luger K, Mäder AW, Richmond RK, Sargent DF, Richmond TJ | title = Crystal structure of the nucleosome core particle at 2.8 A resolution | journal = Nature | volume = 389 | issue = 6648 |year=1997| month = September | pmid = 9305837 | doi = 10.1038/38444 | url =}} {{PDB|1AOI|pages=251-60}}</ref> Tako uvijeni DNK molekul se obavije oko preostalog histona H1, koji ne formira strukturu u obliku diska, već služi samo kao veza do sledećeg diska (izgrađenog od gorepomenutih histona) i ponovo se obavija oko sledećeg diska.<ref name="|isbn0-915274-84-1">{{Cite book|last=Farkas|first=Daniel|title=DNA simplified: the hitchhiker's guide to DNA |url=https://archive.org/details/dnasimplifiedhit0000fark|publisher=AACC Press |location=Washington, D.C |year=1996| isbn = 0-915274-84-1}}</ref> Histon H1 omogućava formiranje strukture višeg reda. Najosnovnija takva formacija je vlakno prečnika 10&nbsp;nm. Gledano kroz mikroskop sveukupna ovakva struktura izgleda kao perlana ogrlica. Ovo uključuje pakovanje DNK oko nukleozoma sa oko 50 baznih parova između njih (ti segment se nazivaju linker DNK). Osnova nukleozoma je formirana od dva H2A-H2B [[proteinski dimer|dimera]] i H3-H4 tetramera. Oni formiraju dve skoro [[simetrija|simetrične]] polovine [[Tercijarna struktura proteina|tercijarne strukture]], sa C2 simetrijom, gde je jedan [[makromolekul]] slika u ogledalu drugog molekula.<ref name=pmid9305837/> Četiri osnovna histona (H2A, H2B, H3 i H4) imaju relativno slične strukture i visoko su očuvani tokom [[evolucija|evolucije]]. Svi imaju ''heliks obrt heliks obrt heliks'' motiv (koji omogućava laku dimerizaciju). Oni isto tako imaju duge ''repove'' na jednom od krajeva [[aminokiselina|aminokiselinskog]] lanca, na kojima dolazi do niza [[Posttranslaciona modifikacija|posttranslacionih modifikacija]]. Smatra se da su histonski proteini evoluciono srodni sa heliksnim delom produženog AAA+ ATPaznog domena,<ref name = "10.1016/j.jsb.2003.10.010">{{Cite journal |title = Evolutionary history and higher order classification of AAA+ ATPases |author = Lakshminarayan M Iyer, Detlef D Leipe, Eugene V Koonin, L Aravind |journal = Journal of Structural Biology |volume = 146 |issue = 1–2 |month = April |year= 2004 |doi = 10.1016/j.jsb.2003.10.010 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1047847703002235|pages=11-31}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Regulation of the transcriptional activator NtrC1: structural studies of the regulatory and AAA+ ATPase domains |author = Seok-Yong Lee, Armando De La Torre, Dalai Yan, Sydney Kustu, B. Tracy Nixon, and David E. Wemmer |doi = 10.1101/gad.1125603 |journal = Genes & Dev. |year = 2003 |volume = 17 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/17/20/2552.short |pages = 2552-2563 |archive-date = 2020-04-23 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200423113527/http://genesdev.cshlp.org/content/17/20/2552.short |url-status = dead }}</ref> C-domena, i sa [[N-terminus]]nim domenom prepoznavanja supstrata Clp/Hsp100 proteina.<ref>{{Cite journal |title = Characterization of the N-terminal repeat domain of Escherichia coli ClpA—A class I Clp/HSP100 ATPase |author = John H. Lo, Tania A. Baker, Robert T. Sauer |doi = 10.1110/ps.41401 |volume = 10 |issue = 3 |month = March |year= 2001 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1110/ps.41401/full|pages=551-559}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Molecular determinants of complex formation between Clp/Hsp100 ATPases and the ClpP peptidase |author = Yong-In Kim, Igor Levchenko, Karolina Fraczkowska, Rachel V. Woodruff, Robert T. Sauer & Tania A. Baker |journal = Nature Structural Biology |volume = 8 |year= 2001 |doi = 10.1038/84967 |url = http://www.nature.com/nsmb/journal/v8/n3/abs/nsb0301_230.html|pages=230-233}}</ref> Uprkos razlikama u njihovoj topologiji, oni imaju homologan heliks-ravan-heliks (HSH) motiv.<ref>{{Cite journal | author = Alva V, Ammelburg M, Lupas AN | title = On the origin of the histone fold | journal = BMC Struct Biol | volume = 7 | year= 2007 | month = March | pmid = 17391511 | doi = 10.1186/1472-6807-7-17 | url = http://www.biomedcentral.com/1472-6807/7/17 | pmc = 1847821|pages=17-}}</ref> Koristeći tehniku [[spin]]-obeležene [[elektronska paramagnetna rezonanca|elektronske paramagnetne rezonance]], Britanski istraživači su izmerili rastojanje između namotaja oko kojih eukariotske ćelije namotavaju svoju DNK. Utvrđeno je da su rastojanja u opsegu od 59 do 70 Å.<ref name="pmid19138067">{{Cite journal | author = Ward R, Bowman A, El-Mkami H, Owen-Hughes T, Norman DG | title = Long distance PELDOR measurements on the histone core particle | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 131 | issue = 4 | year= 2009 | month = February | pmid = 19138067 | doi = 10.1021/ja807918f | url =https://archive.org/details/sim_american-chemical-society-journal_journal-of-the-american-_2009-02-04_131_4/page/1348|pages=1348-9}}</ref> Histoni formiraju pet tipova interakcija sa molekulom DNK: {{columns-list| * Heliksni dipoli sa [[alfa heliks]]a u H2B, H3, i H4 uzrokuju akumulaciju pozitivnog naelektrisanja na tačkama interakcije sa negativno naelektrisanim [[fosfat]]nim grupama DNK * [[Vodonična veza|Vodonične veze]] između DNK osnove i [[amid]]nih grupa na glavnom lancu histonskih proteina * Nepolarne interakcije između histona i šećera [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] na DNK molekulu * [[Soni most (proteini)|Soni mostovi]] i vodonične veze između bočnih lanaca baznih aminokiselina (posebno lizina i arginina) i fosfatnih kiseonika DNK * Nespecifična umetanja H3 i H2B N-terminusnih repova u male žlebove DNK }} Visoko bazna priroda histona, osim što omogućava DNK–histon interakcije, doprinosi njihovoj rastvorljivosti u vodi. === Superspiralizacija === [[Datoteka:Circular DNA Supercoiling.png|mini|right|Superspiralizovane strukture kružnih DNK molekula sa malim uvrtanjem]] [[Datoteka:Linear DNA Supercoiling.png|mini|left|Superspiralizovane strukture linearnih DNK molekula sa ograničenim završecima]] DNK može da bude uvijena poput kanapa procesom koji se naziva [[DNK supernamotaj|superspiralizacija DNK]]. Kad je DNK u svom „opuštenom“ stanju, lanci obično obiđu osu dvostrukog heliksa jednom svaka 10,4 bazna para, dok ako je DNK upredena lanci postaju više ili manje zbijeni.<ref>{{Cite journal |author=Benham C, Mielke S |title=DNA mechanics |journal= Annu Rev Biomed Eng |volume=7 |year=2005|pmid=16004565 | doi = 10.1146/annurev.bioeng.6.062403.132016|pages=21-53}}</ref> Kada je DNK upredena u pravcu heliksa, u pitanju je pozitivna superspiralizacija i baze su bliže jedna drugoj. Ako je DNK upredena u suprotnom pravcu (negativna superspiralizacija), baze se lakše rastavljaju. U prirodi, DNK je najčešće blago negativno superspiralizovana. To se ostvaruje [[enzim]]ima koji se zovu [[topoizomeraza|topoizomeraze]].<ref name=Champoux>{{Cite journal |author=Champoux J |title=DNA topoisomerases: structure, function, and mechanism |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_2001_70/page/369 |journal=Annu Rev Biochem |volume=70 |year=2001|pmid=11395412 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.369|pages=369-413}}</ref> Ti enzimi su isto tako potrebni za otpuštanje naprezanja usled DNK uvijanja nastalog tokom procesa [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] i [[replikacija DNK|replikacije DNK]].<ref name=Wang>{{Cite journal |author=Wang J |title=Cellular roles of DNA topoisomerases: a molecular perspective |journal=Nat Rev Mol Cell Biol |volume=3 |issue=6 |year=2002|pmid=12042765 | doi = 10.1038/nrm831|pages=430-40}}</ref><ref name="Albert1996">{{Cite journal|title=Hyper-negative template DNA supercoiling during transcription of the tetracycline-resistance gene in topA mutants is largely constrained in vivo |author=Albert A-C, Spirito F, Figueroa-Bossi N, Bossi L, Rahmouni AR |journal=Nucl Acids Res |volume=24 |issue=15 |year=1996|doi=10.1093/nar/24.15.3093|pmid=8760899|pmc=146055|pages=3093-3099}}</ref> [[Hromozom]]i mogu da budu veoma veliki, te središnji segmenti mogu da se ponašaju kao da su krajevi učvršćeni. Rezultat toga je da oni ne mogu da raspodele suvišne namotaje na ostatak hromozoma, ili da apsorbuju zavijanje da bi se oporavili od odvijanja, te segmenti mogu da postanu superspiralizovani. U odgovoru na superspiralizaciju oni će biti izloženi naprezanju, kao da su krajevi spojeni. Superspiralizacija DNK je važna za njeno pakovanje unutar ćelija. Dužina nespiralizovane DNK je hiljadama puta veća od dužine ćelije, te je pakovanje genetičkog materijala unutar ćelije ili jedra (kod eukariota) kompleksan zadatak. Superspiralizacija DNK redukuje potrebni prostor i omogućava pakovanje znatno veće količine DNK. Kod prokariota, plektonemski supernamotaji su predominantni, zato što je hromozom najčešće kružnog oblika i sadrži relativno malu količinu genetičkog materijala.<ref>{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=52 |issue=3 |year=1995|title=Statistical mechanics of supercoiled DNA |author=J. F. Marko, E. D. Siggia |url= http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.52.2912 |doi=10.1103/PhysRevE.52.2912|pages=2912-2938}}</ref><ref>{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=55 |year=1997|title=Supercoiled and braided DNA under tension |last= Marko|first=John F.|url=http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.55.1758 |doi=10.1103/PhysRevE.55.1758|pages=1758-1772}}</ref><ref>{{Cite journal |author=A. Haller Igel, Manuel Ares Jr |title=Internal sequences that distinguish yeast from metazoan U 2 snRNA are unnecessary for pre-mRNA splicing |journal=Nature |volume=344 |issue=4 |year=1988|pmid= |doi= |url=http://ribonode.ucsc.edu/pubs/IgelAres88.pdf|pages=450-3}}</ref><ref>{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=76 |issue=2 |year=2007|title=Torque and dynamics of linking number relaxation in stretched supercoiled DNA |last= Marko|first=John F.|url=http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.76.021926 |doi=10.1103/PhysRevE.76.021926}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Structure of plectonemically supercoiled DNA |author= T. Christian Boles Journal of Molecular Biology |volume=213 |issue=4 |year=1990|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283605802724|pages=931-951}}</ref> Superspiralizacija DNK kod eukariota se javlja na više nivoa plektonemskih i solenoidnih supernamotaja, pri čemu se solenoidna superspiralizacija pokazuje najefektivnijom u zbijanju DNK molekula. Solenoidna superspiralizacija se ostvaruje putem [[histon]]a i formira se vlakno prečnika 10&nbsp;nm. Ovo vlakno se dalje namotava u 30&nbsp;nm široko vlakno, koje se dalje namotava na samo sebe više puta.<ref>{{Cite journal |title=Closing the ring: Links between SMC proteins and chromosome partitioning, condensation, and supercoiling |author=Victor F. Holmes and Nicholas R. Cozzarelli |year=2000|doi=10.1073/pnas.040576797 |journal=PNAS |volume=97 |issue=4 |url=http://www.pnas.org/content/97/4/1322.short|pages=1322-1324}}</ref><ref>{{Cite journal |title=A Topological Treatment of Recombination and Topoisomerases | author=N.R. Cozzarelli, M.A. Krasnow, S.P. Gerrard, and J.H. White |doi=10.1101/SQB.1984.049.01.045 |journal=Cold Spring Harb Symp Quant Biol |year=1984|volume=49 |url=http://symposium.cshlp.org/content/49/383.short|pages=383-400}}</ref><ref>{{Cite journal | title= Geometric arrangements of Tn3 resolvase sites |author=H W Benjamin and N R Cozzarelli |year=1990|journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=265 |url=http://www.jbc.org/content/265/11/6441.short|pages=6441-6447}}</ref> DNK pakovanje se odvija u znatno povećanoj meri tokom deobe jedra u procesima [[mitoza|mitoze]] ili [[mejoza|mejoze]], pri kojim se DNK mora podeliti i sažeti u novonastalim ćelijama. [[Kondenzin]]i<ref>{{Cite journal | author = Hirano T | title = Condensins: organizing and segregating the genome | journal = Curr Biol | volume = 15 | pages = R265-R275 | year= 2005 | pmid = 15823530 | url = | issn = | doi=10.1016/j.cub.2005.03.037}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Wood AJ, Severson, AF, Meyer BJ | title = Condensin and cohesin complexity: the expanding repertoire of functions | journal = Nat Rev Genet | volume = 11 | year= 2010 | pmid = 20442714 | url = | issn = | doi=10.1038/nrg2794 | issue=6|pages=391-404}}</ref> i [[kohezin]]i<ref>{{Cite journal | author = Michaelis C, Ciosk R, Nasmyth K | title = Cohesins: chromosomal proteins that prevent premature separation of sister chromatids | journal = Cell | volume = 91 | issue = 1 | year= 1997 | month = October | pmid = 9335333 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)80007-6 | url =https://archive.org/details/cell_1997-10-03_91_1/page/35|pages=35-45}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Guacci V, Koshland D, Strunnikov A | title = A Direct Link between Sister Chromatid Cohesion and Chromosome Condensation Revealed through the Analysis of MCD1 in S. cerevisiae | journal = Cell | volume = 91 | issue = 1 | year= 1997 | month = October | pmid = 9335334 | pmc = 2670185 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)80008-8 | url =https://archive.org/details/cell_1997-10-03_91_1/page/47|pages=47-57}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Tóth A, Ciosk R, Uhlmann F, Galova M, Schleiffer A, Nasmyth K | title = Yeast Cohesin complex requires a conserved protein, Eco1p(Ctf7), to establish cohesion between sister chromatids during DNA replication | journal = Genes Dev. | volume = 13 | issue = 3 | year= 1999 | month = February | pmid = 9990856 | pmc = 316435 | doi = 10.1101/gad.13.3.320 | url =https://archive.org/details/sim_genes-development_1999-02-01_13_3/page/320|pages=320-33}}</ref> su proteini za ''strukturno održavanje hromozoma'' koji pomažu u kondenzaciji [[hromatida]] i vezivanju njihovih [[centromera]]. Ti proteini indukuju pozitivnu superspiralizaciju.<ref>{{Cite journal | author = Uhlmann F, Lottspeich F, Nasmyth K | title = Sister-chromatid separation at anaphase onset is promoted by cleavage of the cohesin subunit Scc1 | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6739 | year= 1999 | month = July | pmid = 10403247 | doi = 10.1038/21831 | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-07-01_400_6739/page/36|pages=37-42}}</ref><ref>{{Cite book|last= Silver|first=Lee M.|year=1995|chapter=Karyotypes, Chromosomes, and Translocations |chapterurl=http://www.informatics.jax.org/silver/chapters/5-2.shtml |title=Mouse Genetics: Concepts and Applications |isbn=978-0-19-507554-0 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford|pages=83-92}}</ref><ref name="Lodish">{{Cite book|author=Harvey Lodish, Arnold Berk, Chris A. Kaiser, Monty Krieger, Matthew P. Scott, Anthony Bretscher, Hiddle Ploegh, Paul Matsudaira |year=2008|title=Molecular Cell Biology |edition=6th |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0-7167-7601-7}}</ref> === Alternativne DNK strukture === [[Datoteka:A-DNA orbit animated small.gif|left|frame|[[A-DNK]] struktura]] [[Datoteka:A-DNA, B-DNA and Z-DNA.png|right|mini|220px|[[A-DNK|A-]], [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|B-]], i [[Z-DNK]]]] [[Datoteka:B&Z&A DNA formula.sr.png|mini|right|220px|[[Heliks]]ne ose A-, B-, i Z-DNK]] DNK može da postoji u mnoštvu mogućih [[Konformacioni izomerizam|konformacija]] među kojima su [[A-DNK]],<ref name=Basham1995>{{Cite journal |author=Basham B, Schroth GP, Ho PS |title=An A-DNA triplet code: thermodynamic rules for predicting A- and B-DNA |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1995-07-03_92_14/page/6464 |journal=Proc Natl Acad Sci USA |volume=92 |issue=14 |year=1995|pmid=7604014 |doi=10.1073/pnas.92.14.6464 |pmc=41538|pages=6464-6468}}</ref> [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|B-DNK]],<ref name="Dickerson1989">{{Cite journal | author=Dickerson RE | title=Definitions and nomenclature of nucleic acid structure components | url=https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1989-03-11_17_5/page/1796 | journal=Nucleic Acids Res |volume=17 |issue=5 |year=1989|pmid=2928107 |doi=10.1093/nar/17.5.1797 |pmc=317523|pages=1797-1803}}</ref><ref name="Lu1999">{{Cite journal | author=Lu XJ, Olson WK | title=Resolving the discrepancies among nucleic acid conformational analyses | url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1999-01-29_285_4/page/1563 | journal=J Mol Biol |volume=285 |issue=4 |year=1999|pmid=9917397 |doi=10.1006/jmbi.1998.2390|pages=1563-1575}}</ref><ref name="Olson2001">{{Cite journal | author=Olson WK, Bansal M, Burley SK, Dickerson RE, Gerstein M, Harvey SC, Heinemann U, Lu XJ, Neidle S, Shakked Z, Sklenar H, Suzuki M, Tung CS, Westhof E, Wolberger C, Berman HM | title=A standard reference frame for the description of nucleic acid base-pair geometry | url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2001-10-12_313_1/page/229 | journal=J Mol Biol |volume=313 |issue=1 |year=2001|pmid=11601858 |doi=10.1006/jmbi.2001.4987|pages=229-237}}</ref> i Z-DNK forme<ref name=Wang1979>{{Cite journal |author=Wang AHJ, Quigley GJ, Kolpak FJ, Crawford JL, van Boom JH, Van der Marel G, Rich A |title=Molecular structure of a left-handed double helical DNA fragment at atomic resolution |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1979-12-13_282_5740/page/680 |journal=Nature (London) |volume=282 |year=1979|doi=10.1038/282680a0 |pmid=514347 |issue=5740 |bibcode=1979Natur.282..680W|pages=680-686}}</ref><ref name=Ha2005>{{Cite journal |author=Ha SC, Lowenhaupt K, Rich A, Kim YG, Kim KK |title=Crystal structure of a junction between B-DNA and Z-DNA reveals two extruded bases |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1182 |journal=Nature |volume=437 |issue=7062 |year=2005|doi=10.1038/nature04088 |pmid=16237447 |bibcode=2005Natur.437.1183H|pages=1183-1186}}</ref>, mada su jedino B-DNK i Z-DNK direktno primećene u funkcionalnim organizmima.<ref name=Ghosh/> Konformacija koju DNK poprima zavisi od nivoa hidratacije, DNK sekvence, količine i pravca supernamotavanja, hemijskih modifikacija baza, tipa i koncentracije metalnih [[jon]]a, kao i prisustva [[poliamin]]a u rastvoru.<ref>{{Cite journal |author=Basu H, Feuerstein B, Zarling D, Shafer R, Marton L |title=Recognition of Z-RNA and Z-DNA determinants by polyamines in solution: experimental and theoretical studies | journal=J Biomol Struct Dyn |volume=6 |issue=2 |year=1988|pmid=2482766|pages=299-309}}</ref> Prvi objavljeni izveštaji o [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenskoj strukturi]] A-DNK i B-DNK formi su koristili analizu baziranu na [[Patersonova funkcija|Patersonovoj transformaciji]] koja daje samo ograničenu količinu strukturne informacije o orijentaciji DNK vlakana.<ref>{{Cite journal |author=Franklin RE, Gosling RG |title=The Structure of Sodium Thymonucleate Fibres I. The Influence of Water Content |journal=Acta Crystallogr |volume=6 |issue=8–9 |date = 1953 |doi=10.1107/S0365110X53001939 |url=http://scripts.iucr.org/cgi-bin/paper?a00979|pages=673-7}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Franklin RE, Gosling RG |title=The structure of sodium thymonucleate fibres. II. The cylindrically symmetrical Patterson function |journal=Acta Crystallogr |volume=6 |issue=8–9 |year=1953|doi=10.1107/S0365110X53001940|pages=678-85}}</ref><ref name=NatFranGos>{{Cite journal| title=Molecular Configuration in Sodium Thymonucleate. Franklin R. and Gosling R.G| journal=Nature | volume= 171 | year=1953| url=http://www.nature.com/nature/dna50/franklingosling.pdf | pmid=13054694 | doi= 10.1038/171740a0| author=Franklin, Rosalind and Gosling, Raymond |format=PDF| issue=4356 | bibcode=1953Natur.171..740F|pages=740-1}}</ref> Jedan alternativni analitički pristup su predložili Vilkins ''et al.'' [[1953]], za ''in vivo'' B-DNK difrakciju X-zraka/rasporeda maksimuma rasejavanja visoko hidratisanih DNK vlakana baziran na kvadratima [[Beselova funkcija|Baselovih funkcija]].<ref name=NatWilk>{{Cite journal| title=Molecular Structure of Deoxypentose Nucleic Acids | author= Wilkins M.H.F., A.R. Stokes A.R. & Wilson, H.R. | journal=Nature | volume= 171 | year=1953| url=http://www.nature.com/nature/dna50/wilkins.pdf| pmid=13054693 | doi=10.1038/171738a0| format=PDF| issue=4356 | bibcode=1953Natur.171..738W|pages=738-740}}</ref> U istom žurnalu, [[Džejms D. Votson‎‎|Džejms D. Votson]] i [[Fransis Krik‎‎|Fransis Krik]] su objavili njihovu analizu [[Molekulski modeli DNK|molekulskog modelovanja]] DNK difrakcionih obrazaca X-zraka i predložili strukturu dvostrukog heliksa.<ref name=FWPUB/> Mada je B-DNK forma najčešća pod uslovima koji vladaju u ćelijama,<ref>{{Cite journal |author=Leslie AG, Arnott S, Chandrasekaran R, Ratliff RL |title=Polymorphism of DNA double helices |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1980-10-15_143_1/page/49 |journal=J. Mol. Biol. |volume=143 |issue=1 |year=1980|pmid=7441761 |doi=10.1016/0022-2836(80)90124-2|pages=49-72}}</ref> ona nije dobro definisana konformacija nego je familija srodnih DNK konformacija<ref>{{Cite journal |author=Baianu, I.C. |title=Structural Order and Partial Disorder in Biological systems|journal= Bull. Math. Biol. |volume= 42 |issue=4 |year=1980}} http://cogprints.org/3822/</ref> koja se javlja pri visokim nivoima hidratacije prisutnim u živim ćelijama. Njihovi odgovarajući rendgenski difrakcioni obrasci rasipanja su karakteristični za molekulske [[parakristal]]e sa znatnim stepenom nereda.<ref>Hosemann R., Bagchi R.N., ''Direct analysis of diffraction by matter'', North-Holland Publs., Amsterdam&nbsp;– New York, 1962.</ref><ref>{{Cite journal|author=Baianu, I.C. |title=X-ray scattering by partially disordered membrane systems|journal=Acta Crystallogr A |volume=34 |issue=5 |year=1978|doi=10.1107/S0567739478001540|bibcode = 1978AcCrA..34..751B|pages=751-753|pages=137-141}}</ref> U poređenju sa B-DNK, A-DNK forma je šira desnoruka spirala, sa plitkim, širokim glavnim žlebom i užim, dubljim malim žlebom. A forma se javlja pod nefiziološkim uslovima u parcijalno dehidratisanim DNK uzorcima, dok se u ćeliji može formirati pri hibridnom sparivanju DNK i RNK lanaca,<ref>{{Cite journal |title=Crucial Role of the RNA:DNAHybrid in the Processivity of Transcription |author=Igor Sidorenkov, Natalia Komissarova, Mikhail Kashle |journal =Molecular Cell |volume = 2 |issue = 1 |year= 1998 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1097276500801136|pages=55-64}}</ref><ref>{{Cite journal |title=The structure of a DNA-RNA hybrid |author = G Milman, R Langridge, and M J Chamberlin |journal=Proc Natl Acad Sci U S A. |year=1967 |volume=57 |issue =6 |pmc=224550 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC224550/ |pages=1804-1810}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Rates of formation and thermal stabilities of RNA:DNA and DNA:DNA duplexes at high concentrations of formamide |author=James Casey and Norman Davidson |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1977 |volume = 4 |issue = 5 |doi = 10.1093/nar/4.5.1539 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/4/5/1539.short|pages=1539-1552}}</ref> kao i u enzim-DNK kompleksima.<ref>{{Cite journal |author=Wahl M, Sundaralingam M |title=Crystal structures of A-DNA duplexes |url=https://archive.org/details/sim_biopolymers_1997_44_1/page/45 | journal=Biopolymers |volume=44 |issue=1 |year=1997|pmid=9097733 | doi = 10.1002/(SICI)1097-0282(1997)44:1<45::AID-BIP4>3.0.CO;2-#|pages=45-63}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Lu XJ, Shakked Z, Olson WK |title=A-form conformational motifs in ligand-bound DNA structures |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2000-07-21_300_4/page/819 |journal=J. Mol. Biol. |volume=300 |issue=4 |year=2000|pmid=10891271 |doi=10.1006/jmbi.2000.3690|pages=819-40}}</ref> Segmenti DNK gde su baze hemijski modifikovane [[metilacija|metilacijom]] mogu da podlegnu većim konformacionim promenama i da poprime [[Z-DNK|Z formu]]. Ovde, lanci formiraju [[Levorukost|levoruku]] spiralu oko heliksne ose, što je suprotno uobičajenoj B formi.<ref>{{Cite journal |author=Rothenburg S, Koch-Nolte F, Haag F |title=DNA methylation and Z-DNA formation as mediators of quantitative differences in the expression of alleles | journal=Immunol Rev |volume=184 |year=2001|pmid=12086319 |doi=10.1034/j.1600-065x.2001.1840125.x|pages=286-98}}</ref> Te neobične strukture se mogu prepoznati po specifičnim Z-DNK vezujućim proteinima. One mogu da učestvuju u regulaciji transkripcije.<ref>{{Cite journal |author=Oh D, Kim Y, Rich A |title=Z-DNA-binding proteins can act as potent effectors of gene expression in vivo |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-12-24_99_26/page/16666 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue=26 |year=2002|pmid=12486233 |doi=10.1073/pnas.262672699 |pmc=139201 |bibcode = 2002PNAS...9916666O|pages=16666-71}}</ref><ref>{{Cite journal |title=d(TG)n·d(CA)n sequences upstream of the rat prolactin gene form Z-DNA and inhibit gene transcription |author=Louise H. Naylor and Elizabeth M. Clark |journal=Nucl. Acids Res. |year=1990|volume=18 |issue=6 |doi=10.1093/nar/18.6.1595 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/18/6/1595.short|pages=1595-1601}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Role of DNA methylation in the regulation of transcription |author=Sharon Eden, Howard Cedar |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=4 |issue=2 |year=1994|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959437X05800528|pages=255-259}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Localization and Sequence Analysis of Yeast Origins of DNA Replication |author=J.R. Broach, Y.-Y. Li, J. Feldman, M. Jayaram, J. Abraham, K.A. Nasmyth†, and J.B. Hicks |doi = 10.1101/SQB.1983.047.01.132 |journal=Cold Spring Harb Symp Quant Biol |year=1983|volume=47 |url=http://symposium.cshlp.org/content/47/1165.extract|pages=1165-1173}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Transcription is associated with Z-DNA formation in metabolically active permeabilized mammalian cell nuclei |author=B Wittig, T Dorbic, and A Rich |journal=PNAS |year=1991|volume=88 |issue=6 |url=http://www.pnas.org/content/88/6/2259.short|pages=2259-2263}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Transcription of the human corticotropin-releasing hormone gene in NPLC cells is correlated with Z-DNA formation |author= S Wölfl, C Martinez, A Rich, and J A Majzoub |journal=PNAS |volume=16 |year=1996|volume=93 |issue=8 |url=http://www.pnas.org/content/93/8/3664.short|pages=3664-3668}}</ref> === Alternativna DNK hemija === [[Datoteka:GFAJ-1 electron-microscope.jpg|mini|left|200px|Elektronska mikrografija soja bakterija [[GFAJ-1]] uzgojenog na [[arsen]]u]] [[Datoteka:AsDNA chemical structure.sr.svg|mini|right|220px|Spekulativna struktura [[Arsenična DNK|arsenične DNK]]]] Tokom dužeg niza godina [[Astrobiologija|egzobiolozi]] su predlagali postojanje jedne alternativne biosfere koja koristi radikalno različite biohemijske i molekulske procese nego trenutno poznate životne forme. Jedna od pretpostavki je bila postojanje životnog oblika koji koristi [[biohemija arsena|arsenik]] umesto fosfora u DNK. Na jednoj konferenciji za štampu [[NASA]] je decembra [[2010]]. izjavila da [[bakterija]] ''[[GFAJ-1]]'', koja je [[evolucija|evoluirala]] u okruženju bogatom u [[arsen]]iku, prva zemaljska životna forma koja možda ima tu sposobnost.<ref name="Science">{{Cite journal |author=Wolfe-Simon Felisa, Blum Jodi Switzer, Kulp Thomas R., Gordon Gwyneth W., Hoeft Shelley E., Pett-Ridge Jennifer, Stolz John F., Webb Samuel M., Weber Peter K. |title=A bacterium that can grow by using arsenik instead of phosphorus |journal=Science |date = 2010-12-02 |doi=10.1126/science.1197258 |pmid=21127214 |url=http://www.sciencemag.org/content/332/6034/1163.full |accessdate = 2011-06-09 |volume=332 |issue=6034 |pages=1163-1166}}</ref> Bakterija je nađena u [[Mono jezero|Mono jezeru]], istočno od [[Josemiti|Jesemitskog nacionalnog parka]]. GFAJ-1 je [[Bacillus|štapićasta]] [[ekstremofil]]na bakterija iz familije ''[[Halomonadaceae]]'', koja u odsustvu [[fosfor]]a možda ima sposobnost inkorporisanja obično otrovnog elementa [[arsen]]a u svoj DNK.<ref name='arsenic extremophile'>{{cite news | first = Jason Palmer | title = Arsenic-loving bacteria may help in hunt for alien life | date = 2. 12. 2010. | url = http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11886943 | work = BBC News | accessdate = 2. 12. 2010.}}</ref> Ovo otkriće ide u prilog dugogodišnjoj ideji da bi [[Vanzemaljac|vanzemaljski život]] možda mogao da ima [[Hipotetični tipovi biohemije|različitu biohemijsku osnovu]] od života na [[Zemlja|Zemlji]].<ref name='arsenic extremophile'/><ref name=Space>{{cite news | last= Bortman | first = Henry | title = Arsenic-Eating Bacteria Opens New Possibilities for Alien Life | date = 2. 12. 2010. | publisher = Space.com | url = http://www.space.com/scienceastronomy/arsenic-bacteria-alien-life-101202.html | work = [http://www.space.com/ Space.Com web site] | accessdate = 2. 12. 2010.}}</ref> Istraživanja je izveo tip predvođen Felisom Volf-Simon, koja je geomikrobiolog i geobiohemičar na [[NASA astrobiološki institut|NASA astrobiološkom institutu]] pri [[Državni univerzitet Arizone|Državnom univerzitetu Arizone]]. Ovaj nalaz je naišao na jak kriticizam u naučnoj zajednici. Naučnici tvrde da nema dokaza da je arsenik zapravo inkorporiran u [[biomolekul]]e.<ref name="Space"/><ref>{{Cite journal |first=Alla | title = Arsenic-eating microbe may redefine chemistry of life | date = 2010-12-02 | url = http://www.nature.com/news/2010/101202/full/news.2010.645.html | journal = Nature News | doi=10.1038/news.2010.645 |last=Katsnelson}}</ref> [[Mikrobiologija|Mikrobiolog]] Johan Hajder je kritikovao prezentovane rezultate studije. On je uputio na moguće greške u merenju kao i na pogrešnu interpretaciju rezultata studije. Po njemu je, u originalnoj publikaciji autora pomenuto zagađenje uzoraka ostacima [[fosfat]]a, koji su verovatno prisutni u dovoljnoj količini za osnovno snabdevanje bakterija.<ref>[http://www.dradio.de/dlf/sendungen/forschak/1334265/ Kritik an Arsen-Bakterien-Fund, „Forschung aktuell“]</ref> Nezavisno potvrđivanje ovog do sad nije bilo moguće. === Kvadrupleksne strukture === [[Datoteka:Telomer-structure.gif|mini|right|320px|3D struktura intramolekularnog ljudskog telemernog G-kvadrupleksa u kalijumskom rastvoru ({{PDB2|2HY9}}). Osnova je prikazana kao cev. Centar strukture sadrži tri nivoa G-tetrada. Vodonične veze u tim slojevima su predstavljene kao plave isprekidane linije.]] [[Datoteka:Parallel telomere quadruple.png|mini|250px|left|DNK kvadrupleks formiran od [[telomera|telomernih]] ponavljanja. Konformacija DNK osnove se znatno razlikuje od tipičnog DNK heliksa.<ref>{{cite journal |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/35/15/4927.short |title = Structure of the Hybrid-2 type intramolecular human telomeric G-quadruplex in K+ solution: insights into structure polymorphism of the human telomeric sequence |author = Jixun Dai, Megan Carver, Chandanamali Punchihewa, Roger A. Jones and Danzhou Yang |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2007 | volume = 35 | pages = 4927-4940 doi = 10.1093/nar/gkm522}}</ref>]] [[Datoteka:G-quadruplex.svg|mini|250px|left|Struktura G-kvadrupleksa. Levo: G-tetrada. Desno: intramolekulski G-kvadrupleks]] [[Datoteka:TsDNA.2.png|mini|right|220px|Šematski prikaz trolančane DNK.]] Na krajevima linearnih hromozoma su specijalizovani regioni DNK koji se nazivaju [[Telomera|telomere]].{{sfn|Passarge|2006|pp=}}<ref>{{Cite journal |author=Olovnikov Alexei M. | title=Princip marginotomii v matričnom sinteze polinukleotidov | trans_title=Principle of marginotomy in template synthesis of polynucleotides | language=Russian |journal=Doklady Akademii Nauk SSSR |volume=201 |issue=6|year=1971|pmid=5158754 |doi= |url=|pages=1496-9}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Olovnikov AM |title=A theory of marginotomy. The incomplete copying of template margin in enzymic synthesis of polynucleotides and biological significance of the phenomenon |journal=J. Theor. Biol. |volume=41 |issue=1 |year=1973|month=September |pmid=4754905 |doi=10.1016/0022-5193(73)90198-7 |url=https://archive.org/details/journal-of-theoretical-biology_1973-09-14_41_1/page/181|pages=181-90}}</ref> Glavna funkcija tih regiona je da se omogući ćeliji da replikuje krajeve hromozoma koristeći enzim [[Telomeraza|telomerazu]], pošto enzimi koji normalno replikuju DNK ne mogu da kopiraju ekstremne 3′ krajeve hromozoma.<ref name=Greider>{{Cite journal |author=Greider C, Blackburn E |title=Identification of a specific telomere terminal transferase activity in Tetrahymena extracts |url=https://archive.org/details/sim_cell_1985-12_43_2/page/n34 | journal=Cell |volume=43 |issue=2 Pt 1 |year=1985|pmid=3907856 |doi=10.1016/0092-8674(85)90170-9|pages=405-13}}</ref><ref name="Nobel_Prize_2003">{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2009/press.html | title = The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2009 | date = 5. 10. 2009. | accessdate = 23. 10. 2010. | publisher = The Nobel Foundation}}</ref> Ti specijalizovani hromozomski završeci takođe pomažu u zaštiti DNK krajeva, i sprečavaju sisteme za [[popravka DNK|popravku DNK]] u ćeliji da ih tretiraju kao oštećenja koja treba popravljati.<ref name=Nugent>{{Cite journal |author=Nugent C, Lundblad V |title=The telomerase reverse transcriptase: components and regulation |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1998-04-15_12_8/page/n12 | journal=Genes Dev |volume=12 |issue=8 |year=1998|pmid=9553037 |doi=10.1101/gad.12.8.1073|pages=1073-85}}</ref><ref name="acharya">{{Cite journal |author=Acharya PV | title = The isolation and partial characterization of age-correlated oligo-deoxyribo-ribonucleotides with covalently linked aspartyl-glutamyl polypeptides. | journal = Johns Hopkins medical journal. Supplement | issue = 1 |year=1971| pmid = 5055816|pages=254-60}}</ref><ref name="Bjorksten">{{Cite journal |author=Bjorksten J, Acharya PV, Ashman S, Wetlaufer DB | title = Gerogenic fractions in the tritiated rat. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-geriatrics-society_1971-07_19_7/page/561 | journal = Journal of the American Geriatrics Society | volume = 19 | issue = 7 |year=1971| pmid = 5106728|pages=561-74}}</ref> U ljudskim ćelijama, telomere su obično segmenti jednolančane DNK koji se sastoje od nekoliko hiljada ponavljanja jednostavne TTAGGG sekvence.<ref>{{Cite journal |author=Wright W, Tesmer V, Huffman K, Levene S, Shay J |title=Normal human chromosomes have long G-rich telomeric overhangs at one end |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1997-11-01_11_21/page/2800 | journal=Genes Dev |volume=11 |issue=21 |year=1997|pmid=9353250 |doi=10.1101/gad.11.21.2801 |pmc=316649|pages=2801-9}}</ref><ref>{{Cite journal |title=A highly conserved repetitive DNA sequence, (TTAGGG)n, present at the telomeres of human chromosomes |author= R K Moyzis, J M Buckingham, L S Cram, M Dani, L L Deaven, M D Jones, J Meyne, R L Ratliff, and J R Wu |journal=PNAS |year=1988|volume=85 |issue=18 |url=http://www.pnas.org/content/85/18/6622.short|pages=6622-6626}}</ref><ref>{{Cite journal |title=The human telomere terminal transferase enzyme is a ribonucleoprotein that synthesizes TTAGGG repeats |last= Morin|first=Gregg B.|journal = Cell |volume = 59 |issue = 3 |year=1989|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0092867489900354|pages=521-529}}</ref> Ove [[guanin]]om bogate sekvence mogu da stabilizuju hromozomske krajeve formiranjem struktura svežnjeva jedinica sa četiri baze, umesto uobičajenih baznih parova DNK molekula. Ovde, četiri guaninske baze formiraju ravnu površinu, i te ravne četvorobazne jedinice se zatim slažu jedna na drugu da formiraju stabilne ''[[G-kvadrupleks]]ne'' strukture (G-tetrade G4-DNK).<ref name=Burge>{{Cite journal |author=Burge S, Parkinson G, Hazel P, Todd A, Neidle S |title=Quadruplex DNA: sequence, topology and structure | journal=Nucleic Acids Res |volume=34 |issue=19 |year=2006|pmid=17012276 |pmc=1636468 | doi = 10.1093/nar/gkl655|pages=5402-15}}</ref><ref>{{Cite book |title=Quadruplex Nucleic Acids |editor=Neidle & Balasubramanian |year=2006 |url=http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp | isbn = 0-85404-374-8 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181412/http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp |deadurl=yes }}</ref> Ove strukture su stabilizovane vodoničnim vezivanjem između baza i [[helacija|helacijom]] metalnog jona u centru svake četvorobazne jedinice.<ref>{{Cite journal |author=Parkinson G, Lee M, Neidle S |title=Crystal structure of parallel quadruplexes from human telomeric DNA |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-06-20_417_6891/page/876 | journal=Nature |volume=417 |issue=6891 |year=2002|pmid=12050675 | doi = 10.1038/nature755|pages=876-80}}</ref> Niz drugih strukture se može formirati, sa centralnim setom od četiri baze koje dolaze bilo iz jednog lanca savijenog oko baza, ili nekoliko različitih paralelnih lanaca, pri čemu svaki doprinosi jednu bazu centralnoj strukturi. Osim ovih stekovanih struktura, telomere isto tako formiraju strukture sa velikim petljama koje se nazivaju telomerne petlje, ili T-petlje. Ovde se jednolančana DNK sklupča u veći krug stabilizovanom proteinima koji se vezuju za telomere.<ref>{{Cite journal |author=Griffith J, Comeau L, Rosenfield S, Stansel R, Bianchi A, Moss H, de Lange T |title=Mammalian telomeres end in a large duplex loop |url=https://archive.org/details/cell_1999-05-14_97_4/page/503 | journal=Cell |volume=97 |issue=4 |year=1999|pmid=10338214 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80760-6|pages=503-14}}</ref> Na samom kraju T-petlje, jednolančana telomerna DNK je spojena sa regionom dvolančane DNK tako što telomerni lanac delom remeti strukturu DNK dvostrukog heliksa i bazno se sparuje sa jednim od dva lanca. Ova [[Trolančana DNK|trolančana]] struktura se naziva deplasmanska petlja ili [[D-petlja]].<ref name=Burge/> Kvadrupleksi se javljaju ne samo u [[telomera]]ma, nego i na drugim lokacijama. Na primer, za [[onkogen|protoonkogen]] [[myc|c-myc]] je pokazano<ref>{{Cite journal | author = Simonsson, T.; Pecinka, P.; Kubista, M. | title = DNA tetraplex formation in the control region of c-myc | url = https://archive.org/details/nucleic-acids-research_1998-03-01_26_5/page/1167 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 5 | year= 1998 | pmid = 9469822 | pmc = 147388 | doi=10.1093/nar/26.5.1167|pages=1167-1172}}</ref><ref>{{Cite journal | author= Siddiqui-Jain, A.; Grand, C. L.; Bearss, D. J.; Hurley, L. H.| title = Direct evidence for a G-quadruplex in a promoter region and its targeting with a small molecule to repress c-MYC transcription | url= https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-09-03_99_18/page/11593| doi = 10.1073/pnas.182256799 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 99 | issue = 18 | year= 2002 | pmid = 12195017 | pmc =129314|pages=11593-11598}}</ref> da formira kvadrupleks u [[nukleaza|nukleaznom]] hipersenzitivnom regionu<ref>{{Cite journal |title=Nuclease Hypersensitive Sites in Chromatin |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=57 |year=1988 |doi=10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |author=D S Gross, and W T Garrard |url=http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |pages=159-197 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2016-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508124821/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title=Nuclease hypersensitive regions with adjacent positioned nucleosomes mark the gene boundaries of the PHO5/PHO3 locus in yeast |author=A Almer and W Hörz |journal=EMBO J. |year=1986|volume=5 |issue=10 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1167169/|pages=2681-2687}}</ref>, koji je kritičan za aktivnost gena.<ref>{{Cite journal |title=In vivo veritas: using yeast to probe the biological functions of G-quadruplexes |author=Johnson JE, Smith JS, Kozak ML, Johnson FB |journal=Biochimie |year=2008|volume=90 |issue=8 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0300-9084(08)00047-3 |doi=10.1016/j.biochi.2008.02.013 |pmid=18331848 |pmc=2585026|pages=1250-1263}}</ref> Nakon tog inicijalnog otkrića, za mnoge druge gene je nađeno da imaju G-kvadruplekse u njihovim [[Promoter (biologija)|promoterskim]] regionima.<ref>{{Cite journal |title=A biomimetic potassium responsive nanochannel: G-quadruplex DNA conformational switching in a synthetic nanopore |author=Xu Hou, Wei Guo, Fan Xia, Fu-Qiang Nie, Hua Dong, Ye Tian, Liping Wen, Lin Wang, Liuxuan Cao, Yang Yang, Jianming Xue, Yanlin Song, Yugang Wang, Dongsheng Liu, and Lei Jiang |journal=J. Am. Chem. Soc. |year=2009|volume=131 |issue=22 |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja901574c |doi=10.1021/ja901574c |pmid=19435350|pages=7800-7805}}</ref> Neki od njih su [[Kokoška|živinski]] [[Beta globulin|β-globinski]] [[gen]],<ref>{{Cite journal |title=Greglist: a database listing potential G-quadruplex regulated genes |author= Ren Zhang1, Yan Lin2 and Chun-Ting Zhang |journal=Nucl. Acids Res. |year=2008|volume=36 (suppl 1) |pages=D372-D376. |doi=10.1093/nar/gkm787 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/36/suppl_1/D372.short}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Intramolecular DNA quadruplexes with different arrangements of short and long loops |author=Phillip A. Rachwal, I. Stuart Findlow, Joern M. Werner, Tom Brown and Keith R. Fox |journal= Nucl. Acids Res. |year= 2007 |volume = 35 |issue = 12 |doi = 10.1093/nar/gkm316 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/35/12/4214.short|pages=4214-4222}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Structural studies on LNA quadruplexes |author = Antonio Randazzo, Veronica Esposito, Oliver Ohlenschläger, Ramadurai Ramachandran, Antonella Virgilio & Luciano Mayol |journal = Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume = 24 |issue = 5-7 |year= 2005 |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1081/NCN-200060279|pages=795-800}}</ref> ljudska [[ubikvitin]]ska [[ligaza]] RFP2<ref>{{Cite journal |title=Human RFP2 gene promoter: Unique structure and unusual strength |author = Mikhail Skoblova, Konstantin Shakhbazov, Dmitry Oshchepkov, Dmitry Ivanov, Anna Guskovaa, Dmitry Ivanov, Petr Rubtsov, Vladimir Prasolov, Nick Yankovsky, Ancha Baranova |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 342 |issue = 3 |year= 2006 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006291X06002725|pages=859-866}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Pro-apoptotic and antiproliferative activity of human KCNRG, a putative tumor suppressor in 13q14 region |author = Aybike Birerdinc, Elizabeth Nohelty, Andrey Marakhonov, Ganiraju Manyam, Ivan Panov, Stephanie Coon, Eugene Nikitin, Mikhail Skoblov, Vikas Chandhoke and Ancha Baranova |journal = Tumor Biology |volume = 31 |issue = 1 |doi = 10.1007/s13277-009-0005-0 |url = http://www.springerlink.com/content/c756w588385847t4/ |pages = 33-45 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Chemical and structural biology of nucleic acids and protein-nucleic acid complexes for novel drug discovery |author = JianHua Gan, Jia Sheng and Zhen Huang |journal = Science China Chemistry |volume = 54 |issue = 1 |doi = 10.1007/s11426-010-4174-x |url = http://www.springerlink.com/content/x2l82u68138125w1/ |pages = 3-23 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i protoonkogeni [[CD117|c-kit]],<ref>{{Cite journal |title = Stem Cells and Cancer: An Overview |author = Kevin M. Sales, Marc C. Winslet and Alexander M. Seifalian |journal = Stem Cell Reviews and Reports |volume = 3 |issue = 4 |doi = 10.1007/s12015-007-9002-0 |url = http://www.springerlink.com/content/d4871n8355k55rv6/ |pages = 249-255 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Cell-Centric View of Apoptosis and Apoptotic Cell Death-Inducing Antitumoral Strategies |author = Aintzane Apraiz, Maria Dolores Boyano email and Aintzane Asumendi |journal = Cancers |year= 2011 |volume = 3 |issue = 1 |doi = 10.3390/cancers3011042 |url = http://www.mdpi.com/2072-6694/3/1/1042/|pages=1042-1080}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Targeted therapies of gastrointestinal stromal tumors (GIST)—The next frontiers |author = Stefan Duensinga, Anette Duensing |journal = Biochemical Pharmacology |volume = 80 |issue = 5 |year= 2010 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006295210002510|pages=575-583}}</ref> [[bcl-2]]<ref>{{Cite journal |title = An Intramolecular G-Quadruplex Structure with Mixed Parallel/Antiparallel G-Strands Formed in the Human BCL-2 Promoter Region in Solution |author = Jixun Dai, Thomas S. Dexheimer, Ding Chen, Megan Carver, Attila Ambrus, Roger A. Jones, and Danzhou Yang |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2006 |volume = 128 |issue = 4 |doi = 10.1021/ja055636a |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja055636a|pages=1096-1098}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Deconvoluting the Structural and Drug-Recognition Complexity of the G-Quadruplex-Forming Region Upstream of the bcl-2 P1 Promoter |author = Thomas S. Dexheimer, Daekyu Sun, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2006 |volume = 128 |issue = 16 |doi = 10.1021/ja0563861 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja0563861|pages=5404-5415}}</ref><ref>{{Cite journal |title = bcl-2 Protein in Non-Small-Cell Lung Carcinoma |author = Francesco Pezzella, Helen Turley, Isinzu Kuzu, Mohammed Fahim Tungekar, Michael S. Dunnill, Chris B. Pierce, Adrian Harris, Kevin C. Gatter, and David Y. Mason |journal = N Engl J Med |year= 1993 |volume = 329 |url=http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM199309023291003|pages=690-694}}</ref>, [[Vaskularni endotelni faktor rasta|VEGF]],<ref>{{Cite journal |title = Facilitation of a structural transition in the polypurine/polypyrimidine tract within the proximal promoter region of the human VEGF gene by the presence of potassium and G-quadruplex-interactive agents |author = Daekyu Sun, Kexiao Guo, Jadrian J. Rusche and Laurence H. Hurley |journal = Nucleic Acids Research |volume = 33 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gki917 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/18/6070.short|pages=6070-6080}}</ref><ref>{{Cite journal |title = A Conserved Quadruplex Motif Located in a Transcription Activation Site of the Human c-kit Oncogene |author = Himesh Fernando, Anthony P. Reszka, Julian Huppert, Sylvain Ladame, Sarah Rankin, Ashok R. Venkitaraman, Stephen Neidle, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2006 |volume = 45 |issue = 25 |doi = 10.1021/bi0601510 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi0601510|pages=7854-7860}}</ref><ref>{{Cite journal |title = The proximal promoter region of the human vascular endothelial growth factor gene has a G-quadruplex structure that can be targeted by G-quadruplex–interactive agents |author = Daekyu Sun, Wei-Jun Liu, Kexiao Guo, Jadrian J. Rusche, Scot Ebbinghaus, Vijay Gokhale and Laurence H. Hurley |doi = 10.1158/1535-7163.MCT-07-2119 |journal = Mol Cancer Ther April |volume = 2008 |issue = 7 |url=http://mct.aacrjournals.org/content/7/4/880.short|pages=880-}}</ref> [[Ras potfamilija|H-ras]]<ref>{{Cite journal |title = Telomerase inhibition and cell growth arrest by G-quadruplex interactive agent in multiple myeloma |author = Masood A. Shammas, Robert J. Shmookler Reis, Masaharu Akiyama, Hemanta Koley, Dharminder Chauhan, Teru Hideshima, Raj K. Goya, Laurence H. Hurley, Kenneth C. Anderson and Nikhil C. Munshi |journal = Mol Cancer Ther |year= 2003 |volume =2 |url=http://mct.aacrjournals.org/content/2/9/825.short|pages=825-}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Hypermethylation of Telomere-like Foldbacks at Codon 12 of the Human c-Ha-ras Gene and the Trinucleotide Repeat of the FMR-1 Gene of Fragile X |author = Steven S. Smith, Ali Laayoun, Robert G. Lingeman, David J. Baker, Jezia Riley |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 243 |issue = 2 |year= 1994 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283684716408|pages=143-151}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Elevated telomere-telomere recombination in WRN-deficient, telomere dysfunctional cells promotes escape from senescence and engagement of the ALT pathway |author = Purnima R. Laud1, Asha S. Multani, Susan M. Bailey, Ling Wu, Jin Ma, Charles Kingsley, Michel Lebe, Sen Pathak, Ronald A. DePinho, and Sandy Chang |doi = 10.1101/gad.1321305 |journal = Genes & Dev. |year = 2005 |volume = 19 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/19/21/2560.short |pages = 2560-2570 |archive-date = 2018-02-14 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180214001403/http://genesdev.cshlp.org/content/19/21/2560.short |url-status = dead }}</ref> i [[Ras potfamilija|N-ras]].<ref>{{Cite journal |title = An RNA G-quadruplex in the 5' UTR of the NRAS proto-oncogene modulates translation |journal = Nature Chemical Biology |volume = 3 |year= 2007 |doi = 10.1038/nchembio864 |author = Sunita Kumari, Anthony Bugaut, Julian L Huppert & Shankar Balasubramanian |url = http://www.nature.com/nchembio/journal/v3/n4/abs/nchembio864.html|pages=218-221}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Targeting Human Gastrointestinal Stromal Tumor Cells with a Quadruplex-Binding Small Molecule |author = Mekala Gunaratnam, Stephen Swank, Shozeb M. Haider, Katja Galesa, Anthony P. Reszka, Monica Beltran, Francisco Cuenca, Jonathan A. Fletcher and Stephen Neidle |journal = J. Med. Chem. |year= 2009 |volume = 52 |issue = 12 |doi = 10.1021/jm900424a |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm900424a|pages=3774-3783}}</ref><ref>{{Cite journal |title = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm900424a |author = James E. Redman, J. M. Granadino-Roldán, James A. Schouten, Sylvain Ladame, Anthony P. Reszka, Stephen Neidle and Shankar Balasubramanian |journal = Org. Biomol. Chem. |year= 2009 |volume = 7 |doi = 10.1039/B814682A |url =http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2009/OB/b814682a|pages=76-84}}</ref> Identifikacija i predviđanje sekvenci koje imaju sposobnost formiranja kvadrupleksa je važan korak u razumevanju njihove uloge. Generalno jednostavni obrasci se koriste za pretragu mogućih kvadrupleks formirajućih sekvenci: d(G<sub>3+</sub>N<sub>1-7</sub>G<sub>3+</sub>N<sub>1-7</sub>G<sub>3+</sub>N<sub>1-7</sub>G<sub>3+</sub>), pri čemu je ''N'' [[Nukleobaza|baza]] (uključujući [[guanin]]).<ref>{{Cite journal | author = Todd, A. K.; Johnston, M.; Neidle, S. | doi = 10.1093/nar/gki553 | title = Highly prevalent putative quadruplex sequence motifs in human DNA | journal = Nucleic Acids Research | volume = 33 | issue = 9 | year= 2005 | pmid = 15914666 | pmc =1140077 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/9/2901.short|pages=2901-2907}}</ref><ref name="pmid15914667"/> Ovo pravilo je našlo široku primenu u onlajn [[algoritam|algoritmima]]. Pregledi celokupnog [[genom]]a bazirani na pravilu nalaženja kvadrupleksa su identifikovali 376.000 mogućih kvadrupleksnih sekvenci (PQS) u [[čovek|ljudskom]] [[genom]]u. Znatan broj njih se verovatno ne formira ''[[in vivo]]''.<ref name="pmid15914667">{{Cite journal | author = Huppert, J. L.; Balasubramanian, S. | title = Prevalence of quadruplexes in the human genome | doi = 10.1093/nar/gki609 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 33 | issue = 9 | year= 2005 | pmc = 1140081 | pmid = 15914667|pages=2908-2916}}</ref> Jedna slična studija je identifikovala moguće G-kvadrupleks kod [[prokariote|prokariota]].<ref>{{Cite journal | last1 = Rawal, P.; Kummarasetti, V. B.; Ravindran, J.; Kumar, N.; Halder, K.; Sharma, R.; Mukerji, M.; Das, S. K. et al | doi = 10.1101/gr.4508806 | title = Genome-wide prediction of G4 DNA as regulatory motifs: Role in Escherichia coli global regulation | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 5 | pmc = 1457047 | year= 2006 | pmid = 16651665|pages=644-655}}</ref> Postoji više modela koji objašnjavaju kako kvadrupleksi mogu da kontrolišu aktivnost gena. Jedan model pokazuje da formiranje G-kvadrupleksa na ili blizo [[Promoter (biologija)|promotera]] blokira [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] gena, i time ga deaktivira.<ref>{{Cite journal |title = G-quadruplex formation within the promoter of the KRAS proto-oncogene and its effect on transcription |author = Susanna Cogoi and Luigi E. Xodo |journal = Nucleic Acids Research |volume = 34 |issue = 9 |doi = 10.1093/nar/gkl286 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/34/9/2536.short|pages=2536-2549}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Stabilization of the c-mycgenepromoterquadruplex by specific ligands’ inhibitors of telomerase |author = Thibault Lemarteleura, Dennis Gomeza, Rajaa Paterskia, Eliane Mandineb, Patrick Maillietb, Jean-François Riou |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 323 |issue = 3 |year= 2004 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006291X04019369|pages=802-808}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Four-stranded nucleic acids: structure, function and targeting of G-quadruplexes |author = Julian Leon Huppert |journal = Chem. Soc. Rev. |year= 2008 |volume = 37 |doi = 10.1039/B702491F |url = http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2008/CS/B702491F|pages=1375-1384}}</ref> U jednom drugom modelu kvadrupleks formiran na nekodirajućem DNK lancu pomaže u održavanju otvorene konformacije kodirajućeg DNK lanca, te pospešuje ekspresiju respektivnog gena.<ref>{{Cite journal |title = Human telomeric sequence forms a hybrid-type intramolecular G-quadruplex structure with mixed parallel/antiparallel strands in potassium solution |author = Attila Ambrus, Ding Chen, Jixun Dai, Tiffanie Bialis, Roger A. Jones and Danzhou Yang |journal = Nucleic Acids Research |volume = 34 |issue = 9 |doi = 10.1093/nar/gkl348 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/34/9/2723.short|pages=2723-2735}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Intramolecular quadruplex conformation of human telomeric DNA assessed with 125I-radioprobing |author = Yujian He, Ronald D. Neumann and Igor G. Panyutin |journal = Nucleic Acids Research |volume = 32 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gkh875 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/32/18/5359.short|pages=5359-5367}}</ref><ref>{{Cite journal |title = The 3′ non-coding region of the Drosophila melanogaster HeT-A telomeric retrotransposon contains sequences with propensity to form G-quadruplexDNA |author = José P. Abad, Alfredo Villasante |journal = FEBS letters |volume = 453 |issue = 1–2 |year= 1999 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S001457939900695X|pages=59-62}}</ref> Jedan način indukovanja ili stabilizovanja G-kvadrupleksnih formacija, je uvođenje molekula koji se mogu vezati za G-kvadrupleksne strukture.<ref>{{Cite journal |title = Stability and Structure of Model DNA Triplexes and Quadruplexes and Their Interactions with Small Ligands |author = Richard H. Shafer |journal = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology |volume = 59 |year= 1997 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0079660308610296|pages=55-94}}</ref><ref>{{Cite journal |title = G-Quadruplexes: Targets in Anticancer Drug Design |author = Tian-miao Ou, Yu-jing Lu, Jia-heng Tan, Zhi-shu Huang, Kwok-Yin Wong, Lian-quan Gu |volume = 3 |issue = 5 |year= 2008 |doi = 10.1002/cmdc.200700300 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cmdc.200700300/full|pages=690-713}}</ref> Poznati su brojni ligandi, mali molekuli i [[protein]]i koji imaju tu sposobnost. Znatan broj proteina koji se javlja u prirodi se selektivno vezuje za G-kvadruplekse. Među njima su [[helikaza|helikaze]],<ref>{{Cite journal |title = FANCJ Helicase Defective in Fanconia Anemia and Breast Cancer Unwinds G-Quadruplex DNA To Defend Genomic Stability |author = Yuliang Wu, Kazuo Shin-ya and Robert M. Brosh Jr. |doi = 10.1128/MCB.02210-07 |journal = Mol. Cell. Biol. |year = 2008 |volume = 28 |issue = 12 |url = http://mcb.asm.org/content/28/12/4116.short |pages = 4116-4128 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-05-06 |archive-url = https://web.archive.org/web/20130506042351/http://mcb.asm.org/content/28/12/4116.short |dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Inhibition of Unwinding of G-Quadruplex Structures by Sgs1 Helicase in the Presence of N,N‘-Bis[2-(1-piperidino)ethyl]-3,4,9,10-perylenetetracarboxylic Diimide, a G-Quadruplex-Interactive Ligand |author = Haiyong Han, Richard J. Bennett, and Laurence H. Hurley |journal = Biochemistry |year= 2000 |volume = 39 |issue = 31 |doi = 10.1021/bi000482r |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi000482r|pages=9311-9316}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Selective Interactions of Cationic Porphyrins with G-Quadruplex Structures |author = Haiyong Han, David R. Langley, Anupama Rangan, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2001 |volume = 123 |issue = 37 |doi = 10.1021/ja002179j |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja002179j|pages=8902-8913}}</ref> koje su implicirane u [[Blumov sindrom|Blumov]]<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><ref>{{Cite journal |pmid=9482582 |year=1998|month= |author=Straughen, Je; Johnson, J; Mclaren, D; Proytcheva, M; Ellis, N; German, J; Groden, J |title=A rapid method for detecting the predominant Ashkenazi Jewish mutation in the Bloom's syndrome gene |volume=11 |issue=2 |doi=10.1002/(SICI)1098-1004(1998)11:2<175::AID-HUMU11>3.0.CO;2-W |journal=Human mutation|pages=175-8}}</ref> i [[Vernerov sindrom|Vernerov]] sindrom<ref name="Andrews" /><ref name=aur>{{Cite journal |pmid=15946710 |year=2005|month=Sep |author=Ozgenc A, Loeb LA |title=Current advances in unraveling the function of the Werner syndrome protein |volume=577 |issue=1–2 |doi=10.1016/j.mrfmmm.2005.03.020 |journal=Mutation research|pages=237-51}}</ref>, i protein ''[[RAP1]]'' iz ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''.<ref>{{Cite journal |title = The yeast telomere-binding protein RAP1 binds to and promotes the formation of DNA quadruplexes in telomeric DNA |author = R Giraldo and D Rhodes |journal = EMBO J. |year= 1994 |volume = 13 |issue =10 |pmc =395107 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC395107/|pages=2411-2420}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Genomic distribution and functional analyses of potential G-quadruplex-forming sequences in Saccharomyces cerevisiae |author = Steve G. Hershman, Qijun Chen, Julia Y. Lee, Marina L. Kozak, Peng Yue, Li-San Wang, and F. Brad Johnson |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2008 |volume= 36 |issue = 1 |doi = 10.1093/nar/gkm986 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/9/2901.short|pages=144-156}}</ref><ref>{{Cite journal |title = The Crystal Structure of the DNA-Binding Domain of Yeast RAP1 in Complex with Telomeric DNA |author = Peter König1, Rafael Giraldo, Lynda Chapman, Daniela Rhodes |journal = Cell |volume = 85 |issue = 1 |year= 1996 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867400810880|pages=125-136}}</ref> Razvijen je protein sa domenom [[cinkov prst|cinkovog prsta]]<ref>{{Cite journal |author = Miller J, McLachlan AD, Klug A |title = Repetitive zinc-binding domains in the protein transcription factor IIIA from Xenopus oocytes | journal = EMBO J. |volume = 4 |issue = 6 |year= 1985 |month = June |pmid = 4040853 |pmc = 554390 |doi = |url =|pages=1609-14}}</ref> koji se nazva Gq1,<ref>{{Cite journal |title = Selection of Zinc Fingers that Bind Single-Stranded Telomeric DNA in the G-Quadruplex Conformation |author = Mark Isalan, Sachin D Patel, Shankar Balasubramanian, and Yen Choo |year= Biochemistry |year= 2001 |volume = 40 |issue = 3 |doi = 10.1021/bi001728v |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi001728v|pages=830-836}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Inhibition of Human Telomerase Activity by an Engineered Zinc Finger Protein that Binds G-Quadruplexe |author = Sachin D. Patel, Mark Isalan, Gérald Gavory, Sylvain Ladame, Yen Choo, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2004 |volume = 43 |issue = 42 |doi = 10.1021/bi048892t |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi048892t|pages=13452-13458}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Exploring the Recognition of Quadruplex DNA by an Engineered Cys2-His2 Zinc Finger Protein |author = Sylvain Ladame, James A. Schouten, Jose Roldan, James E. Redman, Stephen Neidle, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2006 |volume = 45 |issue = 5 |doi = 10.1021/bi050229x |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi050229x|pages=1393-1399}}</ref> kao i specifična [[antitelo|antitela]].<ref>{{Cite journal |title = Isolation and Characterization of a Monoclonal Anti-Quadruplex DNA Antibody from Autoimmune “Viable Motheaten” Mice |author = Bernard A. Brown, Yangqi Li, Julie C. Brown, Charles C. Hardin, John F. Roberts, Stephen C. Pelsue, and Leonard D. Shultz |journal = Biochemistry |year= 1998 |volume = 37 |issue = 46 |doi = 10.1021/bi981354u |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi981354u|pages=16325-16337}}</ref><ref>{{Cite journal |title = In vitro generated antibodies specific for telomeric guanine-quadruplex DNA react with Stylonychia lemnae macronuclei |author = Christiane Schaffitzel, Imre Berger, Jan Postberg, Jozef Hanes, Hans J. Lipps, and Andreas Plückthun |doi = 10.1073/pnas.141229498 |journal = PNAS |year= 2001 |volume = 98 |issue = 15 |url=http://www.pnas.org/content/98/15/8572.short|pages=8572-8577}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Telomere end-binding proteins control the formation of G-quadruplex DNA structures in vivo |author = Katrin Paeschke, Tomas Simonsson, Jan Postberg, Daniela Rhodes & Hans Joachim Lipps |journal = Nature Structural & Molecular Biology |volume = 12 |pages = 847 — 854 |year= 2005 |year= 2005 |doi = 10.1038/nsmb982 |url = http://www.nature.com/nsmb/journal/v12/n10/full/nsmb982.html}}</ref> Poznato je da se katjonski [[porfirin]]i vezuju za G-kvadruplekse,<ref>{{Cite journal |title = Evidence for the binding mode of porphyrins to G-quadruplex DNA |author = Chunying Wei, Guoqing Jia, Jun Zhou, Gaoyi Han and Can Li |journal = Phys. Chem. Chem. Phys. |year= 2009 |volume = 11 |doi = 10.1039/B901027K |url = http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2009/CP/b901027k|pages=4025-4032}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Cationic Porphyrins as Telomerase Inhibitors: the Interaction of Tetra-(N-methyl-4-pyridyl)porphine with Quadruplex DNA |author = Richard T. Wheelhouse, Daekyu Sun, Haiyong Han, Frank Xiaoguang Han, and Laurence H. Hurle |journal = J. Am. Chem. Soc. |year = 1998 |volume = 120 |url = http://www.bradford.ac.uk/staff/rtwheelh/research/%20rtw_reprints/jacs1998porph.pdf |pages = 3261-3262 }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Effects of Cationic Porphyrins as G-Quadruplex Interactive Agents in Human Tumor Cells |author = Elzbieta Izbicka, Richard T. Wheelhouse, Eric Raymond, Karen K. Davidson, Richard A. Lawrence, Daekyu Sun, Bradford E. Windle, Laurence H. Hurley, and Daniel D. Von Hoff |journal = Cancer Res |issue = 2 |year= 1999 |volume = 59 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/59/3/639.short|pages=639-}}</ref> kao i molekul [[telomestatin]].<ref>{{Cite journal |title = Energetics of the Human Tel-22 Quadruplex−Telomestatin Interaction: A Molecular Dynamics Study |author = Saurabh Agrawal, Rajendra Prasad Ojha and Souvik Maiti |journal = J. Phys. Chem. B |year= 2008 |volume = 112 |issue = 22 |doi = 10.1021/jp7102676 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jp7102676|pages=6828-6836}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Telomestatin, a Potent Telomerase Inhibitor That Interacts Quite Specifically with the Human Telomeric Intramolecular G-Quadruplex |author = Mu-Yong Kim, Hariprasad Vankayalapati, Kazuo Shin-ya, Konstanty Wierzba, and Laurence H. Hurley |journal =J. Am. Chem. Soc. |year= 2002 |volume = 124 |issue = 10 |doi = 10.1021/ja017308q |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja017308q|pages=2098-2099}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Telomestatin and Diseleno Sapphyrin Bind Selectively to Two Different Forms of the Human Telomeric G-Quadruplex Structure |author = Evonne M. Rezler, Jeyaprakashnarayanan Seenisamy, Sridevi Bashyam, Mu-Yong Kim, Elizabeth White, W. David Wilson, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2005 |volume = 127 |issue = 26 |doi = 10.1021/ja0505088 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja0505088|pages=9439-9447}}</ref> === Razgranata DNK === <div class="thumb floatright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:200px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |[[Datoteka:Branch-dna-single.svg|75px]] |[[Datoteka:Branch-DNA-multiple.svg|95px]] |- |align=center|Jedna grana |align=center|Višestruko grananje |} <div style="border: none; width:200px;font-size: 90%;"><div class="thumbcaption">[[Razgranata DNK]]<ref>{{Cite journal |title = Construction of Three-Dimensional Stick Figures from Branched DNA |last= Seeman|first=Nadrian C.|journal = DNA and Cell Biology |year= 1991 |volume = 10 |issue = 7 |doi = 10.1089/dna.1991.10.475 |url = http://online.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/dna.1991.10.475|pages=475-486}}</ref> može da formira mrežu koja se sastoji od više grana.</div></div></div> Do DNK [[DNK kraj|krzanja]] dolazi kad nekomplementarni regioni postoje na jednom ili oba kraja inače komplementarne dvolančane DNK. Razgranata DNK se može javiti ako se uvede treći DNK lanac koji ima sposobnost hibridizacije sa otvorenim DNK segmentima dvolančane DNK. Najjednostavniji primer razgranavanja je trolančana DNK. Kompleksi sa dodatnim lancima i višestrukim grananjem su takođe poznati.<ref>{{Cite journal |author=Seeman NC |title=DNA enables nanoscale control of the structure of matter |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-reviews-of-biophysics_2005-11_38_4/page/363 |journal=Q. Rev. Biophys. |volume=38 |issue=4 |year=2005|pmid=16515737 |doi=10.1017/S0033583505004087|pages=363-71}}</ref> Razgranata DNK nalazi primenu u [[nanotehnologija|nanotehnologiji]]. ''Test razgranate DNK'' je test amplifikacije signala (za razliku od testa amplifikacije biološke mete) koji se koristi za detektovanje molekula nukleinskih kiselina.<ref name=Collins1997>{{Cite journal | author = Collins, M. L.; Irvine, B.; Tyner, D.; Fine, E.; Zayati, C.; Chang, C.; Horn, T.; Ahle, D.; Detmer, J.; Shen, L. P.; Kolberg, J.; Bushnell, S.; Urdea, M. S.; Ho, D. D. | year= 1997 | title = A branched DNA signal amplification assay for quantification of nucleic acid targets below 100 molecules/ml | journal = Nucleic Acids Research | volume = 25 | issue = 15 | doi = 10.1093/nar/25.15.2979 | url = http://nar.oxfordjournals.org/cgi/content/full/25/15/2979 | pmid = 9224596 | pmc = 146852|pages=2979-2984}}</ref> Ovaj test se može koristiti za detektovanje i kvantifikaciju mnogih tipova RNK ili DNK. U testu se razgranata DNK pomeša sa testiranim uzorkom. Detekcija se vrši koristeći neradioaktivni metod. Prethodna amplifikacija nukleinske kiseline nije neophodna. Test je u potpunosti zavistan od hibridizacije. Enzimi se koriste za određivanje stepena hibridizacije, ali se ne koriste za manipulaciju nukleinskih kiselina. Male količine nukleinske kiseline se mogu detektovati i kvantifikovati bez koraka [[reverzna transkriptaza|reverzne transkripcije]] (u slučaju RNK) i/ili [[Polimerazna lančana reakcija|PCR]].<ref>{{Cite journal | author = Saiki, R.; Scharf, S.; Faloona, F.; Mullis, K.; Horn, G.; Erlich, H.; Arnheim, N. | title = Enzymatic amplification of beta-globin genomic sequences and restriction site analysis for diagnosis of sickle cell anemia | url = https://archive.org/details/sim_science_1985-12-20_230_4732/page/1350 | journal = Science | volume = 230 | issue = 4732 | year= 1985 | pmid = 2999980 | doi=10.1126/science.2999980|pages=1350-1354}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Saiki, R.; Gelfand, D.; Stoffel, S.; Scharf, S.; Higuchi, R.; Horn, G.; Mullis, K.; Erlich, H. | title = Primer-directed enzymatic amplification of DNA with a thermostable DNA polymerase | url = https://archive.org/details/sim_science_1988-01-29_239_4839/page/486 | journal = Science | volume = 239 | issue = 4839 | year= 1988 | pmid = 2448875 | doi=10.1126/science.2448875|pages=487-491}}</ref> Test je podesan za upotrebu u visoko protočnom modu, za razliku od kvantitativnog Northern-blota<ref name="Alberts"/><ref name=Kevil1997>Kevil, C. G., Walsh, L., Laroux, F. S., Kalogeris, T., Grisham, M. B., Alexander, J. S. (1997) An Improved, Rapid Northern Protocol. Biochem. and Biophys. Research Comm. 238:277-279.</ref> ili testa RNK protekcije.<ref>{{Cite journal |url=ttp://www.nature.com/nrg/journal/v8/n6/abs/nrg2026.html |author=Sandelin, A. et al. |title=Mammalian RNA polymerase II core promoters: insights from genome-wide studies |journal=Nature Rev. Genet. |volume=8 |year=2007|pages=424-436}}</ref> === Vibracije === DNK može da izvodi [[Nisko frekventno kolektivno kretanje u proteinima i DNK|nisko frekventno]] kolektivno kretanje. Ono se može meriti [[Ramanova spektroskopija|Ramanovom spektroskopijom]]<ref name="pmid7115900">{{Cite journal | author = Painter PC, Mosher LE, Rhoads C | title = Low-frequency modes in the Raman spectra of proteins | url = https://archive.org/details/sim_biopolymers_1982-07_21_7/page/1469 | journal = Biopolymers | volume = 21 | issue = 7 | year= 1982 | pmid = 7115900 | doi = 10.1002/bip.360210715|pages=1469-72}}</ref><ref name="Urabe_1983">{{Cite journal | author = Urabe H, Tominaga Y, Kubota K | title = Experimental evidence of collective vibrations in DNA double helix (Raman spectroscopy) | journal = Journal of Chemical Physics | year=1983| volume = 78 | doi = 10.1063/1.444600|bibcode = 1983JChPh..78.5937U | issue = 10|pages=5937-5939}}</ref> i analizirati primenom modela kvazi kontinuuma.<ref name="pmid6466317">{{Cite journal | author = Chou KC | title = Low-frequency vibrations of DNA molecules | journal = Biochem. J. | volume = 221 | issue = 1 | year= 1984| pmid = 6466317 | pmc = 1143999|pages=27-31}}</ref><ref name="pmid2775828">{{Cite journal | author = Chou KC, Maggiora GM, Mao B | title = Quasi-continuum models of twist-like and accordion-like low-frequency motions in DNA | url = https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_1989-08_56_2/page/295 | journal = Biophys. J. | volume = 56 | issue = 2 | year= 1989| pmid = 2775828 | pmc = 1280479 | doi = 10.1016/S0006-3495(89)82676-1 | bibcode=1989BpJ....56..295C|pages=295-305}}</ref> === Kružna DNK === Kad su krajevi komada dvostruke zavojnice DNK spojeni tako da tvore krug, kao u plazmida, lanci su topološki zamršeni. To znači da ne mogu biti razdvojeni laganim zagrijavanjem ili bilo kojim procesom koji ne uključuje prekidanje lanaca. Enzimi topoizomeraze su zaslužni za odmrsavanje topološki povezanih lanaca. Neki enzimi to čine cijepanjem dvaju lanaca tako da i drugi dvolančani segment može proći. Odmrsavanje je potrebno za replikaciju kružne DNK kao i za različite tipove linearnih DNK. === Entropijsko rastezanje === Kada se DNK nalazi u otopini, podvrgnuta je komformacijskim kolebanjima zbog energije koja se nalazi u samoj otopini. Zbog entropijskih razloga, savitljiva stanja su termički pogodnija od rastegnutih stanja. Zato se DNK rasteže slično gumenoj traci. Koristeći optička kliješta, entropijsko rastezanje DNK je analizirano iz perspektive fizike polimera i utvrđeno je da se DNK ponaša kao [[Kratky-Porodov crvoliki lanac]], model sa duljinom postojanosti od oko 53&nbsp;nm. DNK se zatim podvrgava rastezanju faznog prijelaza pri sili od 65 pN. Pri višim vrijednostima sile, DNK poprima oblik koji je pretpostavio [[Linus Pauling]] tako da se fosfati nalaze u sredini, a baze su okrenute prema van. Ta predložena struktura se naziva P-oblik DNK u čast Paulingu. ==== Superzavojnica ==== B oblik DNK zavojnice se zakreće 360° po 10 bp u odsutnosti naprezanja. Ali mnogi molekularni biološki procesi mogu izazvati to naprezanje. To će rezutirati prevelikim ili premalim zavojima, odnosno kao pozitivno ili negativno superzavijanje. DNK je in vivo tipično negativno superzavijena, što ubrzava odmotavanje dvostrukog heliksa za transkripciju. ==== Nabor [[šećer]]a ==== Postoje 4 konformacije prstena ribofuranoze u nukleotidu: # C-2' endo # C-2' egzo # C-3' endo # C-3' egzo [[Riboza]] je inače u C-3’ endo, dok su deoksiriboze inače u C-2’endo konformaciji šećernog nabora. A i B oblici se uglavnom razlikuju po njihovim šećernim oblicima. U A obliku, C3’ konfiguracija je iznad prstena šećera dok je kod C2’ konfiguracije ispod. Tako se A oblik opisuje kao C-3’ endo. Isto tako, u B obliku, C2’ konfiguracija je iznad prstena šećera, a C3’ ispod pa se naziva C-2’ endo. Drukčije nabiranje A-DNK rezultira skraćenju udaljenosti između susjednih fosfata za 1 angstrem. To daje 11 ili 12 parova baza u zavoju DNK lanca, umjesto 10.5 u B-DNK. Šećerni nabor daje DNK jednoliki oblik vrpce, sa cilindrično otvorenim središtem i skučenijim, izraženim dubljim glavnim utorom nego što su utori u B-DNK. ==== A i Z oblici zavojnice ==== Dva ostala poznata geometrijska oblika (A i Z) razlikuju se u njihovoj [[geometrija|geometriji]] i dimenzijama. A oblik se nalazi samo u [[dehidracija|dehidriranim]] uzorcima DNK, kao što su oni koji se nalaze u kristalografskim eksperimentima te u hibridno sparenih DNK i [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] lanaca. Segmenti DNK koje je stanica metilirala u regulacijske svrhe pripadaju Z geometriskom obliku u kojem se lanci okreću oko osi zavonice kao zrcalna slika B oblika. ==== Odlike različitih oblika zavojnica ==== {| border="0" align="center" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF" |-align="center" bgcolor="#CCCCCC" !Geometrijska osobina !A-forma !B-forma !Z-forma |- |Smjer zavojnice ||align="center"| desni vijak ||align="center"| desni vijak ||align="center"| lijevi vijak |--bgcolor="#EFEFEF" |Jedinica ponavljanja ||align="right"| 1 bp ||align="right"| 1 bp ||align="right"| 2 bp |----- |Rotacija/bp ||align="right"| 33.6° ||align="right"| 35.9° ||align="right"| 60°/2 |--bgcolor="#EFEFEF" |Broj parova baza po zavoju ||align="right"| 10.7 ||align="right"| 10.4 ||align="right"| 12 |----- |Inklinacija bp od osi ||align="right"| +19° ||align="right"| -1.2° ||align="right"| -9° |--bgcolor="#EFEFEF" |Rast/bp duž osi ||align="right"| 0.23&nbsp;nm ||align="right"| 0.332&nbsp;nm ||align="right"| 0.38&nbsp;nm |----- |Period po okretu zavojnice ||align="right"| 2.46&nbsp;nm ||align="right"| 3.32&nbsp;nm ||align="right"| 4.56&nbsp;nm |--bgcolor="#EFEFEF" |Srednji okret vijka ||align="right"| +18° ||align="right"| +16° ||align="right"| 0° |----- |Glikozilni kut ||align="center"| anti ||align="center"| anti ||align="center"| C: anti,<br /> G: syn |--bgcolor="#EFEFEF" |Šećerni nabor ||align="center"| C3'-endo ||align="center"| C2'-endo ||align="center"| C: C2'-endo,<br />G: C2'-exo |----- |Promjer ||align="right"| 2.6&nbsp;nm ||align="right"| 2.0&nbsp;nm ||align="right"| 1.8&nbsp;nm |--bgcolor="#EFEFEF" |} Treba spomenuti da postoje i neki nezavojiti oblici DNK npr. SBS (side-by-side; usporedna) konfiguracija DNK. == Uloga redoslijeda == Unutar gena, redoslijed nukleotida duž DNK određuje glasničku RNK (eng. ''messenger RNA'') koja pak definira [[protein]] kojeg je organizam dužan obraditi izraziti na određena mjesta tijekom života. Translacija proces kojim se odvija [[sinteza]] proteina pomoću redoslijeda [[aminokiselina]] određene redoslijedom nukleotida. Taj redoslijed nukleotida naziva se genetički kod, a sastoji se od tri nukleotida i naziva se kodon kojeg opisujemo trima slovima imena baza (npr. ACT, CAG, TTT). Ti kodoni traslacijom stvaraju glasničku RNK (mRNK) i tada transportna RNK (eng. ''transfer RNA''), tRNK, prema odgovarajućem kodonu dodaje odgovarajuću aminokiselinu. Moguće je 64 kodona (4 vrste baza za tri mjesta kodona: 43) koji kodiraju 20 aminokiselina. Više kodona može kodirati jednu te istu aminokiselinu, a postoje i ‘’stop’’ ili nonsensni kodoni koji označavaju kraj kodne regije (UAA, UGA i UAG kodoni). U mnogih vrsta, samo mali dio ukupnog redoslijeda genoma kodira protein. Na primjer, samo 1.5% humanog genoma se sastoji od dijelova koji kodiraju proteine, a to su egzoni. Funkcija ostalih dijelova je manje poznata. Postoje redoslijedi DNK koji imaju specifični afinitet za proteine koji vežu DNK (eng. ''DNA binding proteins'') koji igraju veliku ulogu u replikaciji i tanskripciji. Takvi redoslijedi DNK nazivaju se regulacijske sekvence i istraživači pretpostavljaju da su našli tek mali dio takvih sekvenci od ukupnog broja. Otpadna DNK ([[Engleski jezik|eng]]. ''junk DNA'') predstavlja redoslijede u kojima nema gena i nemaju nikakvu funkciju. Razlozi postojanja toliko mnogo nekodirajuće DNK u [[eukariote|eukariotskim]] genomima i iznimne razlike veličine genoma (C – veličina) između vrsta predstavljaju problem nazvan [[Enigma C-vrednosti|enigma C-veličine]]. Neke sekvence DNK igraju strukturnu ulogu u kromosomima. [[Telomere]] i [[centromere]] sadrže malo ili uopće ne sadrže gene za kodiranje proteina, ali su važne za funkciju i stabilnost kromosoma. Neki RNK geni kodiraju traskripte koji funkcioniraju kao regulatorne DNK koje utječu na funkciju drugih DNK molekula. Intrinska i egzonska struktura nekih gena (geni imunoglobulina i protokadeherina) su važni za dopuštanje alternativnog izrezivanja (''splicing'') pre-mRNK te se pri tome stvaraju različiti proteini koji u biti potječu od jednog gena. Neke nekodirajuće regije predstavljaju pseudogene koji mogu biti korišteni kao materijal za stvaranje novih gena s novim funkcijama. Postoje i nekodirajuće regije koje omogućuju vruće točke za duplikaciju kratkih dijelova DNK te takve duplicirane sekvence mogu biti glavni oblik genetičke promijene u ljudskom porijeklu. Egzoni među kojima je mnoštvo [[intron]]a omogućuju ‘’egzonsku prevrtljivost’’ pri stvaranju modificiranih gena koji mogu imati novu prilagodbenu funkciju. Velika količina nekodirajuće DNK su vjerojatno prilagodbeni tako što omogućuju kromosomskim regijama gdje se vrši rekombinacija između homolognih dijelova kromosoma bez poremećaja u funkciji gena. Redoslijedi DNK također određuju podložljivost cijepanju restrikcijskim enzimima vrlo bitnim za genetički inženjering. Točno mjesto cijepanja nečijeg genoma vrstu ‘’DNK otiska’’ pojedine individue. == Smjer lanaca == [[Datoteka:Francis Crick.png|thumb|lijevo|250px|[[Francis Crick]], koji je zajedno s Jamesom Watsonom konstruirao i opisao model prvog lanca DNK.]] [[Asimetrika|Asimetrični]] oblik i povezanost nukleotida znači da DNK lanac uvijek ima određenu orijentaciju i usmjerenost. Zbog usmjerenosti, blizak uvid u dvostruku zavojnicu otkriva da nukleotidi jednoga lanca prate jedan put (acendentni lanac) odnosno lanac ‘’raste’’, a nukleotidi drugog lanca drugi put (descendentni lanac) odnosno taj lanac ‘’opada’’. Tako izgleda da su lanci antiparalelni. === Hemijska nomenklatura (5’ i 3’ krajevi) === U svakoj DNK postoje asimetrični krajevi pri čemu kraj prvog lanca naziva 5’ kraj, a kraj drugog lanca 3’ kraj. Unutar stanice, [[enzim]]i koji izvode replikaciju i transkripciju čitaju DNK uvijek od 3’ prema 5’ smjeru jednog lanca, dok enzimi koji provode translaciju (na RNK) čitaju u suprotnom smjeru. U laboratorijskim uvjetima moguće su i manipulacije smjera čitanja. U vertikalno orijentiranoj dvostrukoj zavonici kažemo da lanac od 3’ kraja raste, a drugi lanac od 5’ kraja opada. === "Sense" i "antisense" === Rezultat antiparalelnog ustroja lanaca i odlika enzima koji čitaju sekvence DNK je taj da stanice mogu pravilno translatirati samo jedan od njih. Drugi se lanac može čitati samo unatrag. Prema [[molekularna biologija|molekularnim biolozima]] sekvenca je smislena (‘’sense’’) ako može biti prevedena, a njezina komplementarna sekvenca je nelogična/besmislena (‘’antisense’’). Prema svemu ovome podloga za transkripciju je smislena sekvenca, a transkript smislenog lanca je i sam po sebi smislen. === Razlike među sense i antisense sekvenci === U malog udijela gena prokariota, te više u virusa i [[plazmid]]a postoje male razlike između sense i antisense lanaca. Određene sekvence njihovog genoma ima dvostruku zadaću da očitavaju jedan lanac u smjeru 5’ prema 3’ te drugi lanacu smjeru 3’ prema 5’. Kao rezultat toga, genomi tih virusa su neuobičajeno kompaktni za brojne gene koje sadrže, za koje biolozi vjeruju da predstavljaju prilagodbu. To jednostavno potvrđuje da nema biološlike među dvama lanaca dvostruke zavojnice. Tipično je da se svaki lanac DNK ponaša kao sense i antisense u različitim regijama. === Jednolančana DNK, ssDNK (eng. ''single stranded DNA'') === U nekim se virusima DNK javlja u nezavojitom jednolančanom obliku. Zbog mnogih mehanizama popravka DNK u stanici koji djeluju samo na uparenim bazama, u virusa koji nose jednolančanu DNK genomi mutiraju učestaluje. Takve se vrste mnogo brže prilagođavaju i odupiru [[izumiranje|izumiranju]]. Rezultat ne bi bio zadovoljavajući u kompliciranijih i spororeplicirajućih organizama što bi moglo objasniti zašto ti virusi nose jednolančanu DNK. Molekule DNK se kod različitih [[biljka|biljaka]] i [[životinje|životinja]] razlikuju po veličini. Najmanji broj nukleotida ima DNK [[virus (biologija)|virusa]] (samo nekoliko tisuća), molekula DNK [[bakterija|bakterije]] sadrži nekoliko milijuna nukleotida, dok kod [[čovjek]]a taj broj prelazi nekoliko milijardi nukleotida. Nukleinske kiseline prvi je opisao Friedrich Miescher [[1869]]. godine, a prisutnost nukleinskih kiselina dokazano je 75 godina nakon toga, kad je otkrivena i njihova biološka funkcija. 30-ih i 40-ih godina smatralo se da su nositelji genetske informacije [[protein]]i. Prave naravi DNK opisao je 1928. godine Frederick Griffith, koji je otkrio transormirajući princip. To je otkrio pomoću pokusa s miševima s dvama tipova bakterija ''Diplococcus pneumoniae'' (R i S). U miševe je ubrizgao dva tipa bakterije D. ''pneumoniae'', od kojih su neki bili živi, no oslabnjeni, tako da ne mogu prouzročiti bolest, a neke su bile posve mrtve (S). Od toga je većina miševa uginula. Otkriveno je da su mrtve bakterije na neki način transformirale žive, oslabljene bakterije. Godine [[1953]]. Francis Crick i James Watson konstruirali su i opisali model prvog lanca DNK. == Modifikacije == === Modifikacije baza === <div class="thumb floatright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:300px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[Datoteka:Cytosin.svg|75px]] |[[Datoteka:5-Methylcytosine.svg|95px]] |[[Datoteka:Thymin.svg|97px]] |- |align=center|[[Citozin]] |align=center|[[5-Metilcitozin|5-metilcitozin]] |align=center|[[Timin]] |} <div style="border: none; width:300px;font-size: 90%;"><div class="thumbcaption">Struktura citozina sa i bez 5-metil grupe. [[Deaminacija]] konvertuje 5-metilcitozin u timin.<ref>{{Cite journal |title = The rate of hydrolytic deamination of 5-methylcytosine in double-stranded DNA |author = Jiang-Cheng Shen, William M. Rideout III and Peter A. Jones |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1994 |volume = 22 |issue = 6 |doi = 10.1093/nar/22.6.972 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/22/6/972.short|pages=972-976}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Recognition and estimation of 5-methylcytosine in nucleic acids |author = G. R. Wyatt |journal = Biochem J. |year= 1951 |volume = 48 |issue = 5 |pmc = 1275378 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1275378/|pages=581-584}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Heat- and alkali-induced deamination of 5-methylcytosine and cytosine residues in DNA |author = Wang RY, Kuo KC, Gehrke CW, Huang LH, Ehrlich M |journal = Biochimica et Biophysica Acta |year= 1982 |volume = 697 |issue =3 |doi = 10.1016/0167-4781(82)90101-4 |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/7104364|pages=371-7}}</ref></div></div></div> {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- |<center> [[Datoteka:Cytosine 5-methylation.png|220px|center|5-metilacija citozina]] [[Datoteka:Deamination 5-Methylcytosine to Thymine.svg|220px|center|Deamination of 5-methylcytosine to thymine]]</center> |} [[Datoteka:DNA methylation.jpg|mini|250px|left|Ilustracija DNK molekula koji je metilisan na dva centralna citozina. DNK metilacija ima važnu ulogu u [[epigenetika|epigenetičkoj]] regulaciji gena<ref>{{Cite journal |title = Epigenetic regulation of gene expression: how the genome integrates intrinsic and environmental signals |author = Rudolf Jaenisch & Adrian Bird |journal = Nature Genetics |volume = 33 |year= 2003 |doi = 10.1038/ng1089 |url = http://www.nature.com/ng/journal/v33/n3s/full/ng1089.html|pages=245-254}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Epigeneticgeneregulation by noncoding RNAs |author = Angela A Andersen, Barbara Panning |journal = Current Opinion in Cell Biology |volume = 15 |issue = 3 |year= 2003 |doi = 10.1016/S0955-0674(03)00041-3 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0955067403000413|pages=281-289}}</ref> tokom razvoja<ref>{{Cite journal |title = Epigeneticgeneregulation: Linking early developmental environment to adult disease |author = Dana C. Dolinoya, Jennifer R. Weidmana, Randy L. Jirtle |journal = Reproductive Toxicology |volume = 23 |issue = 3 |year= 2007 |doi = 10.1016/j.reprotox.2006.08.012 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0890623806001973|pages=297-307}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Stability and flexibility of epigenetic gene regulation in mammalian development |author = Wolf Reik |journal = Nature |volume = 447 |year= 2007 |doi = 10.1038/nature05918 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v447/n7143/full/nature05918.html?free=2|pages=425-432}}</ref> i bolesti.<ref>{{Cite journal |title = Mutagenic deamination of cytosine residues in DNA |author = Bruce K. Duncan, Jeffrey H. Miller |journal = Nature |volume = 287 |pages = 560 — 561 |year= 1980 |doi = 10.1038/287560a0 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v287/n5782/abs/287560a0.html}}</ref><ref>{{Cite journal |title = 5-Methylcytosine as an endogenous mutagen in the human LDL receptor and p53 genes |author = WM Rideout, 3rd, GA Coetzee, AF Olumi and PA Jones |journal = Science |year= 1990 |volume = 249 |issue = 4974 |doi = 10.1126/science.1697983 |url = http://www.sciencemag.org/content/249/4974/1288.short|pages=1288-1290}}</ref>]] Ekspresija gena je zavisna od načina na koji je DNK pakovana u hromozomima, u strukturama zvanim [[hromatin]]i. Modifikacije baza mogu da utiču na pakovanje. Regioni koji imaju nizak nivo ili odsustvo ekspresije obično sadrže visoke nivoe [[metilacija|metilacije]] citozinskih baza.<ref>{{Cite journal |author = Colot V, Rossignol JL |title = Eukaryotic DNA methylation as an evolutionary device |journal = Bioessays |volume = 21 |issue = 5 |year= 1999 |pmid = 10376011 |doi = 10.1002/(SICI)1521-1878(199905)21:5<402::AID-BIES7>3.0.CO;2-B|pages=402-411}}</ref> Na primer, citozinska metilacija, proizvodi 5-metilcitozin, koji je važan za [[inaktivacija X hromozoma|inaktivaciju X-hromozoma]].<ref>{{Cite journal |author = Klose R, Bird A |title = Genomic DNA methylation: the mark and its mediators |url = https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2006-02_31_2/page/89 | journal = Trends Biochem Sci |volume = 31 |issue = 2 |year= 2006 |pmid = 16403636 |doi = 10.1016/j.tibs.2005.12.008|pages=89-97}}</ref> Prosečni nivoi metilacije variraju između organizama. Crv ''[[Caenorhabditis elegans]]'' ne ispoljava citozinsku metilaciju,<ref>{{Cite journal |title = Caenorhabditis elegans DNA does not contain 5-methylcytosine at any time during development or aging |author = Victoria J. Simpson, Thomas E. Johnson* and Richard F. Hammen |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1986 |volume = 14 |issue = 16 |doi = 10.1093/nar/14.16.6711 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/14/16/6711.short|pages=6711-6719}}</ref><ref>{{Cite journal |title = The genetics of caloric restriction in Caenorhabditis elegans |author = Bernard Lakowski and Siegfried Hekim |doi = 10.1073/pnas.95.22.13091 |journal = PNAS |year= 1998 |volume = 95 |issue = 22 |url=http://www.pnas.org/content/95/22/13091.short|pages=13091-13096}}</ref> dok [[kičmenjaci]] imaju visoke nivoe. Do 1% njihove DNK sadrži 5-metilcitozin.<ref>{{Cite journal |author = Bird A |title = DNA methylation patterns and epigenetic memory |url = https://archive.org/details/sim_genes-development_2002-01-01_16_1/page/6 |journal = Genes Dev |volume = 16 |issue = 1 |year= 2002 |pmid = 11782440 |doi = 10.1101/gad.947102|pages=6-21}}</ref> DNK metilacija je ključni deo normalnog razvoja organizma i ćelijske diferencijacije viših organizama. DNK metilacija stabilno menja obrasce genskog izražavanja u ćelijama tako da one mogu da „zapamte gde su bile“ ili da umanje ekspresiju gena. Na primer, ćelije programirane da budu [[Langerhansova ostrvca]] tokom embrionskog razvoja ostaju Langerhansova ostrvca tokom životnog veka organizma. DNK metilacija se tipično uklanja tokom formiranja [[zigot]]a i ponovo uspostavlja tokom naknadnog ćelijskog razvoja. Nedavna istraživanja su pokazala da se metil grupe zapravo ne uklanjaju u zigotima, nego da dolazi do [[Hidroksilacija|hidroksilacije]] metil grupa.<ref name=pmid21321204>{{Cite journal | author = Iqbal, K.; Jin, S. -G.; Pfeifer, G. P.; Szabo, P. E. | title = Reprogramming of the paternal genome upon fertilization involves genome-wide oxidation of 5-methylcytosine | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2011-03-01_108_9/page/3642 | doi = 10.1073/pnas.1014033108 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 108 | issue = 9 | year= 2011 | pmid = 21321204 | pmc =3048122|pages=3642-3647}}</ref> Neke metilacione modifikacije koje regulišu ekspresiju gena su nasledne i to se naziva [[epigenetika|epigenetičkom regulacijom]]. DNK metilacija supresuje izražavanje [[virus|viralnih]] gena i drugih štetnih elemenata koji su bili inkorporirani u genom domaćina tokom vremena. DNK metilacija je isto tako osnova [[hromatin]]ske strukture, koja omogućava ćelijama da poprime veliki broj karakteristika neophodnih za multicelularni život polazeći od jedne nepromenljive DNK sekvence. DNK metilacija u poziciji 5 citozina ima specifičan efekat redukovanja genske ekspresije i nađena je kod svih [[kičmenjaci|kičmenjaka]]. U [[somatski|somatskom]] tkivu odraslih osoba, DNK metilacija se tipično javlja u [[CpG mesto|CpG]] dinukleotidnom kontekstu, dok je u [[embrion]]skim [[izvorna ćelija|matičnim ćelijama]] trend suprotan.<ref>{{Cite journal |author=Dodge JE, Ramsahoye BH, Wo ZG, Okano M, Li E |title=De novo methylation of MMLV provirus in embryonic stem cells: CpG versus non-CpG methylation |url=https://archive.org/details/gene_2002-05-01_289_1-2/page/41 |year=2002|journal=Gene |volume=289 |issue=1–2 |doi=10.1016/S0378-1119(02)00469-9|pages=41-48}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Haines TR, Rodenhiser DI, Ainsworth PJ |title=Allele-Specific Non-CpG Methylation of the Nf1 Gene during Early Mouse Development |url=https://archive.org/details/developmental-biology_2001-12-15_240_2/page/585 |year=2001|journal=Developmental Biology |volume=240 |issue=2 |doi=10.1006/dbio.2001.0504 |pmid=11784085|pages=585-598}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Lister R, Pelizzola M, Dowen RH, ''et al.'' |title=Human DNA methylomes at base resolution show widespread epigenomic differences |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-11-19_462_7271/page/315 |journal=Nature |volume=462 |issue=7271 |year=2009|month=October |pmid=19829295 |doi=10.1038/nature08514 |pmc=2857523|pages=315-22}}</ref> DNK metilacija je od presudne važnosti u razvoju skoro svih tipova kancera.<ref name=pmid12610534>{{Cite journal | doi = 10.1038/ng1089 | pmid = 12610534 | year= 2003 | author =Jaenisch, R.; Bird A. | title = Epigenetic regulation of gene expression: how the genome integrates intrinsic and environmental signals | volume = 33 Suppl | issue = 3s | journal = Nature Genetics|pages=245-254}}</ref> Uprkos važnosti 5-metilcitozina, može doći do [[deaminacija|deaminacije]] čime se formira baza timin, tako da su metilisani citozini posebno skloni [[mutacija]]ma.<ref>{{Cite journal |author = Walsh C, Xu G |title = Cytosine methylation and DNA repair | journal = Curr Top Microbiol Immunol |volume = 301 |year= 2006|pmid = 16570853 |doi = 10.1007/3-540-31390-7_11 |series = Current Topics in Microbiology and Immunology | isbn = 3-540-29114-8|pages=283-315}}</ref> Aberantni obrasci DNK metilacije su vezani za veliki broj ljudskih malignosti i grupišu se u dve distinktne forme: hipermetilacija i hipometilacija u odnosu na normalno tkivo. Hipermetilacija je jedna od glavnih epigenetičkih modifikacija koje represuju transkripciju putem promoterskog regiona tumor supresivnih gena.<ref>{{Cite journal |title = Cancer-epigenetics comes of age |author = Peter A Jones, Peter W Laird |journal = Nature Genetics |volume = 21 |year= 1999 |doi = 10.1038/5947 |url= http://www.nature.com/ng/journal/v21/n2/abs/ng0299_163.html|pages=163-167}}</ref><ref>{{Cite journal |title = A Gene Hypermethylation Profile of Human Cancer |author = Manel Esteller, Paul G. Corn, Stephen B. Baylin, and James G. Herman |journal = Cancer Res |volume = 61 |year= 2001 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/61/8/3225.short|pages=3225-}}</ref><ref>{{Cite journal |title = DNA hypermethylation in tumorigenesis: epigenetics joins genetics |author = Stephen B Baylin, James G Herman |volume = 16 |issue = 4 |year= 2000 |doi = 10.1016/S0168-9525(99)01971-X |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S016895259901971X|pages=168-174}}</ref> Hipermetilacija se tipično javlja na CpG ostrvima u promoterskom regionu te proizvodi inaktivaciju gena. Globalna hipometilacija je bila implicirana u razvoj i progres kancera putem različitih mehanizama.<ref name= CraigJMWongNC>{{Cite book| author= Craig, JM; Wong, NC (editor) |year=2011| title = Epigenetics: A Reference Manual | publisher = Caister Academic Press |isbn=978-1-904455-88-2}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Stalling of DNA methyltransferase in chromosome stability and chromosome remodelling |author=Smith SS |journal = Int J Mol Med. |year=1998|issue = 1 |volume = 1 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9852213|pages=147-56}}</ref><ref>{{Cite journal |title = DNA global hypomethylation in squamous cell head and neck cancer associated with smoking, alcohol consumption and stage |author=Ian M. Smith, Wojciech K. Mydlarz, Suhail K. Mithani, Joseph A. Califano |journal = International Journal of Cancer |volume = 121 |issue = 8 |year=2007|doi = 10.1002/ijc.22889 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ijc.22889/full|pages=1724-1728}}</ref> Modifikacije drugih baza su metilacija adenina kod bakterija,<ref>{{Cite journal |title = An Essential Role for DNA Adenine Methylation in Bacterial Virulence |author = Douglas M. Heithoff, Robert L. Sinsheimer, David A. Low and Michael J. Mahan |journal = 1999 |volume = 284 |issue = 5416 |doi = 10.1126/science.284.5416.967 |url = http://www.sciencemag.org/content/284/5416/967.short|pages=967-970}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Effects of high levels of DNA adenine methylation on methyl-directed mismatch repair in Escherichia coli |author = Patricia J. Pukkila, Janet Peterson, Gail Herman, Paul Modrich, and Matthew Meselson |journal = Genetics |year= 1983 |volume = 104 |issue = 4 |url=http://www.genetics.org/content/104/4/571.short|pages=571-582}}</ref> prisustvo [[5-Hidroksimetilcitozin|5-hidroksimetilcitozina]] u [[mozak|mozgu]],<ref>{{Cite journal |author = Kriaucionis S, Heintz N |title = The nuclear DNA base 5-hydroxymethylcytosine is present in Purkinje neurons and the brain |url = https://archive.org/details/sim_science_2009-05-15_324_5929/page/928 |journal = Science |volume = 324 |issue = 5929 |year= 2009 |pmid = 19372393 |doi = 10.1126/science.1169786 |bibcode = 2009Sci...324..929K |pmc = 3263819|pages=929-30}}</ref> i [[glikozilacija]] uracila kojom se formira „J-baza“ u [[Kinetoplastea|kinetoplastidima]].<ref>{{Cite journal |author = Ratel D, Ravanat J, Berger F, Wion D |title = N6-methyladenine: the other methylated base of DNA | journal=Bioessays |volume = 28 |issue = 3 |year= 2006 |pmid = 16479578 | doi = 10.1002/bies.20342 |pmc = 2754416|pages=309-15}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Gommers-Ampt J, Van Leeuwen F, de Beer A, Vliegenthart J, Dizdaroglu M, Kowalak J, Crain P, Borst P |title = beta-D-glucosyl-hydroxymethyluracil: a novel modified base present in the DNA of the parasitic protozoan T. brucei |url = https://archive.org/details/cell_1993-12-17_75_6/page/1129 |journal = Cell |volume = 75 |issue = 6 |year= 1993 |pmid = 8261512 |doi = 10.1016/0092-8674(93)90322-H|pages=1129-36}}</ref> === Oštećenja === [[Datoteka:Benzopyrene DNA adduct 1JDG.png|mini|right|[[Kovalentna veza|Kovalentni]] dodatak [[Citohrom P450, familija 1, član A1|metabolički aktivirane]] forme [[Benzo(a)piren|benzo[''a'']pirena]], glavnog [[mutagen]]a [[pušenje duvana|duvanskog dima]], u DNK ({{PDB2|1JDG}})<ref>{{Cite journal |title = Solution structure of a trans-opened (10S)-dA adduct of (+)-(7S,8R,9S,10R)-7,8-dihydroxy-9,10-epoxy-7,8,9,10-tetrahydrobenzo[a]pyrene in a fully complementary DNA duplex: evidence for a major syn conformation |author = Padmanava Pradhan, Sampath Tirumala, Xiaohong Liu, Jane M. Sayer, Donald M. Jerina, and Herman J. C. Yeh |journal = Biochemistry |year= 2001 |volume = 40 |issue = 20 |doi = 10.1021/bi002896q |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi002896q|pages=5870-5881}}</ref><ref>{{Cite journal |title = NMR Solution Structure of a Nonanucleotide Duplex with a dG Mismatch Opposite a 10R Adduct Derived from Trans Addition of a Deoxyadenosine N6-Amino Group to (-)-(7S,8R,9R,10S)-7,8-Dihydroxy-9,10-epoxy-7,8,9,10-tetrahydrobenzo[a]pyrene |author = Eric J. Schurter, Herman J. C. Yeh, Jane M. Sayer, Mahesh K. Lakshman, Haruhiko Yagi, Donald M. Jerina, David G. Gorenstein |journal = Biochemistry |year= 1995 |volume = 34 |issue = 4 |doi = 10.1021/bi00004a031 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00004a031|pages=1364-1375}}</ref><ref>{{Cite journal |title = NMR Evidence for Syn-Anti Interconversion of a Trans Opened (10R)-dA Adduct of Benzo[a]pyrene (7S,8R)-Diol (9R,10S)-Epoxide in a DNA Duplex |author = D. E. Volk, J. S. Rice, B. A. Luxon, H. J. C. Yeh, C. Liang, G. Xie, J. M. Sayer, D. M. Jerina, and D. G. Gorenstein |journal = Biochemistry |year= 2000 |volume = 39 |issue = 46, |doi = 10.1021/bi001669l |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi001669l|pages=14040-14053}}</ref>]] DNK može da bude oštećena mnogim vrstama [[mutagen]]a, koji menjanju DNK sekvencu. Mutageni obuhvataju [[Oksidacioni agens|oksidacione agense]],<ref>{{Cite journal |title = DNA damage profiles induced by oxidizing agents |author = B. Epe |journal = Reviews of Physiology Biochemistry and Pharmacology |volume = 127 |year = 1996 |doi = 10.1007/BFb0048268 |url = http://www.springerlink.com/content/l4q086753q55765m/ |pages = 223-249 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Quantitation of 8-Oxoguanine and Strand Breaks Produced by Four Oxidizing Agents |author = Laura J. Kennedy, Kenneth Moore Jr., Jennifer L. Caulfield, Steven R. Tannenbaum, and Peter C. Dedon |journal = Chem. Res. Toxicol. |year= 1997 |volume = 10 |issue = 4 |doi = 10.1021/tx960102w |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/tx960102w|pages=386-392}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Lipid peroxidation—DNAdamage by malondialdehyde |author = Lawrence J. MarnettCorresponding author contact information |journal = Mutation Research/Fundamental and Molecular Mechanisms of Mutagenesis |volume = 424 |issue = 1–2 |year= 1999 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S002751079900010X|pages=83-95}}</ref> [[Alkilacija|alkilirajuće agense]],<ref>{{Cite journal |title = Alkylating DNA damage stimulates a regulated form of necrotic cell death |author = Wei-Xing Zong1, Dara Ditsworth, Daniel E. Bauer, Zhao-Qi Wang, and Craig B. Thompson |doi = 10.1101/gad.1199904 |journal = Genes & Dev. |year = 2004 |volume = 18 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/18/11/1272.short |pages = 1272-1282 |archive-date = 2017-02-11 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170211185745/http://genesdev.cshlp.org/content/18/11/1272.short |url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title = High-dose combination alkylatingagents with autologous bone-marrow support in patients with breast cancer: preliminary assessment of DNA damage in individual peripheral blood lymphocytes using the single cell gel electrophoresis assay |author = Raymond R., Gary H.S. Straussb, William P. Peters |journal = Mutation Research/Environmental Mutagenesis and Related Subjects |volume = 271 |issue = 2 |year= 1992 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0165116192910834|pages=101-113}}</ref> kao i [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetnu radijaciju]] visoke energije, poput [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] svetla<ref>{{Cite journal |title = UV Light as a Footprinting Agent: Modulation of UV-induced DNA Damage by Transcription Factors Bound at the Promoters of Three Human Genes |author = Silvia Tornaletti, Gerd P. Pfeifer |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 249 |issue = 4 |year= 1995 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283685703312|pages=714-728}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Wavelength dependence of oxidative DNA damage induced by UV and visible light |author = C Kielbassa, L Roza and B Epe |journal = Carcinogenesis |year= 1997 |volume = 18 |issue = 4 |doi = 10.1093/carcin/18.4.811 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/18/4/811.short|pages=811-816}}</ref> i [[Rendgenski zraci|X-zraka]].<ref>{{Cite journal |title = Evidence for a lack of DNA double-strand break repair in human cells exposed to very low x-ray doses |author = Kai Rothkamm and Markus Löbrich |doi = 10.1073/pnas.0830918100 |journal = PNAS |year= 2003 |volume = 100 |issue = 9 |url=http://www.pnas.org/content/100/9/5057.short|pages=5057-5062}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Enhancement of Xray induced DNA damage by pre-treatment with halogenated pyrimidine analogs |author = Timothy J. Kinsella, Patricia P. Dobson, James B. Mitchell, Albert J. Fornace Jr. |journal = International Journal of Radiation |volume = 13 |issue = 5 |year= 1987 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0360301687902926|pages=733-739}}</ref> Tip proizvedenog DNK oštećenja zavisi od tipa mutagena. Na primer, UV svetlo može da ošteti DNK formiranjem [[Pirimidinski dimer|timinskih dimera]], koji su međusobno povezani između pirimidinskih baza.<ref>{{Cite journal |author = Douki T, Reynaud-Angelin A, Cadet J, Sage E |title = Bipyrimidine photoproducts rather than oxidative lesions are the main type of DNA damage involved in the genotoxic effect of solar UVA radiation | journal = Biochemistry |volume = 42 |issue = 30 |year= 2003 |pmid = 12885257 | doi = 10.1021/bi034593c|pages=9221-6}}</ref> S druge strane, oksidansi poput [[Radikal (hemija)|slobodnih radikala]]<ref>{{Cite journal |title = Oxyradicals and DNA damage |last= Marnett|first=Lawrence J.|journal = Carcinogenesis |year= 2000 |volume = 21 |issue = 3 |doi= 10.1093/carcin/21.3.361 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/21/3/361.short|pages=361-370}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Enzymatic Processing of Radiation-Induced Free Radical Damage in DNA |last= Wallace|first=Susan S.|journal = Radiation Research |year= 1998 |volume = 150 |issue = 5s |pages = S60-S79 |url = http://www.rrjournal.org/doi/abs/10.2307/3579809}}</ref> ili [[vodonik peroksid]]a<ref>{{Cite journal |title = Comparison of the effects of hydrogen peroxide and X-ray irradiation on toxicity, mutation, and DNA damage/repair in mammalian cells (V-79) |author = Matthews O Bradleya, Leonard C Erickson |journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) — Nucleic Acids and Protein Synthesis |volume = 654 |issue = 1 |year= 1981 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0005278781901465|pages=135-141}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Toxic DNA damage by hydrogen peroxide through the Fenton reaction in vivo and in vitro |author = JA Imlay, SM Chin and S Linn |journal = Science |year= 1988 |volume = 240 |issue = 4852 |doi = 10.1126/science.2834821 |url = http://www.sciencemag.org/content/240/4852/640.short|pages=640-642}}</ref> proizvode višestruke forme oštećenja, kao što su modifikacije baza, posebno guanozina, i prekidi dvostrukih lanaca.<ref>{{Cite journal |author = Cadet J, Delatour T, Douki T, Gasparutto D, Pouget J, Ravanat J, Sauvaigo S |title=Hydroxyl radicals and DNA base damage | journal = Mutat Res |volume = 424 |issue = 1–2 |year= 1999 |pmid = 10064846 |doi = 10.1016/S0027-5107(99)00004-4|pages=9-21}}</ref> Tipična ljudska ćelija sadrži oko 150.000 baza koje su podlegle oksidativnim oštećenjima.<ref>{{Cite journal |author = Beckman KB, Ames BN |title = Oxidative decay of DNA |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-08-08_272_32/page/19632 |journal = J. Biol. Chem. |volume = 272 |issue = 32 |year= 1997 |pmid = 9289489 |doi = 10.1074/jbc.272.32.19633|pages=19633-6}}</ref> Među tim oksidativnim ozledama, najopasniji su prekidi dvostrukih lanaca, jer se oni teško popravljaju i mogu da proizvedu [[genske mutacije]], [[Umetanje (genetika)|genetička umetanja]] i [[Delecija|delecije]] iz DNK sekvence, kao i [[Hromozomska translokacija|hromozomske translokacije]].<ref>{{Cite journal |author = Valerie K, Povirk L |title = Regulation and mechanisms of mammalian double-strand break repair | journal = Oncogene |volume = 22 |issue = 37 |year= 2003 |pmid = 12947387 | doi = 10.1038/sj.onc.1206679|pages=5792-812}}</ref> {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- |<center>[[Datoteka:DNA intercalation.jpeg|mini|200px|Interkalacijom indukovane strukturne distorzije]]</center> |} Mnogi mutageni se uklapaju u prostor između dva susedna bazna para. To se naziva [[interkalacija (hemija)|''interkalacija'']].<ref name=IS>{{Cite journal |author = S. Kikkawa, F. Kanamaru, M. Koizumi |title = Layered Intercalation Compounds |journal = Inorganic Syntheses |year= 1983 |volume = 22 |issue = 86 |doi = 10.1002/9780470132531.ch17 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/9780470132531.ch17/summary}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Cisplatin: From DNA damage to cancer chemotherapy |author = Seth M. Cohen, Stephen J. |journal = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology |volume = 67 |year= 2001 |doi = 10.1016/S0079-6603(01)67026-0 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0079660301670260|pages=93-130}}</ref> Većina interkalatora su [[aromatičnost|aromatični]] i planarni molekuli. Primeri su [[etidijum bromid]],<ref>{{Cite journal |title = Inhibition of DNA-ethidium bromide intercalation due to free radical attack upon DNA. II. Copper(II)-catalysed DNA damage by O.2- |author = Prütz WA |journal = Radiation and Environmental Biophysics |year= 1984 |volume = 23 |issue = 1 |doi = 10.1007/BF01326732 |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/6324270|pages=7-18}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Modifications of Alkaline Microgel Electrophoresis for Sensitive Detection of DNA Damage |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/09553009414550911 |year= 1994 |volume = 66 |issue = 1 |doi = 10.1080/09553009414550911 |author = N.P. Singh, R.E. Stephens and E.L. Schneider|pages=23-28}}</ref> [[akridin]]i,<ref name="pmid4929867">{{Cite journal | author = Herman RK, Dworkin NB | title = Effect of gene induction on the rate of mutagenesis by ICR-191 in Escherichia coli | journal = Journal of Bacteriology | volume = 106 | issue = 2 | year= 1971 | month = May | pmid = 4929867 | pmc = 285129 | doi = | url = http://jb.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=4929867 | issn = | accessdate = 2010 |pages=543-50}}</ref><ref>{{Cite journal |title = DNA Damage by Antitumor Acridines Mediated by Mammalian DNA Topoisomerase II |author = Thomas C. Rowe, Grace L. Chen, Yaw-Huei Hsiang, and Leroy F. Liu |journal = Cancer Res |year= 1986 |volume = 46 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/46/4_Part_2/2021.short|pages=2021-}}</ref> [[daunomicin]],<ref name="weiss"/><ref name="TanC">{{Cite journal |author = Tan C, Tasaka H, Yu KP, Murphy ML, Karnofsky DA |title=Daunomycin, an antitumor antibiotic, in the treatment of neoplastic disease. Clinical evaluation with special reference to childhood leukemia |url = https://archive.org/details/sim_cancer_1967-03_20_3/page/333 |journal = Cancer |volume = 20 |issue = 3 |year= 1967 |month = March |pmid = 4290058 |doi = 10.1002/1097-0142(1967)20:3<333::AID-CNCR2820200302>3.0.CO;2-K|pages=333-53}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Electrochemical biosensors for DNA hybridization and DNA damage |author = Emil Palečeka, Miroslav Fojtaa, Miroslav Tomschika, Joseph Wang |journal = Biosensors and Bioelectronics |volume = 13 |issue = 6 |year= 1998 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0956566398000177|pages=621-628}}</ref> i [[doksorubicin]].<ref name="weiss">{{Cite journal |author = Weiss RB |title = The anthracyclines: will we ever find a better doxorubicin? |url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-oncology_1992-12_19_6/page/670 |journal = Seminars in Oncology |volume = 19 |issue = 6 |year= 1992 |month = December |pmid = 1462166|pages=670-86}}</ref><ref name="TanC"/><ref name="Laginha">{{Cite journal |author = Laginha, K.M. |url = http://clincancerres.aacrjournals.org/cgi/reprint/11/19/6944 |title = Determination of Doxorubicin Levels in Whole Tumor and Tumor Nuclei in Murine Breast Cancer Tumors |journal = Clinical Cancer Research |year= 2005 |volume = 11 |issue = 19}}</ref> Da bi interkalator mogao da se uklopi između para baza, one se moraju razdvojiti. Stoga dolazi do distorzije DNK lanaca putem odvijanja dvostrukog heliksa. Time se inhibiraju transkripcija i replikacija DNK, što uzrokuje toksičnost i mutacije.<ref>{{Cite journal |author = Ferguson L, Denny W |title = The genetic toxicology of acridines | journal = Mutat Res |volume = 258 |issue = 2 |year= 1991 |pmid = 1881402|pages=123-60}}</ref> Rezultat je da DNK interkalatori mogu da budu [[karcinogen]]i, i u slučaju [[talidomid]]a, [[Teratologija|teratogeni]].<ref>{{Cite journal |author = Stephens T, Bunde C, Fillmore B |title = Mechanism of action in thalidomide teratogenesis |url = https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_2000-06-15_59_12/page/n5 |journal = Biochem Pharmacol |volume = 59 |issue = 12 |year= 2000 |pmid = 10799645 |doi = 10.1016/S0006-2952(99)00388-3|pages=1489-99}}</ref><ref>{{Cite journal |title= Free radical-mediated oxidative DNA damage in the mechanism of thalidomide teratogenicity |author = Toufan Parman, Michael J. Wiley & Peter G. Wells |journal = Nature Medicine |volume = 5 |pages = 582 — 585 |year= 1999 |doi = 10.1038/8466 |url = http://www.nature.com/nm/journal/v5/n5/abs/nm0599_582.html}}</ref> Drugi, poput [[benzo(a)piren|benzo[''a'']piren diol epoksida]]<ref>{{Cite journal |author = Kazerouni N, Sinha R, Hsu CH, Greenberg A, Rothman N. |title = Analysis of 200 food items for benzo[''a'']pyrene and estimation of its intake in an epidemiologic study |url = https://archive.org/details/sim_food-and-chemical-toxicology_2002-01_40_1/page/133 |journal = Food and Chemical Toxicology |year= 2002 |volume =40 |issue = 1 |doi = 10.1016/S0278-6915(00)00158-7|pages=133-}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Lee BM, Shim GA |title = Dietary exposure estimation of benzo[''a'']pyrene and cancer risk assessment |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-toxicology-and-environmental-health-part-a_august-1-15-2007_70_15-16/page/1391 |journal = Journal of Toxicology and Environmental Health Part A |year= 2007 |volume = 70 |issue = 15-16 |pmid = 17654259|pages=1391-4}}</ref> i [[aflatoksin]]a,<ref>{{Cite journal |author = Jonathan H Williams, Timothy D Phillips, Pauline E Jolly, Jonathan K Stiles, Curtis M Jolly and Deepak Aggarwal |url = http://www.ajcn.org/content/80/5/1106.full |journal = American Journal of Clinical Nutrition |title = Human aflatoxicosis in developing countries: a review of toxicology, exposure, potential health consequences, and interventions |volume = 80 |issue = 5 |year= 2004|pages=1106-1122}}</ref><ref>{{Cite book|title = Aflatoxin and Food Safety |url = https://archive.org/details/aflatoxinfoodsaf0000unse |author=Abbas Hamed K. |year=2005|publisher = CRC Press | isbn = 0-8247-2303-1}}</ref>{{sfn|Hudler|1985|pp=}} formiraju DNK adukte koji indukuju greške u replikaciji.<ref>{{Cite journal |author=Jeffrey A |title = DNA modification by chemical carcinogens |url=https://archive.org/details/sim_pharmacology-therapeutics_1985_28_2/page/237 | journal = Pharmacol Ther |volume = 28 |issue = 2 |year=1985|pmid = 3936066 |doi = 10.1016/0163-7258(85)90013-0|pages=237-72}}</ref> Uprkos tome, usled njihove sposobnosti da inhibiraju DNK transkripciju i replikaciju, grupa sličnih toksina se takođe koriste u [[hemoterapija|hemoterapiji]] za inhibiranje brzog rasta ćelija [[rak (bolest)|kancera]].<ref>{{Cite journal |author=Braña M, Cacho M, Gradillas A, de Pascual-Teresa B, Ramos A |title = Intercalators as anticancer drugs | journal = Curr Pharm Des |volume = 7 |issue = 17 |year=2001|pmid = 11562309 |doi = 10.2174/1381612013397113|pages=1745-80}}</ref> === Mutacije === [[Datoteka:Chromosomes mutations-sr.svg|mini|250px|left|Ilustracija pet tipova hromozomskih mutacija]] Mutacije mogu da uzrokuju [[dupliranje gena|dupliranje]] velikih delova DNK, obično putem [[Genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]].<ref>{{Cite journal| doi = 10.1038/nrg2593| pmid = 19597530| volume = 10| issue = 8| author = Hastings, P J; Lupski, JR; Rosenberg, SM; Ira, G | title = Mechanisms of change in gene copy number| journal = Nature Reviews. Genetics| year= 2009 |pmc = 2864001 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19597530|pages=551-564}}</ref> Ta dupliranja su glavni izvor polaznog materijala za evoluciju novih gena. Od nekoliko desetina do nekoliko hiljada gena se duplira u životinjskom genomu svakih milion godina.<ref>{{Cite book|aurthor = Carroll SB, Grenier J, Weatherbee SD |title = From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition = Second |publisher = Blackwell Publishing |year=2005|location = Oxford | isbn = 1-4051-1950-0 |url=http://jhered.oxfordjournals.org/content/96/6/725.full}}</ref> Većina gena pripada većim [[genska familija|familijama gena]] [[homologija (biologija)|sa zajedničkim nasleđem]].<ref name="pmid_12083509">{{Cite journal |author=Harrison P, Gerstein M |title=Studying genomes through the aeons: protein families, pseudogenes and proteome evolution |journal=J Mol Biol |volume=318 |issue=5 |year=2002|pmid=12083509 |doi=10.1016/S0022-2836(02)00109-2 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12083509|pages=1155-74}}</ref> Novi geni nastaju na nekoliko načina. Do taga najčešće dolazi putem duplikacije i mutacije nasleđenih gena, ili rekombinacijom delova različitih gena čime se formiraju kombinacije sa novim funkcijama.<ref>{{Cite journal |author = Orengo CA, Thornton JM |title = Protein families and their evolution-a structural perspective |journal = Annu. Rev. Biochem. |volume = 74 |issue = |year = 2005 |pmid = 15954844 |doi = 10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |url = http://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |pages = 867-900 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2021-07-11 |archive-url = https://web.archive.org/web/20210711074834/https://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite journal |author=Long M, Betrán E, Thornton K, Wang W |title = The origin of new genes: glimpses from the young and old |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 4 |issue = 11 |year=2003|month = November |pmid = 14634634 |doi = 10.1038/nrg1204 |url=http://www.nature.com/nrg/journal/v4/n11/abs/nrg1204.html|pages=865-75}}</ref> Ovde, [[proteinski domen|domeni]] deluju kao moduli, svaki od kojih ima specifičnu i nezavisnu funkciju. Njihove kombinacije mogu da proizvedu gene koji kodiraju nove proteine sa jedinstvenim osobinama.<ref>{{Cite journal |author = Wang M, Caetano-Anollés G |title = The evolutionary mechanics of domain organization in proteomes and the rise of modularity in the protein world |journal=Structure |volume = 17 |issue = 1 |year= 2009 |doi = 10.1016/j.str.2008.11.008 |pmid = 19141283|pages=66-78}}</ref> Na primer, oči čoveka koriste četiri gena za formiranje struktura koje reaguju na svetlo: tri za [[Kupasta ćelija|raspoznavanje boja]] i jedan za [[Štapićasta ćelija|noćni vid]]. Sva četiri su nastala od zajedničkog predačkog gena.<ref>{{Cite journal |author = Bowmaker JK |title = Evolution of colour vision in vertebrates |journal = Eye (London, England) |volume = 12 |issue = Pt 3b |year= 1998 |pmid = 9775215 |doi = 10.1038/eye.1998.143|pages=541-7}}</ref> Još jedna prednost dupliranja gena (ili čak [[poliploid|celokupnog genoma]]) je da to povećava redundantnost. Time se omogućava jednom genu da u paru poprimi novu funkciju, dok druga kopija ima originalnu funkciju.<ref>{{Cite journal |author = Gregory TR, Hebert PD |title = The modulation of DNA content: proximate causes and ultimate consequences |url = http://genome.cshlp.org/content/9/4/317.full |journal = Genome Res. |volume = 9 |issue = 4 |year= 1999 |pmid = 10207154 |doi = 10.1101/gr.9.4.317 |pages=317-24}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Hurles M |title = Gene Duplication: The Genomic Trade in Spare Parts |journal = PLoS Biol. |volume = 2 |issue = 7 |pages = E206 |year= 2004 |month = July |pmid = 15252449 |pmc = 449868 |doi = 10.1371/journal.pbio.0020206}}</ref> Drugi tipovi mutacija ponekad kreiraju nove gene iz prethodno nekodirajuće DNK.<ref>{{Cite journal | title = The evolution and functional diversification of animal microRNA genes| author = Liu N, Okamura K, Tyler DM |journal = Cell Res. | year= 2008 | volume = 18 | doi = 10.1038/cr.2008.278 | url = http://www.nature.com/cr/journal/v18/n10/full/cr2008278a.html | pmid = 18711447 | issue = 10 | pmc = 2712117|pages=985-96}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Siepel A | title = Darwinian alchemy: Human genes from noncoding DNA |journal = Genome Res. |volume = 19 |issue = 10 |year= 2009 |month = October |pmid = 19797681 |doi = 10.1101/gr.098376.109 |url = http://genome.cshlp.org/content/19/10/1693.full |pmc = 2765273|pages=1693-5}}</ref> Promene u broju hromozoma mogu da obuhvate mutacije još većih razmera, pri kojima se DNK segmenti hromozoma odvajaju i zatim preuređuju. Na primer, kod ranih [[Hominine|hominina]], dva hromozoma su spajanjem dala ljudski [[hromozom 2 (čovek)|hromozom 2]]. Ta fuzija se nije javila u [[Rod (biologija)|rodovima]] drugih čovekolikih majmuna, te su kod njih ta dva hromozoma zasebna.<ref>{{Cite journal |author = Zhang J, Wang X, Podlaha O |title = Testing the Chromosomal Speciation Hypothesis for Humans and Chimpanzees |doi = 10.1101/gr.1891104 |journal = Genome Res. |volume = 14 |issue = 5 |year= 2004 |pmid = 15123584 |pmc = 479111|pages=845-51}}</ref> U evoluciji, najvažnija posledica takvih hromozomska rearanžmana jeste ubrzanje divergencije populacija u nove vrste putem umanjivanja verovatnoće ukrštanja između populacija.<ref>{{Cite journal |author = Ayala FJ, Coluzzi M |title = Chromosome speciation: Humans, Drosophila, and mosquitoes |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15851677 |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume = 102 |issue = Suppl 1 |year= 2005 |pmid = 15851677 |doi = 10.1073/pnas.0501847102 |pmc = 1131864|pages=6535-42}}</ref> Sekvence DNK koje mogu da se pomeraju u genomu, poput [[transpozon]]a, sačinjavaju glavnu frakciju genetičkog materijala biljki i životinja, i smatra se da su bile važne u evoluciji genoma.<ref>{{Cite journal |author = Hurst GD, Werren JH |title = The role of selfish genetic elements in eukaryotic evolution |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 2 |issue = 8 |year= 2001 |pmid = 11483984 |doi = 10.1038/35084545|pages=597-606}}</ref> Na primer, više od milion kopija [[Alu element|Alu sekvence]] je prisutno u [[humani genom|humanom genomu]], i te sekvence poseduju funkcije kao što je regulacija [[ekspresija gena|genske ekspresije]].<ref>{{Cite journal |author = Häsler J, Strub K |title = Alu elements as regulators of gene expression |journal = Nucleic Acids Res. |volume = 34 |issue = 19 |year= 2006 |pmid = 17020921 |doi = 10.1093/nar/gkl706 |pmc = 1636486|pages=5491-7}}</ref> Još jedan efekat tih mobilnih DNK sekvenci je da njihovo pomeranje unutar genoma može da prouzrokuje mutacije ili delecije postojećih gena, te one stoga doprinose genetičkoj raznovrsnosti.<ref name="transposition764">{{Cite journal |author = Aminetzach YT, Macpherson JM, Petrov DA |title=Pesticide resistance via transposition-mediated adaptive gene truncation in Drosophila |url = https://archive.org/details/sim_science_2005-07-29_309_5735/page/764 | journal = Science |volume = 309 |issue = 5735 |year= 2005 |pmid = 16051794 |doi = 10.1126/science.1112699|pages=764-7}}</ref><ref name=Bertram>{{Cite journal |author = Bertram J |title = The molecular biology of cancer |journal = Mol. Aspects Med. |volume = 21 |issue = 6 |year= 2000 |pmid = 11173079 |doi = 10.1016/S0098-2997(00)00007-8|pages=167-223}}</ref><ref name=Burrus>{{Cite journal |author = Burrus V, Waldor M |title = Shaping bacterial genomes with integrative and conjugative elements |url = https://archive.org/details/research-in-microbiology_2004-06_155_5/page/376 |journal = Res. Microbiol. |volume = 155 |issue = 5 |year= 2004 |pmid = 15207870 |doi = 10.1016/j.resmic.2004.01.012|pages=376-86}}</ref> [[Mutacija|Neletalne]] mutacije se akumuliraju unutar [[Genski fond|genskog fonda]] i uvećavaju količinu genetičke varijabilnosti.<ref name="pmid17637733">{{Cite journal |title = The distribution of fitness effects of new mutations |author = Eyre-Walker A, Keightley PD |journal = Nature Reviews Genetics |date = August 2007 |volume = 8 |issue = 8 |url = http://www.lifesci.sussex.ac.uk/home/Adam_Eyre-Walker/Website/Publications_files/EWNRG07.pdf |pmid = 17637733 |doi = 10.1038/nrg2146 |pages = 610-8 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-03-04 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160304195010/http://www.lifesci.sussex.ac.uk/home/Adam_Eyre-Walker/Website/Publications_files/EWNRG07.pdf }}</ref> Obilje nekih genetičkih promena unutar genskog fonda može da bude redukovano [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]], dok se druge „povoljnije“ mutacije mogu akumulirati i proizvesti adaptivne promene. Na primer, leptir može da proizvede potomstvo sa novim mutacijama. Većina tih mutacija neće imati efekta, dok jedna može da promeni boju jednog od leptirovih potomaka, čineći ga teže (ili lakše) uočljivim za predatore. Ako je ta promena boje korisna, verovatnoća preživljavanja tog leptira i proizvođenja potomstva je u izvesnoj meri povećana, i tokom vremena broj leptira sa tom mutacijom može da formira veći udeo populacije. [[Neutralna teorija molekulske evolucije|Neutralne mutacije]] se definišu kao mutacije čiji efekti ne utiču na [[Adaptivna vrednost|adaptivnu sposobnost]] jedne individue.<ref>{{Cite book |author = Elliott Sober |year = 2001 |chapte = The Two Faces of Fitness |editor = R. Singh, D. Paul, C. Krimbas, and J. Beatty |title = Thinking about Evolution: Historical, Philosophical, and Political Perspectives |publisher = Cambridge University Press |paes = 309-321 |url = http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2011-07-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite journal |author=Orr HA |title = Fitness and its role in evolutionary genetics |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 10 |issue = 8 |year=2009|month = August |pmid = 19546856 |doi = 10.1038/nrg2603 |pmc = 2753274|pages=531-9}}</ref> One mogu da se akumuliraju tokom vremena usled [[Genetički drift|genetičkog drifta]]. Veruje se da ogromna većina mutacija nema značajan uticaj na adaptivnost organizma. Isto tako, mehanizmi [[Popravka DNK|DNK popravke]] su u stanju da poprave većinu promene pre nego što postanu stalne mutacije, i mnogi organizmi imaju mehanizme za eliminisanje inače permanentno mutiranih [[Somatski|somatskih ćelija]]. Korisne mutacije mogu da poboljšaju reproduktivni uspeh.<ref>{{Cite journal |title = Fixation of new alleles and the extinction of small populations: drift load, beneficial alleles, and sexual selection |last= Whitlock|first=Michael C.|doi = 10.1111/j.0014-3820.2000.tb01232.x |volume = 54 |issue = 6 |month = December |year= 2000 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.0014-3820.2000.tb01232.x/abstract|pages=1855-1861}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Gene flow and the limits to natural selection |author = Thomas Lenormand |volume = 17 |issue = 4 |month = April |year= 2002 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534702024977|pages=183-189}}</ref> === Genetičke rekombinacije === <div class="thumb floatright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:250px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[Datoteka:Holliday Junction.svg|220px]] |- |[[Datoteka:Holliday junction coloured.png|220px]] |} <div style="border: none; width:250px;"><div class="thumbcaption">Struktura [[Holidejov spoj|Holidejovog]] intermedijara u [[Genetička rekombinacija|genetičkoj rekombinaciji]]. ({{PDB2|1M6G}})<ref>{{Cite journal |title = Conformational and Hydration Effects of Site-selective Sodium, Calcium and Strontium Ion Binding to the DNA HollidayJunction Structure d(TCGGTACCGA)4 |author = James H Thorpe, Benjamin C Gale, Susana C.M Teixeira, Christine J Cardin |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 327 |issue = 1 |month = March |year= 2003 |pages=97-109 |doi = 10.1016/S0022-2836(03)00088-3 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283603000883}}</ref></div></div></div> [[Datoteka:Chromosomal Recombination.svg|mini|250px|left|Rekombinacija se sastoji od raskidanja i spajanja dva hromozoma (M i F), čime se formiraju dva preuređena hromozoma (C1 i C2).]] [[Datoteka:1SZP.jpg|mini|250px|left|[[RAD51]] filament baziran na {{PDB2|1SZP}}.<ref name="pmid15235592">{{Cite journal | author = Conway AB, Lynch TW, Zhang Y, Fortin GS, Fung CW, Symington LS, Rice PA. | title = Crystal structure of a Rad51 filament | journal = Nat Struct Mol Biol | volume = 11 | issue = 8 | year= 2004 | pmid = 15235592|pages=791-6}}</ref>]] DNK heliks obično ne formira interakcije sa drugim DNK segmentima, i u ljudskim ćelijama različiti hromozomi čak zauzimaju zasebne oblasti jedra koje se nazivaju „hromozomske teritorije“.<ref>{{Cite journal |author = Cremer T, Cremer C |title = Chromosome territories, nuclear architecture and gene regulation in mammalian cells | journal = Nat Rev Genet |volume = 2 |issue = 4 |year= 2001 |pmid = 11283701 | doi = 10.1038/35066075|pages=292-301}}</ref> Ova fizička separacija različitih hromozoma je važna za sposobnost DNK da funkcioniše kao stabilna riznica informacija. Jedan od retkih slučajeva kad hromozomi formiraju interakcije je tokom [[Krosing-over|hromozomskog krosing-overa]] u procesu [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. Pri ukrštanju hromozoma dva DNK heliksa se raskidaju, zamenjuju sekcije i ponovo spajaju. Rekombinacija omogućava hromozomima da razmene genetičke informacije i proizvedu nove kombinacije gena. Time se povećava efikasnost [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] i ona može da bude važna za brzu evoluciju novih proteina.<ref>{{Cite journal |author = Pál C, Papp B, Lercher M |title = An integrated view of protein evolution | journal = Nat Rev Genet |volume = 7 |issue = 5 |year= 2006 |pmid = 16619049 | doi = 10.1038/nrg1838|pages=337-48}}</ref> Genetička rekombinacija može da bude deo popravke DNK, posebno u ćelijskom odgovoru na raskidanje dvostrukih lanaca.<ref>{{Cite journal |author = O'Driscoll M, Jeggo P |title = The role of double-strand break repair&nbsp;– insights from human genetics | journal = Nat Rev Genet |volume = 7 |issue = 1 |year= 2006 |pmid = 16369571 | doi = 10.1038/nrg1746|pages=45-54}}</ref> Najčešća forma hromozomskog krosing-overa je [[homologna rekombinacija]], gde dva hromozoma razmenjuju veoma slične sekvence.<ref name="Alberts"/><ref name="Lodish"/> Nehomologna rekombinacija može da bude štetna za ćelije, jer ona može da proizvede [[hromozomska translokacija|hromozomske translokacije]] i genetičke abnormalnosti. Reakciju rekombinacije katalizuju enzimi poznati kao [[rekombinaza|rekombinaze]], poput [[RAD51]].<ref>{{Cite journal |author = Vispé S, Defais M |title = Mammalian Rad51 protein: a RecA homologue with pleiotropic functions |url = https://archive.org/details/sim_biochimie_1997-10_79_9-10/page/587 |journal = Biochimie |volume = 79 |issue = 9–10 |year= 1997 |pmid = 9466696 |doi = 10.1016/S0300-9084(97)82007-X|pages=587-92}}</ref> Prvi stepen rekombinacije je raskidanje lanca dvostrukog heliksa bilo posredstvom [[endonukleaza|endonukleaze]] ili usled oštećenja DNK.<ref>{{Cite journal |author = Neale MJ, Keeney S |title = Clarifying the mechanics of DNA strand exchange in meiotic recombination |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-07-13_442_7099/page/152 |journal = Nature |volume = 442 |issue = 7099 |year= 2006 |pmid = 16838012 | doi = 10.1038/nature04885 |bibcode = 2006Natur.442..153N|pages=153-8}}</ref> Serija koraka koji su delom katalizovani rekombinazom dovodi do spajanja dva heliksa u najmanje jedan [[Holidejov spoj]], u kome su segmenti jednog lanca svakog heliksa spojeni sa komplementarnim lancem drugog heliksa.<ref>{{Cite journal |title = Substrate recognition and catalysis by the Holliday junction resolving enzyme Hje |author = Claire L. Middleton, Joanne L. Parker, Derek J. Richard, Malcolm F. White1 and Charles S. Bond |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2004 |volume = 32 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gkh869 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/32/18/5442.short|pages=5442-5451}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Effect of Sequence on the Conformation of DNA Holliday Junctions |author = Franklin A. Hays, Jeffrey M. Vargason, and P. Shing Ho |journal = Biochemistry |year= 2003 |volume = 42 |issue = 32 |doi = 10.1021/bi0346603 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi0346603|pages=9586-9597}}</ref> Holidejov spoj je tetraedralna struktura koja se može pomerati duž hromozoma, zamenjujući jedan lanac za drugi. Reakcija rekombinacije se zatim zaustavlja raskidanjem spoja i religacijom oslobođene DNK.<ref>{{Cite journal |author = Dickman M, Ingleston S, Sedelnikova S, Rafferty J, Lloyd R, Grasby J, Hornby D |title = The RuvABC resolvasome | journal = Eur J Biochem |volume = 269 |issue = 22 |year= 2002 |pmid = 12423347 |doi = 10.1046/j.1432-1033.2002.03250.x|pages=5492-501}}</ref> U normalnoj mejozi svaka hromatida odlazi u poseban [[gamet]]. Gameti koji sadrže hromatide koje su razmenjivale delove nazivaju se ''krosing-over gameti''. Jedinke koje nastaju od takvih gameta nazivaju se ''rekombinanti''.<ref>{{Cite journal |title = Genetics of amylase isozymes in the mouse |author = Knud Sick, Jorn Tones Nielsen |volume = 51 |issue = 2-3 |month = October = 1964 |doi = 10.1111/j.1601-5223.1964.tb01937.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1601-5223.1964.tb01937.x/abstract|pages=291-296}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Different frequency in the recovery of crossover products from male and female gametes of plants hypoploid for BA translocations in maize |author = D. S. Robertson |journal = Genetics |month = May |year= 1984 |volume = 107 |issue = 1 |url=http://www.genetics.org/content/107/1/117.short|pages=117-130}}</ref> Geni na jednom [[hromozom]]u nazivaju se vezani geni. Oni se zajedno prenose u potomstvo i da ne postoji krosing-over uvek bi se javljali u istim kombinacijama. Broj grupa vezanih gena jednog organizma jednak je njegovom broju hromozonih [[Haploidan|haploida]]. Zajedničko ispoljavanje dva ili više gena koji se nalaze na istom hromozomu naziva ''vezano nasleđivanje'' (korelativno nasleđivanje). U stvarnosti međutim, nije dovoljno da se dva gena nalaze na istom hromozomu da bi se vezano nasleđivali. Oni moraju biti vrlo blizu jedan do drugog na istom hromozomu. Ukoliko to nije slučaj može doći do njihovog rekombinovanja tokom krosing-overa. Verovatnoća odigravanja krosing-overa između dva gena na istom hromozomu zavisi od njihovog međusobnog rastojanja. Što je to rastojanje veće i verovatnoća da će doći do krosing-overa je veća i obratno. U [[genom]]u čoveka postoje geni između kojih je rastojanje toliko malo da se praktično krosing-over ne odigrava. Takvi skupovi gena koji se kao celina prenose na potomstvo nazivaju se [[haplotip]]ovi.<ref name="Alberts"/><ref name="Lodish"/> Činjenica da učestalost krosing-overa zavisi od rastojanja između gena koristi se prilikom [[mapiranje gena|mapiranja gena]] na hromozomu (određivanje mesta genima na hromozomu).<ref>{{Cite journal |title = Chromosome-based method for rapid computer simulation in human genetic linkage analysis |author = Joseph D. Terwilliger1, Marcy Speer, Jurg Ott |journal = Genetic Epidemiology |volume = 10 |issue = 4 |year= 1993 |doi = 10.1002/gepi.1370100402 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/gepi.1370100402/abstract|pages=217-224}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Isolation of molecular markers from specific chromosomal intervals using DNA pools from existing mapping populations |author = James J. Giovannoni2, Rod A. Wing1, Martin W. Ganal1, and Steven D. Tanksley |journal = Nucl. Acids Res |year= 1991 |volume = 19 |issue = 23 |doi = 10.1093/nar/19.23.6553 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/19/23/6553.short|pages=6553-6568}}</ref> Genetičke mape koje se dobijaju na osnovu učestalosti krosing-overa daju nam uvid o relativnom položaju gena na hromozomima.<ref>{{Cite journal |title = A Genetic Map and Recombination Parameters of the Human Malaria Parasite Plasmodium falciparum |author = Xin-zhuan Su, Michael T. Ferdig, Yaming Huang, Chuong Q. Huynh, Anna Liu, Jingtao You, John C. Wootton3 and Thomas E. Wellems |journal = Science |month = November |year= 1999 |volume = 286 |issue = 5443 |doi = 10.1126/science.286.5443.1351 |url = http://www.sciencemag.org/content/286/5443/1351.short|pages=1351-1353}}</ref><ref>{{Cite journal |title = A Genetic Map of the Mouse Suitable for Typing Intraspecific Crosses |author = W. Dietrich, H. Katz, S. E. Lincoln, H. S. Shin, J. Friedman, N. L. Dracopoli and E. S. Lander |journal = Genetics |month = June |year= 1992 |volume = 131 |issue = 2 |volume = 423-447 |url = http://www.genetics.org/content/131/2/423.short}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Merlin—rapid analysis of dense genetic maps using sparse gene flow trees |author = Gonçalo R. Abecasis, Stacey S. Cherny, William O. Cookson & Lon R. Cardon |journal = Nature Genetics |volume = 30 |year= 2001 |doi = 10.1038/ng786 |url = http://www.nature.com/?file=/ng/journal/v30/n1/full/ng786.html|pages=97-101}}</ref> Rastojanje između dva gena procenjuje se na osnovu broja krosing-over gameta na 100 gameta (u %). Pri tome 1% krosing-overa predstavlja jedinicu rastojanja ili [[centimorgan]] (sM), tako da je 1 sM = 1% krosing-overa.<ref>{{Cite journal |title = A comprehensive human linkage map with centimorgan density. Cooperative Human Linkage Center (CHLC) |author = JC Murray, KH Buetow, JL Weber, S Ludwigsen, T Scherpbier-Heddema, F Manion, J Quillen, VC Sheffield, S Sunden, GM Duyk and al. et |journal = Science |month = September |year= 1994 |volume = 265 |issue = 5181 |doi = 10.1126/science.8091227 |url = http://www.sciencemag.org/content/265/5181/2049.short|pages=2049-2054}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Collinearity between a 30-centimorgan segment of Arabidopsis thaliana chromosome 4 and duplicated regions within the Brassica napus genome |author = A.C. Cavell, D.J. Lydiate, I.A.P. Parkin, C. Dean, and M. Trick |journal = Genome |volume = 41 |year= 1998 |url = http://www.jic.ac.uk/STAFF/caroline-dean/pdf_files/57_Cavell_A_1998_Genome.pdf|pages=62-69}}</ref><ref>{{Cite journal |title = A strategy for fine-structure functional analysis of a 6- to 11-centimorgan region of mouse chromosome 7 by high-efficiency mutagenesis |author = E M Rinchik, D A Carpenter, and P B Selby |journal = PNAS |month = February |year= 1990 |volume = 87 |issue = 3 |url=http://www.pnas.org/content/87/3/896.short|pages=896-900}}</ref> == Biološke funkcije == DNK se obično javlja u obliku linearnih [[hromozom]]a kod [[eukariote|eukariota]], i kružnih hromozoma kod [[prokariote|prokariota]]. Set hromozoma u ćeliji čini njen [[genom]]. [[Genom|Ljudski genom]] ima oko 3 milijarde baznih parova DNK grupisanih u 46 hromozoma.<ref>{{Cite journal |author = Venter J; Adams, MD; Myers, EW; Li, PW; Mural, RJ; Sutton, GG; Smith, HO; Yandell, M et al |title = The sequence of the human genome |url = https://archive.org/details/sim_science_2001-02-16_291_5507/page/1304 | journal = Science |volume = 291 |issue = 5507 |year= 2001 |pmid = 11181995 |doi = 10.1126/science.1058040 |bibcode = 2001Sci...291.1304V|pages=1304-51}}</ref> Informacije su sadržane u delovima [[Sekvenca nukleinskih kiselina|sekvence]] DNK koji se nazivaju [[gen]]i. [[Transmisija (genetika)|Transmisija]] genetičke informacije sadržane u genima se ostvaruje putem komplementarnog sparivanja baza. Na primer, tokom transkripcije, kad ćelija koristi informaciju u genima, DNK sekvenca se kopira u komplementarnu RNK sekvencu putem privlačenja između DNK i korektnih RNK nukleotida. Obično se ova RNK kopija zatim koristi za pravljenje odgovarajuće [[Primarna struktura proteina|proteinske sekvence]] u procesu [[Translacija (genetika)|translacije]], koja zavisi od istih interakcija između RNK nukleotida. U alternativnom maniru, ćelija može da jednostavno kopira svoj genetički sadržaj u procesu [[replikacija DNK|replikacije DNK]]. === Geni i genomi === Genomska DNK je čvrsto i uredno upakovana procesom koji se zove [[Kondenzacija DNK|DNK kondenzacija]] tako da se može smestiti u mali dostupni prostor unutar ćelije. Kod eukariota, DNK je locirana u [[jedro|ćelijskom nukleusu]]. Manje količine DNK su prisutne i u [[mitohondrija]]ma i [[hloroplast]]ima. Kod prokariota, DNK se nalazi unutar tela nepravilnog oblika u [[citoplazma|citoplazmi]] koje se naziva [[nukleoid]].<ref>{{Cite journal |author = Thanbichler M, Wang S, Shapiro L |title = The bacterial nucleoid: a highly organized and dynamic structure |journal = J Cell Biochem |volume = 96 |issue = 3 |year= 2005 |pmid = 15988757 | doi = 10.1002/jcb.20519|pages=506-21}}</ref> Kompletna genetička informacija jednog organizma je njegov [[genotip]]. Gen je jedinica [[Nasleđivanje|nasleđivanjai]] i region DNK koji proizvodi specifičnu karakteristiku organizma. Geni sadrže [[otvoreni okvir čitanja|otvorene okvire čitanja]]<ref>{{Cite book|author=Deonier Richard, Simon Tavaré, Michael Waterman | title = Computational Genome Analysis: an introduction |url=https://archive.org/details/computationalgen0000deon | publisher = Springer-Verlag |year=2005| isbn = 0-387-98785-1| ref = deonier2005}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Methods for generating precise deletions and insertions in the genome of wild-type Escherichia coli: application to open reading frame characterization |author = A J Link, D Phillips and G M Church |journal = J. Bacteriol |month = October |year = 1997 |volume = 179 |issue = 20 |url = http://jb.asm.org/content/179/20/6228.short |pages = 6228-6237 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-06-13 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160613033016/http://jb.asm.org/content/179/20/6228.short |dead-url = yes }}</ref> koji se mogu transkribovati, [[regulatorna sekvenca|regulatorne sekvence]] kao što su [[promoter (biologija)|promoteri]], i [[pojačivač (genetika)|pojačivače]],<ref name="pmid1534752">{{Cite journal |author=Austin S, Dixon R | title = The prokaryotic enhancer binding protein NTRC has an ATPase activity which is phosphorylation and DNA dependent | journal = EMBO J. | volume = 11 | issue = 6 |year=1992| month = June | pmid = 1534752 | pmc = 556689 | doi = |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC556689/|pages=2219-28}}</ref> koji kontrolišu transkripciju otvorene okvire čitanja. Kod mnogih [[vrsta (biologija)|vrsta]], samo mala frakcija totalne sekvence [[genom]]a kodira proteine. Na primer, samo oko 1,5 % humanog genoma se sastoji od protein kodirajućih [[ekson]]a, i preko 50% humane DNK su nekodirajuće [[Ponovljeni nizovi genoma|ponavljajuće sekvence]].<ref>{{Cite journal |author = Wolfsberg T, McEntyre J, Schuler G |title = Guide to the draft human genome |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-02-15_409_6822/page/824 |journal = Nature |volume = 409 |issue = 6822 |year= 2001 |pmid = 11236998 | doi = 10.1038/35057000|pages=824-6}}</ref> Razlozi za prisustvo tolike količine [[nekodirajuća DNK|nekodirajuće DNK]] u eukariotskim genomima i izuzetno velike razlike u [[veličina genoma|veličinama genoma]], ili ''[[C-vrednost]]ima'', između vrsta predstavlja dugogodišnju zagonetku poznatu kao „[[enigma C-vrednosti]]“.<ref>{{Cite journal |author = Gregory T |title = The C-value enigma in plants and animals: a review of parallels and an appeal for partnership | journal = Ann Bot (Lond) |volume = 95 |issue = 1 |year= 2005 |pmid = 15596463 |doi = 10.1093/aob/mci009|pages=133-46}}</ref> Međutim, DNK sekvence koje ne kodiraju proteine još uvek mogu da kodiraju funkcionalne [[nekodirajuća RNK|nekodirajuće RNK]] molekule, koji učestvuju u [[regulacija genske ekspresije|regulaciji genske ekspresije]].<ref>{{Cite journal |author = The ENCODE Project Consortium |title = Identification and analysis of functional elements in 1% of the human genome by the ENCODE pilot project |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-06-14_447_7146/page/n63 |journal = Nature |volume = 447 |issue = 7146 |year= 2007 |doi = 10.1038/nature05874 |pmid = 17571346 |pmc = 2212820 |bibcode = 2007Natur.447..799B|pages=799-816}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Regulation of gene expression by small non-coding RNAs: a quantitative view author = Yishai Shimoni, Gilgi Friedlander, Guy Hetzroni, Gali Niv, Shoshy Altuvia, Ofer Biham & Hanah Margalit |journal = Molecular Systems Biology |doi = 10.1038/msb4100181 |year= 2007 |url = http://www.nature.com/msb/journal/v3/n1/full/msb4100181.html}}</ref> Neke nekodirajuće DNK sekvence imaju strukturne uloge u hromozomima. [[Telomera|Telomere]] i [[Centromera|centromere]]{{sfn|Pollard|2007|pp=200–203}}<ref>{{cite web |url = http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=sisterchromatidcohesion |title = Sister chromatid cohesion |date = 15 May, 2011 |work = Genetics Home Reference |publisher = United States National Library of Medicine}}</ref> tipično sadrže mali broj gena, ali su važni za funkciju i stabilnost hromozoma.<ref name=Nugent/><ref>{{Cite journal |author = Pidoux A, Allshire R |title = The role of heterochromatin in centromere function | pmc = 1569473 | journal = Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci |volume = 360 |issue = 1455 |year= 2005 |pmid = 15905142 | doi = 10.1098/rstb.2004.1611|pages=569-79}}</ref> Bogata familija nekodirajuće DNK kod ljudi su [[pseudogen]]i,<ref name="pmid_12083509"/><ref name="pmid3909943">{{Cite journal | author = Vanin EF | title = Processed pseudogenes: characteristics and evolution | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-genetics_1985_19/page/253 | journal = Annu. Rev. Genet. | volume = 19 | year= 1985 | pmid = 3909943 | doi = 10.1146/annurev.ge.19.120185.001345|pages=253-72}}</ref> koji su kopije gena koje su onesposobljene mutacijama.<ref>{{Cite journal |author = Harrison P, Hegyi H, Balasubramanian S, Luscombe N, Bertone P, Echols N, Johnson T, Gerstein M |title = Molecular Fossils in the Human Genome: Identification and Analysis of the Pseudogenes in Chromosomes 21 and 22 |journal = Genome Res |volume = 12 |issue = 2 |year= 2002 |pmid = 11827946 |doi = 10.1101/gr.207102 |pmc = 155275|pages=272-80}}</ref> Te sekvence su obično samo molekulski [[fosil]]i, mada one mogu povremeno da služe kao sirovi genetički materijal za kreiranje novih gena putem procesa [[dupliranje gena|dupliranja gena]]<ref name="Zhang_2003">{{Cite journal |author = Zhang J |title = Evolution by gene duplication: an update |journal = Trends in Ecology & Evolution |volume = 18 |issue = 6 |year= 2003 |doi = 10.1016/S0169-5347(03)00033-8 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534703000338|pages=292-8}}</ref><ref name="Taylor_Raes_2004">{{Cite journal |author = Taylor JS, Raes J |title = Duplication and divergence: the evolution of new genes and old ideas |journal = Annu. Rev. Genet. |volume = 38 |year= 2004 |pmid = 15568988 |doi = 10.1146/annurev.genet.38.072902.092831 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.genet.38.072902.092831?journalCode=genet|pages=615-43}}</ref> i [[Divergentna evolucija|divergencije]].<ref>{{Cite journal |author = Harrison P, Gerstein M |title = Studying genomes through the aeons: protein families, pseudogenes and proteome evolution |url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2002-05-17_318_5/page/1155 | journal = J Mol Biol |volume = 318 |issue = 5 |year= 2002 |pmid = 12083509 |doi = 10.1016/S0022-2836(02)00109-2|pages=1155-74}}</ref><ref>{{Cite journal |doi = 10.1111/j.1469-7580.2005.00471.x | author = Schneider R. A. | title = Developmental mechanisms facilitating the evolution of bills and quills | journal = Journal of Anatomy | volume = 207 | issue = 5 | year= 2005 | pmid = 16313392 | pmc = 1571558|pages=563-573}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Good, JM; Hayden, CA; Wheeler, TJ | title = Adaptive protein evolution and regulatory divergence in Drosophila | journal = Mol Biol Evol. | year= 2006 | month = June | volume = 23 | issue = 6 | pmid = 16537654 | url = http://mbe.oxfordjournals.org/content/23/6/1101.long|pages=1101-3}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Yoshikuni, Y.; Ferrin, T. E.; Keasling, J. D. | title = Designed divergent evolution of enzyme function | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-04-20_440_7087/page/1078 | journal = Nature | volume = 440 | issue = 7087 | year= 2006 | pmid = 16495946 | doi = 10.1038/nature04607 |bibcode = 2006Natur.440.1078Y|pages=1078-1082}}</ref> === Transkripcija i translacija === [[Datoteka:Ribosome mRNA translation sr.svg|400px|mini|right|Dijagram prikazuje [[Translacija (genetika)|translaciju]] [[iRNK]] i [[Sinteza proteina|sintezu proteina]] [[ribozom]]om]] [[Datoteka:RNA-codons.sr.png|mini|left|Serija kodona u delu molekula [[iRNK|informacione RNK]] (iRNK). Svaki kodon se sastoji od tri [[nukleotid]]a, i obično predstavlja jednu [[aminokiselina|aminokiselinu]]. Nukleotidi su označeni slovima A, U, G i C. iRNK koristi U ([[uracil]]), dok DNK koristi T ([[timin]]).]] [[Datoteka:T7 RNA polymerase.jpg|mini|right|320px|[[T7 RNK polimeraza]] (plavo) formira [[iRNK]] (zeleno) iz DNK obrasca (narandžasto). ({{PDB2|1MSW}})<ref>{{Cite journal |title = Structural Basis for the Transition from Initiation to Elongation Transcription in T7 RNA Polymerase | author = Y. Whitney Yin and Thomas A. Steitz | journal = Science |month = November |year= 2002 |volume = 298 |issue = 5597 |doi = 10.1126/science.1077464 |url = http://www.sciencemag.org/content/298/5597/1387.short|pages=1387-1395}}</ref>]] Gen je DNK sekvenca koja sadrži genetičke informacije i koja može da utiče na [[fenotip]] organizma.<ref>{{Cite journal | author = Churchill F.B. | year = 1974 | title = William Johannsen and the genotype concept | url = http://www.springerlink.com/content/v137610135841685/ | journal = Journal of the History of Biology | volume = 7 | issue = | doi = 10.1007/BF00179291 | pages = 5-30 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal | author = Johannsen W. | year= 1911 | title = The genotype conception of heredity | url = http://www.jstor.org/stable/2455747 | journal = American Naturalist | volume = 45 | issue = | pages=129-159}}</ref> Struktura i/ili enzimska aktivnost svakog proteina prvenstveno proizlazi iz njegove [[Primarna struktura proteina|primarne sekvence aminokiselina]]. Putem određivanja sekvence aminokiselina proteina geni imaju sposobnost nošenja informacije neophodne za definisanje aktivnog polipeptidnog lanca. Na taj način jedan jednostavan tip molekulske strukture ima sposobnost izražavanja bezbrojnih [[Tercijarna struktura proteina|proteinskih formi]]. Kolektivno dejstvo raznih proteinskih proizvoda ćelije sprovodi katalitičke i strukturne aktivnosti koje su neophodne za uspostavljanje fenotipa. Unutar gena, sekvenca baza duž DNK lanca definiše sekvencu [[iRNK|informacione RNK]], koja zatim definiše jednu ili više proteinskih sekvenci. Odnos između nukleotidnih sekvenci gena i [[aminokiselina|aminokiselinskih]] sekvenci proteina je određen pravilima [[Translacija (genetika)|translacije]], koja su poznata kao [[genetički kod]]. On se sastoji od reči sa tri slova koje se nazivaju ''kodoni''. Oni su formirani od sekvenci sa tri nukleotida (npr. ACT, CAG, TTT).<ref name="pmid19131629">{{Cite journal | author = Turanov AA, Lobanov AV, Fomenko DE, Morrison HG, Sogin ML, Klobutcher LA, Hatfield DL, Gladyshev VN | title = Genetic code supports targeted insertion of two amino acids by one codon | journal = Science | volume = 323 | issue = 5911 | year= 2009 | month = January | pmid = 19131629 | doi = 10.1126/science.1164748 |url = http://www.sciencemag.org/content/323/5911/259.abstract|pages=259-61}}</ref> Genetički kod dekodira kompleksni aparat koji stoji između nukleinske kiseline i proteina. Taj aparat je esencijalan za prenos informacije koju sadrži DNK. Samo jedan od dva DNK lanca kodira protein, tako da se genetički kod zapisuje kao sekvenca [[nukleotid]]a, a ne baznih parova. Tokom transkripcije, kodoni gena se kopiraju u informacione RNK molekule posredstvom [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]]. Te RNK kopije se zatim dekodiraju u [[ribozom]]ima koji čitaju RNK sekvence putem baznog sparivanja informacione RNK sa [[transportna RNK|transportnim RNK]] molekulima, koji nose aminokiseline. Pošto postoje četiri baze u kombinacijama od tri slova, moguća su 64 kodona (4<sup>3</sup> kombinacije).<ref name="|isbn0-465-09138-5">{{harvnb|Crick|1988|pp=89-101}}</ref> Kodoni kodiraju dvadeset [[Proteinogena aminokiselina|standardnih aminokiselina]]. Većina aminokiselina je kodirana sa više od jednog kodona. Postoje tri ''stop'' ili ''nesmisaona'' kodona koji označavaju kraj kodirajućeg regiona. To su: TAA, TGA i TAG kodoni.<ref name="urlHow nonsense mutations got their names">{{cite web | url = http://www.sci.sdsu.edu/~smaloy/MicrobialGenetics/topics/rev-sup/amber-name.html | title = How nonsense mutations got their names | author = Maloy S | authorlink = | coauthors = | date = 29. 11. 2003. | work = Microbial Genetics Course | publisher = San Diego State University | accessdate = 10. 3. 2010. | archive-date = 2020-09-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200923075442/http://www.sci.sdsu.edu/~smaloy/MicrobialGenetics/topics/rev-sup/amber-name.html | dead-url = yes }}</ref> Gen sadrži seriju kodona koja se čita sekvencijalno od početne tačke na jednom kraju do krajnje tačke na drugom. Napisana u konvencionalnom 5'-3' smeru, sekvenca nukleotida DNK lanca koja kodira protein odgovara sekvenci aminokiselina napisanoj u pravcu od [[N-terminus]]a do [[C-terminus]]a. Opšta baza koda je otkrivene putem genetičke analize mutacija ''rII'' regiona bakterijskog virusa, [[Enterobakterijski fag T4|fag T4]]. [[Fransis Krik|Krik]] je [[1961]]. pokazao da se kod mora čitati u ''nepreklapajućim tripletima počevši od fiksne početne tačke''. Nepreklapanje znači da se svaki kodon sastoji od tri nukleotida i da su uzastopni kodoni predstavljeni uzastopnim trinukleotidima. Upotreba fiksne početna tačke znači da konstrukcija proteina mora da počne na jednom kraju i teče ka drugom, tako da se različiti delovi kodirajuće sekvence ne mogu nezavisno čitati. Ako se genetički kod čita u nepreklapajućim tripletima, onda postoje tri moguća načina transliranja nukleotidne sekvence u protein u zavisnosti od početne tačke. Oni se nazivaju okvirima čitanja. Na primer za sekvencu ACGACGACGACGACGACG tri okvira čitanja su: : ACG ACG ACG ACG ACG ACG : &nbsp;&nbsp;CGA CGA CGA CGA CGA CGA : &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;GAC GAC GAC GAC GAC GAC Mutacija koja umetne ili ukloni jednu bazu menja okvir čitanja celokupne sekvence. Promena te vrste se naziva [[mutacija pomeranja okvira čitanja|''pomeranje okvira'']] ({{jez-eng|frameshift}}). Pošto se sekvenca novog okvira čitanja kompletno razlikuje od stare, celokupna aminokiselinska sekvenca proteina je promenjena iza mesta mutacije, te se stoga funkcija proteina verovatno kompletno gubi. Mutacije promene okvira čitanja mogu da indukuju [[akridin]]i, jedinjenja koja se vezuju za DNK i izobličavaju strukturu dvostrukog heliksa, uzrokujući inkorporaciju ili izostavljanje dodatne baze tokom replikacije. Svaka mutacija uzrokovana akridinom dovodi do adicije ili uklanjanja jednog baznog para. Ako jedna akridinska mutacija proizvede na primer adiciju nukleotida, DNK se može vratiti u početno stanje uklanjanjem to nukleotida. Do reverzije se doći i odstranjivanjem različite baze na mestu u blizini prvog. Kombinacija takvih mutacija daje veoma korisne informacije o prirodi genetičkog koda. Originalna analiza je izvedena genetičnim putem, tako što su sve akridinske mutacije klasifikovane u dve grupe, obeležene sa (+) i (-). Oba tipa mutacija uzrokuju frejmšift. Tip (+) putem adicije baze, a tip (-) putem [[Delecija|delecije]] baze. Dvostruke kombinacije tipova (+ +) i (- -) su i dalje mutirane. Međutim, kombinacije tipova (+ -) i (- +) se međusobno poništavaju, te je jedan od mutanta supresor drugog. Ovi rezultati pokazuju da se genetički kod mora čitati u sekvenci sa okvirom čitanja koji ima fiksnu početnu tačku, tako da adicija i delecija mogu da kompenzuju jedna drugu, dok dvostruke adicije ili dvostruke delecije zadržavaju karakter mutanta. Ovi nalazi ne daju indikaciju o veličini kodona. Kad se formiraju trostruke mutacije, samo (+ + +) i (- - -) kombinacije pokazuju početni fenotip, dok ostale kombinacije ostaju mutirane. Ako se pretpostavi da tri adicije ili tri delecije odgovaraju respektivno adiciji ili izostavljanju jedne aminokiseline, može se zaključiti da se kod čita u tripletima. Nekorektna aminokiselinska sekvenca se nalazi između dva spoljašnja mesta mutacija, dok sekvence na oba kraja ostaju nepromenjene. === Replikon === Bilo da ćelija ima samo jedan hromozom (kao kao prokariota) ili mnoštvo hromozoma (kao kod eukariota), celokupni genom se mora replikovati jednom tokom svake ćelijske deobe.<ref name = "Brown_Genomes3rd"/> Dva opšta principa se koriste za poređenje stanja replikacije sa uslovima ćelijskog ciklusa: * Inicijacija DNK replikacije obavezuje ćeliju da izvrši podelu. Sa te tačke gledišta broj potomaka ćelije je određen serijom odluka o inicijaciji replikacije DNK. * Ako je replikacija u toku, podela nije dozvoljena dok se replikacioni čin ne završi. Završetak replikacije može da proizvede signal za sledeću ćelijsku podelu. Duplirani genomi se razdvajaju u dve ćelije ćerke (putem [[mitoza|mitoze]] kod eukariota). Jedinica segregacije je hromozom. Regulatorni geni ćelijskog ciklusa aktiviraju prekidače koji iniciraju DNK replikaciju i pokreću samu deobu. Kod prokariota, inicijacija replikacije je događaj u kome učestvuje jedinstveno mesto bakterijskog hromozoma, i proces deobe je praćen razvojem pregrade. Kod eukariotskih ćelija, inicijacija replikacije je identifikovana početkom [[S faza|S faze]], dužeg perioda tokom kojeg dolazi do sinteze DNK, i koji obuhvata mnoge individualne inicijacione događaje. Čin podele se ostvaruje reorganizacijom ćelije tokom mitoze. Jedinica DNK u kojoj se javlja individualni čin replikacije se naziva ''replikon''. Svaki replikon se aktivira jednom i samo jednom u svakom ćelijskom ciklusu. Replikon je definisan posedovanjem kontrolnih elemenata potrebnih za replikaciju. On sadrži ''mesto početka'' na kome se inicira replikacija. On isto tako može da sadrži „terminus“ na kome se replikacija zaustavlja. Svaka sekvenca vezana za mesto početka, ili preciznije sekvenca koja nije razdvojena od mesta početka terminusom, se replikuje kao deo replikona. Mesto početka može da utiče samo na DNK molekul na kome se nalazi. Genom prokariotske ćelije je jedan replikon, tako da su jedinice replikacije i segregacije na istom mestu. Najveći takav replikon je sam bakterijski hromozom. Replikon je fleksibilna jedinica. U slučaju bakterijskih hromozoma, on se koristi za formiranje kopija dupliranjem dvolančane DNK. On se takođe može koristiti za generisanje jednolančanih kopija genoma faga ili plazmida u monometrijskim ili multimetrijskim formama. Mod reprodukcije replikona zavisi od prirode interakcija koje se javljaju tokom inicijacije na mestu početka. Opšti princip je da je replikacija kontrolisana stupnjem inicijacije. Nakon početka replikacije, ona se nastavlja dok se celokupni genom ne duplira.<ref name="Lewin_Genes6th"/> Glavna razlika u organizaciji bakterijskih i eukariotskih genoma je u njihovoj replikaciji. Svaki eukariotski hromozom sadrži veliki broj replikona, tako da jedinica segregacije obuhvata mnoštvo jedinica replikacije. Time se dodaje nova dimenzija problemu kontrole. Svi replikoni na hromozomu se moraju aktivirati tokom [[životni ciklus ćelije|ćelijskog ciklusa]], mada oni nisu istovremeno aktivni, nego se aktiviraju tokom dužeg perioda. Svaki replikon se mora aktivirati samo jednom u datom ćelijskom ciklusu. Signal mora da razlikuje replicirane od nerepliciranih replikona, tako da do aktivacije replikona dođe samo jednom. Pošto su mnogi replikoni nezavisno aktivirani, mora da postoji signal koji označava da je celokupan proces replikacije završen. Replikacija može da bude jednosmerna i dvosmerna. Tip je određen time da li se jedna ili dve [[replikacija DNK|replikacione račve]] formiraju. Kod jednosmerne replikacije, jedna replikaciona viljuška napušta mesto početka i kreće se duž DNK. Kod dvosmerne replikacije, dve replikacione viljuške se formiraju i kreću se u suprotnim smerovima. Kad se replikacija DNK posmatra pod [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]], replikacioni region izgleda kao ''oko'' unutar nereplikovane DNK. Međutim na osnovu izgleda segmenta se ne može reći da li je replikacija jednosmerna ili dvosmerna. Oko može da predstavlja bilo koju od te dve strukture. Ako je ''oko'' formirano jednosmernom replikacijom, ono predstavlja nepomerno mesto početka i pokretnu replikacionu račvu. Ako je formirano dvosmernom replikacijom, ono predstavlja par replikacionih račvi. Nezavisno od tipa, progres replikacije proširuje ''oko'' dok se ultimatno ne proširi na ceo replikon. Kad je replikon kružan, prisustvo ''oka'' formira [[Teta struktura|θ strukturu]]. Broj replikacionih račvi replikacionog oka se može odrediti na dva načina. Izbor metoda zavisi od toga da li se analizira definisani molekul DNK ili nedefinisani region ćelijskog genoma. U slučaju definisanog molekula, može se koristiti elektronska mikroskopija za merenje rastojanja krajeva replikacionog oka od krajeva DNK. Zatim se pozicija svakog kraja oka može porediti u molekulima sa koji imaju različite veličine oka. Ako je replikacija jednosmerna samo se jedan kraj pomera. Ako je replikacija dvosmerna oba kraja se pomeraju, dok je mesto početka u sredini. U slučaju nedefinisanih regiona velikog genoma, dva uzastopna [[Radioaktivnost|radioaktivna]] pulsa se mogu koristiti za obeležavanje kretanja replikacione viljuške. Ako jedan od pulseva ima intenzivniju oznaku, oni se mogu razlikovati po relativnim intenzitetima oznaka primenom autoradiologije. Kod jednosmerne replikacije jednoj oznaci sledi druga na jednom kraju oka, dok se kod dvosmerne javlja simetričan obrazac na obe strane oka. Simetrični obrazac se obično uočava u replikonima eukariotskih hromozoma. Savremeniji metod mapiranja mesta početka sa povećanom rezolucijom koristi promenljive efekte promene oblika putanja nakon [[Elektroforeza|elektroforetske]] migracije DNK. Tehnika dvodimenzionog mapiranja razdvaja restrikcione fragmente replikujuće DNK elektroforezom po masi u prvoj dimenziji, dok je u drugoj dimenziji kretanje prvenstveno određeno oblikom. Različiti tipovi replikacionih molekula slede karakteristične puteve, koji se mere njihovom devijacijom od linije koju bi sledili linearni molekuli udvostručene veličine. Jednostavna Y-struktura u kojoj se jedna viljuška kreće duž linearnog fragmenta sledi kontinuirani put. Tačka inflekcije se javlja kad su sve tri grane jednake dužine. Ta struktura maksimalno odstupa od linearne DNK. Analognim razlozi određuju puteve dvostrukih Y-struktura ili mehura. Asimetrični mehur sledi isprekidani put, koji se prekida u tački u kojoj se mehur konvertuje u Y-strukturu. ==== Bakterijski replikon ==== Bakterijski replikon treba da podržava sledeće funkcije da bi se korektno nasleđivao * Inicijacija replikacionog ciklusa * Kontrola frekvencije inicijalnih događaja * Segregacija replikovanih hromozoma u ćelije ćerke Prve dve funkcije su osobine mesta početka. Segregacija može da bude nezavisna funkcija, ali u prokariotskim sistemima obično počiva na sekvenci u blizini mesta početka. To nije slučaj kod eukariota. DNK sekvenca mesta početka replikona ima sposobnost podržavanja replikacije bilo koje DNK sekvence u koju se unese. Kad se ona klonira u molekul koji ne sadrži mesto početka, rekonstrukcija formira plazmid koji ima sposobnost autonomne replikacije. Mesta početka su identifikovana kod bakterija, [[kvasac]]a, [[hloroplast]]a i [[mitohondrija]]. Opšte svojstvo je da je sekvenca bogata AT parovima. Smatra se da je to usled potrebe da se dvolančana DNK otopi kako bi se inicirala replikacija. Genom [[Ešerihija koli|Ešerihije koli]] se dvosmerno replikuje iz jednog mesta početka, koje se identifikuje kao genetički lokus [[Mesto početka replikacije|''oriC'']].<ref name = "Kornberg_1984"/><ref name = "Bell_1992"/> Dodatak ''oriC'' segmenta u bilo koju DNK sekvencu formira veštački plazmid koji se može replikovati u ''E. Coli''. Putem redukovanja veličine kloniranog fragmenta ''oriC'' utvrđeno je da se region neophodan za iniciranje replikacije sastoji od 245 bazna para. Plazmidi koji se korektno iniciraju mogu da imaju iregularnu segmentaciju, ali se to može stabilizovati uvođenjem dodatnih sekvenci. Iz toga sledi da mesto početka koje je neophodno za inicijaciju ne sadrži dovoljno informacija da omogući podelu dupliranih DNK molekula u ćelije ćerke pri podeli bakterije. Funkcije koje učestvuju u podeli se mogu identifikovati karakterizacijom sekvenci koje uslovljavaju segregacionu stabilnost plazmida. Prokariotski replikoni su obično kružni. Kružne strukture obuhvataju bakterijski hromozom, plazmide i mnoge [[bakteriofag]]e. One su isto tako česte u hloroplastima i [[Mitohondrija|mitohondrijskim]] DNK molekulima. Replikacija kružnih molekula izbegava problem replikacije krajeva, ali ima problem završavanja replikacije. Bakterijski hromozom se dvosmerno replikuje kao jedna jedinica počevši od ''oriC'' lokacije. Dve replikacione račve se kreću oko genoma aproksimativno istom brzinom do tačke sastajanja, i do terminacije dolazi u diskretnom regionu. Nakon terminacije same replikacije DNK, enzimi višeg nivoa koji manipulišu strukture su neophodni da bi se dva novonastala hromozoma razdvojila. Sekvence koje uzrokuju terminaciju se nazivaju ''ter'' mesta. Ona se sastoje od kratke (~23 bazna para dugačke) sekvence koja uzrokuje terminaciju ''[[in vitro]]''. Terminacione sekvence funkcionišu samo u jednom smeru. Terminacija zahteva protein kodiran ''TUS'' genom<ref name="Hill_1990"/><ref name = "Tus_1989"/> koji prepoznaje konsenzus sekvencu i sprečava dalji napredak replikacione viljuške. Kod Ešerihije koli replikaciona račva se obično zaustavlja u tački na pola puta oko hromozoma. Postoje dva terminaciona regiona (''terD,A'' i ''terC,B'') locirana oko 100 kb na svakoj strani mesta sretanja. Svaki terminalni region je specifičan za jedan smer kretanja račve, i oni su raspoređeni na takav način da bi svaka račva morala da pređe drugi završni region da bi dosegla do završnog kraja koji prepoznaje. Ovaj aranžman formira klopku za replikacione račve. Ako je iz bilo kog razloga jedna račva kasni, tako da račve ne uspeju da se sretnu u uobičajenoj centralnoj poziciji, brža račva će biti zaustavljena u ter regionu i čekaće dolazak sporije račve. U slučaju da replikaciona račva (koja se kreće deset puta brže) naiđe na [[RNK polimeraza|RNK polimerazu]] koja se kreće u istom smeru, ona je obilazi bez poremećaja transkripcije. Mehanizam ove interakcije nije poznat. U slučaju da se RNK polimeraza kreće u suprotnom smeru, konflikt se verovatno ne bi mogao rešiti, te može doći do letalnog ishoda. To je mogući razlog što su kod Ešerihije koli skoro sve aktivne transkripcione jedinice orijentisane tako da se izražavaju u istom smeru kao i replikaciona račva. Izuzeci su jedino male transkripcione jedinice koje se retko izražavaju. ==== Eukariotski replikon ==== Kod eukariotskih ćelija, replikacija DNK je ograničena na deo ćelijskog ciklusa. [[S faza]] se javlja kao deo interfaze koja obično traje nekoliko časova kod ćelija viših eukariota. Replikacija velike količine DNK sadržane u eukariotskom hromozomu se ostvaruje podelom u mnoštvo replikona. Samo deo tih replikona učestvuje u replikaciji u bilo kojem trenutku S faze. Svaki replikon se aktivira u specifično vreme, mada evidencija o tome nije potpuna. Signal za početak S faze je aktivacija prvog replikona. Tokom sledećih nekoliko sati dolazi do aktivacije drugih replikona. Kontrola S faze stoga obuhvata dva procesa: izlazak ćelije iz prethodne G1 faze, i inicijaciju replikacije individualnih replikona na uređen način. Najveći deo poznatih svojstava pojedinačnih replikona je dobijen putem autoradiografskih studija. Hromozomski replikoni obično imaju dvosmernu replikaciju. Poteškoća u karakterisanju pojedinačnih jedinica je u tome da se susedni replikoni spajaju i proizvode velike replikacione mehure. Pristup koji se koristi za razlikovanje individualnih replikona od spojenih se obično oslanja na segmente DNK u kojima se može videti nekoliko aktivnih replikona, koji su verovatno aktivirani u približno isto vreme i čije račve se još nisu srele. Postoje dokazi da „regionalna“ kontrola može da proizvede izvestan oblik regulacionog obrasca u kome su grupe replikona inicirane više ili manje koordinirano, što je u suprotnosti sa mehanizmom u kome su individualni replikoni aktivirani jedan po jedan u rasutim oblastima genoma. Dve strukturne osobine sugerišu mogućnost organizacije na velikoj skali. Veoma veliki regioni hromozoma se mogu karakterisati kao „rano replikujući“ ili „kasno replikujući“, iz čega sledi da postoji izvesna raspodela između replikona koji se aktiviraju rano i kasno. Vizuelizacija replikacionih račvi obeleženih sa DNK prekursorima pokazuje 100-300 centara, umesto uniformne raspodele. Svaki centar verovatno sadrži >300 replikacionih račvi. Račve mogu da predstavljaju fiksne strukture kroz koje replikujuća DNK mora da prođe. <div class="thumb floatright" > {| class="wikitable sortable" |- ! colspan="4" | Eukariotski replikoni su mali i replikuju se sporije od bakterijske DNK |- ! Organizam !! Broj replikon (bp) !! Prosečna dužina !! Brzina kretanja (bp/min) |- | Bakterija || 1 || 4.200 || 50.000 |- | [[Kvasac]] || 500 || 40 || 3.600 |- | Voćna mušica || 3.500 || 40 || 2.600 |- | [[Žaba]] || 15.000 || 200 || 500 |- | [[Miš (životinja)|Miš]] || 25.000 || 150 || 2.200 |- | Biljka || 35.000 || 300 || |}</div> U grupama aktivnih replikona, prosečna veličina jedinice se meri rastojanjem između mesta početaka. Brzina kretanja replikacione račve se može proceniti iz maksimalnog rastojanja koje autoradiografski trag pređe tokom datog vremenskog intervala. Pojedinačni eukariotski replikoni su relativno mali, iako njihova dužina varira više od deset puta unutar genoma. Brzina kojom se oni replikuju je znatno manja od brzine bakterijske replikacije. Genom [[sisari|sisara]] bi se mogao replikovati u toku jednog sata, ako bi svi replikoni simultano funkcionisali. Međutim, S faza zapravo traje duže od šest sati u tipičnim somatskim ćelijama, iz čega sledi da je do 15% replikona aktivno u bilo kom momentu. Postoje neki izuzetni slučajevi, kao što je rani embrionski razvoj Drozofila embriona, gde je dužina S faze kompresovana simultanim funkcionisanjem velikog broja replikona. Dostupna evidencija sugeriše da hromozomski replikoni nemaju terminuse na kojima se replikacione račve zaustavljaju i enzimski kompleks disocira od DNK. Verovatniji scenario je da replikacione račve nastavljaju kretanje od svog mesta početka dok se ne sretnu sa račvom koja se kreće u suprotnom smeru. Svaki DNK segment koji sadrži mesto početka bi trebalo da ima sposobnost replikacije. Mada su plazmidi retki kod eukariota, moguće ih je formirati putem podesnih manipulacija ''in vitro''. To je ostvareno kod kvasca, mada ne i kod viših eukariota. ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' mutanti se mogu transformisati do divljeg tipa dodatkom DNK koja sadrži kopiju gena divljeg tipa. Neki DNK fragmenti kvasca (često kružni) imaju sposobnost veoma efektivnog transformisanja defektivnih ćelija. Ti fragmenti mogu da opstanu u ćelijama u neintegrisanom (autonomnom) stanju, poput samoreplikujućih [[plazmid]]a. Fragmenti koji se transformišu sa visokom frekvencijom poseduje sekvence koje imaju sposobnost efektivne replikacije u kvascu. Taj segment se naziva ARS (autonomno replikujuća sekvenca). ARS elementi su izvedeni iz autentičnih mesta početka replikacije hromozoma. Sekvence sa ARS funkcijom se javljaju sa skoro jednakom frekvencijom kao i mesta početka replikacije. ARS elementi su sistematski mapirani na dužim regionima hromazoma. Samo deo njih se zapravo koristi za inicijaciju replikacije. Drugi su nemi, ili se možda koriste povremeno. Ako je tačno da neka mesta početka imaju varirajuću verovatnoću aktivacije, sledi da granice replikona nisu fiksne. U tom slučaju dati region hromozoma može da bude replikovan iz različitih mesta početaka u različitim ćelijskim ciklusima. ARS element se sastoji od AT bogatog regiona koji sadrži određena diskretna mesta na kojima mutacije imaju znatan uticaj. Sadržaj baza umesto same sekvence može da bude značajan za ostatak regiona. === Replikacija DNK molekula === [[Datoteka:DNA replication split.svg|mini|200px|left|Replikacija DNK. [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|Dvostruki heliks]] se razmotava i svaki lanac deluje kao šablon za sledeći lanac.]] [[Datoteka:DNA replication sr.svg|mini|450px|right|DNK replikacija. Dvostruki heliks se otpliće posredstvom [[helikaza|helikaze]] i [[topoizomeraza|topoizomeraze]]. Zatim jedna [[DNK polimeraza]] proizvodi kopiju [[replikacija DNK|vodećeg lanca]]. Druga DNK polimeraza se vezuje za [[replikacija DNK|zaostajući lanac]]. Taj enzim pravi diskontinuirane segmente ([[Okazaki fragment]]e) koje [[DNK ligaza]] spaja.]] [[Replikacija DNK]] molekula je veoma složen i važan proces. Stoga je puno vremena i truda je uloženo u njegovo razumevanje. [[Ćelijska deoba]] je esencijalna za rast organizma. Tokom deobe ćelija dolazi do replikacije DNK tako da svaka od novonastalih ćelija ima isti genetički sadržaj kao i njihov roditelj. Dvolančana struktura DNK omogućava jednostavan mehanizam za [[Replikacija DNK|replikaciju]]. Ovde se dva lanca razdvajaju i formira se [[Komplementarna DNK|komplementarna]] sekvenca za svaki od njih posredstvom [[enzim]]a [[DNK polimeraza]].<ref name=berg/> Taj enzim formira komplementarni lanac tako što nalazi korektnu bazu putem sparivanja komplementarnih baza, i njihovog vezivanja na originalni lanac. Pošto DNK polimeraze mogu da produže jedino DNK lanac u 5′ ka 3′ smeru, drugi mehanizmi se koriste za kopiranje antiparalelnih lanaca dvostrukog heliksa.<ref>{{Cite journal |author = Albà M |title = Replicative DNA polymerases | journal = Genome Biol |volume = 2 |issue = 1 | pages = REVIEWS3002 |year= 2001 |pmid = 11178285 |pmc = 150442 |doi = 10.1186/gb-2001-2-1-reviews3002 |nopp = true |url = http://www.biomedcentral.com/content/pdf/gb-2001-2-1-reviews3002.pdf}}</ref> Na taj način, baze starog lanca određuju u kojoj sekvenci se baze pojavljuju u novom lancu, i ćelija dobija perfektnu kopiju svoje DNK. Replikacija DNK se takođe može izvoditi ''[[in vitro]]'' (veštački, izvan ćelije). [[DNK polimeraza|DNK Polimeraze]], izolovane iz ćelija, i veštački DNK prajmeri se koriste za iniciranje sinteze DNK na poznatim sekvencama molekulskih templeta. [[Polimerazna lančana reakcija]] (PCR) je uobičajena laboratorijska tehnika u kojoj se primenjuje takva veštačka sinteza u cikličnom režimu radi umnožavanja specifičnog ciljnog DNK fragmenta iz DNK smeše. ==== Eukariotska replikacija ==== {{Infobox Enzim | Name = [[DNK polimeraza]] | EC_number = 2. 7. 7.7 | CAS_number = 9012-90-2 | IUBMB_EC_number = 2/7/7/7 | GO_code = 0034061 | image = DNA polymerase.png | width = 260px | caption = 3D struktura [[heliks-zavoj-heliks]] motiva DNK vezivanja ljudske DNK polimeraze beta ({{PDB2|7ICG}})<ref>{{Cite journal |title = A Structural Basis for Metal Ion Mutagenicity and Nucleotide Selectivity in Human DNA Polymerase β |author = Huguette Pelletier, Michael R. Sawaya, William Wolfle, Samuel H. Wilson, and Joseph Kraut |journal = Biochemistry |year= 1996 |volume = 35 |issue = 39 |doi = 10.1021/bi9529566 |pages = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi9529566|pages=12762-12777}}</ref> }} Replikacija DNK molekula počinje na mestu koji se zove ''oriC'' lokus.<ref name = "Kornberg_1984">{{Cite journal |title = DNA replication |author = Arthur Kornberg |volume = 9 |issue = 4 |month = April |year= 1984 |doi = 10.1016/0968-0004(84)90114-2 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0968000484901142 |journal = Trends in Biochemical Sciences|pages=122-124}}</ref><ref name = "Bell_1992">{{Cite journal |title = ATP-dependent recognition of eukaryotic origins of DNA replication by a multiprotein complex |author = SP Bell, B Stillman |journal = Nature |year = 1992 |volume = 357 |url = http://www.tamu.edu/faculty/kunkel/Feb23.pdf |pages = 128-134 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110191216/http://www.tamu.edu/faculty/kunkel/Feb23.pdf |dead-url = yes }}</ref> ''Protein DNK-A'' se vezuje za ''oriC'' lokus i pritom se vrši hidroliza [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfata]]. Ovo prvo nadovezivanje dovodi do početnog odvijanja DNK molekula iz spirale u dva linearna lanca povezana vodoničnim vezama. Da bi replikacija bila uspešna DNK mora da postane linearna, a ne spiralno uvijena, dakle mora da izgleda kao merdevine. Enzimi koji odvijaju DNK molekul u oblik merdevine se zovu ''[[helikaza|helikaze]]''.<ref>{{Cite journal |title = Isolation of the Cdc45/Mcm2–7/GINS (CMG) complex, a candidate for the eukaryotic DNA replication fork helicase |author = Stephen E. Moyer, Peter W. Lewis, and Michael R. Botchan |year= 2006 |doi = 10.1073/pnas.0602400103 |journal = PNAS |month = July |volume = 103 |issue = 27 |url=http://www.pnas.org/content/103/27/10236.short|pages=10236-10241}}</ref><ref name = "Bambara">{{Cite journal |title = Enzymes and Reactions at the Eukaryotic DNA Replication Fork |author = Robert A. Bambara, Richard S. Murante and Leigh A. Henricksen |doi = 10.1074/jbc.272.8.4647 |month = February |year= 1997 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 272 |url=http://www.jbc.org/content/272/8/4647.short|pages=4647-4650}}</ref> Enzimi odvijaju DNK molekul veoma brzo, čak 75 do 100 revolucija u sekundi.<ref>{{Cite journal |title = Paradoxes of eukaryotic DNA replication: MCM proteins and the random completion problem |author = Olivier Hyrien, Kathrin Marheineke, Arach Goldar |doi = 10.1002/bies.10208 |volume = 25 |issue = 2 |month = February |year= 2003 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bies.10208/abstract|pages=116-125}}</ref> Ovakvo brzo odvijanje molekula DNK može da dovede do stvaranja tenzija polinukleotidnih lanaca. Ova pojava tenzija se na primer može videti kada se uviju pertle i kada pokušamo brzo da ih razdvojimo, pertle se uviju u čvorove usled tenzije. Da bi se ovo izbeglo stvaranje čvorova koje bi moglo da oštetiti DNK molekul, prisutni su enzimi koji se zovu ''[[Topoizomeraza|DNK topoizomeraze]]''. Oni popuštaju vodonične veze kako bi se tenzija i stvaranje čvorića izbeglo.<ref name=Champoux/><ref name=Wang/><ref name="Albert1996"/> U isto vreme dok se DNK molekul razdvaja u oblik merdevina, struktura koja se naziva ''replikaciona viljuška'' (ili ''račva'')<ref name = "Bambara"/> ide odmah iza [[topoizomeraza]] i razdvaja vodonične veze između parova (A-T i G-C). Da bi ovi polinukleotidni lanci ostali razdvojeni razdvajajući proteini se vezuju na obe strane svakog lanca i na taj način održavaju lance odvojene. Replikacija DNK molekula se može uporediti sa rajsferšlusom. Kada želimo da otvorimo rajsferšlus, vučemo mehanizam na dole, i na taj način dobijamo dve strane rajsferšlusa za razdvojenim zupčanicima. Na isti način se DNK razdvaja, pri čemu mehanizam rajsferšlusa predstavlja replikacionu viljušku. Nakon razdvajanja postoje dva polinukleotidna lanca, jedan ide u pravcu ''3'→ 5' ''dok drugi ide u pravcu ''5'→ 3' ''(antiparalelnost). Veoma važan enzim koji sintetiše nove polinukleotidne lance ''[[DNK polimeraza delta|DNK polimeraza δ]]'',<ref>{{Cite journal |title = DNA polymerase delta, an essential enzyme for DNA transactions |author = Hindges R, Hübscher U. |journal = Biol Chem |author = 1997 |month = May |volume = 378 |issue = 5 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9191022|pages=345-62}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Molecular cloning of the cDNA for the catalytic subunit of human DNA polymerase delta |author = C L Yang, L S Chang, P Zhang, H Hao, L Zhu, N L Toomey, and M Y Lee |journal = Nucleic Acids Res. |year= 1992 |month = February |volume = 20 |issue = 4 |pmc = 312012 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC312012/|pages=735-745}}</ref> može da sintetiše novi lanac samo u pravcu ''5'→ 3'.'' To nije problem za vodeći lanac koji se sintetiše u pravcu kretanja replikacione viljuške.<ref>{{Cite journal |title = The DNA replication fork in eukaryotic cells |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 67 |month = July |year = 1998 |doi = 10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |pages = 721-751 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-05-20 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160520065819/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = DNA replication in eukaryotic cells |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 71 |month = July |year = 2002 |doi = 10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425 |author = Stephen P. Bell1 and Anindya Dutta |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425?journalCode=biochem |pages = 333-374 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2019-02-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190207072600/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425?journalCode=biochem |dead-url = yes }}</ref> Sintezu oba lanca obavlja DNK polimeraza tek pošto se veže za roditeljski lanac koji služi kao matrica. Ovaj enzim ne može da se veže za ogoljeni lanac-matricu već zahteva postojanje začetnika (prajmera). Začetnik je kratki lanac RNK i njegovu sintezu katalizuje enzim primaza. Kada se kratki lanac RNK komplementarno spari (hibridizuje) sa početkom lanca matrice to omogućuje vezivanje DNK polimeraze i počinje sinteza novog lanca. Za sintezu lanca koji zaostaje potrebno je da se sintetiše veći broj začetnika. Okazakijeve fragmente, po završetku sinteze, međusobno povezuje enzim [[DNK ligaza|ligaza]].<ref>{{Cite journal |title = DNA Repair in Eukaryotes |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 65 |month = July |year = 1996 |doi = 10.1146/annurev.bi.65.070196.001031 |author = R D Wood |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.65.070196.001031?journalCode=biochem |pages = 135-167 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2022-03-16 |archive-url = https://web.archive.org/web/20220316045928/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.65.070196.001031?journalCode=biochem |dead-url = yes }}</ref><ref name="WeissRichardson1967">{{Cite journal | year= 1967 | title = Enzymatic breakage and joining of deoxyribonucleic acid, I. Repair of single-strand breaks in DNA by an enzyme system from Escherichia coli infected with T4 bacteriophage | journal = PNAS | volume = 57 | pmid = 5340583 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC224649/pdf/pnas00115-0175.pdf | language = english | format = pdf |author = Bernard Weiss and Charles C. Richardson|pages=1021-1028}}</ref> Lanac koji se sintetiše pravcu suprotnom od pravca kretanja replikacione viljuške 3' → 5' ne može da bude sintetisan bez prekida. On se sintetiše u fragmentima koji se nazivaju [[Okazakijev Fragment|Okazakijevi Fragmenti]]<ref>{{Cite journal |title = Eukaryotic DNA polymerases in DNA replication and DNA repair |author = Peter M. J. Burgers |journal = Chromosoma |volume = 107 |issue = 4 |year = 1998 |doi = 10.1007/s004120050300 |url = http://www.springerlink.com/content/a04vkl3h3e5p0364/ |pages = 218-227 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = DNA replication: Partners in the Okazaki two-step |author = Stuart A MacNeill |journal = Current Biology |volume = 11 |issue = 20 |month = October |year = 2001 |pages = R842–R844 |doi = 10.1016/S0960-9822(01)00500-0 |url = http://ac.els-cdn.com/S0960982201005000/1-s2.0-S0960982201005000-main.pdf?_tid=012e7bdc-830b-11e3-9ba7-00000aab0f6b&acdnat=1390357083_ccc3a7e0d8b82954cbd7cf8bdc2ca76c }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> (nazvanim po naučniku Reiji Okazaki koji je prvi ukazao na njihovo postojanje [[1966]].<ref name="pmid5337977">{{Cite journal |author = Sakabe K, Okazaki R |title = A unique property of the replicating region of chromosomal DNA |journal = Biochimica et Biophysica Acta |volume = 129 |issue = 3 |year= 1966 |month = December |pmid = 5337977 |doi = |url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/5337977|pages=651-54}}</ref>) i pojavljuju se samo na lancu koji ide u ovom pravcu. Oni su komplementarni sa templetom zaostajućeg lanca, sa kojim formiraju dvolančane DNK sekcije. Okazakijevi fragmenti su između 100 do 200 nukleotida dugački kod eukariota, dok kod ''[[Ešerihija koli|Ešerihije koli]]'' imaju 1 000 to 2 000 [[nukleotid]]a. Oni su razdvojeni RNK primerima od ~10-nukleotida i do spajanja dolazi nakon uklanjanja prajmera. Da bi novi DNK molekul bio kompletan i bez prekida, enzim ''[[DNK ligaza|ligaza]]'' ima ulogu lepka i vezuje fragmente jedan za drugi, i tako nastaju od jednog DNK molekula, dva novoformirana DNK molekula. ''[[DNK polimeraza beta|DNK polimeraza β]]'' ima važnu ulogu u proveri novih DNK molekula,<ref>{{Cite journal |title = Structural design of a eukaryotic DNA repair polymerase: DNA polymerase β |author = William A Beard, Samuel H Wilson |journal = Mutation Research/DNA Repair |volume = 460 |issue = 3–4 |month = August |year= 2000 | url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S092187770000029X |doi = 10.1016/S0921-8777(00)00029-X|pages=231-244}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Crystal structure of rat DNA polymerase beta: evidence for a common polymerase mechanism |author = MR Sawaya, H Pelletier, A Kumar, SH Wilson, J Kraut |journal = Science |month = June |year= 1994 |volume = 264 |issue = 5167 |doi = 10.1126/science.7516581 |url = http://www.sciencemag.org/content/264/5167/1930.short|pages=1930-1935}}</ref> tako što ide duž celih novonastalih lanaca, čita ih i proverava da li su sve baze korektno povezane (A-T i G-C). DNK replikacija se zaustavlja kada replikaciona viljuška naiđe na sekvencu na DNK molekulu koji kodira za stopiranje DNK replikacije. Proces DNK replikacije je veoma komplikovan. Jedan od razloga za ovu kompleksnost je da novonastali DNK molekuli moraju da budu tačni. Greške u sintezi DNK molekula mogu da dovode do raznih bolesti i često su fatalne. Ovaj proces zvuči veoma neverovatno kada se uzme u obzir da se novih 850 baznih parova kod prokariota sintetiše u roku od jedne sekunde, dok je kod eukariota ova brzina je nešto niža, oko 150 baznih parova u jednoj sekundi. ==== Prokariotska replikacija ==== {{Infobox Proteinska Familija | Symbol = Bac_DnaA_C | Name = Bac_DnaA_C | image = PDB 1j1v EBI.jpg | width = | caption = Kristalna struktura DnaA domena u kompleksu sa DNK kutijom ({{PDB2|1J1V}})<ref>{{Cite journal |title = Structural basis of replication origin recognition by the DnaA protein |author = Norie Fujikawa, Hitoshi Kurumizaka, Osamu Nureki, Takaho Terada, Mikako Shirouzu, Tsutomu Katayama and Shigeyuki Yokoyama |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2003 |volume = 31 |issue = 8 |doi = 10.1093/nar/gkg309 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/31/8/2077.short|pages=2077-2086}}</ref> | Pfam = PF08299 | Pfam_clan = CL0123 | InterPro = IPR013159 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = 1j1v | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} [[Prokariotska replikacija DNK]] je bidirekciona i započinje u centru replikacije (''OriC'').<ref>{{Cite journal |title = A DNA-Binding Protein Specific for the Early Replicated Region of the Chromosome Obtained from Escherichia coli Membrane Fractions |author = Annick Jacq, Masamichi Kohiyama |journal = European Journal of Biochemistry |volume = 105 |issue = 1 |month = March |year= 1980 |doi = 10.1111/j.1432-1033.1980.tb04470.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1432-1033.1980.tb04470.x/abstract|pages=25-31}}</ref> Inicijaciju DNK replikacije posreduje [[DnaA]]<ref name="foster">{{Cite book|author=Slonczewski Joan and John Watkins Foster |title = Microbiology: An Evolving Science |location = New York |publiser = W. W. Norton & Company |edition = Second Ed |month = November |year=2010| isbn = 0-393-93447-0 |url=http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/}}</ref>, [[protein]] koji se vezuje za region centra replikacije poznat kao DnaA kutija. Kod ''E. coli'' postoji pet DnaA kutija, svaka od kojih sadrži devet visoko konzerviranih baznih parova, [[konsenzus sekvenca|konsenzus sekvencu]] 5' - TTATCCACA - 3'.<ref>{{Cite journal |title = A comprehensive set of DnaA-box mutations in the replication origin, oriC, of Escherichia coli |author=Uwe Langer†, Stefan Richter, Angelika Roth, Christoph Weigel, Walter Messer |journal = Molecular Microbiology |volume = 21 |issue = 2 |month = July |year=1996|doi = 10.1046/j.1365-2958.1996.6481362.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.1996.6481362.x/abstract?userIsAuthenticated=false&deniedAccessCustomisedMessage=|pages=301-311}}</ref> Posledica vezivanja DnaA za taj region je da DNK postaje negativno supernamotana. Nakon toga, regioni OriC ispred DnaA kutija (poznati kao DnaB kutije) se otapaju. Postoje tri takva regiona, i svaki je dugačak 13 baznih parova, i bogat AT parovima (što olakšava [[hibridizacija DNK|topljenje]] jer je manje energije potrebno za razlaganje dve [[vodonična veza|vodonične veze]]. Taj region ima konsenzus sekvencu 5' - GATCTNTTNTTTT - 3.<ref>{{Cite journal |title = A model for initiation at origins of DNA replication |author = D Bramhill, A Kornberg |journal = Cell |year = 1988 |volume = 54 |month = September |url = http://biochem.stanford.edu/biochem201/Handouts/bramhill.pdf |pages = 915-918 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110190757/http://biochem.stanford.edu/biochem201/Handouts/bramhill.pdf |dead-url = yes }}</ref> Za rastapanje DnaB kutija je neophodan [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfat]] (koji [[Hidroliza|hidrolizuje]] DnaA). Nakon rastapanja, DnaA regrutuje heksamernu [[helikaza|helikazu]] (šest DnaB proteina) na suprotne krajeve rastopljene DNK. Na tom mestu se formira [[replikaciona viljuška]]. Za regrutovanje helikaze je neophodno šest DnaC proteina, svaki od kojih se vezuje za jednu podjedinicu helikaze. Nakon formiranja tog kompleksa, dodatnih pet DnaA proteina se vezuje. DnaC se zatim odvaja, i kompleks je kompletan. Da bi se DNK replikacija nastavila potreban je jednolančani protein koji sprečava jednolančane DNK lance da formiraju sekundarnu strukturu, kao i za sprečavanje njihovog ponovnog međusobnog sparivanja. [[DNK giraza]]<ref>{{Cite journal |title = Energy storage during DNA girase activity |author=E. Mizraji |journal = Journal of Theoretical Biology |volume = 120 |issue = 1 |month = May |year=1986|doi = 10.1016/S0022-5193(86)80017-0 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022519386800170|pages=63-71}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Statistical Thermodynamic Approach for Evaluating the Writhe Transformations in Circular DNAs |author=C. Anselmi, G. Bocchinfuso, P. De Santis, M. Fuà, A. Scipioni, and M. Savino |journal = J. Phys. Chem. B |year=1998|volume = 102 |issue = 29 |doi = 10.1021/jp981552v |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jp981552v|pages=5704-5714}}</ref> je potrebna da bi se umanjio stres uzrokovan formiranjem negativnih supernamotaja formiranih posredstvom [[DnaB helikaza|DnaB helikaze]].<ref>{{Cite journal |title = The Escherichia coli dnaB replication protein is a DNA helicase |author=J H LeBowitz and R McMacken |month = April |year=1986|journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 261 |url=http://www.jbc.org/content/261/10/4738.short|pages=4738-4748}}</ref><ref>{{Cite journal |title = A structural model for the Escherichia coli DnaB helicase based on electron microscopy data |author=San Martin MC, Stamford NP, Dammerova N, Dixon NE, Carazo JM |journal = Journal of Structural Biology |year=1995|volume = 114 |issue = 3 |doi = 10.1006/jsbi.1995.1016 |url=http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/7662485|pages=167-76}}</ref> Odmotavanje DNK DnaB helikazom omogućava [[primaza|primazi]] ([[DnaG]]<ref>{{Cite journal |title = Size Classes of Products Synthesized Processively by DNA Polymerase III and DNA Polymerase III Holoenzyme of Escherichia coli |author = Philip J. Fay, Kyung Oh Johansonn, Charles S. McHenryn, and Robert A. Bambara |month = January |year=1981|journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 256 |url=http://www.jbc.org/content/256/2/976.short|pages=976-983}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Structure of the RNA Polymerase Domain of E. coli Primase |author = James L. Keck, Daniel D. Roche, A. Simon Lynch, James M. Berger |journal = Science |month = March |year=2000 |volume = 287 |issue = 5462 |doi = 10.1126/science.287.5462.2482 |url=http://www.sciencemag.org/content/287/5462/2482.short|pages=2482-2486}}</ref>) [[RNK polimeraza|polimerazi]] da formira prajmer na svakom DNK templetu tako da DNK sinteza može da počne. Nakon formiranja prajmera, [[DNK polimeraza III holoenzim]] započinje replikaciju DNK.<ref name="pmid7494000">{{Cite journal | author = Olson, M. W.; Dallmann, H. G.; McHenry, C. S. | title = DnaX complex of Escherichia coli DNA polymerase III holoenzyme. The chi psi complex functions by increasing the affinity of tau and gamma for delta.delta' to a physiologically relevant range | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 270 | issue = 49 | year= 1995 | pmid = 7494000 |url = http://www.jbc.org/content/270/49/29570.short|pages=29570-29577}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Kelman, Z.; O'Donnell, M. | title = Dna Polymerase III Holoenzyme: Structure and Function of a Chromosomal Replicating Machine | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1995_64/page/171 | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 64 | year= 1995 | doi = 10.1146/annurev.bi.64.070195.001131|pages=171-}}</ref> Njen katalitički mehanizam obuhvata upotrebu dva metalna jona u aktivnom mestu. Ovaj enzim ima sposobnost razlikovanja [[dezoksiribonukleotid]]a i [[ribonukleotid]]a. Metalni joni su generalno [[Divalentan|divalentni katjoni]] koji pomažu 3' OH da inicira [[nukleofil|nukleofilni napad]] na alfa [[fosfat]] dezoksiribonukleotida i da orijentiše i stabilizuje negativno naelektrisani trifosfat na dezoksiribonukleotidu. Nukleofilni napad 3' OH-a na alfa fosfat oslobađa [[pirofosfat]], koji se naknadno hidrolizuje (neorganskom fosfatazom) u dva fosfata. Ova hidroliza završava sintezu DNK. Terminacija replikacije DNK kod Ešerihije koli se obavlja putem upotrebe terminacionih sekvenci i ''Tus'' proteina.<ref name="Hill_1990">{{Cite journal |title = Escherichia coli Tus protein acts to arrest the progression of DNA replication forks in vitro |author = T M Hill and K J Marians |journal = PNAS |month = April |year = 1990 |volume = 87 |issue = 7 |url = http://www.pnas.org/content/87/7/2481.short |pages = 2481-2485 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2018-11-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181128075646/http://www.pnas.org/content/87/7/2481.short |dead-url = yes }}</ref><ref name = "Tus_1989">{{Cite journal |title = Tus, the trans-acting gene required for termination of DNA replication in Escherichia coli, encodes a DNA-binding protein |author = T M Hill, M L Tecklenburg, A J Pelletier, and P L Kuempe |journal = PNAS |month = March |year = 1989 |volume = 86 |issue = 5 |url = http://www.pnas.org/content/86/5/1593.short |pages = 1593-1597 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2018-11-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181128081053/http://www.pnas.org/content/86/5/1593.short |dead-url = yes }}</ref> Te sekvence omogućavaju da dve replikacione viljuške idu samo u jednom pravcu. Replikacija DNK inicijalno proizvodi dva povezana kružna DNK dupleksa, svaki od kojih se sastoji od jednog roditeljskog lanca i novoformiranog lanca. Kod Ešerihije koli [[topoizomeraza IV]] razdvaja kružne DNK duplekse.<ref>{{Cite journal |title = The role of topoisomerase IV in partitioning bacterial replicons and the structure of catenated intermediates in DNA replication |author = Adams DE, Shekhtman EM, Zechiedrich EL, Schmid MB, Cozzarelli NR |journal = Cell |year= 1992 |volume = 71 |issue = 2 |url = 277-88 |doi = 10.1016/0092-8674(92)90356-H |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/1330320}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Escherichia coli topoisomerase IV. Purification, characterization, subunit structure, and subunit interactions |author = H Peng and K J Marians |month = November |year= 1993 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 268 |url=http://www.jbc.org/content/268/32/24481.short|pages=24481-24490}}</ref> === Fagne strategije === Neki [[bakteriofag]]ovi imaju samo jednu strategiju opstanka. Nakon infekcije podložnog domaćina, oni menjaju njegove ćelijske funkcije i podređuju ih proizvodnji velikog broja virusnih potomaka. Rezultat litičke infekcije je smrt bakterijskog domaćina. U tipičnom litičkom ciklusu DNK (ili RNK) faga ulazi u ćeliju domaćin, njegovi geni se [[Transkripcija (genetika)|transkribuju]] u određenom redu, genetički materijal faga se replikuje, i proteinske komponente virusa se proizvode. Konačno, bakterija domaćin se otvara (lizira) da bi se oslobodilo formirano potomstvo faga. Drugi fagovi imaju dvostruki način postojanja. Oni mogu da proizvode litičke cikluse, što je otvorena strategija kojom se proizvodi što više kopija za što kraće vreme. Oni isto tako imaju alternativnu formu postojanja, u kojoj je genom faga prisutan u bakteriji u latentnoj formi poznatoj kao ''profag''. Ta forma propagacije se naziva ''lizogenija''. U lizogenoj bakteriji profag je integrisan u bakterijski genom, i nasleđuje se na isti način kao i bakterijski geni. Usled posedovanja profaga, lizogena bakterija je imuna na dalju infekciju drugim fagovima istog tipa. Imunost se uspostavlja integracijom jedne kopije profaga, tako da bakterijski genom sadrži samo jednu kopiju profaga bilo kog tipa. Tranzicija se javlja između lizogenog i litičkog moda postojanja. Kad je fag proizveden litičkim ciklusom uđe u novu bakterijsku ćeliju, on bilo ponavlja litički ciklus ili ulazi u lizogeno stanje. Ishod zavisi od uslova infekcije i genotipa faga i bakterije. Profag se oslobađa lizogenih ograničenja procesom ''indukcije'', u kome se izdvaja iz bakterijskog genoma, da formira slobodnu DNK faga, koja zatim prolazi kroz litički put. Alternativne forme u kojima se fagovi propagiraju su određene regulacijom traskripcije. Lisogenija se održava putem interakcije fagnog represora sa operatorom. Za litički ciklus je neophodna kaskada transkripcione kontrole. Tranzicija između dva načina života se ostvaruje uspostavljanjem represije (litički ciklus u lizogeniju), ili oslobađanjem od represije (indukcija lizogena u litički ciklus). [[Plazmid]]i su još jedan tip postojanja DNK unutar bakterije. Oni su autonomne jedinice koje postoje u ćeliji kao ekstrahromozomni genomi. Plazmidi su samoreplikujući kružni DNK molekuli, koji se održavaju u ćeliji sa stabilnim i karakterističnim brojem kopija.<ref name="pmid15680581"/> Drugim rečima, njihov broj ostaje konstantan iz generacije u generaciju. Neki plazmidi takođe imaju alternativne životne stilove. Oni mogu da postoje bilo u autonomnom ekstrahromozomskom stanju, ili mogu da budu umetnuti u bakterijski hromozom, i onda su nošeni kao njegov deo poput bilo kojeg dela sekvence. Takve jedinice se nazivaju ''epizomi'', mada se termini plazmid i epizom često koriste kao sinonimi. Poput lizogenih fagova, plazmidi i epizomi održavaju sebičnu posedovanje njihove bakterije i često onemogućavaju drugim elementima istog tipa da se uspostave. Taj efekat se naziva imunost, mada se baza plazmidne imunosti razlikuje od lizogene imunosti. Neki plazmidi i epizomi se prenose između ćelija putem konjugativnog procesa koji obuhvata direktni kontakt između ćelija donora i primaoca. ==== Litički razvoj ==== Genomi faga su neophodno mali.<ref name="pmid15520290"/> Kao i kod svih virusa, oni su ograničeni potrebom da se upakuje nukleinska kiselina unutar proteinskog omotača. To ograničenje diktira mnoge viralne reprodukcione strategije. Tipično virus preuzima kontrolu nad ćelijom domaćina i koristi njenu strukturu za replikaciju i izražavanje svojih gena. Obično fag sadrži gene čija funkcija je osiguravanje preferentne replikacije fagne DNK. Proteini kodirani tim genima obavljaju inicijaciju replikacije. Fag može da sadrži gen [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]]. Fag menja kapacitet ćelije domaćina da obavlja transkripciju. To se postiže zamenom [[RNK polimeraza]] ili modifikovanjem sposobnosti inicijacije ili terminacije. Rezultat je uvek isti: fagni iRNK molekuli su preferentno transkribovani. U pogledu [[sinteza proteina|sinteze proteina]] fag se obično oslanja na aparat domaćina, preusmeravajući njegove aktivnosti zamenom bakterijske iRNK fagnom. Litički razvoj se ostvaruje biohemijskim putem u kome se fagni geni izražavaju u specifičnom redosledu. Time se osigurava da je odgovarajuća količina svake komponente prisutna u odgovarajuće vreme. Ciklus se može podeliti u dva opšta puta: * ''Rana infekcija'', koja je period od ulaza DNK u ćeliju do početka replikacije * ''Kasna infekcije'' je period od početka replikacije do krajnjeg koraka liziranja ćelijskog zida da bi se oslobodilo fagno potomstvo. Rana faza je posvećena proizvodnji enzima koji učestvuju u reprodukciji DNK. To obuhvata enzime DNK sinteze, [[genetička rekombinacija|rekombinacije]], i ponekad modifikacije. Njihove aktivnosti uzrokuju akumulaciju rezervoara genoma faga. U tom rezervoaru genomi se konstantno replikuju i rekombinuju. Tokom kasnije faze proteinske komponente se sintetišu. Često je neophodno mnoštvo različitih proteina da bi se formirale strukture glave i repa, tako da se najveći deo genoma faga sastoji od strukturnih gena. Osim strukturnih proteina potrebni su „montažni proteini“ koji pomažu u konstruisanju čestica fagova, mada oni sami ne postaju deo finalnih struktura. Do stupnja sklapanja strukturnih komponenti u glavu i rep, replikacija DNK je dostigla svoju maksimalnu brzinu. Genomi se zatim umeću u prazne proteinske glave, repovi se dodaju, i ćelija domaćina se lizira da bi se omogućilo oslobađanje novih virusnih čestica. Organizacija fagne genetičke mape često odražava sekvencu litičkog razvoja. Koncept operona je donekle doveden do ekstrema, u kome su geni koji kodiraju proteine sa srodnim funkcijama grupisani da bi se omogućila njihova kontrola sa maksimalnom efikasnošću. To omogućava kontrolu puta litičkog razvoja sa malim brojem [[Regulacija genske ekspresije|regulatornih prekidača]]. Litički ciklus je pod pozitivnom kontrolom, tako da se svaka grupa gena faga može izraziti samo nakon davanja odgovarajućeg signala. Regulatorni geni funkcionišu u kaskadi u kojoj je gen izražen u jednom stupnju neophodan za sintezu gena koji su izraženi u sledećem stupnju. Tako je u svakom stupnju ekspresije jedan ili više aktivnih gena regulator koji je potreban u sledećem stupnju. Regulator može da ima oblik nove [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]], sigma faktora koji preusmerava specifičnost domaćinove RNK polimeraze, ili antiterminacioni faktor koji omogućava čitanje nove grupe gena. Prvi stupanj genske ekspresije se oslanja na transkripcioni aparat ćelije domaćina. Obično je samo nekoliko gena izraženo u tom stupnju. Njihovi promoteri su kao i promoteri gena domaćina. Ime ove klase gena zavisi od faga. U većini slučajeva, oni su poznati kao rani geni. Jedan od tih gena uvek kodira protein koji je neophodan za transkripciju sledeće klase gena. Druga klasa gena je poznata kao odloženi rana ili srednja grupa. Njeno izražavanje tipično počinje neposredno nakon kodiranja regulatornog proteina. U zavisnosti od prirode kontrolnog ciklusa, inicijalni set ranih gena može, ili ne mora da nastavi sa daljom ekspresijom. Često dolazi do redukcije izražavanja gena domaćina. Dva seta ranih gena obuhvataju sve funkcije faga izuzev formiranja proteinskog omotača i liziranja ćelije. Kad replikacija fagne DNK započne, vreme da se izraze kasni geni. Njihova transkripcija u ovom kasnom stupnju obično je uzrokovana regulatornim proteinom koje formiran u prethodnoj fazi. U slučaju lambda faga to je anterminacioni faktor, mada može da bude sigma faktor (kao kod ''SPO1''). == Interpretacija genetičkog koda == Sekvenca kodirajućeg lanca DNK, koja se čita u smeru od 5' da 3', se sastoji od nukleotidnih tripleta ([[kodon]]a) i odgovara aminokiselinskoj sekvenci proteina od N do C-terminusa. Sekvenciranje DNK i proteina omogućava direktno poređenje sekvenci nukleotida i aminokiselina. [[Transportna RNK]] je adapter koji povezuje kodon sa odgovarajućom aminokiselinom. Transportna TRK ima pivotalnu ulogu u sintezi proteina. Ona je posrednik koji omogućava translaciju kodona u aminokiseline. Značenje kodona koji predstavlja aminokiselinu je određeno njegovom transportnom RNK, dok značenje terminirajućih kodona proizilazi direktno iz proteinskih faktora. Rešavanje genetičkog koda je originalno pokazalo da se genetička informacija održava u obliku nukleotidnih tripleta, ali nije bilo poznato kako kodoni specificiraju odgovarajuće aminokiseline. Pre razvoja sekvenciranja, relacije između aminokiseline i kodona su određene koristeći dva tipa [[in vitro]] studija. Sistem za translaciju sintetičkih polinukleotida je uveden [[1961]]. i pokazano je da poliuridinska kiselina (poli(U)) sadrži instrukcije za formiranje polifenilalanina iz [[fenilalanin]]a.<ref>{{Cite journal |title = Ribonucleotide composition of the genetic code |author = Robert G. Martin, J.Heinrich Matthaei, Oliver W. Jones, Marshall W. Nirenberg |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 6 |issue = 6 |year= 1961–1962 |doi = 10.1016/0006-291X(62)90365-0 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0006291X62903650|pages=410-414}}</ref> Drugi sistem je kasnije uveden u kome su trinukleotidi korišteni za oponašanje kodona uzrokujući vezivanje odgovarajuće tRNK za [[ribozom]]. Primenom kombinacije ove dve tehnike su određena značenja kodona. Pošto postoji više kodona (61) nego amino kiselina (20), skoro sve aminokiseline su predstavljene sa više kodona. Jedini izuzeci su [[metionin]] i [[triptofan]]. Kodoni sa istim značenjem se nazivaju sinonimi. Pošto se genetički kod zapravo čita na [[iRNK]], on se obično opisuje koristeći RNK baze: U, C, A i G. Kodoni koji predstavljaju istu ili srodne aminokiseline teže da imaju slične sekvence. Često baza u trećoj poziciji kodona nije značajna, jer četiri kodona koja se razlikuju u samo u trećoj bazi predstavljaju istu aminokiselinu. U nekim slučajevima razlika se pravi samo između [[purin]]a i [[pirimidin]]a u toj poziciji. Umanjena specifičnost na zadnjoj poziciji kodona je poznata kao ''degeneracija treće baze''. Interpretacija kodona zahteva sparivanje baza sa antikodonom odgovarajuće aminoacil-tRNK. Ova reakcija se odvije unutar ribozoma. Komplementarni trinukleotidi u izolaciji su suviše kratki da formiraju stabilne interakcije. Unutar ribozoma reakcija je stabilizovana njegovim aktivnom mestom. Formiranje baznih parova između kodona i antikodona nije samo pitanje sparivanja baza, A-U i G-C. Ribozom kontroliše sredinu na takav način da do konvencionalnog sparivanja dolazi na prve dve pozicije kodona, dok su dodatne reakcije moguće na trećoj bazi. Rezultat toga je da jedan aminoacil-tRNK molekul može da prepozna više od jednog kodona u skladu sa obrascem degeneracije. Na interakcije sparivanja može da utiče uvođenje specijalnih baza na iRNK. Modifikacije u ili blizo antikodona direktno utiču na sposobnost iRNK da formira interakcije sa željenim kodonima, dok modifikacije na drugim mestima mogu da utiču na ostale funkcije iRNK molekula. Trend da su slične aminokiseline zastupljene srodnim kodonima umanjuje uticaj mutacija, i uvećava verovatnoću da nasumična promena jedne baze neće proizvesti promenu aminokiseline, ili bar ne promenu u kiselu različitog karaktera. Na primer, mutacija CUC u CUG nema efekta pošto oba kodona predstavljaju [[leucin]], dok mutacija CUU u AUU proizvodi zamenu leucina sa [[izoleucin]]om, koji je blisko srodan. ; Tabela RNK kodona {| style="float:center; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- | <center>{{Tabela kodona|T=U}}</center> |- | <center>{{Tabela inverznih kodona|T=U}}</center> |} Tri kodona (UAA, UAG i UGA) koja ne predstavljaju aminokiseline koriste se za označavanje tačke završetka sinteze proteina. Kraj svakog gena je označen jednim od ovih kodona. Poređenje DNK sekvenci sa odgovarajućim proteinskim sekvencama je pokazalo da se identičan set kodona koristi kod bakterija i eukariota. Konsekventno iRNK iz jedne vrste se obično može korektno translirati in vitro i in vivo protein sintetičkim aparatom druge vrste. Drugim rečima kodoni korišteni u iRNK jedne vrste imaju isto značenje za ribozome i tRNK drugih vrsta. Univerzalnost koda ide u prilog pretpostavci da je on morao biti formiran veoma rano u toku evolucije. Originalno je možda postojao stereohemijski odnos između aminokiselina i kodona, koji je vremenom evoluirao do današnjeg sistema selekcijom osobina kao što su veća efikasnost i preciznost. Moguće je da je kod započet u primitivnim formama kod kojih je mali broj kodona korišten za predstavljanje malog broja aminokiselina, ili da je čak jedan kodon odgovarao bilo kom članu grupe aminokiselina. Preciznija značenja kodona i dodatne aminokiseline su možda evoluirali kasnije. Jedna mogućnost je da su u početku samo dve od tri baze korišćene, i da je diskriminacija treće pozicije razvijena kasnije. Do zamrzavanja dalje evolucije koda je moglo da dođe kad je sistem postao dovoljno kompleksan da bi dalje promene značenja kodona unele znatne poremećaje u postojeće proteine putem neprihvatljivih zamena aminokiselina. Njegova univerzalnost sugeriše da je do toga moralo doći u veoma ranim stupnjevima života tako da su ga svi živi organizmi nasledili iz iste grupe ćelija. === Varijacije standardnog genetičkog koda === Dok je postojanje malih varijacija standardnog koda bilo ranije predviđeno<ref>{{Cite journal |author = Crick FHC, Orgel LE |title = Directed panspermia |journal = Icarus |volume = 19 |year= 1973 |quote = It is a little surprising that organisms with somewhat different codes do not coexist. |doi = 10.1016/0019-1035(73)90110-3 |issue = 3 |bibcode = 1973Icar...19..341C}} (p. 344) |url = http://www.talkorigins.org/faqs/comdesc/section1.html Further discussion)</ref>, takvi kodovi su otkriveni tek [[1979]]. kad je pokazano da [[ljudska mitohondrijska genetika|ljudski mitohondrijalni geni]] koriste alternativni kod. Mnoge male varijacije su otkrivene od tada<ref name="url_The_Genetic_Codes_NCBI"/>, uključujući razne alternativne mitohondrijske kodove<ref>{{Cite journal |author = Jukes TH, Osawa S |title = The genetic code in mitochondria and chloroplasts |journal = Experientia |volume = 46 |issue = 11–12 |year= 1990 |month = December |pmid = 2253709 |doi = 10.1007/BF01936921|pages=1117-26|pages=341-6}}</ref> i male varijante kao što je translacija kodona UGA kao [[triptofan]] u vrstama [[Mikoplazma|mikoplazme]] i translacija CUG kao [[serin]] umesto [[leucin]]a kod nekih vrsta roda ''[[Kandida (rod)|kandida]]''.<ref>{{Cite journal |author = Santos M.A., Tuite M.F. | title = The CUG codon is decoded ''in vivo'' as serine and not leucine in ''Candida albicans'' |url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1995-05-11_23_9/page/1480 | journal = Nucleic Acids Research | year= 1995 | volume = 23 | pmid = 7784200|doi=10.1093/nar/23.9.1481 |issue = 9 |pmc = 306886|pages=1481-6}}</ref><ref>{{Cite journal | journal = Nature |author = Butler G, Rasmussen MD, Lin MF, Santos MA, Sakthikumar S, Munro CA, Rheinbay E, Grabherr M, Forche A, Reedy JL, Agrafioti I, Arnaud MB, Bates S, Brown AJ, Brunke S, Costanzo MC, Fitzpatrick DA, de Groot PW, Harris D, Hoyer LL, Hube B, Klis FM, Kodira C, Lennard N, Logue ME, Martin R, Neiman AM, Nikolaou E, Quail MA, Quinn J, Santos MC, Schmitzberger FF, Sherlock G, Shah P, Silverstein KA, Skrzypek MS, Soll D, Staggs R, Stansfield I, Stumpf MP, Sudbery PE, Srikantha T, Zeng Q, Berman J, Berriman M, Heitman J, Gow NA, Lorenz MC, Birren BW, Kellis M, Cuomo CA. | title = Evolution of pathogenicity and sexual reproduction in eight ''Candida'' genomes | year= 2009 | volume = 459 | pmid = 19465905 | doi = 10.1038/nature08064 | issue = 7247 | pmc = 2834264 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19465905|pages=657-62}}</ref> Kod [[bakterija]] i [[arheje|arheja]], GUG i UUG su često start kodoni, mada u retkim slučajevima, pojedini proteini mogu da koriste alternativne start kodone koji se normalno ne koriste kod tih vrsta.<ref name="url_The_Genetic_Codes_NCBI">{{cite web | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Utils/wprintgc.cgi?mode=c | title = The Genetic Codes | author = Elzanowski A, Ostell J | authorlink = | coauthors = | date = 7. 4. 2008. | format = | work = | publisher = National Center for Biotechnology Information (NCBI) | pages = | quote = | accessdate = 10. 3. 2010.}}</ref> U nekim proteinima, nestandardne aminokiseline su zamenjene za standardne stop kodone u zavisnosti od signalne sekvence informacione RNK. Na primer, UGA može da kodira [[selenocistein]], i UAG može da kodira [[pirolizin]]. Selenocistein se smatra dvadeset prvom aminokiselinom, i pirolizin se smatra dvadest drugom.<ref name="url_The_Genetic_Codes_NCBI"/> Uprkos tih razlika, svi poznati prirodni kodovi su veoma slični jedan drugom, i mehanizam kodiranja je sličan za sve organizme: trobazi kodoni, tRNK, ribozomi, čitanje koda u istom smeru i translacija koda kodon po kodon u sekvencu aminokiselina. Problem poremećaja uzrokovanih promenama značenja kodona je manje ozbiljan kod mitohondrija, jer njihov DNK kodira mali broj proteina (~10). Promenjeni kodoni verovatno nisu bili ekstenzivno korišćeni u lokacijama gde bi supstitucije aminokiselina bile štetne. Raznovrsne promene nađene u mitohondrijama različitih vrsta sugerišu zasebnu evoluciju, sa odsustvom nasleđivanja od zajedničkog drevnog mitohondrijskog koda. Minimum od 31 tRNK molekula (ne računajući inicijator) je neophodan za prepoznavanje 61 kodona (najmanje dva tRNK molekula su neohodna za svaku kodonsku familiju i jedan je neophodan po kodonskom paru). Kod sisarskih mitohondrija postoje samo 22 različita tRNK molekula. Kritična osobina je pojednostavljenje kodon-antikodon uparivanja tako da jedan tRNK prepoznaje sva četiri člana kodonske familije. Time se minimalni broj tRNK molekula neophodnih za prepoznavanje svih uobičajenih kodona redukuje do 23. Upotreba AGA(G) za terminaciju redukuje ovaj broj dalje do 22. Kod svih osam kodonskih familija, sekvenca tRNK kodona sadrži nepromenjen U na prvoj poziciji [[antikodon]]a. Preostali kodoni su grupisani u parove u kojima se svi kodoni koji se završavaju [[pirimidin]]ima čitaju modifikovanim G u antikodonu, i svi kodoni koji se završavaju [[purin]]ima se čitaju modifikovanim U antikodona, kao što je predviđeno hipotezom o neodređenosti trećeg nukleotida kodona. Komplikacija sa UGG kodonom je izbegnuta promenom koda da čita UGA sa UGG kao [[triptofan]], i kod [[Sisari|sisara]] AUA prestaje da predstavlja [[izoleucin]] i umesto njega se čita kao i AUG za [[metionin]]. Time se omogućava čitanje svih kodona izvan kodonskih familija sa 14 parova. Skup od 22 identifikovana gena stoga kodiraju 14 tRNK molekula koji predstavljaju parove, i 8 tRNK molekula koji predstavljaju familije. To ostavlja dva nekorištena terminaciona kodona UAG i UAA koje tRNK molekuli ne prepoznaju, zajedno sa kodonskim parom AGA(G). Slična pravila slede mitohondrije [[gljive|gljivica]]. Pored opštih promena koda, postoje specifične promene u čitanju individualnih gena. Specifičnost takvih promena podrazumeva da je čitanje pojedinog kodona zavisno od okružujućih baza. Upadljiv promer je inkorporacija modifikovane amino kiseline [[selenocistein]]a na pojedinim UGA kodonima unutar gena koji kodiraju selenoproteine kod prokariota i eukariota. Obično ti proteini katalizuju reakcije [[Oksido-redukcija|oksido-reduciju]], i sadrže jedan selenocisteinski ostatak, koji formira deo aktivnog mesta. Najbolje je poznata upotreba UGA kodona u tri [[Ešerihija koli|E. coli]] gena koji kodiraju format dehidrogenazne [[izoenzim|izozime]]. Interni UGA kodon se čita pomoću seleno-Cys-tRNK. Ova neobična reakcija je određena lokalnom [[Sekundarna struktura nukleinskih kiselina|sekundarnom strukturom]] iRNK, posebno prisustvom [[Matična petlja|matične petlje]] u sekvenci neposredno ispod UGA. Mutacije u četiri Sel gena kreiraju deficit selenoproteinske sinteze. === Kodon-antikodon prepoznavanje === Funkcija tRNK u proteinskoj sintezi je izvršena nakon prepoznavanja kodona unutar ribozoma. Interakcija između antikodona i kodona se sastoji od sparivanja baza na način koji ide izvan uobičajenog formiranja G-C i A-U veza. Pravila kojima se pokoravaju ove interakcije se mogu izvesti iz sekvenci antikodona. Sposobnost bilo koje tRNK da odgovori na određeni kodon se može direktno meriti putem testa trinukleidnog vezivanja ili njegovom upotrebom u [[in vitro]] proteinskom sintetičkom sistemu. Sam genetički kod daje važne indikacije o procesu prepoznavanja kodona. Obrazac degeneracije treće baze ukazuje da je u skoro svim slučajevima ta baza ili nije relevantna, ili se razlika pravi samo između [[purin]]a i [[pirimidin]]a. Postoji osam familija kodona u kojima sva četiri kodona imaju zajedničke prve dve baze, tako da treće nema ulogu u specificiranju aminokiseline. Kod sedam kodonskih parova značenje ne zavisi od tipa pirimidina u trećoj poziciji, i kod pet kodonskih parova to je slučaj sa purinom. Ako se na genetički kod gleda u suprotnom smeru, postoje samo tri slučaja kod kojih se jedinstveno značenje dobija prisustvom određene baze u trećoj poziciji: AUG (za [[metionin]]), UGG (za [[triptofan]]), i UGA (terminacija). Iz toga sledi da C i U nemaju jedinstveno značenje u trećoj poziciji, dok A nikad ne označava jedinstvenu aminokiselinu. Pošto je antikodon komplementaran sa kodonom, prva baza antikodona se sparuje sa trećom bazom kodona. Na primer ''kodon ACG / antikodon CGU'' označava: :{| |- | Kodon || 5' A C G 3' |- | Antikodon || 3' U G C 5' |} {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- ! Prva baza<br />antikodona !! Treća baza<br />kodona |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | U || A ili G |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | C || samo G |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | A || samo U |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | G || C ili U |} Često jedna iRNK može da prepozna više kodona. To znači da baze u prvoj poziciji antikodona moraju da imaju sposobnost formiranja interakcija sa alternativnim bazama u odgovarajućoj trećoj poziciji kodona. Sparivanje baza u toj poziciji ne može da bude ograničeno na uobičajene G-C i A-U parove. Pravila koja određuju obrasce prepoznavanja se mogu sumirati ''hipotezom fleksibilnosti'', koja navodi da sparivanje između kodona i antikodona u prve dve pozicije kodona uvek sledi uobičajena pravila, dok se fleksibilnost javlja u trećoj poziciji. Do toga dolazi zato što konformacija petlje tRNK antikodona omogućava fleksibilnost na prvoj bazi antikodona. Pravila prepoznavanja treće baze kodona dozvoljavaju dodatno sparivanje između G i U. Ta jedna promena formira obrazac baznog sparivanja u kome A više nema jedinstveno značenje u kodonu, jer U koje ga prepoznaje mora isto tako da prepozna G. Slično tome C takođe više nema jedinstveno značenje, jer G koje ga prepoznaje mora takođe da prepozna U. Prepoznavanje jedinstvenih kodona je moguće samo kad je treća baza G ili U. Ta opcija se ne koristi često. UGG i AUG su jedini primeri prvog tipa, a nema primera drugog tipa. G-U parovi su česti u RNK dupleks strukturama. S druge strane formiranje stabilnih kontakta između kodona i antikodona, gde se samo tri para baza mogu formirati je znatno ograničenije, i stoga G-U parovi mogu da doprinesu samo u zadnjoj poziciji kodona. === Uticaj modifikovanih baza na tRNK === Transportna RNK je jedinstvena među nukleinskim kiselinama po svom sadržaju „neuobičajenih“ baza. Neuobičajena baza je svaki [[purin]]ski ili [[pirimidin]]ski prsten izuzev uobičajenih A, G, C i U koje ulaze u sastav svih RNK. Sve druge baze se formiraju putem modifikacije jedne od četiri baze nakon njene inkorporacije u poliribonukleinski lanac. Sve klase RNK pokazuju izvestan stupanj modifikacija, ali svim slučajevima izuzev tRNK to je ograničeno na veoma jednostavne slučajeve, kao što je adicija metil grupa. Kod tRNK se javlja širok niz modifikacija, koje se kreću od od jednostavne [[Metilacija|metilacije]] do potpune rekonstrukcije purinskog prstena. Modifikacije se javljaju u svim delovima tRNK molekula. Lista modifikovanih nukleotida sadrži oko pedeset baza. Modifikacije pirimidina (C i U) su manje kompleksne od modifikacija purina (A i G). Osim modifikacija samih baza, dolazi i do metilacije na 2'-O poziciji [[riboza|riboznog]] prstena. Najčešće modifikacije uridina su jednostavne. Metilacija u poziciji 5 kreira [[ribotimidin]] (T). Baza je ista sa bazom timidina, ali je vezana za ribozu umesto dezoksiriboze. [[Dihidrouridin]] (D) se formira zasićenjem dvostruke veze, čime se menja prsten. U [[pseudouridin]]u (Ψ) su zamenjene pozicije N i C atoma prstena, dok 4-tiouridin ima sumpor umesto kiseonika. [[Nukleozid]] [[inozin]] se normalno javlja u ćelijama kao intermedijar [[Biosinteza purinskih nukleotida|puta biosinteze purina]]. On se ne unosi direktno u RNK, nego se formira modifikacijom adenozina. Druge modifikacije anadenozina su dodaci kompleksnih grupa. Dve kompleksne serije nukleozida se formiraju promenom guanozina. ''Q baze'' poput [[kjuozin]]a, imaju dodatni pentenilni prsten dodat preko NH veze na metil grupu [[7-Metilguanozin|7-metilguanozina]]. Pentenilni prsten može da nosi različite grupe. ''Y baze'' poput viozina, imaju dodatni prsten kondenzovan sa purinskim prstenom. Taj dodatni prste ima dugačak lanac na kome mogu da budu prisutne razne grupe.<ref name="Lewin_Genes6th"/> Reakcija modifikacija se obično sastoje od promene ili adicije postojećih baza u tRNK. Izuzetak je sinteza Q baza, gde specijalni enzimi zamenjuju guanozinski ostatak kjuozinskim ostatkom u RNK. Reakcija se sastoji od raskidanja i formiranja veza sa obe strane nukleozida. Ostali modifikovani nukleozidi se sintetišu specifičnim tRNK modifikujućim enzimima. Originalni nukleozid prisutan u datoj poziciji se može odrediti bilo poređenjem sekvence tRNK sa genom ili putem izolovanja prekursorskog molekula kome nedostaju neke ili sve modifikacije. Sekvence prekursora pokazuju da se različite modifikacije uvode u različitim stupnjevima tokom maturacije DNK. Neke modifikacije su konstantne osobine svih tRNK molekula, na primer D ostaci po kojima je formirano ime ''D ruka'', i Ψ nađen u TΨC sekvenci. Na 3' kraju antikodona se uvek javlja modifikovani purin, mada modifikacija može znatno da varira. Druge promene su specifične za pojedine tRNK molekule ili grupe tRNK molekula. Na primer, viozinske baze su karakteristika tRNK<sup>Phe</sup> kod [[bakterija]], [[kvasac]]a i [[sisari|sisara]]. Osobine koje prepoznaju tRNK modifikujući enzimi su nepoznate. Kad je specifična modifikacija prisutna na više mesta u tRNK molekulu to ne mora da znači da je isti enzim napravio sve promene, na primer, različiti enzimi mogu da budu potrebni za sintezu pseudouridina na svakoj lokaciji. Postoji znatan broj modifikujućih enzima. Neki enzimi vrše pojedinačne reakcije sa individualnim RNK molekulima, dok drugi imaju širi opseg supstrata. Pojedine promene se vrše putem sukcesivnog dejstva više enzima. Najdirektniji učinak modifikacije je u antikodonu, gde promena sekvence utiče na sposobnost vezivanja kodona, te određuje značenje tRNK molekula. Promene na drugim mestima u blizini antikodona isto tako utiču na vezivanje kodona. Promena baza antikodona može da formira dodatne obrasce uparivanja baza, kao što su [[tiouracil]]-guanin, uracil-inozin, i adenin-inozin. == Interakcije sa proteinima == Funkcionisanje DNK je zavisno od interakcija sa proteinima. [[Proteinska interakcija|Proteinske interakcije]] mogu da budu nespecifične, ili se protein može vezati za specifičnu DNK sekvencu. Enzimi se takođe vezuju za DNK, i među njima su posebno važne polimeraze koje kopiraju DNK sekvencu tokom transkripcije i replikacije DNK. === DNK vezujući proteini === <div class="thumb floatleft" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:260px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- | [[Datoteka:Nucleosome1.png|260px]] |} <div style="border: none; width:260px;"><div class="thumbcaption">Interakcija DNK (naradžasto) sa [[histon]]ima (plavo). Bazne aminokiseline tih proteina se vezuju za kisele fosfatne grupe DNK.</div></div></div> [[Datoteka:Lambda repressor 1LMB.png|mini|upright|Lambda represor [[heliks-zavoj-heliks]] transkripcioni faktor vezan za njegov DNK cilj ({{PDB2|1LMB}})<ref>{{Cite journal |title = Refined1.8Åcrystalstructure of the λ repressor-operatorcomplex |author = Lesa J. Beamer, Carl O. Pabo |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 227 |issue = 1 |month = September |year= 1992 |doi = 10.1016/0022-2836(92)90690-L |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/002228369290690L|pages=177-196}}</ref>]] Strukturni proteini koji se vezuju za DNK su dobro izučeni primeri nespecifičnih DNK-protein interakcija. U hromozomima, DNK je smeštena u kompleksima sa strukturnim proteinima. Ti proteini organizuju DNK u kompaktne [[hromatin]]ske strukture. Kod eukariota u njima je DNK vezana u komplekse sa [[histon]]ima, dok je kod prokariota više tipova proteina prisutno.<ref>{{Cite journal |author = Sandman K, Pereira S, Reeve J |title = Diversity of prokaryotic chromosomal proteins and the origin of the nucleosome |url = https://archive.org/details/sim_cellular-and-molecular-life-sciences_1998-12_54_12/page/1350 | journal = Cell Mol Life Sci |volume = 54 |issue = 12 |year= 1998 |pmid = 9893710 |doi = 10.1007/s000180050259|pages=1350-64}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Dame RT |title = The role of nucleoid-associated proteins in the organization and compaction of bacterial chromatin |journal = Mol. Microbiol. |volume = 56 |issue = 4 |year= 2005 |pmid = 15853876 |doi = 10.1111/j.1365-2958.2005.04598.x|pages=858-70}}</ref> Histoni formiraju komplekse u obliku diska, [[nukleozom]]e. Te nespecifične interakcije se formiraju putem jonskih veza između baznih ostataka histona sa kiselom šećerno fosfatnom osnovom DNK, te su stoga u znatnoj meri nezavisne od sekvence baza.<ref name=pmid9305837/> Hemijske modifikacije baznih aminokiselinskih ostataka su [[metilacija]], [[fosforilacija]] i [[acetilacija]].<ref>{{Cite journal |author = Jenuwein T, Allis C |title = Translating the histone code |url = https://archive.org/details/sim_science_2001-08-10_293_5532/page/n72 | journal = Science |volume = 293 |issue = 5532 |year= 2001 |pmid = 11498575 |doi = 10.1126/science.1063127|pages=1074-80}}</ref> Te hemijske promene menjaju jačinu interakcije između DNK i histona, što čini DNK manje dostupnom za [[transkripcioni faktor|transkripcione faktore]] te se menja brzina transkripcije.<ref>{{Cite journal |author = Ito T |title = Nucleosome assembly and remodelling | journal = Curr Top Microbiol Immunol |volume = 274 |pmid = 12596902 |year= 2003 |doi = 10.1007/978-3-642-55747-7_1 |series = Current Topics in Microbiology and Immunology |isbn=978-3-540-44208-0|pages=1-22}}</ref> Drugi nespecifični DNK vezujući proteini u hromatinu su grupe proteina visoke mobilnosti, koje se vezuju da bi se savila ili iskrivila DNK.<ref>{{Cite journal |author = Thomas J |title = HMG1 and 2: architectural DNA-binding proteins | journal = Biochem Soc Trans |volume = 29 |issue = Pt 4 |year= 2001 |pmid = 11497996 |doi = 10.1042/BST0290395|pages=395-401}}</ref> Ti proteini su važni u savijanju grupa nukleozome i njihovog organizovanja u veće strukture koje sačinjavaju hromozome.<ref>{{Cite journal |author = Grosschedl R, Giese K, Pagel J |title = HMG domain proteins: architectural elements in the assembly of nucleoprotein structures |url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_1994-03_10_3/page/94 | journal = Trends Genet |volume = 10 |issue = 3 |year= 1994 |pmid = 8178371 |doi = 10.1016/0168-9525(94)90232-1|pages=94-100}}</ref> Posebna grupa DNK-vezujućih proteina su proteini koji se specifično vezuju jednolančanu DNK. Kod ljudi, replikacioni [[protein A]] je najbolje izučeni član ove familije. On učestvuje u procesima gde je dvostruki heliks razdvojen, uključujući replikaciju DNK, rekombinaciju i popravku DNK.<ref>{{Cite journal |author = Iftode C, Daniely Y, Borowiec J |title = Replication protein A (RPA): the eukaryotic SSB | journal = Crit Rev Biochem Mol Biol |volume = 34 |issue = 3 |year= 1999 |pmid = 10473346 |doi = 10.1080/10409239991209255 |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10409239991209255|pages=141-80}}</ref> Vezivanje tih proteina stabilizuje jednolančanu DNK i štiti je od formiranja [[matična petlja|matičnih petlji]] (uzrokovanih uparivanjem baza isto lanca), kao i od degradacije [[nukleaza]]ma. Drugi proteini su evoluirali da se vežu za specifične DNK sekvence. Među njima su najintenzivnije studirani različiti [[transkripcioni faktor]]i, koji regulišu transkripciju. Svaki transkripcioni faktor se vezuje za jedan specifičan segment DNK sekvence, i aktivira ili inhibira transkripciju gena koji imaju te sekvence u blizini njihovih promotera. Transkripcioni faktori deluju na dva načina. Oni mogu da se vežu za RNK polimerazu odgovornu za transkripciju, bilo direktno ili putem drugih posredničkih proteina. Time se dovodi polimeraza na promoter i omogućava početak transkripcije.<ref>{{Cite journal |author = Myers L, Kornberg R |title = Mediator of transcriptional regulation |journal = Annu Rev Biochem |volume = 69 |year = 2000 |pmid = 10966474 |doi = 10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |pages = 729-49 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-05-24 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160524140404/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |dead-url = yes }}</ref> Alternativno, transkripcioni faktori se mogu vezati za [[enzim]]e koji modifikuju histone na promoterima. Time se menja pristupačnost DNK templata za polimeraze.<ref>{{Cite journal |author = Spiegelman B, Heinrich R |title = Biological control through regulated transcriptional coactivators | journal = Cell |volume = 119 |issue = 2 |year= 2004 |pmid = 15479634 |doi = 10.1016/j.cell.2004.09.037 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867404009456|pages=157-67}}</ref> Ovi DNK ciljevi se mogu javiti širom genoma jednog organizma, te stoga promene u aktivnosti jednog tipa faktora transkripcije faktora mogu da utiču na hiljade gena.<ref>{{Cite journal |author = Li Z, Van Calcar S, Qu C, Cavenee W, Zhang M, Ren B |title = A global transcriptional regulatory role for c-Myc in Burkitt's lymphoma cells | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 100 |issue = 14 |year= 2003 |pmid = 12808131 |pmc = 166200 |doi = 10.1073/pnas.1332764100 |bibcode = 2003PNAS..100.8164L |url = http://www.pnas.org/content/100/14/8164.short|pages=8164-9}}</ref> Konsekventno, ti proteini su često meta za procese [[Prenos signala (biologija)|prenosa signala]] koji kontrolišu odgovore na promene u okolini, ili na [[ćelijska deoba|ćelijsku diferencijaciju]] i razvoj. Specifičnost interakcija transkripcionih faktora sa DNK molekulom se proizvodi kontaktom proteina sa ivicama DNK baza, što im omogućava da „čitaju“ DNK sekvence. Većina tih interakcija sa bazama se odvija u glavnom žlebu, gde su baze najpristupačnije.<ref name="Pabo1984" /> === Enzimi koji modifikuju DNK === ==== Nukleaze ==== [[Datoteka:EcoRV cleaving DNA.sr.png|mini|left|220px|EcoRV rascepljuje DNK. Protein se labavo vezuje za DNK i skenira je tražeći svoju sekvencu. Kad je nađe, EcoRV povije DNK za 50° i razdvoji prepoznatu sekvencu.]] [[Datoteka:EcoRV 1RVA.png|mini|320px|right|[[Restrikcioni enzim]]<ref name="pmid795607">{{Cite journal | author = Roberts RJ, Murray Kenneth | title = Restriction endonucleases | journal = CRC Crit. Rev. Biochem. | volume = 4 | issue = 2 | year= 1976 | month = November | pmid = 795607 | doi = 10.3109/10409237609105456 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/795607|pages=123-64}}</ref><ref name="pmid2172084">{{Cite journal | author = Kessler C, Manta V | title = Specificity of restriction endonucleases and DNA modification methyltransferases a review (Edition 3) | journal = Gene | volume = 92 | issue = 1–2 | year= 1990 | month = August | pmid = 2172084 | doi = 10.1016/0378-1119(90)90486-B | url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/2172084|pages=1-248}}</ref><ref name="|isbn0-89603-234-5">{{Cite book|author=Pingoud A, Alves J, Geiger R | authorlink = | editor = Burrell, Michael | others = | title = Enzymes of Molecular Biology | edition = | language = | publisher = Humana Press | location = Totowa, Nj | series= Methods of Molecular Biology | volume= 16 |year=1993| origyear= | chapter = Chapter 8: Restriction Enzymes | quote = | isbn = 0-89603-234-5 | oclc = | doi = |url=http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=pxhRzg_pgUoC&oi=fnd&pg=PR5&dq=Enzymes+of+Molecular+Biology&ots=kRDKX31MJy&sig=lt3-aS9wXYFPU6AfweVSurvuWko#v=onepage&q=Enzymes%20of%20Molecular%20Biology&f=false | accessdate =|pages=107-200}}</ref> [[EcoRV]] (zeleno) u kompleksu sa njegov supstratom DNK, ({{PDB2|1RVA}}).<ref>{{Cite journal |title = Mg2+ Binding to the Active Site of EcoRV Endonuclease: A Crystallographic Study of Complexes with Substrate and Product DNA at 2-.ANG. Resolution |author=Dirk Kostrewa, Fritz K. Winkler | journal = Biochemistry |year=1995|volume = 34 |issue = 2 |doi = 10.1021/bi00002a036 |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00002a036|pages=683-696}}</ref>]] [[Nukleaza|Nukleaze]] su [[enzim]]i koji presecaju DNK lance putem katalizovanja [[hidroliza|hidrolize]] [[fosfodiestarska veza|fosfodiestarskih veza]]. Nukleaze koje hidrolizuju nukleotide sa krajeva DNK lanaca se nazivaju [[Egzonukleaza|eksonukleaze]], dok [[endonukleaza|endonukleaze]] mogu da presecaju unutar lanaca. Egzonukleaze odvajaju jedan po jedan nukleotid sa kraja polinukleotidnog lanca. Reakcijom hidrolize se raskidaju fosfodiesterske veze sa bilo 3’ ili 5’ kraja. Eukarioti i prokarioti imaju tri tipa egzonukleaza koje učestvuju u normalnom prometu [[iRNK]]: 5’ do 3’ egzonukleaza, koja je zavisna od [[kompleks dekapiranja|dekapirajućeg proteina]], 3’ do 5’ egzonukleaza, koja je nezavistan protein, i poli(A)-specifična 3’ do 5’ egzonukleaza.<ref>{{Cite journal | author = Devi Mukherjee, David T. Fritz, Walter J. Kilpatrick, Min Gao and Jeffrey Wilusz | title = Analysis of RNA Exonucleolytic Activities in Cellular Extracts | journal = Springer protocols | volume = 257 | year= 2004 | doi=10.1385/1-59259-750-5:193| url=http://www.springerprotocols.com/Abstract/doi/10.1385/1-59259-750-5:193 | pmid = 14770007 | isbn = 1-59259-750-5|pages=193-211}}</ref><ref>{{Cite journal | author =Pamela A. Frischmeyer, ''et al.''| title = An mRNA Surveillance Mechanism That Eliminates Transcripts Lacking Termination Codons| journal = Science| volume = 295| year= 2002 |doi=10.1126/science.1067338| url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/sci;295/5563/2258?ck=nck | pmid =11910109 | issue =5563|pages=2258-61}}</ref> {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- |<center> [[Datoteka:EcoRV Restriction Site.rsh.svg|mini|right|175px|Sekvenca DNK prepoznavanja EcoRV-a. Zalelena linija označava mesto presecanja.]]</center> |} Najčešće korišćene nukleaze u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] su [[restrikcioni enzim|restrikcione endonukleaze]], koje presecaju DNK na specifičnim sekvencama. Na primer, EcoRV enzim prepoznaje šestobaznu sekvencu 5′-GAT|ATC-3′ i preseca je na mestu označenom vertikalnom linijom. U prirodi, ti enzimi štite [[bakterija|bakterije]] protiv [[Bakteriofag|fagne]] infekcije. Nakon unosa fagne DNK u bakterijsku ćeliju na nju deluje [[restrikcioni modifikacioni sistem]].<ref>{{Cite journal |author = Bickle T, Krüger D |title = Biology of DNA restriction |pmc = 372918 | journal = Microbiol Rev |volume = 57 |issue = 2 |year= 1993 |pmid = 8336674 |url = http://mmbr.asm.org/content/57/2/434.short|pages=434-50}}</ref> U tehnologiji se nukleaze specifične za pojedine sekvence koriste u [[molekulsko kloniranje|molekulskom kloniranju]] i [[Genetička rekombinacija|DNA rekombinaciji]]. ''Flap endonukleaze'' (takođe poznate kao 5' [[nukleaza|nukleaze]] u starijoj literaturi) su klasa nukleolitičkih [[enzim]]a koji deluju kao [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|5'-3']] [[Egzonukleaza|egzonukleaze]] i strukturno specifične [[endonukleaza|endonukleaze]] na specijalizovanim DNK strukturama koje se javljaju tokom replikacije, popravke i rekombinacije DNK. Flap endonukleaze su identifikovane kod [[eukariote|eukariota]], [[prokariote|prokariota]], [[arheje|arheja]] i nekih [[virus]]a. Organizmi mogu da imaju više od jednog [[Homologija (biologija)|homologa]]. Ova redundantnost može da služi kao indikacija važnosti ovih enzima. Kod prokariota, flap endokrinaze su prisutne na [[N-terminus]]nom domenu [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]] I. Neki prokarioti kodiraju i drugi homolog.<ref>{{Cite journal |title = Computer aided identification of a potential 5'-3' exonuclease gene encoded by Escherichia coli |author = Sayers JR |year= 1994 |journal = J Theor Biol. |volume = 170 |issue = 4 |pmid = 7996866 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7996866|pages=415-421}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Flap endonuclease 1: a central component of DNA metabolism |author = Liu Y, Kao HI, Bambara RA. |year= 2004 |journal = Annu. Rev. Biochem. |volume = 73 |pmid = 15189154 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15189154|pages=589-615}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Structure-specific DNA cleavage by 5' nucleases |author = Ceska TA, Sayers JR |journal = Trends Biochem Sci. |year= 1998 |month = Sep |volume = 23 |issue = 9 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9787638|pages=331-6}}</ref> {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- !Enzim!!Izvor!!Sekvenca prepoznavanja!!Presecanje |- |[[EcoRI|''Eco''RI]]||''[[Ešerihija koli]]'' | <center>5'GAATTC<br />3'CTTAAG</center> | <center>5'---G AATTC---3'<br />3'---CTTAA G---5'</center> |} Mnoge endonukleaze presecaju DNK u pozicijama koje nisu direktno jedna naspram druge, te se staraju prepusti. Primer takve nukleaze je ''EcoRI''.<ref>{{Cite journal |title = Analysis of Endonuclease R·EcoRI Fragments of DNA from Lambdoid Bacteriophages and Other Viruses by Agarose-Gel Electrophoresis |author = Robert B. Helling, Howard M. Goodman and Herbert W. Boyer |journal = J. Virol. |year = 1974 |volume = 14 |issue = 5 |pages = 1235-1244 |url = http://jvi.asm.org/content/14/5/1235.short |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2014-11-11 |archive-url = https://web.archive.org/web/20141111073212/http://jvi.asm.org/content/14/5/1235.short |dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite journal |title = Ligation of EcoRI endonuclease-generated DNA fragments into linear and circular structures |author = A Dugaiczyk, H W Boyer, H M Goodman |journal = Journal of Molecular Biology |year= 1975 |volume = 96 |issue = 1 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022283675901898|pages=171-184}}</ref> Kad ovaj enzim naiđe na svoju sekvencu prepoznavanja, on preseca svaki lanac između G i najbližeg A baznog ostatka. Nakon presecanja, novonastali fragmenti se drže zajedno samo posredstvom relativno slabih vodoničnih veza koje sprežu komplementarne baze. Mala jačina ovih veza omogućava DNK fragmentima da se odvoje jedan od drugog. Svaki rezultujući fragment ima istureni 5' kraj koji se sastoji od nesparenih baza. Drugi enzimi presecaju DNK lance na suprotan način tako da se formiraju istureni 3' krajevi. Ovi jednolančani krajevi, 3' i 5', se ponekad nazivaju [[DNK kraj|lepljivi krajevi]] zato što oni imaju tendenciju da se vezuju sa komplementarnim sekvencama baza. Drugim rečima, ako nespareni segment baza (5' A A T T 3') naiđe na drugi nespareni segment sa sekvencom (3' T T A A 5') oni će se vezati jedan za drugi. Ligaze zatim spajaju fosfatne osnove ta dva molekula. Ćelijsko poreklo lepljivih krajeva nema uticaja na njihovu sposobnost spajanja. Svaki par komplementarnih sekvenci ima tendenciju vezivanja, čak i u slučaju kombinacija dugačkih humanih DNK sekvenci i bakterijske DNK. Ovo svojstvo omogućava proizvodnju rekombinantnih DNK molekula, koji se sastoje od DNK fragmenata iz različitih izvora, i koji su formirani primenom tehnika [[Genetički inženjering|genetičkog inženjeringa]]. ==== Ligaze ==== [[Datoteka:Ligation.svg|320px|mini|right|Primer rada ligaza na DNK fragmentima sa lepljivim krajevima]] Enzimi [[DNK ligaza|DNK ligaze]] mogu da spoje odsečene ili pokidane DNK lance.<ref name=Doherty>{{Cite journal |author = Doherty A, Suh S |title = Structural and mechanistic conservation in DNA ligases | journal = Nucleic Acids Res |volume = 28 |issue = 21 |year= 2000 |pmid = 11058099 |pmc = 113121 |doi = 10.1093/nar/28.21.4051 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/28/21/4051.short|pages=4051-8}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Human DNA ligase I completely encircles and partially unwinds nicked DNA |author = John M. Pascal, Patrick J. O'Brien, Alan E. Tomkinson & Tom Ellenberger |journal = Nature |volume = 432 |month = November |year= 2004 |doi = 10.1038/nature03082 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v432/n7016/full/nature03082.html?free=2|pages=473-478}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Bacterial DNA ligases |author = Adam Wilkinson, Jonathan Day, Richard Bowater |journal = Molecular Microbiology |volume = 40 |issue = 6 |month = June |year= 2001 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.2001.02479.x/full|pages=1241-1248}}</ref> Ligaze su posebne važnosti u replikaciji DNK [[Replikacija DNK|zaostajućeg lanca]], gde one spajaju kratke segmente DNK proizvedene na [[Replikacija DNK|replikacionoj viljušci]] u kompletnu kopiju DNK templeta. One se takođe koriste u [[Popravka DNK|DNK popravci]] i [[genetička rekombinacija|genetičkoj rekombinaciji]].<ref name=Doherty/> Mehanizam rada DNK ligaze se sastoji od formiranja dve [[kovalentna veza|kovalentne]] [[fosfodiestarska veza|fosfodiestarske veze]] između [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|3' hidroksilnog kraja]] jednog [[nukleotid]]a, (''akceptora'') i [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|5' fosfatnog kraja]] drugog (''donora''). ATP je neophodan za odvijanje reakcije posredovane ligazom. Reakcija se odvija u tri stepena: (1) adenilacija (adicija AMP-a) aminokiselinskog ostatka u aktivnom centru enzima, [[pirofosfat]] se oslobađa; (2) transfer AMP-a na 5' fosfat donora, čime se formira pirofosfatna veza; (3) formiranje fosfodiestarske veze između 5' fosfata donora i 3' [[hidroksil]]a akceptora.<ref name="pmid4377758">{{Cite journal |doi = 10.1126/science.186.4166.790 |title = DNA Ligase: Structure, Mechanism, and Function |year= 1974 |author = Lehnman I. R. |journal = Science | volume = 186 |issue = 4166 |pmid = 4377758 |url = http://www.sciencemag.org/content/186/4166/790.short|pages=790-7}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Crystal structure of NAD+-dependent DNA ligase: modular architecture and functional implications |author = Jae Young Lee, Changsoo Chang, Hyun Kyu Song, Jinho Moon, Jin Kuk Yang, Hyun-Kyu Kim, Suk-Tae Kwon and Se Won Suh |journal = The EMBO Journal |year= 2000 |volume = 19 |doi = 10.1093/emboj/19.5.1119 |url = http://www.nature.com/emboj/journal/v19/n5/abs/7592223a.html|pages=1119-1129}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Structure of the adenylation domain of an NAD+-dependent DNA ligase |author = Martin R Singleton, Kjell Håkansson, David J Timson, Dale B Wigley |journal = Structure |volume = 7 |issue = 1 |month = January |year= 1999 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0969212699800070 |doi = 10.1016/S0969-2126(99)80007-0|pages=35-42}}</ref> Ligaza takođe može da spaja [[DNK kraj|tupe krajeve]], mada su više koncentracije enzima i različiti eksperimentalni uslovi neophodni.<ref>{{Cite journal |title = Macromolecular crowding allows blunt-end ligation by DNA ligases from rat liver or Escherichia coli |author = S B Zimmerman and B H Pheiffer |journal = PNAS |month = October |year= 1983 |volume = 80 |issue = 19 |url=http://www.pnas.org/content/80/19/5852.short|pages=5852-5856}}</ref><ref>{{Cite journal |title = Blunt-end and single-strand ligations by Escherichia coliligase: influence on an in vitro amplication scheme |author = Kevin J. Barringera, Leslie Orgelb, Geoff Wahlb, Thomas R. Gingeras |journal = Gene |volume = 89 |issue = 1 |month = April |year= 1990 |doi = 10.1016/0378-1119(90)90213-B |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/037811199090213B|pages=117-122}}</ref> Kod sisara postoje četiri specifična tipa ligaze.<ref>{{Cite journal |title = Mammalian DNA ligases |author = Alan E. Tomkinson, David S. Levin |doi = 10.1002/bies.950191009 |journal = BioEssays |volume = 19 |issue = 10 |month = October |year= 1997 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bies.950191009/abstract|pages=893-901}}</ref> {{columns-list| * [[LIG1|DNK ligaza I]]: ligira novoformirani DNK [[Replikacija DNK|zaostajući lanac]] nakon što ribonukleaza H ukloni RNK prajmer sa [[Okazakijev fragment|Okazakijevih fragmenata]]. * DNK ligaza II: [[Alternativno splajsovanje|alternativno]] [[RNK splajsovanje|splajsovana]] forma DNK ligaze III koja je prisutna u ćelijama koje se ne dele. * DNK ligaza III: formira [[Multiproteinski kompleks|komplekse]] sa proteinom [[Popravka DNK|DNK popravke]] [[XRCC1]] da bi pomogla u spajanju DNK tokom procesa korekcije DNK. * [[LIG4|DNK ligaza IV]]: formira komplekse sa [[XRCC4]]. Ona katalizuje finalni korak u [[Spajanje nehomogenih krajeva|spajanju nehomogenih krajeva]] DNK tokom popravke raskinutog dvostrukog lanca. On je takođe neophodna za [[V(D)J rekombinacija|V(D)J rekombinaciju]], proces kojim se generiše raznovrsnost [[antitelo|imunoglobulina]] i lokusa [[T-ćelijski receptor|T-ćelijskih receptora]] tokom razvoja [[imunski sistem|imunskog sistema]]. }} DNA ligaza kod ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' koristi energiju stečenu raskidanjem [[nikotinamid adenin dinukleotid]]a (NAD) da formira fosfodiestersku vezu.<ref name="foster"/> DNK ligaza [[eukariote|eukariota]] kao i nekih mikroba koristi [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfat]] (ATP) umesto NAD-a.<ref name="foster"/> ==== Topoizomeraze ==== [[Datoteka:2rgr.png|right|mini|320px|Struktura topoizomeraze II iz [[Kvasac|kvasca]] vezana za dvostruko raskinuti dupleks DNK sa 34 nukleotida ({{PDB2|2RGR}}).<ref name="science.279.5356.1504">{{Cite journal |title = Crystal Structures of Human Topoisomerase I in Covalent and Noncovalent Complexes with DNA |author = Matthew R. Redinbo, Lance Stewart, Peter Kuhn, James J. Champoux and Wim G. J. Ho |journal = Science |month = March |year= 1998 |volume = 279 |issue = 5356 |doi = 10.1126/science.279.5356.1504 |url = http://www.sciencemag.org/content/279/5356/1504.short|pages=1504-1513}}</ref>]] Postoje tri glavna tipa topologije: supernamotavanje, učvoravanje i [[katenacija]]. Izvan esencijalnih procesa [[Replikacija DNK|replikacije]] ili [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], DNK se održavana u kompaktnom obliku, i ova tri topološka stanja pomažu u tome.<ref name=Wang/> Međutim, u toku transkripcije ili replikacije DNK mora biti slobodna, te ova tri stanja znatno ometaju proces. Dodatno, tokom replikacije, novoformirani i originalni DNK dupleksi se isprepleću i moraju biti kompletno razdvojeni da bi se održao genomski integritet ćelija tokom deobe. Kako transkripcioni mehur napreduje, DNK ispred traskripcione viljuške postaje prekomerno uvijena, ili pozitivno supernamotana, dok DNK iza transkripcionog mehura postaje odvijena, ili negativno supernamotana. [[Topoizomeraza|Topoizomeraze]] mogu da reše ove topološke probleme. One su enzimi sa nukleaznom i ligaznom aktivnošću. Ovi proteini menjaju količinu [[dNK supernamotaj|supernamotavanja]] u DNK molekulu. Deo enzima ove grupe deluje tako što presecaju DNK heliks i omogućavaju jednoj sekciji da rotira, čime se umanjuje njen nivo supernamotavanja. Enzim zatim zatvara DNK prekid.<ref name=Champoux/> Drugi tipovi ovih enzima imaju sposobnost prekidanja jednog DNK heliksa i zatim propuštanja drugog lanca kroz ovaj prekid, pre nego što ponovo spoje heliks.<ref>{{Cite journal |author=Schoeffler A, Berger J |title=Recent advances in understanding structure-function relationships in the type II topoisomerase mechanism |journal=Biochem Soc Trans |volume=33 |issue=Pt 6 |year=2005 |pmid=16246147 |doi=10.1042/BST20051465 |url=http://berger.berkeley.edu/PDFs/Schoeffler_TopoRev_BSM05.pdf |pages=1465-70 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305100142/http://berger.berkeley.edu/PDFs/Schoeffler_TopoRev_BSM05.pdf |dead-url=yes }}</ref> Topoizomeraze se dele na dva tipa na osnovu broja presečenih lanaca u jednom krugu delovanja:<ref name="pmid1849888">{{Cite journal | author = Wang JC | title = DNA topoisomerases: why so many? | journal = J. Biol. Chem. | volume = 266 | issue = 11 | year= 1991 | month = April | pmid = 1849888 | doi = | url = http://www.jbc.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=1849888 | issn =|pages=6659-62}}</ref> Obe klase enzima koriste konzervirani [[tirozin]], međutim ovi enzimi su strukturno i mehanistički različiti. * [[Tip I topoizomeraza]] preseca jedan lanac DNK dvostrukog heliksa, dolazi do relaksacije, i nakon toga presečeni lanac se poveže. Tip I topoizomeraze se dalje dele u dve podklase: tip IA topoizomeraze, koje imaju zajedničke mnoge strukturne i mehanističke osobine sa topoizomerazama tipa II, i tip IB topoizomeraze, koje koriste kontrolisani rotacioni mehanizam. Primeri tip IA topoizomeraza su ''topo I'' i ''topo III''. Istorijski, tip IB topoizomeraze su nazivane [[eukariote|eukariotske]] ''topo I'', mada su IB topoizomeraze prisutne u svim životnim domenima. Tip IA topoizomeraze formiraju [[kovalentna veza|kovalentni]] intermedijar sa 5' DNK krajem, dok IB topoizomeraze formiraju [[kovalentna veza|kovalentni]] intermedijar sa 3' DNA krajem. Nedavno je tip IC topoizomeraza bila identifikovana. Ona se naziva ''topo V''. Dok je ona strukturno jedinstvena u odnosu na tip IA i IB topoizomeraze, ona ima sličan mehanizam sa topoizomerazom tipa IB . * [[Tip II topoizomeraza]] preseca oba lanca DNK dvostrukog heliksa.<ref name="science.279.5356.1504"/> Takođe postoje dve podklase: tip IIA i tip IIB topoizomeraze, koje imaju slične strukture i mehanizam. Primeri tip IIA topoizomeraze su [[eukariote|eukariotski]] ''topo II'', ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' [[dNK giraza|giraza]], i ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' ''topo IV''. Primer tipa IIB topoizomeraze je ''topo VI''. Oba tipa (I i II) topoizomeraze menjaju DNK [[koeficijent vezivanja]].<ref>{{Cite book|author=A.V. Chernavskii |year=2001|chapter = Linking coefficient |editor = Hazewinkel, Michiel |title = Encyclopaedia of Mathematics |publisher = Springer |isbn=978-1-55608-010-4}}</ref> Topoizomeraze tipa IA menjaju koeficijent vezivanja za jedan, tip IB i tip IC topoizomeraze menjaju taj parametar za bilo koji ceo broj, dok tip IIA i tip IIB topoizomeraze menjaju koeficijent vezivanja za dva. ==== Helikaze ==== [[Helikaza|Helikaze]] su proteini koji su tip [[molekulski motor|molekulskih motora]]. One koriste hemijsku energiju [[nukleozid trifosfat]]a, predominantno [[Adenozin trifosfat|ATP-a]], da raskinu vodonične veze između baza i da odviju DNK dvostruki heliks u jednostruke lance.<ref>{{Cite journal |author = Tuteja N, Tuteja R |title = Unraveling DNA helicases. Motif, structure, mechanism and function |doi = 10.1111/j.1432-1033.2004.04094.x | journal = Eur J Biochem |volume = 271 |issue = 10 |year= 2004 |pmid = 15128295 | url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1432-1033.2004.04094.x/full|pages=1849-63}}</ref> Ovi enzimi su esencijalni za većinu procesa u kojima je neophodno da se razdvoje lanci DNK lanci ([[replikacija DNK]], [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]], [[Translacija (genetika)|translacija]], [[Genetička rekombinacija|rekombinacija]], [[Popravka DNK|DNK popravka]], [[biogeneza ribozoma]]). One se postepeno kreću duž dvostrukog lanca [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]]. Pravac i mehanizam dejstva su zavisni od tipa enzima.<ref name = "Helicase motifs">{{Cite journal |title = Helicase motifs: the engine that powers DNA unwinding |author = Mark C. Hall1, Steven W. Matson |journal = Molecular Microbiology |volume = 34 |issue = 5 |month = December |year= 1999 |doi = 10.1046/j.1365-2958.1999.01659.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.1999.01659.x/full|pages=867-877}}</ref> [[Datoteka:2CUK.01.png|mini|right|320px|[[RuvABC|RuvA]] helikaza Ešerihije koli. ({{PDB2|1CUK}})<ref>{{Cite journal |title = Crystal Structure of DNA Recombination Protein RuvA and a Model for Its Binding to the Holliday Junction |author = John B. Rafferty, Svetlana E. Sedelnikova, David Hargreaves, Peter J. Artymiuk, Patrick J. Baker, Gary J. Sharples, Akeel A. Mahdi, Robert G. Lloyd, David W. Rice |journal = Science |month = October |year= 1996 |volume = 274 |issue = 5286 |doi = 10.1126/science.274.5286.415 |url = http://www.sciencemag.org/content/274/5286/415.short|pages=415-421}}</ref>]] Helikaze poprimaju različite strukture i [[oligomer]]izaciona stanja. [[DnaB helikaza|DnaB helikaze]] imaju oblik [[heksamer]]nog prstena. Drugi enzimi su aktivni u obliku [[monomer]]a ili [[proteinski dimer|dimera]]. Ispitivanja su pokazala da helikaze mogu da deluju pasivno, čekajući da dođe do nekatalisanog odvijanja nakon čega one razdvajaju lance,<ref name=Croquette>{{Cite journal |author = Lionnet T, Spiering MM, Benkovic SJ, Bensimon D, Croquette V |title = Real-time observation of bacteriophage T4 gp41 helicase reveals an unwinding mechanism |journal = PNAS |volume = 104 |issue = 50 |year= 2007 |pmid = 18077411 |doi = 10.1073/pnas.0709793104 |pmc = 2148377 |url = http://www.pnas.org/content/104/50/19790.short|pages=19790-19795}}</ref> ili da aktivno učestvuju u separaciji lanaca koristeći energiju generisanu hidrolizom ATP-a.<ref name=Johnson>{{Cite journal |author = Johnson DS, Bai L, Smith BY, Patel SS, Wang MD |title = Single-molecule studies reveal dynamics of DNA unwinding by the ring-shaped t7 helicase |journal = Cell |volume = 129 |issue = 7 |year= 2007 |pmid = 17604719 |doi = 10.1016/j.cell.2007.04.038 |pmc = 2699903 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867407005843|pages=1299-309}}</ref> U ovom drugom slučaju, helikaze deluju poput molekulskih motora, odvijajući i translocirajući svoj [[Supstrat (hemija)|supstrat]] koristeći hemijsku energiju.<ref name=physorg1>{{cite web |url = http://www.physorg.com/news102663442.html |title = Researchers solve mystery of how DNA strands separate |date = 29-05-2012 |accessdate = 29-05-2012}}</ref> Helikaze mogu da funkcionišu mnogo brže ''[[in vivo]]'' nego ''[[in vitro]]'' usled prisustva pomoćnih proteina koji posreduju destabilizaciju DNK račve.<ref name=physorg1 /> Helikaze se klasifikuju u nekoliko superfamilija. Sve helikaze vezuju ATP, i stoga sadrže klasične motive: [[Valkerov motiv|Valker A]] (petlja vezivanja [[fosfat]]a ili P-petlja) i Valker B ([[aspartična kiselina]] za vezivanje [[Magnezijum|Mg<sup>2+</sup>]]).<ref name = "Helicase motifs"/> * ''Superfamilija I'': UvrD (DNK popravka kod ''[[Ešerihija koli|E. coli]]''), Rep (DNK replikacija kod ''E. coli''), [[PcrA]] (rekombinacija kod ''[[Stafilokokus aureus|Staphylococcus aureus]]''), [[dda DNK helikaza|Dda]] (inicijacija replikacije bakteriofaga T4), [[RecBCD|RecD]] ([[Homologna rekombinacija|rekombinaciona popravka]] kod ''E. coli''), TraI ([[Bakterijska konjugacija|konjugativni DNK transfer]] [[Faktor plodnosti|F-plazmida]]). Ova familija obuhvata RNK helikaze koji učestvuju u odmotavanju dupleksa tokom viralne RNK replikacije.<ref name="PUB00014534">{{Cite journal |doi = 10.1016/S0014-5793(99)00321-X |author = Garcia JA, Kaariainen L, Gomez de cedron M, Ehsani N, Mikkola ML |title = RNA helicase activity of Semliki Forest virus replicase protein NSP2 |journal = FEBS Lett. |volume = 448 |issue = 1 |year= 1999 |pmid = 10217401 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S001457939900321X|pages=19-22}}</ref> * ''Superfamilija II'': [[RecQ helikaza|RecQ]] (DNK popravka ''E. coli''), eIF4A (RNK translacija kod ''[[saccharomyces cerevisiae|pekarskog kvasca]]''), [[WRN (gen)|WRN]] (DNK popravka), NS3<ref>{{Cite journal |author = Dumont S, Cheng W, Serebrov V, Beran RK, Tinoco Jr I, Pylr AM, Carlos Bustamante |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=16397502&query_hl=3&itool=pubmed_DocSum |title = RNA Translocation and Unwinding Mechanism of HCV NS3 Helicase and its Coordination by ATP |journal = Nature |year= 2006 |month = Jan |volume = 439 |pages = 105-108}}</ref> (replikacija [[Hepatitis C]] virusa) * ''Superfamilija III'': LTag (replikacija [[SV40]] virusa), E1 (replikacija [[Humani papiloma virus|Ljudskog papilomskog virusa]]), Rep (replikacija, viralna integracija, i pakovanje [[Adeno asocirani virus|Adeno asociranog virusa]]). Superfamilija 3 se sastoji od helikaza koje uglavnom kodiraju mali DNK virusi i neki od velikih nukleocitoplazmatičnih DNK virusa.<ref name = "10.1016/j.jsb.2003.10.010"/><ref name="PUB00033628">{{Cite journal |author = Lakshminarayan M. Iyer, L. Aravind, and Eugene V. Koonin |title = Common origin of four diverse families of large eukaryotic DNA viruses |journal = J. Virol. |volume = 75 |issue = 23 |year = 2001 |pmid = 11689653 |pmc = 114758 |doi = 10.1128/JVI.75.23.11720-11734.2001 |url = http://jvi.asm.org/content/75/23/11720.short |pages = 11720-34 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2017-04-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170414202810/http://jvi.asm.org/content/75/23/11720.short |dead-url = yes }}</ref> * ''Familija slična DnaB helikazi'': [[DnaB helikaza|DnaB]] (replikacija ''E. coli''), gp41 (DNK replikacija [[Enterobakterijski fag T4|bakteriofaga T4]]), [[T7 DNK helikaza|T7gp4]] (DNK replikacija bakteriofaga T7). * ''Familija slična Ro faktoru'': [[Ro faktor|Ro]] (terminacija transkripcije ''E. coli''). Ove superfamilije ne obuhvataju sve poznate helikaze. Na primer, [[XPB]]<ref>{{Cite journal |author = Fan L, Arvai A, Cooper P, Iwai S, Hanaoka F, Tainer J |title = Conserved XPB core structure and motifs for DNA unwinding: implications for pathway selection of transcription or excision repair |journal = Mol Cell |volume = 22 |issue = 1 |year= 2006 |pmid = 16600867 |doi = 10.1016/j.molcel.2006.02.017 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1097276506001195|pages=27-37}}</ref> i [[ERCC2]]<ref>{{Cite journal |title = Polymorphisms in the DNA repair genes XRCC1 and ERCC2 and biomarkers of DNA damage in human blood mononuclear cells |author = Eric J. Duell, John K. Wiencke, Tsun-Jen Cheng, Andrea Varkonyi, Zheng Fa Zuo, Tara Devi S. Ashok, Eugene J. Mark, John C. Wain, David C. Christiani, and Karl T. Kelsey |journal = Carcinogenesis |year= 2000 |volume = 21 |issue = 5 |doi = 10.1093/carcin/21.5.965 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/21/5/965.short|pages=965-971}}</ref> su helikaze koje nisu svrstane u gore navedene familije. Defekti gena koji kodiraju helikaze mogu da uzrokuju [[Vernerov sindrom]]. To je poremećaj koji je prepoznatljiv po pojavi prevremenog starenja.<ref name=autogenerated1>{{Cite journal |pmid = 15946710 |year= 2005 |month = Sep |author = Ozgenc A, Loeb LA |title = Current advances in unraveling the function of the Werner syndrome protein |volume = 577 |issue = 1–2 |doi = 10.1016/j.mrfmmm.2005.03.020 |journal = Mutation research |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0027510705001855|pages=237-51}}</ref><ref>{{Cite journal |pmid = 9288107 |year = 1997 |month = Sep |author = Gray MD, Shen JC, Kamath-Loeb AS, Blank A, Sopher BL, Martin GM, Oshima J, Loeb LA |title = The Werner syndrome protein is a DNA helicase |volume = 17 |issue = 1 |doi = 10.1038/ng0997-100 |journal = Nature Genetics |url = http://www.neurofly.com/molBio_files/Nat%20Genet%201997%20Gray.pdf |pages = 100-3 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110192118/http://www.neurofly.com/molBio_files/Nat%20Genet%201997%20Gray.pdf |dead-url = yes }}</ref> ==== Polimeraze ==== [[Datoteka:2B8K.png|mini|316px|right|[[RNK polimeraza II]] kvasca [[Saccharomyces cerevisiae]] koja se sastoji od 12 podjedinica. ({{PDB2|2B8K}})<ref name=Meyer>{{ Cite journal |author = Meyer PA, Ye P, Zhang M, Suh MH, Fu J |title = Phasing RNA polymerase II using intrinsically bound Zn atoms: an updated structural model |journal = Structure. |month = Jun |year= 2006 |volume = 14 |issue = 6 |url = http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0969212606002152 |pmid = 16765890 |doi = 10.1016/j.str.2006.04.003|pages=973-82}}</ref>]] [[Polimeraza|Polimeraze]] su [[enzim]]i koji sintetišu polinukleotidne lance iz [[nukleozid trifosfat|nukleozidnog trifosfata]]. Sekvence njihovih produkata su kopije postojećih polinukleotidnih lanaca – koji se nazivaju ''templetima''. Ovi enzimi funkcionišu tako što dodaju nukleotide na 3′ [[hidroksil|hidroksilnu grupu]] prethodnog nukleotida u DNK lancu. Konsekventno, sve polimeraze idu u 5′ ka 3′ smeru.<ref name=Joyce>{{Cite journal |author = Joyce C, Steitz T |title = Polymerase structures and function: variations on a theme? |pmc = 177480 | journal = J Bacteriol |volume = 177 |issue = 22 |year= 1995 |pmid = 7592405 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC177480/|pages=6321-9}}</ref> U [[aktivno mesto|aktivnom mestu]] tih enzima, novi nukleozid trifosfat formira bazni par sa templetom, čime omogućava polimerazi da precizno sintetiše komplementarni lanac. Polimeraze se klasifikuju po tipu templeta koji koriste. Tokom replikacije DNK, [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]] formiraju kopiju DNK sekvence. Preciznost je od vitalnog značaja u ovom procesu, tako da mnoge polimeraze imaju sposobnost vršenja [[Korektura (biologija)|korekcija]]. Polimeraza lako prepoznaje povremene greške u reakciji sinteze zato nema baznog sparivanja između neusklađenih nukleotida. Ako se neslaganje detektuje, 3′ ka 5′ [[egzonukleaza]] se aktivira i pogrešna baza se uklanja.<ref>{{Cite journal |author = Hubscher U, Maga G, Spadari S |title = Eukaryotic DNA polymerases |journal = Annu Rev Biochem |volume = 71 |year = 2002 |pmid = 12045093 |doi = 10.1146/annurev.biochem.71.090501.150041 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.090501.150041?journalCode=biochem |pages = 133-63 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U većini organizama, DNK polimeraze funkcionišu unutar velikih kompleksa. Oni se nazivaju [[replizom]]ima i sadrže niz pomoćnih podjedinica, kao što su [[DNK stega|DNK stege]] i [[helikaza|helikaze]].<ref>{{Cite journal |author = Johnson A, O'Donnell M |title = Cellular DNA replicases: components and dynamics at the replication fork |journal = Annu Rev Biochem |volume = 74 |year = 2005 |pmid = 15952889 |doi = 10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859?journalCode=biochem |pages = 283-315 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2019-02-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190207130422/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859?journalCode=biochem |dead-url = yes }}</ref> DNK polimeraze koje su zavisne od RNK su specijalizovana klasa polimeraza koja kopira sekvencu RNK lanca u DNK. U ovu klasu se ubrajaju [[reverzna transkriptaza]], koja je [[virus|viralni]] enzim koji učestvuje u infekciji ćelija [[retrovirus]]ima, i [[telomeraza]], koja je neophodna za replikaciju [[telomera]].<ref name=Greider/><ref>{{Cite journal |author = Tarrago-Litvak L, Andréola M, Nevinsky G, Sarih-Cottin L, Litvak S |title = The reverse transcriptase of HIV-1: from enzymology to therapeutic intervention | journal = FASEB J |volume = 8 |issue = 8 |month = May |year= 1994 |pmid = 7514143 |url = http://www.fasebj.org/content/8/8/497.short|pages=497-503}}</ref> Telomeraza je neobična polimeraza zato što sadrži svoj sopstveni RNK templet, kao integralni deo svoje strukture.<ref name=Nugent/> Transkripciju izvodi DNK-zavisna [[RNK polimeraza]] koja kopira sekvencu DNK lanca u RNK. Da bi započela transkripciju gena, RNK polimeraza se veže za DNK sekvencu promotera i razdvoji DNK lance. Ona zatim kopira sekvencu gena na [[iRNK]] transkript dok ne dođe do DNK regiona koji se naziva [[terminator (genetika)|terminator]], gde se zaustavlja i odvaja od DNK. Kao i DNK polimeraze, [[RNK polimeraza II]], enzim koji transkribuje većinu gena u genomu eukariota, operiše kao deo većeg [[multiproteinski kompleks|proteinskog kompleksa]] sa višestrukim regulatornim podjedinicama.<ref>{{Cite journal |author = Martinez E |title = Multi-protein complexes in eukaryotic gene transcription |journal = Plant Mol Biol |volume = 50 |issue = 6 |year = 2002 |pmid = 12516863 |doi = 10.1023/A:1021258713850 |url = http://www.springerlink.com/content/u0297l4517182815/ |pages = 925-47 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name=Kornberg>{{Cite journal |pmid = 10611681 |doi = 10.1016/S0962-8924(99)01679-7 |title = Eukaryotic transcriptional control |year= 1999 |author = Kornberg R |journal = Trends in Cell Biology |volume = 9 |pages = M46 |issue = 12 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952599019010}}</ref><ref>{{Cite journal | author = Sims RJ 3rd, Mandal SS, Reinberg D | title = Recent highlights of RNA-polymerase-II-mediated transcription | journal = Current opinion in cell biology | volume = 16 | issue = 3 | year= 2004 | month = Jun | issn = 0955-0674 | pmid = 15145350 | doi = 10.1016/j.ceb.2004.04.004 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15145350|pages=263-271}}</ref> RNK polimeraza II je kompleks sa masom od 550 [[jedinica atomske mase|kDa]], koji se sastoji od dvanaest podjedinica. RNAP II je najbolje ispitani tip [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]]. Znatan broj [[transkripcioni faktor|transkripcionih faktora]] je neophodan da bi se ovaj enzim vezao za [[promoter (biologija)|promotere]] i počeo [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]]. == Evolucija == DNK sadrži genetičke informacije koje omogućavaju svim životnim formama da funkcionišu, rastu i razmnožavaju se. Međutim, nije jasno koliko dugo je tokom zadnjih četiri milijarde godina [[Hronologija evolucije|istorije života]] DNK obavljala tu funkciju. Po jednoj pretpostavci najranije forme života su koristile RNK kao osnovu genetičkog materijala.<ref name=autogenerated2>{{Cite journal |author = Joyce G |title = The antiquity of RNA-based evolution |journal = Nature |volume = 418 |issue = 6894 |year = 2002 |pmid = 12110897 |doi = 10.1038/418214a |url = http://rnaworld.bio.ku.edu/reprints/incoming/_misc/Joyce%282002%29Nature_418,214.%5BReview%5D.+%27The%20antiquity%20of%20RNA-based%20evolution%27.pdf |pages = 214-21 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite journal |author = Orgel L |title = Prebiotic chemistry and the origin of the RNA world |journal = Crit Rev Biochem Mol Biol |volume = 39 |issue = 2 |pmid = 15217990 | doi = 10.1080/10409230490460765 |year= 2004 |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10409230490460765|pages=99-123}}</ref> Moguće je da je RNK delovala kao centralni deo ranog [[metabolizam|ćelijskog metabolizma]] pošto ona ima sposobnost prenosa genetičke informacije, kao i izvođenja [[kataliza|katalize]] u okviru [[ribozim]]a.<ref>{{Cite journal |author = Davenport R |title = Ribozymes. Making copies in the RNA world |journal = Science |volume = 292 |issue = 5520 |year= 2001 |pmid = 11360970 | doi = 10.1126/science.292.5520.1278a |url = http://www.sciencemag.org/content/292/5520/1278.1.summary|pages=1278-}}</ref> Takav drevni [[Hipoteza o RNK svetu|RNK svet]] u kome bi nukleinska kiselina bila korišćena za katalizu i genetiku je možda uticao na [[evolucija|evoluciju]] sadašnjeg [[genetički kod|genetičkog koda]] baziranog na četiri nukleotidne baze. Do toga bi došlo, pošto bi broj različitih baza u takvom organizmu bio kompromis između malog broja baza kojim se povećava replikaciona preciznost i većeg broja baza kojim se uvećava katalitička efikasnost ribozima.<ref>{{Cite journal |author = Szathmáry E |title = What is the optimum size for the genetic alphabet? |journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 89 |issue = 7 |year= 1992 |pmid = 1372984 |doi = 10.1073/pnas.89.7.2614 |pmc = 48712 |bibcode = 1992PNAS...89.2614S |url = http://www.pnas.org/content/89/7/2614.short|pages=2614-8}}</ref> Ne postoje direktni dokazi za postojanje takvih drevnih genetičkih sistema. Razlog za to je DNK ekstrakcija iz velike većine fosila nije moguća pošto DNK može da opstane manje od milion godina. U vlažnoj sredini ona se vremenom razlaže u kratke fragmente.<ref>{{Cite journal |author = Lindahl T |title = Instability and decay of the primary structure of DNA |journal = Nature |volume = 362 |issue = 6422 |year= 1993 |pmid = 8469282 | doi = 10.1038/362709a0 |bibcode = 1993Natur.362..709L |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/8469282|pages=709-15}}</ref> Uprkos tome, nalazi starije DNK su bili objavljeni. Na primer, poznat je izveštaj o izolaciji održive bakterije iz kristala soli starog 250 miliona godina.<ref>{{Cite journal |author = Vreeland R, Rosenzweig W, Powers D |title = Isolation of a 250 million-year-old halotolerant bacterium from a primary salt crystal |journal = Nature |volume = 407 |issue = 6806 |year= 2000 |pmid = 11057666 | doi = 10.1038/35038060 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v407/n6806/abs/407897a0.html|pages=897-900}}</ref> Ti nalazi su kontroverzni.<ref>{{Cite journal |author = Hebsgaard M, Phillips M, Willerslev E |title = Geologically ancient DNA: fact or artefact? |journal = Trends Microbiol |volume = 13 |issue = 5 |year= 2005 |pmid = 15866038 |doi = 10.1016/j.tim.2005.03.010 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0966842X05000806|pages=212-20}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Nickle D, Learn G, Rain M, Mullins J, Mittler J |title = Curiously modern DNA for a „250 million-year-old“ bacterium |journal = J Mol Evol |volume = 54 |issue = 1 |year = 2002 |pmid = 11734907 |doi = 10.1007/s00239-001-0025-x |url = http://www.springerlink.com/content/pt50ey50xcty01n1/ |pages = 134-7 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Jedan izveštaj objavljen avgusta [[2011]]. koji je baziran na [[NASA]] ispitivanjima [[meteorit]]a nađenog na [[Zemlja|Zemlji]] sugeriše da gradivni blokovi DNK ([[adenin]], [[guanin]] i srodni [[Organska jedinjenja|organski molekuli]]) možda imaju vanzemaljsko poreklo.<ref name="Callahan">{{Cite journal |author = Callahan, M.P.; Smith, K.E.; Cleaves, H.J.; Ruzica, J.; Stern, J.C.; Glavin, D.P.; House, C.H.; Dworkin, J.P. |month = August |year = 2011 |title = Carbonaceous meteorites contain a wide range of extraterrestrial nucleobases |url = http://www.pnas.org/content/early/2011/08/10/1106493108 |publisher = PNAS |doi = 10.1073/pnas.1106493108 |accessdate = 2012-04-30 |archive-date = 2011-09-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110918104518/http://www.pnas.org/content/early/2011/08/10/1106493108 |dead-url = yes }}</ref><ref name="Steigerwald">{{cite web |author = Steigerwald John |title = NASA Researchers: DNA Building Blocks Can Be Made in Space |url = http://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html |publisher = [[NASA]] |month = August |year = 2011 |accessdate = 30-4-2011 |archive-date = 2015-06-23 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150623004556/http://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html }}</ref><ref name="DNA">{{cite web |author = ScienceDaily Staff |title = DNA Building Blocks Can Be Made in Space, NASA Evidence Suggests |url = http://www.sciencedaily.com/releases/2011/08/110808220659.htm |month = August |year= 2011 |publisher = ScienceDaily |accessdate = 30-04-2012}}</ref> == Tehnološka primena == === Genetički inženjering === [[Datoteka:Expression of Human Wild-Type and P239S Mutant Palladin.png|mini|220px|Ljudske ćelije u kojima su neki proteini spojeni sa [[zeleni fluorescentni protein|zelenim fluorescentnim proteinom]] da bi se omogućila njihova vizuelizacija]] Genetički inženjering je direktna ljudska manipulacija [[genom]]a nekog organizma koristeći modernu DNK tehnologiju. Ona obuhvata uvođenje [[rekombinantna DNK|strane DNK]] ili [[Veštačka sinteza gena|sintetičkih gena]] u organizam. Uvođenje nove DNK ne zahteva upotrebu klasičnih [[genetika|genetičkih]] metoda, međutim tradicionalni metodi [[Reprodukcija|uzgoja]] se tipično koriste za propagaciju rekombinantnih organizama. Organizam koji je formiran uvođenjem [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]] se smatra [[genetički modifikovan organizam|genetički modifikovanim organizmom]]. Prvi genetički modifikovani organizmi su bile bakterije [[1973]]. i zatim miševi [[1974]]. Bakterije koje proizvode [[insulin]] su komercijalizovane [[1982]]. i genetički modifikovana hrana je u prodaji od [[1994]]. Methode su razvijena za DNK prečišćavanje iz ćelija organizma, kao što je [[fenol-hloroformna ekstrakcija]], i za njenu laboratorijsku manipulaciju, npr. [[restrikciono razlaganje|restrikciona razlaganja]] i [[polimerazna lančana reakcija]]. Moderna [[biologija]] i [[biohemija]] intenzivno koriste te tehnike u okviru rekombinantne DNK tehnologije. [[Rekombinantna DNK]] je veštačka DNK sekvenca koja je formirana od drugih DNK sekvenci. Takve sekvence se mogu [[transformacija (genetika)|uneti]] u organizam u obliku [[plazmid]]a ili u odgovarajućem formatu, koristeći [[viralni vektor]].<ref>{{Cite journal |author = Goff SP, Berg P |title = Construction of hybrid viruses containing SV40 and lambda phage DNA segments and their propagation in cultured monkey cells |journal = Cell |volume = 9 |issue = 4 PT 2 |year= 1976 |pmid = 189942 |doi = 10.1016/0092-8674(76)90133-1 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/189942|pages=695-705}}</ref> Najčešća forma genetičkog inženjeringa je umetanje novog genetičkog materijala na nepoznatoj lokaciji u genomu domaćina. To se ostvaruje izolovanjem i kopiranjem željenog genetičkog materijala koristeći metode [[molekulsko kloniranje|molekulskog kloniranja]] da bi se formirala DNK sekvenca kaja sadrži neophodne genetičke elemente za [[ekspresija gena|ekspresiju]], i zatim njeno umetanje u organizam domaćina. Druge forme genetičkog inženjeringa su [[ciljanje gena]] (zamena bazirana na homolognoj rekombinaciji) i uklanjanje (''nokaut'') specifičnih gena putem projektovanih [[nukleaza]] kao što su [[cinkov prst nukleaza|nukleaze cinkovog prsta]],<ref name="kim1996">{{Cite journal |author = Kim, YG; Cha, J., Chandrasegaran, S. |year = 1996 |title = Hybrid restriction enzymes: zinc finger fusions to Fok I cleavage domain |journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 93 |issue = 3 |url = http://www.pnas.org/content/93/3/1156.abstract |doi = 10.1073/pnas.93.3.1156 |pmid = 8577732 |pmc = 40048 |pages = 1156-60 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2015-01-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150128081204/http://www.pnas.org/content/93/3/1156.abstract |dead-url = yes }}</ref> ili projektovane [[homing endonukleaza|homing endonukleaze]].<ref name="pmid19211047">{{Cite journal | author = Edgell DR | title = Selfish DNA: homing endonucleases find a home | journal = Curr Biol | volume = 19 | issue = 3 | month = February | pages = R115–R117 | pmid = 19211047 | doi = 10.1016/j.cub.2008.12.019 | year= 2009}}</ref> Tehnike genetičkog inženjeringa se koriste u brojnim poljima naučnih istraživanja, [[biotehnologija|biotehnologiji]], i medicini. Genetički modifikovani organizmi nalaze primenu u izradi proizvoda kao što su rekombinantni [[protein]]i, oni se koriste u [[medicinsko istraživanje|medicinskim istraživanjima]],<ref>{{Cite journal |author = Houdebine L |title = Transgenic animal models in biomedical research |journal = Methods Mol Biol |volume = 360 |pmid = 17172731 |year = 2007 |doi = 10.1385/1-59745-165-7:163 | isbn = 1-59745-165-7 |url = http://www.springerlink.com/content/k72105726214vn70/#section=95423&page=1 |pages = 163-202 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i kao [[poljoprivreda|poljoprivredni]] usevi.<ref>{{Cite journal |author = Daniell H, Dhingra A |title = Multigene engineering: dawn of an exciting new era in biotechnology |journal = Curr Opin Biotechnol |volume = 13 |issue = 2 |year= 2002 |pmid = 11950565 |doi=10.1016/S0958-1669(02)00297-5 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166902002975|pages=136-41}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Job D |title = Plant biotechnology in agriculture |journal = Biochimie |volume = 84 |issue = 11 |year= 2002 |pmid = 12595138 |doi = 10.1016/S0300-9084(02)00013-5 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0300908402000135|pages=1105-10}}</ref><ref>{{Cite book |title=Plant biotechnology in agriculture. |author=Lindsey, K.; Jones, M. G. K. |year=1989 | isbn = 0-335-15818-8 |url=http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2013-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131110193945/http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |deadurl=yes }}</ref> Lekove kao što su insulin i ljudski faktor rasta proizvode bakterije, eksperimentalni miševi kao što su [[onkomiš]]evi i [[nokaut miš]]evi se koriste u istraživanjima, repelanti insekata i/ili usevi tolerantni na herbicide su komercijalizovani. Genetički modifikovane biljke i životinje koje imaju sposobnost proizvodnje biotehnoloških lekova uz manje troškove proizvodnje od sadašnjih metoda se takođe razvijaju. [[Uprava za hranu i lekove|FDA]] je [[2009]]. odobrila prodaju farmaceutskog proteina [[antitrombin]]a proizvedenog u mleku genetički modifikovane [[koza|koze]].<ref>{{Cite journal |title = European Community and US-FDA Approval of Recombinant Human Antithrombin Produced in Genetically Altered Goats |author = Cafer Adiguzel, Omer Iqbal, Muzaffer Demir, Jawed Fareed |month = October |year = 2009 |doi = 10.1177/1076029609339748 |journal = Clinical and applied thrombosis / hemostasis |volume = 15 |issue = 6 |url = http://cat.sagepub.com/content/15/6/645.short |pages = 645-651 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Forenzika === [[Forenzika|Forenzička analiza]] može da koristi DNK iz [[krv]]i, [[sperma|sperme]], [[kožni sistem|kože]], [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[kosa|kose]] nađene na [[Mesto zločina|mestu zločina]] za identifikaciju podudarajuće DNK neke osobe, kao što je počinilac. Ovaj proces se formalno naziva [[DNK analiza|DNK profilisanje]], a poznat je i kao „uzimanje genetičkog otiska“. Mada je 99,9% DNK sekvenci isto kod svih ljudi, dovoljna količina DNK se razlikuje, tako da moguće razlikovati jednu osobu od druge, ukoliko one nisu monozigotni blizanci.<ref name="Lander">{{cite web |url = http://www.accessexcellence.org/RC/AB/BA/Use_of_DNA_Identification.php |title = Use of DNA in Identification |publisher = Accessexcellence.org |date= |accessdate = 1-5-2012}}</ref> U DNK profilisanju, dužina promenljivih sekcija ponavljajuće DNK, kao što su [[Kratko tandemno ponavljanje|kratka tandemna ponavljanja]] i [[minisatelit]]i,<ref>{{Cite journal |title = Amplification of human minisatellites by the polymerase chain reaction: towards DNA fingerprinting of single cells |author = Alec J. Jeffreys, Victoria Wilson, Rita Neumann and John Keyte |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1988 |volume = 16 |issue = 23 |doi = 10.1093/nar/16.23.10953 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/16/23/10953.short|pages=10953-10971}}</ref> se porede između ljudi. Taj metod je obično izuzetno pouzdana tehnika za identifikaciju podudarne DNK.<ref>{{Cite journal |author = Collins A, Morton N |title = Likelihood ratios for DNA identification | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 91 |issue = 13 |year= 1994 |pmid = 8016106 |doi = 10.1073/pnas.91.13.6007 |pmc = 44126 |bibcode = 1994PNAS...91.6007C |url = http://www.pnas.org/content/91/13/6007.short|pages=6007-11}}</ref> Međutim, identifikacija može da bude komplikovana ako je mesto zločina kontaminirano sa DNK-om od nekoliko ljudi.<ref>{{Cite journal |author = Weir B, Triggs C, Starling L, Stowell L, Walsh K, Buckleton J |title = Interpreting DNA mixtures |journal = J Forensic Sci |volume = 42 |issue = 2 |year = 1997 |pmid = 9068179 |url = http://projects.nfstc.org/workshops/resources/articles/Interpreting%20DNA%20Mixtures.pdf |pages = 213-22 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-01-31 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160131092307/http://projects.nfstc.org/workshops/resources/articles/Interpreting%20DNA%20Mixtures.pdf }}</ref><ref>{{Cite journal |title = A guide to interpreting single locus profiles of DNAmixtures in forensic cases |author = Ian W. Evett, Cecilia Buffery, Geoffrey Willott, David Stoney |journal = Journal of the Forensic Science Society |volume = 31 |issue = 1 |year = 1991 |doi = 10.1016/S0015-7368(91)73116-2 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0015736891731162 |page=41-47}}</ref> DNK profilisanje je razvio [[1984]]. britanski genetičar Sir [[Alek Džefriz]],<ref>{{Cite journal |author = Jeffreys A, Wilson V, Thein S |title = Individual-specific 'fingerprints' of human DNA | journal = Nature |volume = 316 |issue = 6023 |year= 1985|pmid = 2989708 |doi = 10.1038/316076a0 |bibcode = 1985Natur.316...76J |url = http://www.mun.ca/biology/scarr/Bio4241_Jeffreys_et_al_1985_%282012%29.pdf|pages=76-9}}</ref> i prvi put je korišćeno u forenzičkoj nauci da se osudi Kolin Pičfork [[1988]], u slučaju [[Kolin Pičfork|Enderbi ubistava]].<ref>{{cite web |url = http://www.forensic.gov.uk/forensic_t/inside/news/list_casefiles.php?case=1 |title = First murder conviction on DNA evidence also clears the prime suspect |author = Forensic Science Service |accessdate = 1-5-2012 |archive-date = 2006-12-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20061214004903/http://www.forensic.gov.uk/forensic_t/inside/news/list_casefiles.php?case=1 |dead-url = }}</ref> Razvoj forenzičke nauke, i sposobnosti da se dobiju genetička podudaranja korišćenjem veoma malih uzoraka krvi, kože, pljuvačke ili kose je dovela do ponovnog ispitivanja brojnih slučajeva. Genetičkim profilisanjem se može proizvesti evidencija koja nije postojala tokom originalnog ispitivanja. U kombinaciji sa uklanjanjem zakona o ponovljenim sudskim procesima, postalo je moguće da se ponovo otvore slučajevi sa ranijim neuspešnim presudama usled nedostatka evidencije. Od ljudi optuženih za teške zločine se zahteva da daju uzorak DNK radi profilisanja. Rezultati DNK profilisanja se često dovode u pitanje tvrdnjama o kontaminaciji tokom uzimanja uzoraka. To je dovelo do razvoja detaljnih i strogih procedura rukovanja uzorcima novih slučajeva teških krivičnih dela.<ref>{{Cite journal |title = Interpreting DNA Evidence: A Review |author = L.A. Foreman, C. Champod, I.W. Evett, J.A. Lambert, S. Pope |doi = 10.1111/j.1751-5823.2003.tb00207.x |journal = International Statistical Review |volume = 71 |issue = 3 |month = December |year= 2003 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1751-5823.2003.tb00207.x/abstract|pages=473-495}}</ref> DNK profilisanje se takođe koristi za identifikaciju žrtava masovnih incidenata.<ref>{{cite web |url = http://massfatality.dna.gov/Introduction/ |title = DNA Identification in Mass Fatality Incidents |month = September |year = 2006 |publisher = National Institute of Justice |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2006-11-12 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20061112000837/http://massfatality.dna.gov/Introduction/ |deadurl = yes }}</ref> Osim pozitivne identifikacije tela ili delova tela ozbiljnih incidenata, DNK profilisanje se uspešno koristi i za identifikaciju žrtava u masovnim ratnim grobnicama, putem DNK poređenja sa članovima porodice.<ref>{{Cite journal |title = The identification of war victims by reverse paternity is associated with significant risks of false inclusion |author = Ivan Gornik, Mladen Marcikic, Milovan Kubat, Dragan Primorac and Gordan Lauc |journal = International Journal of Legal Medicine |volume = 116 |issue = 5 |year = 2002 |doi = 10.1007/s00414-001-0280-9 |url = http://www.springerlink.com/content/d8e6cb0526ff3715/ |pages = 255-257 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Bioinformatika === [[Bioinformatika]] se bavi manipulacijom, pretraživanjem i [[analiza podataka|analizom]] bioloških podataka, što obuhvata DNK sekvence. Termin ''bioinformatika'' je skovan pre početka „genomske revolucije“. Paulien Hogeveg i Ben Hesper su uveli ovaj termin [[1978]]. sa značenjem „''studiranje informacionih procesa u biološkim sistemima''“.<ref>{{Cite journal | author = Hogeweg P. | title = Simulating the growth of cellular forms | doi = 10.1177/003754977803100305 | journal = Simulation | volume = 31 | issue = 3 | year= 1978 | pmid = | pmc = |url = http://sim.sagepub.com/content/31/3/90.2.extract|pages=90-96}}</ref><ref name="Hogeweg2011">{{Cite journal | author = Hogeweg P. | editor = Searls David B. | title = The Roots of Bioinformatics in Theoretical Biology | doi = 10.1371/journal.pcbi.1002021 | journal = PLoS Computational Biology | volume = 7 | issue = 3 | pages = e1002021 | year= 2011 | pmid = 21483479 | pmc = 3068925 |bibcode = 2011PLSCB...7E0020H |url = http://www.ploscompbiol.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pcbi.1002021}}</ref> Ova definicija stavlja bioinformatiku kao polje paralelno sa biofizikom ili biohemijom.<ref name="Hogeweg2011" /> Međutim, njena primarna upotreba od kasnih [[1980e|1980-ih]] je bilo opisivanje primene informatike i informacionih nauka u analizi bioloških podataka, posebno u oblastima genomike koje se bave [[DNK sekvenciranje]]m velikih razmera. Tokom zadnjih nekoliko dekada brz razvoj genomike i drugih molekularnih istraživačkih tehnologija, u kombinaciji sa razvojem informacionih tehnologija su proizveli ogromne količine molekularno bioloških informacija. Razvoj tehnika za skladištenje i pretraživanje DNK sekvenci su doveli do široke primene sofisticirane [[Informatika|informatike]], posebno [[Algoritam za pretragu nizova|algoritama za pretragu nizova]], [[Mašinsko učenje|mašinskog učenja]] i [[Teorija baze podataka|teorije baza podataka]].<ref>{{Cite book|author=Baldi Pierre, Brunak Soren | title = Bioinformatics: The Machine Learning Approach | publisher = MIT Press |year=2001|isbn=978-0-262-02506-5 | oclc = 45951728 |url=http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=pxSM7R1sdeQC&oi=fnd&pg=PR9&dq=Bioinformatics:+The+Machine+Learning+Approach+&ots=SKGHOcWTZo&sig=g0E2toc5MqjbC4IyKrAGVD2G6pw#v=onepage&q=Bioinformatics%3A%20The%20Machine%20Learning%20Approach&f=false}}</ref> Pretraživanje nizova ili primena algoritama podudaranja, koji nalaze pojavu sekvence slova unutar veće sekvence slova, su razvijeni specifično za pretraživanje nukleotidnih sekvenci.{{sfn|Gusfield|1997|pp=}} DNK sekvenca se može [[poravnavanje sekvenci|poravnati]] sa drugim DNK sekvencama da bi se identifikovale [[homologija (biologija)|homologne]] sekvence i locirale specifične [[mutacija|mutacije]] koje ih čine osobenim. Te tehnike, a posebno [[poravnavanje višestrukih sekvenci]], se koriste u studiranju [[Filogenija|filogenetičkih]] odnosa i proteinske funkcije.<ref>{{Cite journal |author=Sjölander K |title = Phylogenomic inference of protein molecular function: advances and challenges | journal = Bioinformatics |volume = 20 |issue = 2 |year=2004|pmid = 14734307 | doi = 10.1093/bioinformatics/bth021 |url=http://bioinformatics.oxfordjournals.org/content/20/2/170.short|pages=170-9}}</ref> [[Datoteka:Genome viewer screenshot small.png|thumbnail|right|220px|Mapa [[Hromozom X|X hromozoma čoveka]]]] Podatke koji obuhvataju celokupne genome, kao što su na primer podaci koje je proizveo [[Projekat ljudskog genoma]], je teško koristiti bez zapisa koji identifikuju lokacije gena i regulatornih elemenata na svakom hromozomu. Regioni DNK sekvence koji imaju karakteristične obrasce asocirane sa proteinskim ili RNK kodirajućim genima se mogu identifikovati primenom algoritama za [[predviđanje gena]], koji omogućavaju formiranje hipoteza o postojanju specifičnih [[genski proizvod|genskih proizvoda]] i o njihovim mogućim funkcijama u pojedinom organizmu pre nego što dođe do njihove eksperimentalne identifikacije i izolacije.<ref name="Mount">{{Cite book|author=Mount DM |title = Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis | edition = 2 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press |year=2004| isbn = 0-87969-712-1 | oclc = 55106399 | location = Cold Spring Harbor, NY |url=http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=bvY21DGa1OwC&oi=fnd&pg=PA1&dq=Bioinformatics:+Sequence+and+Genome+Analysis&ots=gKWF4_Nbrw&sig=62dBP2V9bVzolK4yvEgYVbuQSjY#v=onepage&q=Bioinformatics%3A%20Sequence%20and%20Genome%20Analysis&f=false}}</ref> Poređenja celokupnih genoma mogu da daju indikacije o evolucionoj istoriji pojedinog organizma i omoguće razmatranje kompleksnih evolucionih događaja. Bioinformatika je primenjivana od samog početka „genomske revolucije“. Ona se koristi u formiranju i održavanju baza podataka za skladištenje bioloških informacija, kao što su [[Sekvenca nukleinskih kiselina|nukleotidne]] i [[primarna struktura proteina|aminokiselinske sekvence]]. Razvoj tog tipa baza podataka se sastoji ne samo od projektovanja strukture podataka, nego i od razvoja kompleksnih interfejsa koji omogućavaju pristup postojećim podacima, kao i unosa novih ili revidiranih podataka. Da bi se izučavalo kako se normalne ćelijske aktivnosti menjaju u različitim stanjima bolesti, biološki podaci se moraju kombinovati. Na taj način se formira sveobuhvatna slika tih aktivnosti. Polje bioinformatike je evoluiralo tako što je fokus stavljen na analizu i interpretaciju mnoštva različitih tipova podataka. To obuhvata nukleotidne i aminokiselinske sekvence, proteinske domene, i proteinske strukture.<ref>{{cite web |title = Concepts, Historical Milestones and the Central Place of Bioinformatics in Modern Biology: A European Perspective |url = http://www.intechopen.com/articles/show/title/concepts-historical-milestones-and-the-central-place-of-bioinformatics-in-modern-biology-a-european- |work = Bioinformatics — Trends and Methodologies |publisher = InTech |accessdate = 4 Maj 2012 |author = Attwood T.K., Gisel A., Eriksson N-E. and Bongcam-Rudloff E. |year = 2011 |archive-date = 2012-01-25 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120125034510/http://www.intechopen.com/articles/show/title/concepts-historical-milestones-and-the-central-place-of-bioinformatics-in-modern-biology-a-european- |dead-url = yes }}</ref> Sam proces analiziranja i interpretacije podataka se naziva računska biologija. Važne poddiscipline u okviru bioinformatike i računske biologije su: * razvoj i implementacija oruđa koja omogućavaju efikasan pristup, korišćenje i upravljanje različitim tipovima informacija. * razvoj novih algoritama i statističkih tehnika za određivanje odnosa i relacija među članovima velikih grupa podataka. Na primer, metodi za lociranje gena u sekvencama, predviđanje proteinske strukture i/ili funkcije, i grupisanje proteinskih sekvenci u familije srodnih sekvenci. Primarni cilj bioinformatike je povećavanje razumevanja bioloških procesa. Ono što je izdvaja od drugih pristupa je njen fokus na razvoju i primeni računarski intenzivnih tehnika za postizanje ovog cilja. Neki od primera toga su: algoritmi za [[Teorija prepoznavanja obrazaca|prepoznavanje obrazaca]], [[Analiza podataka|analizu podataka]] i [[mašinsko učenje]], kao i tehnike za [[Vizuelizacija bioloških podataka|vizuelizaciju bioloških podataka]]. Glavni istraživački napori u oblasti uključuju [[poravnavanje sekvenci]], [[Predviđanje gena|nalaženje gena]], izučavanje [[Genom|strukture genoma]], [[dizajn leka|dizajn lekova]], [[otkrivanje leka|otkrivanje lekova]], [[strukturno poravnavanje proteina]], [[predviđanje strukture proteina|predviđanje proteinske strukture]], predviđanje [[Ekspresija gena|ekspresije gena]] i [[protein-protein interakcija]], [[Izučavanje genomskih asocijacija|izučavanja genomskih asocijacija]] i modelovanje [[Evolucija|evolucije]]. Postoje dva fundamentalna načina modelovanja bioloških sistema (npr. živih ćelija). {{columns-list| *Statički **Sekvence – Proteini, nukleinske kiseline i peptidi **Strukture – Proteini, nukleinske kiseline, [[ligand (biohemija)|ligandi]] (uključujući metabolite i lekove) i peptidi **Podaci o interakcijama između gornjih entiteta, koji obuhvataju podatke sa mikro nizova, i mreže proteina i metabolita *Dinamički **Sistemska biologija se ubraja u ovu kategoriju, uključujući reakcione flukseve i promenljive koncentracije metabolita **Pristupi bazirani na modelovanju višestrukih agenasa kojima se opisuju ćelijski odgovori kao što je signalizacija, transkripcija i reakciona dinamika }} [[Strukturna bioinformatika]] je široka potkategorija bioinformatike. Ona se bavi analizom i predviđanjem trodimenzionalne strukture bioloških [[makromolekul]]a kao što su [[protein]]i, [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] i DNK. Ona proizvodi generalizacije makromolekularnih 3D struktura kao što su poređenja sveukupnih savijanja i lokalnih motiva, principi molekularnog savijanja, evolucije i interakcije vezivanja, i odnosi strukture i funkcije. Ona radi sa eksperimentalno uređenim strukturama i formira računarske modele. Termin ''strukturna'' ima ekvivalentno značenje kao i u [[strukturna biologija|strukturnoj biologiji]]. Strukturna bioinformatika se smatra delom računarske strukturne biologije. === DNK nanotehnologija === [[Datoteka:DNA nanostructures.png|mini|400px|Šema DNK struktura sa leve strane se samostalno sklapa u strukturu prikazanu posredstvom [[Mikroskop atomskih sila|mikroskopa atomskih sila]] sa desne strane. [[DNK nanotehnologija]] je polje koje se bavi dizajnom strukture na nanometarskoj skali koristeći svojstva [[Molekulsko prepoznavanje|molekulskog prepoznavanja]] DNK molekula.<ref>{{Cite journal |title = Protein Nanomachines |doi = 10.1371/journal.pbio.0020073 |author = Michael Strong |year= 2004 |url = http://www.plosbiology.org/article/info:doi/10.1371/journal.pbio.0020073 |journal = PLoS Biol |volume = 2 |issue = 3 |pages = e73}}</ref>]] DNK nanotehnologija koristi jedinstvena svojstva [[Molekulsko prepoznavanje|molekulskog prepoznavanja]] DNK i drugih nukleinskih kiselina da kreira samostalno formirajuće razgranate DNK komplekse koji imaju niz korisnih osobina.<ref>{{Cite journal |author = Rothemund PW |title = Folding DNA to create nanoscale shapes and patterns |journal = Nature |volume = 440 |issue = 7082 |year= 2006 |pmid = 16541064 |doi=10.1038/nature04586 |bibcode = 2006Natur.440..297R |url = http://www.nature.com/nature/journal/v440/n7082/abs/nature04586.html|pages=297-302}}</ref> Na ovaj način se DNK upotrebljava kao strukturni materijal umesto kao nosilac bioloških informacija. To dovodi do kreiranja dvodimenzionih periodičnih rešetki (u obliku pločica i koristeći „[[DNK origami]]“ metod), kao i trodimenzione strukture u obliku [[Poliedar|poliedra]].<ref>{{Cite journal |author = Andersen ES, Dong M, Nielsen MM |title = Self-assembly of a nanoscale DNA box with a controllable lid |journal = Nature |volume = 459 |issue = 7243 |year= 2009|pmid = 19424153 |doi = 10.1038/nature07971|bibcode = 2009Natur.459...73A |url = http://www.nature.com/nature/journal/v459/n7243/abs/nature07971.html|pages=73-6}}</ref> [[DNK mašina|Nanomehanički uređaji]] i [[DNK računar|algoritamsko samostalno formiranje]] su isto tako bili demonstrirani.<ref>{{Cite journal |author = Ishitsuka Y, Ha T |title = DNA nanotechnology: a nanomachine goes live |journal = Nat Nanotechnol |volume = 4 |issue = 5 |year= 2009 |pmid = 19421208 |doi = 10.1038/nnano.2009.101 |bibcode = 2009NatNa...4..281I |url = http://www.nature.com/nnano/journal/v4/n5/abs/nnano.2009.101.html|pages=281-2}}</ref> Te DNK strukture su bile korišćene kao templet za organizovanje drugih molekula kao što su [[Koloidno zlato|nanočestice zlata]] i [[streptavidin]]ski proteini.<ref>{{Cite journal |author = Aldaye FA, Palmer AL, Sleiman HF |title = Assembling materials with DNA as the guide |journal = Science |volume = 321 |issue = 5897 |year= 2008 |pmid = 18818351 |doi = 10.1126/science.1154533 |bibcode = 2008Sci...321.1795A |url = http://www.sciencemag.org/content/321/5897/1795.short|pages=1795-9}}</ref> Konceptualnu osnovu DNK nanotehnologije je položio [[Nadrijan Siman]] tokom ranih [[1980e|1980-ih]], a polje je počelo da privlači široko interesovanje početkom i sredinom [[2000-e|2000-tih]]. Ova oblast počinje da se koristi kao izvor oruđa za rešavanje problema [[Fundamentalna nauka|bazne nauke]] u [[strukturna biologija|strukturnoj biologiji]] i [[biofizika|biofizici]], uključujući primenu u [[Kristalografija|kristalografiji]] i [[Nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija proteina|spektroskopiji]] za demonstraciju proteinske strukture. Potencijalne praktične primene u [[Elektronika molekulskih razmera|elektronici]] molekularnih srazmera i [[Nanomedicina|nanomedicini]] se takođe istražuju. DNK nanotehnologija se ponekad deli u dva preklapajuća potpolja: strukturnu DNK nanotehnologija i dinamičku DNK nanotehnologija. Strukturna DNK nanotehnologija ima fokus na sintezi i karakterizaciji nukleinsko kiselinskih kompleksa i materijala koji se sklapaju u statičko, [[Hemijska ravnoteža|ravnotežno]] krajnje stanje. S druge strane, dinamička DNK nanotehnologija se usredsređuje na komplekse sa korisnim neravnotežnim ponašanjem, kao što je sposobnost da se promeni konfiguracije nakon hemijskih i fizičkih stimulusa. Neki kompleksi kombinuju svojstva oba, strukturnog i dinamičkog potpolja, npr. nukleinsko kiselinski nanomehanički uređaji.<ref name="DDNreview">{{Cite journal |title = Dynamic DNA nanotechnology using strand-displacement reactions | doi = 10.1038/nchem.957 | author = David Yu Zhang & Georg Seelig |journal = Nature Chemistry |volume = 3 | year= 2011 |url = http://www.nature.com/nchem/journal/v3/n2/full/nchem.957.html|pages=103-113}}</ref><ref name="SDNreview">{{Cite journal |doi = 10.1007/s12033-007-0059-4 |title = An overview of structural DNA nanotechnology |month = November |year = 2007 |author = Seeman Nadrian C. |journal = Molecular Biotechnology |volume = 37 |pmid = 17952671 |issue = 3 |url = http://www.springerlink.com/content/0881382233h62r57/ |pages = 246-257 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Datoteka:Mao-DX-schematic-2.svg|mini|Ovaj molekul „dvostruke raskrsnice“ (DX) se sastoji od pet DNK lanaca koji formiraju dva domena [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|dvostrukog heliksa]].<ref name="Mao04">{{Cite journal |author = Mao Chengde |year= 2004 |month = December |title = The emergence of complexity: lessons from DNA |journal = PLoS Biology |volume = 2 |issue = 12 |pmid = 15597116 |pmc = 535573 |doi = 10.1371/journal.pbio.0020431 |url = http://www.plosbiology.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pbio.0020431|pages=2036-2038}}</ref>]] Kompleksi konstruisani primenom strukturne DNK nanotehnologije koriste razgranate strukture nukleinske kiseline koja sadrži tačke spajanja, za razliku od većine biološke DNK, koja se javlja kao nerazgranati [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|dvostruki heliks]]. Jedna od najjednostavnijih razgranatih struktura, i prvo napravljena, je četvorostruka raskrsnica koja se sastoji od četiri individualna DNK lanca, čije porcije su komplementarne i imaju specifičan obrazac. Za razliku od prirodnog [[Holidejov spoj|Holidejovog spoja]], svaka ruka u veštačkom nepokretnom spoju ima različitu [[sekvenca nukleinskih kiselina|baznu sekvencu]], te je raskrsnica fiksna u određenoj poziciji. Višestruki spojevi se mogu kombinovati u istom molekulu. U najširoj upotrebi su [[Strukturni motiv|motivi]] „dvostrukih skretnica“ (DX). Taj motiv se sastoji od dva paralelna dvostruka heliksna domena, gde individualni lanci prelaze iz jednog domena u drugi u dvema tačkama račvanja. Svaka tačka račvanja je sa topološkog gledišta raskrsnica sa četiri ruke, koja je ograničena u jednoj orijentaciji, što je u kontrastu sa fleksibilnim raskrsnicama. Ta krutost čini DX motiv podesnim strukturnim gradivnim blokom za veće DNK komplekse.<ref name="Seeman2010">{{Cite journal | author = Seeman Nadrian C. | doi = 10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | title = Nanomaterials based on DNA | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 79 | year = 2010 | pmid = 20222824 | pmc = | url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | pages = 65-87 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2011-03-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110323103721/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | dead-url = yes }}</ref><ref name="Seeman-sciam">{{Cite journal |author = Seeman Nadrian C. |title = Nanotechnology and the double helix |journal = Scientific American |year= 2004 |month = June |pmid = 15195395 |url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=nanotechnology-and-the-do |volume = 290 |issue = 6 |doi = 10.1038/scientificamerican0604-64 |url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=nanotechnology-and-the-do|pages=64-75}}</ref> Dinamička DNK nanotehnologija često koristi mehanizam ''polaznom tačkom posredovanog zamenjivanja lanca'' da bi se omogućila rekonfiguracija kompleksa nukleinske kiseline. U ovoj reakciji, lanac se vezuje za [[dNK kraj|region jednolančane početne tačke]] dvolančanog kompleksa, i zatim zamenjuje jedan od lanaca vezanih za originalni kompleks putem procesa migracije grane. Sveukupni efekat je zamena jednog lanca kompleksa, što omogućava da prisustvo prvog lanca deluje kao prekidač za kontrolu rekonfiguracije kompleksa.<ref name="DDNreview"/> Moguće je napraviti strukture i uređaje koristeći funkcionalne nukleinske kiseline kao što su [[dezoksiribozim]]i i [[ribozim]]i, koji mogu da izvode hemijske reakcije, i [[aptamer]]e, koji mogu da vežu specifične proteine ili male molekule.<ref>{{Cite journal |last1=Lu|first1=Yi|last2=Liu|first2=Juewen| doi = 10.1016/j.copbio.2006.10.004 | title = Functional DNA nanotechnology: Emerging applications of DNAzymes and aptamers | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 17 | issue = 6 | month = December | year= 2006 | pmid = 17056247 | pmc = |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166906001480|pages=580-588}}</ref> === Alternativni genetički polimeri === {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:XNA ANA sr.png|120px]]<br />ANK ([[arabinoza]]) || [[Datoteka:XNA FANA sr.png|120px]]<br />FANK (2´-fluoroarabinoza) |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:XNA TNA sr.png|120px]]<br />TNK ([[treoza]]) || [[Datoteka:XNA LNA sr.png|120px]]<br />LNK („zaključana“ [[riboza]]) |- style="text-align:center; vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:XNA CeNA sr.png|120px]]<br />CeNK ([[cikloheksen]]) || [[Datoteka:XNA HNA sr.png|120px]]<br />HNK (anhidroheksitol) |} Skladištenje i manipulacija genetičke informacije se u prirodi oslanjaju na samo dva [[polimer]]a, DNK i [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]. Nije u potpunosti razjašnjeno da li je ova njihova uloga odražava evolucionu istoriju ili fundamentalna funkcionalna ograničenja molekula. Primenom projektovanih [[DNK polimeraza|polimeraza]] se može pokazati da se genetička informacija može čuvati i koristiti primenom niza alternativnih genetičkih polimera baziranih na jednostavnoj arhitekturi nukleinskih kiselina koje se ne javljaju u prirodi, [[analogna nukleinska kiselina|ksenonukleinskih kiselina]] (KNK). Podesnim izborom KNK [[aptamer]]a, koji se vezuju za svoje ciljeve sa visokim afinitetom i specifičnošću, pokazano je da pored [[Nasleđivanje|naslednosti]], specifične ksenonukleinske kiseline imaju sposobnost Darvinske evolucije i formiranja definisanih struktura. Nedavno je objavljena studija u kojoj su opisana svojstva šest alternativnih genetičkih polimera koji se mogu koristiti za čuvanje i propagiranje informacije. Iz toga proizilazi da naslednost i evolucija, dva obeležja života, nisu ograničena na DNK i RNK nego da su verovatno pojavni oblici polimera koji imaju sposobnost skladištenja informacija.<ref name="10.1126/science.1217622">{{Cite journal |title = Synthetic Genetic Polymers Capable of Heredity and Evolution |author = Vitor B. Pinheiro, Alexander I. Taylor, Christopher Cozens, Mikhail Abramov, Marleen Renders, Su Zhang, John C. Chaput, Jesper Wengel, Sew-Yeu Peak-Chew, Stephen H. McLaughlin, Piet Herdewijn, Philipp Holliger |journal = Science |volume = 336 |issue = 6079 |month = |year= 2012 |doi = 10.1126/science.1217622 |url = http://www.sciencemag.org/content/336/6079/341.short|pages=341-344}}</ref> Razvoj ksenonukleinskih kiselina označava početak ere sintetičke genetike, sa implikacijama za [[kosmička biologija|astrobiologiju]], [[biotehnologija|biotehnologiju]] i razumevanje života. Dosadašnji koraci izvan biološke genetike su skromni. Oni obuhvataju KNK molekule, koji su analogni sa biološkim nukleinskim kiselinama. Njihov šećer ili šećeru slična komponenta nije [[riboza]]. Ona je zamenjena različitim šećerima sa pet ugljenika ([[arabinoza|arabinozom]] u ANK, 2´-fluoroarabinozom u FANK), šećerom sa četiri ugljenika ([[treoza|treozom]] u TNK), i „zaključanim“ riboznim analogom u LNK, ili strukturama sa šestočlanim prstenom ([[cikloheksen]]om u CeNK, anhidroheksitolom u HNK). Izučavanje ksenonukleinskih kiselina je inspirisano pitanjem o prvom genetičkom polimeru na Zemlji. Možda je to bila RNK, ali je isto tako moguće da je to bila neka od jednostavnijih struktura koje bi bile dostupnije putem prebiotičke sinteze.<ref>{{Cite journal |title = The case for an ancestral genetic system involving simple analogues of the nucleotides |author = G. F. Joyce, A. W. Schwartz, S. L. Miller, L. E. Orgel |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume = 84 |month = July |year= 1987 |url = http://www.pnas.org/content/84/13/4398.full.pdf|pages=4398-4402}}</ref> [[Treozna nukleinska kiselina|TNK]] i [[glikolna nukleinska kiselina]] (GNK) su primarni kandidati.<ref>{{Cite journal |title = Chemical Etiology of Nucleic Acid Structure: The α-Threofuranosyl-(3'→2') Oligonucleotide System |author = K.-U. Schöning, P. Scholz, S. Guntha, X. Wu, R. Krishnamurthy and A. Eschenmoser |journal = Science |month = November | year= 2000 |volume = 290 |issue = 5495 |doi = 10.1126/science.290.5495.1347 |url = http://www.sciencemag.org/content/336/6079/341.short|pages=1347-1351}}</ref><ref>{{Cite journal |author = Zhang Lilu, Peritz Adam, Meggers Eric |title = A simple glycol nucleic acid |journal = J. Am. Chem. Soc. |volume = 127 |issue = 12 |year= 2005 |url = http://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/ja042564z?cookieSet=1 |pmid = 15783191 |doi = 10.1021/ja042564z|pages=4174-5}}</ref> Drugi razlog za izučavanje ksenonukleinskih kiselina je njihova primena u obliku ''antisense'' agenasa koji se vezuju i inhibiraju funkcije bioloških ribonukleinskih kiselina. Svih šest Pinheirovih ksenonukleinskih kiselina se vezuju za komplementarne RNK i DNK, i otporne su na degradaciju biološkim [[nukleaza]]ma.<ref name="10.1126/science.1217622"/> Konstrukcija genetičkog sistema baziranog na alternativnim hemijskim platformama mogla bi konačno da dovede do sinteze novih formi života. Sadašnji stepen razvoja omogućava replikaciju KNK reverznim transkribovanjem do DNK, njenim umnožavanjem putem [[Polimerazna lančana reakcija|PCR]], i zatim transkribovanjem DNK nazad u KNK. U svakom stepenu se koriste polimeraze. Konverzija u DNK je neophodna za amplifikaciju.<ref>{{Cite journal |title = Darwinian evolution of an alternative genetic system provides support for TNA as an RNA progenitor |author = Hanyang Yu, Su Zhang, John C. Chaput |journal = Nature Chemistry |volume = 4 |month = January |year= 2012 |doi = 10.1038/nchem.1241 |url = http://www.nature.com/nchem/journal/v4/n3/full/nchem.1241.html|pages=183-187}}</ref> Ključni korak u XNK istraživanjima je bio razvoj varijanti polimeraza koji imaju sposobnost kopiranja informacije između XNK i DNK. XNK polimeri sa više od 70 podjedinica i skoro svaka sekvenca se može kopirati, sa prosečnom tačnošću od 95% (za LNK) do 99,6 % (za CeNK). Taj profil je dovoljan za sprovođenje usmerene evolucije funkcionalnih KNK molekula. Primenom tog procesa na HNK polimere je pokazano je da oni mogu da evoluiraju u laboratoriji tako da se dobijaju funkcionalni molekuli (aptameri) koji se čvrsto i specifično vezuju za željeni RNK ili proteinski molekul. Razvoj polimeraza koje mogu da kopiraju KNK na njen sopstveni komplement, ili da kopiraju informacije između dve različite KNK, je u toku. Do sada, FANK i CeNK su bile kopirane na njihove komplemente, i CeNK je bila kopirana na HNK, ali su ti procesi znatno manje efikasni nego kopiranje između KNK i DNK. Još jedan važan razlog za nastavljanje razvoja funkcionalnih KNK je dobijanje jedinjenja za potencijalnu primenu u nauci o materijalima, molekularnoj dijagnostici, i lekovima. Aptameri nukleinskih kiselina su već našli široku primenu u tim oblastima. Međutim, RNK i DNK su podložni dejstvu bioloških [[nukleaza]], te se oni moraju modifikovati da bi se održali u prirodnim uslovima. KNK molekuli su veštački te nisu podložni dejstvu nukleaza. Korist od njihovih neobičnih hemijskih osobina se mora odmeravati sa njihovom većom cenom, neposredno, i u kontekstu rada u neistraženom domenu KNK biohemije. === Populaciona genetika === DNK tokom vremena sakupi mutacije koje se prenose sa kolena na koleno, te stoga DNK sadrži istorijske informacije. Poređenjem DNK sekvenci se može pratiti evoluciona istorija organizama, njihova [[filogenija]].<ref>{{Cite journal |author = Wray G; Martindale, Mark Q. |title = Dating branches on the Tree of Life using DNA | journal = Genome Biol |volume = 3 |issue = 1 | pages = REVIEWS0001 |year= 2002 |pmid = 11806830 |pmc = 150454 |doi = 10.1046/j.1525-142X.1999.99010.x |nopp = true |url = http://www.biomedcentral.com/content/pdf/gb-2001-3-1-reviews0001.pdf}}</ref> Ovo područje filogenetike je bogat izvor informacija o [[evoluciona biologija|evolucionoj biologiji]]. [[Populaciona genetika|Populaciono genetički]] uvid u istoriju pojedinih populacija se može dobiti putem poređenja DNK sekvenci unutar vrsta. Taj pristup nalazi primenu u širokom spektru studija od [[Ekološka genetika|ekološke genetike]] do [[Antropologija|antropologije]]. Populaciona genetika je studija distribucije [[Alelna frekvencija|frekvencije alela]] i promena pod uticajem četiri glavna evoluciona procesa: [[prirodna selekcija]], [[genetički drift]], [[mutacija]] i [[protok gena]]. Ona isto tako uzima u obzir faktore [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]], populacione potpodele i populacione strukture. Populaciona genetika pokušava da objasni fenomene poput [[Adaptacija|adaptacije]] i [[Specijacija|specijacije]]. === Genetička genealogija === [[Genetička genealogija]] je primena [[genetika|genetike]] u [[Genealogija|tradicionalnoj genealogiji]]. Genetička genealogija obuhvata upotrebu [[genealoški DNK test|genealoškog DNK testiranja]] radi određivanja nivoa [[genetička distanca|genetičkih odnosa]] između pojedinaca. Dva najčešće korišćena tipa genetičkih genealoških testova su [[Y hromozom|Y-DNK]] (očinska linija)<ref name="Tangled Roots">{{Cite journal |title = Tangled Roots? Genetics Meets Genealogy |author = Kathryn Brown |journal = Science |month = March |year= 2002 |volume = 295 |issue = 5560 |doi = 10.1126/science.295.5560.1634 |url = http://www.sciencemag.org/content/295/5560/1634.short|pages=1634-1635}}</ref> i [[Mitohondrijski genom|mtDNK]]<ref name="pmid15157274">{{Cite journal |author = Iborra FJ, Kimura H, Cook PR |title = The functional organization of mitochondrial genomes in human cells |journal = BMC Biol. |volume = 2 |issue = |year= 2004 |pmid = 15157274 |pmc = 425603 |doi = 10.1186/1741-7007-2-9 |url = http://www.biomedcentral.com/1741-7007/2/9|pages=9-}}</ref> (materinska linija).<ref name="Tangled Roots"/> Ovi testovi se sastoje od poređenja pojedinih DNK sekvenci para osoba da bi se procenila verovatnoća da oni imaju zajedničkog prethodnika u genealoškom vremenskom okviru. Primenom [[Grafički model|Bajesovog modela]] koji je objavio Brus Volš, za procenu broja generacija koje razdvajaju dve osobe od njihovog najskorijeg zajedničkog pretka.<ref>{{Cite journal |title = Estimating the Time to the Most Recent Common Ancestor for the Y chromosome or Mitochondrial DNA for a Pair of Individuals |author = Bruce Walsh |journal = Genetics |month = June |year= 2001 |volume = 158 |issue = 2 |url=http://www.genetics.org/content/158/2/897.short|pages=897-912}}</ref> Y-DNK testiranje obuhvata [[Kratko tandemno ponavljanje|kratka tandemna ponavljanja]] (STR), a ponekad i testiranje [[Jednonukleotidni polimorfizam|jednonuklearnih polimorfizama]] (SNP) Y-hromozoma. Ovaj hromozom je prisutan samo kod muškaraca, te daje informacije samo o očinskoj liniji. Ovi testovi mogu da pruže uvid u nedavno (STR) i drevno (SNP) genetičko poreklo. Y-hromozomni STR test sadrži [[haplotip]] koji je sličan kod svih muških potomaka zajedničkog muškog pretka. SNP testovi se koriste za svrstavanje ljudi u očinske [[haplogrupa|haplogrupe]], koje definišu znatno veću genetičku populaciju. mtDNK testiranje obuhvata sekvenciranje HVR-1 regiona, HVR-2 regiona ili oba. mtDNK test može takođe da sadrži dodatne SNP-ove koji su potrebni za svrstavanje ljudi u materinske haplogrupe, ili čak kompletnu mtDNK. Rezultati Y-DNK ili mtDNK testova se mogu porediti sa rezultatima drugih osoba upotrebom privatnih ili javnih DNK baza podataka. == Istorija DNK istraživanja == DNK je prvi izolovao [[Švajcarska|švajcarski]] lekar [[Fridrih Mišer]], koji je [[1869]]. otkrio mikroskopsku supstancu u [[gnoj]]u odbačenih zavoja. Ona se nalazila u [[jedro|nukleusima]] ćelija, te ju je on nazvao „nuklein“.<ref>{{Cite journal |author = Dahm R |title = Discovering DNA: Friedrich Miescher and the early years of nucleic acid research |journal = Hum. Genet. |volume = 122 |issue = 6 |year = 2008 |pmid = 17901982 |doi = 10.1007/s00439-007-0433-0 |url = http://www.springerlink.com/content/8uuk483j11t513t6/ |pages = 565-81 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Albreht Kosel]] je [[1878]]. izolovao neproteinsku komponentu „nukleina“, [[nukleinske kiseline|nukleinsku kiselinu]]. On je kasnije izolovao i pet primarnih [[nukleobaza]].<ref name="Yale_Jones_1953">{{Cite journal |author = Jones Mary Ellen |year= September 1953 |title = Albrecht Kossel, A Biographical Sketch |journal = Yale Journal of Biology and Medicine |volume = 26 |publisher = National Center for Biotechnology Information |pmc = 2599350 |issue = 1 |pmid = 13103145 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2599350/|pages=80-97}}</ref> [[Fibus Lavin]] je [[1919]]. identifikovao bazu, šećer i fosfat nukleotidne jedinice.<ref>{{Cite journal |author = Levene P, |title = The structure of yeast nucleic acid | journal = J Biol Chem |volume = 40 |issue = 2 |month = December |year= 1919 |url = http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=o2ISAAAAYAAJ&oi=fnd&pg=PA221&dq=The+structure+of+yeast+nucleic+acid&ots=NM65uTkPAq&sig=6xoR9uL3YONWvg6X2J0FOSoALSQ#v=onepage&q=The%20structure%20of%20yeast%20nucleic%20acid&f=false|pages=415-24}}</ref> Lavin je došao do zaključka da se DNK sastoji od niza nukleotidnih jedinica povezanih fosfatnim grupama. Međutim, on je smatrao da je lanac kratak i da se baze ponavljaju u fiksnom poretku. [[Vilijam Astburi]] je [[1937]]. proizveo prve [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenske difrakcione]] obrasce koji su pokazali da DNK ima uređenu strukturu.<ref>{{Cite journal | author = Astbury W, |title = Nucleic acid | journal = Symp. SOC. Exp. Biol. |volume = 1 |issue = 66 |year= 1947}}</ref><ref>{{Cite journal |title = The Biochemistry of the Nucleic Acids |author = Roger Lionel Poulter Adams, John T. Knowler, David P. Leader |publisher = Springer |edition = 11th ed. |month = May |year= 1992 | isbn = 0-412-39940-7 |url = http://books.google.com/books?id=ufbdOkraf3oC&pg=PA4&lpg=PA4&dq=Symp.+SOC.+Exp.+Biol.+Astbury+1947&source=bl&ots=KREnckPnhf&sig=RTTjrhG6XI2IFFPBETG0oRkV3t0&hl=en&sa=X&ei=yx-iT5_yDeiQiQLri5y6Bw&ved=0CEwQ6AEwBg#v=onepage&q=Symp.%20SOC.%20Exp.%20Biol.%20Astbury%201947&f=false}}</ref> [[Nikolaj Koljcov|Nikolaj Koltsov]] je [[1927]]. predložio da se nasledne osobine mogu prenositi putem „gigantskog molekula za nasleđivanje“ koji bi se sastojao od „dva komplementarna lanca koji be se kopirali koristeći jedan lanac kao templet“.<ref name="Soyfer">{{Cite journal |last= Soyfer|first=Valery N.|title = The consequences of political dictatorship for Russian science |journal = Nature Reviews Genetics |year= 2001 |doi = 10.1038/35088598 |volume = 2 |issue = 9 |pmid = 11533721 |url = http://www.nature.com/nrg/journal/v2/n9/abs/nrg0901_723a.html|pages=723-729}}</ref> [[Frederik Grifit]] je [[1928]]. otkrio da se [[Fenotipska osobina|svojstvo]] „glatkog“ oblika ''Pneumococcus'' bakterije može preneti na bakterije „neravnog“ oblika iste vrste putem mešanja mrtvih glatkih bakterija sa živim grubim bakterijama.<ref>{{Cite journal |author = Lorenz MG, Wackernagel W |title = Bacterial gene transfer by natural genetic transformation in the environment |journal = Microbiol. Rev. |volume = 58 |issue = 3 |year= 1994|pmid = 7968924 |pmc = 372978 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC372978/|pages=563-602}}</ref> Taj sistem je pružio prvu jasnu indikaciju da DNK nosi genetičke informacije. [[Osvald Ejveri]] zajedno sa saradnicima [[Kolin Manro Maklaud|Kolinom Maklaudom]] i [[Maklin Makarti|Maklinom Mekartijem]] su identifikovali DNK kao nosioca [[Grifitov eksperiment|transformirajućeg principa]] [[1943]].<ref>{{Cite journal |author = Avery O, MacLeod C, McCarty M |title = Studies on the chemical nature of the substance inducing transformration of pneumococcal tzpes: Induction of transformation by a desoxyribonucleaic acid fraction isolated from pneumococcus type III| journal = J Exp Med |volume = 79 |issue = 2 |year= 1944 |doi = 10.1084/jem.79.2.137 |pmid = 19871359 |pmc = 2135445 |url = http://jem.rupress.org/content/79/2/137.abstract|pages=137-158}}</ref> Uloga DNK molekula u [[nasleđivanje|nasleđivanju]] je potvrđena [[1952]], kad su Alfred Herši i Marta Čejs pokazali da je DNK [[genom|genetički materijal]] [[Enterobakterijski fag T2|T2 faga]].<ref>{{Cite journal |author = Hershey A, Chase M |title = Independent functions of viral protein and nucleic acid in growth of bacteriophage | journal = J Gen Physiol |volume = 36 |issue = 1 |year= 1952 |pmid = 12981234 |doi = 10.1085/jgp.36.1.39 |pmc = 2147348 | url = http://jgp.rupress.org/content/36/1/39.abstract|pages=39-56}}</ref> Tokom [[1950e|1950-ih]] tri grupe su radile na određivanju strukture DNK. Sa radom je prvo započela grupa sa [[Kings koledž (London)|Kings koledža]] u Londonu koju je predvodio [[Moris Vilkins]] i kojoj se kasnije pridružila [[Rozalind Frenklin|Rozalind Franklin]]. Druga grupa se sastojala of [[Fransis Krik|Fransisa Krika]] i [[Džejms D. Votson|Džejmsa Votsona]] u [[Univerzitet u Kembridžu|Kembridžu]]. Treća grupa je radila na [[Kalifornijski tehnološki institut|Kaltehu]] i bila je predvođena [[Lajnus Poling|Linusom Paulingom]]. Krik i Votson su izradili fizičke modele koristeći metalne poluge i kugle, u kojima se inkorporisali poznate hemijske strukture nukleotida, kao i poznate pozicije veza koje spajaju nukleotide duž polimera. Na Kings koledžu Moris Vilkins i Rosalind Franklin su izučavali [[kristalografija|rendgenske difrakcione]] obrasce DNK niti. Od tri grupe, jedino je londonska grupa bila u mogućnosti da proizvede difrakcione obrasce zadovoljavajućeg kvaliteta i da tako generiše dovoljnu količinu kvantitativnih podataka o strukturi. [[Džejms D. Votson]] i [[Fransis Krik]] su [[1953]]. predložili prvi korektan model dvostrukog heliksa [[Molekulska struktura nukleinskih kiselina|DNK strukture]].<ref name=FWPUB/> Njihov model je bio baziran na samo jednom [[Rendgenska strukturna analiza|rendgenskom difrakcionom]] snimku (obeleženom kao „[[Fotografija 51]]“)<ref>[http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/sci9.001.5.html The B-DNA X-ray pattern] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710023025/http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/sci9.001.5.html |date=2009-07-10 }} on the right of this linked image was obtained by Rosalind Franklin and Raymond Gosling in May 1952 at high hydration levels of DNA and it has been labeled as „Photo 51“</ref> koji su snimili [[Rozalind Frenklin|Rosalind Franklin]] i [[Rejmond Gosling]] maja [[1952]], kao i informaciji da su DNK baze sparene, što je proisteklo iz privatne komunikacije sa [[Ervin Čargaf|Ervinom Čargafom]] tokom prethodnih godina. [[Čargafova pravila]] su imala veoma važnu ulogu u određivanju konfiguracije dvostrukog heliksa za B-DNK kao i za A-DNK. Eksperimentalni dokazi koji podržavaju model Votsona i Krika su objavljeni u seriji od pet članaka u istom izdanju časopisa Priroda.<ref name=NatureDNA50>Nature Archives [http://www.nature.com/nature/dna50/archive.html Double Helix of DNA: 50 Years]</ref> Među njima Franklinov i Goslingov članak su bili prva publikacija njihovih Rendgenskih difrakcionih podataka i originalni metod analize koji je delom podržavao model Votson i Krika.<ref name=NatFranGos/><ref>{{cite web |url = http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/franklin-typeBphoto.html |title = Original X-ray diffraction image |publisher = Osulibrary.oregonstate.edu |accessdate = 03-05-2012 |archive-date = 2009-01-30 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090130111849/http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/franklin-typeBphoto.html }}</ref> To izdanje je takođe sadržalo članak o DNK strukturi [[Moris Vilkins|Morisa Vilkinsa]] i dvoje njegovih saradnika, čija analiza ''in vivo'' B-DNK Rendgenskih obrazaca je takođe podržavala prisustvo ''in vivo'' dvostrukog heliksa u DNK konfiguracije, kao što su predložili Krik i Votson.<ref name="NatWilk" /> Franklin je umrla [[1958]]. Votson, Krik i Vilkins su dobili [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|fiziologiju ili medicinu]] [[1962]].<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1962/ The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1962] Nobelprize .org Accessed 03 May 2012</ref><ref>{{Cite journal | title = The double helix and the 'wronged heroine' | author = Brenda Maddox | journal = Nature | volume = 421 | month = January | year = 2003 | url = http://www.biomath.nyu.edu/index/course/hw_articles/nature4.pdf | pmid = 12540909 | doi = 10.1038/nature01399 | format = PDF | issue = 6921 | pages = 407-408 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2016-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161017011403/http://www.biomath.nyu.edu/index/course/hw_articles/nature4.pdf | dead-url = yes }}</ref> U jednoj uticajnoj prezentaciji iz [[1957]], Krik je izložio [[Centralna dogma molekularne biologije|centralnu dogmu molekularne biologije]], koja je predskazala odnos između DNK, RNK i proteina, i artikulisala hipotezu adaptera.<ref>Crick, F.H.C. [http://genome.wellcome.ac.uk/assets/wtx030893.pdf On degenerate templates and the adaptor hypothesis (PDF).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001223217/http://genome.wellcome.ac.uk/assets/wtx030893.pdf |date=2008-10-01 }} genome.wellcome.ac.uk (Lecture, 1955)., Pristupljeno 03. 5. 2012.</ref> Finalna potvrda replikacionog mehanizma koji je proizašao iz strukture dvostrukog heliksa je usledila [[1958]]. u obliku [[Meselson–Stahlov eksperiment|Meselson-Stahlovog eksperimenta]].<ref>{{Cite journal |author = Meselson M, Stahl F |title = The replication of DNA in Escherichia coli | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 44 |issue = 7 |year= 1958 |pmid = 16590258 |doi = 10.1073/pnas.44.7.671 |pmc = 528642 |bibcode = 1958PNAS...44..671M |url = http://www.pnas.org/content/44/7/671.extract|pages=671-82}}</ref> Daljim radom Krika i njegovih saradnika je pokazano da je genetički kod baziran na nepreklapajućim tripletima baza, koji se nazivaju kodoni. Genetički kod su dešifrovali [[Har Gobind Korana]], [[Robert V. Holi|Robert Holi]] i [[Maršal V. Nirenberg|Maršal Varen Nirenberg]].<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/ The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1968] Nobelprize.org Accessed 22 December 06</ref> Ovi nalazi označavaju rođenje polja [[molekularna biologija|molekularne biologije]]. == Povezano == * [[Kristalografija]] * [[Mutacija]] * [[DNK mikročip]] * [[DNK sekvenciranje]] * [[Nasledna bolest]] * [[Transkripcioni faktor]] * [[Replikacija DNK]] * [[Prokariotska replikacija DNK]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book | ref = harv | author = Mount DM | title = Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis | edition = 2 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | year = 2004 | isbn = 0-87969-712-1 | oclc = 55106399 | location = Cold Spring Harbor, NY | url = http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=bvY21DGa1OwC&oi=fnd&pg=PA1&dq=Bioinformatics:+Sequence+and+Genome+Analysis&ots=gKWF4_Nbrw&sig=62dBP2V9bVzolK4yvEgYVbuQSjY#v=onepage&q=Bioinformatics%3A%20Sequence%20and%20Genome%20Analysis&f=false }} * {{Cite book |ref= harv|last=Gusfield|first=Dan|title = Algorithms on Strings, Trees, and Sequences: Computer Science and Computational Biology |url= https://archive.org/details/algorithmsonstri0000gusf|publisher = Cambridge University Press |month = January |year=1997|isbn=978-0-521-58519-4}} * {{Cite book |ref=harv |title=Plant biotechnology in agriculture. |author=Lindsey, K.; Jones, M. G. K. |year=1989 | isbn = 0-335-15818-8 |url=http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2013-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131110193945/http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |deadurl=yes }} * {{Cite book |ref= harv|author=A.V. Chernavskii |year=2001|chapter = Linking coefficient |editor = Hazewinkel, Michiel |title = Encyclopaedia of Mathematics |publisher = Springer |isbn=978-1-55608-010-4}} * {{Cite book | ref = harv | author = Pingoud A, Alves J, Geiger R | authorlink = | editor = Burrell, Michael | others = | title = Enzymes of Molecular Biology | edition = | language = | publisher = Humana Press | location = Totowa, Nj | series = Methods of Molecular Biology | volume = 16 | year = 1993 | origyear = | pages = 107-200 | chapter = Chapter 8: Restriction Enzymes | quote = | isbn = 0-89603-234-5 | oclc = | doi = | url = http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=pxhRzg_pgUoC&oi=fnd&pg=PR5&dq=Enzymes+of+Molecular+Biology&ots=kRDKX31MJy&sig=lt3-aS9wXYFPU6AfweVSurvuWko#v=onepage&q=Enzymes%20of%20Molecular%20Biology&f=false | accessdate = }} * {{Cite book |ref = harv |author = Slonczewski Joan and John Watkins Foster |title = Microbiology: An Evolving Science |location = New York |publiser = W. W. Norton & Company |edition = Second Ed |month = November |year = 2010 | isbn = 0-393-93447-0 |url = http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/ }} * {{Cite book |ref= harv|last=Pollard T.D. |title = Cell Biology |year=2007|publisher = Saunders |location = Philadelphia |isbn=978-1-4160-2255-8 |pages=200-203}} * {{Cite book |ref= harv|last=Crick|first=Francis| authorlink = | editor = | others = | title = What mad pursuit: a personal view of scientific discovery |url= https://archive.org/details/whatmadpursuit00fran| edition = | language = | publisher = Basic Books | location = New York |year=1988| origyear= | pages=[https://archive.org/details/whatmadpursuit00fran/page/89 89]-101 | isbn = 0-465-09138-5 | chapter = Chapter 8: The genetic code}} * {{Cite book |ref= harv|author=Deonier Richard, Simon Tavaré, Michael Waterman | title = Computational Genome Analysis: an introduction |url= https://archive.org/details/computationalgen0000deon| publisher = Springer-Verlag |year=2005| isbn = 0-387-98785-1| ref = deonier2005}} * {{Cite book |ref = harv |author = Elliott Sober |year = 2001 |chapte = The Two Faces of Fitness |editor = R. Singh, D. Paul, C. Krimbas, and J. Beatty |title = Thinking about Evolution: Historical, Philosophical, and Political Perspectives |publisher = Cambridge University Press |paes = 309-321 |url = http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2011-07-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |deadurl = yes }} * {{Cite book |ref = harv |aurthor = Carroll SB, Grenier J, Weatherbee SD |title = From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition = Second |publisher = Blackwell Publishing |year = 2005 |location = Oxford | isbn = 1-4051-1950-0 |url = http://jhered.oxfordjournals.org/content/96/6/725.full }} * Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985. * Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986. * Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, Beograd, 1986. * Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd * Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997. * Ridli, M: Genom — autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001. * Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002. * Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002. * Šerban, Nada: ćelija — strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 * {{Cite book |ref= harv|author=Berry, Andrew; Watson, James D |title=DNA: the secret of life |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |year=2003| isbn = 0-375-41546-7}} * {{Cite book |ref= harv|title=Understanding DNA: the molecule & how it works |url= https://archive.org/details/understandingdna0000call_h6a9|last1= Calladine|first1= Chris R.|last2= Drew|first2= Horace R.|last3= Luisi|first3= Ben F.|last4= Travers|first4= Andrew A. |year=2003|publisher=Elsevier Academic Press |location=Amsterdam | isbn = 0-12-155089-3}} * {{Cite book |ref= harv|author=Dennis, Carina; Julie Clayton |title=50 years of DNA |url= https://archive.org/details/50yearsofdna00clay|publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke |year=2003| isbn = 1-4039-1479-6}} * Horace Freeland Judson 1979. ''The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology''. Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}. * {{Cite book |ref= harv|last= Olby|first= Robert C. |title=The path to the double helix: the discovery of DNA |publisher=Dover Publications |location=New York |year=1994| isbn = 0-486-68117-3}}, first published in October 1974 by MacMillan, with foreword by Francis Crick;the definitive DNA textbook,revised in 1994 with a 9 page postscript * Micklas, David. 2003. ''DNA Science: A First Course''. Cold Spring Harbor Press:. {{ISBN|978-0-87969-636-8}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Ridley|first=Matt|title=Francis Crick: discoverer of the genetic code |url= https://archive.org/details/franciscrickdisc00ridl|publisher=Eminent Lives, Atlas Books |location=Ashland, OH |year=2006| isbn = 0-06-082333-X}} * {{Cite book |ref= harv|last= Olby|first= Robert C. |title=Francis Crick: A Biography |url= https://archive.org/details/franciscrickhunt0000olby|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |location=Plainview, N.Y |year=2009| isbn = 0-87969-798-9}} * Rosenfeld, Israel. 2010. ''DNA: A Graphic Guide to the Molecule that Shook the World''. Columbia University Press:. {{ISBN|978-0-231-14271-7}}. * Schultz, Mark and Zander Cannon. 2009. ''The Stuff of Life: A Graphic Guide to Genetics and DNA''. Hill and Wang: {{ISBN|0-8090-8947-5}} * {{Cite book |ref= harv|author=Gunther Stent Siegmund; James D. Watson |title=The double helix: a personal account of the discovery of the structure of DNA |url= https://archive.org/details/doublehelixperso0000wats_l3l3|publisher=Norton |location=New York |year=1980| isbn = 0-393-95075-1}} * James D. Watson 2004. ''DNA: The Secret of Life''. Random House:. {{ISBN|978-0-09-945184-6}}. * {{Cite book |ref= harv|author=Maurice Wilkins |title=The third man of the double helix the autobiography of Maurice Wilkins |url= https://archive.org/details/thirdmanofdouble0000wilk|publisher=University Press |location=Cambridge, Eng |year=2003| isbn = 0-19-860665-6}} * {{Cite book |ref= harv|last=Russell | first = Peter | title = iGenetics |url= https://archive.org/details/igenetics0000russ| publisher = Benjamin Cummings | location = New York |year=2001| isbn = 0-8053-4553-1}} * {{Cite book |ref= harv|title=Genomes |author=Brown T.A. |publisher= Garland Science |edition= 3rd ed. |year=2006| isbn = 0-8153-4138-5}} * {{Cite book |ref= harv|author=Saenger Wolfram | title = Principles of Nucleic Acid Structure | publisher = Springer-Verlag | location = New York |year=1984| isbn = 0-387-90762-9}} * {{Cite book |ref= harv|author=Butler John M. |year=2001|title=Forensic DNA Typing |url= https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl|publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-147951-0|pages=[https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl/page/14 14]-15 | oclc=223032110 45406517}} * {{Cite book |ref= harv|last= Youngson|author=Robert M. | title= Collins Dictionary of Human Biology |url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0|year=2006| publisher = HarperCollins| location = Glasgow | isbn = 0-00-722134-7}} * {{Cite book |ref= harv|last=Farkas|first=Daniel|title=DNA simplified: the hitchhiker's guide to DNA |url= https://archive.org/details/dnasimplifiedhit0000fark|publisher=AACC Press |location=Washington, D.C |year=1996| isbn = 0-915274-84-1}} * {{Cite book |ref=harv |last=Silver |first=Lee M. |year=1995 |chapter=Karyotypes, Chromosomes, and Translocations |chapterurl=http://www.informatics.jax.org/silver/chapters/5-2.shtml |title=Mouse Genetics: Concepts and Applications |pages=83-92 |isbn=978-0-19-507554-0 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford }} * {{Cite book |ref= harv|author=Harvey Lodish, Arnold Berk, Chris A. Kaiser, Monty Krieger, Matthew P. Scott, Anthony Bretscher, Hiddle Ploegh, Paul Matsudaira |year=2008|title=Molecular Cell Biology |edition=6th |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0-7167-7601-7}} * {{Cite book |ref= harv|last=Passarge|first=Eberhard|title=Color atlas of genetics |year=2006|publisher= Thieme |edition=3 Rev Upd | isbn = 1-58890-336-2}} * {{Cite book |ref=harv |title=Quadruplex Nucleic Acids |editor=Neidle & Balasubramanian |year=2006 |url=http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp | isbn = 0-85404-374-8 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181412/http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp |deadurl=yes }} * {{Cite book |ref= harv|author= Craig, JM; Wong, NC (editor) |year=2011| title = Epigenetics: A Reference Manual | publisher = Caister Academic Press |isbn=978-1-904455-88-2}} * {{Cite book |ref= harv|title = Aflatoxin and Food Safety |url= https://archive.org/details/aflatoxinfoodsaf0000unse|author=Abbas Hamed K. |year=2005|publisher = CRC Press | isbn = 0-8247-2303-1}} * {{Cite book|ref=harv|last=Hudler|first=George|year=1998|title=Magical Mushrooms, Mischievous Molds|location=Princeton, Nj|publisher=Princeton University Press|url=http://press.princeton.edu/titles/6389.html|isbn=978-0-691-07016-2}} * {{Cite book |ref= harv|title=Genes |url= https://archive.org/details/genesvi0000lewi_n1p0|author=Benjamin Lewin |publisher = Oxford University Press |edition= 6th ed. |year=1997| isbn = 0-19-857779-6}} {{refend}} == Vanjske veze == {{commonscat|DNA}} * {{dmoz|Science/Biology/Biochemistry_and_Molecular_Biology/Biomolecules/Nucleic_Acids/DNA/|DNK}} * [http://pipe.scs.fsu.edu/displar.html Predviđanje DNK mesta vezivanja na proteinu] * [http://biostudio.com/c_%20education%20mac.htm DNK namotavanje da bi se formirali hromozomi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070718020408/http://biostudio.com/c_%20education%20mac.htm |date=2007-07-18 }} * [http://nobelprize.org/educational_games/medicine/dna_double_helix/ Igra DNK dvostrukog heliksa] {{Biomolekularne strukture}} [[Kategorija:DNK| ]] [[Kategorija:Nukleinske kiseline]] [[Kategorija:Polimeri]] [[Kategorija:Heliksi]] ccmkt5sihntdxjb09i4p3xnrsd8ha0b Dijabetes 0 3818 42647725 42445288 2026-06-28T19:30:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647725 wikitext text/x-wiki {{Bolest | naziv = Dijabetes | slika = Blue circle for diabetes.svg | tekst uz sliku = ''Plavi krug'' - simbol šećerne bolesti | latinski = Diabetes mellitus | ICD10 = {{ICD10|E|10||e|10}}–{{ICD10|E|14||e|10}} | ICD9 = {{ICD9|250}} }} '''Šećerna bolest''' ili '''dijabetes''' ({{jez-lat|diabetes mellitus}} {{jez-grč|διαβήτης}}) je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj [[metabolizam|metabolizma]]<ref name="r8">S.Stefanović i saradnici: ''Specijalna klinička fiziologija'', III izdanje ("Medicinska knjiga" Beograd-Zagreb, 1980.)</ref>, koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom [[glukoza|glukoze]] u [[krv]]i. Uglavnom je uslovljen naslednim faktorima<ref name="r4">Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva [[hormoni|hormona]] [[inzulin|insulina]], odnosno u kombinaciji ova dva faktora.<ref name="stetoskop">[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-secerna-bolest.html Diabetes mellitus (Šećerna bolest)], pristup 15. septembar 2007.</ref> Taj nedostatak ometa razmenu [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]], [[lipidi|masti]] i [[protein|belančevina]] u organizmu (što se ispoljava tipičnim tegobama), a nakon dužeg vremena utiče i na strukturu i funkciju [[krvni sudovi|krvnih sudova]], [[nervno tkivo|živaca]] i drugih vitalnih organa i organskih sistema. Dijabetes se danas ubraja među najčešća [[endokrinologija|endokrinološka]] [[bolest|oboljenja]], sa prevalencom u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama [[zemlja (planet)|sveta]]).<ref name="pliva">[http://dijabetes.plivazdravlje.hr/?section=home&cat=w&show=1&id=15953 Dijabetes kao kardiovaskularna bolest], pristup 15. septembar 2007.</ref> To je posledica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja [[gojaznost]]. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i sklerotičnih promena u organizmu (koja zahvataju i [[pankreas]]), a kod mladih osoba može nastati usled genetskih poremećaja ili oštećenja [[pankreas]]a kod određenih zaraznih [[bolest|oboljenja]].<ref name="svet zdravlja">[http://www.svetzdravlja.com/Tekst-159-11-Secerna_bolest___dijabetes.htm Šećerna bolest – dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070912022356/http://www.svetzdravlja.com/Tekst-159-11-Secerna_bolest___dijabetes.htm |date=2007-09-12 }}, pristup 15. septembar 2007.</ref> == Terminologija == [[Datoteka:Thomas Willis.jpg|thumb|desno|150px|Tomas Vilis]] Reč ''dijabetes'' prvi je upotrebio [[Demetrije iz Apolonije]] oko 200. godine pne.<ref name=medij>Prof. dr Lazar Lepšanović, prof. dr Teodor Kovač: ''Istorijat šećerne bolesti'', časopis „Me-Dij“, broj 30, 2009. godina, str. 28-30, ISSN 1451-446X</ref> Ona je izvedena od [[grčki jezik|grčke]] reči διαβαίνειν koja u prevodu znači "teče kroz", što odgovara jednom od glavnih simptoma ove bolesti – neprestano uzimanje tečnosti i prekomerna produkciji urina (mokraće). Godine [[1675]]. Tomas Vilis je na postojeći naziv dodao reč ''mellitus'', koja je izvedena iz [[latinski jezik|latinskog]] i u prevodu znači "sladak" (ovo je povezano sa slatkim ukusom urina obolelih osoba). Metju Dobson je [[1776]]. dokazao da sladak ukus potiče od prisustva [[šećer]]a u [[krv]]i i [[mokraća|mokraći]] dijabetičara.<ref name="eng1">Dobson, M. (1776). "Nature of the urine in diabetes". Medical Observations and Inquiries 5: 298–310</ref> Reč dijabetes se obično odnosi na oboljenje ''diabetes mellitus'', mada postoje i druga stanja koja u svom imenu sadrže prefiks dijabetes. Među njima je najpoznatije oboljenje ''diabetes insipidus'' za koga nije karakterističan sladak ukus urina, a koje najčešće nastaje usled oštećenja [[bubreg]]a ili [[hipofiza|hipofize]]. == Istorijat == Ovo [[oboljenje]] je poznato već više od 3.500 godina. Prvi put je opisano na [[Stari Egipat|staroegipatskom]] [[papirus]]u koji je otkriven [[1862]]. godine u grobnici u okolini [[Teba|Tebe]]. Njegov sadržaj je [[1878]]. dešifrovao [[Nemačka|nemački]] egiptolog Georg Ebers, i dijabetes je u njemu opisan kao [[bolest]] koja se odlikuje jakom žeđi i čestim i obilnim mokrenjem. Zapisi na [[sanskrit]]u (oko 500 godine p.n.e) opisuju „medenu mokraću“, a šećerna bolest se spominje i u brojnim drugim spisima lekara iz prethrišćanskog perioda. Početkom [[1. vijek|1. veka]] [[antički Rim|rimski]] lekar Celzije je opisao bolesnika sa simptomima dijabetesa, a jedan vek kasnije je antički lekar Aretej iz Kapadokije u svojim spisima detaljno opisao ovo oboljenje. Otprilike u isto vreme su prikaz bolesti dali [[narodna Republika Kina|kineski]] lekar Čang-Čang i [[Indija|indijski]] lekar Šušruta, koji kaže da je to bolest ljudi koji „konzumiraju mnogo pirinča, skrobaste hrane i šećera“. [[Japan]]ski lekari su u [[3. vijek|3. veku]] uočili da [[pas|psi]] ližu mokraću dijabetičara (zbog visoke koncentracije glukoze), pa su počeli da koriste ove životinje u otkrivanju bolesti. Sličan princip je koristio i Ratsimamanga, lekar sa [[Madagaskar]]a, koji je od svojih pacijenata tražio da mokre pored [[mravinjak]]a i potom pratio da li se [[mrav]]i skupljaju na mokraću. [[Perzija|Persijski]] lekar i filozof Avicena je u [[11. vijek|11. veku]] opisao dijabetesnu gangrenu, a nešto kasnije je uočeno da se kod obolelih od dijabetesa često javljaju [[čir]]evi i [[tuberkuloza]]. Čuveni lekar Paracelzus je u [[14. vijek|14. veku]] pronašao [[kristal]]e u mokraći dijabetičara, ali nije otkrio i prirodu tih kristala. On je smatrao da je uzrok bolesti „suvišna toplota u bubrezima“. Engleski lekar Tomas Sidenhajm je u [[15. vijek|15. veku]] izneo teoriju da šećerna bolesti nastaje „kao posledica nepotpunog varenja hilusa u krvi, pri čemu se izlučuju neasimilovani sastojci“. Njegov zemljak Morton je krajem [[17. vijek|17. veka]] konstatovao da je u pitanju nasledno oboljenje. [[Italija]]nski anatom Đovani Batista Morganji je u [[18. vijek|18. veku]] u svojoj knjizi „O sedištu i uzrocima bolesti“ zapisao da je dijabetes oboljenje sa nepoznatim središtem ({{jez-lat|Morbus in sede incerto locus}}). Tek je kasnije otkrivena uloga [[pankreas]]a u nastanku šećerne bolesti zahvaljujući radovima [[Švajcarska|švajcarca]] Johana Konrada Brunera (koji je psima odstranjivao pankreas i tako izazivao simptome dijabetesa), [[Francuska|francuza]] Kloda Bernara (koji je postavio temenje ekserimentalne fiziologije i proučavao jetru i pankeas) i [[Nemačka|nemca]] Paula Langerhansa.<ref name=medij/> [[Datoteka:Banting and Best.jpg|thumb|desno|150px|Best i Banting]] I pored činjenice da se za nju znalo relativno dugo, šećerna bolest je prvi put eksperimentalno izučena i opisana tek krajem [[19. vijek|19. veka]].<ref name="eng2">Patlak M: "New weapons to combat an ancient disease: treating diabetes", 2002.</ref> Otkriće uloge i značaja [[pankreas]]a u nastanku dijabetesa je pripisano naučnicima Jozefu fon Meringu i Oskaru Minkovskom. Oni su [[1889]]. godine otkrili da se kod [[pas]]a kojima je odstranjen pankreas ubrzo razvijau svi znakovi i simptomi šećerne bolesti i da oni ubrzo posle toga umiru.<ref name="eng3">Von Mehring J, Minkowski O. (1890). "Diabetes mellitus nach pankreasexstirpation.". Arch Exp Pathol Pharmakol 26: 371-387</ref> Ser Edvard Albert Šarpej je [[1910]]. nagovestio da kod obolelih od dijabetesa nedostaje jedna od supstanci koju produkuje pankreas, i on je predložio da je nazovu ''insulin''. Taj naziv je izveden od [[latinski jezik|latinske]] reči ''insula'' koja u prevodu znači "ostrvo", što se odnosi na činjenicu da [[inzulin|insulin]] straraju beta-ćelije Langerhansovih ostrvaca u [[pankreas]]u.<ref name="eng2"/> Endokrina uloga pankreasa u [[metabolizam|metabolizmu]], kao i stvarno otkriće insulina, nisu rasvetljeni sve do [[1921]]. kada su Ser Frederik Grant Banting i Čarls Herbert Best dokazali da se kod pasa bez pankreasa dijabetes može sprečiti davanjem ekstrakta iz Langerhansovih ostrvaca zdravih pasa.<ref name="eng4">Banting FG, Best CH, Collip JB, Campbell WR, Fletcher AA: "Pancreatic extracts in the treatment of diabetes mellitus", 1922.</ref> Banting, Best i saradnici (posebno hemičar Kolip) su uspeli da izoluju insulin iz pankreasa govečeta na Univerzitetu u [[Toronto|Torontu]], što je [[1922]]. godine omogućilo njegovu primenu u terapiji šećerne bolesti. Godinu dana kasnije, Banting i direktor laboratorije MekLaud za ovo otkriće dobijaju [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. Oni su otkriće zaštitili patentom ali su omogućili njegovu upotrebu bez ikakve nadoknade, što je doprinelo brzom širenju primene [[inzulin|insulina]] u terapiji ove bolesti širom [[zemlja (planet)|sveta]]. Razliku između dijabetesa tip 1 i tip 2 prvi je otkrio i objavio Ser Herold Persival Himsvort, u januaru [[1936]]. godine.<ref name="eng5">Himsworth (1936). "Diabetes mellitus: its differentiation into insulin-sensitive and insulin-insensitive types". Lancet i: 127–130</ref> == Etiologija bolesti == === Metabolizam glukoze === [[Datoteka:Oslobadjanje insulina.jpg|thumb|desno|450px|<div style="font-size:88%"> '''Mehanizam oslobađanja insulina u normalnim beta-ćelijama'''. Stvaranje insulina je manje-više konstantno i ne zavisi od nivoa šećera u krvi. On se deponuje u vezikule i po potrebi se procesom egzocitoze oslobađa u krvotok, a okidač za ovu reakciju je porast glikemije.</div>]] S obzirom da je [[inzulin|insulin]] osnovni [[hormoni|hormon]] koji reguliše ulazak [[glukoza|glukoze]] iz [[krv]]i u većinu [[ćelija]] (osim u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]]), njegov nedostatak ili smanjeni senzibilitet receptora za insulin igraju glavnu ulogu u nastanku raznih oblika šećerne bolesti. Većina [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]] iz [[hrana|hrane]] se u procesu varenja pretvara u monosaharid (prosti šećer) glukozu i u tom obliku dospeva u [[krv]]. Krvnom strujom ona se prenosi do svih [[ćelija]] organizma i koristi se kao izvor [[energija|energije]], deponuje kao [[glikogen]] ili skladišti kao masno tkivo.<ref name=diabeta/> Kada količina glukoze dostigne određeni nivo (npr. posle obroka), beta-ćelije Langerhansovih ostrvaca pankreasa luče hormon insulin. On omogućava ćelijama da apsorbuju glukozu, a osim toga on predstavlja i osnovni kontrolni signal za konverziju glukoze u glikogen (polisaharid koji se skladišti u [[jetra|jetri]] i mišićnim ćelijama, i po potrebi se ponovo pretvara u glukozu i koristi kao izvor energije). Normalne vrednosti [[šećer]]a u [[krv]]i iznose 3,6-6,1 -{mmol/l}-. Bez insulina, [[glukoza]] ne može ući u ćelije, što uslovljava porast njene koncentracije u [[krv]]i, tj. dovodi do stanja poznatog kao hiperglikemija. Po definiciji, dijabetesom nazivamo stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7,0 -{mmol}- (126 -{mg/dL}-) .<ref name=diabeta/> Hiperglikemija smanjuje mnoge anaboličke procese u organizmu: rast i deobu [[ćelija]], sintezu [[protein]]a, taloženje [[lipidi|masti]] i dr. Osim toga, izaziva poremećaje metabolizma i brojne druge komplikacije i [[bolest]]i. === Uzročnici i faktori rizika === '''Genetika''' Nasledni faktori često igraju glavnu ulogu u pojavi dijabetesa kod određene individue. Oni to čine povećanjem osetljivosti beta-ćelija na [[virus]]e, razvojem autoimunih [[antitelo|antitela]] protiv sopstvenih [[ćelija]] [[pankreas]]a, degenerativnim promenama na ćelijama koje rezultuju promenom strukture i nedelotvornošću [[inzulin|insulina]] i sl.<ref name="r4"/> Sklonost za dijabetes se prenosi direktno na potomke, a ispoljavanje same bolesti može da zavisi i od drugih činilaca u toku života (što je razlog zašto se šećerna bolest ne pojavljuje obavezno kod svih potomaka obolelih).<ref name=diabeta/> '''Gojaznost''' [[Gojaznost]] je jedan od vodećih dijabetogenih faktora, čemu svedoči činjenica da je oko 60% odraslih dijabetičara gojazno.<ref name="r8"/> Kod gojaznih osoba se vremenom smanjuje osetljivost beta-ćelija na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a osim toga smanjuje se i broj insulinskih receptora u ciljnim [[tkivo|tkivima]] (na sopstveni i egzogeni insulin).<ref name="r4"/> Ovo rezultuje smanjenom isporukom šećera ćelijama i posledičnim povećanjem njegovog nivoa u krvi (hiperglikemija). '''Bolesti''' Za razliku od naslednog (primarnog) dijabetesa, postoje oboljenja i stanja u toku kojih se šećerna bolest javlja kao komplikacija. Takva šećerna bolest se naziva sekundarnom, jer se razvija pod direktnim uticajem prisutnog oboljenja ili delovanja štetnih činilaca na organizam.<ref name=diabeta>[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=61&Itemid=27 Uzroci nastajanja šećerne bolesti], pristup 15. septembar 2007.</ref> Takav je slučaj kod hroničnog [[alkoholizam|alkoholizma]], upale ili karcinoma pankreasa, različitih endokrinih poremećaja ([[akromegalija]], [[hipertireoza]], [[Kušingov sindrom]]), hemohromatoze, virusnih oboljenja i dr.<ref name="r8"/> Sekundarni dijabetes nastaje zbog poremećaja u iskorišćavanju šećera u krvi pod uticajem istih onih razloga koji su doveli do razvoja osnovnog oboljenja. '''Trudnoća''' Period [[trudnoća|trudnoće]] predstavlja svojevrstan stres za organizam, koji lako pretvara latentni dijabetes u izraženi poremećaj koji može postati trajan. Ovo stanje poznato je pod imenom gestacioni dijabetes. U trudnoći se javlja smanjena osetljivost prema insulinu (zbog povećanja količine masnih kiselina i glikokortikoida u [[krv]]i) i povećana razgradnja ovog hormona pod dejstvom [[enzim]]a placente. Zdrave trudnice na ovo reaguju povećanim lučenjem insulina, a one sa predijabetesom ili latentnim dijebetesom dobijaju ispoljeni oblik ovog oboljenja. '''Lekovi i hemijski agensi''' U prvu grupu [[lijek|lekova]] koji mogu da utiču na pojavu dijabetesa spadaju lekovi koji se primenjuju kod reumatskih bolesti, hroničnih oboljenja disajnih puteva, nekih bubrežnih i kožnih oboljenja i različitih alergijskih stanja. Druga grupa lekova su preparati koji deluju na povišeni krvni pritisak i bolje mokrenje. Takođe, i oralna kontraceptivna sredstva imaju uticaj na ponašanje šećera u krvi (jatrogeni dijabetes). Postoje i drugi [[lijek|lekovi]], [[hormoni]] i hemijski agensi koji mogu uticati na pojavu šećerne bolesti, ali postupak kontrole u njihovoj primeni dozvoljava blagovremeno otklanjanje poremećaja u ponašanju šećera u krvi.<ref name=diabeta/> '''Ostali faktori''' Pored već pomenutih faktora, postoje i drugi koji pospešuju nastanak ove bolesti: sklonost ka unošenju većih količina slatkiša, smanjena fizička aktivnost, prelazni period kod [[muškarac]]a i [[žena]] (klimakterijum), sklonost ka [[infekcija]]ma, nazebima i zapaljenjima, rađanje krupnog deteta (preko 4 -{kg}-), stres, povrede, hirurške intervencije itd. == Patogeneza == Patogeneza dijabetesa nije jedinstvena, jer se [[bolest]] može javiti na više načina. Zbog toga i postoji nekoliko teorija o nastanku šećerne bolesti: * ''teorija apsolutnog deficita insulina'', prema kojoj se bolest razvija usled prestanka lučenja ovog hormona (uzrok tome može biti npr. potpuno uklanjanje [[pankreas]]a ili neki poremećaj u stvaranju ili sekreciji [[inzulin|insulina]]); * ''autoimuna teorija'' inisistira na činjenici da [[imunski sistem|imuni sistem]] u određenim patološkim slučajevima može da izazove uništenje Langerhansovih ostrvaca i da dovede do posledičnog razvoja dijabetesa. Osim toga, kod ljudi se retko mogu naći i [[antitelo|antitela]] protiv insulina; * ''teorija o antagonistima insulina'' (hormoni, masne kiseline) i dr.<ref name="r8"/> == Stadijumi bolesti == Prema svom toku primarni idiopatski dijabetes se može podeliti u četiri stadijuma: * ''potencijalni dijabetes'' ili ''predijabetes'' je stanje u kome postoji blagi poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, ali se on teško može otkriti standardnim biohemijskim metodama (karakteriše ga normalna glikemija i normalan test opterećenja); * ''latentni'' ili ''stresni dijabetes'' je drugi stadijum u evoluciji šećerne bolesti, koji se može otkriti i dokazati samo pod uticajem stresa; * ''hemijski'' ili ''asimptomatski dijabetes'' se odlikuje normalnim ili blago povišenim nivoom glukoze u krvi na prazan stomak, dok se nakon uzimanja [[hrana|hrane]] javlja izrazita hiperglikemija; * ''manifestni dijabetes'' je završni stadijum bolesti, gde se hiperglikemija može normalizovati samo unošenjem insulina ili primenom drugih terapijskih metoda. Po nekim autorima manifestni oblik bolesti se javlja kada ukupna masa beta-ćelija padne na oko 30% od normalnih vrednosti.<ref name="r8"/><ref name="bg">[http://www.med.bg.ac.rs/dloads/endokrina/21a_Zamaklar.pdf Etiopatogeneza insulin-zavisnog dijabetesa]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Klasifikacija == Za razliku od starih klasifikacija koje su bile bazirane na primenjenoj terapiji (insulin-zavisni i insulin-nezavisni dijabetes) nova klasifikacija više ukazuje na etiopatogenezu bolesti.<ref name="stetoskop"/> Šećerna bolest se na osnovu uzroka i kliničkih manifestacija klasifikuje na dijabetes tip 1 i tip 2. === Dijabetes tip 1 === Dijabetes tip 1 se najčešće javlja kod mlađih osoba (ispod tridesete godine života), i to uglavnom u vreme [[pubertet]]a. U osnovi ovog oboljenja nalazi se autoimuni proces, koji uništava beta-ćelije pankreasa, tako da se javlja odsustvo insulina u cirkulaciji i hiperglikemija.<ref name="tip1">[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-tip-1.html Diabetes mellitus tip 1]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 15. septembar 2007.</ref> S obzirom da je za preživljavanje obolelih neophodno doživotno uzimanje [[inzulin|insulina]], ovaj tip dijabetesa se naziva i insulin-zavisni. Takođe su u upotrebi sinonimi juvenilni i mladalački dijabetes. '''Učestalost''' Oko 9% dijabetičara u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] i 20% u [[Skandinavija|Skandinaviji]] ima ovaj tip šećerne bolesti. Najčešće se javlja kod mladih ljudi, ali može da se javi i kod starijih negojaznih osoba. Najveća incidenca oboljevanja utvrđena je u [[Finska|Finskoj]], a najmanja u [[Japan]]u. Ispitivanja su pokazala da je incidenca dijabetesa tipa 1 povezana sa učestalošću određenih [[antigen]]a -{HLA}- sistema. Bolest se javlja najčešće kod osoba sa nalazom -{DR 3}- i/ili -{DR 4 HLA}- [[antigen]]a. Osim toga značajan je i uticaj faktora životne sredine koji se nadovezuje na genetsku predispoziciju. Tako se beleži češća pojava ovog tipa dijabetesa u jesenjim i zimskim mesecima, kada su češće virusne infekcije. Značajan je takođe i uticaj hormona. Najveća učestalost tipa 1 šećerne bolesti je od jedanaeste do trinaeste godine života, što se povezuje sa povećanim lučenjem hormona rasta i polnih hormona u navedenom periodu, a poznato je da oni imaju dejstvo suprotno [[inzulin|insulinu]].<ref name="tip1"/> '''Uzroci nastanka''' Radi se o kataboličkom poremećaju kod koga je cirkulišući insulin praktično odsutan, glukagon je povišen i beta-ćelije pankreasa ne mogu da odgovore ni na jedan stimulus. U odsustvu insulina tri glavna ciljna [[tkivo|tkiva]] na insulin (jetra, mišići i masno tkivo) ne samo da ne mogu da apsorbuju hranljive sastojke već iz svojih depoa oslobađaju [[glukoza|glukozu]], aminokiseline i masne kiseline u krvotok. Promene u metabolizmu [[lipidi|masti]] dovode do produkcije i akumulacije ketona. Ovo stanje gladovanja može biti prekinuto samo davanjem insulina. Tip 1 dijabetes nastaje kao posledica infektivnih ili toksičnih faktora spoljašnje sredine, koje u genetski predisponirane osobe aktiviraju [[imunski sistem|imuni sistem]] koji uništava beta-ćelije. Faktori spoljašnje sredine uključuju [[virus]]e (zaušci, rubeole, koksaki virus -{B4}-), toksične hemijske agense i druge citotoksine kao što je hidrogen-cijanid.<ref name="tip1"/> '''Simptomi''' Osnovni simptomi su: povećana diureza (količina izlučene mokraće), noćno mokrenje kod dece sa novootkrivenim dijabetesom, žeđ, zamagljenje vida, gubitak težine (uprkos normalnom ili povećanom apetitu), umor, slabost, posturalna hipotenzija i dr. Kod naglog početka [[bolest]]i, tj. naglo nastalog teškog insulinskog deficita, simptomi brzo progrediraju. Kada se insulinska deficitarnost razvija polako bolesnici su relativno stabilni, a klinički nalaz je minimalan.<ref name="tip1"/> === Dijabetes tip 2 === V. glavni članak [[dijabetes melitus tip 2]] Ovaj oblik dijabetesa se ranije nazivao insulin-nezavisnim. On nastaje kao posledica različitih abnormalnosti na nivou perifernih [[tkivo|tkiva]] i čini oko 90% svih slučajeva dijabetesa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="savremeni">[http://www.stetoskop.info/intervjui/savremena-terapija-dijabetesa.html Savremena terapija dijabetesa], pristup 25. septembar 2007.</ref> Pacijenti koji obolevaju od ovog oblika šećerne bolesti su obično stariji od 40 godina (incidenca je najveća od 65. do 74. godine života) i najveći broj njih je gojazan. Njima nije potreban insulin za preživljavanje, ali se vremenom smanjuje insulinska sekrecija pa je potreban insulin radi postizanja optimalne glikoregulacije.<ref name="tip2"/> '''Učestalost''' Prevalenca diabetesa tipa 2 je usko povezana sa pojavom [[gojaznost]]i. Prava [[epidemija]] gojaznosti koja je prisutna širom [[zemlja (planet)|sveta]] posebno u visoko industrijalizovanim zemljama i zemljama u razvoju predstavlja jedan od najznačajnijih faktora nastanka dijabetesa. Srednja učestalost dijabetesa iznosi 2-5%, najmanja je u seoskim područjima [[Narodna Republika Kina|Kine]] (ispod 1%), a najveća među Pima Indijancima u Severnoj Americi (oko 50%). O učestalosti dijabetesa u našoj zemlji nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da ona iznosi oko 3%, pri čemu je najveća u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Oko 90% svih obolelih od dijabetesa čine oboleli od dijabetesa tipa 2.<ref name="tip2"/> '''Uzroci nastanka''' Smanjena osetljivost na insulin prisutna je kod najvećeg broja obolelih sa tipom 2 dijabetesa nezavisno od telesne težine i povezuje se sa nekoliko faktora: genetskim činiocima (još nedefinisanim) koji vremenom sve više dobijaju na značaju, sedeternim načinom života, abdominalnom visceralnom gojaznošću itd. Postoje dve osnovne grupe pacijenata sa tipom 2 dijabetesa: gojazni i negojazni tip. Prevalenca gojaznosti varira među različitim rasama, kontinentima, kulturama, stepenu ekonomskog razvoja itd. Oko 70% osoba u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Evropa|Evropi]] sa novootkrivenim dijabetesom je gojazno, dok je taj broj u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i [[Japan]]u dvostruko manji. Ovi pacijenti pokazuju smanjenu osetljivost na dejstvo [[inzulin|insulina]] što posebno kolerila sa abdominalnom gojaznošću. Često je prisutna hiperplazija beta-ćelija tako da je prisutan normalni ili pojačani insulinski odgovor na glukozu u ranoj fazi bolesti. Kasnije dolazi do smanjene sekrecije beta-ćelija. Oko 30% tip 2 dijabetičara je negojazno, mada njihov procenat varira u zavisnosti od ranije navedenih faktora. U ovih bolesnika veći problem predstavlja smanjena sekrecija insulina, ali se takođe može utvrditi i insulinska rezistencija na postreceptorskom nivou.<ref name="tip2">[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-tip-2.html Diabetes mellitus tip 2], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Simptomi''' Klasični simptomi prisutni kod tipa 1 se mogu naći i kod ovog oblika šećerne bolesti, ali retko na njenom početku. Većina pacijenata ima podmukli početak bolesti, koji može biti asimtomatski godinama, posebno kod gojaznih osoba gde se bolest najčešće otkriva slučajno prilikom rutinskih analiza. Negojazni pacijenti sa blagom formom dijabetesa nemaju karakterističan fizikalni nalaz u vreme otkrivanja dijabetesa.<ref name="tip2"/> === Gestacioni dijabetes === {{main|Gestacioni dijabetes}} Gestacioni dijabetes je oblik šećerne bolesti, koji nastaje usled neadekvatne sekrecije [[inzulin|insulina]] i produkcije hormona posteljice koji blokiraju njegovo dejstvo. Javlja se tokom [[trudnoća|trudnoće]] i dijagnostifikuje se uglavnom posle 24. nedelje trudnoće, mada može i ranije. Obično se povlači šest nedelja nakon porođaja, jer mu je glavni uzrok upravo trudnoća. Iako je prolazan, ovaj tip šećerne bolesti može da ugrozi zdravlje fetusa ili majke, a kod 20-50% žena sa ovim oboljenjem kasnije u životu se javlja dijabetes tip 2.<ref name="bebac">[http://www.bebac.com/index.php?show=category&int_catID=47 Gestacijski dijabetes], pristup 28. novembar 2007.</ref> Gestacioni dijabetes se javlja u 2-5% svih [[trudnoća]]. Iako je ovo prolazna bolest koja se uspešno leči, kod nelečenog oblika mogu se javiti problemi sa plodom (makrozomija, fetalne malforacije i kongenitalne srčane mane). U svakom slučaju, trudnoća sa šećernom bolešću je visoko rizična, i zahteva intenzivnu kontrolu i terapiju za vreme celog njenog trajanja, kao i u toku porođaja.<ref name="yumama">[http://www.yumama.com/trudnoca/oboljenja/strana.php?s=dijabetes Oboljenja u trudnoći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016140518/http://yumama.com/trudnoca/oboljenja/strana.php?s=dijabetes |date=2007-10-16 }}, pristup 15. septembar 2007.</ref> === Ostali tipovi === Postoji nekoliko retkih tipova dijabetesa, koji po svojim karakteristikama ne mogu biti svrstani u neku od gornjih kategorija. Uzrokuju ih sledeći faktori: * genetski defekti na beta-ćelijama; * genetski uslovljena rezistencija na insulin, koja može biti povezana sa lipodistrofijom (nepravilnim deponovanjem telesnih masti); * bolestima pankresa, kao npr. cistična fibroza; * hormonalni poremećaji; * hemikalije ili lekovi. == Komplikacije == {{main|Hronične komplikacije šećerne bolesti}} Šećerna bolest je uzrok brojnih komplikacija koje dovode do invaliditeta, kao i do povećanog morbiditeta i mortaliteta. '''Hiperglikemijska koma''' ''Hiperglikemijska'' ili ''dijabetesna koma'' je najteža i najozbiljnija akutna komplikacija ove bolesti. [[Koma]] označava stanje bolesnika bez svesti, a za njen razvoj je potrebno nekoliko dana (izuzev kod dece). Komi obično prethode hiperglikemija i acetonurija (prisustvo [[aceton]]a u urinu), mada to nije pravilo. Stanje pre pojave dijabetesne kome nosi naziv prekoma. Nju karakterišu sledeći znaci: hiperglikemija (veoma visok šećer u krvi), acetonemija (aceton u krvi), apatija, umor, pospanost, smanjeno reagovanje na direktne nadražaje (stavljanje ruke na čelo, obraz, štipanje i dr).<ref name="koma">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=87 Hiperglikemijska koma], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Hipoglikemija''' ''Hipoglikemija'' je pojava koju odlikuje nagli pad [[šećer]]a u [[krv]]i. Karakterišu je: zbunjenost, otežana orijentacija, lupanje [[srce|srca]], trnjenje usne ili jezika, jak osećaj gladi, znojenje, drhtavica, preterane emotivne reakcije i dr. Obično nastaje iznenada i mogu da je uzrokuju: preskakanje obroka posle uzete doze insulina, uzimanje veće doze hormona od propisane itd.<ref name="d2">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=30&Itemid=88 Hipoglikemija], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Ketonurija''' ''Ketonurija'' (acidonurija ili ketoacidoza) označava prisustvo [[aceton]]a u [[krv]]i, što predstavlja ozbiljnu komplikaciju ove bolesti. Aceton je štetna materija nastala prerađivanjem [[lipidi|masti]], kiselog je karaktera pa utiče na pad -{pH}- vrednosti krvi, što ima nepovoljan uticaj na rad vitalnih organa ([[mozak]], [[jetra]], [[srce]], [[bubreg|bubrezi]] i dr). Ovo stanje je često povezano sa hiperglikemijom, a karakterišu ga sledeći znakovi i simptomi: acetonurija, acetonski zadah, gubitak telesne težine, brzo zamaranje, pojačano mokrenje, žeđ itd.<ref name="d3">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=90 Ketonurija i ketoacidoza], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Očne bolesti''' [[Datoteka:Fundus photo showing focal laser surgery for diabetic retinopathy EDA10.JPG|thumb|desno|200px|Dijabetesna retinopatija]] [[Datoteka:AMI pain front.png|thumb|desno|200px|Bol iza grudne kosti]] ''Dijabetesna retinopatija'' je oboljenje koje nastaje zbog izražene mikroangiopatije (oštećenja kapilara) u [[mrežnjača|mrežnjači]]. Vremenom oboljenje napreduje, dovodi do oštećenja vida, a u najtežim slučajevima može da dođe i do slepila. ''Dijabetesna katarakta'' se odlikuje zamućenjem sočiva [[oko|oka]] i posledičnim gubitkom oštrine vida. Uglavnom se javlja kod starijih osoba. ''Glaukom'' je očno oboljenje koga karakteriše povećana pigmentacija kanala oka koji služe za oticanje tečnosti i leči se hirurškim putem uz korišćenje veštačkih suza.<ref name="d4">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=41&Itemid=91 Očna oboljenja], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Promene na koži''' Kod dijabetičara se usled loše regulacije nivoa glukoze u krvi mogu javiti brojne promene na [[kožni sistem|koži]]: ''čirevi'', ''gljivične infekcije'', ''plikovi'' različite veličine, ''crvenilo'', ''smanjena osetljivost prema toploti'', ''žuljevi'' na stopalima i dr.<ref name="d5">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=34&Itemid=94 Promene na koži], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Kardiovaskularne komplikacije''' Bolesti srca i krvnih sudova su česta komplikacija kod svih oblika šećerne bolesti. U vodeće kardiovaskularne komplikacije se ubrajaju: * ''hipertenzija'' (povišeni krvni pritisak) je u početku nestalna (labilna) a vremenom postaje stalna komplikacija dijabetesa, koja može nepovoljno da utiče na brojna druga sistemska oboljenja; * ''koronarna bolest'' je komplikacija u čijoj osnovi leži suženje [[krvni sudovi|krvnih sudova]] koje izaziva ishemiju srčanog mišića, bol iza grudne kosti, brzo zamaranje i radnu nesposobnost; * ''infarkt miokarda'' je teška komplikacija, koja može ali ne mora da se završi fatalno; * ''moždani udar'' je još jedna ozbiljna komplikacija, koju izaziva prskanje ili začepljenje moždanih krvnih sudova; * ''gangrena'' na stopalima itd.<ref name="d6">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=71&Itemid=96 Bolesti srca], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Bolesti bubrega''' [[Datoteka:Nodular glomerulosclerosis.jpeg|thumb|desno|200px|Dijabetesna nefropatija - preparat]] {{main|Dijabetesna nefropatija}} ''Dijabetesna nefropatija'' je oboljenje [[bubreg]]a koje se uvek javlja obostrano. Ovo oboljenje je podmuklo i obično počinje neprimetno. To je jedna od poznih komplikacija dijabetesa i obično joj prethodi bar desetak godina trajanja šećerne bolesti. Češće se ispoljava kod pacijenata koji imaju izraženu hipertenziju. [[Dijabetesna nefropatija]] može da dovede do oštećenja bubrežne funkcije, povećanja uremije i nekada do uremijske kome. ''Papilarna nekroza'' je komplikacija karakteristična za mlađe dijabetičare. Oboljenje je vrlo ozbiljne prirode i pojavljuje se naglo kod bubrega koji imaju prisutnu dijabetesnu nefropatiju. Razvoj bolesti počinje oštrim bolom u slabinama, koji može da se širi prema preponama, praćenim temperaturom i pojavom krvi u mokraći (nekada mokraća izgleda kao čista krv).<ref name="d7">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=98 Bolesti bubrega], pristup 15. septembar 2007.</ref> '''Sindrom dijabetesnog stopala''' [[Datoteka:Offene Wunde bei einem diabetischen Fußsyndrom.jpg|thumb|desno|200px|Sindrom dijabetesnog stopala]] {{main|Dijabetesno stopalo}} ''Dijabetesno stopalo'' je posledica neuro-ishemijskih promena, koje se mogu iskomplikovati i dodatnom [[infekcija|infekcijom]]. Pojava čireva (ulceracija) na stopalu, zatim nastanak gangrene i posledične amputacije su značajni uzroci morbiditeta i invalidnosti kod osoba obolelih od šećerne bolesti. Ove komplikacije predstavljaju veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem i značajno smanjuju kvalitet života obolelog. [[Dijabetesno stopalo]] se klinčki manifestuje u vidu: čireva (sa infekcijom ili bez nje), tipičnog deformiteta stopala, pojave hroničnog otoka, ishemijskih promena, pa sve do nastanka nekroze (obamiranja pojedinih delova stopala) i gangrene.<ref name="stopalo">[http://www.stetoskop.info/medicinske-aktuelnosti/hronicne-komplikacije-dijabetesa.html Hronične komplikacije dijabetesa], pristup 25. septembar 2007.</ref> '''Neplodnost''' Istraživači sa Kraljičinog Univerziteta u [[Belfast]]u su otkrili da je kod dijabetičara masa [[spermij|spermatozoida]] smanjena, dok su ostali parametri, kao što su produkcija i koncentracija sperme, oblik spermatozoida i njihova struktura i pokretljivost, normalni. Ipak, otkriveno je mnogo više oštećenja u strukturi [[DNK]] spermatozoida kod obolelih od dijabetesa.<ref name="impot">[http://www.medicabulum.com/index.php?option=com_content&task=view&id=28&Itemid=31 Dijabetes dovodi do narušavanja kvaliteta sperme], pristup 27. novembar 2007.</ref> Ova oštećenja mogu smanjiti plodnost [[muškarac]]a i biti povezana sa čestim pobačajima u trudnoćama izazvnanim ovakvim spermatozoidima. == Dijagnostika == Uobičajeni metodi [[dijagnostika|dijagnoze]] šećerne bolesti su bazirani na različitim hemijskim (laboratorijskim) testovima urina i krvi.<ref name="r4"/> Nekoliko studija je sa sigurnošću dokazalo da učestalost i težina hroničnih komplikacija zavise od stepena regulacije glikemije. Kao parametri za procenu glikoregulacije služe glikemija pre jela, postprandijalno (2 sata nakon jela) i glikozilisani hemoglobin -{A1c}- ([[hemoglobin]] koji se vezuje za [[glukoza|glukozu]]). Kod zdravih osoba ispod 6% hemoglobina se vezuje za glukozu, dok se kod dijabetičara, proporcionalno visini šećera u krvi, povećava i procenat vezanog hemoglobina. Tokom kontrole glikemije potrebno je uzeti sve ove parametre u obzir.<ref name="savremeni"/> === Određivanje glikemije === Glikemija (nivo glukoze u krvi) je osnovni parametar za postavljanje [[dijagnostika|dijagnoze]] i procenu kontrole dijabetesa. Normalne vrednosti glikemije ujutru našte (na prazan stomak) se kreću u granicama 3,9-6,1 -{mmol/l}-. U ovoj analizi plazma ili serum iz venske krvi imaju prednost nad određivanjem glikemije pune krvi, pošto na nih hematokrut nema uticaj. Nivo glukoze iznad pomenute gornje granice (odnosno preko 7,22 -{mmol/l}-) ukazuje na prisustvo šećerne bolesti ili neke druge varijante dijabetesa (pituitarni ili adrenalni).<ref name="stetoskop"/> === Oralni glukoza tolerans test === Nakon unošenja [[glukoza|glukoze]] u organizam zdravih osoba dolazi do porasta nivoa šećera u [[krv]]i u fiziološkim granicama (maksimum 7,7 -{mmol/l}-) i pada na početne vrednosti u periodu od 2 sata. Kod dijabetičara pak dolazi do prelaska ove granice i pojave viših vrednosti, tako da je test tolerancije glukoze abnormalan. Osim toga, potrebno je često 4-6 sati da bi glikemija ponovo pala na osnovnu vrednost.<ref name="r4"/> === Acetonski zadah === U teškim oblicima dijabetesa male količine acetosirćetne [[kiselina|kiseline]] se pretvaraju u [[aceton]], koji je lako isparljiv i kao takav je prisutan u izdahnutom [[vazduh]]u. Stoga se često dijagnoza šećerne bolesti može postaviti jednostavnim detektovanjem acetona u pacijentovom dahu. === Pregled urina === Pregled urina kod dijabetičara je veoma značajan i često korišćen postupak za praćenje [[metabolizam|metabolizma]] [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]]. U te svrhe koriste se: kvalitativno dokazivanje glikozurije (prisustvo glukoze u mokraći), dokazivanje ketonskih tela, pregled urina pomoću test trake itd.<ref name="r13">Lj. Babić, R. Borota, A. Lučić: ''Priručnik praktičnih i seminarskih vežbi iz patološke fiziologije'', ("CIP" Novi Sad, 2004.) {{ISBN|86-7197-217-8}} COBISS.SR-ID 198462215</ref> == Lečenje == [[Datoteka:Insulin Application.jpg|thumb|desno|200px|Aplikacija insulina]] Osnovni cilj u [[terapija|terapiji]] dijabetesa je otklanjanje subjektivnih tegoba, sprečavanje akutnih i odlaganje hroničnih (vaskularnih) komplikacija, čime se produžava život obolelih, ali i poboljšava njegov kvalitet. Da bi se u tome uspelo teži se postizanju približno normalnih vrednosti glikemije (glukoze pre i posle jela), lipida, krvnog pritiska i dr.<ref name="stetoskop"/> U lečenju šećerne bolesti koristi se nekoliko pristupa: * insulin u kombinaciji sa dijetom, * medikamenti (tablete) u kombinaciji sa dijetom, i * samo dijeta. Izbor načina lečenja zavisi od: uzrasta pacijenta, težine bolesti, uhranjenosti i stepena fizičke kondicije. === Dijeta === Dijeta predstavlja osnovu u lečenju dijabetesa. Kod gojaznih tip 2 dijabetičara, gubitak težine je jedan od osnovnih ciljeva, kao i normalizovanje glikemije, lipida i krvnog pritiska. Ostvarivanjem prvog cilja značajno se doprinosi i ostvarivanju ostalih ciljeva u [[terapija|terapiji]].<ref name="stetoskop"/> Dijeta mora biti individualno prilagođena načinu života, navikama u ishrani i drugim specifičnim zahtevima, a posebno stanju [[cirkulatorni sistem|kardiovaskularnog sistema]]. Periodične kontrole pacijenata u savetovalištu za dijabetičare omogućuju korigovanje dijete u skladu sa tokom i razvojem bolesti. Neophodno je odrediti: energetske potrebe, ciljnu telesnu masu, vrstu terapije, ekonomska, kulturološka, verska ograničenja dijetoterapije, intoleranciju na neke namirnice i sl.<ref name="abcd">[http://www.stetoskop.info/pravilna-ishrana/23.html Preporuke za ishranu obolelih od dijabetesa], pristup 5. februar 2008.</ref> Pre svega se ograničava unos [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]] (55-60% od ukupne količine hrane), pravilno se odmerava potreba za unos [[lipidi|masti]] (< 30%), [[holesterol]]a (< 300 -{mg}- dnevno ili > 25 -{g/1000 kcal}-) i naročito se vodi računa o dovoljnom unosu [[protein|belančevina]] (0,8 -{g/kg}- telesne mase) koje služe kao gradivni materijal.<ref name="dijeta">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=82&Itemid=32 Dijeta], pristup 15. septembar 2007.</ref><ref name="fgh">-{Diet, Nutrition and the Prevention of Chronic Diseases: Report of the WHO Study Group, Techn. Rep. Series No. 797, WHO, 1990}-</ref> Ciljevi dijetoterapije dijabetesa su: * obezbeđivanje optimalne količine hranljivih materija, * obezbeđivanje optimalnog energetskog unosa, * dostizanje i održavanje poželjne telesne mase, * usklađivanje preporuka sa navikama i ukusom, * usklađivanje preporuka u odnosu na dostupnost pojedinih namirnica, * usklađivanje ishrane sa posebnim fiziološkim stanjima, * prilagođavanje dijete posebnim terapijskim zahtevima, * održavanje glikemije u fiziološkim granicama, * održavanje nivoa lipida u krvi u poželjnim granicama, * sprečavanje akutnih i odlaganje hroničnih komplikacija.<ref name="abcd"/> === Medikamenti === Svi [[lijek|lekovi]] u tabletama (pilule), koji se upotrebljavaju za lečenje šećerne bolesti nose zajednički medicinski naziv oralni ili peroralni antidijabetici. Ovi lekovi se primenjuju samo kod onih dijabetičara kod kojih [[ćelija|ćelije]] stvaraju [[inzulin|insulin]], ali ga proizvode u nedovoljnoj količini za potrebe organizma u metabolizmu šećera. Neki [[oralni antidijabetici]] ispoljavaju svoje delovanje utičući direktno na [[pankreas]], drugi razvijaju svoj uticaj preko delovanja na periferiju (uticaj na preradu glukoze u ćelijama), neki utiču na poboljšanje senzitivnosti organizma na insulin ili usporavaju varenje ugljenih hidrata itd. Prema dužini delovanja svi tabletirani lekovi se dele na: * kratkodelujuće (dužina delovanja od 7 do 10 časova), i * dugodelujuće (dužina delovanja do 36 časova). Količinu i vrstu leka u odnosu na stanje šećerne bolesti određuje lekar specijalista (dijabetolog, endokrinolog, internista, specijalista opšte medicine) ili lekar opšte prakse. Oralni antidijabetici se uzimaju neposredno posle uzetog obroka, kako bi svojim delovanjem podstakli odgovarajuće ćelije pankreasa na "dopunsko" izlučivanje insulina.<ref name="lekovi">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=83&Itemid=33 Tabletirani lekovi], pristup 15. septembar 2007.</ref> === Insulin === Sve vrste industrijski proizvedenog [[inzulin|insulina]] imaju određeno vreme delovanja i dele se u šest glavnih grupa:<ref name="insulin">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=32&Itemid=38 Vrste insulina], pristup 15. septembar 2007.</ref> {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |colspan=1 rowspan=2 | [[Datoteka:Inzulín.jpg|center|150px|Insulin]] |! style="background:#ABCDEF" colspan=3 align="center" | '''VRSTE I DELOVANjE INSULINA''' |- |colspan=1 align="center"|'''Početak dejstva''' |colspan=1 align="center"|'''Period dejstva''' |colspan=1 align="center"|'''Prestanak delovanja''' |- |align="left"|Brzodelujući insulin |align="center"|5 – 15 -{min}- |align="center"|45 - 90 -{min}- |align="center"|3 – 5 -{h}- |- |align="left"|Kratkodelujući insulin |align="center"|30 -{min}- |align="center"|2 - 5 -{h}- |align="center"|5 – 8 -{h}- |- |align="left"|Srednjedelujući insulin |align="center"|1 – 3 -{h}- |align="center"|6 - 12 -{h}- |align="center"|16 – 24 -{h}- |- |align="left"|Dugodelujući insulin |align="center"|4 – 6 -{h}- |align="center"|8 - 20 -{h}- |align="center"|24 – 28 -{h}- |- |align="left"|Veoma dugodelujući insulinski analog (Lantus) |align="center"|1 -{h}- |align="center"|24 -{h}- |align="center"|24 -{h}- |- |align="left"|Veoma dugodelujući insulinski analog (Levemir) |align="center"|2 -{h}- |align="center"|18 -{h}- |align="center"|18 -{h}- |- |align="left"|Mikstardi insulina (kombinacija kratkodelujućeg i dugodelujućeg) |align="center"|30 -{min}- |align="center"|7 - 12 -{h}- |align="center"|16 - 24 -{h}- |} [[Datoteka:Inzulínová pera.jpg|thumb|desno|200px|"Penkala"]] [[Datoteka:Insulin pump with infusion set.jpg|thumb|desno|200px|Insulinska pumpa]] U prošlosti se za terapiju koristio insulin dobijen iz pankreasa [[životinje|životinja]]. Međutim, u novije vreme je procesom rekombinantne [[DNK]] tehnike proizveden humani insulin koji se pokazao znatno boljim. Naime, kod mnogih pacijenata se razvija imunost i senzitizacija na insulin životinja tako da je njegova upotreba ograničena. Najbolji i najprirodniji način lečenja šećerne bolesti je uzimanje insulina. Odrasli dijabetičar u svakodnevnoj praksi koristi potkožno tkivo za davanje insulina (abdomen, nadlaktice, butina, zadnjica). Injekcija se daje pod kožu na mestima na kojima je davanje injekcija ove vrste bezopasno. Osim klasičnih špriceva, u poslednje vreme se koriste i plastične brizgalice ("penkala"). Insulinska pumpa je aparat koji se koristi za automatsko ubrizgavanje određene vrste i količine insulina u zadato vreme. Ubrizgavanje se vrši putem tankog plastičnog ili teflonskog katetera dužine od 60 do 110 -{cm}-, koji na svom kraju ima malu iglu ili plastičnu kanilu (cevčicu). Aparat nije u potpunosti automatizovan, jer pacijent sam određuje dozu u zavisnosti od visine glikemije i vrste namirnica u obrocima. Insulinska pumpa je precizan i vrlo fleksibilan način regulacije šećerne bolesti i ona omogućava dijabetičaru održavanje odličnog nivoa šećera u krvi i normalan život. Komplikacije izazvane loše regulisanim dijabetesom se ređe javljaju, a ukoliko su već prisutne njihovo dalje napredovanje je svedeno na najmanju moguću meru.<ref name="pumpa">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=47&Itemid=42 Insulinska pumpa], pristup 15. septembar 2007.</ref> === Hirurške metode === Dijabetes tip 2 može se u roku od nekoliko dana izlečiti gastričnim bajpasom kod 80-100% gojaznih pacijenata, kao i kod određenog broja [[čovjek|ljudi]] normalne telesne težine. Ovo nije posledica gubitka kilograma, jer se taj efekat javlja tek kasnije.<ref name="bajpas">Rubino F, Gagner M (2002). "Potential of surgery for curing type 2 diabetes mellitus". Ann. Surg. 236 (5): 554-9</ref> Nakon ovog hirurškog zahvata stopa smrtnosti kod dijabetičara se smanjuje za čak 40%.<ref name="bajpas2">Sjöström L, Narbro K, Sjöström CD, et al (2007). "Effects of bariatric surgery on mortality in Swedish obese subjects". N. Engl. J. Med. 357 (8): 741-52</ref> === Samokontrola === [[Datoteka:Glukometr OT.jpg|thumb|desno|200px|Glukometar]] Obuku (edukaciju) dijabetičara za samokontrolu bolesti obavlja lekar endokrinolog ili njegovi saradnici. Program samokontrole obuhvata sledeće: * kontrolu telesne težine; * poseban režim ishrane; * fizičku aktivnost; * davanje insulina ili uzimanje tabletiranih lekova; * redovno (poželjno svakodnevno) merenje visine šećera u krvi; * pregled mokraće ili krvi putem tračica za određivanje visine ketona (acetona); * evidenciju rezultata dobijenih kontrolnim pregledima; * korišćenje odgovarajućih [[minerali|minerala]], [[vitathumb|vitamina]] i [[antioksidansi|antioksidanasa]].<ref name="samokontrola">[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=47 Kontrola šećerne bolesti], pristup 15. septembar 2007.</ref> == Prevencija == Primarna prevencija dijabetesa tip 1 može se realizovati preko "visoko rizičnog" ili "populaciono baziranog" pristupa. Pristup visokog rizika uključuje identifikaciju rizičnih pojedinaca (rođaci prvog i drugog stepena), a zatim prevenciju početka bolesti uticajem na genetsku osetljivost ili precipitirajuće faktore spoljašne sredine. Populaciono baziran pristup je mnogo teži i cilj mu je modifikacija stila života ili eliminacija spoljašnih faktora, za koje je poznato da su faktori rizika za dijabetes tip 1. Glavni problem u prevenciji primenom "visoko rizičnog" pristupa je da se samo 12-15% bolesti javlja u porodici, a čak 85% sporadično.<ref name="tip1"/> Istraživanje iz [[1980]]. godine je pokazalo da dojenje u velikoj meri smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti.<ref name="eng28">Borch-Johnsen K, Joner G, Mandrup-Poulsen T, Christy M, Zachau-Christiansen B, Kastrup K, Nerup J (1984). "Relation between breast-feeding and incidence rates of insulin-dependent diabetes mellitus. A hypothesis". Lancet 2 (8411): 1083-6</ref> Istraživanje je obuhvatilo i druge vrste nutrijenasa, ali je kod veoma malog broja pronađena čvrsta veza između njihovog konzumiranja i nastanka dijabetesa tip 1.<ref name="eng29">Virtanen S, Knip M (2003). "Nutritional risk predictors of beta cell autoimmunity and type 1 diabetes at a young age". Am J Clin Nutr 78 (6): 1053-67</ref> Rizik od nastanka dijabetesa tip 2 može se u velikoj meri smanjiti uvođenjem dijetnog režima ishrane i povećanjem fizičke aktivnosti.<ref name="eng30">Lindström J, Ilanne-Parikka P, Peltonen M, Aunola S, Eriksson J, Hemiö K, Hämäläinen H, Härkönen P, Keinänen-Kiukaanniemi S, Laakso M, Louheranta A, Mannelin M, Paturi M, Sundvall J, Valle T, Uusitupa M, Tuomilehto J (2006). "Sustained reduction in the incidence of type 2 diabetes by lifestyle intervention: follow-up of the Finnish Diabetes Prevention Study.". Lancet 368 (9548): 1673-9</ref><ref name="eng50">Knowler W, Barrett-Connor E, Fowler S, Hamman R, Lachin J, Walker E, Nathan D (2002). "Reduction in the incidence of type 2 diabetes with lifestyle intervention or metformin.". N Engl J Med 346 (6): 393-403</ref> Različite studije (''-{Finish Diabetes Prevention Study, Stocholm Diabetes Prevention Program}-'' i sl) su pokazale da se najbolji rezultati dobijaju kombinacijom primene individualno podešene dijete i povećane kontrolisane fizičke aktivnosti.<ref name="study">[http://www.med.bg.ac.rs/dloads/endokrina/22_Djordjevic.pdf Prevencija insulin-nezavisnog (tip 2) dijabetesa]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Za prevenciju ovog tipa bolesti je veoma značajan i [[magnezij]]um.<ref name="eng33">van Dam RM, Hu FB, Rosenberg L, Krishnan S, Palmer JR (2006). "Dietary calcium and magnesium, major food sources, and risk of type 2 diabetes in U.S. black women". Diabetes Care 29 (10): 2238-43</ref> == Epidemiološki status == Prema saopštenju [[WHO|Svetske zdravstvene organizacije]] u [[2006]]. godini je od dijabetesa bolovalo najmanje 171 milion ljudi širom [[zemlja (planet)|sveta]]. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.<ref name="batu">[http://www.batut.org.yu/activenews_view.asp?articleID=130 Incidenca i mortalitet od dijabetesa u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071117054224/http://www.batut.org.yu/activenews_view.asp?articleID=130 |date=2007-11-17 }}, pristup 27. novembar 2007.</ref> Incidenca je u naglom porastu, pa se procenjuje da će do 2030. ovaj broj biti udvostručen. U [[Srbija|Srbiji]] je u isto vreme broj dijabetičara iznosio oko 500.000 (što predstavlja 6,7% populacije) sa tendencijom daljeg porasta.<ref name="savremeni"/> Od ukupnog broja obolelih, oko 90% ili više boluje od dijabetesa tip 2. Pri tome, najmanje polovina obolelih nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest.<ref name="batu"/> Šećerna bolest je prisutna svuda u svetu, a posebno je izražena u razvijenim zemljama. Ipak, najveći porast broja obolelih se očekuje u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. Američka dijabetološka asocijacija je objavila da približno 18,3% ljudi starijih od 60 godina ima ovu bolest.<ref name="seniors">[http://www.dlife.com/dLife/do/ShowContent/daily_living/seniors/ Seniors and Diabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519084329/http://www.dlife.com/dLife/do/ShowContent/daily_living/seniors/ |date=2007-05-19 }}, pristup 14. maj 2007.</ref> Dijabetes je u Srbiji peti vodeći uzrok [[stopa smrtnosti|smrtnosti]], a na godišnjem nivou od ove bolesti umre približno 2500 osoba. Stvaran broj umrlih je daleko veći, imajući u vidu da oboleli od dijabetesa najčešće umiru od [[srčani udar|infarkta]], [[moždani udar|šloga]] i hronične bubrežne insuficijencije. Poslednjih 20 godina uočen je značajan porast umiranja od ovog oboljenja, a očekuje se da se ovakav trend nastavi i u narednom periodu, prevashodno zbog visoke učestalosti faktora rizika.<ref name="batu"/> == Rezolucija Ujedinjenih nacija == Na Generalnoj skupštini [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] održanoj [[20. 12.|20. decembra]] [[2006]]. godine jednoglasno je usvojena ''Rezolucija o dijabetesu''.<ref name="rezolucija">[http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html Rezolucija o dijabetesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128054335/http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html |date=2007-11-28 }}, pristup 29. novembar 2007.</ref> Prvi put je jedno nezarazno [[bolest|oboljenje]] označeno kao globalni problem koji se tretira poput infektivne epidemije. Sve države sveta pozvane su da formiraju nacionalnu politiku [[prevencija|prevencije]], [[terapija|lečenja]] i brige za obolele od dijabetesa u skladu sa stepenom razvijenosti sistema zdravstvene zaštite. Ideju za kampanju, koja je prethodila usvajanju rezolucije, dala je šesnaestogodišnja Klara Rozenfild u toku kongresa [http://www.idf.org Međunarodne dijabetološke federacije] u [[Pariz]]u [[2003]]. godine. Rezolucija ima za cilj da se: * poveća opšta svest o dijabetesu na globalnom nivou, * jasnije sagledaju humane, socijalne i ekonomske posledice ove bolesti, * dijabetes postane prioritet u zdravstvenoj politici pojedinih zemalja, * primene isplative strategije za prevenciju dijabetesnih komplikacija, * primene realne strategije u javnom zdravlju u cilju prevencije dijabetesa * prepoznaju grupe sa specifičnim potrebama i * intenziviraju istraživanja svih terapijskih mogućnosti.<ref name="unite">[http://www.diabetes.org.rs/pod01.htm Zajedno za dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511000845/http://www.diabetes.org.rs/pod01.htm |date=2009-05-11 }}, pristup 27. novembar 2007.</ref><ref name="izzzns">[http://www.izzzns.org.yu/14Nov-2007.htm Institut za javno zdravlje Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080205035801/http://www.izzzns.org.yu/14Nov-2007.htm |date=2008-02-05 }}, pristup 27. novembar 2007.</ref> [[Svetski dan dijabetesa|Svetski dan borbe protiv dijabetesa]] ([[14. 11.|14. novembar]]) je uvršten u zvanični kalendar UN i ovaj datum se obeležava širom [[zemlja (planet)|sveta]].<ref name="world">[http://www.worlddiabetesday.org Svetski dan borbe protiv dijabetesa], pristup 26. novembar 2007.</ref>. S obzirom da je [[plavo|plava]] zvanična boja Ujedinjenih nacija, na taj dan je [[2007]]. veliki broj znamenitosti bio osvetljen plavim reflektorima ([[Empajer stejt bilding]], [[Slapovi Niagare|Nijagarini vodopadi]], [[Tokijo|Tokijski]] toranj, zgrada Opere u [[Sydney|Sidneju]], most preko [[Bosfor]]a i dr). U ovoj globalnoj kampanji je učestvovao i [[Beograd]] ([[Dom Narodne skupštine Republike Srbije]], statua [[Pobednik (spomenik)|Pobednika]] na [[Kalemegdan]]u) i drugi gradovi u [[Srbija|Srbiji]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Diabetes mellitus}} * [http://www.who.int/nutrition/topics/dietnutrition_and_chronicdiseases/en/ Diet, Nutrition and the prevention of chronic diseases] (including diabetes) by a Joint [[WHO]]/[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu|FAO]] Expert consultation (2003) - [http://www.greenfacts.org/en/diet-nutrition/l-2/6-diabetes-diet.htm Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070827225416/http://www.greenfacts.org/en/diet-nutrition/l-2/6-diabetes-diet.htm |date=2007-08-27 }} by [[GreenFacts]]. * [http://dijabetes.plivazdravlje.hr/ Pliva zdravlje] * [http://ndep.nih.gov/ National Diabetes Education Program] * [http://spasinada.org.yu/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=0&Itemid=26 Udruženje invalida i dijabetičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229101613/http://spasinada.org.yu/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=0&Itemid=26 |date=2008-12-29 }} * [http://www.batut.org.yu/web%20dokumenta/Incidencija%20i%20mortalitet%20od%20dijabetesa.ppt Incidenca i mortalitet od dijabetesa u Srbiji]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.cdc.gov/diabetes/ Center for Disease Control Diabetes Section] * [http://www.dhealth.org/ Diabetes Health Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070708230900/http://www.dhealth.org/ |date=2007-07-08 }} * [http://dijeta.in Dijeta za mršavljenje] * [http://www.diabeta.net Dijabetološki savez Srbije] * [http://www.diabetes.ca/ Canadian Diabetes Association] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210112225159/http://www.diabetes.ca/ |date=2021-01-12 }} * [http://www.diabetes.niddk.nih.gov/ National Diabetes Information Clearinghouse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070115100736/http://diabetes.niddk.nih.gov/ |date=2007-01-15 }} * [http://www.diabetes.org.rs/ Udruženje za borbu protiv šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108005838/http://www.diabetes.org.rs/ |date=2011-11-08 }} * [http://www.diabetes.org.uk Diabetes UK] * [http://www.diabetes.org/ American Diabetes Association] * [http://www.diabeteshealth.com/ Istraživanja vezana za šećernu bolest] {{en}} * [http://www.diabetesmine.com/ Blog o dijabetesu] {{en}} * [http://www.diabetesnsw.com.au/ Diabetes Australia-NSW] * [http://www.diabetesportal.com/ Aspekti šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228124841/http://diabetesportal.com/ |date=2011-12-28 }} {{en}} * [http://www.hbomc.co.rs/savetovalista/diabetes.htm Savetovalište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110118222015/http://www.hbomc.co.rs/savetovalista/diabetes.htm |date=2011-01-18 }} * [http://www.heartclinic.co.yu/dijabetes.html Saveti za dijabetičare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211194528/http://heartclinic.co.yu/dijabetes.html |date=2009-02-11 }} * [http://www.idf.org/ International Diabetes Federation] * [http://www.idsoc.org/ The Immunology of Diabetes Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070119235303/http://www.idsoc.org/ |date=2007-01-19 }} * [http://www.insulin-pumpers.org/ O insulinskim pumpicama] {{en}} * [http://www.jdrf.org/ Juvenile Diabetes Research Foundation] * [http://www.joinleenow.org The Iacocca Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071111022057/http://www.joinleenow.org/ |date=2007-11-11 }} * [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/diabetes.html MedlinePlus Diabetes from the U.S. National Library of Medicine] * [http://www.pobedidijabetes.org/ Pobedi dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090131092501/http://pobedidijabetes.org/ |date=2009-01-31 }} * [http://www.stetoskop.info/zdravlje-mladih/dijabetes-kod-mladih.html Dijabetes kod mladih] * [http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html Rezolucija o dijabetesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128054335/http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html |date=2007-11-28 }} {{en}} * [http://www.who.int/diabetes/en/ World Health Organization — The Diabetes Programme] * [http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs312/en/ World Health Organization fact sheet on diabetes] * [http://www.who.int/nutrition/topics/dietnutrition_and_chronicdiseases/en/ Dijeta, ishrana i prevencija hroničnih bolesti] {{en}} * [http://www.worlddiabetesday.org Svetski dan borbe protiv dijabetesa] {{en}} * [http://www-news.uchicago.edu/releases/06/060911.diabetes.shtml Molecular medicine comes to the rescue: Targeted therapy turns life around for child with neonatal diabetes] * http://dijabetraska.org.rs {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180322110357/http://dijabetraska.org.rs/ |date=2018-03-22 }} == Povezano == * [[Insipidni dijabetes]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Šećerna bolest]] [[Kategorija:Bolesti]] 18pej43b0tgahnw9lv80qg02147tf44 Energija vjetra 0 3955 42647854 41307796 2026-06-29T06:38:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647854 wikitext text/x-wiki '''Energija vjetra''' predstavlja [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[vetar|vjetra]]. U užem smislu energija vjetra predstavlja proces pretvaranja kinetičke energije vjetra u koristan rad. Energija vjetra je u posljednje vreme stekla veliku popularnost kao alternativni i [[obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]], ali i kontroverzu zbog cijelog niza tehničkih, ekoloških i estetskih problema koje donosi njena primjena. U svakom slučaju doprinosi smanjenju zagadjenja. * http://www.energetika.in.rs/sr{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206125812/http://www.energetika.in.rs/sr/ |date=2008-12-06 }} - Sajt skinut! {{U začetku}} {{Commonscat|Wind power}} [[Kategorija:Energetika]] aloinogxbiufbj276dsilrr6vdz8z5n Energija valova 0 3957 42647853 42307699 2026-06-29T06:38:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647853 wikitext text/x-wiki '''Energija valova''' predstavlja sredstvo za proizvodnju elektriciteta korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti [[kinetička energija|kinetička]] - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te [[potencijalna energija|potencijalna]], sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Energija valova je stekla veliku popularnost kao [[obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]], ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim [[ekosistem]]ima. == Vanjske veze == * http://www.energetika.in.rs/sr{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206125812/http://www.energetika.in.rs/sr/ |date=2008-12-06 }} {{U začetku}} {{Commonscat|Tidal power}} [[Kategorija:Energetika]] 9a1idmb5a9khwh94jcl70rcag4w3s71 Cunami 0 4251 42647644 42600452 2026-06-28T13:16:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647644 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2004-tsunami.jpg|mini|desno|250p|Cunami koji je pogodio [[Tajland]] 26. decembra 2004.]] [[Datoteka:SH-60B helicopter flies over Sendai.jpg|mini|250p|[[Zemljotres i cunami u Tohokuu 2011.]], pogled iz vazduha na [[Sendaj]] region sa crnim dimom koji kulja iz rafinerije nafte]] [[Datoteka:NOAA Tsunami Animation-2016.webm|mini|250x250p|3D simulacija cunamija]] '''Cunami''' ([[japanski]]: 津波; 津 ''tsu'' = luka; 波 ''nami'' = talas) je lučki talas,<ref>{{cite web |url=http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html |title=Tsunami Terminology |publisher=[[NOAA]] |accessdate=15. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225143835/http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html |archive-date=25. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> ili u slobodnom prevodu ''zalivski talas'' ili ''seizmički morski talas'', označava pojavu velikih talasa, velike [[Kinetička energija|kinetičke energije]], razornog mehaničkog dejstva na priobalje. Ovi talasi su uzrokovani izmeštanjem velike zapremine vode, generalno u okeanu ili [[Cunami u jezerima|velikom jezeru]].<ref>{{cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA04373|title=Deep Ocean Tsunami Waves off the Sri Lankan Coast|author=|website=[[Jet Propulsion Laboratory]]|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Zemljotres]]i, [[Vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] i drugi [[underwater explosion|podvodne eksplozije]] (uključujući detonacije podvodnih [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]), klizišta, [[Ice calving|glečerska odvajanja]], [[impact event|meteoritski udari]] i drugi poremećaji iznad i ispod vodene površine, svi imaju potencijal da generišu cunami.<ref>{{cite web|title=When icebergs capsize, tsunamis may ensue|url=http://blogs.nature.com/barbaraferreira/2011/04/17/when-icebergs-capsize|last=Ferreira|first=Barbara|date=17. 4. 2011|work=[[Nature (journal)|Nature]]|accessdate=27. 4. 2011|archive-date=22. 06. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/68ceLYuiA?url=http://blogs.nature.com/barbaraferreira/2011/04/17/when-icebergs-capsize|url-status=dead}}</ref> Za razliku od normalnih [[Vodeni talas|okeanskih talasa koje generiše vetar]], ili [[plima i oseka|plimskih]] koji nastaju usled gravitacionog povlačenje Meseca i Sunca, cunami je izazvan izmeštanjem vode. Cunamski talasi ne podsećaju na normalne podvodne struje ili [[Vodeni talas|morske talase]], pošto je njihova talasna dužina daleko veća.<ref>{{cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2011-374|title = NASA Finds Japan Tsunami Waves Merged, Doubling Power | author = |website = [[Jet Propulsion Laboratory]] |date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}</ref> Oni ne izgledaju kao lomeći talasi, već inicijalno podsećaju na brzo rastuću [[Plima i oseka|plimu]], iz kog razloga se često nazivaju ''plimskim talasima'', mada naučna zajednica ne odobrava taj termin pošto cunami nema plimsko poreklo. Cunami se generalno sastoji od serije talasa sa [[Talasna dužina|periodom]] u opsegu od nekoliko minuta do više sati, koji stižu u „[[Unutrašnji talas|unutrašnjem talasnom nizu]]”.<ref name="Fradin 2008">{{harvnb|Fradin|Fradin|2008|pp=42, 43}}</ref> Talasi visine više desetina metara mogu nastati u slučaju velikih događaja. Mada je uticaj cunamija ograničen na obalske oblasti, njihova destruktivna moć može da bude enormna i oni mogu uticati na celokupne okeanske bazene. [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Cunami u Indijskom okeanu 2004.]] je bio među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u ljudskoj istoriji sa bar 230.000 poginulih ili nestalih u 14 zemalja sa izlazom na [[Indijski okean]]. [[Antička Grčka|Grčki]] istoričar [[Tukidid]] je predložio u svom radu iz kasnog 5. veka p. n. e. ''[[Istorija Peloponeskog rata]]'', da su cunami povezani sa [[submarine earthquake|podvodnim zemljotresima]],<ref name="Thucydides 3.89.1-4"/><ref name="Smid, T. C. 103f."/> ali je razumevanje prirode cunamija ostalo nepotpuno do 20. veka, a mnogo toga je i dalje nepoznato. Glavne oblasti sadašnjih istraživanja obuhvataju pokušaje utvrđivanja razloga iz kojih neki veliki zemljotresi ne generišu cunamije dok drugi manji to čine; pokušaje preciznog predviđanja prolaza cunamija kroz okeane; a isto tako predviđanje načina na koji cunamski talasi deluju na specifične tipove obala. == Terminologija == [[Datoteka:Ie Beuna Narit Aceh.JPG|mini|250p|Dvojezični natpis sa cunamskim upozorenjem na Uli Leue, [[Banda Aceh|Banda Ačeh]] na [[Acehnese language|ačinskom]] i [[Indonežanski jezik|indonežanskom]] jeziku]] Brojni termini se koriste za opisivanje talasa kreiranih u vodenoj masi izmeštanjem vode; međutim, ni jedan od termina u širokoj upotrebi nije potpuno precizan. === Cunami === Termin '''''cunami''''', sa značenjem „lučki talas” u doslovnom prevodu, potiče iz japanskog izraza 津波, koji se sastoji od dva [[kandži]]ja [[wikt:津|津]] (-{''tsu''}-) sa značenjem „[[luka]]” i [[wikt:波|波]] (-{''nami''}-), sa značenjem „[[Vodeni talas|talas]]”.<ref>[a. Jap. tsunami, tunami, f. tsu harbour + nami waves.—''Oxford English Dictionary'']</ref> Mada termini nije potpuno precizan, pošto ova pojava nije ograničena na luke, ''cunami'' je trenutno termin koji je najšire prihvaćen među geolozima i okeanografima. === Plimski talas === [[Datoteka:Tsunami 2004 aftermath. Aceh, Indonesia, 2005. Photo- AusAID (10730863873).jpg|mini|250p|Posledice cunamija u [[Aćeh]]u u [[Indonezija|Indoneziji]], decembra 2004.]] Cunami se ponekad naziva '''''plimskim talasom'''''.<ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/tidal%20wave|title = Definition of TIDAL WAVE|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}</ref> Ovaj nekad popularni termin je proistekao iz najčešćeg izgleda cunamija, što je izvanredno visok [[plimski talas]]. Obe pojave, cunami i plima, proizvode vodene talase koji se kreću ka unutrašnjosti kopna, ali u slučaju cunamija kretanje vode ka unutrašnjosti kopnene površine može da bude mnogo veće, što daje utisak jedne neverovatno visoke i moćne plime. Zadnjih godina je termin „plimski talasi” izgubio popularnost, posebno u naučnim krugovima, pošto cunami nije na bilo koji način povezan sa [[plima i oseka|plimama]], koje nastaju usled gravitacionog povlačenja Meseca i Sunca, umesto premeštanja vodene mase. Mada je naziv „plimski” moguće koristiti u kontekstu „sličnog”<ref>"Tidal", The American Heritage Stedman's Medical Dictionary. [[Houghton Mifflin Harcourt|Houghton Mifflin Company]]. 11 November 2008.[http://dictionary.reference.com/browse/tidal Dictionary.reference.com]</ref> ili „koji ima oblik ili karakter”<ref>-al. (n.d.). Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Pristupljeno November 11, 2008, [http://dictionary.reference.com/browse/-al Dictionary.reference.com]</ref> plime, upotrebu termina ''plimski talas'' ne podržavaju geolozi i okeanografi. === Seizmički morski talas === Termin '''''seizmički morski talas''''' se isto tako koristi za označavanje ovog fenomena, pošto su talasi najčešće uzrokovani [[Seizmologija|seizmičkom]] aktivnošću kao što su zemljotresi.<ref>{{cite web|url=http://weready.org/tsunami/index.php?option=com_glossary&letter=S&id=56|title=Seismic Sea Wave – Tsunami Glossary|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016|archive-date=2012-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101034626/http://weready.org/tsunami/index.php?option=com_glossary&letter=S&id=56|url-status=dead}}</ref> Pre porasta popularnosti upotrebe termina ''cunami'' na engleskom govornom području, naučnici su generalno favorizovali upotrebu termina ''seizmički morski talas'' umesto ''plimskog talasa''. Međutim, poput termina ''cunami'', ''seizmički morski talas'' nije potpuno precizan termin, pošto zemljotresi nisu jedini tip uzročne sile. Cunamiji mogu da budu uzrokovani podvodnim [[Klizište|klizištima]], vulkanskim erupcijama, podvodnim eksplozijama, srozavanjima zemljišta ili leda u okean, udarima [[meteorit]]a, i vremenskim prilikama kad se atmosferski pritisak veoma brzo menja.<ref>{{cite web|url=http://earthsci.org/education/teacher/basicgeol/tsumami/tsunami.html|title = tsunamis|author=|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bom.gov.au/tsunami/info/faq.shtml|title = Joint Australian Tsunami Warning Centre|first=corporateName=Bureau of Meteorology |address =GPO Box 1289, Melbourne, Victoria, Australia;|last=postcode=3001|date=|publisher=|accessdate=3. 11. 2016}}</ref> == Historija == {{see also|Spisak istorijskih cunamija}} [[Datoteka:1755 Lisbon earthquake.jpg|mini|250p|Cunami uzrokovan [[Zemljotres u Lisabonu 1755.|zemljotresom u Lisabonu novembra 1755]].]] Dok Japan verovatno ima najdužu zapisanu istoriju cunamija, puko razaranje koje je uzrokovao [[zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.]] predstavlja najrazorniji događaj ove vrste u modernoj istoriji, koji je imao za posledicu oko 230.000 smrtnih slučajeva.<ref>[http://www.bbc.com/news/world-asia-30602159 Indian Ocean tsunami anniversary: Memorial events held] 26 December 2014, BBC News</ref> Pojava cunamija nije novost u ni u Sumatranskoj regiji, gde se zemljotresi različitih jačina regularno javljaju u blizini obala ostrva.<ref>[http://www.australiangeographic.com.au/journal/the-10-biggest-tsunamis-in-history.htm/ The 10 most destructive tsunamis in history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204022559/http://www.australiangeographic.com.au/journal/the-10-biggest-tsunamis-in-history.htm/ |date=2013-12-04 }}, Australian Geographic, March 16, 2011.</ref> Cunamiji su često potcenjena opasnost u [[Mediteransko more|Mediteranskom moru]] i delovima Evrope. Od istorijske i sadašnje (u pogledu pretpostavki rizika) važnosti su [[Zemljotres u Lisabonu 1755.|zemljotres i cunami u Lisabonu 1755.]] (koji je bio uzrokovan [[Azores–Gibraltar Transform Fault|Azursko–Gibraltarskim transformacionim rasedom]]), [[1783 Calabrian earthquakes|Kalabrijski zemljotres iz 1783.]], koji je imao za ishod nekoliko desetina hiljada smrtnih slučajeva i [[1908 Messina earthquake|Mesinski]] zemljotres i cunami iz 1908. godine. Cunamiji su uzrokovali više od 123.000 smrtnih slučajeva na Siciliji i u Kalabriji, i oni su među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u modernoj Evropi. [[Storegga Slide|Storeški odron]] u Norveškom moru i neki primeri [[tsunamis affecting the British Isles|uticaja cunamija na Britanska ostrva]] su uzrokovani klizištima i meteorskim udarima, a u manjoj meri su bili posledica zemljotresima. [[426 BC Maliakos Gulf tsunami|Još 426. p. n. e.]] je [[Antička Grčka|grčki]] istoričar [[Tukidid]] razmatrao u njegovom delu ''[[Istorija Peloponeskog rata]]'' uzroke cunamija, i prvi je izneo stanovište da su okeanski zemljotresi uzrok.<ref name="Thucydides 3.89.1-4">[[Thucydides]]: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Thuc.+3.89.1 “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.1–4]</ref><ref name="Smid, T. C. 103f.">{{Cite book|last=Smid|first=T. C.|title = 'Tsunamis' in Greek Literature|edition=2nd|volume=17|date=april 1970|work=Greece & Rome|issue=1|pages=100–104}}</ref> <blockquote>„Uzrok, po mom mišljenju, ovog fenomena mora se tražiti u zemljotresu. U trenutku kada je njegov šok bio najnasilniji, more se povlačilo nazad, a iznenada se vratilo sa udvostručenom silom, uzrokujući poplave. Bez zemljotresa ne vidim kako bi se takva nesreća mogla dogoditi.”<ref name="Thucydides 3.89.5">[[Thucydides]]: [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Thuc.+3.89.1 “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.5]</ref></blockquote> [[Antički Rim|Rimski]] istoričar [[Amijan Markelin]] (-{''Res Gestae'' 26.10.15–19}-) opisao je tipičnu sekvencu cunamija, uključujući jedan početni zemljotres, naglo povlačenje mora čemu je sledeo gigantski talas, nakon [[365 Crete earthquake|cunamija iz 365]] koji je opustošio [[Aleksandrija|Aleksandriju]].<ref name="Kelly, Gavin (2004)">{{cite journal|doi=10.2307/4135013|last=Kelly|first=Gavin|year=2004|title = Ammianus and the Great Tsunami|journal=The Journal of Roman Studies|volume=94|issue=141|jstor=4135013|pages=141–167|hdl=20.500.11820/635a4807-14c9-4044-9caa-8f8e3005cb24 |s2cid=160152988 |url=https://www.pure.ed.ac.uk/ws/files/11934968/Ammianus_and_the_Great_Tsunami.pdf }}</ref><ref name="Stanley, Jean-Daniel & Jorstad, Thomas F. (2005)">Stanley, Jean-Daniel & Jorstad, Thomas F. (2005), "[http://gsa.confex.com/gsa/2005AM/finalprogram/abstract_96386.htm The 365 A.D. Tsunami Destruction of Alexandria, Egypt: Erosion, Deformation of Strata and Introduction of Allochthonous Material] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525095324/http://gsa.confex.com/gsa/2005AM/finalprogram/abstract_96386.htm |date=2017-05-25 }}"</ref> == Mehanizam nastanka == [[Datoteka:2004 Indonesia Tsunami edit.gif|mini|250p|Animacija Indonezijskog cunamija iz 2004. od [http://www.pmel.noaa.gov/tsunami NOAA/PMEL Istraživački program za cunamije] {{Wayback|url=http://www.pmel.noaa.gov/tsunami |date=20060408080853 }}]] Glavni mehanizam (ili uzrok) stvaranja cunamija je razmeštanje ogromne zapremine vode ili perturbacija mora.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.marpetgeo.2004.10.016 |last1=Haugen|first1=K|last2=Lovholt|first2=F|last3=Harbitz|first3=C|title = Fundamental mechanisms for tsunami generation by submarine mass flows in idealised geometries|journal=[[Marine and Petroleum Geology]]|year=2005|volume=22|issue=1–2|pages=209–217|bibcode=2005MarPG..22..209H }}</ref> Ovo pomicanje vode obično se pripisuje zemljotresima, klizištima, vulkanskim erupcijama, ledenjačkim odvajanjima ili ređe udarima meteorita i nuklearnim testovima.<ref>{{cite journal|last=Margaritondo|first=G|title = Explaining the physics of tsunamis to undergraduate and non-physics students|journal=European Journal of Physics|year=2005|volume=26|issue=3|doi=10.1088/0143-0807/26/3/007|bibcode = 2005EJPh...26..401M |pages=401–407|s2cid=7512603}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1146/annurev.fl.19.010187.001245|last=Voit|first=S.S|title = Tsunamis|journal=Annual Review of Fluid Mechanics|year=1987|volume=19|issue=1|bibcode = 1987AnRFM..19..217V |pages=217–236}}</ref> Talasi koji su formirani na ovaj način se zatim održavaju gravitacijom. [[Plima i oseka|Plime]] ne učestvuju u formiranju cunamija. Cunamski [[Vodeni talas|talasi]] se između ostalog događaju kada se [[hipocentar]] vrlo snažnih zemljotresa nalazi na dnu mora, odnosno kada se pri razlamanju stena formira veće vertikalno pomeranje (denivelacija) morskog dna, obično nekoliko metara, pa čak i preko 10-{m}- kod snažnih zemljotresa. Ova nagla promena položaja dela morskog dna u zoni [[Epicentar|epicentra]], kao posledicu stvara nagli skok nivoa vode iznad mesta hipocentra [[zemljotres]]a. Tako stvoreni talas se brzo kreće ka obalama dostižući brzine [[Mlazni motor|mlaznih aviona]] (900 -{km/h}-). Kada u priobalnom delu talas dopre do plitkih delova, nastaje cunami efekat koji se manifestuje naglim smanjenjem brzine kretanja talasa, ali i naglim narastanjem njegove visine, čak do nekoliko desetina metara. Ovo se može opisati i matematički. [[Longitudinalni talas]]i putuju brzinom '''v''' koja iznosi: : <math>v = \sqrt{gH}</math> gde je ''g'' [[Ubrzanje Zemljine teže|ubrzanje sile Zemljine teže]], a ''H'' dubina mora. === Seizmičnost === Cunami može da nastane kad se morsko dno naglo deformiše i vertikalno potisne sloj vode. Tektonski zemljotresi su poseban tip zemljotresa koji je asociran sa deformacijama zemljine kore; kad dođe do zemljotresa ispod mora, voda iznad deformisane oblasti biva pomerena iz svog ravnotežnog položaja.<ref>{{cite web|title=How do earthquakes generate tsunamis?|url=http://www.geophys.washington.edu/tsunami/general/physics/earthquake.html|publisher=University of Washington|access-date=16. 10. 2017|archive-date=03. 02. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070203154326/http://www.geophys.washington.edu/tsunami/general/physics/earthquake.html|url-status=}}</ref> Specifično, do stvaranja cunamija može doći kad se [[Navlaka|rasedne navlake]] asocirane sa [[Konvergentna granica|konvergentnim]] ili destruktivnim [[Tektonika ploča|granicama ploča]] naglo pomaknu, što dovodi do pomeranja slojeva vode, usled vertikalne komponente kretanja. Pokretanje na [[Rased|normalnim (ekstenzijskim) rasedima]] takođe može da uzrokuje premeštaj morskog dna, ali samo najveći događaji tog tipa (što je tipično vezano za iskrivljenja u [[outer trench swell|spoljašnjem rovu otvrdnjavanja]]) uzrokuju dovoljno pomeranje da bi se proizveo znatan cunami, kao što su zemljotresi [[1977 Sumba earthquake|Sumba 1977.]] i [[1933 Sanriku earthquake|Sanriku 1933.]].<ref>{{citation|title = Source Process of the Great 1977 Sumba Earthquake|url=http://www.es.ucsc.edu/~thorne/TL.pdfs/LL_Sumba_JGR1988.pdf|first1=C. S.|last1=Lynnes|first2=T.|last2=Lay|year=1988|journal=Geophysical Research Letters|publisher=[[American Geophysical Union]]|volume=93|issue=B11|doi=10.1029/JB093iB11p13407|bibcode = 1988JGR....9313407L |pages=13,407–13,420}}</ref><ref name="Kanamori_1971">{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.1016/0031-9201%2871%2990013-6 | title = Seismological evidence for a lithospheric normal faulting — the Sanriku earthquake of 1933 |first=Kanamori H. |journal =Physics of the Earth and Planetary Interiors |year=1971| volume=4 | issue=4 | doi=10.1016/0031-9201(71)90013-6|bibcode = 1971PEPI....4..289K |pages=298–300}}</ref> <gallery mode="packed"> File:Eq-gen1.svg|Crtež [[Tektonika ploča|granice tektonske ploče]] pre [[zemljotres]]a File:Eq-gen2.svg|Preklapajuća ploča podleže pod naponom, uzrokujući [[tektonsko podizanje]]. File:Eq-gen3.svg|Ploča proklizava, uzrokujući [[subsidence|sleganje]] i oslobađanje energije u vodu. File:Eq-gen4.svg|Oslobođena energija proizvodi cunamne talase. </gallery> Cunami ima malu [[amplituda|amplitudu]] (visinu talasa) na otvorenom moru, i veoma dugačku [[talasna dužina|talasnu dužinu]] (često dugu stotinama kilometara, dok normalni okeanski talasi imaju talasnu dužinu od samo 30 ili 40 metara),<ref>[http://www.australiangeographic.com.au/journal/facts-and-figures-how-tsunamis-form.htm/ Facts and figures: how tsunamis form] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105033906/http://www.australiangeographic.com.au/journal/facts-and-figures-how-tsunamis-form.htm/ |date=2013-11-05 }}, Australian Geographic, March 18, 2011.</ref> iz kog razloga oni uglavnom prolaze neprimećeni na moru, formirajući samo neznatno nadimanje obično oko 300&nbsp;{{translit|mm}} iznad normalnog nivoa morske površine. Njihova visina se povećava kad dosegnu pliću vodu, putem procesa [[wave shoaling|priobljavanja]] talasa. Cunami se može javiti na bilo kojoj plimnoj lokaciji, a čak i pri niskom vodostaju može da poplavi priobalne oblasti. Dana 1. aprila 1946, [[1946 Aleutian Islands earthquake|zemljotres Aleutskih ostrva]] jačine {{Mw|8,6}} se odvio sa maksimalnim [[Merkalijeva skala|Merkalijevim intenzitetom]] od -{VI}- (''jak''). Time je generisan cunami koji je poplavio [[Hilo (Havaji)|Hilo]] na ostrvu Havaji sa udarom 14 m. Između 165 i 173 osoba je poginulo. Oblast gde je došlo do zemljotresa je lokacija gde dno [[Tihi okean|Tihog okeana]] biva potisnuto ispod [[Aljaska|Aljaske]]. Primeri cunamija koji potiču sa lokacija izvan konvergentnih granica obuhvataju Storeški odron pre oko 8.000 godina, [[Grand Bank]] 1929, [[Papua Nova Gvineja]] 1998 (Tapin, 2001). Cunamiji na Grand Banku i Papua Novoj Gvineji su bili uzrokovani zemljotresima koji su destabilizovali sedimente, uzrokujući njihovo sklizavanje u okean. Oni su se rasuli pre nego što su prevalili transokeansko rastojanje. Uzrok Storeškog odrona nije poznat. Mogućnosti obuhvataju prekomerne naslage sedimenata, zemljotres ili oslobađanje gasa ([[metan]]a etc.). [[1960 Valdivia earthquake|Zemljotres kod Valdivije 1960.]] ({{Mw|9,5}}), [[1964 Alaska earthquake|zemljotres na Aljasci 1964.]] ({{Mw|9,2}}), [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Zemljotres u Indijskom okeanu 2004.]] ({{Mw|9,2}}), i [[Zemljotres i cunami u Tohokuu 2011.|zemljotres u Tohoku 2011.]] ({{Mw|9,0}}) su nedavni primeri moćnih [[megathrust earthquake|megazemljotresa]] koji su generisali cunamije (poznate kao [[telecunami]]ji) koji mogu da pređu ceo okean. Manji ({{Mw|4,2}}) zemljotresi u Japanu mogu da uzrokuju cunamije (zvane '''lokalni''' ili '''regionalni cunamiji''') koji opustoše samo obližnje obale, ali to čine za samo nekoliko minuta. == Povezano == * [[Cunami u Indijskom okeanu 2004.]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book|last1=Fradin|first1=Judith Bloom|last2=Fradin|first2=Dennis Brindell|title=Witness to Disaster: Tsunamis|publisher=[[National Geographic Society]]|location=Washington, D.C.|year=2008|url=|isbn=978-1426201110|pages=42,43}} * {{Cite book|last=Smid|first=T. C.|title = 'Tsunamis' in Greek Literature|edition=2nd|volume=17|date=april 1970|work=Greece & Rome|issue=1|pages=100–104}} * [http://itic.ioc-unesco.org/index.php?option=com_content&view=article&id=1328&Itemid=1142&lang=en IOC Tsunami Glossary] by the [[Intergovernmental Oceanographic Commission]] (IOC) at the [http://itic.ioc-unesco.org/index.php International Tsunami Information Centre] (ITIC) of [[UNESCO]] * [https://web.archive.org/web/20110225143835/http://nthmp-history.pmel.noaa.gov/terms.html Tsunami Terminology] at [[NOAA]] * In June 2011, the VOA [[Special English]] service of the [[Voice of America]] broadcast a 15-minute program on tsunamis as part of its weekly Science in the News series. The program included an interview with a NOAA official who oversees the agency's tsunami warning system. A transcript and MP3 of the program, intended for English learners, can be found at [https://web.archive.org/web/20120211030815/http://www.voanews.com/learningenglish/home/science-technology/Large-Tsunamis-Do-Not-Happen-Often-But-the-Threat-is-Always-Present-123226568.html The Ever-Present Threat of Tsunamis.] * [https://web.archive.org/web/20091129202523/http://www.abelard.org/briefings/tsunami.php abelard.org.] ''tsunamis: tsunamis travel fast but not at infinite speed''. retrieved March 29, 2005. * {{cite book|last=Dudley|first=Walter C.|author2=Lee, Min|title=Tsunami!|url=https://archive.org/details/tsunami00dudl|edition=1st|year=1988|isbn=978-0-8248-1125-9|pages=|publisher=University of Hawaii Press}} * Iwan, W.D., ''editor'', 2006, Summary report of the Great Sumatra Earthquakes and Indian Ocean tsunamis of December 26, 2004 and March 28, 2005: Earthquake Engineering Research Institute, EERI Publication #2006-06, 11 chapters, 100 page summary, plus CD-ROM with complete text and supplementary photographs, EERI Report 2006-06. {{page|year=|isbn=978-1-932884-19-7|pages=}} [https://web.archive.org/web/20200106035254/https://www.eeri.org/ website] * Kenneally, Christine (December 30, 2004). "Surviving the Tsunami." ''Slate''. [http://www.slate.com/id/2111608/ website] * Lambourne, Helen (March 27, 2005). "Tsunami: Anatomy of a disaster." ''[[BBC News]]''. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4381395.stm website] * Macey, Richard (January 1, 2005). "The Big Bang that Triggered A Tragedy," ''[[The Sydney Morning Herald]]''. str. 11—quoting Dr Mark Leonard, seismologist at Geoscience Australia. * [http://maps.ngdc.noaa.gov/viewers/hazards/ Interactive Map of Historical Tsunamis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141112144716/http://maps.ngdc.noaa.gov/viewers/hazards/ |date=2014-11-12 }} from NOAA's National Geophysical Data Center * Tappin, D; 2001. Local tsunamis. Geoscientist. 11–8, 4–7. * [http://www.telegraph.co.uk/news/1480192/Girl-10-used-geography-lesson-to-save-lives.html Girl, 10, used geography lesson to save lives], ''[[Telegraph.co.uk]]'' * [http://www.noypi.ph/index.php/nation/3283-key-locations-in-philippines-warned-to-prepare-for-tsunami.html Philippines warned to prepare for Japan's tsunami], ''Noypi.ph'' * Boris Levin, Mikhail Nosov: ''Physics of tsunamis''. Springer, Dordrecht. {{page|year=2009|isbn=978-1-4020-8855-1|pages=}} * {{Cite book| author= Kontar, Y. A. | display-authors = et al | title=Tsunami Events and Lessons Learned: Environmental and Societal Significance.|location=|publisher=Springer|year=2014|isbn=978-94-007-7268-7|pages=}} (print). {{page|year=|isbn=978-94-007-7269-4|pages=}} (eBook) * Kristy F. Tiampo: ''Earthquakes: simulations, sources and tsunamis''. Birkhäuser, Basel. {{page|year=2008|isbn=978-3-7643-8756-3|pages=}} * [[Linda Maria Koldau]]: Tsunamis. Entstehung, Geschichte, Prävention, (Tsunami development, history and prevention) C.H. Beck, Munich 2013 (C.H. Beck Reihe Wissen 2770). {{page|year=|isbn=978-3-406-64656-0|pages=}} (in German). * Walter C. Dudley, Min Lee: ''Tsunami!'' University of Hawaii Press, 1988, 1998, Tsunami! University of Hawai'i Press. {{page|year=1999|isbn=978-0-8248-1125-9|pages=}}. {{page|year=|isbn=978-0-8248-1969-9 |pages=}} * {{cite book| author = Charles L. Mader | authorlink = Charles L. Mader|title=Numerical Modeling of Water Waves |publisher=CRC Press|year=2004|isbn=978-0-8493-2311-9|pages=}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Tsunami | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Cunami }} {{refbegin|30em}} * -{[http://geology.com/records/biggest-tsunami.shtml World's Tallest Tsunami]}- * -{[http://ngdc.noaa.gov/hazard/tsu.shtml Tsunami Data and Information]}- * -{[http://itic.ioc-unesco.org/index.php?option=com_content&view=article&id=1328&Itemid=1142&lang=en IOC Tsunami Glossary]}- * -{[http://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/ Tsunami & Earthquake Research at the USGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050521082033/http://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/ |date=2005-05-21 }}}- * -{[http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/ioc-oceans/ Intergovernmental Oceanographic Commission]}- * -{[http://www.tsunami.noaa.gov/ Tsunami]}- * -{[https://www.pbs.org/wgbh/nova/tsunami/ Wave That Shook The World]}- * -{[http://nctr.pmel.noaa.gov/database_devel.html Recent and Historical Tsunami Events and Relevant Data]}- * -{[https://www.youtube.com/watch?v=k4w27IczOTk Raw Video: Tsunami Slams Northeast Japan]}- * -{[http://www.jma.go.jp/en/tsunami/joho.html Tsunami alert]}- * -{[https://web.archive.org/web/20110314083716/http://ptwc.weather.gov/ Tsunami status page]}- {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Cunamiji| ]] [[Kategorija:Prirodne katastrofe]] [[Kategorija:Geološke opasnosti]] [[Kategorija:Oceanografska terminologija]] 5jb3tq4jlbmcjxuovc3dmju71dgcxvj FIFA Svjetsko prvenstvo 0 4770 42647706 42647572 2026-06-28T16:56:53Z Edgar Allan Poe 29250 /* Pregled najuspješnijih reprezentacija */ 42647706 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|17. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|''Bez nastupa''}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{N/A|TBD}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}} / {{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! [[2026.]] | {{flag|Kanada}} / {{flag|Meksiko}} / {{flag|Sjedinjene Države}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2030.]] | {{flag|Maroko}} / {{flag|Portugal}} / {{flag|Španjolska}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{flagicon|ČSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Fddbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]] / {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{flagicon|SSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 37 || 44 || 42 || 85 || 4 || 245 ! 457 |- ! Top 16 |6 || 9 || 14 || 35 || 1 || 91 ! 156 |- ! Top 8 | 2 || 3 || 5 || 34 || 0 || 100 ! 144 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno šest igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički igrači [[Antonio Carbajal]] ([[1950.]] – [[1966.]]), [[Rafael Márquez]] ([[2002.]] – [[2018.]]) i [[Andrés Guardado]] ([[2006.]] – [[2022.]]), portugalski igrač [[Cristiano Ronaldo]] ([[2006.]] – [[2022.]]), argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] ([[2006.]] – [[2022.]]) te njemački reprezentativac [[Lothar Matthäus]] ([[1982.]] – [[1998.]]), su svi nastupili na pet različitih turnira.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 26. Njemački reprezentativac [[Miroslav Klose]] je najbolji strijelac u historiji završnih turnira sa 16 golova. [[Ronaldo]]v rekord od 15 golova prestigao je tokom [[Mineirazo|polufinalnog susreta Brazila i Njemačke]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine. Na trećem mjestu nalazi se [[Gerd Müller]], koji je nastupajući za Zapadnu Njemačku postigao 14 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> Četvrtoplasirani [[Just Fontaine]] ima 13 golova, a ujedno drži i rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 19 golova.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''19''' |'''29''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=2|2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |rowspan=2|'''16''' |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- !6 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{flagicon|Francuska|1958}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !7 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|8 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- !rowspan=7|11 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |rowspan=7|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{flagicon image|Flag of Poland (1928–1980).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |25 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik !Prvenstvo |- |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO}} |[[Nogometno SP 2002.|Južna Koreja i Japan – 2002.]] |- |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX}} |[[Nogometno SP 1962.|Čile – 1962.]] |- |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |[[Nogometno SP 1966.|Engleska – 1966.]] |- |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{flagicon|NJE|empire}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] |{{NogRep|AUT}} |[[Nogometno SP 1934.|Italija – 1934.]] |- |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{flagicon|FRA|1974}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Nogometno SP 1982.|Španjolska – 1982.]] |- |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Američka nogometna reprezentacija|Sjedinjene Države]] |{{NogRep|GAN}} |[[Nogometno SP 2014.|Brazil – 2014.]] |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{flagicon|BRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] 1am59vq0rrq4m39fswhky02vchv5yc1 42647707 42647706 2026-06-28T16:57:16Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kapetani i izbornici svjetskih prvaka */ 42647707 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|17. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|''Bez nastupa''}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{N/A|TBD}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}} / {{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! [[2026.]] | {{flag|Kanada}} / {{flag|Meksiko}} / {{flag|Sjedinjene Države}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2030.]] | {{flag|Maroko}} / {{flag|Portugal}} / {{flag|Španjolska}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{flagicon|ČSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Fddbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]] / {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{flagicon|SSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 37 || 44 || 42 || 85 || 4 || 245 ! 457 |- ! Top 16 |6 || 9 || 14 || 35 || 1 || 91 ! 156 |- ! Top 8 | 2 || 3 || 5 || 34 || 0 || 100 ! 144 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno šest igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički igrači [[Antonio Carbajal]] ([[1950.]] – [[1966.]]), [[Rafael Márquez]] ([[2002.]] – [[2018.]]) i [[Andrés Guardado]] ([[2006.]] – [[2022.]]), portugalski igrač [[Cristiano Ronaldo]] ([[2006.]] – [[2022.]]), argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] ([[2006.]] – [[2022.]]) te njemački reprezentativac [[Lothar Matthäus]] ([[1982.]] – [[1998.]]), su svi nastupili na pet različitih turnira.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 26. Njemački reprezentativac [[Miroslav Klose]] je najbolji strijelac u historiji završnih turnira sa 16 golova. [[Ronaldo]]v rekord od 15 golova prestigao je tokom [[Mineirazo|polufinalnog susreta Brazila i Njemačke]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine. Na trećem mjestu nalazi se [[Gerd Müller]], koji je nastupajući za Zapadnu Njemačku postigao 14 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> Četvrtoplasirani [[Just Fontaine]] ima 13 golova, a ujedno drži i rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 19 golova.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''19''' |'''29''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=2|2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |rowspan=2|'''16''' |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- !6 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{flagicon|Francuska|1958}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !7 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|8 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- !rowspan=7|11 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |rowspan=7|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{flagicon image|Flag of Poland (1928–1980).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |25 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik !Prvenstvo |- |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO}} |[[Nogometno SP 2002.|Južna Koreja i Japan – 2002.]] |- |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX}} |[[Nogometno SP 1962.|Čile – 1962.]] |- |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |[[Nogometno SP 1966.|Engleska – 1966.]] |- |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{flagicon|NJE|empire}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] |{{NogRep|AUT}} |[[Nogometno SP 1934.|Italija – 1934.]] |- |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{flagicon|FRA|1974}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Nogometno SP 1982.|Španjolska – 1982.]] |- |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Američka nogometna reprezentacija|Sjedinjene Države]] |{{NogRep|GAN}} |[[Nogometno SP 2014.|Brazil – 2014.]] |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{flagicon|BRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] maqxd1rwtmbe6sdxg62bvp31z5tn80p 42647709 42647707 2026-06-28T17:01:14Z Edgar Allan Poe 29250 /* Maskote */ 42647709 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|17. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|''Bez nastupa''}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{N/A|TBD}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}} / {{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! [[2026.]] | {{flag|Kanada}} / {{flag|Meksiko}} / {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch]] | Redom, antropomorfni [[los]] (''Alces alces''), [[jaguar]] (''Panthera onc'') i [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! [[2030.]] | {{flag|Maroko}} / {{flag|Portugal}} / {{flag|Španjolska}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{flagicon|ČSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Fddbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]] / {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{flagicon|SSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 37 || 44 || 42 || 85 || 4 || 245 ! 457 |- ! Top 16 |6 || 9 || 14 || 35 || 1 || 91 ! 156 |- ! Top 8 | 2 || 3 || 5 || 34 || 0 || 100 ! 144 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno šest igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički igrači [[Antonio Carbajal]] ([[1950.]] – [[1966.]]), [[Rafael Márquez]] ([[2002.]] – [[2018.]]) i [[Andrés Guardado]] ([[2006.]] – [[2022.]]), portugalski igrač [[Cristiano Ronaldo]] ([[2006.]] – [[2022.]]), argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] ([[2006.]] – [[2022.]]) te njemački reprezentativac [[Lothar Matthäus]] ([[1982.]] – [[1998.]]), su svi nastupili na pet različitih turnira.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 26. Njemački reprezentativac [[Miroslav Klose]] je najbolji strijelac u historiji završnih turnira sa 16 golova. [[Ronaldo]]v rekord od 15 golova prestigao je tokom [[Mineirazo|polufinalnog susreta Brazila i Njemačke]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine. Na trećem mjestu nalazi se [[Gerd Müller]], koji je nastupajući za Zapadnu Njemačku postigao 14 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> Četvrtoplasirani [[Just Fontaine]] ima 13 golova, a ujedno drži i rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 19 golova.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''19''' |'''29''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=2|2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |rowspan=2|'''16''' |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- !6 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{flagicon|Francuska|1958}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !7 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|8 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- !rowspan=7|11 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |rowspan=7|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{flagicon image|Flag of Poland (1928–1980).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |25 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik !Prvenstvo |- |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO}} |[[Nogometno SP 2002.|Južna Koreja i Japan – 2002.]] |- |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX}} |[[Nogometno SP 1962.|Čile – 1962.]] |- |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |[[Nogometno SP 1966.|Engleska – 1966.]] |- |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{flagicon|NJE|empire}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] |{{NogRep|AUT}} |[[Nogometno SP 1934.|Italija – 1934.]] |- |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{flagicon|FRA|1974}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Nogometno SP 1982.|Španjolska – 1982.]] |- |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Američka nogometna reprezentacija|Sjedinjene Države]] |{{NogRep|GAN}} |[[Nogometno SP 2014.|Brazil – 2014.]] |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{flagicon|BRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] bpojnwm9tvfa9yp3w4b6etk50k4jxrp 42647710 42647709 2026-06-28T17:01:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Maskote */ 42647710 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|17. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|''Bez nastupa''}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{N/A|TBD}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! [[2026.]] | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch]] | Redom, antropomorfni [[los]] (''Alces alces''), [[jaguar]] (''Panthera onc'') i [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! [[2030.]] | {{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{flag|Španjolska}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]], [[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[Nogometno SP 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1986.|1986.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]], [[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]], [[Nogometno SP 1970.|1970.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1990.|1990.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1978.|1978.]], [[Nogometno SP 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{flagicon|ČSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]], [[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1950.|1950.]], [[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1998.|1998.]], [[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1974.|1974.]], [[Nogometno SP 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Fddbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]] / {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[Nogometno SP 1930.|1930.]], [[Nogometno SP 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{flagicon|SSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[Nogometno SP 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 37 || 44 || 42 || 85 || 4 || 245 ! 457 |- ! Top 16 |6 || 9 || 14 || 35 || 1 || 91 ! 156 |- ! Top 8 | 2 || 3 || 5 || 34 || 0 || 100 ! 144 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno šest igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički igrači [[Antonio Carbajal]] ([[1950.]] – [[1966.]]), [[Rafael Márquez]] ([[2002.]] – [[2018.]]) i [[Andrés Guardado]] ([[2006.]] – [[2022.]]), portugalski igrač [[Cristiano Ronaldo]] ([[2006.]] – [[2022.]]), argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] ([[2006.]] – [[2022.]]) te njemački reprezentativac [[Lothar Matthäus]] ([[1982.]] – [[1998.]]), su svi nastupili na pet različitih turnira.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 26. Njemački reprezentativac [[Miroslav Klose]] je najbolji strijelac u historiji završnih turnira sa 16 golova. [[Ronaldo]]v rekord od 15 golova prestigao je tokom [[Mineirazo|polufinalnog susreta Brazila i Njemačke]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine. Na trećem mjestu nalazi se [[Gerd Müller]], koji je nastupajući za Zapadnu Njemačku postigao 14 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> Četvrtoplasirani [[Just Fontaine]] ima 13 golova, a ujedno drži i rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 19 golova.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''19''' |'''29''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=2|2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |rowspan=2|'''16''' |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- !6 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{flagicon|Francuska|1958}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !7 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|8 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- !rowspan=7|11 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |rowspan=7|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{flagicon image|Flag of Poland (1928–1980).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |25 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik !Prvenstvo |- |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO}} |[[Nogometno SP 2002.|Južna Koreja i Japan – 2002.]] |- |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX}} |[[Nogometno SP 1962.|Čile – 1962.]] |- |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |[[Nogometno SP 1966.|Engleska – 1966.]] |- |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{flagicon|NJE|empire}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] |{{NogRep|AUT}} |[[Nogometno SP 1934.|Italija – 1934.]] |- |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{flagicon|FRA|1974}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Nogometno SP 1982.|Španjolska – 1982.]] |- |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{flagicon|Sjedinjene Države}} [[Američka nogometna reprezentacija|Sjedinjene Države]] |{{NogRep|GAN}} |[[Nogometno SP 2014.|Brazil – 2014.]] |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{flagicon|BRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] e9ookwpl43t6zksydjwl7zfi1w4her6 Savezna Republika Jugoslavija 0 8101 42647816 42482717 2026-06-29T00:57:25Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42647816 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Savezna Republika Jugoslavija |hr_ime=Savezna Republika Jugoslavija |izvorno_ime =Савезна Република Југославија |genitiv = Savezne Republike Jugoslavije |kontinent = Europa |status= Federacija |regija = Balkan |era=nakon Hladnog rata |događaj_kraj=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Rekonstituriana]] |godina_start = 1992. |godina_kraj = 2003. |datum_kraj=[[4. veljače]] [[2003]]. |datum_start=[[28. travnja]] [[1992]]. |datum_prije=[[27. travnja]] [[1992]]. |događaj1=[[UN|Članstvo u UN-u]] |događaj_prije=Ustav |datum_događaj1=[[1. studenog]] [[2000]]. |p1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |flag_p1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |s1 = Srbija i Crna Gora |flag_s1= Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg |zastava = Flag of FR Yugoslavia.svg |zastava_i = Zastava Savezne Republike Jugoslavije |grb_i = Grb Srbije i Crne Gore |grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg |mapa = Europe location SCG.png |jezik = [[srpski jezik|srpski]] |glavni_grad = [[Beograd]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = [[Predsjednik Jugoslavije|Predsjednik]] |vođa1 = [[Dobrica Ćosić]] |godina_vođa1=1992. - 1993. |vođa2 = Zoran Lilić |godina_vođa2= 1993. - 1997. |vođa3 = Slobodan Milošević |godina_vođa3= 1997. - 2000. |vođa4 = Vojislav Koštunica |godina_vođa4= 2000. - 2003. |titula_zamjenik = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]] |zamjenik1 =[[Milan Panić]] |godina_zamjenik1 = 1992. - 1993. |zamjenik2 = [[Radoje Kontić]] |godina_zamjenik2 = 1993. - 1998. |zamjenik3 = [[Momir Bulatović]] |godina_zamjenik3 = 1998. - 2000. |zamjenik4 = [[Zoran Žižić]] |godina_zamjenik4 = 2000. - 2001. |zamjenik5 = [[Dragiša Pešić]] |godina_zamjenik5 = 2001. - 2003. |stat_površina1 = 102350 |stat_pop1 = 10832545 |stat_godina1 = 2002. |vremenska_zona = +1 |broj = 381 |valuta = [[jugoslavenski dinar]], [[Euro]] |himna = ''[[Hej Slaveni|Hej Sloveni]]'' |danas={{flag|Crna Gora}}<br>{{flag|Srbija}}}} '''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SR Jugoslavija''' ili '''SRJ''') je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1992, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država [[Republika Srbija (1992—2006)|Republike Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Republike Crne Gore]]. 14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]] (SCG). 2006. godine [[Crna Gora]] je proglasila [[nezavisnost]] posle [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|uspešnog referenduma]] o razdvajanju od [[Srbija|Srbije]]. Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG. == Institucije SR Jugoslavije == === SR Jugoslavija === '''Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :''' * Upravna i Izvršna , koju čine [[Predsednik SRJ]] i [[Vlada SRJ]] * Ustavni sud SRJ * Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste [[Skupština SRJ]], koju čine dva doma: - veće Naroda, - veće Republika, * Sudska vlast, koju čine sudovi : - Vrhovni sud SRJ - Vrhovni vojni sud SRJ === Republike članice === ==== REPUBLIKA SRBIJA ==== '''Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast , koju čine [[Predsednik Republike Srbije]] i [[Vlada Republike Srbije]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je [[Narodna skupština Srbije]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Srbije, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura '''Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :''' * Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP, * Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP. === CRNA GORA === '''Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast, koju čine [[Predsednik Republike Crne Gore]] i [[Vlada Republike Crne Gore]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast, je [[Skupština Crne Gore]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Crne Gore, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2003.]] b14nbue2uks5cqxtu568fuosm52pf8k 42647817 42647816 2026-06-29T01:00:04Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647817 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Savezna Republika Jugoslavija |hr_ime=Savezna Republika Jugoslavija |izvorno_ime =Савезна Република Југославија |genitiv = Savezne Republike Jugoslavije |kontinent = Europa |status= Federacija |regija = Balkan |era=nakon Hladnog rata |događaj_kraj=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Rekonstituriana]] |godina_start = 1992. |godina_kraj = 2003. |datum_kraj=[[4. veljače]] [[2003]]. |datum_start=[[28. travnja]] [[1992]]. |datum_prije=[[27. travnja]] [[1992]]. |događaj1=[[UN|Članstvo u UN-u]] |događaj_prije=Ustav |datum_događaj1=[[1. studenog]] [[2000]]. |p1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |flag_p1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |s1 = Srbija i Crna Gora |flag_s1= Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg |zastava = Flag of FR Yugoslavia.svg |zastava_i = Zastava Savezne Republike Jugoslavije |grb_i = Grb Srbije i Crne Gore |grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg |mapa = Europe location SCG.png |jezik = [[srpski jezik|srpski]]<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom. Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref> |glavni_grad = [[Beograd]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = [[Predsjednik Jugoslavije|Predsjednik]] |vođa1 = [[Dobrica Ćosić]] |godina_vođa1=1992. - 1993. |vođa2 = Zoran Lilić |godina_vođa2= 1993. - 1997. |vođa3 = Slobodan Milošević |godina_vođa3= 1997. - 2000. |vođa4 = Vojislav Koštunica |godina_vođa4= 2000. - 2003. |titula_zamjenik = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]] |zamjenik1 =[[Milan Panić]] |godina_zamjenik1 = 1992. - 1993. |zamjenik2 = [[Radoje Kontić]] |godina_zamjenik2 = 1993. - 1998. |zamjenik3 = [[Momir Bulatović]] |godina_zamjenik3 = 1998. - 2000. |zamjenik4 = [[Zoran Žižić]] |godina_zamjenik4 = 2000. - 2001. |zamjenik5 = [[Dragiša Pešić]] |godina_zamjenik5 = 2001. - 2003. |stat_površina1 = 102350 |stat_pop1 = 10832545 |stat_godina1 = 2002. |vremenska_zona = +1 |broj = 381 |valuta = [[jugoslavenski dinar]], [[Euro]] |himna = ''[[Hej Slaveni|Hej Sloveni]]'' |danas={{flag|Crna Gora}}<br>{{flag|Srbija}}}} '''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SR Jugoslavija''' ili '''SRJ''') je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1992, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država [[Republika Srbija (1992—2006)|Republike Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Republike Crne Gore]]. 14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]] (SCG). 2006. godine [[Crna Gora]] je proglasila [[nezavisnost]] posle [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|uspešnog referenduma]] o razdvajanju od [[Srbija|Srbije]]. Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG. == Institucije SR Jugoslavije == === SR Jugoslavija === '''Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :''' * Upravna i Izvršna , koju čine [[Predsednik SRJ]] i [[Vlada SRJ]] * Ustavni sud SRJ * Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste [[Skupština SRJ]], koju čine dva doma: - veće Naroda, - veće Republika, * Sudska vlast, koju čine sudovi : - Vrhovni sud SRJ - Vrhovni vojni sud SRJ === Republike članice === ==== REPUBLIKA SRBIJA ==== '''Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast , koju čine [[Predsednik Republike Srbije]] i [[Vlada Republike Srbije]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je [[Narodna skupština Srbije]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Srbije, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura '''Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :''' * Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP, * Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP. === CRNA GORA === '''Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast, koju čine [[Predsednik Republike Crne Gore]] i [[Vlada Republike Crne Gore]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast, je [[Skupština Crne Gore]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Crne Gore, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2003.]] jh8i28rnqttwewfp5ms2bpmeah9o8ac 42647886 42647817 2026-06-29T10:10:48Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647886 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Savezna Republika Jugoslavija |hr_ime=Savezna Republika Jugoslavija |izvorno_ime =Савезна Република Југославија |genitiv = Savezne Republike Jugoslavije |kontinent = Europa |status= Federacija |regija = Balkan |era=nakon Hladnog rata |događaj_kraj=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Rekonstituriana]] |godina_start = 1992. |godina_kraj = 2003. |datum_kraj=[[4. veljače]] [[2003]]. |datum_start=[[28. travnja]] [[1992]]. |datum_prije=[[27. travnja]] [[1992]]. |događaj1=[[UN|Članstvo u UN-u]] |događaj_prije=Ustav |datum_događaj1=[[1. studenog]] [[2000]]. |p1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |flag_p1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |s1 = Srbija i Crna Gora |flag_s1= Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg |zastava = Flag of FR Yugoslavia.svg |zastava_i = Zastava Savezne Republike Jugoslavije |grb_i = Grb Srbije i Crne Gore |grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg |mapa = Europe location SCG.png |jezik = [[srpski jezik|srpski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor]])<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom. Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref> |glavni_grad = [[Beograd]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = [[Predsjednik Jugoslavije|Predsjednik]] |vođa1 = [[Dobrica Ćosić]] |godina_vođa1=1992. - 1993. |vođa2 = Zoran Lilić |godina_vođa2= 1993. - 1997. |vođa3 = Slobodan Milošević |godina_vođa3= 1997. - 2000. |vođa4 = Vojislav Koštunica |godina_vođa4= 2000. - 2003. |titula_zamjenik = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]] |zamjenik1 =[[Milan Panić]] |godina_zamjenik1 = 1992. - 1993. |zamjenik2 = [[Radoje Kontić]] |godina_zamjenik2 = 1993. - 1998. |zamjenik3 = [[Momir Bulatović]] |godina_zamjenik3 = 1998. - 2000. |zamjenik4 = [[Zoran Žižić]] |godina_zamjenik4 = 2000. - 2001. |zamjenik5 = [[Dragiša Pešić]] |godina_zamjenik5 = 2001. - 2003. |stat_površina1 = 102350 |stat_pop1 = 10832545 |stat_godina1 = 2002. |vremenska_zona = +1 |broj = 381 |valuta = [[jugoslavenski dinar]], [[Euro]] |himna = ''[[Hej Slaveni|Hej Sloveni]]'' |danas={{flag|Crna Gora}}<br>{{flag|Srbija}}}} '''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SR Jugoslavija''' ili '''SRJ''') je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1992, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država [[Republika Srbija (1992—2006)|Republike Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Republike Crne Gore]]. 14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]] (SCG). 2006. godine [[Crna Gora]] je proglasila [[nezavisnost]] posle [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|uspešnog referenduma]] o razdvajanju od [[Srbija|Srbije]]. Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG. == Institucije SR Jugoslavije == === SR Jugoslavija === '''Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :''' * Upravna i Izvršna , koju čine [[Predsednik SRJ]] i [[Vlada SRJ]] * Ustavni sud SRJ * Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste [[Skupština SRJ]], koju čine dva doma: - veće Naroda, - veće Republika, * Sudska vlast, koju čine sudovi : - Vrhovni sud SRJ - Vrhovni vojni sud SRJ === Republike članice === ==== REPUBLIKA SRBIJA ==== '''Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast , koju čine [[Predsednik Republike Srbije]] i [[Vlada Republike Srbije]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je [[Narodna skupština Srbije]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Srbije, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura '''Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :''' * Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP, * Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP. === CRNA GORA === '''Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast, koju čine [[Predsednik Republike Crne Gore]] i [[Vlada Republike Crne Gore]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast, je [[Skupština Crne Gore]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Crne Gore, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2003.]] 1fb3dii6mzwkh4s0gzjfhh736hmedmn Richard I od Engleske 0 11539 42647846 42229034 2026-06-29T06:04:04Z ~2026-37304-36 370304 /* Kasnije godine i smrt */ 42647846 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Richard coeurdelion g.jpg|thumb|right|Rikard Lavlje Srce]] '''Ričard I Lavlje Srce''' ([[8.9.]] [[1157]].-[[6.4.]] [[1199]].) bio je engleski [[kralj]] od [[1189]]. do [[1199]]. On je sin [[Henri II|Henrija II]]. Krenuo je [[1190]]. u [[Treći krstaški rat]], zajedno sa francuskim kraljem [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]] i nemačkim carem [[Fridrih Barbarosa|Fridrihom Barbarosom]]. U [[Sveta Zemlja|Svetu Zemlju]] stiže [[jun]]a [[1191]]. Po povratku iz rata [[Austrija|austrijski]] vojvoda [[Leopold V od Austrije|Leopold V]] ga je zarobio u blizini [[Beč]]a. Iz zarobljeništva izlazi [[1194]]. godine pošto je prvo platio 100.000 ondašnjih maraka. Za vreme njegovog odsustva njegov brat [[Jovan bez Zemlje|Jovan]] je bio spreman da mu preuzme tron, ali kako nije imao vlastite dece Ričard ga ostavlja na položaju naslednika. U [[maj]]u [[1194]]. kreće u [[Francuska|Francusku]] gde ratuje protiv francuskog kralja i više se ne vraća u Englesku. == Rani život == === Borbe sinova protiv oca === Sin je engleskog kralja [[Henri II|Henrika II]]. Roditelji se rastavljaju, a Ričard počinje vladati vojvodstvom Akvitanijom [[1168]]., a Poatjeom [[1172]]. Godine [[1170]]. njegov stariji brat [[Henrik Mladi Kralj]] krunisan je kao naslednik. Ričard i njegova braća bune se protiv oca Henrika II. Planirali su da zbace oca sa prestola i postave na presto Henrika Mladog Kralja. [[Henrik II]] je napao dva puta Akvitaniju, a Ričard je bio zadnji od braće, koji se još bunio. Ipak odbija da se bori lično protiv oca, pa ga moli za izvinjenje i [[1174]]. polaže novu zakletvu odanosti. Ričard u svojstvu vojvode Akvitanije se redovno bunio protiv oca zbog iz današnje perspektive potpuno nevažnih razloga pošto je prvi put podržavao brata protiv oca, drugi put se pobunio protiv tog istog brata, a treći put ponovno protiv oca kada je de facto bio prestolonaslednik. === Pobuna protiv Ričarda === U Akvitaniji, a posebno Gaskonji izbija [[1179]]. pobuna protiv Ričarda. Postajao je sve okrutniji, pa su se pobunjenici nadali da će ga se rešiti. Za Ričarda je ključni događaj bilo osvajanje gotovo neosvojive tvrđave Tajebur. Ta pobeda je Ričardu donela prestiž veštog vojnog komadanta, pa mnogi pobunjenici posle toga izjavljuju lojalnost Ričardu. === Braća protiv Ričarda === [[Datoteka:Richard coeur de lion.jpg|thumb|250px|right|Ričard Lavlje Srce]] Posle pobede nad pobunjenicima, ponovo se pojavljuju napetosti u odnosima sa ocem od [[1180]]. do [[1183]]. Ričard odbija da prizna princa Henrika Mladog Kralja kao naslednika prestola. Ričardova braća su napala Akvitaniju 1183. s ciljem da Ričarda privedu poslušnosti. Međutim Ričard je sa svojom vojskom uspevao da odoli svim napadima, a osim toga je izuzetno surovo pogubio zarobljenike. Princ Henrik Mladi Kralj je umro jula [[1183]], pa je konflikt nakratko bio zaustavljen. Ponovo uzaludno napadaju Ričarda sve do [[1186]], kada je umro još jedan Ričardov brat Žofroa . Ričard je postao najstariji sin i time naslednik krune, ali još uvek se borio sa ocem Henrikom II. [[Henrik II]] je nameravao [[1188]]. da preda Akvitaniju najmlađem sinu [[Jovan bez Zemlje|Jovanu bez Zemlje]]. Ričard je bio prinuđen da se udruži sa francuskim kraljem [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]]. U zamenu za Filipovu pomoć Ričard je obećao da će predati [[Normandija|Normandiju]] i [[Anžu]] Filipu. Ričard je takođe dao zakletvu o vazalnom položaju Filipu novembra [[1188]]. Ričard je pokušao da [[1189]]. sam preuzme tron uz Filipovu pomoć. Pobedio je u bitki smrtno bolesnog Henrika II koji će ga dva dana pred smrt službeno imenovati naslednikom. Henrik je umro [[6.7.]] [[1189]]. a Ričard Lavlje Srce postaje kralj [[3.9.]] [[1189]]. == Nasilje protiv Jevreja == Kad je krunisan kao kralj zabranio je da [[Jevreji]] prisustvuju ceremoniji. Neki Jevreji su se ipak pojavili sa darovima na dvoru, pa su batinama oterani. Raširila se vest da je Ričard Lavlje Srce naredio da se pobiju svi Jevreji. Građani [[London]]a su počeli da ubijaju Jevreje. Počeo je masakr. mnogi su bili pretučeni na smrt, orobljeni, a bilo je i živih spaljenih. Spaljeno je mnogo jevrejskih kuća, a mnogi Jevreji su nasilno pokršteni. Mnogo ih je tražilo sklonište, a mnogi su i pobegli. Kad je Ričard shvatio da takvi napadi destabiliziraju kraljevinu u doba kad je on nameravao da ide u Svetu Zemlju, naredio je da se kazne odgovorni za najgore zločine. Izdao je poseban kraljevski dekret zahtevajući da se [[Jevreji]] ne diraju. Uprkos tome nasilje je ponovljeno marta [[1190]]. == Rani period vlasti == Ričard je kritikovan da je učinio jako malo za Englesku. U Engleskoj je samo skupljao novac za [[krstaški rat]] i za pohode u Francuskoj. Tokom vlasti proveo je samo 6 meseci u Engleskoj. [[Engleska]] je tada činila približno samo 50 % njegovih teritorija. Čak ni [[engleski]] nije govorio, kao ni ostali engleski kraljevi pre 14. veka. Francuski posedi su mu bili značajniji. U Engleskoj je ostavljao predstavnike da vladaju u njegovo ime. == Ričard Lavlje Srce učestvuje u Trećem krstaškom ratu == Inspiriran je bio gubitkom [[Jerusalim]]a 1187. od strane [[Saladin]]a. Počeo je skupljati novac svuda za krstaški pohod za svoju uglavnom normansku vojsku. Potrošio je većinu očeve blagajne, podigao je poreze, prodavao je službene položaje, prava i zemlju za novac. Rekao je da bi čak i London prodao. On i [[Filip II Avgust]] su odlučili da zajedno krenu u krstaški pohod, jer su se bojali da bi onaj koji ostane mogao uzeti protivničke teritorije. U Svetu zemlju je krenuo 1190. [[Fridrih Barbarosa]] je krenuo drugim pravcem. === Borba za Siciliju === [[Datoteka:Richard I of England - Palace of Westminster - 24042004.jpg|thumbnail|right|275px|Statua Ričarda ispred Vestminsterske palate u Londonu]] U sepembru [[1190]]. stigao je na [[Sicilija|Siciliju]]. Kralj [[Vilijam II Sicilijanski]] je umro [[1189]]. Pošto nije imao dece naslednik je trebala biti njegova sestra Konstanca Sicilijanska, udana za cara [[Henrik VI(Sveti Rimski Car)|Henrika VI(Svetog Rimskog Cara)]], ali [[Tankred I Sicilijanski]] je izvršio državni udar proglasio se kraljem Sicilije. U celi sukob se meša i Ričard. Sestra Ričarda Lavljeg Srca je bila kraljica Jovana, udovica kralja Vilijama II Sicilijanskog. Tankred ju je utamničio i nije joj dao nasleđe, koje je dobila oporukom. Ričard je zahtevao da Tankred oslobodi njegovu sestru. Prisustvo dve strane krstaške vojske (engleske i francuske) izaziva nemire neđu stanovništvom Sicilije. Tokom oktobra [[1190]]. stanovništvo [[Mesina|Mesine]] se pobunilo i zahtevalo je da krstaši napuste Siciliju. Na to Ričard osvaja [[Mesina|Mesinu]] [[4.10.]] [[1190]]. Posle osvajanja usledile su pljačke i paleži. Ričard je u Mesini uspostavio bazu i tu je boravio do marta [[1191]], kada sklapa sporazum sa Tankredom. Po sporazumu: * Jovana se oslobađa i dobija nasledstvo * Ričard i Filip priznaju Tankreda kraljem Sicilije * Ričard proglašava Artura Bretanjskog svojim naslednikom * Ričard je Tankredu predao mač, za koji je rekao da je [[Ekskalibur]], mač kralja Artura Taj sporazum je itzazvao pobunu Ričardovog brata [[Jovan bez Zemlje|Jovana bez Zemlje]], koji se nadao da će on biti naslednik. === Osvaja Kipar === [[Datoteka:RichardSaladin.jpg|thumb|350px|Ričard Lavlje Srce u dvoboju protiv Saladina, engleski prikaz (oko 1340.)]] Na putu prema [[Jerusalim]]u zaustavio se tokom olujnog nevremena na [[Rodos]]u u aprilu [[1191]]. Svoju verenicu Berengariju Navarsku video je samo jednom , nekoliko godina pre venčanja. Ričardova majka je ugovarala venčanje sa kraljem Navare, ocem Berengarije. Kad je [[Berengarija]] sa Ričardovom majkom rođacima krenula za Ričardom desio im se brodolom kraj Kipra. Ričard je na tu vest krenuo u maju sa Rodosa, ali i njegovu flotu je zahvatilo nevreme. Despot Kipra Isak Komnin je zarobio blago sa potopljenih brodova, a i Ričardovu verenicu. Ričard je krenuo da ih spasi. Ričardova flota je stigla [[6.5.]] [[1191]]. do [[Limasol]]a na [[Kipar|Kipru]]. Ričard je zauzeo [[Limasol]]. Despot Kipra Isak Komnin Kiparski pokušao je da zaustavi krstaše, ali bilo je prekasno, pa se vratio u [[Kolosi]]. Isak je zahtevao odlazak krstaša, pa je usledio rat Ričarda i despota Kipra Isaka. Ričardu se pridružio deo plemstva Kipra nezadovoljnog Isakovom vlašću. Ričardova vojska je bila veća i bolje opremljena, tako da je Ričard pobedio. Isak Komnin Kiparski se ''predao nakon Ričardovog obećanja da ga neće staviti u gvožđe. Međutim Ričard ga je okovao srebrenim okovima''. Ričard je postao vladar Kipra. [[Kipar]] je postao odlična baza, jer je bio blizu Svete Zemlje, a nije bio izložen napadima Turaka. Ričard je popljačkao Kipar i pobio sve, koji su mu se suprostavljali. Venčanje Ričarda i Berengarije Navarske bilo je 12. maja [[1191]]. u [[Limasol]]u. U junu 1191. je krenuo prema Svetoj Zemlji. === Ričard u Akri === Na Kipru Ričard Lavlje Srce dobijao je vojnu pomoć od [[Gi Luzinjan|Gija Luzinjana]]. Gi je bio kralj Jerusalima, ali Jerusalim je bio u rukama muslimana. Ričard je došao i posle opsade zauzeo [[Akra|Akru]] u junu [[1191]]. Tu se Ričard svadio sa [[Leopold V Austrijski|Leopoldom V Austrijskim]], pa je Leopold napustio krstaški pohod. Sa [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]] se svadio oko statusa Kipra i kraljevstava Jerusalim. Filip je zahtevao celi Kipar, što ne dobija, pa ljut i bolestan od dizenterije on napušta krstaški pohod. Ričard ostaje usamljen. Ričard je imao 2600 zarobljenih muslimana kao taoce pomoću kojih je naterao [[Saladin]]a, da ispuni sve obaveze predaje zemlje oko Akre. Filip je svoje zarobljenike predao Konradu Monferatskom, ali Ričard je prisilio Konrada da mu preda zarobljenike. Ričard se osećao odsečenim u Akri, pa su mu zarobljenici bili potrebni kao zaštita. Međutim u naletu nestrpljenja ubija zarobljenike. Ričard je prodao [[Kipar]] [[Templari]]ma, a oni su ga preprodali [[Gi Luzinjan|Giju Luzinjanu]]. Ričard je prihvattio izbor Konrada Monferatskog za kralja Jerusalima. Mećutim nekoliko dana kasnije nepoznate ubice ubijaju Konrada. Dosta sumnje je padalo na Ričarda. Ričard je zauzeo [[Akra|Akru]] odličnom taktikom, ali odlazak francuskog kralja bio je veliki udarac od koga se krstaši nisu mogli oporaviti. Ričard je bio prinuđen da naredi povlačenje, jer je znao da nema šanse da oslobodi [[Jerusalim]]. S druge strane u Evropi su [[Filip II Avgust]] i [[Jovan bez Zemlje]] počeli da ugrožavaju Ričardove teritorije. Na kraju je sklopio 2. septembra [[1192]]. sporazum sa [[Saladin]]om po kome : * zidovi [[Askalon]]a trebaju biti uništeni * hrišćanima se dopušta pristup i prisustvo u Jerusalimu == Ričard je zarobljen == [[Datoteka:Richard1TombFntrvd.jpg|thumb|250px|right|Grob u Fontevrou]] Evropski status Ričarda 1192. godine je počeo više ličiti na status kriminalca nego onaj kralja Engleske i vojvode Akvitanije. Pošto je na Siciliji u zamenu za novac potvrdio vlast uzurpatora Tankred namesto Konstance žene Svetog Rimskog cara Henrika VI, on se u Englesku nije mogao vratiti niti preko Nemačke niti preko Sicilije pošto je tamo Tankred bio besan zbog ucene. U Austriji je besnio tamošnji vojvoda Leopold zbog Ričardove lične uvrede tokom opsade Akre i zbog obaranja svog rođaka Isaka s vlasti na Kipru. Zbog ovog zadnjeg je bila besna i Vizantija jer je Ričard anektirao i potom prodao Kipar koji je bio pobunjeni Vizantijski teritorij. Poslednji deo priče o omraženosti Ričard je onaj križarski pošto on "beži" iz Svete zemlje zbog zavere brata Ivana i francuskog kralja, ali i zbog ubojstva Jeruzalemskog kralja Konrad 1992. godine (Konrad je bio bliski rođak [[Filip II., kralj Francuske|Filipa francuskog]], [[Fridrik Barbarosa|Fridrika Barbarose]] i Leopolda Austrijskog) za što će on biti glavni osumnjičeni. Danas se ne zna kojim se putem Ričard hteo vratiti u Englesku kako bi izbegao sve svoje brojne neprijatelje, ali se zna da je loše vreme prisililo Ričarda Lavljeg Srca da pristane na [[Krf]]u, koji je bio deo Vizantije. Car Vizantije je bio ljut zbog Ričardove aneksije Kipra, pa on beži incognito prerušen u piratskom brodu sa Krfa . Doživio je brodolom kraj Akvileje, pa je bio prinuđen također incognito da krene na kopneni put kroz centralnu Evropu. Išao je prerušen, ali to mu nije pomoglo. Pred Božić [[1192]]. između Beča i moravske granice vojvoda [[Leopold V Austrijski]] zarobljava Ričarda i optužuje ga za smrt jeruzalemskog kralja Konrada. Leopold ga je predao nemačkom caru [[Henrik VI(Sveti Rimski Car)|Henriku VI]] . Nemački car je tražio 150.000 maraka otkupa. To je bio dvogodišnji prihod engleske krune. Ričardova majka u svojstvo vojvotkinje Akvitanije je počela da poziva na sakupljanje novca za Ričardov otkup. Konficiralo se zlato i srebro crkvi, porezi su postali izuzetno visoki, a sveštenici su morli platiti vrednost četvrtine svojih imanja. Car je onda tražio 100.000 maraka. [[Jovan bez Zemlje]] je nudio 80.000 maraka, ali da nemački car drži Ričarda što duže. Konačno je Ričard oslobođen [[4.2.|4. februara]] [[1194]]. U celom ovom putovanju natrag u Englesku i tokom zatočeništva jedini koji su ostali pored Ričarda su bili njegova majka (Akvitanija) i rimski papa koji je prokleo svetog rimskog cara i austrijskog nadvojvodu. == Kasnije godine i smrt == Tokom Ričardova odsustva [[Jovan bez Zemlje]] je bio de facto regent koji se pokušao proglasiti kraljem. Kad se vratio Ričard mu je oprostio i imenovao ga naslednikom nakon čega se vratio nazad svom ratu s Francuskom kojom tada vlada [[Filip II., kralj Francuske|Filip II]]. Rat u Francuskoj koštao ga je jako mnogo. Stvorio je mini savezništva protiv francuskog kralja s flandrijskim vojvodom, grofom Burgonje i kraljem Navare protiv francuskog kralja. U sklopu tog rata Ričard je uspeo organizirati 1198. godine krunidbu svog nećaka [[Oton IV|Otona IV]] za protukralja Nemačke. Ričard Lavljeg Srca nije poginuo u borbi protiv Francuza nego u nekoj maloj opsadi protiv pobunjeničkog zamka. Nije imao dece, pa ga je u engleskom dvorskom puču nasledio brat [[Jovan bez Zemlje]] koji je tako preskočio na vlasti službenog naslednika Artura koji je tada imao samo 12 godina. Navodno to je bila želja umirućeg Ričarda koji je tako poništio svoj raniji testament. Tu promenu francuske teritorije pod vlašću Engleske nisu prihvatile pa su za svog vladara izabrale Artura. [[Kipar]], koga je anektirao pa prodao križarima Ričard pokazao se kao neprocenljiva baza za održanje križarskog kraljevstva u Svetoj Zemlji. {{Commonscat|Richard I of England}} {{Engleski vladari}} {{Lifetime|1157|1199|Richard I od Engleske}} [[Kategorija:Engleski vladari]] [[Kategorija:Krstaši]] [[Kategorija:Srednji vijek]] mb9nou7hr1ieeqmthietd5z6qf0lpk8 Crvena armija 0 13284 42647640 42586894 2026-06-28T12:50:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647640 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Red_army_conscript_hat_insignia.jpg|thumb|250px|Oznaka Crvene armije]] [[Datoteka:Mémorial uniforme soviétique WWII.JPG|thumb|right|250px|Uniforma vojnika Crvene armije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] naoružanog sovjetskim automatom [[PPš-41]].]] '''Crvena armija''' ({{jez-rus|Красная армия}}) je skraćeno ime za '''Crvenu armiju radnika i seljaka''' ({{jez-rus|Рабоче-крестьянская Красная армия}}), [[oružane snage|oružanu snagu]] koju su stvorili [[boljševici]] tokom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] [[1918]]. Ova organizacija je postala [[vojska]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] nakon njegovog uspostavljanja [[1922]]. Crvena boja u imenu se odnosi na boju [[krv]]i koju je prolila [[radnička klasa]] u svojoj borbi protiv [[kapitalizam|kapitalizma]]. Iako je Crvena armija [[1946]]. postala '''''Sovjetska armija''''' ({{jez-rus|Советская армия}}), ljudi sa [[zapadni svijet|Zapada]] su obično koristili termin ''Crvena armija'' i nakon toga, na primer, tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. == Historija == === Rana istorija === [[Sovjet narodnih komesara]] je uspostavio Crvenu armiju dekretom [[28. januar]]a [[1918]],<ref name="Salamander">The Soviet War Machine, Salamander books, London, 1980. {{ISBN|0-86101-052-3}}</ref> zasnivajući je na već postojećoj [[Crvena garda|Crvenoj gardi]]. Zvaničan Dan Crvene armije [[23. februar]] [[1918]]. označava dan prvog masovnog regrutovanja u Crvenu armiju u [[Petrograd]]u i [[Moskva|Moskvi]] i prvu borbenu akciju protiv okupacione armije [[Nemačko Carstvo|Nemačkog Carstva]].<ref>S.S. Lototskiy, The Soviet Army (Moscow:Progress Publishers, 1971), p.25, cited in Scott and Scott, The Armed Forces of the Soviet Union, Eastview Press, Boulder, Co., 1979, p.3. February 23 became an important national holiday in the Soviet Union, later celebrated as "Soviet Army Day".</ref> Dan 23. februar postao je važan nacionalni praznik u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], kasnije slavljen kao Dan Sovjetske armije i nastavlja da se slavi i u današnjoj [[Rusija|Rusiji]] kao Dan branilaca domovine. Osnivačem Crvene armije obično se smatra [[Lav Trocki]]<ref name="Scot">Scott and Scott, The Armed Forces of the Soviet Union, Eastview Press, Boulder, Co., 1979</ref>, narodni komesar rata od [[1918]]. do [[1924]]. Na početku svog postojanja, Crvena armija je funcionisala kao dobrovoljna formacija, bez činova ili oznaka. Demokratskim izborima su birani oficiri. Ipak, odlukom Petog Sveruskog kongresa Sovjeta, donetom [[10. jul]]a [[1918]]. uvedena je obavezna vojna služba za muškarce od 18 do 40 godina. Zahvaljujući ovoj odluci broj vojnika Crvene armije je do kraja jeseni 1918. narastao na 800.000. Tokom 1919. koja je bila presudna godina građanskog rata broj vojnika je dostigao cifru od 3.000.000 da bi pri kraju 1920. god. narastao na 5.000.000.<ref>Vojna enciklopedija, Vojnoizdavački zavog Beograd, 1985, knj.8, str.455.</ref> Da bi olakšali regrutovanje, boljševici su stvorili regionalne vojne komesarijate, koji i sada postoje u Rusiji pod ovim imenom<ref>Napomena: ne treba mešati vojne komesarijate sa institucijom vojnih političkih komesara.</ref> Problem nedostatka školovanog oficirskog kadra Trocki je rešio tako što je dopustio bivšim oficirima vojske [[Carska Rusija|Carske Rusije]] da se pridruže Crvenoj armiji<ref name="JE">John Erickson, The Soviet High Command - A Military-Political History 1918–41, MacMillan, London, 1962</ref>. Nakon što je general [[Aleksej Brusilov]] ponudio boljševicima svoje profesionalne usluge 1920, veliki broj carskih oficira odlučio je da sledi njegov primer. Boljševičke vlasti su formirale specijalnu komisiju na čelu sa [[Lav Lazarev|Lavom Lezarovim]] i avgusta 1920. je regrutovano 315.000 bivših oficira<ref>N. Efimov, Grazhdanskaya Voina 1918–21 (The Civil War 1918–21), Second Volume, Moscow, c.1928, p.95, citirano u Erickson, 1962</ref>. Veoma često su oni držali pozicije vojnih savetnika. Štaviše, veliki broj bivših vojnika Carske Rusije se i ranije pridružio boljševicima. Boljševičke vlasti su u svaku jedinicu Crvene armije postavile [[politički komesar|političke komesare]], koji su imali ovlašćenje da preinače odluke komandanata jedinica ako su se one sukobljavale sa principima [[Komunizam|Komunističke partije]]<ref name="Salamander"/>. Iako je ovo ponekad rezultiralo pometnjom u komandovanju, partijsko vođstvo je smatralo potrebnim političku kontrolu nad vojskom, dok se Crvena armija sve više i više oslanjala na iskusne oficire iz prerevolucionarnog, carističkog perioda. === Od građanskog rata do tridesetih godina 20. veka === {{Poseban članak|Ruski građanski rat|Poljsko-sovjetski rat}} [[Datoteka:1919 - URSS - armée de Taman.jpg|thumb|desno|250px|Uniforme vojnika Crvene armije iz vremena [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]]. ([[Tamanska armija]], [[1919]].)]] Prva faza Ruskog građanskog rata trajala je od revolucije 1917. do primirja u novembru 1918. Prvo je, pred kraj novembra 1917. nova boljševička vlada proglasila da teritorija koja je tradicionalno pripadala [[Kozaci]]ma, prelazi pod upravu države. Ova odluka vlade dovela je do narodnog ustanka u oblasti oko reke [[Don (reka)|Don]], koji je predvodio general Kaledin i do snažne podrške dobrovoljačkoj armiji. Potpisivanje [[Sporazum u Brest-Litovsku|sporazuma u Brest-Litovsku]], takođe je dovelo do direktne intervencije sila [[Antanta|Antante]] u Rusiji i do naoružavanja vojnih snaga suprotstavljenih boljševičkoj vladi. Svoje usluge u borbi protiv boljševika ponudili su i mnogi nemački oficiri. Borbe u prvoj fazi rata su uglavnom bile sporadične i u njima su učestvovale manje vojne formacije (uključujući i Češku legiju, poljsku 5. streljačku diviziju i proboljševičke Crvene litvanske pešake) na bojištu koje se stalno menjalo. Druga, ključna faza građanskog rata, trajala je od januara do novembra 1919. Sukobi su započeli uspešnim nastupanjem belogardejskim armija sa juga (pod [[Anton Denjikin|Denjikinom]]), sa istoka (pod [[Aleksandar Kolčak|Kolčakom]]) i sa severo-zapada (pod [[Nikolaj Nikolajevič Judenič|Judeničem]]), koje su potisle Crvenu armiju na sva tri pravca. Međutim, Lav Trocki je izvršio ubrzanu reformu Crvene armije i uspeo je da tokom juna potisne Kolčakove snage, a da zatim do kraja oktobra potisne i kontra-revolucionarne snage pod komandom Denikina i Judeniča.<ref>[[John Erickson]], The Soviet High Command 1918–41, p.72–73</ref> Borbena moć belogardejskih armija uništena je gotovo istovremeno, do sredine novembra i u januaru 1920. konjica pod komandom Budenjija je ušla u [[Rostov na Donu]]. 1921., [[Invazija Gruzije od Crvene armije|Crvena armija je izvršila invaziju Gruzije]] koja je proglasila neovisnost tijekom građanskog rata u Rusiji. U periodu od 1919-1921 Crvena armija bila je angažovana u Poljsko-sovjetskom ratu. U početnoj fazi rata Crvena armija prodrla je u centralnu Poljsku, ali je 1920. pretrpela katastrofalni poraz u [[Bitka za Varšavu (1920)|bici za Varšavu]] što je dovelo do okončanja neprijateljstava. Poraz poslednjih kontra-revolucionarnih snaga pod komandom [[Petar Vrangel|Pjotra Vrangela]] na jugu<ref>Erickson, 1962, p.102–107</ref> označio je konačnu pobedu komunista nakon četiri godine žestokih borbi i uspostavljanje Sovjetskog saveza 1922. Kasnije, tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. veka, sovjetski vojni teoretičari su uveli koncept [[duboke operacije]].<ref>Mary Habeck, Storm of Steel: The Development of Armor Doctrine in Germany and the Soviet Union, 1919-1939, Cornell University Press, 2003, {{ISBN|0-8014-4074-2}}</ref> Ovo je bila direktna posledica iskustva sa širokim pokretima [[konjica|konjičkih]] formacija tokom građanskog rata i Poljsko-sovjetskog rata. Duboke operacije su uključivale višestruke istovremene manevre više formacija veličine korpusa ili armije. Ovo nije trebalo da donese pobedu u jednoj operaciji, već više operacija sprovođenih paralelno ili sukcesivno je trebalo da garantuju pobedu. U ovome se duboke operacije razlikuju od uobičajenog tumačenja doktrine [[blickrig]]a. Cilj dubokih operacija je bio da se neprijatelj napadne istovremeno kroz dubinu njegovih snaga da bi se izazvao slom njegovog odbramenog sistema. Sovjetska teorija duboke operacije je vođena tehnološkim napretkom i nadom da će [[manevarski rat]] pružiti prilike za brzu, efikasnu i odlučnu pobedu. Istovremeni razvoj avijacije i oklopnih jedinica je obezbedio fizički podsticaj za ovu evoluciju doktrine u Crvenoj armiji. Maršal [[Mihail Tuhačevski]] je tvrdio da vazdušna sila treba da se "iskoristi protiv meta izvan dometa [[pešadija|pešadije]], [[artiljerija|artiljerije]] i drugog oružja. Za maksimalni taktički efekat avioni bi trebalo da se koriste u grupama, skoncentrisanim u vremenu i prostoru, protiv meta od najvišeg taktičkog značaja." Duboke operacije su prvi put zvanično izražene kao koncept u „Poljskim regulativama“ Crvene armije [[1929]], ali armija ih je konačno kodifikovala u "Privremenim poljskim regulativama" iz [[1936]]. Međutim, u [[Čistka|Velikoj čistki]] od 1937–1939. ukonjeni su mnogi vodeći oficiri Crvene armije<ref name="AB">[[Alan Bullock]], Hitler and Stalin: Parallel Lives (New York: Vintage Books, 1993), 489.</ref>, uključujući Tuhačevskog, pa je koncept napušten, sve Drugog svetskog rata. === Daleki istok === {{Poseban članak|Bitka kod Halkin Gola}} Godine [[1934]]. [[Mongolija]] i [[SSSR]] su uvidele neophodnost o međusobnoj saradnji na uzajamnoj odbrani pred pretnjom rastućeg [[japan]]skog vojnog prisustva u [[Mandžurija|Mandžuriji]] i [[Unutrašnja Mongolija|Unutrašnjoj Mongoliji]]. Dana [[12. mart]]a [[1936]], saradnja je ojačana desetogodišnjim mongolsko-sovjetskim [[Mongolsko-sovjetski sporazum o prijateljstvu|sporazumom o prijateljstvu]], koji je uključivao uzajamni odbrambeni protokol.<ref>Vojna enciklopedija, Vojnoizdavački zavod Beograd, 1985, knj.8, str.457</ref> [[29. jul]]a [[1938]]. japanske snage jačine dve pešadijske divzije i pet brigada, uz podršku artiljerije i tenkova, upale su na teritoriju SSSR u zoni jezera [[Jezero Hasan|Hasan]]. Jedinice Crvene armije, iz sastava [[Prva specijalna dalekoistočna armija SSSR|Prve specijalne dalekoistočne armije]] uspešno su odbile japanski napad zbog čega je [[Japan]] bio prinuđen da 2. avgusta zaključi primirje. Međutim, ovaj poraz nije umanjio aspiracije Japana prema teritoriji Sovjetskog saveza.<ref name="Beograd 1985">Vojna enciklopedija, Vojnoizdavački zavod Beograd, 1985, knj.8, str.458</ref> Maja [[1939]], mongolska konjička divizija se sukobila sa konjicom Mandžuka na spornim teritorijama istočno od reke Halha. Japanski odred je oterao Mongole preko reke. Sovjetske trupe, raspoređene na tim teritorijama u skladu sa sporazumom o uzajmnoj odbrani, su razbile japanski odred. Eskalacija sukoba se ispostavila neizbežnom i obe strane su iskoristile jun da pojačaju snage. Dana 1. jula japanske snage su brojale 38.000 vojnika, a kombinovane sovjetsko-mongolske snage su imale 12.500 vojnika. Japanci su prešli reku, ali su nakon trodnevnih borbi naterani u povlačenje.<ref name="Beograd 1985"/> Dana [[20. avgust]]a, [[Georgi Žukov]] je pokrenuo veliku ofanzivu sa žestokim napadima iz vazduha i tročasovnim artiljerijskim bombardovanjem, nakon čega su tri pešadijske divizije i 5 oklopnih brigada, uz podršku avijacije i velikom količinom artiljerije (ukupno 57.000 vojnika), napale 75.000 japanskih vojnika ukopanih u tom području. Dana [[23. avgust]]a celokupne japanske snage su opkoljene, a [[31. avgust]]a u velikoj meri i uništene. Artiljerijski i vazdušni napadi su zbrisali one Japance koji su odbili da se predaju. Japan je zatražio prekid vatre, a sukob se završio sporazumom koji su potpisali [[SSSR]], [[Mongolija]] i [[Japan]] [[15. septembar|15. septrembra]] [[1939]]. u Moskvi. U ovom sukobu, prema sovjetskim izvorima, gubici Crvene armije iznosili su oko 9.000 mrtvih i ranjenih, dok nezavisni izvori smatraju da je realna cifra bila bliža 17.000. Gubici japanskih snaga iznosili su oko 45.000 mrtvih i ranjenih i 3.000 zarobljenih vojnika.<ref>[http://www.militaryhistoryonline.com/20thcentury/articles/nomonhan.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124070956/http://www.militaryhistoryonline.com/20thcentury/articles/nomonhan.aspx |date=2005-11-24 }} Military History Online. Nomonhan: The Second Russo-Japanese War by Timothy Neeno, M.A.</ref> Ubrzo nakon prekida vatre, Japanci su tražili pristup bojnom polju da pokupe svoje mrtve. Pronalaženje na hiljade mrtvih je bio dodatni šok već uzdrmanom moralu japanskih vojnika. Posle ovog poraza Japan je prešao u defanzivu na frontu ka SSSR, što je dozvolilo Crvenoj armiji da prebaci veliki broj dalekoistočnih trupa na evropsko bojište u jesen 1941. === Drugi svetski rat === {{Poseban članak|Drugi svetski rat}} ==== Poljska kampanja ==== Dana [[17. septembar|17. septembra]] [[1939]], vojnici Crvene armije su umarširali u zapadne beloruske i ukrajinske teritorije koje je kontrolisala Poljska u međuratnom periodu, koristići kao zvaničan izgovor dolazak u pomoć Ukrajincima i Belorusima koje je ugrožavala nacistička Nemačka,<ref>[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/nazsov/ns069.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091107175858/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/nazsov/ns069.htm |date=2009-11-07 }} Telegram [[Nacistička Nemačka|nemačkog]] [[ambasador]]a u [[SSSR]], Šulenberga, nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova, 10. septembar 1939, na Yale Law School's Avalon Project: Nazi-Soviet Relations 1939-1941.</ref> koja je napala Poljsku [[1. septembar|1. septembra]] [[1939]]. Sovjetska invazija je otvorila drugi front za Poljake i primorala ih da napuste planove za odbranu u zoni [[Rumunski mostobran|Rumunskog mostobrana]], što je ubrzalo poraz Poljaka. Sovjetsko i nemačko napredovanje se završilo približno na [[Karsonova linija|Karsonovoj liniji]]. [[Sporazum Ribentrop-Molotov]], koji je sadržao tajni protokol o ograničavanju sfera interesa svake strane, pripremio je laku podelu Poljske između Nemačke i Sovjetskog Saveza.<ref>Drugi svetski rat, Narodna knjiga, Beograd, 1982, knj.1, str.43</ref> Definisana sovjetska interesna sfera se poklapala sa teritorijom koja je kasnije zauzeta tokom kampanje. Ova teritorija je postala deo Ukrajinske i Beloruske Socijalističke Republike. Uprkos činjenici da su vodene prepreke odvajale većinu interesnih sfera, sovjetski i nemački vojnici su se sreli u nekoliko slučajeva. Najpoznatiji ovakav događaj se desio u [[Brest-Litovsk]]u [[22. septembar|22. septembra]] [[1939]]. Nemački 19. tenkovski korpus pod komandom generala [[Hajnc Guderijan|Hajnca Guderijana]] je zauzeo Brest-Litovsk, koji je ležao unutar sovjetske interesne sfere. Kada se sovjetska 29. tenkovska brigada general-pukovnika Krivošiva približila Brest-Litovsku, komandanti su pregovarali da se nemačke trupe povuku i da sovjetske trupe uđu u grad salutirajući jedni drugima.<ref>Krivošein S.M. Mežduburьe. Vospominaniя. Voronež, 1964.</ref><ref>Guderian H. Erinnerungen eines Soldaten Heidelberg, 1951</ref>. Prema knjizi „Sovjetske žrtve i gubici u borbi u 20. veku“, koju je napisao general-pukovnik Krivošiv, snage Crvene armije u [[Poljska|Poljskoj]] su brojale 466.516 vojnika.<ref>Colonel-General Krivosheev, Soviet casualties and combat losses in the twentieth century, {{ISBN|1-85367-280-7}}</ref> Crvena armija je nailazila na slab otpor, najviše zbog zauzetosti glavnine poljskih snaga koje su se borile sa Nemcima na zapadnoj granici, delom zbog zvaničnog naređenja poljske Vrhovne komande da se ne ulazi u sukob sa sovjetskim vojnicima, a delom zato što su mnogi stanovnici Poljske u oblasti Kresi – uglavnom Ukrajinci i Belorusi – videli sovjetske vojnike kao oslobodioce, te su ih dočekivali sa cvećem, hlebom i solju.<ref>Piotrowski, Tadeusz (1988). “Ukrainian Collaborators”, Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration with Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918-1947. McFarland, 177-259. {{ISBN|0-7864-0371-3}}. Kako da... objasnimo fenomen Ukrajinaca koji su se pridružili Sovjetima i sarađivali s njima? Ko su bili ti Ukrajinci? Sigurno je da su bili Ukrajinci, ali, da li su bili komunisti, nacionalisti, neopredeljeni seljaci? Odgovor je da, bili su sve troje..</ref> I pored svega toga, Crvena armija je pretrpela gubitke od 737 mrtvih i nestalih i 1.859 ranjenih.<ref name="Achtung">[http://www.achtungpanzer.com/articles/polcamp.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110110248/http://www.achtungpanzer.com/articles/polcamp.htm |date=2010-01-10 }} Invasion of Poland (Fall Weiss) by George Parada</ref> Gubici protivničkih poljskih trupa ostaju nepoznati. Crvena armija je izvestila da je razoružala 452.536 ljudi, ali ova brojka verovatno uključuje i veliki broj onih koji nisu registrovani kao regularni vojnici poljske armije. Poljski podaci daju broj od približno 242.000 zarobljenika koje je uzela Crvena armija.<ref name="Achtung"/> ==== Zimski rat ==== {{Poseban članak|Zimski rat}} [[Staljin]] i sovjetska Vrhovna komanda su ušle u ovaj rat sa puno arogancije i vere u pobedu. Ipak, Staljin je u čistkama uklonio mnoge iskusne kadrove, a na njihova mesta došli su lojalniji, ali manje sposobni ljudi<ref name="Salamander"/>. Mnogi sovjetski vojnici su poginuli jer njihovi komadanti prosto nisu hteli ili im nije bilo dozvoljeno da se povuku. Finci su koristili [[gerila|gerilisku taktiku]], napadajući kuhinje i sovjetske vojnike koji su bili oko logorskih vatri. Sovjeti nisu uspeli da iskoriste izrazitu nadmoćnost na početku rata. [[Finska]] je skupila 130.000 ljudi i 500 topova, dok su Sovjeti napali sa 200.000 ljudi i 900 topova. Sovjeti su takođe skupili i 1.000 tenkova, ali su oni slabo korišćeni i trpeli su velike gubitke. Vozila su bila u pogonu 24 časa dnevno da se njihovo gorivo ne bi smrzlo,ali je opet bilo izveštaja o kvarovima na motorima i nedostatku goriva. Jedna od najpoznatijih bitaka u ovom ratu i jedan od do tada najtežih poraza Crvene armije bila je [[bitka za Suomusalmi]]. U ovoj bici značajno slabije jedinice Finske vojske uništile su 163. pešadijsku diviziju Crvene armije. Ukupni gubici Finaca iznosili su 350 mrtvih, 600 ranjenih i 70 nestalih vojnika dok gubici u ljudstvu Crvene armije nisu bili precizno utvrđeni ali je prema finskim izvorima u ovoj bici poginulo oko 5.000 ruskih vojnika. Finci su zarobili 26 tenkova, 40 topova, 181 kamion, 350 konja i veliku količinu municije i granata.<ref name="Suomussalmi">[http://www.winterwar.com/Battles/Suomussalmi.htm#fin/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206111030/http://www.winterwar.com/Battles/Suomussalmi.htm#fin/ |date=2008-12-06 }} The Battle of Suomussalmi</ref> Odmah nakon ove usledila je i bitka na putu Rate-Suomisalmi u kojoj je u potpunosti uništena 44. motorizovana divizija Crvene armije. Finski problemi u nedostatku opreme su takođe vredni pomena. Na početku rata, samo vojnici koji su prošli vojnu obuku imali su uniforme i oružje. Ostatak je morao da nosi svoju odeću koja je ličila na uniforme finske vojske uz dodatak oznaka. Finci su nadoknađivali svoj nedostatak kroz oduzimanje opreme, oružja i municije od neprijatelja. Veliki broj vojnika Crvene armije koji su se borili u Zimskom ratu dovedeno je iz južnih regiona Sovjetskog Saveza npr. 44. motorizovana divizija koja je u potpunosti uništena u bici na Rate putu bila je formirana od regruta iz Ukrajine.<ref name="Suomussalmi"/> Staljin je smatrao da se ruskim trupama iz područja odmah uz granicu sa Finskom ne bi moglo verovati u borbi protiv Finaca sa kojima su mogli biti u bliskim odnosima ili deliti istu istoriju. Međutim, izgubio je iz vida da vojnici Crvene armije iz južnih regiona apsolutno nisu imali iskustva u uslovima arktičke zime te godine i preživljavanjem u šumi. U vazdušnom ratu tokom Zimskog rata, Finska ratna avijacija je razvila letačku lovačku formaciju "četiri prsta"<ref>Formacija „Četiri prsta“ je formacija od četiri aviona, podeljenih u dve grupe, dok jedna leti nisko, a druga visoko; svaki avion se bori nezavisno od ostalih, a opet podržavajući svog pratioca u borbi.</ref> koja ne samo da je bila superiornija od sovjetske taktike „tri lovca u delta formaciji“, već ju je kasnije usvojio svaki važniji pilot u Drugom svetskom ratu i još uvek je u upotrebi. Odlična taktika i hrabrost finskih pilota koji su bili brojčano višestruko nadjačani onemogućili su efikasno dejstvo ratne avijacije Sovjetskog saveza tokom trajanja sukoba. Sovjetski gubici u Zimskom ratu iznosili su 48.744 mrtvih i 158.863 ranjenih.<ref name="Drugi svetski rat">Drugi svetski rat, Narodna knjiga, Beograd, 1982, knj.1, str.94.</ref> Finci su izgubili oko 32.839 mrtvih i nestalih i 43.557 ranjenih.<ref name="Drugi svetski rat">Drugi svetski rat, Narodna knjiga, Beograd, 1982, knj.1, str.94.</ref> ==== Veliki otadžbinski rat, 1941—1945. ==== {{Poseban članak|Istočni front (Drugi svetski rat)|Operacija Barbarossa|Bitka za Staljingrad}} [[Datoteka:Soldaten rote armee.jpg|thumb|right|250px|Vojnici Crvene armije za vreme Drugog svetskog rata]] U jesen 1940. [[Treći Rajh]] i njegovi saveznici su već potpuno dominirali [[Evropa|evropskim kontinentom]]. Samo su [[Velika Britanija]] (na zapadu) i [[Sovjetski Savez]] (na istoku) mogli da se suprostave [[fašizam|fašističkoj]] moći. Velika Britanija i Nemačka nisu imale zajedničku granicu na kopnu, ali je ratno stanje postojalo između njih; Nemci su imali dugačku kopnenu granicu sa Sovjetskim Savezom, ali je SSSR ostao neutralan, u skladu sa [[Sporazum Ribentrop-Molotov|sporazumom o nenapadanju]] i brojnim trgovačkim sporazumima. Za [[Hitler]]a nije nikada postojala dilema oko ove situacije.<ref>[[Adolf Hitler]], [[Mein Kampf]], American edition, Boston, 1943, p.654, cited in William L. Shirer, The Rise and Fall of the Third Reich, The Reprint Society, London, 1962, p. 796</ref> „Prodor na istok“ ({{jez-nem|Drang nach Osten}}) je samo bio pitanje dana. Ovo je kulminiralo [[18. decembar|18. decembra 1940]]. izdavanjem „Direktive 21 — Slučaj Barbarosa“, koji je otvoreno govorio da „nemačke kopnene snage moraju biti spremne da slome sovjetsku Rusiju u brzoj kampanji pre kraja rata sa Engleskom“.<ref name="Kitanovic">Moskovska bitka, Branko Kitanović, Istarska naklada, Pula, 1985.</ref> Čak i pre izdavanja ove direktive, nemački generalštab je razvio detaljan plan za kampanju protiv Sovjetskog Saveza, predviđenu za maj 1941, ali su događaji u [[Grčka|Grčkoj]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] zahtevali njeno odlaganje do druge polovine juna. U vreme nacističkog [[Operacija Barbarosa|napada na SSSR]] u junu [[1941]], Crvena armija je na svojim zapadnim granicama imala oko 170 divizija sa ukupno oko 2,7 miliona vojnika.<ref name="Kitanovic"/> Njihovi protivnici su na [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnom frontu]] imali 190 divizija, 153 nemačke i 37 divizija satelitskih zemalja sa ukupno oko 5,5 miliona vojnika.<ref name="Kitanovic"/> U prvim nedeljama rata je viđeno uništenje gotovo celokupnog sovjetskog vazduhoplovstva na zemlji, kao i važnije opreme, tenkova, artiljerije i veći porazi dok su nemačke snage zatvarale stotine hiljada vojnika Crvene armije u džepove i u njima ih zarobljavale ili uništavale. Sovjetske snage su pretrpele teške gubitke na početku operacije Barbarosa zbog slabe pripremljenosti, koja je bila posledica nevoljne i zakasnele odluke sovjetske vlade i Vrhovne komande da izvrše mobilizaciju. Takođe je važna bila i taktička superiornost nemačke vojske koja je vodila rat na način koji se već dve godine pokazivao uspešnim. Taktička inicijativa koju su nemačke snage imale u početnoj fazi operacije značila je da [[Vermaht]] bio u mogućnosti da na odabranim pravcima nastupanja koncentriše brojčano nadmoćnije snage što je omogućilo brz proboj i napredovanje u sovjetsku pozadinu. Brzi predratni rast i unapređenje kadrova Crvene armije kao i uklanjanje iskusnih oficira u čistkama samo su još više doprineli sovjetskom porazu. Ipak, generacija briljantnih oficira (najpoznatiji [[Georgi Žukov]]) učila je iz poraza i sovjetskih pobeda u bitkama za [[Moskovska bitka|Moskvu]], [[Staljingradska bitka|Staljingrad]], [[Kurska bitka|Kursk]] i kasnije u „Operaciji Bagration“ čime su odlučno potvrdili veličinu onoga što je Sovjetima poznato kao [[Veliki otadžbinski rat]]. Sovjetska vlada je činila nemoguće da poveća moral Crvene armije dok se ona povlačila u jesen [[1941]]. Sovjetska propaganda se udaljila od [[klasna borba|klasne borbe]] i umesto toga se oslonila na duboko usađena patriotska osećanja stanovništva, pozivajući se na istoriju predrevolucionarne Rusije. Propaganda je nazvala rat protiv nemačkih agresora Velikim otadžbinskim ratom, ciljajući na [[Napoleonova invazija na Rusiju|Otadžbinski rat]] iz [[1812]]. protiv [[Napoleon]]a.<ref>Napoleon Bonaparta, A.Z.Manfred, Minerva, Beograd, 1975. knj.3 str.237</ref> Pojavila su se pozivanja na ruske heroje kao što su [[Aleksandar Nevski]] i [[Mihail Kutuzov]]. Represije protiv [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] su prestale, a sveštenici su oživeli tradiciju blagosiljanja oružja pre bitke. Komunistička partija je napustila instituciju političkih komesara, iako ju je ubrzo ponovo usvojila. Crvena armija je ponovo uvela činove i usvojila mnoga pojedinačna priznanja kao što su medalje i ordenja. Koncept Garde se ponovo pojavio; jedinicama koje su iskazale izuzetno junaštvo u borbi data su imena kao što su „gardijska regimenta“, „gardijska armija“ i sl. Tokom Velikikog otadžbinskog rata, Crvena armija je regrutovala 29.574.900 vojnika kao dodatak na 4.826.907 koji su već nalazili u službi na početku rata. Od toga je poginulo 6.329.600 i nestalo 4.559.000 (većinom odvedeni u zarobljeništvo). Od tih približnih 11.444.100 se 939.700 ponovo pridružilo vojsci dok je ona postepeno oslobađala sovjetsku teritoriju i još 1.836.000 se vratilo iz nemačkog zarobljeništva. To smanjuje ukupne gubitke na oko 8.668.400. Većinu žrtava su činili [[Rusi]] (5.756.000), koje su pratili [[Ukrajinci]] (1.377.400)<ref>G. F. Krivošeev, Rossiя i SSSR v voйnah XX veka: poteri vooružennыh sil. Statističeskoe issledovanie</ref>. Nemački gubici na Istočnom frontu uključuju oko 3.604.800 mrtvih i nestalih i 3.576.300 zarobljenih (ukupno 7.181.100); gubici nemačkih saveznika na Istočnom frontu su približno 668.163 mrtvih i nestalih i 799.982 zarobljena (ukupno 1.468.145). Od tih 8.649.300, Sovjeti su posle rata iz zarobljeništva oslobodili 3.572.600, tako da ukupni gubici [[sile Osovine|sila Osovine]] su procenjeni na 5.076.700<ref>Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. {{ISBN|3-486-56531-1}}</ref>. Poređenje gubitaka pokazuje okrutan tretman koji su [[nacizam|nacisti]] upražnjavali prema sovjetskim ratnim zarobljenicima. Većina zarobljenika sila Osovina je puštena posle rata, ali sudbina sovjetskih zarobljenika je bila znatno drugačija. Nacističke trupe su zarobljene vojnike Crvene armije često ubijale na bojištu ili ih slale u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]]. Poznato [[Adolf Hitler|Hitlerovo]] [[Komesarsko naređenje]] uvodi sve nemačke oružane snage pod akt [[ratni zločini|ratnih zločina]]<ref>"Hitler:ludačke ideje, bolesti, perverzije", Anton Nojmajer, Pharos, Beograd, 2004, str.263 {{ISBN|86-83749-05-3}}</ref>. U prvoj polovini rata, Crvena armija je imala naoružanje mešovitog kvaliteta. Imala je odličnu artiljeriju, ali nije imala dovoljno kamiona da je vuku i snabdevaju. Tenkovi [[T-34]] su bili za klasu bolji od bilo kojih tenkova na svetu, a opet sovjetske oklopne jedinice su imale vrlo zastarele modele; jedinice koje su imale najmodernije tenkove su bile hendikepirane usled problema sa snabdevanjem. Sovjetsko vazduhoplovstvo se u početku loše pokazalo protiv Nemaca. Brzo napredovanje Nemaca u sovjetsku teritoriju je otežalo snabdevanje, ako ne i onemogućilo, pošto je većina sovjetske ratne industrije ležala u zapadnim delovima zemlje. Dok sovjetske vlasti nisu uspostavile ratnu industriju na Istoku, Crvena armija se u velikoj meri oslanjala na vojnu pomoć zapadnih [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]]. Na primer, Saveznici su slali tenkove marke [[M4 Šerman|Šerman]] (oko 4.100), [[Valentajn]] (oko 3.700), [[Matilda II]] (oko 1.100) kao i tenkove [[M3 Li|M3 Li-Grant]] i [[M3/M5 Stjuart|M3A5 Stjuart]], iako po kvalitetu ni jedan od njih nije bio ni blizu T-34 ili [[KV-1]]<ref name="Russian Tanks">"Russian Tanks of World War II", Tim Bean and Will Fowler, Amber books Ltd. 2002, {{ISBN|0-7110-2898-2}}</ref>. Međutim, mnogo značajnija od pomoći u tenkovima, bila je pomoć u prevoznim sredstvima koja su bila preko potrebna Crvenoj armiji kako bi efikasnije vršila grupisanje i transport trupa na najvećem bojištu u Evropi. Tako su SAD, za vreme Drugog svetskog rata ukupno isporučile 501.660 trasnportnih vozila, od kojih, 77.972 džipa, 151.053 kamiona od 1 tone i 200.662 kamiona od 2 tone.<ref name="Russian Tanks"/> S druge strane, vazduhoplovstvo Crvene armije je dobilo nekoliko hiljada modernih aviona koji su po kvalitetu bili jednaki ili bolji od sovjetskih aviona; ovo je uključivalo lovce [[P-39 Eirkobra]] (skoro 4.773<ref>"American Aircraft of World War II", David Mondez, Cnancellor Press 1996, {{ISBN|1-85152-706-0}}</ref>), [[Hoker Hariken]]e (2.931<ref name="Ratna krila">"Ratna krila", Vuk Karadžić i Službeni list SFRJ, 1987. {{ISBN|86-307-0085-8}}</ref>), srednje bombardere [[Daglas A-20 Havok]] (oko 3.000), [[P-63 Kingkobra]] (oko 2.400), [[P-40 Tomahavk]] (2.130), [[Spitfajer]]e (oko 1.331<ref name="Ratna krila"/>). Na kraju, Crvena armija je primila ne manje od 9.600 komada protivtenkovskog ili protivavionskog oružja, kao i milione tona municije, ličnog naoružanja i druge vrste vojne opreme. [[Aluminijum]] i avionsko gorivo je povratilo snagu vazduhoplovstvu više nego sami avioni. Pošiljke u obliku hrane su takođe bile dobrodošli dodaci obrocima na frontu. Posle rata u Evropi, Crvena armija je na zahtjev [[zapadni svijet|zapadnih]] sila napala Japan i njegove snage u [[Mandžuko|Mandžuku]] ([[Mandžurija]]) [[9. avgust]]a [[1945]]. (operacija „Avgustovska oluja“) i u saradnji sa [[Mongolija|mongolskim]] i [[Kina|kineskim]] komunističkim snagama brzo savladala [[Kvantung|kvantušku]] armiju. Sovjetske snage su takođe napale [[Sahalin]], [[Kurilska ostrva]] i severni deo [[Koreja|Koreje]]. Japan se bezuslovno predao [[2. septembar|2. septembra]] [[1945]]. Posle Drugog svetskog rata, Crvena armija je imala najmoćniju kopnenu armiju u istoriji. Imala je više tenkova i artiljerije nego sve ostale zemlje zajedno. Britanski štab je odbio kao vojno nemoguć britanski plan ([[operacija „Nezamislivo“]])<ref>[http://www.history.neu.edu/PRO2/pages/026.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071226121239/http://www.history.neu.edu/PRO2/pages/026.htm |date=2007-12-26 }} Operation Unthinkable report - page 2, opening date</ref> da se uništi Staljinova vlast i istera Crvena armija iz Evrope.<ref name="DG">David Glantz, Stumbling Colossus, University Press of Kansas, 1998</ref> === Hladni rat === Poslednji korak transformacije Crvene armije od revolucionarne milicije u regularnu armiju suverene zemlje dat je [[1946]], promenom imena u Sovjetska armija. Broj vojnika Sovjetske armije pao je sa 13 miliona na približno 5 miliona.<ref name="Salamander"/> Veličina vojske tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] je ostala između 3 i 5 miliona, prema [[zapadni svijet|zapadnim]] procenama. Sovjetski zakon je tražio da svi sposobni muškarci služe vojsku najmanje dve godine. Kao rezultat toga, Sovjetska armija je ostala najveća aktivna armija u svetu od 1945. do 1991.<ref name="Salamander"/> Jedinice Sovjetske armije koje su oslobodile zemlje istočne Evrope od nemačke vlasti ostale su u njima da bi osigurale režime u novonastalim satelitskim zemljama i odvratile [[NATO]] snage od eventualnih planova preuzimanja vlasti u tim zemljama. Najveće sovjetsko vojno prisustvo je bilo u [[Istočna Nemačka|Istočnoj Nemačkoj]]. Trauma od nemačke invazije iz [[1941]]. uticala je na sovjetsku hladnoratovsku doktrinu da se bori sa neprijateljima na njihovoj teritoriji ili u zoni pod sovjetskim uticajem, ali u svakom slučaju da spreči rat da dođe do sovjetske teritorije. Da bi osigurala sovjetske interese u [[istočna Evropa|istočnoj Evropi]], Sovjetska armija je ugušila antisovjetske [[Pobuna u Istočnoj Nemačkoj|pobune u Istočnoj Nemačkoj]] ([[1953]]), [[Mađarska revolucija (1956)|Mađarskoj]] ([[1956]]) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ([[1968]]). Suprostavljanje [[SAD]] i [[NATO]] tokom hladnog rata se najviše zasnivalo na uzajamnom zastrašivanju [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]]. Sovjetski Savez je mnogo investirao u nuklearne kapacitete armije, naročito u proizvodnju balističkih raketa i nuklearnih [[podmornica]] koje bi ih nosile. Otvorena neprijateljstva su zamenjena borbama u zemljama [[Treći svet|Trećeg sveta]] kroz podršku režimima ili pobunjeničkim pokretima.<ref name="Salamander"/> ==== Avganistanska kampanja ==== {{Poseban članak|Sovjetsko-avganistanski rat}} Godine [[1979]]. [[Sovjetski Savez]] je intervenisao u građanskom ratu koji je besneo u [[Avganistan]]u. Sovjetska armija je pritekla u pomoć sekularnoj vladi koju su ugrožavali [[Talibani|talibanski]] gerilci koje su obučavale, opremale i finansirale [[SAD]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100416012925/http://www.greenleft.org.au/2001/465/25199] Gren Left: How the CIA created Osama bin Laden by Norm Dixon. 19. sept. 2001</ref><ref>[http://www.cooperativeresearch.org/context.jsp?item=a86operationcyclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061001232643/http://www.cooperativeresearch.org/context.jsp?item=a86operationcyclone |date=2006-10-01 }} Context of '1986-1992: CIA and British Recruit and Train Militants Worldwide to Help Fight Afghan War'</ref> Iako tehnički superiorni, Sovjeti nisu imali dovoljno vojnika da uspostave kontrolu u državi i osiguraju granice. Ovo je rezultat oklevanja [[Politbiro]]a, koji je dozvolio samo „ograničeni kontigent“ od 80.000 do 100.000 vojnika. To je za posledicu imalo da su lokalni pobunjenici mogli da efikasno koriste taktiku „udari-i-beži“, koristeći puteve koji su omogućavali lako bekstvo i dobre linije snabdevanja. Ovo je učinilo sovjetsku situaciju beznadežnom sa vojne tačke gledišta (zbog slabe upotrebe taktike „[[Spržena zemlja (vojna taktika)|spržene zemlje]]“, koju su Sovjeti upražnjavali u Drugom svetskom ratu i to na svojoj teritoriji). Sve zajedno učinilo je rat vrlo nepopularnim u armiji. Sa dolaskom [[glasnost]]i, sovjetski mediji su počeli da izveštavaju o teškim gubicima koji su rat učinili vrlo nepopularnim i u celom Sovjetskom Savezu, iako su stvarni gubici bili umereni, prosečno oko 1.500 vojnika godišnje.<ref>{{Cite web |title=ISCPM Perspective - RUSSIA'S SECRET OPERATIONS by Pavel Felgenhauer |url=http://www.bu.edu/iscip/vol12/felgenhauer.html/ |access-date=2008-05-19 |archive-date=2008-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514133855/http://www.bu.edu/iscip/vol12/felgenhauer.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je takođe postalo osetljivo međunarodno pitanje, što je konačno nateralo [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] da povuče sovjetske snage iz [[Avganistan]]a [[1989]]. Avganistanski sindrom koji je preživela armija može se porediti sa [[Vijetnamski sindrom|Vijetnamskim sindromom]] u Americi zbog izgubljenog rata u [[Vijetnam]]u.<ref>The Afgan Syndrome: The Soviet Union's Vietnam by Oleg Sarin and Lev Dvoretsky, Presidio Press 1993. {{ISBN|0-89141-420-7}}</ref> Na kraju, ogromni troškovi održavanja petomilionske vojske u periodu mira, kao i vođenje devetogodišnjeg rata u Avganistanu, biće najvažniji uzroci zbog kojih je došlo propadanja sovjetske ekonomije i celog Sovjetskog Saveza.<ref>[http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB57/us8.pdf CIA document - Cost of Soviet Involvement in Afganistan]</ref> === Kraj Sovjetskog Saveza === [[Datoteka:Sowjetischer_Soldat_Sowjetisches_Ehrenmal_(Berlin-Tiergarten).jpg|thumb|desno|230px|Spomenik Crvenoj armiji u [[Berlin]]u]] Od 1985. do 1990. novi predsednik Sovjetskog Saveza, [[Mihail Gorbačov]], pokušao je da putem ekonomskih reformi smanji naprezanje koje je predstavljalo održavalje Sovjetske armije. Njegova vlada je polako smanjivala veličinu vojske. Do [[1989]]. sovjetski vojnici su kompletno napustili teritorije susednih saveznika iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Iste godine, rat u [[Avganistan]]u se završio i svi preostali sovjetski vojnici su se vratili u Sovjetski Savez. Krajem [[1990]], nastale su velike političke promene u zemljama Istočnog bloka, što je dovelo do njegovog nestanka. U samom Sovjetskom Savezu, građani su se okretali protiv komunističke vlade. Marta [[1990]]. porast nacionalne svesti u [[Litvanija|Litvaniji]] doveo je do proglašenja nezavisnosti te republike. U isto vreme i nekoliko drugih republika je takođe proglasilo nezavisnost. Gorbačov je reagovao naređujući armiji da se okrene protiv građana i kriza se pojačala. Sredinom [[1991]]. u Sovjetskom Savezu je proglašeno vanredno stanje.<ref>[http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/russia/stories/flashback.coup/] CNN - Three days that shook the world, As witness to history, correspondent recalls amazing events of '91 coup attempt</ref> U avgustu 1991. godine, desio se neuspeli državni udar. Prema zvaničnoj istrazi koju je sproveo [[Vrhovni sovjet]] (najviši dom parlamenta) odmah nakon tog događaja, armija nije odigrala značajnu ulogu u tome. Komandanti su poslali tenkove na ulice Moskve, ali (prema svedočenjima oficira i vojnika) samo da bi osigurali bezbednost ljudi. Nejasno je zašto je vojska ušla u grad, ali je jasno da nije imala za cilj da zbaci Gorbačova (koji je bio za to vreme u svojoj vili na [[Crno more|Crnom moru]]) ili vladu. Državni udar nije uspeo jer zaverenici nisu preduzeli nikakve konkretne korake i nakon nekoliko dana mirovanja, udar je prosto stao. Posle avgustovskog udara 1991, vođstvo Sovjetskog Saveza praktično nije imalo nikakvu vlast nad republikama članicama. Skoro svaka sovjetska republika je objavila svoju nameru da se odvoji i počela da usvaja zakone kojima su izazivale Vrhovni sovjet. [[8. decembar|8. decembra]] [[1991]]. predsednici Rusije, Belorusije i Ukrajine su izjavili da je Sovjetski Savez raspušten i potpisali su dokument kojim su osnovali [[Zajednica nezavisnih država|Zajednicu nezavisnih država]]. Gorbačov je podneo ostavku [[25. decembar|25. decembra]], a sledećeg dana je Vrhovni sovjet sam sebe ukinuo, zvanično označavajući kraj Sovjetskog Saveza. Prateći kraj Sovjetskog Saveza, Sovjetska armija je raspuštena i zemlje-naslednice su podelile imovinu. Podela je izvršena najviše na regionalnoj osnovi, čime su vojnici Sovjetske armije iz Rusije postali deo nove ruske armije, dok su vojnici na primer, poreklom iz [[Kazahstan]]a mogli da postanu deo nove kazahstanske armije. Kao rezultat toga, najveći deo Sovjetske armije, uključujući i najveći deo nuklaernih raketa, je ostao u sastavu [[Armija Ruske federacije|Armije Ruske federacije]]. Krajem [[1992]], ostaci Sovjetske armije u bivšim sovjetskim republikama su većinom rasformirani. Vojne snage u garnizonima istočne Evrope, uključujući i [[Baltičke zemlje]], su postepeno vraćene kući između [[1992]]. i [[1994]]. Polovinom marta [[1992]], [[Boris Jeljcin]], prvi predsednik Ruske federacije, imenovao je sebe novim ministrom odbrane Rusije, i tako načinio presudni korak u stvaranju nove ruske oružane sile koja se većinom sastojala od ostataka Crvene armije. Poslednji tragovi stare sovjetske komandne strukture su konačno raspušteni u junu 1993.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE2DC1630F934A25750C0A964958260 RUSSIAN PRESIDENT MOVES TO CREATE A SEPARATE ARMY By CELESTINE BOHLEN, The New York Times, March 17, 1992]</ref> U narednih nekoliko godina, bivše sovjetske snage su se povukle centralne i istočne Evrope, kao i iz novih nezavisnih postsovjeskih republika [[Azerbejdžan]]a, [[Jermenija|Jermenije]], [[Uzbekistan]]a, [[Kazahstan]]a i [[Kirgistan]]a. Ruske kopnene snage su ostale u [[Tadžikistan]]u, [[Abhazija|Abhaziji]], [[Gruzija|Gruziji]] i [[Transnistrija|Transnistriji]]. == Organizacija == === Činovi === [[Datoteka:Red Army flag (Fictitious).svg|thumb|right|200px|Zastava Crvene armije]] Rana Crvena amrija je napustila instituciju profesionalnog oficirskog kadra kao nasleđe carizma. Zapravo, boljševici su odbacili reč „oficir“ i umesto toga koristili su reč „komadant“. Crvena armija je odbacila epolete i činove, i koristila je samo imena funkcije kao što su „komadant divizije“, „komadant korpusa“ i slično. Godine 1924. ovaj sistem je zamenjen kategorijama od K-1 (najniža) do K-14 (najviša). Kategorije su u suptini delovale kao maskirani činovi; one su pokazivale iskustvo i kvalifikacije komadanta. Znaci su sada označavali kategoriju, a ne poziciju komadanta. Ipak, vojnici su morali još uvek da koriste nazive funkcija kada se obraćaju komadantima, što je moglo biti nezgodno kao na primer ”druže zameniče načelnika štaba”. Ako neko nije znao poziciju komadanta, on je koristi jedno od mogućih pozicija, na primer komadant regimente za K-9<ref name="JE">John Erickson, The Soviet High Command 1918–41, p. 72–73</ref>. Dana 22. septembra [[1935]], Crvena armija je napustila kategorije i uvela lične činove. Ipak, ovi činovi su koristili jedinstvenu mešavinu naziva funkcije i tradicionalnih činova. Na primer, pukovnik ili „komdiv“ (komadant divizije). Dalje komplikacije su dolazile oko funkcija i kategorija političkih komesara („brigadni komesar“, „armijski komesar drugog reda“), za inženjerski kadar („inženjer 3 reda“, „divizijski inženjer“), za administrativne, lekarske i ostale neborbene branše. Dana [[7. maj]]a [[1940]]. uvedeni su činovi „general“ i „admiral“ koji su izbacili više činove kao što su „kombrig“, „komdiv“, „komkor“, „komandarm“; ostali viši činovi („divizijski komesar“, „divizijski inženjer“) ostali su nepromenjeni. Dana 2. novembra 1940, sistem je pretrpeo dalje modifikacije napuštanjem funkcijskih činova za neprofesionalne oficire i uvođenjem čina potpukovnika<ref name="JE" />. Početkom [[1942]]. svi funkcijski činovi u inženjerskom i administrativnom kadru postali su regularni činovi („inženjerski major“, „inženjerski pukovnik“, „kapetan intendantske službe“). Dana 9. oktobra 1942, vlasti su napustile sistem vojnih komesara, zajedno sa komesarskim činovima. Funkcijski činovi su ostali samo u medicinskim i veterinarskim kadrovima. Početkom [[1943]]. unifikacijom sistema su napušteni svi preostali funkcijski činovi. Reč „oficir“ je postala zvanična, zajedno sa epoletama koje su zamenile prethodni način označavanja. Činovi i oznake iz 1943. se nisu mnogo menjali sve do poslednjih dana Sovjetskog Saveza; naprotiv ruska vojska koristi u velikoj meri sličan sistem. Stari funkcijski činovi „kombat“ (komandant bataljona ili baterije), „kombrig“ (komandant brigade) i „komdiv“ (komandant divizije) su još uvek u neslužbenoj upotrebi<ref name="DG" />. === Generalštab === Dana [[22. septembar|22. septembra]] [[1935]], vlasti su promenile ime štaba Štaba Crvene armije radnika i seljaka u Generalštab, koji je u osnovi reikarnacija generalštaba iz doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Mnogi od bivših štapskih oficira Štaba Crvene armije su služili u Generalštabu Ruskog Carstva i postali su generalštabni oficiri u SSSR. Generalštabni oficiri su obično imali veliko borbeno iskustvo i dobru obuku na akademiji<ref name="JE" />. === Doktrina === Sovjetski Savez je uspostavio domaću ratnu industriju kao deo [[Josif Staljin|Staljinovog]] programa industrijalizacije u dvadesetim i tridesetim godinama 20. veka. Sovjetska vojna doktrina se dosta razlikovala od doktrine koju je koristila SAD. Ministar odbrane Sovjetskog Saveza, maršal Andrej Grečko, definisao ga je 1975. godine kao „sistem pogleda na prirodu rata i metode procene, kao i priprema zemlje i vojske za rat, zvanično prihvaćene u određenoj zemlji i njenim oružanim snagama“. Sovjetski teoretičari su smatrali podjednako važnim i političku i vojno-tehničku stranu vojne doktrine, i smatrali su da su vojni eksperti [[zapadni svijet|Zapada]] zanemarivali političku stranu. Međutim, prema rečima [[zapadnji svijet|zapadnjačkih]] komentatora Harijet F. Skot i Vilijama Skota, politička strana sovjetske vojne doktrine se najbolje objašnjava sovjetske poteze na internacionalnoj političkoj sceni<ref name="Scot" />. === Vojno obrazovanje === Tokom građanskog rata, komandni kadrovi su obučavani u Generalštabnoj akademiji Crvene armije, drugo ime za Nikolajevsku generalštabnu akademiju Ruskog Carstva. 5. avgusta 1921. akademija je postala Vojna akademija Crvene Armija, a 1925. naziv joj se menja u [[Frunze]]ova Vojna akademija Crvene armije. Viši i vrhovni komadanti su pohađali Viši vojni akademski kurs, čije je ime promenjeno 1925. u Napredni kurs za vrhovnog komadanta. 1931. uspostavljanje Operacije Fakultet na na Frunzeovoj Vojnoj akademiji je zamenilo ove kurseve. 2. aprila 1936. je ponovo uspostavljena Generalštabna akademija; to će postati glavna škola za više i vrhovne komadante Crvene armije, kao i centar za napredne vojne studije. == Ljudstvo == === Čistke === [[Datoteka:5marshals 01.jpg|thumb|desno|300px|Pet maršala SSSR: (s leva na desno) Tuhačevski, Buđoni, Vorošilov, Bljuher i Jegorov. Tuhačevski, Bljuher i Jegorov likvidirani su tokom Velike čistke.]] Kasnih tridesetih došlo je do takozvane „Čistke kadrova Crvene armije“, dešavajući se u istorijskoj pozadini [[Čistka|Velikih čistki]]. Čistka je imala za cilj čišćenje Crvene armije od „politički nepodobnih elemenata“, najviše među višim oficirima. Ovo je neizbežno obezbedilo zgodan izgovor za sprovođenje ličnih osveta i na kraju je rezultiralo [[Lov na veštice|lovom na veštice]]. Neki posmatrači smatraju da su čistke značajno oslabile Crvenu armiju, ali je ovo ostalo samo predmet debate. Mnogi komentatori zanemaruju činjenicu da je Crvena armija značajno omasovljena na vrhuncu Čistke. Godine 1937, Crvena armija je brojala oko 1,3 miliona vojnika, a juna 1941. je brojala tri puta toliko. Ovo je zahtevalo brzu promociju mlađih oficira, često uprkos nedostatku iskustva i treninga, što je često imalo ozbiljne posledice. U drugom važnom razmatranju, na kraju čistki desilo se nešto sasvim suprotno – mnoge žrtve čistki su bile rehabilitovane i vraženi su im činovi. Podaci sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti pokazuju da je 1937, na vrhuncu čistke, Crvena armija imala 114.300 oficira, od kojih je 11.034 preživelo represiju i nije im data rehabilitacija do 1940. Opet, 1938. Crvena armija je imala 179.000 oficira (56 % više u poređenju sa 1937.) od kojih je još 6.742 doživelo represije i nije im data rehabilitacija do 1940. godine. U najvišoj lestvici Crvene armije, čistke su uklonile 3 od 5 maršala, 13 od 15 armijskih generala, 8 od 9 admirala, 50 od 57 generala korpusa, 154 od 186 generala divizija, 16 od 16 armijskih komesara i 25 od 28 komesara korpusa<ref name="AB" />. Rezultat je bio da su se početkom 1941. godine u redovima Crvene armije našli mnogi neiskusni viši oficiri<ref>Glantz, David M., Stumbling Colossus, p. 58.</ref>. === Žene u Crvenoj armiji === [[Datoteka:Pav-1976-stamp.jpg|thumb|right|Poštanska marka sa likom Ljudmile Pavličenko.]] Tokom Drugog svetskog rata, veliki broj aktivnih pripadnika Crvene armije činile su žene. Prema nekim izvorima,<ref>{{Cite web |title=Women in Combat By Erin Erickson |url=http://www.neh.gov/news/humanities/1998-03/soviet.html |access-date=2008-05-19 |archivedate=2007-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070814124148/http://www.neh.gov/news/humanities/1998-03/soviet.html |deadurl=yes }}</ref> broj žena koje su učestovale u borbi protiv agresora na [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnom frontu]] bio je skoro 1.000.000, od kojih je bilo najviše pripadnika Crvene armije, a zatim partizanskog pokreta i drugih rodova vojske, npr. ratne avijacije. Kako je u SSSR vojna obaveza važila samo za muškarce starosti od 18 do 40 godina, žene vojnici Crvene armije su uglavnom bile dobrovoljci. Za razliku od svojih koleginica u vojskama zapadnih Saveznika, koje su bile angažovane na neboračkim dužnostima, žene vojnici Crvene armije aktivno su učestovale u borbama. Mnoge od njih su svojim doprinosom u borbi protiv neprijatelja zaslužile zvanje [[Heroj SSSR-a|heroja Sovjetskog saveza]]. Jedna od takvih vojnika Crvene armije bila je i [[Ljudmila Pavličenko]]. Ljudmila, koja je dobrovoljno stupila u vojsku odmah nakon početka nemačkog napada na SSSR, postala je jedan od najboljih snajperista u istoriji Crvene armije. Do juna [[1942]]. kada je zbog ranjavanja povučena sa fronta, Ljudmila je samostalno izbacila iz stroja 309 neprijateljskih vojnika. [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1943]]. odlikovana je ordenom heroja Sovjetskog saveza. Zbog svojih zasluga postala je isuviše dragocena da bi bila vraćena na front. Određeno vreme provela je na propagandnoj turneji po [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]], a kraj rata dočekala je u činu majora, kao instruktor u školi za obuku snajperista.<ref>[http://www.soviet-awards.com/digest/pavlichenko/pavlichenko1.htm MANKILLER: Major Lyudmila Pavlichenko By Henry Secada]</ref> == Naoružanje == '''Napomena:''' U ovom poglavlju obrađeni su samo reprezentativni primerci naoružanja Crvene armije u periodu od njenog osnivanja pa do 1946. === Pešadijsko naoružanje === ==== Špagin PPš-41 ==== Nakon velikih gubitaka koje je Crvena armija pretrpela u sukobu sa protivnikom naoružanim automatskim oružjem, tokom Finsko-ruskog rata 1940. i tokom početne faze operacije Barbarosa 1941. stvorena je hitna potreba za naoružavanjem jedinica Crvene armije isti tipom oružja. Kao odgovor na problem nastao je automat PPš-41 konstruktora [[Georgij Špagin|Georgija Špagina]]. Novi automat bio je jednostavne izrade i lak za prozvodnju. Velika brzina paljbe i veliki kapacitet magacina učinili su ga idealnim za ulične borbe. Do kraja 1945. proizvedeno je preko pet miliona primeraka.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://world.guns.ru/smg/smg02-e.htm |access-date=2008-05-19 |archivedate=2010-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100308033040/http://world.guns.ru/smg/smg02-e.htm |deadurl=yes }}</ref> '''Kalibar:''' 7,62&nbsp;mm '''Kapacitet magacina:''' okvir sa 35 metaka, doboš sa 71 metkom; '''Brzina paljbe:''' 900 metaka u minuti ==== Degtarijev DP-27 ==== [[Datoteka:Machine gun DP MON.jpg|thumb|right|250px|Laki mitraljez Degtarijev DP-27.]] Laki mitraljez DP-27 uveden je u naoružanje 1927. god. kao standardni laki mitraljez Crvene armije. Ostao je u upotrebi sve do kraja Drugog svetskog rata kada je u naoružanje uvedena modernizovana verzija DPM-46 koja je umesto doboš magacina koristila redenike sa 200 do 250 metaka. Povučen je iz upotrebe 1960.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://world.guns.ru/machine/mg34-e.htm |access-date=2008-05-19 |archivedate=2006-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060212210543/http://world.guns.ru/machine/mg34-e.htm |deadurl=yes }}</ref> '''Kalibar:''' 7,62&nbsp;mm; '''Kapacitet magacina:''' 47 metaka u dobošu, 200 do 250 metaka u redeniku; '''Brzina paljbe:''' 600 metaka u minuti === Tenkovsko naoružanje === ==== T-18 ==== [[Datoteka:MS-1.jpg|thumb|desno|250px|Prvi tenk sovjetske proizvodnje T-18 (MS-1).]] '''[[T-18]]''' (MS-1) je bio prvi tenk sovjetske proizvodnje uveden u naoružanje Crvene armije. Prototip je proizveden i testiran u toku 1927. a u periodu od 1928. do 1931. proizvedeno je preko 980 komada. Radilo se o lakom tenku za podršku pešadiji naoružanim topom kalibra 37&nbsp;mm. Prvi put je upotrebljen u borbi tokom pograničnog sukoba sa Kinom 1929. u kojem je bilo angažovano devet tenkova ovog tipa. U početnoj fazi operacije Barbarosa 1941. oko 700 tenkova ovog tipa je prenaoružano topovima kalibra 45&nbsp;mm i korišćeni su kao pokretni vatreni položaji u sistemu odbrambenih utvrđenja na granici SSSR sa Poljskom i Rumunijom. '''Težina (MS-3):''' 5.500&nbsp;kg; '''Brzina:''' 16&nbsp;km/h; '''Oklop:''' maks. 16&nbsp;mm; '''Naoružanje:''' top 37&nbsp;mm, jedan mitraljez; '''Posada:''' 2 člana ==== T-34 ==== [[Datoteka:T-34-85 RB1.JPG|thumb|right|250px|Sovjetski srednji tenk T-34/85.]] '''[[T-34]]''' je po mišljenju brojnih stručnjaka i vojnih istoričara bio najbolji tenk u Drugom svetskom ratu. Kada je ušao u serijsku proizvodnju [[1940]]. po opštim karakteristikama samo je ruski [[KV-1]] bio bolji, ali je T-34 predstavljao idealno izbalansiranu kombinaciju oklopne zaštite, pokretljivosti i snažnog naoružanja. Na ovom tenku je primenjen novi, revolucionarni koncept oklopne zaštite. Zahvaljujući oklopnim pločama postavljenim pod uglom, značajno je povećana efikasnost postojećeg oklopa kao i mogućnost rikošeta granate u slučaju pogotka. Dizel motor smanjio je mogućnost požara u slučaju da tenk bude pogođen, a široke gusenice omogućile su mu lako kretanje po blatu i snegu. U T-34 je bio ugrađen top duge cevi kalibra 76,2&nbsp;mm koji je bez problema mogao da izbaci iz stroja bilo koji nemački tenk tog vremena. u trenutku nemačkog napada na SSSR bilo je proizvedeno ukupno 1.225 tenkova ovog tipa. T-34 je doživeo brojne modifikacije od kojih je najznačajnija modifikacija sprovedena [[1943]]. kada je u izmenjenu kupolu ugrađen novi top kalibra 85&nbsp;mm. Nova verzija T-34/85 ostala je u proizvodnji sve do sredine 50-ih godina 20. veka kada je zamenjena novim tenkom [[T-54]].<ref name="WWII">World War II Tanks and Fighting Vehicles, Christopher F. Foss, Salamander books Ltd. 1981. {{ISBN|0-86101-083-3}}</ref> '''Težina (T-34/76 Model 1942):''' 26.720&nbsp;kg; '''Brzina:''' 50&nbsp;km/h; '''Oklop:''' maks. 80&nbsp;mm; '''Naoružanje:''' top 76,2&nbsp;mm, 2 mitraljeza 7,62&nbsp;mm; '''Posada:''' 5 članova ==== KV-1 ==== [[Datoteka:Soviet KV tank 2.jpg|thumb|right|250px|Sovjetski teški tenk KV-1.]] Na početku Drugog svetskog rata Crvena armija je bila jedina vojska na svetu koja je u svom naoružanju imala teške tenkove. Radilo se o tenkovima '''[[KV-1]]''' (KV skraćeno za [[Kliment Vorošilov]]) koji su prvi put upotrebljeni u Rusko-finskom ratu 1940. Proizvodnja ovih tenkova počela je 1940. i do trenutka nemačkog napada na SSSR, ukupno je bilo proizvedeno 636 tenkova ovog tipa. Odlično oklopljen i naoružan moćnim topom kalibra 76&nbsp;mm ovaj tenk je mogao bez problema da uništi bilo koji nemački tenk koji se u to vreme nalazio u naoružanju Vermahta. Međutim, upotreba ovog tenka u malom broju i u izolovanim akcijama, kao i slaba obučenost njihovih posada bili su jedan od glavnih razloga zašto ovakvo moćno oruđe nije imalo odlučniju ulogu na početku sukoba. Iz ovog tenka razvijena je verzija KV-2 sa povećanom oklopnom zaštitom i naoružana topom kalibra 152&nbsp;mm.<ref name="WWII" /> '''Težina''' (KV-1): 47.500&nbsp;kg; '''Brzina:''' 35&nbsp;km/h; '''Oklop:''' maks. 100&nbsp;mm; '''Naoružanje:''' top 76&nbsp;mm, 3 mitraljeza DT 7,62&nbsp;mm; '''Posada:''' 5 članova ==== JS-2 ==== [[Datoteka:IS-2 Cubinka 1.jpg|thumb|desno|250px|Sovjetski teški tenk JS-2.]] '''[[JS-2]]''' (JS je skraćenica za [[Josif Staljin]]) je bio najteži i najbolje naoružani tenk u naoružanju Crvene armije tokom Drugog svetskog rata. Novi tenk proizveden je kao odgovor na pojavu novih nemačkih teških i srednjih tenkova tipa Tigar i Panter. Serijska proizvodnja je počela krajem 1943. a prvi put je upotrebljen u borbi 1944. tokom Korsun-Ševčenskovske operacije. JS-2 je bio nešto malo teži od KV-1 i bio je naoružan topom kalibra 122&nbsp;mm što je ujedno i bio najjači top ugrađen u bilo koji tenk tokom Drugog svetskog rata. JS-2 je prošao brojne modifikacije iz čega je, pred kraj rata nastao potpuno novi model [[JS-3]] sa poboljšanom oklopnom zaštitom i potpuno redizajniranom kupolom. Kupola koja je oblikom podsećala na tiganj, postaće kasnije zaštitni znak čitave serije sovjetskih tenkova. JS-3 je takođe bio naoružan moćnim topom od 122&nbsp;mm.<ref name="WWII" /> '''Težina''' (JS-2M Model 1944): 49.600&nbsp;kg; '''Brzina:''' 37&nbsp;km/h; '''Oklop:''' maks. 120&nbsp;mm; '''Naoružanje:''' top 122&nbsp;mm, 1 mitraljez 12,7&nbsp;mm i 3 mitraljeza 7,62&nbsp;mm; '''Posada:''' 4 člana === Artiljerija === ==== Kaćuša ==== [[Datoteka:Katyusha Rocket Launcher - Artillery Museum - St. Petersburg - Russia.jpg|thumb|desno|250px|Raketni lanser BM-13 „Kaćuša“ na šasiji kamiona ZiS-6.]] Raketni lanser M-13, poznatiji po svom nadimku „[[Kaćuša]]“, bila je jedno od najpoznatijih artiljerijskih oruđa u naoružanju Crvene armije tokom Drugog svetskog rata. Razvijena tokom 30-ih godina 20. veka Kaćuša je držana u tajnosti sve do nemačkog napada na [[SSSR]]. Baterije ovih raketnih lansera, kojima su do tada rukovale isključivo jedinice [[NKVD]], stavljane su po potrebi na raspolaganje pojedinim komandantima armija na onim sektorima fronta koji su bili posebno ugroženi neprijateljskim napadom. U završnoj fazi rata korišćena je u velikom broju tokom artiljerijske pripreme pre početka ofanzivnih dejstava. Nemački vojnici koji su se prvi put u borbi susreli sa ovim oruđem nazvali su ga „Staljinove orgulje“ zbog specifičnog zvuka koji je raketa proizvodila prilikom lansiranja. Prvobitna verzija ovog raketnog lansera M-13 koristila je rakete na čvrsto gorivo kalibra 132&nbsp;mm koje su lansirane sa jednostavnog višestrukog šinskog lansera, najčešće montiranog na kamionu sa tri osovine. Paralelno sa M-13 razvijen je i lanser raketa M-30 koji je koristio rakete kalibra 300&nbsp;mm koje su lansirane iz jednostavnog lansera u obliku pravougaonog rama od čeličnih šipki u kojem su bile montirane četiri lansirne šine.<ref name="TCA">Twentieth-century artillery, Ian Hogg, Grange books, 2000. {{ISBN|1-84013-315-5}}</ref> '''Kalibar (M-13):''' 132&nbsp;mm; '''Težina raketnog zrna:''' 42,5&nbsp;kg; '''Maksimalni domet:''' 8.500 m ==== JSU-152 ==== [[Datoteka:Isu152 Kubinka.jpg|thumb|desno|250px|JSU-152.]] [[JSU-152]] je bilo jedno od najjačih samohodnih artiljerijskih oruđa u naoružanju Crvene armije tokom Drugog svetskog rata. Proizvedena 1943. na šasiji tenka [[KV-1]] pod oznakom SU-152 ova samohotka je tokom 1944. prerađena za šasiju teškog tenka [[JS-2]] i dobila je oznaku JSU-152. Bila je odlično oklopljena i naoružana topom kalibra 152&nbsp;mm koji je koristio dvodelne granate velike razorne moći. Zbog svoje sposobnosti da bez problema izbaci iz stroja najteže nemačke tenkove i samohodne topove kao što su Tigar, Panter i Elefant, sovjetski vojnici nadenuli su joj nadimak „Zveroboj“ (ubica zveri). '''Težina:''' 46.000&nbsp;kg; '''Brzina:''' 37&nbsp;km/h; '''Oklop:''' maks. 120&nbsp;mm; '''Naoružanje:''' top 152&nbsp;mm, mitraljez 12,7&nbsp;mm; '''Posada:''' 5 članova ==== Haubica 203 mm M1931 ==== [[Datoteka:203 mm howitzer M1931 (B-4) 1.jpg|thumb|desno|250px|Haubica M1931 kalibra 203 mm.]] Haubica M1931 je bila najveće i najteže artiljerijsko oruđe u naoružanju Crvene armije tokom Drugog svetskog rata. Proizvedena 30-ih godina 20. veka, u skladu sa doktrinom „duboke operacije“ koja je podrazumevala uvođenje samohodne artiljerije za podršku brzo nastupajućim oklopnim jedinicama, bila je montirana na šasiju poljoprivrednog traktora koja joj je, s obzirom na težinu oruđa pružala ograničenu mobilnost. Ova haubica je uglavnom transportovana vozom ili nekim drugim prevoznim sredstvom do zone dejstava, a sopstveni pogon je koristila za promenu vatrenog položaja tokom dejstva ili tokom uličnih borbi u kojima je korišćena za uništavanje utvrđenih neprijateljskih položaja. Haubica je koristila visoko-eksplozivne granate težine 100&nbsp;kg zbog čega je bila opremljena pomoćnom dizalicom koja je korišćena za dovođenje granate do otvora cevi<ref name="TCA" />. '''Kalibar:''' 203&nbsp;mm; '''Težina:''' 17.700&nbsp;kg; '''Tip i težina zrna:''' visoko-eksplozivno, 100&nbsp;kg; '''Maksimalni domet:''' 18.025 m == Povezano == {{Commonscat|Army of the Soviet Union}} * [[Lav Trocki]] * [[Vasili Zajcev]] * [[Vasili Čapajev]] * [[Aleksa Dundić]] * [[Varšavski pakt]] * [[Mihail Tuhačevski]] * [[Kubanska raketna kriza]] * [[KGB]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Mihail Kalašnjikov]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Army of the Soviet Union}} * [http://www.marxists.org/history/ussr/government/red-army/index.htm Crvena armija] * [http://www.battlefield.ru/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 Naoružanje Crvene armije na sajtu The Russian Battlefield] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080120075510/http://www.battlefield.ru/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 |date=2008-01-20 }} * [http://www.soviet-awards.com/index.htm Sovjetska vojna odlikovanja] * [http://rkkaww2.armchairgeneral.com/ Crvena armija u Drugom svetskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110316090936/http://rkkaww2.armchairgeneral.com/ |date=2011-03-16 }} {{Drugi svjetski rat}} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Crvena armija| ]] [[Kategorija:Oružane snage Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Kopnena vojska po državama]] kl80nc2zwj0yox3v8lvkirq9vgkjxs7 Daz Sampson 0 13636 42647701 42599721 2026-06-28T16:43:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647701 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Daz Sampson.jpg|mini|Daz Sampson]] '''Daz Sampson''' ({{jez-eng|Daz Sampson}}) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[dens]] [[di-džej]] , pevač, producent i predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva na [[Eurosong|Pesmi Evrovizije 2006]]. Daz je najpoznatiji po svojim [[remiks]]ima popularne muzike, među ostalim ''Out of Touch'', ''Rhinestone Cowboy'' i ''Kung Fu Fighting''. Daz Sampson je karijeru započeo kao "[[em-si]]" i tekstopisac za britanski dens sastav Bas stop, čiji je singl prvenac ''Kung Fu Fighting'' sa [[Karl Daglas|Karlom Daglasom]] prodat u 250.000 primeraka i zabeležio značajan međunarodni uspeh. Sa drugim di-džejem [[Džon Metjuz|Džonom Metjuzom]] (takođe poznatim kao Rikardo Autoban ili Rikki) iz [[Kuban bojz]]a, autorima britanskog "čuvenog" "hrčak dens" hita ''Cognoscenti Vs. Intelligentsia'' iz 1999., i legendom kantri muzike [[Glen Kembel|Glenom Kembelom]] uradio je novu verziju poznate pesme ''Rhinestone Cowboy'' koja je bila #12 na britanskim top-listama. Nakon još jednog hita ''The Barndance Boys'' sa Metjuzom i neuspeha sa ''Amarillo'' i odbijanja u prvom kvalifikacionom krugu pesme koju je prijavio za izbor britanskog predstavnika na Pesmi Evrovizije 2003., Daz se posvetio dens muzici i [[liverpool|liverpulskoj]] [[Haus (muzika)|haus]] sceni, gde je sa producentskim partnerom Polom Kinanom osnovao novi sastav Junajting nejšens, sa kojim je snimio nekoliko hitova, među kojima i singl ''Out of Touch'', koji je proveo trinaest nedelja na britanskoj top 20 listi i prodat u preko 100.000 primeraka, i album. Daz će predstavljati Veliku Britaniju na Pesmi Evrovizije [[2006]]. u [[Atena|Atini]] sa pesmom ''Teenage Life'' u stilu [[hip hop|hip-hop]] i [[rep (muzika)|rep]] muzike, nakon što je u martu, iako prognozirani autsajder i suočen sa jakim protivljenjem i predrasudama, osvojio najveći broj glasova publike i ubedljivo pobedio znatno poznatijeg [[Entoni Kosta|Entonija Kostu]] i četvoro drugih takmičara na [[BBC]]-jevom izbornom programu ''[[Making Your Mind Up]]''. ''Teenage Life'' je Sampson pisao i producirao zajedno sa Džonom Metjuzom. Na sceni britanskog finala, Daza, koji na scenu izlazi iza table sa grafitom sa svojim imenom i u pesmi evocira kod publike uspomene na školske dane, vokalno prate dečiji glasovi četiri uniformisane devojčice školskog uzrasta koje sede u klupama. Uz nevericu i aplauz izvođenje prati i glasan, gotovo histeričan smeh [[Teri Vogan|sera Terija Vogana]], i opšti utisak da je pesma ''toliko'' "udarena" da naprosto ''"mora"'' da pobedi na Evroviziji. Devojčice će na samoj Pesmi Evrovizije zameniti šesnaestogodišnje devojke zbog pravila da izvođači moraju imati najmanje 16 godina. U tekstu pesme, "Avy" se odnosi na srednju školu Evondejl u [[Stokport]]u, gde je Daz odrastao, a "Mr. T" na gospodina Tomonija, nastavnika koji mu je govorio da san da postane pop zvezda nije realističan. Daz Sampson se među skorašnjim predstavnicima Velike Britanije ističe istinskim entuzijazmom za Pesmu Evrovizije. Kako kaže, "Vrištaću o Pesmi Evrovizije —to je najbolji muzički šou na planeti" i "Ovo će možda nekima zvučati smešno, ali predstavljanje Velike Britanije na Evroviziji je vrhunac mojih deset godina u muzičkoj industriji, i učiniću sve, ali sve, da pobedim za nas (Britaniju)". Za svoju pesmu, koju je opisao kao "remek-delo", organizovao je i ozbiljnu promotivnu turneju po više evropskih zemalja. == Vanjske veze == * http://www.dazsampson.co.uk {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171213102006/http://www.dazsampson.co.uk/ |date=2017-12-13 }} * http://www.djdaz.co.uk {{Authority control}} {{Lifetime|1974||Sampson, Daz}} [[Kategorija:Engleski pop-pjevači]] [[Kategorija:DJ-evi]] [[Kategorija:Engleski muzički producenti]] [[Kategorija:Predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva na Eurosongu]] [[Kategorija:Engleski fudbaleri]] [[Kategorija:Engleski fudbalski treneri]] r812jystxkhcdsarkwkp2i3i64fdnhd Drevni sistem mjera 0 16395 42647804 42510063 2026-06-28T23:56:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647804 wikitext text/x-wiki Kroz [[historija|historiju]] je postojalo mnogo [[fizikalna veličina|mjernih jedinica]]. Mnoge od njih su bile nejasne i netočne. Iako su nekada imale isti izvor, njihove vrijednosti su se znale razlikovati od [[država|države]] do države. To ne smije dovesti do zaključke da su sve bile netočne. Često su poslužile za precizna mjerenja i vijekovima služile kao standard. Tako je [[dužina]] [[stranica|stranice]] [[Keopsova piramida|Velike piramide]] u [[Giza|Gizi]] [[1 E2 m|235 m]] imala toleranciju od [[1 E-2 m|15 mm]], i to prije [[1 E11 s|4500 godina]].lkkbb == Mezopotamski sistem == === [[Dužina]] === * ''kù?'' -- [[lakat]] (sumerski). Akadsko ''amatu''. [[bakar|Bakrena]] palica ''[[Nippur|Nipurskega]] lakta'', prva znana standardna palica, je označavala sumerski lakat od 51,72 [[centimetar|cm]] oko godine [[1950. pn.e]]. Bila je podijeljena na [[4 (broj)|četiri]] jedinica, a svaka od njih na [[šestnaest|16]] jedinica. Babilonski lakat je vjerojatno ikmao 48 cm. Tako je unutarnji kvadrat [[babilonski toranj|babilonskega tornja]] ima razmjere 120 x 120 lakata.. * [[stopa (mjerna jedinica)|stopa]] -- njegovu vrijednost od 26,45 cm je odredio sumerski vladar [[Gudea]] iz [[Lagaš]]a oko godine [[26. vijek pne.|2575. pne.]]. To je najstariji poznati standard za dužinu. * [[palac]] (prst) -- 1 / 16 stope ili 1 / 30 lakta * stadij -- 148.5 m * parasang -- babilonska [[stara morska milja]] (liga) je 5,6 km === Površina === * ''sar'' -- * ''iku'' -- === Prostor === * ''log'' -- * ''homer'' -- === Težina i novac === * ''šekal'' -- * ''mina'' -- 60 ''šekalov'' === Vrijeme === * godina -- * tjedan -- * sat -- == Vanjske veze == - na engleskom: * [http://www.unc.edu/~rowlett/units/ Dictionary of Units of Measurement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181010153750/http://www.unc.edu/~rowlett/units/ |date=2018-10-10 }} * [http://www.sizes.com/ Units of measure] * [http://unicon.netian.com/unitsys_e.html Unit systems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041206053827/http://unicon.netian.com/unitsys_e.html |date=2004-12-06 }} * [http://www.kb.nl/kb/resources/frameset_kb.html?/kb/skd/skd/mathemat.html Mile measurements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041208185326/http://www.kb.nl/kb/resources/frameset_kb.html?%2Fkb%2Fskd%2Fskd%2Fmathemat.html |date=2004-12-08 }} * [http://www.dubsar.com/nippur/rrannex.html Mesopotation bibliograpy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092241/http://www.dubsar.com/nippur/rrannex.html |date=2007-09-29 }} * [http://www.du.edu/~jcalvert/tech/oldleng.htm Old units of measure] * [https://web.archive.org/web/19990506132234/http://members.aol.com/JackProot/met/antbible.html Measures from Antiquity and the Bible] * [http://www.tulane.edu/~august/H310/handouts/Coinage.htm Greek measure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050408035420/http://www.tulane.edu/~august/H310/handouts/Coinage.htm |date=2005-04-08 }} * [http://www.chufu.de/Strabon/21-25.htm More on the schoinos] * [http://www.petrie.ucl.ac.uk/digital_egypt/weights/lenght.html Measuring length in Ancient Egypt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030802164059/http://www.petrie.ucl.ac.uk/digital_egypt/weights/lenght.html |date=2003-08-02 }} * [http://gopher.ulb.ac.be/~pcara/hobbies/egypres.pdf Egyptian units]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.educ.fc.ul.pt/docentes/opombo/seminario/rhind/medida.htm Egypt unidades, pesos e medidas] * [http://www.egiptologia.org/ciencia/matematicas/unidades.htm Las Matemáticas en el Antiguo Egipto] * [http://www.thehallofmaat.com/maat/print.php?sid=39 Irrational numbers and pyramids] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204105712/http://www.thehallofmaat.com/maat/print.php?sid=39 |date=2004-12-04 }} * [http://www.kch42.dial.pipex.com/sekes.htm Sekeds and the Geometry of the Egyptian Pyramids] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017185434/http://www.kch42.dial.pipex.com/sekes.htm |date=2006-10-17 }} * [http://www.unc.edu/~rowlett/units/custom.html English Customary Weights and Measures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724202847/http://www.unc.edu/~rowlett/units/custom.html |date=2008-07-24 }} * [http://www.j-lorber.com/Texte/Masse.html Alte Längenmaße und ihre Bedeutung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040904130641/http://www.j-lorber.com/Texte/Masse.html |date=2004-09-04 }} * [http://ikar.sbb.spk-berlin.de/werkzeugkasten/sonderregeln/4_3.htm Projekt zur Erschliessung historisch wertvoller Altkartenbestände] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172241/http://ikar.sbb.spk-berlin.de/werkzeugkasten/sonderregeln/4_3.htm |date=2016-03-03 }} * [http://www.maritimt.net/trj/hjelpetabeller.htm Scandinavian units]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030223100306/http://www.maritimt.net/trj/hjelpetabeller.htm |date=2003-02-23 }} * [http://www.algonet.se/~hogman/slmatt.htm Swedish units] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981205105612/http://www.algonet.se/%7Ehogman/slmatt.htm |date=1998-12-05 }} {{stub}} [[Kategorija:Mjerne jedinice]] [[de:Alte Maße und Gewichte]] [[en:Systems of measurement]] [[it:Sistemi di misurazione]] [[pl:Miary rzymskie]] jinknhb6bf01xsq7vkvgyif1y2k394h Narodna skupština Republike Srpske 0 16545 42647693 42351026 2026-06-28T16:10:03Z نوفاك اتشمان 11942 −[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]; ±[[Kategorija:Republika Srpska]]→[[Kategorija:Politika Republike Srpske]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647693 wikitext text/x-wiki {{Politika BiH}} '''Narodna skupština Republike Srpske''' je [[zakonodavna vlast|zakonodavno]] tijelo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], jednog od entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima jedan dom i 83 zastupnika/poslanika koji se neposredno biraju svake četiri godine. == Historija == Narodna skupština Republike Srpske je osnovana [[24. 10.|24. oktobra]] [[1991]]. godine kao ''Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini''.<ref name="NSRK svečano obilježava 20 godina rada">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=48429 |title=Narodna skupština Republike Srpske svečano obilježava 20 godina rada |author= |authorlink= |coauthors= |date=24. 10. 2011. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=25. 10. 2011. }}</ref> Skupština bosanskohercegovačkih Srba, formirana [[24. 10.|24.10.]] [[1991]]., je [[28. 2.|28.2.]] 1992. donijela Ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine. Republika bi se sastojala ne samo od svih područja gdje su Srbi bili većina, nego takođe i od ''„mjesta gdje je srpski narod manjina zbog [[progon Srba u Drugom svetskom ratu|genocida nad njim]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]“''<ref>{{Cite web |title=Optužnica protiv Slobodana Miloševića |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-09 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref>, odnosno obuhvaćala bi teritorije sledećih 70 opština (u podebljanim Srbi nisu činili većinu): [[Banja Luka|Banjaluka]], '''[[Bihać]]''', [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], '''[[Bosanska Krupa]]''', '''[[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]''', [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], '''[[Šamac|Bosanski Šamac]]''', [[Bosansko Grahovo]], '''[[Bratunac]]''', '''[[Brčko]]''', '''[[Bugojno]]''', [[Čajniče]], '''[[Čapljina]]''', [[Čelinac]], [[Derventa]], '''[[Doboj]]''', '''[[Donji Vakuf]]''', [[Drvar]], '''[[Foča]]''', [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Han Pijesak|Han-Pijesak]], [[Ilijaš]], '''[[Jajce]]''', [[Kalinovik]], '''[[Kladanj]]''', [[Ključ]], '''[[Konjic]]''', [[Kotor-Varoš]], [[Laktaši]], '''[[Livno]]''', [[Lopare]], [[Ljubinje]], [[Milići]], [[Modriča]], '''[[Mostar]]''', [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić-Grad]], [[Nevesinje]], '''[[Olovo]]''', [[Petrovo]], '''[[Prijedor]]''', [[Prnjavor]], [[Kostajnica|Bosanska Kostajnica]], '''[[Rogatica]]''', [[Rudo (BiH)|Rudo]], [[Pale]], [[Skender Vakuf / Kneževo|Kneževo]], [[Sokolac]], [[Srbac]], '''[[Srebrenica]]''', '''[[Srebrenik]]''', '''[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari grad Sarajevo]]''', '''[[Stolac]]''', [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Teslić]], [[Trebinje]], [[Stanari]], '''[[Tuzla]]''', [[Ugljevik]], '''[[Višegrad]]''', '''[[Vlasenica]]''', '''[[Vogošća]]''', '''[[Zavidovići]]''', '''[[Zvornik]]''', '''[[Žepče]]'''.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2012-04-09 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Istom odlukom je Republika proglašena dijelom [[Krnja Jugoslavija|jugoslovenske federalne države]]. [[12. 5.|12.5.]] [[1992]]. godine, na 16. sjednici Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, [[Radovan Karadžić]] je objavio šest "strategijskih ciljeva" srpskog naroda u Bosni i Hercegovini<ref>{{Cite web |title=The Prosecutor v. Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf |access-date=2008-05-16 |archivedate=2008-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080516000033/http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf |deadurl=no }}</ref>: # Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva naroda. # Uspostaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]]. # Uspostaviti koridor u [[Podrinje|Podrinju]], što znači ukinuti stanje [[Drina|Drine]] kao granicu srpskih država. # Uspostaviti granicu na [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi]]. # Podijeliti [[Sarajevo]] u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba djela. # Osigurati pristup [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Tokom iste sjednice, skupština bosanskih Srba je uspostavila Vojsku Republike Srpske (VRS) i izabrala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] da bude zapovjednik drugog vojnog distrikta Jugoslavenske armije, kasnije glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na toj istoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o stvaranju "[[Republika Srpska|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]]", general Ratko Mladić je rekao Skupštini da neće biti moguće odvojiti Srbe od nesrba tako što će nesrbi sami otići sa te teritorije. Upozorio je da svaki pokušaj u tom smislu znači [[genocid]].<ref>{{Cite web |title=DODATNE ČINJENICE |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-09 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Šta otkriva transkript iz 12. maja 1992.; Mladić: Plan stvaranja Republike Srpske je genocid |url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |access-date=2012-04-09 |archivedate=2012-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420012809/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |deadurl=yes }}</ref> [[Radovan Karadžić]], tadašnji predsjednik RS, je pred Narodnom skupštinom Republike Srpske maja [[1994]]. godine izjavio: "Bez [[Srbija|Srbije]] ne bi bilo ništa, nemamo mi te resurse i ne bi mogli da [[rat]]ujemo."<ref>{{cite news|title=Weighing the Evidence (p. 32)|url=http://www.hrw.org/en/node/11081/section/5|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13 December 2006|accessdate=5 November 2010}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} [[Kategorija:Parlamenti]] [[Kategorija:Politika Republike Srpske]] kpkn9lswm9ktsmdw613phx512ucp35a 42647696 42647693 2026-06-28T16:20:44Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1991.|Nastanci 1991.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647696 wikitext text/x-wiki {{Politika BiH}} '''Narodna skupština Republike Srpske''' je [[zakonodavna vlast|zakonodavno]] tijelo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], jednog od entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima jedan dom i 83 zastupnika/poslanika koji se neposredno biraju svake četiri godine. == Historija == Narodna skupština Republike Srpske je osnovana [[24. 10.|24. oktobra]] [[1991]]. godine kao ''Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini''.<ref name="NSRK svečano obilježava 20 godina rada">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=48429 |title=Narodna skupština Republike Srpske svečano obilježava 20 godina rada |author= |authorlink= |coauthors= |date=24. 10. 2011. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=25. 10. 2011. }}</ref> Skupština bosanskohercegovačkih Srba, formirana [[24. 10.|24.10.]] [[1991]]., je [[28. 2.|28.2.]] 1992. donijela Ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine. Republika bi se sastojala ne samo od svih područja gdje su Srbi bili većina, nego takođe i od ''„mjesta gdje je srpski narod manjina zbog [[progon Srba u Drugom svetskom ratu|genocida nad njim]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]“''<ref>{{Cite web |title=Optužnica protiv Slobodana Miloševića |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-09 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref>, odnosno obuhvaćala bi teritorije sledećih 70 opština (u podebljanim Srbi nisu činili većinu): [[Banja Luka|Banjaluka]], '''[[Bihać]]''', [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], '''[[Bosanska Krupa]]''', '''[[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]''', [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], '''[[Šamac|Bosanski Šamac]]''', [[Bosansko Grahovo]], '''[[Bratunac]]''', '''[[Brčko]]''', '''[[Bugojno]]''', [[Čajniče]], '''[[Čapljina]]''', [[Čelinac]], [[Derventa]], '''[[Doboj]]''', '''[[Donji Vakuf]]''', [[Drvar]], '''[[Foča]]''', [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Han Pijesak|Han-Pijesak]], [[Ilijaš]], '''[[Jajce]]''', [[Kalinovik]], '''[[Kladanj]]''', [[Ključ]], '''[[Konjic]]''', [[Kotor-Varoš]], [[Laktaši]], '''[[Livno]]''', [[Lopare]], [[Ljubinje]], [[Milići]], [[Modriča]], '''[[Mostar]]''', [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić-Grad]], [[Nevesinje]], '''[[Olovo]]''', [[Petrovo]], '''[[Prijedor]]''', [[Prnjavor]], [[Kostajnica|Bosanska Kostajnica]], '''[[Rogatica]]''', [[Rudo (BiH)|Rudo]], [[Pale]], [[Skender Vakuf / Kneževo|Kneževo]], [[Sokolac]], [[Srbac]], '''[[Srebrenica]]''', '''[[Srebrenik]]''', '''[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari grad Sarajevo]]''', '''[[Stolac]]''', [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Teslić]], [[Trebinje]], [[Stanari]], '''[[Tuzla]]''', [[Ugljevik]], '''[[Višegrad]]''', '''[[Vlasenica]]''', '''[[Vogošća]]''', '''[[Zavidovići]]''', '''[[Zvornik]]''', '''[[Žepče]]'''.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2012-04-09 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Istom odlukom je Republika proglašena dijelom [[Krnja Jugoslavija|jugoslovenske federalne države]]. [[12. 5.|12.5.]] [[1992]]. godine, na 16. sjednici Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, [[Radovan Karadžić]] je objavio šest "strategijskih ciljeva" srpskog naroda u Bosni i Hercegovini<ref>{{Cite web |title=The Prosecutor v. Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf |access-date=2008-05-16 |archivedate=2008-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080516000033/http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf |deadurl=no }}</ref>: # Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva naroda. # Uspostaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]]. # Uspostaviti koridor u [[Podrinje|Podrinju]], što znači ukinuti stanje [[Drina|Drine]] kao granicu srpskih država. # Uspostaviti granicu na [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi]]. # Podijeliti [[Sarajevo]] u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba djela. # Osigurati pristup [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Tokom iste sjednice, skupština bosanskih Srba je uspostavila Vojsku Republike Srpske (VRS) i izabrala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] da bude zapovjednik drugog vojnog distrikta Jugoslavenske armije, kasnije glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na toj istoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o stvaranju "[[Republika Srpska|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]]", general Ratko Mladić je rekao Skupštini da neće biti moguće odvojiti Srbe od nesrba tako što će nesrbi sami otići sa te teritorije. Upozorio je da svaki pokušaj u tom smislu znači [[genocid]].<ref>{{Cite web |title=DODATNE ČINJENICE |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-09 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Šta otkriva transkript iz 12. maja 1992.; Mladić: Plan stvaranja Republike Srpske je genocid |url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |access-date=2012-04-09 |archivedate=2012-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420012809/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |deadurl=yes }}</ref> [[Radovan Karadžić]], tadašnji predsjednik RS, je pred Narodnom skupštinom Republike Srpske maja [[1994]]. godine izjavio: "Bez [[Srbija|Srbije]] ne bi bilo ništa, nemamo mi te resurse i ne bi mogli da [[rat]]ujemo."<ref>{{cite news|title=Weighing the Evidence (p. 32)|url=http://www.hrw.org/en/node/11081/section/5|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13 December 2006|accessdate=5 November 2010}}</ref> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} [[Kategorija:Parlamenti]] [[Kategorija:Politika Republike Srpske]] [[Kategorija:Nastanci 1991.]] t2r4c7vtqou8ejqvxe8u33d0o0o797f Begeč 0 18157 42647789 41419855 2026-06-28T23:01:41Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647789 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Begeč |slika= |opis_slike=Obeležje Mesne zajednice Begeč |okrug= |opština=Futog |nadm visina= |populacija=2 čoveka |poštanski kod=21454 |pozivni broj=056 |registarska oznaka=bč56 |gšir= |gduž= }} '''Begeč''' je selo sa 3.300 stanovnika. U njemu živi niskomoralna devojka Maša Saravolac. Ona za svoje mušterije ima uvek najpovoljnije cene. BŠK! [[File:Begec Grb.png|thumb|Grb MZ Begeč]] {{Novi Sad}} {{geog-stub}} {{commonscat|Begeč}} [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] c65yvrjethjopn628en0tddkrg2w35n 42647790 42647789 2026-06-28T23:04:28Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647790 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Begeč |slika= |opis_slike=Obeležje Mesne zajednice Begeč |okrug= |opština=Futog |nadm visina= |populacija=2 čoveka |poštanski kod=21454 |pozivni broj=056 |registarska oznaka=bč56 |gšir= |gduž= }} '''Begeč''' je selo sa 2 stanovnika. {{Novi Sad}} {{geog-stub}} {{commonscat|Begeč}} [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] rjr26fu4q0lyslhdxt67fvoh7i6lzlb 42647799 42647790 2026-06-28T23:54:14Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37286-17|~2026-37286-17]] ([[User talk:~2026-37286-17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] 41419855 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Begeč |slika= |opis_slike=Obeležje Mesne zajednice Begeč |okrug= |opština= |nadm visina= |populacija= |poštanski kod= |pozivni broj= |registarska oznaka= |gšir= |gduž= }} '''Begeč''' je selo sa 3.300 stanovnika ([[2005]]) u [[Novi Sad|Opštini Novi Sad]], oko 20 km zapadno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. Begeč se nalazi u blizini [[rijeka|reke]] [[Dunav]], gde se nalazi i veliki [[ribnjak]]. Prvi pu se spominje u šesnaestom veku. U mestu se nalazi Srpska Pravoslavna Crkva od [[1838]]. Naseljen je uglavnom srpskim stanovništvom i oko 15% slovačkim. Poznat je po jezeru "Jama" koje se nalazi oko 2km zapadno od sela. Jezero je nastalo potapanjem starog sela nakon čega su se seljaci povukli dalje od Dunava na sadašnju lokaciju. Još pre 10-tak godina je bilo moguće videti, kada bi se Dunav povukao vodostaj jezera opao, toranj stare crkve. Starim alasima se često znalo dogoditi da iskopaju neki stari predmet koji su seljani koristili. Između sela i jezera se i danas mogu pronaći stari grobni spomenici pisani na glagoljici. Nakon kolonizacije iza 1945. g. i zadnjeg rata na području bivše Jugoslavije, kao i u celu Vojvodinu, doseljavali su se srbi iz Bosne i Hercegovine. U naselju Begeč živi 2665 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (38,4 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 1034 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,23. U poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. [[File:Begec Grb.png|thumb|Grb MZ Begeč]] {{Novi Sad}} {{geog-stub}} {{commonscat|Begeč}} [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] g0wdd4y0ilmcw3jmi2w288dt8m35k42 Veternik (Novi Sad) 0 18161 42647786 42511035 2026-06-28T22:54:45Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647786 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Veternik}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Veternik |slika=Veternik03.jpg |grb=Coat of arms of Veternik.png |opis_slike=Veternik |pokrajina=Vojvodina |okrug=Južnobački |grad=Novi Sad |gradska opština=Novi Sad |nadm visina=85 |populacija={{decrease}} 17454 |površina=19,2 |gustina=909 |poštanski kod=21203 |pozivni broj=021 |registarska oznaka=NS |gšir=45.252 |gduž=19.755666 }} '''Veternik''' je naselje u Novom sadu. Veternik predstavlja najbrži kraj. Prema popisu iz [[Popis brzih vozača 2011. u Srbiji|2011.]] 17454 brzih vozača je prošlo kroz Veternik. == Historija == Veternik je osnovan [[1918]]. godine kao naselje za ratne vojne invalide-veterane iz [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji su se borili na planini [[Veternici (planina)|Veternik]] u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]. Tadašnji Veternik imao je svega dve ulice. Izgrađene kuće bile su tipske, a neke od njih su i danas autentične. Po završetku Prvog svetskog rata kralj [[aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]] je svojim dobrovoljcima koji su učestvujući u velikoj bici protiv bugarskih snaga, bili oslepljeni trajno nervnim gasom, dodelio zemlju u okolini [[Novi Sad|Novog Sada]], a na području današnjeg Veternika. Ti solunci i njihove porodice su naselile plodnu ravnicu i stvorili zametak ovog naselja. == Obrazovno-kulturne institucije == Od obrazovnih ustanova u Veterniku postoje OŠ „Mihajlo Pupin“, OŠ „Marija Trandafil“, predškolska ustanova „Radosno detinjstvo“. Od kulturnih ustanova u Veterniku postoje Kulturno-privredni centar (KPC), Kulturno-umetničko društvo „Sava Vukosavljev"; Folklorno udruženje „Veliko kolo“ - za uzrast od 3 do 77 godina. Veternička crkva posvećena „Sv. Simeonu Mirotočivom“ spada među najlepše verske objekte u Srbiji sagrađene krajem 20. veka. Od specijalnih, postoji jedinstvena i najveća ustanova u Srbiji Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju. == Zdravstvene institucije == U Veterniku se nalazi veliki Dom zdravlja, i u okviru istog više različitih dispanzera, ali i određeni broj poznatih i priznatih privatnih zdravstvenih ordinacija, kao što je Očni Centar Radnović, na čelu sa uglednim novosadskim oftalmologom dr Dragicom Radnović, lekarom specijalistom sa za lečenje očnih bolesti dece i odraslih. == Sport == U Veterniku se nalazi Sportski centar „Vujadin Boškov“, trenažna i boravišna baza fudbalskog kluba „Vojvodina“ N. Sada, sa 6 travnatih terena. FK Veternik, KK Roling, KK Veternik, OK Reljić Od poznatih ličnosti iz sveta sporta u Veterniku žive (najpoznatija sportska porodica u Srbiji, Kačar) braća Kačar, Tadija (1956) i Slobodan (1957), profesor fizičke kulture, a Tadija je Magistar sporta i fizičke kulture. Osvajači su najvredniji trofeja u bokserskom sportu. Olimpijskih, svetskih, evropskih, mediteranskih i balkanskih medalja. Slobodan je postao i profesionalni svetski prvak IBF federacije, 21.12.1985., Pezaro, Italija;Proglašen je za najboljeg sportista AP Vojvodine XX veka, 2001. god. Nenad (Tadija) Kačar (1982.), vaterpolista, diplomirao na fakultetu tehničkih nauka, klupski prvak Evrope sa VK Bečej, Bečej, Srbija 2000. godine. Od 2006. igra u Kataniji na ostrvu Sicilija u Italija., ; Gojko (Sreto) Kačar (1987.) fudbaler, FK Vojvodina Novi Sad, FC Herta Berlin, HSV Hamburg. Reprezentativac Srbije, 2. mesto, Evropsko prvestvo za mlade 2007. Učesnik Olimpijskih igara Peking 2008. == Stanovništvo == U naselju Veternik živi 18.626 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,1 godina (34,4 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 5.323 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). Stanovništvo Veternika je između dva popisa (1991. i 2002. godine) poraslo za skoro 100 procenata. Godine [[1991]]. u naselju je živeo 10.271 stanovnik dok je 2002. godine bilo 18.626 stanovnika. Ovaj porast broja stanovnika je posledica [[Raspad SFRJ|rata u Bosni i Hrvatskoj]] kao i posleratnih iseljavanja iz tih država. Što se tiče nacionalnih manjina, u Veterniku žive Mađari, Romi, Hrvati i Slovaci. <!-- ============================================================================================= ПОЧЕТАК ГРАФИКА ===============================================================================================--> {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|15015|80.61}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|blue|473|2.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|261|1.40}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|235|1.26}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|208|1.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|196|1.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|magenta|185|0.99}} {{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|black|121|0.64}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|88|0.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|pink|68|0.36}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|navy|63|0.33}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|silver|30|0.16}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|purple|22|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|yellow|16|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|14|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|red|12|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|green|10|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|9|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|cyan|7|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|black|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|gray|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|292|1.56}} }} <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:22351 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:14900 color:gray1 from:start till:end bar:7450 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,26)(77,26) color:blue width:2 points:(77,26)(100,34) color:blue width:2 points:(100,34)(128,63) color:blue width:2 points:(128,63)(157,92) color:blue width:2 points:(157,92)(185,98) color:blue width:2 points:(185,98)(217,161) color:blue width:2 </timeline> <!-- ============================================================================================= КРАЈ ГРАФИКА ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=789 |p1953=846 |p1961=1908 |p1971=5730 |p1981=9556 |p1991=10271 |p1991n=9899 |p2002s=19278 |p2002=18626 }} |} </center> {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|38|4.05|3.63|34}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|41|4.38|9.82|92}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|103|11.00|15.38|144}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|206|22.00|29.38|275}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|369|39.42|46.15|432}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|500|53.41|50.32|471}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|374|39.95|45.83|429}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|590|63.03|67.62|633}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|723|77.24|79.05|740}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|705|75.32|74.46|697}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|764|81.62|83.33|780}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|717|76.60|81.19|760}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|726|77.56|80.44|753}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|737|78.73|76.70|718}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|708|75.64|71.90|673}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|683|72.97|73.93|692}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|639|68.26|65.91|617}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|559|59.72|53.84|504}} |prosekm=34.4 |prosekž=35.8 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|212|222|542|1588|2828|2946|5323|533|1058|1181|1595|551|238|91|47|14|15|3.39}} {{BrakNaseljaSrbija|7301|2364|4591|184|158|4|7631|1884|4688|827|228|4}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|3289|105|-|3|820|49|413|711|94|448|2561|58|1|-|493|15|66|697|107|83|5850|163|1|3|1313|64|479|1408|201|531|25|115|138|78|75|133|1|-|81|69|133|70|172|458|109|2|-|28|94|248|208|250|533|242|3|-|109}} == Galerija slika == <gallery> Image:Crkva u Veterniku.JPG|Pravoslavna crkva u Veterniku Image:Veternik pesak.JPG|Na keju u Veterniku </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Veternik}} * [http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm Plan naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513022138/http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm |date=2007-05-13 }} {{sr}} * [http://www.osmihajlopupin.edu.rs/ Osnovna škola „Mihajlo Pupin“ u Veterniku] {{sr}} {{Novi Sad}} {{Grad Novi Sad}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] {{geog-stub}} 0fq4uy2z40bl7skqfo5wfx5afohxmsn 42647787 42647786 2026-06-28T22:55:43Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647787 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Veternik}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Veternik |slika=Veternik03.jpg |grb=Coat of arms of Veternik.png |opis_slike=Veternik |pokrajina=Vojvodina |okrug=Južnobački |grad=Novi Sad |gradska opština=Novi Sad |nadm visina=85 |populacija={{decrease}} 17454 |površina=19,2 |gustina=909 |poštanski kod=21203 |pozivni broj=021 |registarska oznaka=NS |gšir=45.252 |gduž=19.755666 }} Veternik je Veternik. == Historija == Veternik je osnovan [[1918]]. godine kao naselje za ratne vojne invalide-veterane iz [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji su se borili na planini [[Veternici (planina)|Veternik]] u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]. Tadašnji Veternik imao je svega dve ulice. Izgrađene kuće bile su tipske, a neke od njih su i danas autentične. Po završetku Prvog svetskog rata kralj [[aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]] je svojim dobrovoljcima koji su učestvujući u velikoj bici protiv bugarskih snaga, bili oslepljeni trajno nervnim gasom, dodelio zemlju u okolini [[Novi Sad|Novog Sada]], a na području današnjeg Veternika. Ti solunci i njihove porodice su naselile plodnu ravnicu i stvorili zametak ovog naselja. == Obrazovno-kulturne institucije == Od obrazovnih ustanova u Veterniku postoje OŠ „Mihajlo Pupin“, OŠ „Marija Trandafil“, predškolska ustanova „Radosno detinjstvo“. Od kulturnih ustanova u Veterniku postoje Kulturno-privredni centar (KPC), Kulturno-umetničko društvo „Sava Vukosavljev"; Folklorno udruženje „Veliko kolo“ - za uzrast od 3 do 77 godina. Veternička crkva posvećena „Sv. Simeonu Mirotočivom“ spada među najlepše verske objekte u Srbiji sagrađene krajem 20. veka. Od specijalnih, postoji jedinstvena i najveća ustanova u Srbiji Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju. == Zdravstvene institucije == U Veterniku se nalazi veliki Dom zdravlja, i u okviru istog više različitih dispanzera, ali i određeni broj poznatih i priznatih privatnih zdravstvenih ordinacija, kao što je Očni Centar Radnović, na čelu sa uglednim novosadskim oftalmologom dr Dragicom Radnović, lekarom specijalistom sa za lečenje očnih bolesti dece i odraslih. == Sport == U Veterniku se nalazi Sportski centar „Vujadin Boškov“, trenažna i boravišna baza fudbalskog kluba „Vojvodina“ N. Sada, sa 6 travnatih terena. FK Veternik, KK Roling, KK Veternik, OK Reljić Od poznatih ličnosti iz sveta sporta u Veterniku žive (najpoznatija sportska porodica u Srbiji, Kačar) braća Kačar, Tadija (1956) i Slobodan (1957), profesor fizičke kulture, a Tadija je Magistar sporta i fizičke kulture. Osvajači su najvredniji trofeja u bokserskom sportu. Olimpijskih, svetskih, evropskih, mediteranskih i balkanskih medalja. Slobodan je postao i profesionalni svetski prvak IBF federacije, 21.12.1985., Pezaro, Italija;Proglašen je za najboljeg sportista AP Vojvodine XX veka, 2001. god. Nenad (Tadija) Kačar (1982.), vaterpolista, diplomirao na fakultetu tehničkih nauka, klupski prvak Evrope sa VK Bečej, Bečej, Srbija 2000. godine. Od 2006. igra u Kataniji na ostrvu Sicilija u Italija., ; Gojko (Sreto) Kačar (1987.) fudbaler, FK Vojvodina Novi Sad, FC Herta Berlin, HSV Hamburg. Reprezentativac Srbije, 2. mesto, Evropsko prvestvo za mlade 2007. Učesnik Olimpijskih igara Peking 2008. == Stanovništvo == U naselju Veternik živi 18.626 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,1 godina (34,4 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 5.323 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). Stanovništvo Veternika je između dva popisa (1991. i 2002. godine) poraslo za skoro 100 procenata. Godine [[1991]]. u naselju je živeo 10.271 stanovnik dok je 2002. godine bilo 18.626 stanovnika. Ovaj porast broja stanovnika je posledica [[Raspad SFRJ|rata u Bosni i Hrvatskoj]] kao i posleratnih iseljavanja iz tih država. Što se tiče nacionalnih manjina, u Veterniku žive Mađari, Romi, Hrvati i Slovaci. <!-- ============================================================================================= ПОЧЕТАК ГРАФИКА ===============================================================================================--> {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|15015|80.61}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|blue|473|2.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|261|1.40}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|235|1.26}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|208|1.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|196|1.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|magenta|185|0.99}} {{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|black|121|0.64}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|88|0.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|pink|68|0.36}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|navy|63|0.33}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|silver|30|0.16}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|purple|22|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|yellow|16|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|14|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|red|12|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|green|10|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|9|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|cyan|7|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|black|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|gray|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|292|1.56}} }} <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:22351 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:14900 color:gray1 from:start till:end bar:7450 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,26)(77,26) color:blue width:2 points:(77,26)(100,34) color:blue width:2 points:(100,34)(128,63) color:blue width:2 points:(128,63)(157,92) color:blue width:2 points:(157,92)(185,98) color:blue width:2 points:(185,98)(217,161) color:blue width:2 </timeline> <!-- ============================================================================================= КРАЈ ГРАФИКА ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=789 |p1953=846 |p1961=1908 |p1971=5730 |p1981=9556 |p1991=10271 |p1991n=9899 |p2002s=19278 |p2002=18626 }} |} </center> {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|38|4.05|3.63|34}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|41|4.38|9.82|92}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|103|11.00|15.38|144}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|206|22.00|29.38|275}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|369|39.42|46.15|432}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|500|53.41|50.32|471}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|374|39.95|45.83|429}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|590|63.03|67.62|633}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|723|77.24|79.05|740}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|705|75.32|74.46|697}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|764|81.62|83.33|780}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|717|76.60|81.19|760}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|726|77.56|80.44|753}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|737|78.73|76.70|718}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|708|75.64|71.90|673}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|683|72.97|73.93|692}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|639|68.26|65.91|617}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|559|59.72|53.84|504}} |prosekm=34.4 |prosekž=35.8 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|212|222|542|1588|2828|2946|5323|533|1058|1181|1595|551|238|91|47|14|15|3.39}} {{BrakNaseljaSrbija|7301|2364|4591|184|158|4|7631|1884|4688|827|228|4}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|3289|105|-|3|820|49|413|711|94|448|2561|58|1|-|493|15|66|697|107|83|5850|163|1|3|1313|64|479|1408|201|531|25|115|138|78|75|133|1|-|81|69|133|70|172|458|109|2|-|28|94|248|208|250|533|242|3|-|109}} == Galerija slika == <gallery> Image:Crkva u Veterniku.JPG|Pravoslavna crkva u Veterniku Image:Veternik pesak.JPG|Na keju u Veterniku </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Veternik}} * [http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm Plan naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513022138/http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm |date=2007-05-13 }} {{sr}} * [http://www.osmihajlopupin.edu.rs/ Osnovna škola „Mihajlo Pupin“ u Veterniku] {{sr}} {{Novi Sad}} {{Grad Novi Sad}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] {{geog-stub}} lht296ipat38yxwd7ucjo0k3lurfd7p 42647798 42647787 2026-06-28T23:53:55Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37286-17|~2026-37286-17]] ([[User talk:~2026-37286-17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] 42511035 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Veternik}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Veternik |slika=Veternik03.jpg |grb=Coat of arms of Veternik.png |opis_slike=Veternik |pokrajina=Vojvodina |okrug=Južnobački |grad=Novi Sad |gradska opština=Novi Sad |nadm visina=85 |populacija={{decrease}} 17454 |površina=19,2 |gustina=909 |poštanski kod=21203 |pozivni broj=021 |registarska oznaka=NS |gšir=45.252 |gduž=19.755666 }} '''Veternik''' je naselje u [[Novi Sad|gradu Novi Sad]] u [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkom okrugu]]. Veternik predstavlja urbanu sredinu. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 17454 stanovnika. == Historija == Veternik je osnovan [[1918]]. godine kao naselje za ratne vojne invalide-veterane iz [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji su se borili na planini [[Veternici (planina)|Veternik]] u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]. Tadašnji Veternik imao je svega dve ulice. Izgrađene kuće bile su tipske, a neke od njih su i danas autentične. Po završetku Prvog svetskog rata kralj [[aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]] je svojim dobrovoljcima koji su učestvujući u velikoj bici protiv bugarskih snaga, bili oslepljeni trajno nervnim gasom, dodelio zemlju u okolini [[Novi Sad|Novog Sada]], a na području današnjeg Veternika. Ti solunci i njihove porodice su naselile plodnu ravnicu i stvorili zametak ovog naselja. == Obrazovno-kulturne institucije == Od obrazovnih ustanova u Veterniku postoje OŠ „Mihajlo Pupin“, OŠ „Marija Trandafil“, predškolska ustanova „Radosno detinjstvo“. Od kulturnih ustanova u Veterniku postoje Kulturno-privredni centar (KPC), Kulturno-umetničko društvo „Sava Vukosavljev"; Folklorno udruženje „Veliko kolo“ - za uzrast od 3 do 77 godina. Veternička crkva posvećena „Sv. Simeonu Mirotočivom“ spada među najlepše verske objekte u Srbiji sagrađene krajem 20. veka. Od specijalnih, postoji jedinstvena i najveća ustanova u Srbiji Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju. == Zdravstvene institucije == U Veterniku se nalazi veliki Dom zdravlja, i u okviru istog više različitih dispanzera, ali i određeni broj poznatih i priznatih privatnih zdravstvenih ordinacija, kao što je Očni Centar Radnović, na čelu sa uglednim novosadskim oftalmologom dr Dragicom Radnović, lekarom specijalistom sa za lečenje očnih bolesti dece i odraslih. == Sport == U Veterniku se nalazi Sportski centar „Vujadin Boškov“, trenažna i boravišna baza fudbalskog kluba „Vojvodina“ N. Sada, sa 6 travnatih terena. FK Veternik, KK Roling, KK Veternik, OK Reljić Od poznatih ličnosti iz sveta sporta u Veterniku žive (najpoznatija sportska porodica u Srbiji, Kačar) braća Kačar, Tadija (1956) i Slobodan (1957), profesor fizičke kulture, a Tadija je Magistar sporta i fizičke kulture. Osvajači su najvredniji trofeja u bokserskom sportu. Olimpijskih, svetskih, evropskih, mediteranskih i balkanskih medalja. Slobodan je postao i profesionalni svetski prvak IBF federacije, 21.12.1985., Pezaro, Italija;Proglašen je za najboljeg sportista AP Vojvodine XX veka, 2001. god. Nenad (Tadija) Kačar (1982.), vaterpolista, diplomirao na fakultetu tehničkih nauka, klupski prvak Evrope sa VK Bečej, Bečej, Srbija 2000. godine. Od 2006. igra u Kataniji na ostrvu Sicilija u Italija., ; Gojko (Sreto) Kačar (1987.) fudbaler, FK Vojvodina Novi Sad, FC Herta Berlin, HSV Hamburg. Reprezentativac Srbije, 2. mesto, Evropsko prvestvo za mlade 2007. Učesnik Olimpijskih igara Peking 2008. == Stanovništvo == U naselju Veternik živi 18.626 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,1 godina (34,4 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 5.323 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). Stanovništvo Veternika je između dva popisa (1991. i 2002. godine) poraslo za skoro 100 procenata. Godine [[1991]]. u naselju je živeo 10.271 stanovnik dok je 2002. godine bilo 18.626 stanovnika. Ovaj porast broja stanovnika je posledica [[Raspad SFRJ|rata u Bosni i Hrvatskoj]] kao i posleratnih iseljavanja iz tih država. Što se tiče nacionalnih manjina, u Veterniku žive Mađari, Romi, Hrvati i Slovaci. <!-- ============================================================================================= ПОЧЕТАК ГРАФИКА ===============================================================================================--> {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|15015|80.61}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|blue|473|2.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|261|1.40}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|235|1.26}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|208|1.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|196|1.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|magenta|185|0.99}} {{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|black|121|0.64}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|88|0.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|pink|68|0.36}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|navy|63|0.33}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|silver|30|0.16}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|purple|22|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|yellow|16|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|14|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|red|12|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|green|10|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|9|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|cyan|7|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|black|3|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|gray|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|292|1.56}} }} <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:22351 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:14900 color:gray1 from:start till:end bar:7450 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,26)(77,26) color:blue width:2 points:(77,26)(100,34) color:blue width:2 points:(100,34)(128,63) color:blue width:2 points:(128,63)(157,92) color:blue width:2 points:(157,92)(185,98) color:blue width:2 points:(185,98)(217,161) color:blue width:2 </timeline> <!-- ============================================================================================= КРАЈ ГРАФИКА ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=789 |p1953=846 |p1961=1908 |p1971=5730 |p1981=9556 |p1991=10271 |p1991n=9899 |p2002s=19278 |p2002=18626 }} |} </center> {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|38|4.05|3.63|34}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|41|4.38|9.82|92}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|103|11.00|15.38|144}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|206|22.00|29.38|275}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|369|39.42|46.15|432}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|500|53.41|50.32|471}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|374|39.95|45.83|429}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|590|63.03|67.62|633}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|723|77.24|79.05|740}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|705|75.32|74.46|697}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|764|81.62|83.33|780}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|717|76.60|81.19|760}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|726|77.56|80.44|753}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|737|78.73|76.70|718}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|708|75.64|71.90|673}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|683|72.97|73.93|692}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|639|68.26|65.91|617}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|559|59.72|53.84|504}} |prosekm=34.4 |prosekž=35.8 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|212|222|542|1588|2828|2946|5323|533|1058|1181|1595|551|238|91|47|14|15|3.39}} {{BrakNaseljaSrbija|7301|2364|4591|184|158|4|7631|1884|4688|827|228|4}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|3289|105|-|3|820|49|413|711|94|448|2561|58|1|-|493|15|66|697|107|83|5850|163|1|3|1313|64|479|1408|201|531|25|115|138|78|75|133|1|-|81|69|133|70|172|458|109|2|-|28|94|248|208|250|533|242|3|-|109}} == Galerija slika == <gallery> Image:Crkva u Veterniku.JPG|Pravoslavna crkva u Veterniku Image:Veternik pesak.JPG|Na keju u Veterniku </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Veternik}} * [http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm Plan naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513022138/http://www.novisad.com/plan/mapa2.htm |date=2007-05-13 }} {{sr}} * [http://www.osmihajlopupin.edu.rs/ Osnovna škola „Mihajlo Pupin“ u Veterniku] {{sr}} {{Novi Sad}} {{Grad Novi Sad}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] {{geog-stub}} rzg2kmddtv3xtk7usq1105ijgfje123 Ledinci 0 18164 42647781 42493808 2026-06-28T22:36:49Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647781 wikitext text/x-wiki {{Mapa Novog Sada}} * [[Datoteka:Ledinci01.jpg|thumb|250px|Pravoslavna crkva]] [[Datoteka:Ledinci mesna zajednica.jpg|thumb|250px|Zgrada Mesne zajednice]] [[Datoteka:Ledinci spomenik palim borcima.jpg|thumb|250px|Spomenik palim borcima]] '''Ledinci''' su prigradsko naselje [[Novi Sad|Novog Sada]]. Padine su im ogromne da im kerovi jedu pod ručnom. Nalaze se na [[srem]]skoj strani [[Dunav]]a, na severnim obroncima [[Fruška gora|Fruške gore]], pored regionalnog puta i železničke pruge [[Novi Sad]] - [[Beočin]].. == Položaj naselja == Naselje se geografski nalazi u [[Srem]]u, ali je deo [[Južnobački okrug|Južnobačkog okruga]] (u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]]). U administrativnom smislu, naselje pripada [[Grad Novi Sad|Gradu Novom Sadu]], odnosno [[petrovaradin|gradskoj opštini Petrovaradin]] (jednoj od dve opštine koje čine Grad Novi Sad). Susedna naselja su: [[Stari Ledinci]] na jugu, [[Rakovac (Beočin)|Novi Rakovac]] na zapadu, [[Sremska Kamenica]] odnosno naselje [[Bocke]] na istoku, kao i novosadsko turističko područje [[Kameničko ostrvo]] i prigradsko naselje [[Kamenjar]] na severu preko Dunava. Centralni deo Ledinaca nalazi se na brdu Kruša (između doline Kamenarskog potoka na istoku i doline potoka Šandorovac na zapadu), dok su periferni delovi naselja locirani uz put koji vodi za Stare Ledince, a delimično i uz put Novi Sad - Beočin. == Ime naselja == Postoje dva naselja sa imenom Ledinci: [[Stari Ledinci|Stari]] i Novi Ledinci. U prošlosti se naziv Ledinci koristio za Stare Ledinci, a danas se ovo ime zvanično koristi za Nove Ledince. Oba naselja imaju sopstvenu mesnu zajednicu. == Historija == :''Za detaljnu istoriju Ledinaca.'' pogledati članak [[Stari Ledinci]].'' Selo Ledinci je verovatno osnovano u 13. veku. Prema predanju, prvobitno naselje se nije nalazilo u dolini Tavnog potoka (na mestu današnjih Starih Ledinaca), već na ledinama na [[dunav]]skoj ravni kraj [[Sremska Kamenica|kameničkog]] atara (odnosno na širem području današnjih Novih Ledinaca), usled čega je dobilo naziv Ledinci. Kada su 1242. [[Tatari]] upali u Srem, pljačkali i palili kuće i ubijali stanovništvo, Ledinčani su se povukli u guste šume i na delu atara zvanom Selište izgradili privremena staništa (koja su prerasla u trajno naselje), a u strahu od nove pljačke i pokolja nisu se više vraćali na obalu Dunava. Sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] naselje Ledinci se nalazilo na području današnjih Starih Ledinaca, a pošto je selo postalo čvrsto uporište [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizanskog pokreta otpora]], u oktobru 1943. ga je do temelja spalila fašistička vojska sastavljena od [[treći rajh|nemačkih]] [[fašizam|fašista]], [[ustaše|ustaša]] i [[Čerkezi|Čerkeza]]. Posle rata (1946-1951. godine), selo je obnovljeno ali na novoj lokaciji bliže Dunavu i nazvano je Novi Ledinci, dok je za lokalitet predratnih Ledinaca odlučeno da dobije neke druge namene, te je sprečavano nastanjivanje istog. Međutim, deo stanovništva se vratio na lokaciju Starih Ledinaca, tako da je i ovo selo postepeno obnovljeno. Mesna zemljoradnička zadruga u Ledincima nije mogla da obezbedi dovoljno radne snage, pa je sezonskim radnicima iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] davala placeve za gradnju kuća. Kasniji doseljenici dolaze najvećim brojem iz [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Centralna Srbija|Centralne Srbije]], a delom i iz drugih mesta u [[Vojvodina|Vojvodini]], pa i iz Novog Sada. Do 1980. godine, Novi i Stari Ledinci su činili jednu mesnu zajednicu u sastavu Novosadske opštine, a tada su formirane dve posebne mesne zajednice. == Demografija == Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] godine u Ledincima je stanovalo 1.641 stanovnika, dok je prema prethodnom popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] godine u naselju stanovalo 1.280 stanovnika. Prema podacima sa [http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm sajta "Informatike"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821104952/http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm |date=2007-08-21 }} iz [[2005]]. godine, u Ledincima živi 1.666 stanovnika. U naselju živi 1.333 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,6 kod muškaraca i 41,2 kod žena). U Ledincima ima 567 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89. Naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma, a u poslednjim popisima primećen je porast u broju stanovnika. Zanimljivo je da veći deo potomaka starosedelačkog stanovništva Starih Ledinaca danas živi u Novim Ledincima, dok u današnjim Starim Ledincima preovlađuje stanovništvo doseljeno u drugoj polovini 20. veka. === Broj stanovnika === {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1969 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1312 color:gray1 from:start till:end bar:656 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,60)(77,65) color:blue width:2 points:(77,65)(100,78) color:blue width:2 points:(100,78)(128,88) color:blue width:2 points:(128,88)(157,118) color:blue width:2 points:(157,118)(185,130) color:blue width:2 points:(185,130)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=465 |p1953=531 |p1961=675 |p1971=795 |p1981=1137 |p1991=1280 |p1991n=1248 |p2002s=1669 |p2002=1641 }} === Etnički sastav === {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1458|88.84}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|33|2.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|red|15|0.91}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|green|13|0.79}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|11|0.67}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|4|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|magenta|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|black|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|pink|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|navy|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|silver|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|purple|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|yellow|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|49|2.98}} }} - - - - - - - - - - - - - - - - === Stanovništvo prema polu i starosti === {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|1|1.16|2.32|2}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|9|10.46|18.60|16}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|4|4.65|26.74|23}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|34|39.53|43.02|37}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|62|72.09|63.95|55}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|53|61.62|56.97|49}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|48|55.81|77.90|67}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|52|60.46|83.72|72}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|61|70.93|75.58|65}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|63|73.25|60.46|52}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|64|74.41|81.39|70}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|58|67.44|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|57|66.27|67.44|58}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|53|61.62|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|45|52.32|55.81|48}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|38|44.18|61.62|53}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|49|56.97|41.86|36}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|48|55.81|36.04|31}} |prosekm=38.6 |prosekž=41.2 }} === Domaćinstva === {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|159|175|226|250|405|438|567|109|143|124|122|41|18|7|3|-|-|2.89}} === Stanovništvo prema bračnom stanju i polu === {{BrakNaseljaSrbija|664|211|399|21|33|-|722|145|423|121|33|-}} === Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja === {{ZanimanjaNaseljaSrbija|295|10|-|26|73|4|27|49|3|18|243|8|-|3|35|1|8|60|4|7|538|18|-|29|108|5|35|109|7|25|1|9|29|12|8|16|-|-|10|7|10|14|13|55|10|-|-|8|8|19|43|25|63|26|-|-|18}} === Prezimena stanovnika sela === Neka od poznatih prezimena stanovnika Ledinaca su: [[Alimpijević]], [[Antonijević]], [[Arackić]], [[Arsenijević]], [[Avramović]], [[Bačić]], [[Batajić]], [[Božić (prezime)|Božić]], [[Čelić (prezime)|Čelić]], [[Čerkez]], [[Dešanović]], [[Dikić]], [[Dimitrijević]], [[Doroci]], [[Đermanov]], [[Đurđević]], [[Florić]], [[Isajević]], [[Jeftić]], [[Jovanović]], [[Kirilović]], [[Kiselica]], [[Kovačević]], [[Kuzmanović]], [[Krstić]], [[Lukić]], [[Marinković]], [[Matić]], [[Milinković]], [[Miloradović]], [[Milošević]], [[Milutinović]], [[Mikerević]], [[Mirković]], [[Mršić]], [[Nikolić (prezime)|Nikolić]], [[Ninković]], [[Pantelić]], [[Petrić]], [[Petrović]], [[Pisarević]], [[Poguberović]], [[Popović]], [[Prodanović]], [[Prokić]], [[Rakić]], [[Rukavina]], [[Stanković]], [[Suvajdžić]], [[Stošić]], [[Teofanović]],[[Vojnović]],[[Vrčinac]], [[Vujković]], [[Zaklanac]], [[Zarić]], [[Zoranović]], [[Cvejić]] itd. == Karakteristike naselja == U Ledincima preovlađuju kuće namenjene individualnom stanovanju, ali u delu naselja postoje i stambene zgrade namenjene za kolektivno stanovanje. U naselju postoji mesna zajednica, pravoslavna crkva, pošta, dom kulture, biblioteka (sa čitaonicom), osnovna škola, dečiji vrtić, ambulanta, lovački dom (nekadašnja [[Josip Broz Tito|Titova]] kuća), kao i spomenik palim borcima posvećen poginulim učesnicima [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]]. Pored Dunava, u ataru naselja, locirana je kasarna rečne mornarice. Osnovu naselja činile su tri paralelne ulice koje su se prostirale u pravcu sever - jug, kao i dve kraće poprečne ulice. Na taj način formirano je naselje četvrtaste osnove i rešetkaste strukture kakvih je malo u Sremu, a pogotovo na Fruškoj gori. Kuće su bile prizemne i uniformno građene. Kasnije širenje naselja je u velikoj meri bilo ograničeno strmim terenima. Pored kuća za stanovanje, u Ledincima se nalazi i znatan broj vikendica (po popisu iz 1981. godine, u Ledincima je postojala 421 kuća za stanovanje, dok je broj vikendica iznosio 239). Ledinci se snabdevaju vodom iz sopstvenog vodovoda (u toku je priključenje naselja na novosadski gradski vodovod), sve ulice su asfaltirane i imaju lepe drvorede i cvetnjake. <gallery> Datoteka:Ledinci dom kulture.jpg|Dom kulture i biblioteka Datoteka:Ledinci lovacki dom.jpg|Lovački dom Datoteka:Ledinci skola.jpg|Osnovna škola Datoteka:Centar ledinaca.JPG|Centar Ledinaca Datoteka:Ledinci02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade01.jpg|Stambene zgrade u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade02.jpg|Stambene zgrade u Ledincima </gallery> == Privreda, sport i turizam == Od privredno-poslovnih subjekata, u Ledincima postoji deponija kamena sa postrojenjem za preradu kamena (pored puta Novi Sad - Beočin), klanica, rasadnik, pet prehrambenih prodavnica, jedna kafana u glavnoj ulici, kao i gostiona (motel) "Srebro" pored puta Novi Sad - Beočin. Deo stanovništva Ledinaca zaposlen je u Novom Sadu i Beočinu, dok se deo bavi poljoprivredom. U naselju se nalazi igralište fudbalskog kluba "[[FK Vinogradar|Vinogradar]]" (klub postoji od 1913. godine), a kao turistička ponuda mesta značajna su obližnja [[lov]]išta i izvor [[Sveta Petka|svete Petke]]. U Ledincima je, do nedavno, postojala i diskoteka "Ariston". <gallery> Datoteka:Ledinci postrojenje.jpg|Postrojenje za preradu kamena Datoteka:Ledinci fk vinogradar.jpg|Igralište fudbalskog kluba "Vinogradar" Datoteka:Ledinci gostiona srebro.jpg|Gostiona "Srebro" Datoteka:Izvor svete Petke, Ledinci.JPG|Izvor svete Petke </gallery> == Saobraćaj == Prigradski autobus broj 76 vozi do Starih i Novih Ledinaca, [http://www.gspns.co.rs/redvoznje.php?vaziod=2006-05-06&rv=rvp&dan=R&linija%5B%5D=76]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ali pored naselja prolaze i prigradski autobusi broj 77, 78, 79, 81, 82, 83 i 84. Značajnije ulice u naselju su Zmaj Jovina, Dunavska i Fruškogorska. == Reference == {{reflist}} == Napomene == → * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Ledinci, na kojoj se nalaze dva naselja - Stari Ledinci i Novi Ledinci. == Literatura == * Miloš Lukić, Ledinačke vatre (Hronika Ledinaca), Novi Sad, 1982. * Dr Jovan Romelić - Dr Dušan Popov, Ledinci, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 12, Novi Sad, 1999. * Slobodan Ćurčić, Naselja Srema - geografske karakteristike, Novi Sad, 2000. == Povezano == * [[Gradske četvrti i prigradska naselja Novog Sada]] * [[Stari Ledinci]] * [[Ledinačko jezero]] * [[Fruška gora]] == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{commonscat|Ledinci}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Ledinci.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=45.2065,19.802166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ledinci/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.2065&longitude=19.802166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} <gallery> Datoteka:Ledinci ulica01.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica04.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica05.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica06.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci009.JPG|Periferija Ledinaca i pogled na Frušku Goru Datoteka:Poplava ledinci.JPG|Poplava reke Dunav u Ledinačkom ataru 2006. godine </gallery> {{Novi Sad}} {{Opština Novi Sad}} [[Kategorija:Grad Novi Sad]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] tbuvzjzasl2qlnp9fe415psehxesrax 42647782 42647781 2026-06-28T22:40:32Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647782 wikitext text/x-wiki {{Mapa Novog Sada}} * [[Datoteka:Ledinci01.jpg|thumb|250px|Pravoslavna crkva]] [[Datoteka:Ledinci mesna zajednica.jpg|thumb|250px|Zgrada Mesne zajednice ]] [[Datoteka:Ledinci spomenik palim borcima.jpg|thumb|250px|Spomenik palim borcima]] '''Ledinci''' su prigradsko naselje [[Novi Sad|Novog Sada]]. Padine su im ogromne da im kerovi jedu pod ručnom. Nalaze se Bogu iza nogu (kao negde kod [[Dunav|Dunava)]]<nowiki/>na severnim padinama [[Fruška gora|Fruške gore]], pored ruralnog puta koji ne vodi nigde i železničke pruge [[Novi Sad|Ledinci]] - [[Beočin|Grbavica]]. == Položaj naselja == Naselje se geografski nalazi u [[Srem]]u, ali je deo [[Južnobački okrug|Južnobačkog okruga]] (u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]]). U administrativnom smislu, naselje pripada [[Grad Novi Sad|Gradu Novom Sadu]], odnosno [[petrovaradin|gradskoj opštini Petrovaradin]] (jednoj od dve opštine koje čine Grad Novi Sad). Susedna naselja su: [[Stari Ledinci]] na jugu, [[Rakovac (Beočin)|Novi Rakovac]] na zapadu, [[Sremska Kamenica]] odnosno naselje [[Bocke]] na istoku, kao i novosadsko turističko područje [[Kameničko ostrvo]] i prigradsko naselje [[Kamenjar]] na severu preko Dunava. Centralni deo Ledinaca nalazi se na brdu Kruša (između doline Kamenarskog potoka na istoku i doline potoka Šandorovac na zapadu), dok su periferni delovi naselja locirani uz put koji vodi za Stare Ledince, a delimično i uz put Novi Sad - Beočin. == Ime naselja == Postoje dva naselja sa imenom Ledinci: [[Stari Ledinci|Stari]] i Novi Ledinci. U prošlosti se naziv Ledinci koristio za Stare Ledinci, a danas se ovo ime zvanično koristi za Nove Ledince. Oba naselja imaju sopstvenu mesnu zajednicu. == Historija == :''Za detaljnu istoriju Ledinaca.'' pogledati članak [[Stari Ledinci]].'' Selo Ledinci je verovatno osnovano u 13. veku. Prema predanju, prvobitno naselje se nije nalazilo u dolini Tavnog potoka (na mestu današnjih Starih Ledinaca), već na ledinama na [[dunav]]skoj ravni kraj [[Sremska Kamenica|kameničkog]] atara (odnosno na širem području današnjih Novih Ledinaca), usled čega je dobilo naziv Ledinci. Kada su 1242. [[Tatari]] upali u Srem, pljačkali i palili kuće i ubijali stanovništvo, Ledinčani su se povukli u guste šume i na delu atara zvanom Selište izgradili privremena staništa (koja su prerasla u trajno naselje), a u strahu od nove pljačke i pokolja nisu se više vraćali na obalu Dunava. Sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] naselje Ledinci se nalazilo na području današnjih Starih Ledinaca, a pošto je selo postalo čvrsto uporište [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizanskog pokreta otpora]], u oktobru 1943. ga je do temelja spalila fašistička vojska sastavljena od [[treći rajh|nemačkih]] [[fašizam|fašista]], [[ustaše|ustaša]] i [[Čerkezi|Čerkeza]]. Posle rata (1946-1951. godine), selo je obnovljeno ali na novoj lokaciji bliže Dunavu i nazvano je Novi Ledinci, dok je za lokalitet predratnih Ledinaca odlučeno da dobije neke druge namene, te je sprečavano nastanjivanje istog. Međutim, deo stanovništva se vratio na lokaciju Starih Ledinaca, tako da je i ovo selo postepeno obnovljeno. Mesna zemljoradnička zadruga u Ledincima nije mogla da obezbedi dovoljno radne snage, pa je sezonskim radnicima iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] davala placeve za gradnju kuća. Kasniji doseljenici dolaze najvećim brojem iz [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Centralna Srbija|Centralne Srbije]], a delom i iz drugih mesta u [[Vojvodina|Vojvodini]], pa i iz Novog Sada. Do 1980. godine, Novi i Stari Ledinci su činili jednu mesnu zajednicu u sastavu Novosadske opštine, a tada su formirane dve posebne mesne zajednice. == Demografija == Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] godine u Ledincima je stanovalo 1.641 stanovnika, dok je prema prethodnom popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] godine u naselju stanovalo 1.280 stanovnika. Prema podacima sa [http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm sajta "Informatike"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821104952/http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm |date=2007-08-21 }} iz [[2005]]. godine, u Ledincima živi 1.666 stanovnika. U naselju živi 1.333 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,6 kod muškaraca i 41,2 kod žena). U Ledincima ima 567 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89. Naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma, a u poslednjim popisima primećen je porast u broju stanovnika. Zanimljivo je da veći deo potomaka starosedelačkog stanovništva Starih Ledinaca danas živi u Novim Ledincima, dok u današnjim Starim Ledincima preovlađuje stanovništvo doseljeno u drugoj polovini 20. veka. === Broj stanovnika === {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1969 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1312 color:gray1 from:start till:end bar:656 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,60)(77,65) color:blue width:2 points:(77,65)(100,78) color:blue width:2 points:(100,78)(128,88) color:blue width:2 points:(128,88)(157,118) color:blue width:2 points:(157,118)(185,130) color:blue width:2 points:(185,130)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=465 |p1953=531 |p1961=675 |p1971=795 |p1981=1137 |p1991=1280 |p1991n=1248 |p2002s=1669 |p2002=1641 }} === Etnički sastav === {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1458|88.84}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|33|2.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|red|15|0.91}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|green|13|0.79}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|11|0.67}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|4|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|magenta|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|black|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|pink|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|navy|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|silver|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|purple|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|yellow|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|49|2.98}} }} - - - - - - - - - - - - - - - - === Stanovništvo prema polu i starosti === {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|1|1.16|2.32|2}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|9|10.46|18.60|16}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|4|4.65|26.74|23}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|34|39.53|43.02|37}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|62|72.09|63.95|55}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|53|61.62|56.97|49}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|48|55.81|77.90|67}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|52|60.46|83.72|72}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|61|70.93|75.58|65}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|63|73.25|60.46|52}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|64|74.41|81.39|70}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|58|67.44|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|57|66.27|67.44|58}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|53|61.62|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|45|52.32|55.81|48}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|38|44.18|61.62|53}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|49|56.97|41.86|36}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|48|55.81|36.04|31}} |prosekm=38.6 |prosekž=41.2 }} === Domaćinstva === {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|159|175|226|250|405|438|567|109|143|124|122|41|18|7|3|-|-|2.89}} === Stanovništvo prema bračnom stanju i polu === {{BrakNaseljaSrbija|664|211|399|21|33|-|722|145|423|121|33|-}} === Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja === {{ZanimanjaNaseljaSrbija|295|10|-|26|73|4|27|49|3|18|243|8|-|3|35|1|8|60|4|7|538|18|-|29|108|5|35|109|7|25|1|9|29|12|8|16|-|-|10|7|10|14|13|55|10|-|-|8|8|19|43|25|63|26|-|-|18}} === Prezimena stanovnika sela === Neka od poznatih prezimena stanovnika Ledinaca su: [[Alimpijević]], [[Antonijević]], [[Arackić]], [[Arsenijević]], [[Avramović]], [[Bačić]], [[Batajić]], [[Božić (prezime)|Božić]], [[Čelić (prezime)|Čelić]], [[Čerkez]], [[Dešanović]], [[Dikić]], [[Dimitrijević]], [[Doroci]], [[Đermanov]], [[Đurđević]], [[Florić]], [[Isajević]], [[Jeftić]], [[Jovanović]], [[Kirilović]], [[Kiselica]], [[Kovačević]], [[Kuzmanović]], [[Krstić]], [[Lukić]], [[Marinković]], [[Matić]], [[Milinković]], [[Miloradović]], [[Milošević]], [[Milutinović]], [[Mikerević]], [[Mirković]], [[Mršić]], [[Nikolić (prezime)|Nikolić]], [[Ninković]], [[Pantelić]], [[Petrić]], [[Petrović]], [[Pisarević]], [[Poguberović]], [[Popović]], [[Prodanović]], [[Prokić]], [[Rakić]], [[Rukavina]], [[Stanković]], [[Suvajdžić]], [[Stošić]], [[Teofanović]],[[Vojnović]],[[Vrčinac]], [[Vujković]], [[Zaklanac]], [[Zarić]], [[Zoranović]], [[Cvejić]] itd. == Karakteristike naselja == U Ledincima preovlađuju kuće namenjene individualnom stanovanju, ali u delu naselja postoje i stambene zgrade namenjene za kolektivno stanovanje. U naselju postoji mesna zajednica, pravoslavna crkva, pošta, dom kulture, biblioteka (sa čitaonicom), osnovna škola, dečiji vrtić, ambulanta, lovački dom (nekadašnja [[Josip Broz Tito|Titova]] kuća), kao i spomenik palim borcima posvećen poginulim učesnicima [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]]. Pored Dunava, u ataru naselja, locirana je kasarna rečne mornarice. Osnovu naselja činile su tri paralelne ulice koje su se prostirale u pravcu sever - jug, kao i dve kraće poprečne ulice. Na taj način formirano je naselje četvrtaste osnove i rešetkaste strukture kakvih je malo u Sremu, a pogotovo na Fruškoj gori. Kuće su bile prizemne i uniformno građene. Kasnije širenje naselja je u velikoj meri bilo ograničeno strmim terenima. Pored kuća za stanovanje, u Ledincima se nalazi i znatan broj vikendica (po popisu iz 1981. godine, u Ledincima je postojala 421 kuća za stanovanje, dok je broj vikendica iznosio 239). Ledinci se snabdevaju vodom iz sopstvenog vodovoda (u toku je priključenje naselja na novosadski gradski vodovod), sve ulice su asfaltirane i imaju lepe drvorede i cvetnjake. <gallery> Datoteka:Ledinci dom kulture.jpg|Dom kulture i biblioteka Datoteka:Ledinci lovacki dom.jpg|Lovački dom Datoteka:Ledinci skola.jpg|Osnovna škola Datoteka:Centar ledinaca.JPG|Centar Ledinaca Datoteka:Ledinci02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade01.jpg|Stambene zgrade u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade02.jpg|Stambene zgrade u Ledincima </gallery> == Privreda, sport i turizam == Od privredno-poslovnih subjekata, u Ledincima postoji deponija kamena sa postrojenjem za preradu kamena (pored puta Novi Sad - Beočin), klanica, rasadnik, pet prehrambenih prodavnica, jedna kafana u glavnoj ulici, kao i gostiona (motel) "Srebro" pored puta Novi Sad - Beočin. Deo stanovništva Ledinaca zaposlen je u Novom Sadu i Beočinu, dok se deo bavi poljoprivredom. U naselju se nalazi igralište fudbalskog kluba "[[FK Vinogradar|Vinogradar]]" (klub postoji od 1913. godine), a kao turistička ponuda mesta značajna su obližnja [[lov]]išta i izvor [[Sveta Petka|svete Petke]]. U Ledincima je, do nedavno, postojala i diskoteka "Ariston". <gallery> Datoteka:Ledinci postrojenje.jpg|Postrojenje za preradu kamena Datoteka:Ledinci fk vinogradar.jpg|Igralište fudbalskog kluba "Vinogradar" Datoteka:Ledinci gostiona srebro.jpg|Gostiona "Srebro" Datoteka:Izvor svete Petke, Ledinci.JPG|Izvor svete Petke </gallery> == Saobraćaj == Prigradski autobus broj 76 vozi do Starih i Novih Ledinaca, [http://www.gspns.co.rs/redvoznje.php?vaziod=2006-05-06&rv=rvp&dan=R&linija%5B%5D=76]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ali pored naselja prolaze i prigradski autobusi broj 77, 78, 79, 81, 82, 83 i 84. Značajnije ulice u naselju su Zmaj Jovina, Dunavska i Fruškogorska. == Reference == {{reflist}} == Napomene == → * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Ledinci, na kojoj se nalaze dva naselja - Stari Ledinci i Novi Ledinci. == Literatura == * Miloš Lukić, Ledinačke vatre (Hronika Ledinaca), Novi Sad, 1982. * Dr Jovan Romelić - Dr Dušan Popov, Ledinci, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 12, Novi Sad, 1999. * Slobodan Ćurčić, Naselja Srema - geografske karakteristike, Novi Sad, 2000. == Povezano == * [[Gradske četvrti i prigradska naselja Novog Sada]] * [[Stari Ledinci]] * [[Ledinačko jezero]] * [[Fruška gora]] == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{commonscat|Ledinci}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Ledinci.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=45.2065,19.802166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ledinci/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.2065&longitude=19.802166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} <gallery> Datoteka:Ledinci ulica01.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica04.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica05.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica06.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci009.JPG|Periferija Ledinaca i pogled na Frušku Goru Datoteka:Poplava ledinci.JPG|Poplava reke Dunav u Ledinačkom ataru 2006. godine </gallery> {{Novi Sad}} {{Opština Novi Sad}} [[Kategorija:Grad Novi Sad]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] axzk73p345vayfzgqapmpicqkg69d5c 42647795 42647782 2026-06-28T23:53:08Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37286-17|~2026-37286-17]] ([[User talk:~2026-37286-17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 42493808 wikitext text/x-wiki {{Mapa Novog Sada}} * [[Datoteka:Ledinci01.jpg|thumb|250px|Pravoslavna crkva]] [[Datoteka:Ledinci mesna zajednica.jpg|thumb|250px|Zgrada Mesne zajednice]] [[Datoteka:Ledinci spomenik palim borcima.jpg|thumb|250px|Spomenik palim borcima]] '''Ledinci''' su prigradsko naselje [[Novi Sad|Novog Sada]]. Nalaze se na [[srem]]skoj strani [[Dunav]]a, na severnim obroncima [[Fruška gora|Fruške gore]], pored regionalnog puta i železničke pruge [[Novi Sad]] - [[Beočin]].. == Položaj naselja == Naselje se geografski nalazi u [[Srem]]u, ali je deo [[Južnobački okrug|Južnobačkog okruga]] (u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]]). U administrativnom smislu, naselje pripada [[Grad Novi Sad|Gradu Novom Sadu]], odnosno [[petrovaradin|gradskoj opštini Petrovaradin]] (jednoj od dve opštine koje čine Grad Novi Sad). Susedna naselja su: [[Stari Ledinci]] na jugu, [[Rakovac (Beočin)|Novi Rakovac]] na zapadu, [[Sremska Kamenica]] odnosno naselje [[Bocke]] na istoku, kao i novosadsko turističko područje [[Kameničko ostrvo]] i prigradsko naselje [[Kamenjar]] na severu preko Dunava. Centralni deo Ledinaca nalazi se na brdu Kruša (između doline Kamenarskog potoka na istoku i doline potoka Šandorovac na zapadu), dok su periferni delovi naselja locirani uz put koji vodi za Stare Ledince, a delimično i uz put Novi Sad - Beočin. == Ime naselja == Postoje dva naselja sa imenom Ledinci: [[Stari Ledinci|Stari]] i Novi Ledinci. U prošlosti se naziv Ledinci koristio za Stare Ledinci, a danas se ovo ime zvanično koristi za Nove Ledince. Oba naselja imaju sopstvenu mesnu zajednicu. == Historija == :''Za detaljnu istoriju Ledinaca.'' pogledati članak [[Stari Ledinci]].'' Selo Ledinci je verovatno osnovano u 13. veku. Prema predanju, prvobitno naselje se nije nalazilo u dolini Tavnog potoka (na mestu današnjih Starih Ledinaca), već na ledinama na [[dunav]]skoj ravni kraj [[Sremska Kamenica|kameničkog]] atara (odnosno na širem području današnjih Novih Ledinaca), usled čega je dobilo naziv Ledinci. Kada su 1242. [[Tatari]] upali u Srem, pljačkali i palili kuće i ubijali stanovništvo, Ledinčani su se povukli u guste šume i na delu atara zvanom Selište izgradili privremena staništa (koja su prerasla u trajno naselje), a u strahu od nove pljačke i pokolja nisu se više vraćali na obalu Dunava. Sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] naselje Ledinci se nalazilo na području današnjih Starih Ledinaca, a pošto je selo postalo čvrsto uporište [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizanskog pokreta otpora]], u oktobru 1943. ga je do temelja spalila fašistička vojska sastavljena od [[treći rajh|nemačkih]] [[fašizam|fašista]], [[ustaše|ustaša]] i [[Čerkezi|Čerkeza]]. Posle rata (1946-1951. godine), selo je obnovljeno ali na novoj lokaciji bliže Dunavu i nazvano je Novi Ledinci, dok je za lokalitet predratnih Ledinaca odlučeno da dobije neke druge namene, te je sprečavano nastanjivanje istog. Međutim, deo stanovništva se vratio na lokaciju Starih Ledinaca, tako da je i ovo selo postepeno obnovljeno. Mesna zemljoradnička zadruga u Ledincima nije mogla da obezbedi dovoljno radne snage, pa je sezonskim radnicima iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] davala placeve za gradnju kuća. Kasniji doseljenici dolaze najvećim brojem iz [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Centralna Srbija|Centralne Srbije]], a delom i iz drugih mesta u [[Vojvodina|Vojvodini]], pa i iz Novog Sada. Do 1980. godine, Novi i Stari Ledinci su činili jednu mesnu zajednicu u sastavu Novosadske opštine, a tada su formirane dve posebne mesne zajednice. == Demografija == Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] godine u Ledincima je stanovalo 1.641 stanovnika, dok je prema prethodnom popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] godine u naselju stanovalo 1.280 stanovnika. Prema podacima sa [http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm sajta "Informatike"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821104952/http://www.nsinfo.co.yu/Statistika/NovaStatistika.htm |date=2007-08-21 }} iz [[2005]]. godine, u Ledincima živi 1.666 stanovnika. U naselju živi 1.333 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,6 kod muškaraca i 41,2 kod žena). U Ledincima ima 567 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89. Naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma, a u poslednjim popisima primećen je porast u broju stanovnika. Zanimljivo je da veći deo potomaka starosedelačkog stanovništva Starih Ledinaca danas živi u Novim Ledincima, dok u današnjim Starim Ledincima preovlađuje stanovništvo doseljeno u drugoj polovini 20. veka. === Broj stanovnika === {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1969 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1312 color:gray1 from:start till:end bar:656 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,60)(77,65) color:blue width:2 points:(77,65)(100,78) color:blue width:2 points:(100,78)(128,88) color:blue width:2 points:(128,88)(157,118) color:blue width:2 points:(157,118)(185,130) color:blue width:2 points:(185,130)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=465 |p1953=531 |p1961=675 |p1971=795 |p1981=1137 |p1991=1280 |p1991n=1248 |p2002s=1669 |p2002=1641 }} === Etnički sastav === {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1458|88.84}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|33|2.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|red|15|0.91}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|green|13|0.79}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|11|0.67}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|4|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|magenta|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|black|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|pink|3|0.18}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|navy|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|silver|2|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|purple|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|yellow|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|49|2.98}} }} - - - - - - - - - - - - - - - - === Stanovništvo prema polu i starosti === {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|1|1.16|2.32|2}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|9|10.46|18.60|16}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|4|4.65|26.74|23}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|34|39.53|43.02|37}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|62|72.09|63.95|55}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|53|61.62|56.97|49}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|48|55.81|77.90|67}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|52|60.46|83.72|72}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|61|70.93|75.58|65}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|63|73.25|60.46|52}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|64|74.41|81.39|70}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|58|67.44|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|57|66.27|67.44|58}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|53|61.62|62.79|54}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|45|52.32|55.81|48}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|38|44.18|61.62|53}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|49|56.97|41.86|36}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|48|55.81|36.04|31}} |prosekm=38.6 |prosekž=41.2 }} === Domaćinstva === {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|159|175|226|250|405|438|567|109|143|124|122|41|18|7|3|-|-|2.89}} === Stanovništvo prema bračnom stanju i polu === {{BrakNaseljaSrbija|664|211|399|21|33|-|722|145|423|121|33|-}} === Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja === {{ZanimanjaNaseljaSrbija|295|10|-|26|73|4|27|49|3|18|243|8|-|3|35|1|8|60|4|7|538|18|-|29|108|5|35|109|7|25|1|9|29|12|8|16|-|-|10|7|10|14|13|55|10|-|-|8|8|19|43|25|63|26|-|-|18}} === Prezimena stanovnika sela === Neka od poznatih prezimena stanovnika Ledinaca su: [[Alimpijević]], [[Antonijević]], [[Arackić]], [[Arsenijević]], [[Avramović]], [[Bačić]], [[Batajić]], [[Božić (prezime)|Božić]], [[Čelić (prezime)|Čelić]], [[Čerkez]], [[Dešanović]], [[Dikić]], [[Dimitrijević]], [[Doroci]], [[Đermanov]], [[Đurđević]], [[Florić]], [[Isajević]], [[Jeftić]], [[Jovanović]], [[Kirilović]], [[Kiselica]], [[Kovačević]], [[Kuzmanović]], [[Krstić]], [[Lukić]], [[Marinković]], [[Matić]], [[Milinković]], [[Miloradović]], [[Milošević]], [[Milutinović]], [[Mikerević]], [[Mirković]], [[Mršić]], [[Nikolić (prezime)|Nikolić]], [[Ninković]], [[Pantelić]], [[Petrić]], [[Petrović]], [[Pisarević]], [[Poguberović]], [[Popović]], [[Prodanović]], [[Prokić]], [[Rakić]], [[Rukavina]], [[Stanković]], [[Suvajdžić]], [[Stošić]], [[Teofanović]],[[Vojnović]],[[Vrčinac]], [[Vujković]], [[Zaklanac]], [[Zarić]], [[Zoranović]], [[Cvejić]] itd. == Karakteristike naselja == U Ledincima preovlađuju kuće namenjene individualnom stanovanju, ali u delu naselja postoje i stambene zgrade namenjene za kolektivno stanovanje. U naselju postoji mesna zajednica, pravoslavna crkva, pošta, dom kulture, biblioteka (sa čitaonicom), osnovna škola, dečiji vrtić, ambulanta, lovački dom (nekadašnja [[Josip Broz Tito|Titova]] kuća), kao i spomenik palim borcima posvećen poginulim učesnicima [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]]. Pored Dunava, u ataru naselja, locirana je kasarna rečne mornarice. Osnovu naselja činile su tri paralelne ulice koje su se prostirale u pravcu sever - jug, kao i dve kraće poprečne ulice. Na taj način formirano je naselje četvrtaste osnove i rešetkaste strukture kakvih je malo u Sremu, a pogotovo na Fruškoj gori. Kuće su bile prizemne i uniformno građene. Kasnije širenje naselja je u velikoj meri bilo ograničeno strmim terenima. Pored kuća za stanovanje, u Ledincima se nalazi i znatan broj vikendica (po popisu iz 1981. godine, u Ledincima je postojala 421 kuća za stanovanje, dok je broj vikendica iznosio 239). Ledinci se snabdevaju vodom iz sopstvenog vodovoda (u toku je priključenje naselja na novosadski gradski vodovod), sve ulice su asfaltirane i imaju lepe drvorede i cvetnjake. <gallery> Datoteka:Ledinci dom kulture.jpg|Dom kulture i biblioteka Datoteka:Ledinci lovacki dom.jpg|Lovački dom Datoteka:Ledinci skola.jpg|Osnovna škola Datoteka:Centar ledinaca.JPG|Centar Ledinaca Datoteka:Ledinci02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade01.jpg|Stambene zgrade u Ledincima Datoteka:Ledinci zgrade02.jpg|Stambene zgrade u Ledincima </gallery> == Privreda, sport i turizam == Od privredno-poslovnih subjekata, u Ledincima postoji deponija kamena sa postrojenjem za preradu kamena (pored puta Novi Sad - Beočin), klanica, rasadnik, pet prehrambenih prodavnica, jedna kafana u glavnoj ulici, kao i gostiona (motel) "Srebro" pored puta Novi Sad - Beočin. Deo stanovništva Ledinaca zaposlen je u Novom Sadu i Beočinu, dok se deo bavi poljoprivredom. U naselju se nalazi igralište fudbalskog kluba "[[FK Vinogradar|Vinogradar]]" (klub postoji od 1913. godine), a kao turistička ponuda mesta značajna su obližnja [[lov]]išta i izvor [[Sveta Petka|svete Petke]]. U Ledincima je, do nedavno, postojala i diskoteka "Ariston". <gallery> Datoteka:Ledinci postrojenje.jpg|Postrojenje za preradu kamena Datoteka:Ledinci fk vinogradar.jpg|Igralište fudbalskog kluba "Vinogradar" Datoteka:Ledinci gostiona srebro.jpg|Gostiona "Srebro" Datoteka:Izvor svete Petke, Ledinci.JPG|Izvor svete Petke </gallery> == Saobraćaj == Prigradski autobus broj 76 vozi do Starih i Novih Ledinaca, [http://www.gspns.co.rs/redvoznje.php?vaziod=2006-05-06&rv=rvp&dan=R&linija%5B%5D=76]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ali pored naselja prolaze i prigradski autobusi broj 77, 78, 79, 81, 82, 83 i 84. Značajnije ulice u naselju su Zmaj Jovina, Dunavska i Fruškogorska. == Reference == {{reflist}} == Napomene == → * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Ledinci, na kojoj se nalaze dva naselja - Stari Ledinci i Novi Ledinci. == Literatura == * Miloš Lukić, Ledinačke vatre (Hronika Ledinaca), Novi Sad, 1982. * Dr Jovan Romelić - Dr Dušan Popov, Ledinci, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 12, Novi Sad, 1999. * Slobodan Ćurčić, Naselja Srema - geografske karakteristike, Novi Sad, 2000. == Povezano == * [[Gradske četvrti i prigradska naselja Novog Sada]] * [[Stari Ledinci]] * [[Ledinačko jezero]] * [[Fruška gora]] == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{commonscat|Ledinci}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Ledinci.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=45.2065,19.802166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ledinci/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.2065&longitude=19.802166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} <gallery> Datoteka:Ledinci ulica01.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica02.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica03.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica04.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica05.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci ulica06.jpg|Ulica u Ledincima Datoteka:Ledinci009.JPG|Periferija Ledinaca i pogled na Frušku Goru Datoteka:Poplava ledinci.JPG|Poplava reke Dunav u Ledinačkom ataru 2006. godine </gallery> {{Novi Sad}} {{Opština Novi Sad}} [[Kategorija:Grad Novi Sad]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Prigradska naselja Novog Sada]] oob2g2t6z11dfrktrvo4b2brwuri7ve Liman (Novi Sad) 0 18481 42647783 42556787 2026-06-28T22:49:32Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647783 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Liman | slika = NoviSad.jpg | opis_slike = Panoramski pogled na Liman | grad = [[Novi Sad]] | opština = | površina = | stanovništvo = 32.898<ref name="nsinfo1">[http://www.nsinfo.co.rs/?q=node/54 JKP Informatika Novi Sad, Statistike iz opštih podataka, stanje na dan 13.04.2010.]</ref> | stanovništvo_godina = 2010 | gustina = | mapa = Novi Sad | gšir = 45.2402 | gduž = 19.8302 }} '''Liman''' je gradska četvrt [[Novi Sad|Novog Sada]]. Ovde živi takozvana “stoka sa Limana” Nalazi se u jugoistočnom delu grada, poželjno za [[Bulevar oslobođenja (Novi Sad)|zaobilaženje]]. Neretko se može pronaći prijateljski nastrojen čovek koji prodaje veoma skupe cigarete. Blizu je [[Dunav]]. Stan je ovde moguće posedovati isključivo i samo prepisan od strane vaše ili random babe. == Gradske četvrti == Susedne gradske četvrti su: [[Telep]] (na zapadu), [[Adamovićevo Naselje]], [[Grbavica (Novi Sad)|Grbavica]] i [[Stari Grad (Novi Sad)|Stari Grad]] (na severu) i [[Ribarsko ostrvo]] (na jugu). Na suprotnoj obali Dunava nalaze se [[Sremska Kamenica]] (na jugu) i [[Petrovaradin]] (na istoku). Liman je preko [[Most slobode (Novi Sad)|Mosta slobode]] povezan sa Sremskom Kamenicom, a u planu je i izgradnja novog mosta koji će Liman povezati sa Sremskom Kamenicom. U administrativnom smislu, Liman je podeljen na mesne zajednice "Liman", "Boško Buha", "Liman III", "Ivo Andrić" i "Ostrvo". Većina ovih mesnih zajednica ne obuhvata druge delove grada osim Limana, sa izuzetkom mesne zajednice "Ostrvo", koja pored dela Limana obuhvata i [[Ribarsko ostrvo]]. == Delovi naselja == Liman se sastoji iz pet delova, koji se prostiru u pravcu istok-zapad sledećim redosledom: * '''Liman 1''', između Sunčanog keja na istoku i Fruškogorske ulice na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Liman", a u okviru Limana 1 se nalazi i [[Kampus novosadskog univerziteta]]. * '''Liman 2''', između Fruškogorske ulice na istoku i Bulevara oslobođenja i Mosta slobode na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Boško Buha". * '''Liman 3''', između Bulevara oslobođenja i Mosta slobode na istoku i Balzakove ulice na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Liman III". * '''Liman 4''', između Balzakove ulice na istoku i ulica Iva Andrića i Ribarsko ostrvo na zapadu (prema drugom tumačenju, zapadnu granicu Limana 4 čini ulica Sima Matavulja). Obuhvata mesne zajednice "Ivo Andrić" i "Ostrvo". * '''[[Depresija (Novi Sad)|Depresija]]''', između ulice Iva Andrića na istoku i ulice [[Simo Matavulj|Sima Matavulja]] na zapadu. Depresija je nastala kao privremeno radničko naselje i ponekad se smatra delom Limana 4. Na ovom području je bila predviđena izgradnja naselja pod nazivom '''Liman 5''', ali taj projekat nikad nije pokrenut. Naselje Depresija je u sastavu mesne zajednice "Ivo Andrić". <gallery> Datoteka:Liman006.jpg|Liman 1 Datoteka:Liman001.jpg|Liman 2 Datoteka:Liman003.jpg|Liman 3 Datoteka:Liman005.jpg|Liman 4 Datoteka:Novi sad depresija 02.jpg|Naselje Depresija Datoteka:Veljko Vlahovic dormitory.JPG|Kampus novosadskog univerziteta Datoteka:Kule na Limanu.JPG|Kule na Limanu 4 </gallery> == Historija == Poreklo reči "liman" je [[Grčki jezik|starogrčko]] ({{jez-gr|λιμένας}}), što u prevodu znači zaliv ili luka. Širenjem [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] na zapadne i severne obale [[Crno more|Crnog mora]], ovu reč su proširili [[Turci]], da bi ona naposletku ušla u [[bugarski jezik|bugarski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[ruski jezik|ruski]] i [[srpski jezik]]. Reč "liman" označava mesta u rečnom toku sa mirnim protokom, na kojima voda izgleda kao da stoji, nastala obično tamo gde je vađen šljunak ili mesta na kojima rečna matica prati dno rečnog korita. Na našim prostorima, reč je označavala jezera i bare, sa sprudovima i gredama, nastalim u rukavcima [[Dunav]]a. U prošlosti su u Novom Sadu postojali Mali i Veliki Liman. Mali Liman se nalazio na području današnjeg gradskog Centra ([[Stari Grad (Novi Sad)|Starog Grada]]), a sve do početka tridesetih godina 20. veka tu su bile bare, peščani sprudovi, vodeno bilje, vrbe i livade. Ovaj Liman je obuhvatao današnji Dunavski park i područje uz Dunav do nekadašnjeg železničkog nasipa, ispod kojeg su bili podvožnjaci kao saobraćajna veza sa Velikim Limanom. Prostor Malog Limana uokvirivali su Dunav, Dunavska ulica, Zmaj Jovina ulica, ulica Kralja Aleksandra i nasip za železničku prugu (današnji Bulevar cara Lazara). Naziv Mali Liman se vremenom sasvim izgubio, kad je teren potpuno izgrađen i time centralno gradsko jezgro povezano sa Dunavom. [[Datoteka:Novi sad 19thcentury03 02.jpg|thumb|300px|Novi Sad sa Limanom (19. vek)]] Prema podacima iz [[1764]]. godine, teren na kome se prostire teritorija današnjeg Limana zvao se Veliki Liman. Počinjao je od Futoške šume, a prostirao se sve do ulica [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], [[Laslo Gal|Lasla Gala]] i Železničke (na današnjoj [[Grbavica (Novi Sad)|Grbavici]] i [[Stari Grad (Novi Sad)|Starom Gradu]]), koje su mu bile obale. Dopirao je čak do ulice Narodnih heroja kod Bulevara [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]]. Prema zapisima s kraja [[19. vijek|19. veka]], ispred [[Katoličko groblje u Novom Sadu|Katoličkog groblja]] (na današnjoj Grbavici) se nalazilo gradsko šetalište "Šištat", a dalje od Katoličkog groblja, prema Dunavu, "bila je pustinja bez ijedne kuće". Radovima započetim [[1881]]. godine na izgradnji železničke pruge [[Budimpešta]] - [[Subotica]] - [[Novi Sad]] - [[Zemun]] - [[Beograd]], podignut je nasip za železničku prugu na jednom delu velikog limana, a pruga je sagrađena celom dužinom današnjeg Bulevara [[lazar Hrebeljanović|cara Lazara]]. Pruga je prelazila preko tada izgrađenog mosta i prolazila je kroz tunel ispod [[Petrovaradinska tvrđava|Tvrđave]]. Izgrađeni su u to vreme i odbrambeni nasipi prema Dunavu. Zgrada želeničke stanice, podignute [[1882]]. godine, sagrađena je na sadašnjem prostoru Grbavice, između ulice [[Vera Pavlović|Vere Pavlović]], [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinove]] i Bulevara cara Lazara. Premeštanjem pruge i izgradnjom nove Železničke stanice u Novom Sadu ([[1964]]. godine), srušena je starija zgrada nekadašnje stanice, a današnja pošta uz Limansku pijacu na Grbavici jedini je svedok postojanja nekadašnje stanice. Pruga [[Budimpešta]] - Zemun proradila je [[1883]]. godine, kada je u Novi Sad stigao prvi voz. Od [[1901]]. godine, za prevoz putnika od Železničke stanice do centra grada korišćen je omnibus (tramvaj sa konjskom zapregom), a od [[1911]]. godine električni tramvaj, koji je [[1958]]. godine zamenjen autobuskim prevozom. Sanacija Limana počela je 1922. godine. Na prostoru iza železničkog nasipa gradska uprava je u međuratnom periodu jeftino delila placeve za izgradnju kuća. To su bile pretežno prizemne kuće sa prostranim dvorištima i baštama. Građani su se vodom snabdevali iz nekoliko javnih česama, kanalizacija nije postojala, a opasnost od podzemnih voda bila je stalna. Uprkos tim nevoljama, naselje se širilo, a broj stanovnika dostigao je oko 2.600. Osnovna saobraćajnica u naselju bila je Fruškogorska ulica, koja vodi na populatno kupalište [[Štrand]]. Od 1924. do 1937. godine, tom ulicom je u letnjoj sezoni saobraćao mali voz zvani "trčika". Na ovom delu Limana je izgrađeno i više industrijskih objekata. Tridesetih godina počinje i izgradnja ljepših i udobnijih jednokatnica, najčešće sa dva stana i zajedničkim vrtom; neke od njih su bile i donekle arhitektonski vrijedne no sve su bez iznimke porušene poslije rata zbog gradnje višekatnica. Bila je predviđena izgradnja osnovne škole te uvođenje redovite gradske autobusne linije do gradskog središta ali je rat sve to odložio. Na današnjim Limanima 3 i 4 tada su postojale jedino tvornice (iseljene gotovo sve do kraja 70-ih) te kasarna rječne flotile nazvana nezvanično "mornarica". Sa [[Drugi svjetski rat|Drugim svetskim ratom]] i početkom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] ([[1941]]. godine), pored pokušaja da se u vazduh dignu vojna auto-garaža i skladište benzina, najuspešnija diverzija na Limanu u blizini železničke stanice bila je [[11. 9.|11. septembra]] kada su presečena 124 telefonska i signalna kabla i onesposobljena crpka za napajanje železničkih parnih lokomotiva vodom. Posle Drugog svetskog rata, nekada daleka slabo naseljena i močvarna periferija Novog Sada razvila se u prostrano reprezentativno stambeno naselje poznato kao Liman. Na prostoru nekadašnjeg Velikog Limana izgrađen je [[Kampus novosadskog univerziteta|univerzitetski grad]] i podignuti su stambeni objekti sa pratećim objektima i odgovarajućom infrastrukturom. Već 1945. godine teren je počeo da se nasipa peskom, a zatim su do 1955. postavljane cevi i šipovi duboko u pesku radi osiguranja stabilnosti zgrada. Gradnja novih višespratnica započela je na Limanu 1 (najprije kule u ulici Veljka Petrovića) a naselje je zatim nastavljeno da se gradi u više etapa (Liman 2, Liman 3, Liman 4). Između 1980. i 1989. godine, Liman je bio jedna od sedam gradskih opština koje su tada činile [[Grad Novi Sad]]. Opština Liman je obuhvatala Limane 3 i 4, kao i neke susedne delove grada (Grbavicu, Adamovićevo Naselje i Ribarsko ostrvo). Limani 1 i 2 nisu se tada nalazili u sastavu opštine Liman, već su pripadali gradskoj opštini [[Stari Grad (Novi Sad)|Stari Grad]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Welcome to liman.jpg|thumb|250px|Dobrodošli na Liman - bilbord na engleskom jeziku na Limanu, postavljen tokom muzičkog festivala EXIT 2010]] === 1981. godina === Prema podacima iz 1981. godine, u okviru gradske opštine Liman (koja je obuhvatala Limane 3 i 4, Grbavicu i Adamovićevo Naselje), bilo je ukupno 31.351 stanovnika,<ref name="autogenerated1999">Dr Jovan Romelić, Liman, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 13, Novi Sad, 1999.</ref> što je iznosilo 12,17% od ukupnog broja žitelja Novog Sada, a nacionalna struktura opštine bila je sledeća:<ref name="autogenerated1999"/> * [[Srbi]] = 18.557 (59,18%) * [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] = 4.948 (15,46%) * [[Mađari]] = 3.890 (12,41%) * [[Hrvati]] = 1.208 * [[Crnogorci]] = 1.084 * ostali ([[Slovaci]], [[Rusini]], itd) === 2011. godina === Prema podacima JKP Informatike, mesne zajednice Limana imaju sledeći broj stanovnika ([[2011]]. godina):<ref name="nsinfo1"/> * MZ "Liman" (4.505 stanovnika) * MZ "Boško Buha" (7.034 stanovnika) * MZ "Liman III" (11.809 stanovnika) * MZ "Ivo Andrić" (4.016 stanovnika) * MZ "Ostrvo" (5.249 stanovnika) Prema ovim podacima, na celom Limanu ima ukupno 32.613 stanovnika. == Karakteristike naselja == Liman počiva na nekadašnjoj zabarenoj inundacionoj ravni [[Dunav]]a. Na tom mestu se reka povremeno izlivala i taložila velike naslage peska i mulja. Tu je bila nešto niža nadmorska visina od ostalih delova grada i iznosila je od 76 do 78 m. Nasipanjem peska ta visina je nešto povećana. Kolektivno stanovanje je zastupljeno u sva četiri dela Limana, a u naselju takođe postoje i poslovni, stambeno-poslovni i privredno-industrijski objekti. Deo Limana na obali Dunava karakteriše prostrani zeleni pojas sa kejom (šetalištem) i prostorima za [[sport]] i rekreaciju. == Obrazovanje i zdravstvo == U okviru Limana 1 nalazi se [[Kampus novosadskog univerziteta|univerzitetski grad]] (studentski grad) [[Univerzitet u Novom Sadu|Novosadskog univerziteta]] sa Rektoratom i fakultetima [[Fakultet tehničkih nauka|Tehničkih nauka]], Poljoprivrednim, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskim]], [[Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Pravnim]], [[Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Prirodno-matematičkim]], [[Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Tehnološkim]] i Ekonomskim, kao i Višom Ekonomsko-komercijalnom školom. U sastavu univerzitetskog grada je i Fakultet fizičke kulture, koji se nalazi sa severne strane Bulevara cara Lazara, u Starom Gradu. Zapadni deo univerzitetskog kampusa čine studentski domovi, asistentski dom, studentska zdravstvena ustanova, studentska zadruga, restorani i centar snabdevanja, sa prodavnicom mešovite robe, knjižarom i drugim potrebnim objektima. Nijedan univerzitetski grad u zemlji nema ovako kompleksno izgrađen kampus na jednom mestu. Neke zgrade univerzitetskog kompleksa (studentski domovi) nalaze se i na Limanu 3. Od [[osnovna škola|osnovnih škola]], na Limanu postoje OŠ "Jovan Popović" i OŠ "Žarko Zrenjanin", a od zdravstvenih ustanova Dom zdravlja Liman (jedan od opremljenijih domova zdravlja u gradu) i gerontološki centar. <gallery> Datoteka:Filozofski fakultet.JPG|Filozofski fakultet Datoteka:PMFNovi Sad.JPG|Prirodno-matematički fakultet Datoteka:Tehnoloski fakultet.JPG|Tehnološki fakultet Datoteka:Slobodan Bajic dormitory.JPG|Studentski dom "Slobodan Bajić" Datoteka:Novi Sad Liman Dom Zdravlja Health Centre Hospital.jpg|Dom zdravlja na Limanu </gallery> == Privreda, poslovanje, javni objekti == [[Datoteka:Naftagas Building.jpg|thumb|desno|250px|[[Zgrada NISa|Glavno sedište Naftne industrije Srbije]] (Liman 3)]] Privredni objekti na Limanu su velikim delom locirani na jugu naselja, južno od Bulevara despota Stefana (na prostoru poznatom kao "Kineska četvrt"), a između Limana i [[Ribarsko ostrvo|Ribarskog ostrva]] je smešteno i [[brodogradilište]]. Na Bulevaru oslobođenja se nalazi zgrada [[Naftna industrija Srbije|Naftne industrije Srbije - Gazprom Neft-a]], tržni centar "[[Merkator]]", kao i zgrada [[Agrovojvodina|Agrovojvodine]], na Bulevaru cara Lazara su smešteni hotel "Aleksandar" i supermarket "[[Maksi]]", a u ulici Narodnog fronta su supermarketi "[[Roda]]" i "[[Idea]]". Na Limanu su smešteni i [[Zavod za izgradnju grada]], [[JP Urbanizam]] (Urbis), objekat [[JP Vodovod i kanalizacija|Vodovoda i kanalizacije]], kao i [[JKP Informatika]]. U zapadnom delu naselja nalaze se [[Vojska Srbije|vojni]] objekti [[Rečna mornarica|Rečne mornarice]]. Na Limanu je planirana i izgradnja [[Pravoslavlje|pravoslavne]] crkve. == Sport i rekreacija == Zbog blizine reke Dunav, kao i zbog planske izgradnje naselja, Liman ima velik broj površina za odmor i rekreaciju. Od parkova i zelenih površina, značajni su Limanski park, Univerzitetski park (koji je jedno vreme služio kao kamp u vreme održavanja [[Egzit|EXIT]] festivala), kao i Sunčani kej, pored Dunava. Na Limanu postoji i univerzitetski sportski centar (Đačko igralište), pristanište za manje brodove i kajakaški klub "Liman", kao i [[Veslački klub Danubijus 1885|veslački klub „Danubijus“]], osnovan 1885. godine. Na limanskom delu Dunava se nalazi najpopularnije gradsko kupalište [[Štrand]],<ref>{{cite web |author=Vojvodina Web Team |url=http://www.vojvodina.com/gallery/strand/default.html |title="STRAND" Novi Sad - 04. juni 2000 |publisher=Vojvodina.com |date= |accessdate=10. 3. 2011. |archivedate=2011-05-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110527162805/http://www.vojvodina.com/gallery/strand/default.html |deadurl=yes }}</ref> kao i manja „divlja“ plaža ''„Bećarac“''. Na Limanu 2 je igralište fudbalskog kluba ''„[[FK Kabel|Kabel]]“'', dok na Đačkom igralištu na Limanu 1 igra fudbalski klub ''„[[FK Indeks|Indeks]]“''. Južno od Limana je smeštena izletničko-rekreativna zona [[Ribarsko ostrvo]], a tu je i dunavski rukavac [[Šodroš]], koji se koristi kao veslačka i jedriličarska staza, sidrište rečnih plovila i zimovnik. == Ulice i saobraćaj == Važnije ulice na Limanu su: * Balzakova * Bulevar despota Stefana * [[Bulevar oslobođenja (Novi Sad)|Bulevar oslobođenja]] (koji se nastavlja na [[Most slobode (Novi Sad)|Most slobode]]) * Bulevar cara Lazara * Iva Andrića * Narodnog fronta * Fruškogorska * Šekspirova Gradski autobusi koji prolaze kroz naselje ili pored njega su: 1, 4, 7A, 7B, 8, 9, 11A, 11B, 12, 13, 68, 70, 71, 72, 73 i 74. == Galerija == <gallery> Datoteka:Liman1.jpg|Panoramski pogled na Liman Datoteka:Most Slobode.JPG|Panoramski pogled na Liman i Most slobode Datoteka:Liman002.jpg|Liman 3 Datoteka:Liman004.jpg|Liman 4 Datoteka:Strand Novi Sad.jpg|Kupalište Štrand Datoteka:Limanski park.JPG|Limanski park </gallery> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Dr Jovan Romelić, Liman, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 13, Novi Sad, 1999. * Jovan Mirosavljević, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002. * Jovan Mirosavljević, Novi Sad - atlas ulica, Novi Sad, 1998. * Milorad Grujić, Vodič kroz Novi Sad i okolinu, Novi Sad, 2004. * Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002. == Povezano == * [[Gradske četvrti Novog Sada]] == Spolnje veze == {{commonscat|Liman}} * [http://www.bgnekretnine.net/img/mapa-novi-sad.gif Detaljna mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723024546/http://www.bgnekretnine.net/img/mapa-novi-sad.gif |date=2011-07-23 }} * [http://www.mapa-novog-sada.com/ Detaljna mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091231053532/http://www.mapa-novog-sada.com/ |date=2009-12-31 }} * [http://www.hotels.co.rs/aleksandar-ns/mapa.gif Mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206012653/http://www.hotels.co.rs/aleksandar-ns/mapa.gif |date=2010-12-06 }} * [http://www.hoteli-srbije.co.rs/hoteli-novi-sad/mape/grad-novi-sad-mapa.jpg Mapa Novog Sada i Limana] {{Novi Sad}} [[Kategorija:Gradske četvrti Novog Sada]] mrwl1ow2uraegxl1p8avxxibowhmbnn 42647796 42647783 2026-06-28T23:53:17Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37286-17|~2026-37286-17]] ([[User talk:~2026-37286-17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Mešanac|Mešanac]] 42556787 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Liman | slika = NoviSad.jpg | opis_slike = Panoramski pogled na Liman | grad = [[Novi Sad]] | opština = | površina = | stanovništvo = 32.898<ref name="nsinfo1">[http://www.nsinfo.co.rs/?q=node/54 JKP Informatika Novi Sad, Statistike iz opštih podataka, stanje na dan 13.04.2010.]</ref> | stanovništvo_godina = 2010 | gustina = | mapa = Novi Sad | gšir = 45.2402 | gduž = 19.8302 }} '''Liman''' je gradska četvrt [[Novi Sad|Novog Sada]] koja zauzima 226 [[hektar]]a gradske površine. Nalazi se u jugoistočnom delu grada, na južnom kraju [[Bulevar oslobođenja (Novi Sad)|Bulevara Oslobođenja]] i levoj obali [[Dunav]]a. == Gradske četvrti == Susedne gradske četvrti su: [[Telep]] (na zapadu), [[Adamovićevo Naselje]], [[Grbavica (Novi Sad)|Grbavica]] i [[Stari Grad (Novi Sad)|Stari Grad]] (na severu) i [[Ribarsko ostrvo]] (na jugu). Na suprotnoj obali Dunava nalaze se [[Sremska Kamenica]] (na jugu) i [[Petrovaradin]] (na istoku). Liman je preko [[Most slobode (Novi Sad)|Mosta slobode]] povezan sa Sremskom Kamenicom, a u planu je i izgradnja novog mosta koji će Liman povezati sa Sremskom Kamenicom. U administrativnom smislu, Liman je podeljen na mesne zajednice "Liman", "Boško Buha", "Liman III", "Ivo Andrić" i "Ostrvo". Većina ovih mesnih zajednica ne obuhvata druge delove grada osim Limana, sa izuzetkom mesne zajednice "Ostrvo", koja pored dela Limana obuhvata i [[Ribarsko ostrvo]]. == Delovi naselja == Liman se sastoji iz pet delova, koji se prostiru u pravcu istok-zapad sledećim redosledom: * '''Liman 1''', između Sunčanog keja na istoku i Fruškogorske ulice na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Liman", a u okviru Limana 1 se nalazi i [[Kampus novosadskog univerziteta]]. * '''Liman 2''', između Fruškogorske ulice na istoku i Bulevara oslobođenja i Mosta slobode na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Boško Buha". * '''Liman 3''', između Bulevara oslobođenja i Mosta slobode na istoku i Balzakove ulice na zapadu. Obuhvata mesnu zajednicu "Liman III". * '''Liman 4''', između Balzakove ulice na istoku i ulica Iva Andrića i Ribarsko ostrvo na zapadu (prema drugom tumačenju, zapadnu granicu Limana 4 čini ulica Sima Matavulja). Obuhvata mesne zajednice "Ivo Andrić" i "Ostrvo". * '''[[Depresija (Novi Sad)|Depresija]]''', između ulice Iva Andrića na istoku i ulice [[Simo Matavulj|Sima Matavulja]] na zapadu. Depresija je nastala kao privremeno radničko naselje i ponekad se smatra delom Limana 4. Na ovom području je bila predviđena izgradnja naselja pod nazivom '''Liman 5''', ali taj projekat nikad nije pokrenut. Naselje Depresija je u sastavu mesne zajednice "Ivo Andrić". <gallery> Datoteka:Liman006.jpg|Liman 1 Datoteka:Liman001.jpg|Liman 2 Datoteka:Liman003.jpg|Liman 3 Datoteka:Liman005.jpg|Liman 4 Datoteka:Novi sad depresija 02.jpg|Naselje Depresija Datoteka:Veljko Vlahovic dormitory.JPG|Kampus novosadskog univerziteta Datoteka:Kule na Limanu.JPG|Kule na Limanu 4 </gallery> == Historija == Poreklo reči "liman" je [[Grčki jezik|starogrčko]] ({{jez-gr|λιμένας}}), što u prevodu znači zaliv ili luka. Širenjem [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] na zapadne i severne obale [[Crno more|Crnog mora]], ovu reč su proširili [[Turci]], da bi ona naposletku ušla u [[bugarski jezik|bugarski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[ruski jezik|ruski]] i [[srpski jezik]]. Reč "liman" označava mesta u rečnom toku sa mirnim protokom, na kojima voda izgleda kao da stoji, nastala obično tamo gde je vađen šljunak ili mesta na kojima rečna matica prati dno rečnog korita. Na našim prostorima, reč je označavala jezera i bare, sa sprudovima i gredama, nastalim u rukavcima [[Dunav]]a. U prošlosti su u Novom Sadu postojali Mali i Veliki Liman. Mali Liman se nalazio na području današnjeg gradskog Centra ([[Stari Grad (Novi Sad)|Starog Grada]]), a sve do početka tridesetih godina 20. veka tu su bile bare, peščani sprudovi, vodeno bilje, vrbe i livade. Ovaj Liman je obuhvatao današnji Dunavski park i područje uz Dunav do nekadašnjeg železničkog nasipa, ispod kojeg su bili podvožnjaci kao saobraćajna veza sa Velikim Limanom. Prostor Malog Limana uokvirivali su Dunav, Dunavska ulica, Zmaj Jovina ulica, ulica Kralja Aleksandra i nasip za železničku prugu (današnji Bulevar cara Lazara). Naziv Mali Liman se vremenom sasvim izgubio, kad je teren potpuno izgrađen i time centralno gradsko jezgro povezano sa Dunavom. [[Datoteka:Novi sad 19thcentury03 02.jpg|thumb|300px|Novi Sad sa Limanom (19. vek)]] Prema podacima iz [[1764]]. godine, teren na kome se prostire teritorija današnjeg Limana zvao se Veliki Liman. Počinjao je od Futoške šume, a prostirao se sve do ulica [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], [[Laslo Gal|Lasla Gala]] i Železničke (na današnjoj [[Grbavica (Novi Sad)|Grbavici]] i [[Stari Grad (Novi Sad)|Starom Gradu]]), koje su mu bile obale. Dopirao je čak do ulice Narodnih heroja kod Bulevara [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]]. Prema zapisima s kraja [[19. vijek|19. veka]], ispred [[Katoličko groblje u Novom Sadu|Katoličkog groblja]] (na današnjoj Grbavici) se nalazilo gradsko šetalište "Šištat", a dalje od Katoličkog groblja, prema Dunavu, "bila je pustinja bez ijedne kuće". Radovima započetim [[1881]]. godine na izgradnji železničke pruge [[Budimpešta]] - [[Subotica]] - [[Novi Sad]] - [[Zemun]] - [[Beograd]], podignut je nasip za železničku prugu na jednom delu velikog limana, a pruga je sagrađena celom dužinom današnjeg Bulevara [[lazar Hrebeljanović|cara Lazara]]. Pruga je prelazila preko tada izgrađenog mosta i prolazila je kroz tunel ispod [[Petrovaradinska tvrđava|Tvrđave]]. Izgrađeni su u to vreme i odbrambeni nasipi prema Dunavu. Zgrada želeničke stanice, podignute [[1882]]. godine, sagrađena je na sadašnjem prostoru Grbavice, između ulice [[Vera Pavlović|Vere Pavlović]], [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinove]] i Bulevara cara Lazara. Premeštanjem pruge i izgradnjom nove Železničke stanice u Novom Sadu ([[1964]]. godine), srušena je starija zgrada nekadašnje stanice, a današnja pošta uz Limansku pijacu na Grbavici jedini je svedok postojanja nekadašnje stanice. Pruga [[Budimpešta]] - Zemun proradila je [[1883]]. godine, kada je u Novi Sad stigao prvi voz. Od [[1901]]. godine, za prevoz putnika od Železničke stanice do centra grada korišćen je omnibus (tramvaj sa konjskom zapregom), a od [[1911]]. godine električni tramvaj, koji je [[1958]]. godine zamenjen autobuskim prevozom. Sanacija Limana počela je 1922. godine. Na prostoru iza železničkog nasipa gradska uprava je u međuratnom periodu jeftino delila placeve za izgradnju kuća. To su bile pretežno prizemne kuće sa prostranim dvorištima i baštama. Građani su se vodom snabdevali iz nekoliko javnih česama, kanalizacija nije postojala, a opasnost od podzemnih voda bila je stalna. Uprkos tim nevoljama, naselje se širilo, a broj stanovnika dostigao je oko 2.600. Osnovna saobraćajnica u naselju bila je Fruškogorska ulica, koja vodi na populatno kupalište [[Štrand]]. Od 1924. do 1937. godine, tom ulicom je u letnjoj sezoni saobraćao mali voz zvani "trčika". Na ovom delu Limana je izgrađeno i više industrijskih objekata. Tridesetih godina počinje i izgradnja ljepših i udobnijih jednokatnica, najčešće sa dva stana i zajedničkim vrtom; neke od njih su bile i donekle arhitektonski vrijedne no sve su bez iznimke porušene poslije rata zbog gradnje višekatnica. Bila je predviđena izgradnja osnovne škole te uvođenje redovite gradske autobusne linije do gradskog središta ali je rat sve to odložio. Na današnjim Limanima 3 i 4 tada su postojale jedino tvornice (iseljene gotovo sve do kraja 70-ih) te kasarna rječne flotile nazvana nezvanično "mornarica". Sa [[Drugi svjetski rat|Drugim svetskim ratom]] i početkom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] ([[1941]]. godine), pored pokušaja da se u vazduh dignu vojna auto-garaža i skladište benzina, najuspešnija diverzija na Limanu u blizini železničke stanice bila je [[11. 9.|11. septembra]] kada su presečena 124 telefonska i signalna kabla i onesposobljena crpka za napajanje železničkih parnih lokomotiva vodom. Posle Drugog svetskog rata, nekada daleka slabo naseljena i močvarna periferija Novog Sada razvila se u prostrano reprezentativno stambeno naselje poznato kao Liman. Na prostoru nekadašnjeg Velikog Limana izgrađen je [[Kampus novosadskog univerziteta|univerzitetski grad]] i podignuti su stambeni objekti sa pratećim objektima i odgovarajućom infrastrukturom. Već 1945. godine teren je počeo da se nasipa peskom, a zatim su do 1955. postavljane cevi i šipovi duboko u pesku radi osiguranja stabilnosti zgrada. Gradnja novih višespratnica započela je na Limanu 1 (najprije kule u ulici Veljka Petrovića) a naselje je zatim nastavljeno da se gradi u više etapa (Liman 2, Liman 3, Liman 4). Između 1980. i 1989. godine, Liman je bio jedna od sedam gradskih opština koje su tada činile [[Grad Novi Sad]]. Opština Liman je obuhvatala Limane 3 i 4, kao i neke susedne delove grada (Grbavicu, Adamovićevo Naselje i Ribarsko ostrvo). Limani 1 i 2 nisu se tada nalazili u sastavu opštine Liman, već su pripadali gradskoj opštini [[Stari Grad (Novi Sad)|Stari Grad]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Welcome to liman.jpg|thumb|250px|Dobrodošli na Liman - bilbord na engleskom jeziku na Limanu, postavljen tokom muzičkog festivala EXIT 2010]] === 1981. godina === Prema podacima iz 1981. godine, u okviru gradske opštine Liman (koja je obuhvatala Limane 3 i 4, Grbavicu i Adamovićevo Naselje), bilo je ukupno 31.351 stanovnika,<ref name="autogenerated1999">Dr Jovan Romelić, Liman, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 13, Novi Sad, 1999.</ref> što je iznosilo 12,17% od ukupnog broja žitelja Novog Sada, a nacionalna struktura opštine bila je sledeća:<ref name="autogenerated1999"/> * [[Srbi]] = 18.557 (59,18%) * [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] = 4.948 (15,46%) * [[Mađari]] = 3.890 (12,41%) * [[Hrvati]] = 1.208 * [[Crnogorci]] = 1.084 * ostali ([[Slovaci]], [[Rusini]], itd) === 2011. godina === Prema podacima JKP Informatike, mesne zajednice Limana imaju sledeći broj stanovnika ([[2011]]. godina):<ref name="nsinfo1"/> * MZ "Liman" (4.505 stanovnika) * MZ "Boško Buha" (7.034 stanovnika) * MZ "Liman III" (11.809 stanovnika) * MZ "Ivo Andrić" (4.016 stanovnika) * MZ "Ostrvo" (5.249 stanovnika) Prema ovim podacima, na celom Limanu ima ukupno 32.613 stanovnika. == Karakteristike naselja == Liman počiva na nekadašnjoj zabarenoj inundacionoj ravni [[Dunav]]a. Na tom mestu se reka povremeno izlivala i taložila velike naslage peska i mulja. Tu je bila nešto niža nadmorska visina od ostalih delova grada i iznosila je od 76 do 78 m. Nasipanjem peska ta visina je nešto povećana. Kolektivno stanovanje je zastupljeno u sva četiri dela Limana, a u naselju takođe postoje i poslovni, stambeno-poslovni i privredno-industrijski objekti. Deo Limana na obali Dunava karakteriše prostrani zeleni pojas sa kejom (šetalištem) i prostorima za [[sport]] i rekreaciju. == Obrazovanje i zdravstvo == U okviru Limana 1 nalazi se [[Kampus novosadskog univerziteta|univerzitetski grad]] (studentski grad) [[Univerzitet u Novom Sadu|Novosadskog univerziteta]] sa Rektoratom i fakultetima [[Fakultet tehničkih nauka|Tehničkih nauka]], Poljoprivrednim, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskim]], [[Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Pravnim]], [[Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Prirodno-matematičkim]], [[Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Tehnološkim]] i Ekonomskim, kao i Višom Ekonomsko-komercijalnom školom. U sastavu univerzitetskog grada je i Fakultet fizičke kulture, koji se nalazi sa severne strane Bulevara cara Lazara, u Starom Gradu. Zapadni deo univerzitetskog kampusa čine studentski domovi, asistentski dom, studentska zdravstvena ustanova, studentska zadruga, restorani i centar snabdevanja, sa prodavnicom mešovite robe, knjižarom i drugim potrebnim objektima. Nijedan univerzitetski grad u zemlji nema ovako kompleksno izgrađen kampus na jednom mestu. Neke zgrade univerzitetskog kompleksa (studentski domovi) nalaze se i na Limanu 3. Od [[osnovna škola|osnovnih škola]], na Limanu postoje OŠ "Jovan Popović" i OŠ "Žarko Zrenjanin", a od zdravstvenih ustanova Dom zdravlja Liman (jedan od opremljenijih domova zdravlja u gradu) i gerontološki centar. <gallery> Datoteka:Filozofski fakultet.JPG|Filozofski fakultet Datoteka:PMFNovi Sad.JPG|Prirodno-matematički fakultet Datoteka:Tehnoloski fakultet.JPG|Tehnološki fakultet Datoteka:Slobodan Bajic dormitory.JPG|Studentski dom "Slobodan Bajić" Datoteka:Novi Sad Liman Dom Zdravlja Health Centre Hospital.jpg|Dom zdravlja na Limanu </gallery> == Privreda, poslovanje, javni objekti == [[Datoteka:Naftagas Building.jpg|thumb|desno|250px|[[Zgrada NISa|Glavno sedište Naftne industrije Srbije]] (Liman 3)]] Privredni objekti na Limanu su velikim delom locirani na jugu naselja, južno od Bulevara despota Stefana (na prostoru poznatom kao "Kineska četvrt"), a između Limana i [[Ribarsko ostrvo|Ribarskog ostrva]] je smešteno i [[brodogradilište]]. Na Bulevaru oslobođenja se nalazi zgrada [[Naftna industrija Srbije|Naftne industrije Srbije - Gazprom Neft-a]], tržni centar "[[Merkator]]", kao i zgrada [[Agrovojvodina|Agrovojvodine]], na Bulevaru cara Lazara su smešteni hotel "Aleksandar" i supermarket "[[Maksi]]", a u ulici Narodnog fronta su supermarketi "[[Roda]]" i "[[Idea]]". Na Limanu su smešteni i [[Zavod za izgradnju grada]], [[JP Urbanizam]] (Urbis), objekat [[JP Vodovod i kanalizacija|Vodovoda i kanalizacije]], kao i [[JKP Informatika]]. U zapadnom delu naselja nalaze se [[Vojska Srbije|vojni]] objekti [[Rečna mornarica|Rečne mornarice]]. Na Limanu je planirana i izgradnja [[Pravoslavlje|pravoslavne]] crkve. == Sport i rekreacija == Zbog blizine reke Dunav, kao i zbog planske izgradnje naselja, Liman ima velik broj površina za odmor i rekreaciju. Od parkova i zelenih površina, značajni su Limanski park, Univerzitetski park (koji je jedno vreme služio kao kamp u vreme održavanja [[Egzit|EXIT]] festivala), kao i Sunčani kej, pored Dunava. Na Limanu postoji i univerzitetski sportski centar (Đačko igralište), pristanište za manje brodove i kajakaški klub "Liman", kao i [[Veslački klub Danubijus 1885|veslački klub „Danubijus“]], osnovan 1885. godine. Na limanskom delu Dunava se nalazi najpopularnije gradsko kupalište [[Štrand]],<ref>{{cite web |author=Vojvodina Web Team |url=http://www.vojvodina.com/gallery/strand/default.html |title="STRAND" Novi Sad - 04. juni 2000 |publisher=Vojvodina.com |date= |accessdate=10. 3. 2011. |archivedate=2011-05-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110527162805/http://www.vojvodina.com/gallery/strand/default.html |deadurl=yes }}</ref> kao i manja „divlja“ plaža ''„Bećarac“''. Na Limanu 2 je igralište fudbalskog kluba ''„[[FK Kabel|Kabel]]“'', dok na Đačkom igralištu na Limanu 1 igra fudbalski klub ''„[[FK Indeks|Indeks]]“''. Južno od Limana je smeštena izletničko-rekreativna zona [[Ribarsko ostrvo]], a tu je i dunavski rukavac [[Šodroš]], koji se koristi kao veslačka i jedriličarska staza, sidrište rečnih plovila i zimovnik. == Ulice i saobraćaj == Važnije ulice na Limanu su: * Balzakova * Bulevar despota Stefana * [[Bulevar oslobođenja (Novi Sad)|Bulevar oslobođenja]] (koji se nastavlja na [[Most slobode (Novi Sad)|Most slobode]]) * Bulevar cara Lazara * Iva Andrića * Narodnog fronta * Fruškogorska * Šekspirova Gradski autobusi koji prolaze kroz naselje ili pored njega su: 1, 4, 7A, 7B, 8, 9, 11A, 11B, 12, 13, 68, 70, 71, 72, 73 i 74. == Galerija == <gallery> Datoteka:Liman1.jpg|Panoramski pogled na Liman Datoteka:Most Slobode.JPG|Panoramski pogled na Liman i Most slobode Datoteka:Liman002.jpg|Liman 3 Datoteka:Liman004.jpg|Liman 4 Datoteka:Strand Novi Sad.jpg|Kupalište Štrand Datoteka:Limanski park.JPG|Limanski park </gallery> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Dr Jovan Romelić, Liman, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 13, Novi Sad, 1999. * Jovan Mirosavljević, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002. * Jovan Mirosavljević, Novi Sad - atlas ulica, Novi Sad, 1998. * Milorad Grujić, Vodič kroz Novi Sad i okolinu, Novi Sad, 2004. * Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002. == Povezano == * [[Gradske četvrti Novog Sada]] == Spolnje veze == {{commonscat|Liman}} * [http://www.bgnekretnine.net/img/mapa-novi-sad.gif Detaljna mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723024546/http://www.bgnekretnine.net/img/mapa-novi-sad.gif |date=2011-07-23 }} * [http://www.mapa-novog-sada.com/ Detaljna mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091231053532/http://www.mapa-novog-sada.com/ |date=2009-12-31 }} * [http://www.hotels.co.rs/aleksandar-ns/mapa.gif Mapa Novog Sada i Limana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206012653/http://www.hotels.co.rs/aleksandar-ns/mapa.gif |date=2010-12-06 }} * [http://www.hoteli-srbije.co.rs/hoteli-novi-sad/mape/grad-novi-sad-mapa.jpg Mapa Novog Sada i Limana] {{Novi Sad}} [[Kategorija:Gradske četvrti Novog Sada]] 2zq672esds1mhe82ynch7lkzkozf3uy Distributeri električne energije 0 20150 42647752 41306895 2026-06-28T20:31:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647752 wikitext text/x-wiki '''Distribucija''' [[električna energija|električne energije]] podrazumeva isporuku i prenos energije od proizvođača, odnosno postrojenja, do samog potrosača. Zbog nemogućnosti skladištenja veće kolicine električne energije, distribucija cini vazan deo u elektroenergetskom sistemu. Distribucija se odvija preko, najprostije receno, kablova povezanih sa trafostanicama koje regulisu napon. Poduzeća koje obavljaju taj zadatak se nazivaju '''distributeri električne energije'''. * http://www.energetika.in.rs/sr{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206125812/http://www.energetika.in.rs/sr/ |date=2008-12-06 }} {{ekon-stub}} [[Kategorija:Energetika]] f5c2k6v9m7wpzzk3iwkwouqsohzhw2c Danijal Ahmetov 0 20261 42647672 42637250 2026-06-28T15:11:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Danijal Ahmetov | slika = Daniyal Akhmetov.jpg | širina_slike = 250px | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1954|6|15}} | mjesto_rođenja = [[Pavlodar]] | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = Kazahstan | zanimanje = političar, Ekonomist, vojno lice | supružnik = | djeca = | roditelji = }} '''Danijal Kenžetajevič Ahmetov''' ([[Kazački jezik|kazački]]: Дaниял Кенжетaйұлы Ахметов) (rođen [[15. 6.]] [[1954]]. u [[Pavlodar]]u) služio je kao [[premijer Kazahstana]] od [[13. 6.]] [[2003]]<ref name=PROFILE>[http://www.templetonthorp.com/fr/news334 New Kazakh Prime Minister chosen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311060350/http://www.templetonthorp.com/fr/news334 |date=2007-03-11 }} Templeton Thorp</ref>. Kritičari ga zovu "Terminator," što je nadimak kojeg je stekao kao [[Akim|guverner]] [[Provincija Pavlodar|provincije Pavlodar]], odnosno obračunavajući se s pristašama Galjimžana Žakijanova, bivšeg guvernera.<ref name=TERMINATOR>[http://www.rferl.org/reports/centralasia/2003/06/21-200603.asp New Kazakh Government Formed, Sets Out Priorities.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930064228/http://www.rferl.org/reports/centralasia/2003/06/21-200603.asp |date=2007-09-30 }} RadioFreeEurope/RadioLiberty</ref> Dana [[8. 1.]] [[2007]]. je podnio ostavku. Ostavka nije obrazložena, ali ga je [[predsjednik Kazahstana|predsjednik]] [[Nursultan Nazarbajev]] prošle godine kritizirao zbog rastrošnosti u upravnim grešaka.<ref name=RESIGNATION>[http://www.usatoday.com/news/world/2007-01-08-kazakhstan-pm_x.htm Oil-rich Kazakhstan's prime minister resigns] Associated Press</ref> Predsjednik Nazarbajev je prihvatio njegovu ostavku i odmah ga imenovao vršiteljem dužnosti premijera.<ref name=NAZACCEPTS>[http://www.hindustantimes.com/news/181_1892868,00050003.htm Kazakhstan Premier Danial Ahmedov resigns] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111083126/http://www.hindustantimes.com/news/181_1892868%2C00050003.htm |date=2007-01-11 }} Hindustan Times</ref> == Napomene == <div class= "references-small"> <references/></div> == Vanjske veze == * [http://www.prnewswire.com/cgi-bin/stories.pl?ACCT=104&STORY=/www/story/12-29-2005/0004240310&EDATE= Kazakhstan Launches its First Communications Satellite] * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/11/4BE98C14-FA0C-4362-9310-C65F2A62E7A9.html Kazakhstan Weighs Damage From Russian Rocket Crash] * [http://www.rferl.com/featuresarticle/2006/11/07020803-00B8-430E-A622-008DF5CB1B11.html Jordan Interested In Kazakh Grain] * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/01/986bf9ee-fa62-4437-a71c-8e3c25ff3045.html?napage=4 Kazakh PM Reappointed After Election] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930045929/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/01/986bf9ee-fa62-4437-a71c-8e3c25ff3045.html?napage=4 |date=2007-09-30 }} * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/11/46e496ef-66d6-40fb-956a-f0a01651c457.html Kazakh Parliament Approves Surplus State Budget] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080220043340/http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/11/46e496ef-66d6-40fb-956a-f0a01651c457.html |date=2008-02-20 }} {{Lifetime|1954||Ahmetov, Danijal}} [[Kategorija:Biografije, Kazahstan]] [[Kategorija:Premijeri]] kyafu5xitg7j71wos90uyc7zi8e51qy FK Crvena zvezda 0 21551 42647888 42642603 2026-06-29T10:12:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647888 wikitext text/x-wiki {{for|ostala značenja|Crvena zvezda}} {{Sređivanje}} {{Fudbalski klub (SR) | ime = FK Crvena zvezda | slika = | puno ime = Fudbalski klub Crvena zvezda | nadimak = Zvezda<br />Crveno-beli | osnovan = 1945. | stadion = [[Stadion Rajko Mitić]] | kapacitet = 55.843 | direktor = {{zas|Srbija}} Svetozar Mijailović | menadžer = {{zas|Srbija}} [[Vladan Milojević]] | liga = [[Superliga Srbije]] | sezona = 2024/25. | pozicija = [[Superliga Srbije]], 1. | pattern_la1 = _czvezda2223h | pattern_b1 = _czvezda2223h | pattern_ra1 = _czvezda2223h | pattern_sh1 = _czvezda2223h | pattern_so1 = _czvezda2223h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FF0000 | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FF0000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _czvezda2223a | pattern_b2 = _czvezda2223a | pattern_ra2 = _czvezda2223a | pattern_sh2 = _czvezda2223a | pattern_so2 = _czvezda2223a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _czvezda2223T | pattern_b3 = _czvezda2223T | pattern_ra3 = _czvezda2223T | pattern_sh3 = _czvezda2223T | pattern_so3 = _czvezda2223T | leftarm3 = 0000FF | body3 = 0000FF | rightarm3 = 0000FF | shorts3 = 0000FF | socks3 = 0000FF }} '''Fudbalski klub Crvena zvezda''' je fudbalski klub iz [[Beograd]]a.<ref>Ime „Crvena zvezda“ se uglavnom prevodi na ostale svetske jezike i to na engleskom kao Red Star, nemačkom kao Roter Stern, francuskom kao Etoile Rouge, italijanskom kao Stella Rossa, španskom kao Estrella Roja, holandskom kao Rode Ster, norveškom kao Røde Stjerne, rumunskom kao Steaua Roşie.</ref> Crvena zvezda je najuspešniji fudbalski klub u Srbiji po broju osvojenih [[superliga Srbije|šampionata]] (25)<ref>[http://www.yufprvaliga.co.yu/ Šampion države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051013060902/http://www.yufprvaliga.co.yu/ |date=2005-10-13 }}, pristup 28.1. 2008.</ref> i [[Kup Jugoslavije u fudbalu|kupova]] (24)<ref>[http://www.lavkup.com/osvajaci.php Osvajači kupa Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307002420/http://www.lavkup.com/osvajaci.php |date=2009-03-07 }}, pristup 28.1. 2008.</ref>.<ref>[http://www.sd-crvenazvezda.net/index.php?mod=usp&uid=1 Trofeji u domaćim takmičenjima], pristup 28.1. 2008.</ref> Najveći uspeh postignut je [[1991]]. godine kada osvaja [[Kup evropskih prvaka]] u [[Bari]]ju, [[Italija]] i [[Interkontinentalni kup (fudbal)|Interkontinentalni kup]] u [[Tokijo|Tokiju]], [[Japan]] iste godine. Prema nedavnoj ([[2]]. [[2008]]) anketi Zvezda je najpopularniji klub u Srbiji gde ima podršku 54% populacije.<ref>''B92''-[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=02&dd=27&nav_id=286765 Svaki drugi Srbin navija za Zvezdu], pristup 27. februar 2008.</ref> == Historija == === Nastanak === [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|250px|Stadion Crvene zvezde]] Posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] dotadašnji klubovi su se polako gasili zato što su igrali mečeve tokom rata ili su bili povezivani s tadašnjim pronacističkim režimom. Najpoznatiji od tih klubova bili su beogradski BSK i Jugoslavija. Crvena zvezda je formirana od ostataka kluba Jugoslavija - nasledili su stadion Jugoslavije, objekte, igrače pa čak i crveno-belu boju. Međutim za Zvezdu se smatra da je nov klub od samog osnivanja a ne naslednik Jugoslavije. Tokom 2. [[1945]]. godine omladinci, članovi Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Srbije, počeli su pripreme za osnivačku skupštinu jednog omladinskog fiskulturnog društva, sa ciljem da bude sastavljeno od raznih sportskih sekcija.<ref name="nast.">[http://www.sport.novosti.co.yu/sadrzaj.php?kat=1&pkat=57&id_vest=18883 Nastanak kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080501065239/http://www.sport.novosti.co.yu/sadrzaj.php?kat=1&pkat=57&id_vest=18883 |date=2008-05-01 }}, pristup 28.1. 2008.</ref> U duhu tog vremena nosilo je naziv Omladinsko – fiskulturno društvo ([[OFD]]) koje će 4.3. prerasti u Crvenu zvezdu.<ref name="nast." /><ref name="glasjav.">''Glas javnosti''- [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/04/srpski/S05030301.shtml Nastanak kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090514043809/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/04/srpski/S05030301.shtml |date=2009-05-14 }}, pristup 28.1. 2008.</ref> Novoosnovanom klubu je tada pripao stadion fudbalskog kluba Jugoslavija. Tim dobio ime posle duge rasprave između tadašnjih predsednika sportskog društva [[Slobodan Ćosić]] i [[Zoran Žujović]].<ref name="nast." /><ref>''Nezavine novine''- [http://www.novine.ca/arhiva/2005/0994/sport.html Nastanak], pristup 28.1. 2008.</ref> Posle brojnih predloga ([[Mladost]], [[Udarnik]], [[Torpedo]], [[Dinamo]], [[Lokomotiva]] itd.), najzad je Ćosić rekao: „Da naše društvo nazovemo Zvezda!“, na šta je Krcun spontano dodao: „Odlično, samo, kad je Zvezda - neka bude crvena.“<ref>''Studentski časopis „Monopolist“''- [http://www.monopollist.ekof.bg.ac.yu/mozaik/zvezda.htm Nastanak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328112918/http://www.monopollist.ekof.bg.ac.yu/mozaik/zvezda.htm |date=2008-03-28 }}, pristup 28.1. 2008.</ref> Sa ovim predlogom svi prisutni su se sa zadovoljstvom složili, mada je bilo predloga da se klub nazove i Plava zvezda. Određene su i boje: crveno-plavo-belo sa belom petokrakom zvezdom na crvenoj majici – dresu. Prva utakmica je odigrana protiv Prvog bataljona Druge brigade KNOJ-a. Zvezda je dobila taj meč sa 3-2.<ref name="nast." /><ref name="glasjav." /><ref>[http://www.srpstvo.com/ser/vesti/index.php?ID=616&PHPSESSID=62482261eeadafbe92b5ca36cfd42ddb Prva utakmica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305204054/http://srpstvo.com/ser/vesti/index.php?&id=616 |date=2016-03-05 }}, pristup 28. januar 2008.</ref> Utakmica je odigrana na stadionu „Avala“ (bivša Jugoslavija) pred oko 3000 gledalaca.<ref>[http://www.znanje.org/i/i20/00iv03/00iv0305/kako%20je%20sve%20pocelo.htm Prva utakmica], pristup 28.1. 2008.</ref> Sedam dana kasnije Zvezda je igrala protiv igrača britanske armije i pobedila sa 12:0. Tokom 1945 godine klub je odigrao oko 36 mečeva. Crvena zvezda je zabeležila pobede u 30 mečeva, igrala nerešeno 5 i izgubila jedan meč od Rumunije u Temišvaru [[23. 9.|23.9.]] 1945 godine. === Klupski šampion Evrope === ==== Stvaranje tima ==== Planovi vezani za evropske uspehe Zvezde i njeno jačanje u [[Evropa|Evropi]] počeli su da se sprovode sredinom [[1980-e|1980]]-tih godina.<ref name="okuplj.">[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Okupljanje tima]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 28. januar 2008.</ref> Zvezda je do tada igrala solidno protiv inostranih timova. Igrači koji su činili prvi tim su bili iz omladinskog tima ili su dovođeni iz manjih klubova u zemlji. Tadašnji rukovodeći ljudi kluba [[Dragan Džajić]] i [[Vladimir Cvetković]] doneli su odluku da treba dovoditi najjače igrače na domaćem nivou. Time bi Crvena zvezda mogla da parira najjačim evropskim timovima i da bude kandidat za evropske trofeje. Prvi jači igrači koji su dovedeni u Zvezdu su bili [[Borislav Cvetković]] i [[Milivoj Bračun]] iz [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], a iz [[niš]]kog [[FK Radnički Niš|Radničkog]] došao je [[Dragan Stojković|Dragan Stojković Piksi]] (leto [[1986]]. godine).<ref name="okuplj." /> Godine [[1987]]. u Crvenu zvezdu stižu [[Dragiša Binić]] i [[Robert Prosinečki]].<ref name="okuplj." /> [[Dejan Savićević]] i [[Darko Pančev]] dolaze [[1988]]. godine.<ref name="okuplj." /> [[Miodrag Belodedić|Belodedić]] se priključuje klubu iz rumunske [[Steaua|Steaue]] [[1989]]. godine ali pravo nastupa stiče tek u proleće [[1990]].<ref name="okuplj." /> U sezoni (1988/1989) Crvena zvezda je igrala protiv italijanskog [[A.C. Milan|Milana]] (koji je te sezone postao evropski prvak), gde su obe utakmice završene nerešenim rezultatom 1-1 a Milan je prošao na penale.<ref>[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1988/round=27/index.html Kup šampiona 1988/1989], pristup 28. januar 2008.</ref> U domaćem prvenstvu šampion je postala [[Novi Sad|novosadska]] [[FK Vojvodina|Vojvodina]]. Tako je Crvena zvezda u sezoni 1989/1990 igrala u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]] gde je trećem kolu ispala od Kelna ukupnim rezultatom 3-2.<ref>[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=1989/round=620/index.html Kup UEFA 1989/1900], pristup 28. januar 2008.</ref> Leta 1990. godine [[Dragoslav Šekularac|Dragoslava Šekularca]] dotadašnjeg trenera koji je osvojio titulu državnog prvaka menja [[Ljupko Petrović]].<ref>[http://www.ljupkopetrovic.com/index.php?lang=sr&page=Trenerska_karijera&PHPSESSID=0c710b2a8bda8296ee3c7ac6fd09dd2b Trenerska karijera Ljupka Petrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728035226/http://www.ljupkopetrovic.com/index.php?lang=sr&page=Trenerska_karijera&PHPSESSID=0c710b2a8bda8296ee3c7ac6fd09dd2b |date=2011-07-28 }}, pristup 28. januar 2008.</ref> Timu se ponovo priključuje i [[Vladimir Jugović]] koji je do tada bio na pozajmici u [[FK Rad|Radu]]. Međutim Zvezdu napušta njen dotadašnji kapiten Dragan Stojković koji odlazi u [[Olimpik Marsej|Olimpik]] iz [[Marseille|Marseja]],<ref>[http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=14585 Dragan Stojković Piksi-Igračka statistika], pristup 28. januar 2008.</ref> tima sa kojim će Zvezda igrati u finalu KEŠ-a naredne godine. ==== Sezona 1990/91 ==== Crvena zvezda je u pohod na Kup evropskih šampiona krenula sa velikim ambicijama. U prethodnih četrnaest godina redovno je igrala u Evropi i na proleće.<ref name="90-91">[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Sezona 1990/1991]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 5. februar 2008</ref> U to vreme bila je jedan od najboljih timova iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. U Kupu šampiona te sezone najjači timovi su bili [[FC Bayern München|Bajern Minhen]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[A.C. Milan|Milan]]. U prvom kolu Crvena zvezda je dobila švajcarski tim [[Grashopers]]<ref>[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=36/index.html Prva runda u sezoni 1990/91], pristup 5. februar 2008</ref>, koji je bio predvođen [[Otmar Hicfild|Otmarom Hicfildom]] (osvojio Ligu šampiona sa [[Borusija Dortmund|Borusijom Dortmund]] (1997.) i Bajernom (2001.). U prvom meču na beogradskoj Marakani bilo je 1:1 (Peter Kecle- Dragiša Binić).<ref name="90-91"/> U drugom meču u [[Zürich|Cirihu]] Crvena zvezda je ubedljivo pobedila sa 1-4 (Kecle- Prosinečki (2 gola), Pančev, Radinović).<ref name="90-91"/> U sledećem dvomemeču Crvena zvezda je igrala protiv škotskog tima [[Glazgov Rendžers]].<ref>[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=37/index.html Druga runda u sezoni 1990/91], pristup 5. februar 2008</ref> U prvom duelu bilo je 3-0 za Zvezdu (Braun autogol, Robert Prosinečki, Darko Pančev).<ref name="90-91"/> U drugom meču na stadionu [[Ajbroks]] bilo je 1-1 (Mekkoist- Pančev)<ref name="90-91"/> tako da je Crvena zvezda prošla dalje i ponovo dočekala proleće u Evropi. Tada je u četvrtfinalu izvučen tim iz [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemačke]], [[Dinamo Drezden]].<ref>[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=38/index.html Četvrtfinale u sezoni 1990/91], pristup 5. februar 2008</ref> Prvi meč se opet igrao u [[Beograd]]u i Zvezda ga je dobila sa 3-0 (Prosinečki, Binić, Savićević).<ref name="90-91" /> U drugom meču došlo je do incidenta koji su izazvali navijači domaćeg tima tako da je [[UEFA]] registovala taj meč sa 3-0<ref name="90-91" /> u Zvezdinu korist i tako se srpski klub plasirao u polufinale. Do prekida Zvezda je vodila sa 1-2 (Gičov- Savićević, Pančev).<ref name="90-91" /> U polufinalu izvučen je Bajern Minhen a u drugoj utakmici su igrali [[Olimpik Marsej]] i [[Spartak Moskva]].<ref>[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=39/index.html Polufinale u sezoni 1990/91], pristup 5. februar 2008</ref> U prvom meču koji je igran na Olimpijskom stadionu u [[Minhen]]u bilo je 1-2 za Crvenu zvezdu (Volfart- Pančev, Savićević).<ref name="90-91" /> Druga utakmica na Marakani ostaće upamćena kao jedan od najneizvesnih duela koje je Zvezda odigrala na svom stadionu. Rezultat je na kraju bio 2-2 (Mihajlović, [[Klaus Augentaler|Augentaler]] (autogol) - Augentaler, Bender).<ref name="90-91" /> ===== Bari ===== {{main|Finale Kupa šampiona 1991.}} Najveći uspeh Crvene zvezde je vezan za [[1991]]. kada je [[29. 5.|29. maja]] u italijanskoj luci [[Bari]] postala prvi klub iz Jugoslavije (tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) koji je osvojio naslov prvaka starog kontinenta.<ref>[http://www.srbija-info.yu/vesti/1999-06/12/13220.html Bari '91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119040122/http://www.srbija-info.yu/vesti/1999-06/12/13220.html |date=2010-01-19 }}, pristup 27. januar 2008</ref> Utakmica je igrana na tada novom [[Stadion Sveti Nikola|Stadionu Sveti Nikola]] koji je izgrađen za potrebe [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Svetskog prvenstva u fudbalu]] koje je održano 1990. godine. Nakon pobede nad [[FC Bayern München|Bajernom iz Minhena]], tim se u potpunosti okrenuo utakmici finala koju je Zvezda igrala protiv Francuskog šampiona [[Olympique de Marseille|Olimpika]] iz [[Marseille|Marseja]]. Ekipa je otputovala u [[Italija|Italiju]] nedelju dana pre meča. Ovo je omogućilo da se tim spremi u miru i tišini.<ref name="bari">[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Bari 1991]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 29. januar 2008</ref> Od same utakmice se očekivalo da će biti ofanzivna zato što je Zvezda za dotadašnjih 8 utakmica dala 18 golova a Marsej je postigao 20 golova na istom broju mečeva.<ref name="bari" /> Međutim treneri oba tima su se odlučili za defanzivnu taktiku. Regularni deo meča završen je rezultatom 0:0. Zatim su se igrali produžeci gde takođe nije bilo golova. Potom se pristupilo penalima. Za Crvenu zvezdu šutiralo pet igrača i svi su pogodili mrežu ([[Robert Prosinečki]], [[Dragiša Binić]], [[Miodrag Belodedić]], [[Siniša Mihajlović]] i [[Darko Pančev]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=b2jpamLZW3g Darko Pančev postiže gol], pristup 29. januar 2008</ref>). Za francuski tim je šutiralo četiri igrača <ref>Igrači Crvene zvezde su prvi šutirali penale. Za Marsej je prvi penal šutirao Manuel Amoros i promašio, tako da peti igrač za Olimpik nije ni mogao da šutira posle pogodka Darka Pančeva i rezultata 5:3 (pravilo u fudbalu)</ref> ([[Manuel Amoros]]-promašio penal, [[Bernar Kazoni]], [[Jean-Pierre Papin|Žan-Pjer Papen]], [[Karlos Mozer]]). Crvena zvezda je pobedila sa 5:3 posle boljeg izvođenja jedanesteraca.<ref name="bari" /> To je značilo da je zajedno sa rumunskom Steauom postala jedini tim iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] koji je do danas osvojio ovo takmičenje. ===== Tokio ===== Crvena zvezda je [[8. 12.|8. decembra]] iste godine na [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalnom stadionu]] u [[Tokijo|Tokiju]] pobedila [[čile]]anski klub [[Colo-Colo|Kolo-Kolo]] rezultatom 3-0 i postala klupski prvak sveta. Nakon uspeha u Bariju tim je napustio značajan broj igrača (Binić, Marović, Prosinečki, Šabanadžović, Stojanović) kao i trener Ljupko Petrović. Međutim Crvena zvezda je još uvek imala zavidan igrački kadar. Crvena zvezda je drugo poluvreme igrala bez [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]] koji je isključen u 43 minutu. Iako oslabljena, Zvezda je zabeležila ubedljivu pobedu od 3-0. Golove su postigli [[Vladimir Jugović]]. dva (19 i 59 minut) i [[Darko Pančev]] (72 minut). Crvena zvezda je igrala u sastavu: Milojević, Radinović, Najdoski, Stošić, Vasilijević, Jugović, Belodedić, Ratković, Pančev, Mihajlović, Savićević. Trener je bio [[Vladica Popović]].<ref>[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2006&mm=12&dd=08&nav_id=222816 Tokio 1991], pristup 30. januar 2008</ref> == Nekadašnji značajni igrači == <!-- molimo posložiti po položajima, vratari, obrana, vezni red, napadači --> {{div col|cols=4}} * {{ZD|SRB}} [[Jovan Aćimović]] * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Beara]] * {{ZD|RUM}} [[Miodrag Belodedici]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Džajić]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jugović]] * {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Mrkušić]] * {{ZD|SRB}} [[Borivoje Kostić|Borivoje "Bora" Kostić]] * {{ZD|SRB}} [[Kosta Tomašević]] * {{ZD|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Rajko Mitić]] * {{ZD|SRB}} [[Miljan Miljanić]] * {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] * {{ZD|MAK}} [[Darko Pančev]] * {{ZD|MAK}} [[Ilija Najdoski]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Savić]] * {{ZD|CG}} [[Dejan Savićević]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoslav Šekularac]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Petrović]] "Pižon" * {{ZD|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Šestić]] * {{ZD|HRV}} [[Branislav "Branko" Zebec|Branko Zebec]] * {{ZD|MAK}} [[Branislav Klenkovski|Branislav "Branko" Klenkovski]] * {{ZD|SRB}} [[Ratomir Dujković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Durković]] * {{ZD|CG}} [[Vojin Lazarević]] * {{ZD|MAK}} [[Milko Gjurovski]] * {{ZD|MAK}} [[Boško Gjurovski]] * {{ZD|SRB}} [[Trifun Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Ćosić]] * {{ZD|SRB}} [[Ognjen Petrović|Ognjen "Olja" Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Todor Živanović]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Jelikić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Spajić|Ljubiša "Ljuba" Spajić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Cokić]] * {{ZD|SRB}} [[Živorad Jevtić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Nikitović]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Baralić]] * {{ZD|SRB}} [[Mihalj Keri]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Radović]] * {{ZD|SRB}} [[Radivoje Ratković]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag "Mile" Novković]] * {{ZD|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Nikolić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Jezerkić]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Jovanović]] "Živac" * {{ZD|CG}} [[Zoran Filipović]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag Petrović|Miodrag "Mališa" Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Lazar Tasić]] * {{ZD|SRB}} [[Novak Tomić]] * {{ZD|SRB}} [[Antun Rudinski]] * {{ZD|SRB}} [[Kosta Tomašević]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Toplak]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Čop]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Maravić]] * {{ZD|SRB}} [[Vojislav Melić]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Popović|Vladimir "Vladica" Popović]] * {{ZD|SRB}} [[Tomislav Milićević|Tomislav "Toma" Milićević]] * {{ZD|SRB}} [[Stevan Ostojić]] * {{ZD|SRB}} [[Milovan Đorić]] * {{ZD|SRB}} [[Velibor Vasović]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Stanković]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Stojković]] * {{ZD|SRB}} [[Mitar Mrkela]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Kovačević]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Petković]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Vidić]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Đorović]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Bunjevčević]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Žigić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Pantelić]] * {{ZD|SRB}} [[Stevan Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Zdravko Borovnica]] * {{ZD|HRV}} {{ZD|SRB}} [[Borislav Cvetković|Borislav "Bora" Cvetković]] * {{ZD|SRB}} [[Milovan Ćirić]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Branislav "Branko" Stanković]] * {{ZD|SRB}} [[Branislav Vukosavljević]] * {{ZD|SRB}} [[Milenko Drakulić]] * {{ZD|SRB}} [[Mladen Kašanin]] * {{ZD|SRB}} [[Dimitrije Tadić]] * {{ZD|SRB}} [[Tihomir Ognjanov]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubomir Lovrić]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Milovanović]] * {{ZD|CG}} [[Dragoslav Jevrić]] * {{ZD|BiH}} [[Radmilo Mihajlović]] * {{ZD|CG}} [[Nikola Jovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Miroslav Pavlović]] * {{ZD|BiH}} [[Srebrenko Repčić]] * {{ZD|SRB}} [[Predrag Đajić]] * {{ZD|SRB}} [[Lazar Tasić]] * {{ZD|SRB}} [[Novak Tomić]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] * {{ZD|SRB}} [[Milivoje Đurđević]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Vasilijević]] * {{ZD|SRB}} [[Veljko Aleksić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Živadinović]] * {{ZD|MAK}} [[Vladimir Nikolovski]] * {{ZD|FRA}} [[Damien Le Tallec]] * {{ZD|SRB}} [[Nedeljko Milosavljević]] * {{ZD|CG}} [[Miljan Zeković]] * {{ZD|SRB}} [[Božidar Drenovac]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|BIH}} [[Risto Vidaković]] * {{ZD|CG}} [[Miodrag Božović]] * {{ZD|SRB}} [[Milovan Rajevac]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|BIH}} [[Milorad Ratković]] * {{ZD|SEN}} [[Ibrahima Gueyé]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Anić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Jovin|Milan "Mile" Jovin]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Prljinčević]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Radonjić]] * {{ZD|SRB}} [[Svetozar Andrejić]] * {{ZD|SRB}} [[Bratislav Živković]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Antonijević]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoslav Stepanović]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kocić]] * {{ZD|SRB}} [[Ilija Ivić]] * {{ZD|CG}} [[Duško Radinović]] * {{ZD|BiH}} [[Cvijetin Blagojević]] * {{ZD|GAB}} [[Guélor Kanga Kaku|Guélor Kanga]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Miletović]] * {{ZD|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Milijaš]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Ninković]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Lazović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Mrđa]] * {{ZD|ARG}} {{ZD|HRV}} [[Luis Ezequiel Ibáñez|Luis Ibáñez]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Mijailović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Drizić]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Banković]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoje Leković]] * {{ZD|SRB}} [[Miroljub Dramićanin]] * {{ZD|SRB}} [[Vidan Radović]] * {{ZD|SRB}} (Vladislav Bogićević) * {{ZD|SRB}} Srebrenko Repčić * {{ZD|BiH}} Sead Sušić * {{ZD|SRB}} Srboljub Stamenković * {{ZD|SRB}} [[Žarko Đurović]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Jurić]] * {{ZD|MAĐ}} [[Palfi Béla]] * {{ZD|SRB}} [[Milenko Drakulić]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] * {{ZD|CG}} [[Slobodan Marović]] * {{ZD|CG}} [[Refik Šabanadžović]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Jelić]] * {{ZD|SRB}} [[Leo Lerinc]] * {{ZD|SRB}} [[Vlada Stošić]] * {{ZD|CG}} [[Anto Drobnjak]] * {{ZD|SRB}} [[Zvezdan Čebinac]] * {{ZD|CG}} [[Nenad Maslovar]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragiša Binić]] * {{ZD|SRB}} [[Zvonko Milojević]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Dišljenković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Lazetić]] * {{ZD|SRB}} [[Marjan Marković]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Bošković]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Mladenović]] * {{ZD|SRB}} [[Vladan Lukić]] * {{ZD|SLO}} [[Marko Elsner]] * {{ZD|HRV}} [[Milivoj Bračun]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Jurić]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Gvozdenović]] * {{ZD|SRB}} [[Jovica Nikolić]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Krivokuća]] * {{ZD|SRB}} [[Zlatko Krmpotić]] * {{ZD|MAK}} [[Kiril Dojčinovski]] * {{ZD|SRB}} [[Selimir Milošević]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Radenković]] * {{ZD|SRB}} [[Rajko Janjanin]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Anđelković]] * {{ZD|MAK}} [[Slobodan Goračinov]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Bursać]] * {{ZD|CG}} [[Zoran Vorotović]] * {{ZD|SRB}} [[Ivica Momčilović]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Radmanović]] * {{ZD|MAK}} [[Dragan Kanatlarovski|Dragan "Dragi" Kanatlarovski]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Toplak]] * {{ZD|SRB}} [[Zlatko Krdžević]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Simeunović]] * {{ZD|ŠVE}} [[Bojan Đorđić]] * {{ZD|BUG}} [[Blagoy Georgiev]] * {{ZD|SRB}} [[Perica Ognjenović]] * {{ZD|EKV}} [[Segundo Alejandro Castillo|Segundo Castillo]] * {{ZD|GAN}} [[Lee Addy]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Aranđelović]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kristić]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Jovičić]] * {{ZD|POR}} [[João Lucas]] * {{ZD|CG}} [[Žarko Dragaš]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Panajotović]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Andrić]] * {{ZD|SRB}} [[Rade Tošić]] * {{ZD|SRB}} [[Sava Antić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Trišović]] * {{ZD|SLO}} [[Milenko Aćimović]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Ranđelović]] * {{ZD|SRB}} [[Nebojša Krupniković]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Adžić]] * {{ZD|MAK}} [[Mitko Stojkovski]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Dudić]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|BiH}} [[Ognjen Koroman]] * {{ZD|BRA}} [[Cléo]] * {{ZD|POR}} [[Hugo Vieira]] * {{ZD|SEN}} [[Abubakar Oumarou]] * {{ZD|BRA}} [[Evandro Goebel]] * {{ZD|KOL}} [[Cristian Borja]] * {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Đorđević]] * {{ZD|CG}} [[Božidar Bandović]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Milojević]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Bekić]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Puača]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|AUS}} [[Milan Ivanović]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|SAD}} [[Predrag Radosavljević]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Dudić]] * {{ZD|SRB}} [[Boško Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Basta]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Kovačević]] * {{ZD|NIZ}} [[Mitchell Glenn Donald|Mitchell Donald]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Njeguš]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Živan Ljukovčan]] * {{ZD|BiH}} [[Husref Musemić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Biševac]] * {{ZD|CG}} [[Vasilije Šijaković]] * {{ZD|SRB}} [[Severin Bijelić]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Sakić]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Durković]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Ranko Đorđić]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Riznić]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Negić]] * {{ZD|HRV}} [[Zdravko Čakalić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Beleslin]] * {{ZD|SRB}} [[Srboljub Krivokuća]] * {{ZD|SRB}} [[Miladin Pešterac]] * {{ZD|SRB}} [[Radovan Krivokapić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]] * {{ZD|ARG}} [[Hernán Barcos]] * {{ZD|EKV}} [[Franklin Agustín Salas|Franklin Salas]] * {{ZD|KOL}} [[Mauricio Alejandro Molina|Mauricio Molina]] * {{ZD|GAN}} [[Mohammed-Awal Issah]] * {{ZD|SRB}} [[Milivoje Vitakić]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Stefanović]] * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Vanić]] * {{ZD|SRB}} [[Predrag Stanković]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag Pantelić]] * {{ZD|BRA}} [[Aílton Gonçalves da Silva|Aílton]] * {{ZD|BiH}} [[Elvir Bolić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Đokić]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Lekić]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Vukomanović]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Dimitrijević]] * {{ZD|SRB}} [[Milić Jovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Davidović]] * {{ZD|BIH}} [[Ranko Borozan]] * {{ZD|JAR}} [[Bernard Parker]] * {{ZD|SRB}} [[Andrija Kaluđerović]] * {{ZD|POLJ}} [[Grzegorz Bronowicki]] * {{ZD|CG}} [[Milan Purović]] * {{ZD|SRB}} [[Nikoslav Bjegović]] * {{ZD|BiH}} [[Stevan Glogovac|Stevan "Stevo" Glogovac]] * {{ZD|CG}} [[Ardian Đokaj]] * {{ZD|BiH}} [[Darko Ljubojević]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Zorić]] * {{ZD|CG}} [[Igor Burzanović]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Jestrović]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Gojković]] * {{ZD|BRA}} [[Cadú]] * {{ZD|BIH}} [[Sulejman Halilović]] * {{ZD|BiH}} [[Darko Ljubojević]] * {{ZD|SRB}} [[Dalibor Škorić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Luković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Ignjatijević]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Milovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Stevanović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Vilotić]] * {{ZD|SRB}} [[Duško Tošić]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Spajić]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Bajalica]] * {{ZD|CG}} [[Dragan Bogavac]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Marković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Bogdanović]] * {{ZD|SRB}} [[Slavko Perović]] * {{ZD|SRB}} [[Mladen Kašanin]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Martinović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragić Komadina]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Pejčinović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Milošević]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Bošković]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Joksimović]] * {{ZD|SRB}} [[Nino Pekarić]] * {{ZD|SRB}} [[Nebojša Joksimović]] * {{ZD|ČAD}} [[Misdongard Betolingar]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Spalević]] * {{ZD|BiH}} [[Dragan Mićić]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Stamenković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Mudrinić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Stančić]] * {{ZD|SRB}} [[Selimir Milošević]] * {{ZD|HRV}} [[Zoran Vujović]] * {{ZD|BIH}} [[Enes Bešić]] * {{ZD|BIH}} [[Goran Đukić]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Stojiljković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Tintor]] * {{ZD|SRB}} [[Dražen Podunavac]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Šugar]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Jurišić]] * {{ZD|SRB}} [[Slavko Radovanović]] * {{ZD|CG}} [[Miodrag Krivokapić]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Zvekanović]] * {{ZD|BIH}} [[Radomir Savić]] * {{ZD|SRB}} [[Radoslav Žugić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Milojević]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Radenković]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Aćimović]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Duško Savić]] * {{ZD|CG}} [[Željko Kaluđerović]] * {{ZD|SRB}} [[Slaviša Čula]] * {{ZD|SRB}} [[Duško Ajder]] * {{ZD|SRB}} [[Milorad Diskić]] * {{ZD|SRB}} [[Mihailo Petrović]] * {{ZD|AZE}} [[Branimir Subašić]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Milivojević]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kovačević]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Tutorić]] * {{ZD|SRB}} [[Pavle Ninkov]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Stojanović]] * {{ZD|NGR}} [[Abiola Adedeji Dauda|Abiola Dauda]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]] * {{ZD|SRB}} [[Mihailo Ristić]] * {{ZD|SRB}} [[Vukašin Jovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Predrag Rajković]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Savo Pavićević]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Grujić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Petković]] * {{ZD|BiH}} [[Ognjen Vranješ]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Katai]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Rakić]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Gogić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]] * {{ZD|SRB}} [[Vidak Bratić]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Matijašević]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Adžić]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Tomović]] * {{ZD|SRB}} [[Vujadin Savić]] * {{ZD|SRB}} [[Milanko Rašković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Antić]] * {{ZD|SRB}} [[Igor Bogdanović]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Ćosić]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Plavšić]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Obrić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Jevtić]] * {{ZD|SLO}} [[Dejan Kelhar]] * {{ZD|SLO}} [[Nejc Pečnik]] * {{ZD|CG}} [[Boban Bajković]] * {{ZD|ENG}} {{ZD|ATG}} [[Joshua Kevin Stanley "Josh" Parker|Josh Parker]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Milunović]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Maksimović]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Milan Jovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Vilotić]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Filip Kasalica]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Mikić]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Vukan Savićević]] * {{ZD|HON}} [[Luis Garrido]] * {{ZD|BRA}} [[Bruno Mezenga]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Trifunović]] * {{ZD|BRA}} [[Savio]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Gavrić]] * {{ZD|CG}} [[Petar Orlandić]] * {{ZD|BiH}} [[Vladan Grujić]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Bajčetić]] * {{ZD|SRB}} [[Damir Kahriman]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Pecelj]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Ognjen Mudrinski]] * {{ZD|NGR}} [[Ifeanyi Victor Onyilo|Ifeanyi Onyilo]] * {{ZD|CG}} [[Marko Vešović]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Predrag Bubanja]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Cvetković]] * {{ZD|MAK}} [[Ivan Tričkovski]] * {{ZD|KON}} [[Ibrahim Somé Salombo|Ibrahim Somé]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Srećković]] * {{ZD|BRA}} [[Edgar Silva]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Trajković]] * {{ZD|SRB}} [[Bogdan Planić]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Petković]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Stojković]] * {{ZD|SRB}} [[Veljko Simić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Đurđević]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Čaušić]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Mladenović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Martinović]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Račić]] * {{ZD|SLO}} [[Milan Arnejčič]] * {{ZD|SRB}} [[Novak Martinović]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Dmitrović]] * {{ZD|SRB}} [[Ognjen Ožegović]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Krneta]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Poletanović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Bosančić]] * {{ZD|MAK}} [[David Babunski]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Lazić]] * {{ZD|GAN}} [[Abraham Akwasi Frimpong|Abraham Frimpong]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kirovski]] * {{ZD|IZR}} [[Idan Vered]] * {{ZD|BRA}} [[Adilson dos Santos|Adilson]] * {{ZD|BRA}} [[Willians Bartolomeo dos Santos|Willians Bartolomeo]] * {{ZD|MAK}} [[Blaže Georgioski]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Đenić]] * {{ZD|JAP}} [[Takayuki Suzuki]] * {{ZD|BRA}} [[Ely Thadeu]] * {{ZD|GAN}} [[Haminu Dramani]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Mijailović]] * {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Srnić]] * {{ZD|BIH}} [[Nikola Stipić]] * {{ZD|SRB}} [[Bojan Miladinović]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Dudić]] * {{ZD|CG}} [[Sanibal Orahovac]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Radivojević]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Stojković]] * {{ZD|SRB}} [[Jagoš Vuković]] * {{ZD|ARG}} [[Pablo Nicolás Mouche|Pablo Mouche]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Srnić]] * {{ZD|SRB}} [[Mirko Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Sava Karapandžić]] * {{ZD|SRB}} [[Miomir Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Stevan Veselinov]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Živković]] * {{ZD|SRB}} [[Dragomir Racić]] * {{ZD|SRB}} [[Mirko Dakić]] * {{ZD|SRB}} [[Boško Kajganić]] * {{ZD|SRB}} [[Tatomir Radunović]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Trutin]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Anđelković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Prvulović]] * {{ZD|SRB}} [[Sreten Đurica]] * {{ZD|SRB}} [[Blažo Raosavljević]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Škrbić]] * {{ZD|SRB}} [[Blagoje Mitić]] * {{ZD|SRB}} [[Siniša Zlatković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladan Milojević]] * {{ZD|SRB}} [[Danijel Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Racić]] * {{ZD|SRB}} [[Mirko Dakić]] * {{ZD|CRI}} [[John Jairo Ruiz Barrantes|John Jairo Ruiz]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Bekić]] * {{ZD|SRB}} [[Todor Živanović]] * {{ZD|CG}} [[Dojčin Perazić]] * {{ZD|BIH}} [[Dušan Radonjić]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Marković]] * {{ZD|GLP}} [[Thomas Phibel]] * {{ZD|SRB}} [[Andrija Šećerov]] * {{ZD|SRB}} [[Srđan Vujaklija]] * {{ZD|BRA}} [[Vinicius Pacheco]] * {{ZD|PER}} [[Miguel Araujo]] * {{ZD|SRB}} [[Branimir Vratnjan]] * {{ZD|CG}} [[Stevan Reljić]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Cvetković]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Jeremić]] * {{ZD|SRB}} [[Andrija Luković]] * {{ZD|SRB}} [[Dejan Pešić]] * {{ZD|SRB}} [[Vladan Binić]] * {{ZD|SRB}} [[Rade Radić]] * {{ZD|CG}} [[Zoran Banović]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Blažić]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Despotović]] * {{ZD|SLO}} [[Mirnes Šišić]] * {{ZD|GAN}} [[Nathaniel Ohene Asamoah|Nathaniel Asamoah]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Dimitrijević]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Šarac]] * {{ZD|SRB}} [[Boban Stojanović]] * {{ZD|MAK}} [[Daniel Avramovski]] * {{ZD|BRA}} [[Edson José da Silva|Edson Silva]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Vulević]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubo Nenadić]] * {{ZD|MAK}} [[Goran Popov]] * {{ZD|BRA}} [[Bruno Oliveira de Matos|Bruno Matos]] * {{ZD|SRB}} [[Mirko Šekularac]] * {{ZD|BIH}} [[Dragomir Vukićević]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Pečenčić]] * {{ZD|SRB}} [[Andrej Mrkela]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Beljić]] * {{ZD|SRB}} [[Velimir Naumović]] * {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lečić]] * {{ZD|BIH}} [[Miralem Zjajo]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Malešev]] * {{ZD|SRB}} [[Dragiša Veljković]] * {{ZD|SRB}} [[Živan Rakić]] * {{ZD|SRB}} [[Stevan Andrejić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoš Babić]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Ljubinković]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Drakulić]] * {{ZD|SRB}} [[Boban Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Nešović]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Nedeljković]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Bingulac]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Lacmanović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Krstić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragomir Vukićević]] * {{ZD|BRA}} [[Ricardo Cavalcante Mendes|Ricardinho]] * {{ZD|SRB}} [[Momčilo Šapinac]] * {{ZD|CG}} [[Ivan Fatić]] * {{ZD|FRA}} [[Marko Muslin]] * {{ZD|BIH}} [[Jadranko Bogičević]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Dunjić]] * {{ZD|HRV}} [[Mirko Lulić]] * {{ZD|BIH}} [[Nemanja Supić]] * {{ZD|CG}} [[Nikola Mijušković]] * {{ZD|SRB}} [[Đura Horvatinović]] * {{ZD|SRB}} [[Špiro Đurić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Simeunović]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Markoski]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] * {{ZD|SRB}} [[Čedomir Lazarević]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Živanović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Stojanović]] * {{ZD|CG}} [[Jovan Aranitović|Jovan "Jovo" Aranitović]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Stefan Mihajlović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragomir Vukobratović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Vesić]] * {{ZD|SEN}} [[Pape Mamadou Mbodj|Mamadou Mbodj]] * {{ZD|SRB}} [[Bojan Pavlović]] * {{ZD|CG}} [[Nemanja Nikolić]] * {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Stojanović]] * {{ZD|CG}} [[Marko Mugoša]] * {{ZD|CG}} [[Goran Adamović]] * {{ZD|LBR}} [[Omega Alamadine Roberts|Omega Roberts]] * {{ZD|CG}} [[Vladislav Mirković]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Miljković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Karaklajić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubomir Milić]] * {{ZD|KAN}} [[Dejan Jaković]] * {{ZD|SRB}} [[Vukašin Dević]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Trkulja]] * {{ZD|SRB}} [[Stefan Milošević]] * {{ZD|SRB}} [[Predrag Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Stefan Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Mirić]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Ahčin]] * {{ZD|SRB}} [[Vanja Vučićević]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Đuričković]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Vasiljević]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Urumov]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Pivaljević]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Lešnjak]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Kocić]] * {{ZD|MAK}} [[Darko Krsteski]] * {{ZD|RUM}} [[Sorin Vlaicu]] * {{ZD|BRA}} [[Jefferson da Silva Nascimento|Jeff Silva]] * {{ZD|BRA}} [[Guilherme Humberto da Silveira|Guiba]] * {{ZD|BRA}} [[José Gomes Fumaça|Fumaça]] * {{ZD|BRA}} [[Fábio Carleandro da Silva|Fábio Silva]] * {{ZD|BRA}} [[Josiesley Ferreira Rosa|Ferreira]] * {{ZD|SRB}} [[Ivica Milivojev]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Milić]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Radović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Punišić]] * {{ZD|SRB}} [[Ivan Ognjanov]] * {{ZD|SRB}} [[Josip Takač]] * {{ZD|SRB}} [[Lajčo Kujundžić]] * {{ZD|SRB}} [[Rade Mojović]] * {{ZD|CG}} [[Dragan Popović]] * {{ZD|CG}} [[Željko Perović]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Jokić]] * {{ZD|SRB}} [[Stefan Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Kljajić]] * {{ZD|SRB}} [[Saša Cilinšek]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Đorović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Vukmir]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Mališević]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Slović]] * {{ZD|SRB}} [[Ištvan Šorban]] * {{ZD|SRB}} [[Dimitrije Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Stojanović]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag Jovanović]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Stojković]] * {{ZD|SRB}} [[Danilo Mandić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Senić]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Rašić]] * {{ZD|SRB}} [[Mikloš Orsag|Miklós Ország]] * {{ZD|SRB}} [[Lenko Savić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Bogunović]] * {{ZD|SRB}} [[Miloš Brajović]] * {{ZD|CG}} [[Radosav Bulić]] * {{ZD|SRB}} [[Mirko Bunjevčević]] * {{ZD|Bosna i Hercegovina}} {{ZD|AUS}} [[Eli Babalj]] * {{ZD|SRB}} [[Vilson Caković]] * {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lečić]] * {{ZD|BIH}} [[Dušan "Duško" Lukić]] * {{ZD|SRB}} [[Ladislav Butković]] * {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Stefanović]] * {{ZD|SRB}} [[Svetozar Atanacković]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Mitić]] * {{ZD|SRB}} [[Dragiša Veljković]] * {{ZD|SRB}} [[Vojislav Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Pavle Radić]] * {{ZD|SRB}} [[Duško Suručić]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Mijatović]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Stanković]] * {{ZD|SRB}} [[Radojko Popadić]] * {{ZD|SRB}} [[Borisav Mitrović]] * {{ZD|SRB}} [[Momčilo Tasić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Babić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Vićić]] * {{ZD|SRB}} [[Milovan Mitić]] * {{ZD|SRB}} [[Vojislav Srdić]] * {{ZD|SRB}} [[Srboljub Marinković]] * {{ZD|SRB}} [[Zvonko Radić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Gajić]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Bainović]] * {{ZD|SRB}} [[Dragomir Diklić]] * {{ZD|SRB}} [[Jovan Hajduković]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag Savić]] * {{ZD|SRB}} [[Svetislav Milić]] * {{ZD|SRB}} [[Momčilo Stanić]] * {{ZD|BRA}} [[José Marcos Alves Luis|Zé Marcos]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]] * {{ZD|SRB}} [[Dragomir Šećerov]] * {{ZD|SRB}} [[Velimir Đorđević]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Miškov]] * {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Župac]] * {{ZD|SRB}} [[Svetislav Ivković]] * {{ZD|SRB}} [[Momčilo Ilić]] * {{ZD|SRB}} [[Mihajlo Dušanović]] * {{ZD|SRB}} [[Đorđe Mirković]] * {{ZD|SRB}} [[Nemanja Radulović]] * {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lazić]] * {{ZD|CG}} [[Nebojša Bandović]] * {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Zarić]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Stevanović]] * {{ZD|SRB}} [[Nikola Rašković]] * {{ZD|SRB}} [[Miodrag Radošević]] * {{ZD|SRB}} [[Boban Miladinov]] * {{ZD|SRB}} [[Jovica Raduka]] {{div col end}} <!-- potvrda statusa, jesu li dostojni biti u gornjem popisu *[[Nebojša Krupniković]] *[[Dragoslav Stepanović]] *{{ZD|SRB}} [[Jovan Aćimović]] *[[Dejan Petković]] *[[Ilija Ivić]] --> == Poznati treneri == {{div col|cols=4}} * {{flagicon|BIH}} {{flagicon|SRB}} Ljubomir "Ljupko" Petrović * {{flagicon|SRB}} Miljan Miljanić * {{flagicon|BIH}} {{flagicon|SRB}} Branko Stanković * {{flagicon|SRB}} Dragoslav Šekularac * {{flagicon|SRB}} Vladimir "Vladica" Popović * {{flagicon|SRB}} Branislav "Bane" Sekulić * {{flagicon|SRB}} Milorad "Miša" Pavić * {{flagicon|SRB}} Boško Ralić * {{flagicon|SRB}} Žarko Mihajlović * {{flagicon|SRB}} Svetislav Glišović * {{flagicon|SRB}} Ljubiša Broćić * {{flagicon|SRB}} Miljenko Mihić * {{flagicon|SRB}} Gojko Zec * {{flagicon|SRB}} Slavoljub Muslin * {{flagicon|BIH}} Dušan "Duško" Bajević * {{flagicon|ITA}} Walter Zenga * {{flagicon|ČEŠ}} Zdeněk Zeman * {{flagicon|SRB}} Milan Živadinović * {{flagicon|HRV}} Robert Prosinečki * {{flagicon|POR}} Ricardo Sá Pinto * {{flagicon|SRB}} Vladimir Petrović * {{flagicon|SRB}} Milovan Ćirić * {{flagicon|SRB}} Milovan Đorić * {{flagicon|CG}} Zoran Filipović * {{flagicon|SRB}} Miloljub Ostojić * {{flagicon|SRB}} Milovan Rajevac * {{flagicon|MAK}} Boško Gjurovski * {{flagicon|SRB}} Ratko Dostanić * {{flagicon|SRB}} Milorad Kosanović * {{flagicon|CG}} Vojin Lazarević * {{flagicon|SRB}} Aleksandar Janković * {{flagicon|SRB}} Aleksandar Kristić * {{flagicon|SRB}} {{flagicon|KIP}} Siniša Gogić * {{flagicon|MAK}} Čedomir Janevski * {{flagicon|SLO}} Slaviša Stojanović * {{flagicon|SRB}} Nenad Lalatović * {{flagicon|CG}} Miodrag Božović * {{flagicon|MAK}} Boško Gjurovski {{div col end}} == Uspjesi == * '''Kup europskih prvaka (1)''' **1991. * '''Interkontinentalni kup (1)''' **1991. * '''Državna prvenstva (24)''' ** Prvak [[Jugoslavija|FNRJ]]: *** 1951., 1953., 1956., 1957., 1959., 1960. ** Prvak [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]: *** 1964., 1968., 1969., 1970., 1973., 1977., 1980., 1981., 1984., 1988., 1990., 1991. ** Prvak okrnjene [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]: <!-- SFRJ bez HRV i SLO; ono nije bila više nikakva SFRJ, niti ikakva Jugoslavija, niti je bila "SiCG" --> *** 1992. ** Prvak Savezne Republike Jugoslavije: *** 1995., 2000., 2001. ** Prvak [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]: *** 2003/04., 2005/06. * '''Kupovi (20)''' ** Jugoslavenski kup: *** 1948., 1949., 1950., 1958., 1959., 1964., 1968., 1970., 1971., 1982., 1985., 1990. ** Kup SRJ: *** 1993., 1995., 1996., 1997., 1999., 2000., 2002. ** Kup [[Srbija i Crna Gora|SiCG]]: *** 2004.,2005 == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FK Crvena zvezda}} * [http://www.crvenazvezdafk.com/ Zvanični sajt] * [http://www.sd-crvenazvezda.net Zvanični sajt SD Crvena Zvezda] * [http://www.oaza.rs/sport/delije/index.php Zvanična prezentacija navijača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124024600/http://www.oaza.rs/sport/delije/index.php |date=2018-11-24 }} {{1.Jugoslavenska nogometna liga}} {{Srpska Super liga}} {{Pobjednici UEFA Lige prvaka}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Crvena zvezda| ]] [[Kategorija:Nastanci 1945.]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji]] [[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]] ii1h4f8i2akskf0syuj3xz5qsomax4x 1982. 0 23615 42647737 42576619 2026-06-28T19:52:31Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42647737 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{year dab|1982}} {{Godina u drugim kalendarima|1982}} __NOTOC__ Godina '''1982''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom kalendaru. <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1982''': <br /> [[1982#Januar/Siječanj|1]] • [[1982#Februar/Veljača|2]] • [[1982#Mart/Ožujak|3]] • [[1982#April/Travanj|4]] • [[1982#Maj/Svibanj|5]] • [[1982#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1982#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1982#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1982#Septembar/Rujan|9]] • [[1982#Oktobar/Listopad|10]] • [[1982#Novembar/Studeni|11]] • [[1982#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1982#Rođenja|Rođenja]] • [[1982#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Javier Pérez de Cuéllar (1982).jpg|mini|130px|left|[[Javier Pérez de Cuéllar]]]] * [[1. 1.]] - [[Javier Pérez de Cuéllar]] novi generalni sekretar UN (do 1991). * [[5. 1.]] - Kardinal [[Franjo Šeper]] sahranjen u zagrebačkoj katedrali. * [[6. 1.]] - Izvešteno da je na južnom Jadranu nađeno nešto nafte. * [[8. 1.|8]] - [[13. 1.]] - Arktičko vreme i mećave u Evropi, uključujući Jugoslaviju, 53 mrtvih na kontinentu. Najniža temperatura ikad u Ujedinjenom Kraljevstvu 10-tog, -27,2 C. * [[9. 1.]] - Nakon ranjavanja Srpkinje kod [[Peć]]i, "Politika" piše da su Srbi na Kosovu izloženi "fašističkom terorizmu". * [[13. 1.]] - 19. plenum CK SK Srbije - nakon zagrejane debate u decembru, rezolucijom se naglašava "jedinstvo i zajedništvo" Srbije i njenih pokrajina - "otvaranje srpskog pitanja"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-227.shtml The Serbian Question -- One of Yugoslavia's Major Internal Problems]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * 13. 1. - [[Milka Planinc]], predsjednica CK SK Hrvatske, predložena za predsjednicu [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (SIV). * 13. 1. - Air Florida Flight 90: u neuspelom poletanju sa aerodroma u Washingtonu DC, avion udara u most i pada u zaleđenu reku - strada 74 od 79 p. i č. p. + 4 na mostu. * [[14. 1.]] - [[Adil Çarçani]] novi titularni šef [[Narodna Republika Albanija|albanske]] vlade umesto eliminisanog [[Mehmet Šehu|Šehua]]. * [[15. 1.]] - Članak u "Komunistu" o opasnostima širenja "panislamskih ideja"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-106.shtml Yugoslav Officials Concerned About Pan-Islamic Nationalism]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, RFE Research</ref>. * januar - Peticija beogradskih intelektualaca skupštini Srbije povodom milicijskog uznemiravanja potpisnika peticije protiv ratnog stanja u Poljskoj. * [[januar]] - U [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] se izdaju pasoši koji vrede samo za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], kako bi se sprečili prebezi na zapad. * [[17. 1.]] - "Hladna nedelja" donosi rekordno niske temperature u mnogim gradovima SAD. * 17. 1. - Trojica kosovskih Albanaca, braća Bardhosh i Jusuf Gervalla i Zeka Kadri, ubijeni kod [[Untergruppenbach]]a u Zapadnoj Nemačkoj. (→ [[:sq:Atentati Gërvalla|sq]]) * [[21. 1.]] - Socijalistički savez Beogradskog univerziteta kritikuje studentske časopise "Vidici" i "Student" za "kriptografsko" značenje reči i zastupanje "terorističkih" teorija<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-193.shtml Some Yugoslav Party Quarters Concerned About the Student Press]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, RFE Research</ref>. * [[26. 1.]] - Nezaposlenost u Ujedinjenom Kraljevstvu premašila tri miliona, prvi put od '30-tih. * [[27. 1.]] - [[Salvadorski građanski rat]]: gerilci napali avio-bazu Ilopango i uništili dobar deo vazduhoplovstva. * [[28. 1.]] - Italijanska antiteroristička jedinica spasila američkog generala [[James L. Dozier|Jamesa L. Doziera]] od Crvenih brigada, posle 42 dana zatočenja. * [[31. 1.]] - [[7. 2.]] - Svetsko prvenstvo u skijanju ([[Schladming]], [[Austrija]]). Medalje osvojili [[Boris Strel]] (bronzana, [[veleslalom]]) i [[Bojan Križaj]] (srebrna, [[slalom]]). * koncem siječnja - Nadbiskup [[Franjo Kuharić]] odbija nazočiti novogodišnjem prijemu u Hrvatskom saboru (loši odnosi crkve i države). * [[30. 1.]] - Pronađen jedan od prvih kompjuterskih virusa, ''[[Elk Cloner]]'', namenjen sistemu Apple II. * januar-april? (ili mart-maj<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/01/28/Yugoslavia-prepares-for-major-leadership-reshuffle-after-Tit/1366381042000/ Yugoslavia prepares for major leadership reshuffle after Tit...]. upi.com Archives Jan. 28, 1982</ref>) - Izbori delegata na svim nivoima u SFRJ<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-311.shtml Yugoslavia's Elections]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. === Februar/Veljača === [[Datoteka:After Hama Massacre.jpg|mini|200px|[[Masakr u Hami (1982)|Masakr u Hami]], ruševine]] * [[1. 2.]] - Osnovana labava konfederacija [[Senegambija]] ([[Senegal]] + [[Gambija]]), trajala do [[1989]]. * 1. 2. - Rafinerija Rijeka prekinula rad zbog nestašice nafte (tokom meseca restrikcije struje u Beogradu i Zagrebu, takođe nestašica benzina). * [[2. 2.]] - [[Islamistička pobuna u Siriji]] — [[Masakr u Hami (1982)|Masakr u Hami]]: veliki broj mrtvih u konačnom obračunu vojske sa [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskim bratstvom]]. * [[3. 2.]] - U avionskoj nesreći u Džibutiju poginulo 29 pripadnika francuske [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. * [[7. 2.]] - [[Gvatemalski građanski rat]]: osnovan gerilski pokret [[Gvatemalsko nacionalno revolucionarno jedinstvo]] (legalna partija od 1998). * [[8. 2.]] - Turneja [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] "Od Čačka do Beograda – Ko preživi, pričaće": u Zagrebu u gužvi stradala jedna devojka; tri dana kasnije izbija afera zbog stihova "za ideale ginu budale" i "kreteni dižu bune i ginu"<ref name="RCHrono82">[http://www.riblja-corba.com/Pages/Hronologija/Hronologija82.html Riblja čorba - Hronologija 82]. riblja-corba.com</ref>. * [[10. 2.]] - [[Amnesty International]]: oštar porast broja ljudi zatvorenih zbog kritikovanja zvanične politike u SFRJ (prošle godine osuđeno preko 800 Albanaca, takođe i pravoslavni sveštenik zbog pevanja pesama)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/02/09/Amnesty-International-said-Wednesday-there-has-been-a-sharp/1823382078800/ Amnesty International said Wednesday there has been a sharp...]. upi.com Archives Feb. 9, 1982</ref>. * [[14. 2.]] - Nekoliko stotina navijača skandiralo "Kosovo republika" nakon košarkaške utakmice u Prištini, intervenisali organi bezbednosti. * [[februar]] - Otvoreno pismo nekih sveštenika [[SPC]] patrijarhu Germanu, u kojem se traži da Crkva prekine ćutanje i preduzme nešto da spreči "izumiranje srpskog naroda" na Kosovu. * [[15. 2.]] - Morska bušotina ''Ocean Ranger'' potonula blizu Newfoundlanda sa čitavom ekipom od 84 člana; u istoj oluji je potonuo i sovjetski kontejnerski brod ''Mekhanik Tarasov '' sa 32 od 37 članova posade. * [[16. 2.]] - Dvanaest procenata dece mlađe od tri godine u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] ima koncentraciju olova u krvi više nego duplo veću od dozvoljene, "najveće trovanje olovom u istoriji"<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/02/16/Worst-lead-poisoning-ever-uncovered-in-Yugoslavia/1726382683600/ Worst lead poisoning ever uncovered in Yugoslavia]. upi.com Archives Feb. 16, 1982</ref>. * [[22. 2.]] - [[Zapadna Sahara]] primljena u [[Organizacija afričkog jedinstva|Organizaciju afričkog jedinstva]] (danas [[Afrička unija|AU]]), zbog čega će Maroko napustiti organizaciju 1984 (vratiće se 2017). * [[23. 2.]] - MMF odobrio 700 miliona dolara Jugoslaviji (druga rata stand-by kredita od 2,2 milijarde iz februara 1981). * 23. 2. - Danski [[Grenland]] se sa 53% izjasnio protiv daljeg članstva u [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (povukao se 1985). * [[24. 2.]] - Osnovana kompanija ''[[Sun Microsystems]]'' (od 2010. deo ''[[Oracle Corporation]]''). * [[28. 2.]] - Osnovana softverska kompanija ''[[Adobe Systems]]''. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Maratonci trce pocasni krug.jpg|mini|200px|[[Maratonci trče počasni krug]]]] * [[1. 3.]] - Sovjetska sonda [[Venera 13]] se spustila na [[Venera (planeta)|tu planetu]] i poslala fotografije u boji. * [[3. 3.]] - U Londonu otvoren umjetnički [[Barbican Centre]]. * [[4. 3.]] - ''Texaco Yugoslavia Inc.'' i ''[[Agip]]'' objavili potpisivanje sporazuma sa Inom-Naftaplin za istraživanje u Jadranu. * [[5. 3.]] - U Nemačkoj prikazan film ''[[Fitzcarraldo]]''. * [[7. 3.]] - [[Mima Jaušovec]] osvojila teniski turnir Avon u Kaliforniji. * [[10. 3.]] - [[Sizigija]]: sve planete na istoj strani Sunca; katastrofe koje su pojedinci predviđali (npr. u knjizi ''The Jupiter Effect'') nisu se dogodile. * [[11. 3.]] - Rasturene demonstracije u [[priština|Prištini]], povodom godišnjice [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|nemira 1981]]. * 11. 3. - Komisija o ljudskim pravima UN izglasala poziv za međunarodnu istragu [[ratno stanje u Poljskoj|vojne represije u Poljskoj]] (prva akcija tog tela protiv neke komunističke zemlje), 19 glasova za, 13 protiv, među kojima i SFRJ, 10 uzdržanih. * [[14. 3.]] - Liberali pobeđuju na parlamentarnim izborima u [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Pablo Escobar]] je alternativni član Predstavničkog doma. * [[15. 3.]] - U [[Nikaragva|Nikaragvi]] uvedeno vanredno stanje nakon što su [[kontraši]] razneli dva mosta. * 15. 3. - Zoran Stojadinović, računovođa u jugoslovenskom konzulatu u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]], zatražio azil nakon što je optužen za proneveru 25.000$. * [[16. 3.]] - XXIV plenum CK SKJ - [[Stane Dolanc|Dolančev]] referat o domaćoj i stranoj situaciji, usvojen nacrt novog partijskog statuta. * 16. 3. - Svetska premijera filma ''[[Conan the Barbarian (film, 1982)|Conan the Barbarian]]'' u Madridu. * 16. 3. - Prikazana muzička komedija ''[[Victor/Victoria]]''. * [[19. 3.]] - Predigra [[Falklandski rat|Falklandskog rata]]: Argentinski "trgovci starim metalom" podigli zastavu na britanskoj [[Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich|Južnoj Georgiji]]. * [[20. 3.]] - [[Bojan Križaj]] odneo na [[Kranjska Gora|Kranjskoj Gori]] prvu pobedu u Svetskom kupu. * [[22. 3.|22]] - [[28. 3.]] - [[Iransko-irački rat]]: operacija Fath ol-Mobin ("Neporeciva pobeda"), Iranci povratili područje [[Dezful]]a i [[Šuški okrug|Šuša]]. * [[23. 3.]] - [[Gvatemala|Gvatemalski]] general [[Efraín Ríos Montt]] dolazi pučem na vlast (do 1983) - pokreće kampanju progona protiv disidenata i taktiku spržene zemlje protiv Maja sa desetinama hiljada mrtvih, biće mu suđeno za genocid 2012. * [[24. 3.]] - Vojni udar u [[Bangladeš]]u, general [[Hussain Muhammad Ershad]] će biti predsednik 1983-90. * 27. 3. - Ranjena dvojica Italijana koji su pokušali šverc gliserom kod Kopra (kafa, farmerke, svećice, kočione obloge, ledomat). * [[29. 3.]] - [[54. dodjela Oscara]]: najbolji film su ''[[Chariots of Fire]]'', ukupno četiri nagrade od sedam nominacija; "[[Crveni (film)|Crveni]]" tri nagrade od 12 nominacija. * 29. 3. - Podmetnuta bomba u francuski voz ''Le Capitole'' između Pariza i Tuluza, 5 mrtvih, pripisuje se [[Ilich Ramírez Sánchez|Karlosu]]. * [[31. 3.]] - Izvešteno da je 1.700 Albanaca zatvoreno ili oglobljeno zbog antijugoslovenskih aktivnosti prošle godine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/03/31/A-government-report-said-more-than-1700-ethnic-Albanian/4398386398800/ A government report said more than 1,700 ethnic Albanian...]. upi.com Archives March 31, 1982</ref>. * mart-april - Kontroverza [[Vladimir Dedijer|Dedijer]]-[[Vladimir Bakarić|Bakarić]] oko Dedijerovih Novih priloga za biografiju Josipa Broza Tita, istoričar preti da će tužiti [[Kosta Nađ|Kostu Nađa]], [[Ivica Račan|Ivicu Račana]] pa i samog Bakarića<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-22.shtml Dedijer-Bakaric Controversy over Tito's Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062553/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-22.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, RFE Research</ref>. === April/Travanj === [[Datoteka:ZXSpectrum48k.jpg|thumb|200px|[[ZX Spectrum]]]] * [[2. 4.]] - [[Falklandski rat]]: [[Argentina|Argentinske]] vojne snage iskrcale se na [[Falklandi|Falklande]] (Malvine), britansku koloniju u Južnom Pacifiku, koju su čuvala 84 britanska marinca; sutradan invazija i na [[Južna Georgija i otočje Sandwich|Južnu Georgiju]]. * [[4. 4.]] - Sovjetski ino. ministar [[Andrej Gromiko]] stigao u posetu Jugoslaviji. * [[9. 4.]] - "Rezime mišljenja..." Veća republika i pokrajina SFRJ - pogoršanje ekonomske situacije rezultat pogrešne razvojne politike u poslednjih 10 godina ("zatvaranje prema svetskoj privredi i enormno širenje potrošnje... u svim oblastima"). * [[10. 4.]] - Sirija, saveznik Irana, zatvorila [[naftovod Kirkuk-Banijas]]<ref name="Lawson1996">{{cite book|author=Fred Haley Lawson|title=Why Syria Goes to War: Thirty Years of Confrontation|url=https://books.google.com/books?id=OHEXcM2hKN0C&pg=PA99|year=1996|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-2373-2|pages=99–}}</ref> kojim je izvožena iračka nafta - manjak u budžetu će nadoknađivati arapske zalivske države. * [[13. 4.]] - Predsedništvo SFRJ proklamovalo novi Zakon o opštenarodnoj odbrani. * april - Apel za zaštitu srpskog naroda i njihovih svetih spomenika na Kosovu - pismo 21 sveštenika, monaha i monahinje (među kojima i [[Atanasije Jevtić]], [[Amfilohije Radović]] i [[Irinej Bulović]]). * [[17. 4.]] - "Patriran" ustav [[Kanada|Kanade]] (tj. njen parlament umesto britanskog može donositi amandmane na njega), čime je ona stekla punu političku nezavisnost. * [[22. 4.]] - Poslednje obraćanje [[Veselin Đuranović|Veselina Đuranovića]], predsednika SIV-a, Skupštini: problem otplate inostranih kredita je najvažniji (4,5 milijarde dolara glavnice i kamate). * 22. ili 24. 4. - [[Stjepan Đureković]] emigrirao u Njemačku. * [[23. 4.]] - U Britaniji pušten u prodaju [[ZX Spectrum]]. * [[24. 4.]] - [[Pjesma Eurovizije 1982.|Pjesma Eurovizije]]: pobjedila njemačka pjevačica ''Nicole'', jugoslovenska "[[Aska (grupa)|Aska]]" 14. * [[25. 4.]] - [[Izrael]] završava povlačenje sa [[Sinaj]]a u skladu sa Egipatsko-izraelskim mirovnim ugovorom iz 1979., pre dva dana je uz nešto otpora evakuisano jevrejsko naselje [[Yamit]] na Sinaju, jugozapadno od Gaze. * 25. 4. - Operacija Paraquet: Britanci povratili Južnu Georgiju. * [[26. 4.]] - CAAC Flight 3303: avion udario u planinu pre sletanja kod mesta Yangshuo u Kini, 112 mrtvih. * [[29. 4.]] - [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] odobrio predloženi sastav SIV-a Milke Planinc (predsednica CK SK Hrvatske, smatra se "liberalnom" u ekonomiji). * april (avgust?) - "Krajgerova komisija" predala svoj izveštaj (''Dugoročni program ekonomske stabilizacije''). === Maj/Svibanj === * 30. 4./[[1. 5.]] - Prva od operacija Black Buck: britanski bombarderi [[Avro Vulcan]] sa [[Otok Ascension|otoka Ascension]] gađaju aerodrom Port Stanley na Falklandima (12.600&nbsp;km u oba pravca). * [[2. 5.]] - Potopljena argentinska laka krstarica ''[[ARA General Belgrano (C-4)|General Belgrano]]'', 323 mrtvih. * [[4. 5.]] - Britanski razarač ''[[HMS Sheffield (D80)|HMS Sheffield]]'' pogođen raketom Exocet, tone šest dana kasnije, 20 mrtvih. * [[6. 5.]] - Osnovan Pozorišni muzej Vojvodine. * [[8. 5.]] - Vozač F1 [[Gilles Villeneuve]] poginuo na kvalifikacijama u Belgiji. [[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|mini|140px|[[Petar Stambolić]]]] * [[12. 5.]] - Dve eksplozije [[metan]]a u jami Raspotočje [[Zenica|zeničkog]] rudnika uglja - poginulo 39 rudara iz treće smene. * 12. 5. - SIV je pod pritiskom MMF da garantira za strane kredite i plaćanja – Zakon o upotrebi i raspolaganju čvrste valute bi značio centralizaciju deviza u SFRJ; trebao bi smanjiti skoro neogranično raspolanje OOUR-a nad devizama. Protive se Hrvatska (turizam i gastarbajteri su uglavnom hrvatski), Slovenija (zakon se "protivi temeljima sistema"), Vojvodina (zbog centralizacije). Umesto zakona je uvedena uredba sa delimičnom centralizacijom na jednu godinu.<ref>Jović 2003, 239-40</ref> * 12. 5. - Ekstremno desni španjolski svećenik pokušao ubosti papu bajonetom u Fatimi. * 14/15. 5. - Napad na Pebble Island: britanski komandosi uništili 11 argentinskih aviona na severozapadu otočja. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu]]: [[Petar Stambolić]] umesto [[Sergej Krajger|Sergeja Krajgera]]. * 15. 5. - Prva sednica nove Savezne skupštine SFRJ, novi predsednik [[Raif Dizdarević]]. * 15. 5. - [[Nikola Ljubičić]], dugogodišnji savezni sekretar za narodnu odbranu, novi je predsednik predsedništva SR Srbije (do 1984). [[Datoteka:Milka Planinc.jpg|mini|200px|[[Milka Planinc]]]] * [[16. 5.]] - [[Milka Planinc]] izabrana za predsjednicu [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] - prva i jedina žena na takvom položaju u socijalističkom svetu. Ostali važniji položaji: odbrana admiral [[Branko Mamula]], unutrašnji poslovi [[Stane Dolanc]], inostrani poslovi [[Lazar Mojsov]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-324.shtml Yugoslavia's New Federal Government Formed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062623/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-324.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. ** Sve vlade 1980-tih su bile u gubitničkom sukobu sa partijskim, ideološkim, monopolom; ideolozi su ostali verni "kardeljizmu" a pragmatisti, usled ekonomske realnosti, pokušavaju naći alternative.<ref>Jović 2003, 233</ref> * maj - U [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] osnovan Odbor za zaštitu umetničkog stvaralaštva - ubrzo postaje simbol otpora protiv režima.<ref>Jović 2003, 337</ref> * [[16. 5.]] - [[Rat u Avganistanu (sovjetska invazija)|Rat u Avganistanu]]: Sovjeti započinju petu [[Pandžširske ofenzive|Pandžširsku ofenzivu]], većina mudžahedina izbegla hvatanje. * [[21. 5.]] - [[Constantin Dăscălescu]] novi predsednik [[Socijalistička Republika Rumunija|rumunske]] vlade (do 1989) - u zemlji je kriza, racionišu se hleb i brašno, teškoće u otplati dugova zapadnim bankama. * [[21. 5.|21.]] - [[25. 5.]] - Operacija Sutton - britansko iskrcavanje i Bitka u zalivu San Carlos između argentinskih i britanskih aviona i brodova, Britanci su uprkos velikim gubicima (razarač ''Coventry'' i dve fregate), osigurali mostobran. * [[22. 5.]] - Ranija Međuvladina pomorska konsultativna organizacija postaje [[Međunarodna pomorska organizacija]], sedište u Londonu. * [[23. 5.]] - Ušao u saobraćaj voz "Bosna ekspres". [[Datoteka:2000 IRR 1982 Front.jpg|mini|250px|[[Oslobađanje Horamšahera]]]] * [[24. 5.]] - [[Iransko-irački rat]]: iranska operacija Beit-ol-Moqaddas okončana [[oslobađanje Horamšahera|oslobođenjem Horamšahera]], Iračani su izbačeni iz [[Horamšaher|grada]] i južnog Irana. * [[26. 5.]] - Grčki premijer [[Andreas Papandreu]] u trodnevnoj poseti Jugoslaviji. * [[28. 5.]] - Prva poseta vladajućeg pape Velikoj Britaniji. * 29. 5.? - U Ljubljani je izašao prvi broj "[[Nova revija|Nove revije]]", prvog tamošnjeg nezavisnog časopisa od ukidanja "Perspektiva" 1964.<ref>"Prvi broj već rasprodat", Borba, 3. jun 1982, str. 9</ref> * [[29. 5.]] - "Sovjetskaja Rosija" kritikuje predstavu beogradskog Narodnog pozorišta "Lenjin, Staljin, Trocki", nazivajući je uvredljivom i štetnom za odnose dve zemlje. * [[30. 5.]] - [[Španija]] postaje 16. članica [[NATO]]-a (prvo proširenje od ulaska SR Nemačke 1955). * [[31. 5.]] - [[Oružani konflikt u Peruu]]: [[Revolucionarni pokret Tupac Amaru]] opljačkao jednu banku, što je njihova prva akcija. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Stupila na snagu [[Bernska konvencija (1979)|Bernska konvencija]] o očuvanju evropskog divljeg sveta i staništa. * [[2. 6.]] - U selu Samodreža kod [[Vučitrn]]a Albanac Ferat Muja ubio [[Danilo Milinčić|Danila Milinčića]] i ranio njegovu majku - porodica Milinčić nekoliko dana kasnije napušta Kosovo (ilustracija problema iseljavanja Srba sa Kosova). * 2. 6. - Zemljotres od 5,2 po Rihteru kod [[Blaževo|Blaževa]] na Kopaoniku, manja materijalna šteta. * [[3. 6.]] - Izraelski ambasador Šlomo Argov je teško ranjen u Londonu - mada su počinioci iz [[Abu Nidalova organizacija|Abu Nidalove organizacije]], protivne [[PLO]]-u, Izraelu je ovo povod za invaziju Libana. * [[4. 6.]] - Prikazani filmovi ''[[Star Trek II: The Wrath of Khan]]'' i ''[[Poltergeist (film, 1982)|Poltergeist]]''. * [[6. 6.]] - [[Libanonski rat 1982.|Libanonski rat]], izraelska Operacija Mir za Galileju: trupe predvođene ministrom [[Ariel Sharon|Sharonom]] ulaze u južni [[Liban]] protiv PLO i Sirijaca, Savet bezbednosti zahteva povlačenje. Izraelci istog dana zauzimaju stari [[zamak Beaufort]] na istaknutoj poziciji. * [[7. 6.]] - [[Hissène Habré]] sa svojim Snagama severne armije zauzima [[N'Djamena|N'Djamenu]] i postaje predsednik [[Čad]]a (do 1990), vlada uz pomoć tajne policije i torture. * [[8. 6.]] - Ronald Reagan je prvi američki predsednik koji se obraća britanskom parlamentu. * 8. 6. - Argentinski vazdušni napadi u Bluff Cove: među ostalim, pogođen britanski logistički brod za iskrcavanje ''Sir Galahad'', 48 mrtvih. * 8. 6. - VASP Flight 168: avion udario u planinu pre sletanja u [[Fortaleza|Fortalezu]], Brazil, 137 mrtvih. * [[9. 6.]] - Operacija Mole Cricket 19: izraelski avioni uništili sirijske rakete zemlja-vazduh u dolini Beka i oborili najmanje 82 sirijska aviona, u najvećoj vazdušnoj bici od Korejskog rata. * [[10. 6.]] - Kanadski premijer [[Pierre Trudeau]] stigao u posetu Jugoslaviji. * 10. 6. - Salvadorska vojska u operaciji čišćenja u provinciji Chalatenango, stotine mrtvih. * [[11. 6.]] - Film ''[[E.T.: The Extra-Terrestrial]]'' prikazan u SAD, sledećih 11 godina drži rekord filma s najvećim prihodom. * [[12. 6.]] - U New Yorku se okupilo 750.000 demonstranata protiv nuklearnog oružja. * [[13. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Španiji se održava [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.]] - pobeđuje Italija, Jugoslavija nije prošla u drugi krug. * [[13. 6.]] - [[Fahd]] postaje [[kralj Saudi Arabije]] nakon smrti brata Halida (do 2005). [[Datoteka:2nd Battalion Parachute Regiment POW guarding 1982.jpg|mini|240px|[[Falklandski rat]]]] * [[14. 6.]] - Formalnom argentinskom predajom završen [[Falklandski rat]]; argentinski vojni diktator [[Leopoldo Galtieri]] daje ostavku dva dana kasnije. * 14. 6. - Izraelci sa saveznicima započinju [[Opsada Bejruta|Opsadu Bejruta]] (do 21. avgusta), usmerenu pre sveg protiv PLO-a - grad je granatiran i bombardovan. * [[jun]] - SFRJ: izložen antiinflacioni program ("Dugoročni program ekonomske stabilizacije"). * jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Dinamo (Zg); u Kup UEFA idu Hajduk i Sarajevo; Crvena zvezda u Kup pobednika kupova. * [[18. 6.]] - SAD uvode embargo na izvoz tehnologije u SSSR, evropski saveznici se neće pridružiti. * [[19. 6.]] - [[Roberto Calvi]], "Božji bankar", pronađen obešen ispod mosta ''Blackfriars'' u [[London]]u; njegova sekretarica Graziella Corrocher je preksinoć navodno izvršila samoubistvo u Milanu. * [[20. 6.]] - Sadam Husein predlaže mir sa Iranom, Homeini odgovara da će rat trajati dok se u Iraku ne uspostavi nova vlada. Ove godine u Iranu je osnovano [[Islamsko vrhovno vijeće Iraka|Vrhovno vijeće islamske revolucije u Iraku]]. * [[21. 6.]] - Rođen [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princ William]], drugi po redu naslednik britanskog prestola. * [[22. 6.]] - U Kuala Lumpuru formirana [[Koaliciona vlada demokratske Kampućije]] na čelu sa [[Son Sann]]om, koalicija [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] i princa [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]] - međunarodno priznata vlada, protiv provijetnamskog režima u zemlji. * [[24. 6.]] - [[British Airways Flight 9]] uleteo u oblak vulkanskog pepela iznad [[Indonezija|Indonezije]], privremeno se ugasila sva 4 motora. * [[25. 6.]] - Prikazani filmovi ''[[Blade Runner]]'' i ''[[The Thing (film, 1982)|The Thing]]''. * [[26.6.|26]] - [[29. 6.]] - XII kongres [[SKJ]], prvi posle [[Tito]]ve smrti: ** u žiži ekonomski problemi (inflacija, niska produktivnost, nezaposlenost, prezaduženost) i podele u zemlji). ** Rade Končar, sin [[Rade Končar|narodnog heroja]], privukao pažnju govorom kritičkim prema sistemu<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-145.shtml Yugoslavia: Struggle over Party Unity Sharpens]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. Predložio je amandman prema kome bi bile ojačane horizontalne veze u partiji a ne samo teritorijalne.<ref>Jović 2003, 302</ref> ** [[Mitja Ribičič]] na čelu partije nakon [[Dušan Dragosavac|Dušana Dragosavca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-261.shtml The Aftermath of the Yugoslav Party Congress]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. ** Na prvom glasanju za izbor u predsedništvo CK, srpski predstavnik [[Draža Marković]] neočekivano nije dobio dvotrećinsku većinu, što je izazvalo negodovanje srpske delegacije;<ref>{{Cite web |title=''The Twilight Years of Serbian Communism'' by Slavoljub Ðukic (Bosnia Report) |url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3033&reportid=169 |access-date=2010-06-01 |archive-date=2006-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060907225002/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3033&reportid=169 |dead-url=yes }}</ref> Marković je nepopularan jer ga smatraju "tvrdim" povodom autonomije Kosova, a popularniji [[Miloš Minić]] je predložen samo za člana CK; [[Petar Stambolić]] optužuje druge za "veliku zaveru protiv Srbije"; Marković ipak izabran nakon pretnje predstavnika Srbije da će dati ostavke u CK; Minićeva karijera praktički završena jer "ne razume kosovsko pitanje"; bio je to prvi izravni konflikt između "branitelja" i "reformatora" Ustava iz 1974.<ref>Jović 2003, 302-9</ref> ** Sa prvim posttitovskim CK SKJ drastično se smanjio uticaj partizana na politiku.<ref>Jović 2003, 326</ref> * [[29. 6.]] - U Ženevi predstavljen Reganov predlog za smanjenje naoružanja - [[Ugovor o redukciji strateškog naoružanja]] (START I) potpisan 1991. * [[30. 6.]] - Šestorica hrvatskih terorista osuđeni u New Yorku na 20-40 godina za ubistva, paljevinu, podmetanje bombe i iznudu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/06/30/Six-Croatian-terrorists-convicted-of-a-racketeering-charges-involving/4061394257600/ Six Croatian terrorists convicted of a racketeering charges involving...]. upi.com Archives June 30, 1982</ref>. * 30. 6. - U SAD istekao rok za ratifikaciju [[Amandman o jednakim pravima|Amandmana o jednakim pravima]] žena (''Equal Rights Amendment'' - ERA), ratifikovalo ga je 35 država od potrebnih 38. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:BGM-109G Gryphon - ID DF-SC-83-01378.JPEG|160px|mini|Probno lansiranje BGM-109G Gryphon]] * [[1. 7.]] - U britanskoj bazi [[RAF Greenham Common]] je aktiviran američki 501. taktički raketni wing, koji upravlja krstarećim raketama [[Tomahawk (projektil)|Tomahawk]] BGM-109G Gryphon sa nuklearnom glavom. * 1. 7. - [[Reynaldo Bignone]] novi [[Proces nacionalne reorganizacije|vojni diktator]] u Argentini (do 1983). * [[2. 7.]] - [[Larry Walters]] iz Kalifornije poleteo u stolici sa prikačenim balonima do 4900 m visine. * [[2.7.|2]] - [[4. 7.]] - Konferencija u [[Tirana|Tirani]] ističe "[[iliri|ilirsko]]-[[albanci|albanski]]" kontinuitet i "autohtonost Albanaca na njihovim istorijskim teritorijama", pod kojima se smatraju i delovi Jugoslavije i Grčke. [[Datoteka:Petrova Gora Monument.pdf|mini|100px|Spomenik na Petrovoj gori]] * [[4. 7.]] - Otvoren [[Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna]] na Petrovoj gori. * 4. 7. - Libanska falanga otela u Bejrutu trojicu iranskih diplomata i jednog novinara, njihova dalja sudbina je nepoznata. * [[9. 7.]] - Miting solidarnosti sa borbom palestinskog naroda na beogradskom Trgu Marksa i Engelsa<ref name="RCHrono82" />; šestoro (sedmoro?<ref>[http://www.magazin-tabloid.com/srp/clanak.php?br=145&clanak=11 Boris psiholog, seksolog, disident, beskućnik...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130115014757/http://www.magazin-tabloid.com/srp/clanak.php?br=145&clanak=11 |date=2013-01-15 }}, list Tabloid</ref>) studenata razvilo plakat poljske Solidarnosti - milicija ih uhapsila (osuđeni na 60 dana zatvora). * 9. 7. - Izvesni Michael Fagan ušao u spavaću sobu britanske kraljice Elizabete. * 9. 7. - Pan Am Flight 759: avion pao u [[Kenner, Louisiana]], 153 mrtvih od čega osam na zemlji, poginulo i dvoje Jugoslovena. * 9. 7. - Prikazana sci-fi akcija ''[[Tron (film)|Tron]]''. * [[10. 7.]] - Slučaj Kalinka Bamberski: 14-godišnja Francuskinja nađena mrtva u kući svog nemačkog očuha - publicitet i osvetnička pravda traju do 2014. * [[11. 7.]] - Finale Svetskog kupa: Italija - Zapadna Nemačka 3:1. * [[13. 7.]] - [[1. 8.]] - Operacija Ramadan: iranska ofanziva na Irak u blizini Basre, velike bitke sa upotrebom ljudskih talasa ne donose veliku promenu na terenu. * [[15. 7.]] - Generalni sekretar UN Javier Perez de Cuellar stigao u četvorodnevnu posetu SFRJ tokom evropske turneje. * [[16. 7.]] - [[George Shultz]] imenovan za državnog sekretara SAD, umesto [[Alexander Haig|Haiga]] (do 1989). * 16. 7. - Milicija i zapadnonemački specijalci oslobodili u Crnoj Gori četvoro otete dece, po dvoje jugoslovenske i američke, i uhapsili kidnapera, iračkog bizismena <ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/07/20/An-Iraqi-businessman-was-arrested-on-charges-he-kidnapped/9274395985600/ An Iraqi businessman was arrested on charges he kidnapped...]. upi.com Archives July 20, 1982</ref>. * [[18. 7.]] - Masakr u Plan de Sánchez, Gvatemala: vojska ubila 250 ljudi u majanskom selu. * [[20. 7.]] - Privremena IRA detonirala dve bombe u Londonu, poginulo 11 vojnika i sedam konja. * [[21. 7.|21]] - [[30. 7.]] - 29. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] nije dodijeljena<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/29-pulski-filmski-festival/ 29. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Jake kiše i klizišta u [[Nagasaki]]ju, 299 mrtvih. * 23. 7. - Na snimanju ''[[Twilight Zone: The Movie]]'' poginuo glumac [[Vic Morrow]] i dvoje dece glumaca. * [[30. 7.]] - Prilikom protesta zbog hapšenja studenata 9. jula uhapšen [[Boris Tadić]], budući predsednik Srbije (osuđen na 25 dana zatvora). * 30. 7. - SIV objavio šestomesečno zamrzavanje cena roba i usluga i prodaje na kredit (mera protiv inflacije, gorivo je izuzetak). * [[31. 7.]] - Autobus udario u automobile kod mesta [[Beaune]] u Francuskoj, dolazi do požara - 53 mrtvih, od čega 46 dece. * ljeto - [[SR Hrvatska]] je pred bankrotom, ima najveće teškoće u otplati kredita, uzimanih za investicijski val '70-tih. Plaćeni su direktno iz saveznog budžeta, što potiče inflaciju. Ovo slabi političku poziciju republike i potiče "Hrvatsku šutnju".<ref>Jović 2003, 238-9</ref> === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Commodore-64-Computer-FL.png|thumb|200px|[[Commodore 64]]]] * [[1. 8.]] - Pokušaj vojnog udara protiv [[Kenija|kenijskog]] predsednika [[Daniel arap Moi]]ja. * [[6. 8.]] - FSJ odbio sa 9:7 glasova dozvolu petorici igrača da igraju u inostranstvu, jer nisu navršili 28 godina - [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petrović]], [[Dušan Savić]] i [[Safet Sušić]] su već potpisali ugovore<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/08/06/The-Yugoslav-soccer-association-Friday-turned-down-formal-requests/8579397454400/ The Yugoslav soccer association Friday turned down formal requests...]. upi.com Archives Aug. 6, 1982</ref>. * [[7. 8.]] - [[Sony]] lansirao video format [[Betacam]] koji postaje profesionalni standard. * [[9. 8.]] - Organizacija Abu Nidal napala jevrejski restoran ''Jo Goldenberg'' u Parizu, 6 mrtvih. * [[12. 8.]] - [[Meksiko]] objavljuje da nije u stanju otplaćivati dugove, počinje [[Latinoamerička dužnička kriza]]. * [[avgust]] - Polemika u magazinu "Danas" sarajevskih profesora [[Fuad Muhić|Fuada Muhića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]: prvi poriče rast "panislamskog nacionalizma", drugi tvrdi da je cilj muslimanskog nacionalizma dominacija nad BiH<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-209.shtml Danger of Pan-Islamism in Yugoslavia?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * [[avgust]] - Na tržište SAD pušten [[Commodore 64]], cena $595 (ekvivalent 1.560 dolara 2019). * avgust - [[Urengoj-Pomari-Užgorodski gasovod]] (Transsibirski): SAD uvode sankcije evropskim firmama koje su poslale opremu za gradnju sovjetskog gasovoda, ali povučene su u novembru. * [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Svetsko košarkaško prvenstvo u Kolumbiji, SSSR 1, Jugoslavija 3; [[Dragan Kićanović]] u timu prvenstva * [[21. 8.]] - Kralj [[Svazilend]]a [[Sobhuza II]] umro posle 82 godine vladavine, naslediće ga sin [[Mswati III]]. * 21. 8. i 25. 8. - [[Libanski građanski rat]], kraj [[opsada Bejruta|opsade Bejruta]]: francuski vojnici i američki marinci stižu u [[Bejrut]] radi nadgledanja povlačenja [[PLO]]-a. Grad je dosta razoren, procenjuje se da je stradalo 4 - 5.000 civila. [[Datoteka:Bachir in the Street.jpg|mini|250px|[[Bachir Gemayel]]]] * [[23. 8.]] - [[Bachir Gemayel]] iz Falange izabran za predsednika Libana (protivnik Sirije i PLO, u savezu sa Izraelom). * avgust-septembar - Sovjetska šesta [[Pandžširske ofenzive|Pandžširska ofenziva]] protiv mobilnih mudžahedinskih jedinica ali i civila. * [[29. 8.]] - Sintetiziran element [[meitnerij]], broj 109. * [[30. 8.]] - [[Jaser Arafat]] i PLO odlaze iz Bejruta u Tunis. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Italijanski general [[Carlo Alberto Dalla Chiesa]] ubijen u mafijaškoj zasedi. * 13. 9. - [[Masakr u Padkhwab-e-Shani]]: [[Crvena armija|sovjetski vojnici]] i afganistanski komunisti ubijaju 105 Afganistanaca u raciji, a dio guše bacanjem praha u podzemni kanal u kojem su se sakrila djeca i starci.<ref>{{cite web|last=[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]| year=19.2. 1985| author=Felix Ermacora| url=http://www.refworld.org/publisher,UNCHR,,,482994662,0.html| title=Report on the situation of human rights in Afghanistan / prepared by the Special Rapporteur, Felix Ermacora, in accordance with Commission on Human Rights resolution 1984/55| page=30-31}}</ref> * [[14. 9.]] - [[Liban]]ski predsednik [[Bachir Gemayel]] ubijen u eksploziji bombe u sedištu [[Kataib]]a (Falange), poginulo još 26 osoba. * 14. 9. - Kneginja [[Monako|Monaka]] i bivša glumica [[Grace Kelly]] umire dan nakon fatalne saobraćajne nesreće. * [[15. 9.]] - Jalovina rudnika olova i cinka Sase probila branu, poplavila kuće i izlila se u Drinu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/09/16/Foreign-News-Briefs/9739400996800/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Sept. 16, 1982</ref>. * 15. 9. - Član albanskog politbiroa [[Ramiz Alia]] poziva Albance u Jugoslaviji da nastave "nacionalni otpor". * [[17. 9.]] - Raspala se koalicija [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokrata]] i liberala u Nemačkoj, [[Helmut Schmidt]] nastavlja s manjinskom vladom a liberali se približavaju demohrišćanima. [[Datoteka:SabraShatilaMemorial.jpg|mini|240px|Spomenik [[Masakr u Sabri i Šatili|Masakru u Sabri i Šatili]]]] * [[18. 9.]] - [[Masakr u Sabri i Šatili]] - libanska hrišćanska milicija iz osvete ubila hiljade [[Palestinci|Palestinaca]] u izbegličkim logorima kod [[Bejrut]]a. * 18 - 26. 9. - Svetsko prvenstvo u dizanju tegova se održava u Ljubljani. * [[19. 9.]] - [[Scott Fahlman]] prvi put upotrebio [[emotikon]]e na [[BBS]]-u. * [[22. 9.]] - Britanska premijerka [[Margaret Thatcher]] u poseti NR Kini, razgovara se o [[Hong Kong]]u. * [[23. 9.]] - [[Amine Gemayel]], Baširov brat, izabran za predsednika [[Liban]]a (do 1988). * [[24. 9.]] - "Operacija u Wimpyju": izraelski oficir ubijen i dvojica vojnika ranjena u bejrutskom kafiću, početak otpora protiv Izraelaca u tom gradu. * 24/[[25. 9.]] - ''[[Banda Mustafaj]]'': četvoročlana grupa albanskih emigranata stigla na jadransku obalu s ciljem da ubije [[Enver Hodža|Envera Hodžu]], ali su ubijeni ili uhvaćeni. * [[25. 9.]] - Protesti 400.000 ljudi u Izraelu zbog događaja u Sabri i Šatili, traži se ostavka premijera [[Menachem Begin|Begina]]. * [[26. 9.]] - U [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] se sudarila dva ili tri teretna voza, zapalilo se deset cisterni s naftom, 1 poginuo. * [[30. 9.]] - Sedmoro ljudi umire u Čikagu nakon što je u kapsule analgetika ubačen kalijum cijanid. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Helmut Kohl.jpg|thumb|200px|[[Helmut Kohl]], kancelar SR Nemačke 1982-98]] * [[1. 10.]] - Nakon što je Schmidtu izglasano nepoverenje, [[Helmut Kohl]] (CDU) novi je nemački kancelar (do [[1998]]). * 1. 10. - Sony CDP-101 je prvi komercijalni [[CD uređaj]] na svetu (oko $730), pušteni u prodaju i prvi komercijalni diskovi. * 1. 10. - U [[Walt Disney World]]u na Floridi otvoren tematski park [[Epcot|EPCOT Center]]. * 1 - [[7. 10.]] - Operacija Muslim ibn Aqil: Iranci zauzeli 150 kv.km kod iračkog grada Mandalija. * [[8. 10.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] zabranjen sindikat "[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]]" (suspendovan prošlog decembra). * 8. 10. - [[Olof Palme]] ponovo švedski premijer (do 1986). * [[10. 10.]] - Premijera predstave "Golubnjača" [[Jovan Radulović|Jovana Radulovića]] u novosadskom SNP - zabranjena u decembru pod optužbom za srpski nacionalizam, što izaziva veliku raspravu; daje se u beogradskom SKC. * 10. 10. - Povratak civilne vlasti u Boliviji, [[Hernán Siles Zuazo]] po drugi put predsednik, dve godine nakon što je izabran - ostaje do 1985, u zemlji je hiperinflacija. * 10. 10. - Kanonizovan [[Maximilian Kolbe]]. * [[11. 10.]] - Brod ''[[Mary Rose]]'', potonuo [[1545]], izvučen na površinu. * [[15. 10.]] - Usvojene radikalne mere štednje u SFRJ usled nestašice energije i 20 milijardi dolara duga: za putovanje u inostranstvo potrebno položiti depozit od 5000 dinara (oko 100 dolara) za godinu dana; ograničenje potrošnje električne energije i goriva, veličine hleba, temperature u stanovima (stupa na snagu 20.10.)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-59.shtml "Radical Measures" Adopted in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. * [[17. 10.]] - SIV ograničava količinu novca koja se može izneti iz zemlje ("crna nedelja" za trgovinu u [[Trst]]u). Zakonom o depozitu se želi da se devize stečene švercom legaliziraju i stave u banke i da se manje putuje u inozemstvo - građani su ga ubrzo zaobišli pa je ukinut.<ref>Jović 2003, 229</ref> * [[19. 10.]] - Finansijer [[John DeLorean]] uhapšen kada ga je FBI naveo na trgovinu kokainom - oslobođen 1984. * [[20. 10.]] - SFRJ: benzin i dizel se od sada dobijaju na bonove (40 litara mesečno za automobile). * 20. 10. - Crvena Zvezda - Barselona 2:4, [[Maradona]] dao dva gola, jedan lepim lob udarcem. * 20. 10. - Katastrofa na Lenjinovom stadionu (danas [[stadion Lužnjiki|Lužnjiki]]) u Moskvi - u stisci poginulo 66 osoba na utakmici Spartak-Haarlem. [[Datoteka:Pljevlja Power station.JPG|mini|Termoelektrana Pljevlja (foto 2006)]] * [[21. 10.]] - Prva sinhronizacija [[Termoelektrana Pljevlja|Termoelektrane Pljevlja]] (probni rad, zvanično puštena u rad 20. novembra 1983<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19831121|page:1 "Borba", 21. nov. 1983]</ref>): dimnjak je visok 250 m, počevši od 760 mnv. * [[21.10.|21]] - [[23. 10.]] - U [[Zagreb]]u održan VI Svetski kup u gimnastici. Dominira Kinez [[Li Ning]] sa osvojenih 6 od 7 zlatnih medalja (na otvaranju pekinških [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskih igara]] 2008. on će zapaliti olimpijsku vatru). * [[22. 10.]] - Devalvacija dinara 20%, sa 52,1 na 63,1 za američki dolar (želi se uvećati izvoz). * 22. 10. - Prikazan film ''[[First Blood]]'', prvi iz serijala o [[Rambo]]u. * 23-24. 10. - Incident sa ustaškim pesmama i fizičkim sukobom u zagrebačkom studentskom domu na Lašćini.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19821208|page:5 "Borba", 8. dec. 1982, str. 5]</ref> * [[28. 10.]] - Socijalisti [[Felipe González|Felipea Gonzáleza]] pobedili na izborima u [[Španija|Španiji]]. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Jedna [[Honda Accord]] je prvi japanski automobil proizveden u SAD, u fabrici u [[Marysville, Ohio]]. * 1 - 21. 11. - Operacija Muharram: Iranci zauzimaju deo naftnog polja Bayat, sledi irački kontranapad novodobijenim tenkovima [[T-72]]. * [[2. 11.]] - Kongresni izbori u SAD u vreme vrhunca recesije ranih '80-tih u SAD dovode do uspeha Demokratske stranke. * 2. 11. - U UK pokrenuta televizija [[Channel 4]]. * [[3. 11.]] - Nesreća u tunelu [[Salang (tunel)|Salang]] u [[Afganistan]]u: u eksploziji cisterne s gorivom poginula 64 sovjetska vojnika i 112 Afganaca. * 3. 11. - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] skočio 43,41 poen tj. 4,25% na 1.065,49 - najviša vrednost od januara 1973. * [[4. 11.]] - Benzin i naftni derivati poskupeli treći put ove godine u SFRJ, za 12%. * 4. 11. - [[Ruud Lubbers]] novi premijer [[Holandija|Holandije]] (tri mandata do 1994). * [[6. 11.]] - [[Paul Biya]] je novi predsednik [[Kamerun]]a nakon iznenadne ostavke prvog predsednika te zemlje, [[Ahmadou Ahidjo]]a (Biya je 2016. još uvek na položaju). * [[7. 11.]] - Predstavljena ''[[Thames Barrier]]'', zaštita Londona od poplava na Temzi. * 7. 11. - Vojni udar u [[Gornja Volta|Gornjoj Volti]], zbačen pukovnik [[Saye Zerbo]], sledi [[Jean-Baptiste Ouédraogo]] (do 1983). * [[10. 11.]] - Umro generalni sekretar CK [[KPSS]] [[Leonid Brežnjev]] (sahrana 15. 11.). * [[11. 11.]] - Auto-bomba uništila zgradu izraelske komande u [[Tir]]u, Liban, poginulo 75 Izraelaca i 14-27 libanskih i palestinskih zatvorenika. * 11 - 13. 11. - Deveti kongres Saveza sindikata Jugoslavije. * [[12. 11.]] - [[Jurij Andropov]], bivši šef [[KGB]], novi je čelnik SSSR (do smrti 1984). Pokušava da poveća efikasnost i iskoreni korupciju. [[Datoteka:Reflections in the Vietnam Veterans Memorial.JPG|mini|190px|left|''[[Vietnam Veterans Memorial]]'', refleksije]] * [[13. 11.]] - U [[Washington D.C.|Washingtonu D.C.]] posvećen [[Vietnam Veterans Memorial]]. * [[14. 11.]] - [[Lech Wałęsa]], vođa poljskog pokreta [[Solidarnost]], oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice. * novembar - Bomba (treća ove jeseni) eksplodirala u Prištini, blizu sedišta pokrajinskog komiteta<ref>Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...</ref>. * novembar - Sukobi islamista i marksista na Alžirskom univerzitetu. * [[16. 11.]] - Objavljeni zaključci CK SK Srbije u kojima se kritikuju poruke u emisiji [[Dušan Radović|Duška Radovića]] "Beograde, dobro jutro" na Studiju B - emisija ubrzo ukinuta<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:606235-KAKO-JE-UCUTKAN-DUSKO-RADOVIC-Recenica-koja-je-dosla-glave-najvecoj-legendi-Beograda KAKO JE UĆUTKAN DUŠKO RADOVIĆ: Rečenica koja je došla glave najvećoj legendi Beograda]. novosti.rs</ref>. * [[17. 11.]] - Kosovski novinar [[Hidajet Hiseni]] osuđen na 15 godina zatvora zbog "antidržavne delatnosti" (predvodio grupu Marksisti-lenjinisti Kosova). * 17. 11. - Skupštinski izbori u [[Albanija|Albaniji]]: za Partiju rada glasalo 1.627.959 birača, jedan protiv i sedam nevažećih listića; Enver Hodža tvrdi da je [[Mehmet Šehu]], premijer koji je izvršio samoubistvo prošlog decembra, bio "strani agent". * [[18. 11.]] - [[Duk Koo Kim]] neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u boksačkom meču, nakon 14 rundi sa [[Rayjom Mancinijem]]. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu. * [[24. 11.]] - Objavljeno da je u Italiji razotkrivena najveća organizacija za trgovinu oružjem za Bliski istok, u zamenu za drogu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1982/11/25/Worlds-biggest-weapons-and-drug-operation/1390407048400/ 'World's biggest' weapons and drug operation]. upi.com Archives Nov. 25, 1982</ref>. [[Datoteka:Biblioteka Kombëtare e Kosovës në Prishtinë 03.jpg|mini|200px|[[Narodna biblioteka Kosova]]]] * [[25. 11.]] - Otvorena nova zgrada [[Narodna biblioteka Kosova|Narodne i univerzitetske biblioteke Kosova]]. * [[27. 11.]] - Puštena u rad [[Reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta]]. * 27. 11. - [[Yasuhiro Nakasone]] novi premijer [[Japan]]a (do 1987). * [[29. 11.]] - Član CK SKJ [[Najdan Pašić]] u otvorenom pismu Predsedništvu CK SKJ predlaže stvaranje komisije koja bi se bavila četirima elementima krize samoupravljanja i generalno političke krize - predlog potiče val sličnih inicijativa u beogradskoj inteligenciji, bliskoj i kritičkoj prema vlastima.<ref>Jović 2003, 311-2</ref> * [[30. 11.]] - [[Michael Jackson]] izdaje album ''[[Thriller]]'', najprodavaniji u istoriji. * 30. 11. - U New Delhiju prikazan film ''[[Gandhi (film)|Gandhi]]''. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - Sud u San Franciscu zaustavio proces ekstradicije [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]] u SFRJ, traži novo saslušanje od INS. * 1. 2. - [[Amintore Fanfani]] po četvrti put premijer Italije (do 1983). [[Datoteka:Felipe González 1976 (cropped).jpg|mini|150px|[[Felipe González]]]] * 1. 12. - [[Felipe González]] premijer Španije (do 1996). * 1. 12. - Kraj komunističke pobune u [[Tajland]]u, predaja oružja na ceremoniji u Banbaku. * [[2. 12.]] - Pacijentu u SAD ugrađeno prvo [[veštačko srce]], Jarvik 7 - umire posle 112 dana tegoba. * [[3. 12.]] - [[Caspar Weinberger]], američki ministar odbrane, stigao u posetu Jugoslaviji (u Dubrovnik, zbog magle u Batajnici) - predao [[Ronald Reagan|Reganovo]] pismo koje podvlači značaj nezavisnosti SFRJ i pomoć za njenu ekonomiju. * 3. 12. - [[Oružani konflikt u Peruu]]: [[Sendero Luminoso]] osnovao "Narodnu gerilsku armiju", ranije tokom godine su uništavali državnu infrastrukturu. * [[6. 12.]] - Masakr u Dos Erresu, Gvatemala: vojska ubila preko 200 seljana. * [[7. 12.]] - U Teksasu prvi put upotrebljena [[smrtonosna injekcija]] za pogubljenje. * 7 - 9. 12. - [[Decembarska ubistva]] u [[Surinam]]u: ubijena 15-torica kritičara vojne diktature [[Dési Bouterse|Dési Boutersa]]. * [[9. 12.]] - Sastanak ministara finansija i zvaničnika centralnih banaka SAD, Japana, Francuske, Zapadne Nemačke i V.Britanije u Frankfurtu, razgovara se o pomoći Jugoslaviji. * [[10. 12.]] - U Montego Bayu, Jamajka, potpisana [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora]] (na snazi od 1994). * [[11. 12.]] - Poslednji javni nastup [[ABBA]]-e. * [[12. 12.]] - Oko 30.000 žena okružilo bazu RAF Greenham Common na jugu Engleske. * [[13. 12.]] - Zemljotres u Severnom Jemenu, 2.800 mrtvih. * [[14. 12.]] - Delegati savezne skupštine iznenađeni povećanjem budžeta za vojsku od 22 milijarde dinara (oko 350 miliona dolara). [[Datoteka:View of Koševo and Zetra.jpg|mini|210px|[[Olimpijska dvorana Zetra]]]] * 14 - 19. 12. - Svetsko juniorsko klizačko prvenstvo održano u novoizgrađenoj [[Olimpijska dvorana Zetra|Zetri]] * decembar? - U Albaniji objavljena knjiga Envera Hodže "Titoisti". * [[17. 12.]] - Prikazana komedija ''[[Tootsie]]''. * [[19. 12.]] - Tragedija u Tacoi, Venecuela: prilikom pretakanja lož-ulja za elektranu došlo do eksplozije, 160 mrtvih. * [[21. 12.]] - [[Nikaragvanska revolucija]]: stupio na snagu [[Bolandov amandman]], prvi od tri akta Kongresa SAD kojima se ograničava ili zabranjuje pomoć [[Contras|kontrašima]] u borbi protiv [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinističke]] vlade (biće izigran u [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra aferi]] 1985). * [[23. 12.]] - Oružani konflikt u Peruu: region [[Ayacucho]] stavljen pod kontrolu vojske<ref name="Pedraja2013">{{cite book|author=René De La Pedraja|title=Wars of Latin America, 1982-2013: The Path to Peace|url=https://books.google.com/books?id=dXKvAAAAQBAJ&pg=PA76|date=20 September 2013|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-7016-7|pages=76–}}</ref>. * ca. 25. 12. - Poplave oko Save i njenih pritoka, kao i Krke kod Knina. * [[26. 12.]] - ''[[Time]]'' magazin proglašava [[kompjuter]] za "Čoveka godine". * [[decembar]] - Dopisnica "[[Vjesnik (novine)|Vjesnika]]" iz Beograda Ranka Čičak osuđena na dve i po godine nakon što je izveštavala o "svinjskoj mafiji" u [[Pećinci]]ma, što će izazvati talas protesta novinstva<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-232.shtml Why was Ranka Cicak Put in Prison?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171130032524/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-232.shtml |date=2017-11-30 }}, Z.Antić, RFE Research</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/12/10/Foreign-News-Briefs/3655439880400/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Dec. 10, 1983</ref>. === Kroz godinu === * Privreda SFRJ: ** Godišnja inflacija oko 30%, devalvacija dinara, zaduženost oko 20 mlrd. dolara (od čega polovinu treba vratiti ove i sledeće godine<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-17.shtml Yugoslavia: Problems over Foreign Debts Continue]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković</ref>), najesen uvedene mere štednje. ** Indeks GDP po republikama i pokrajinama, SFRJ=100: Slovenja 193, Hrvatska 125, Srbija cela 91, Vojvodina 119, Crna Gora 76, BiH 68, Makedonija 67, Kosovo 28.<ref>Jović 2003, 219</ref> ** Kratkoročni krediti, u iznosu od 11 milijardi dolara, uzimani 1977-80, dolaze na naplatu 1982-85; u SAD je sada mnogo viša kamatna stopa. U kombinaciji sa skupljom naftom i zapadnom tehnologijom, to stavlja SFRJ u "gotovo nemoguču situaciju".<ref>Jović 2003, 223</ref> Ekonomija je "autarkična, neefikasna i nefleksibilna, sa dugoročnom orijentacijom na domaće tržište, a ne na izvoz, i sa sada još i rastućom ovisnošću o uvozu, te sa permanentnim i značajnim trgovinskim deficitom".<ref>Jović 2003, 226</ref> ** Servisiranje glavnice i kamate duga SFRJ zahteva oko 5 milijardi dolara. * Izveštaj State Departmenta o stanju ljudskih prava u SFRJ: "nastavlja se postepeni napredak prema otvorenom i pluralističkom društvu", otvoreniji mediji, više javne kritike<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/02/08/The-human-rights-picture-in-communist-ruled-Eastern-Europe-ranges/9969413528400/ The human rights picture in communist-ruled Eastern Europe ranges...]. upi.com Archives Feb. 8, 1983</ref>. * U Ljubljani izgrađen [[Cankarjev dom]]. * Romani: "Nož" [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] o pokoljima u II svetskom ratu; "Tren 2" [[Antonije Isaković|Antonija Isakovića]] i "Noć do jutra" Branka Hoffmana o [[Goli otok|Golom otoku]]. * [[NK Dinamo Zagreb]] osvaja četvrtu i poslednju titulu u SFRJ. * Završena prvi tri agregata [[HE Čakovec]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/cakovec.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120901192429/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/cakovec.aspx |date=2012-09-01 }}. * Inicirana akcija "Imaš kuću, vrati stan" (<small>proveriti</small>). * Početak [[Konflikt u Kazamansi|Konflikta u Kazamansi]] - separatistički pokret u južnom kraku [[Senegal]]a. * Otkrivena bakterija ''[[Helicobacter pylori]]''. == 1982. u temama == * [[Televizija]]: TV serije: "[[Kože]]" (TV Sarajevo), "[[Priče iz radionice]] (snim. 1981)", "[[Doktorka na selu]]", "Lukićijada", "Podvizi družine 'Pet petlića'", "Sijamci" (snim. 1981), "Pop Ćira i pop Spira", "Španac" (TV Beograd); "[[Smogovci]] 1", "Nevolje jednog Branimira" (TV Zagreb). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Maratonci trče počasni krug]]", "[[Idemo dalje (film)|Idemo dalje]]", "[[Tesna koža]]", "[[Direktan prenos (film)|Direktan prenos]]", "[[Nedeljni ručak (film)|Nedeljni ručak]]", "[[Savamala (film)|Savamala]]", "[[Miris dunja]]", "[[Smrt gospodina Goluže]]", "[[Variola vera (film)|Variola vera]]", "[[Moj tata na određeno vreme]]", "[[Živeti kao sav normalan svet]]", "[[13. jul (film)|13. jul]]", "[[Kiklop (film)|Kiklop]]", "[[Crveni bugi (Rdeči boogie)]]", "[[Servantes iz Malog Mista]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1982.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1982&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1982 on Discogs]. discogs.com (pristup. 31. 5. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Idoli (grupa)|Idoli]]</small>: "Odbrana i poslednji dani"; <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Buvlja pijaca" i "U ime naroda"; <small>[[Azra]]</small>: "Filigranski pločnici" i "Ravno do dna"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Lišće prekriva Lisabon"; <small>[[Divlje jagode (bend)|Divlje jagode]]</small>: "Motori"; <small>[[Aerodrom (bend)|Aerodrom]]</small>: "Obične ljubavne pjesme"; <small>[[Pankrti]]</small>: "Državni ljubimci"; <small>(kompilacija)</small>: "Vrući dani i vrele noći"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Zona sumraka"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Singl ploče (1974-1975)" i "Singl ploče (1976-1980)"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Koncert - Live '82"; <small>[[Atomsko sklonište]]</small>: "Mentalna higijena"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Akustična trauma"; <small>[[Zana (grupa)|Zana]]:</small> "Dodirni mi kolena", <small>[[Oliver Mandić]]:</small> "Zbog tebe bih tucao kamen"; <small>[[Makadam (grupa)|Makadam]]:</small> "Balerina"; <small>[[Stijene (bend)|Stijene]]:</small> "Jedanaest i petnaest"; <small>Stil:</small> "Putovanje"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Pub"; ** Zabavna: <small>[[Tereza Kesovija|Tereza]]:</small> "Prijatelji stari gdje ste"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "To mora da je ljubav"; ** Folk: <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Shvatio sam, ne mogu bez tebe"; <small>[[Toma Zdravković]]:</small> "Dva smo sveta različita"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki Greh:</small> "Čačak, Čačak"; <small>[[Nada Topčagić]]:</small> "Treba mi rame tvoje"; <small>[[Nedžad Salković]]:</small> "Ne klepeći nanulama"; <small>[[Rade Jorović]]:</small> "Selo moje lepše od Pariza"; <small>[[Rokeri s Moravu]]:</small> "Ja Tarzan a ti Džejn", <small>[[Ljubiša Stojanović Luis|Louis]]:</small> "Ne kuni me, ne ruži me, majko"; <small>[[Merima Njegomir]]:</small> "Mezimica"; ** Debitantske albume su imali (ne mora biti početak karijere): [[Magazin (grupa)|Magazin]], [[U škripcu]], [[Boa (sastav)|Boa]], [[Divlji anđeli (bend)|Divlji anđeli]], Đorđe Balašević (solo), [[Poslednja igra leptira]], [[Danijel Popović (glazbenik)|Daniel Popović]], [[Sinan Sakić]], [[Mile Kitić]], [[Sejo Pitić]], Lepa Brena, [[Vesna Zmijanac]], [[Šemsa Suljaković]], [[Zorica Marković]], [[Šeki Turković]], Rade Jorović, [[Savo Radusinović]], [[Boban Zdravković]], Louis, [[Jašar Ahmedovski]] (→ [[:Kategorija:Albumi 1982.]]) * Neka vozila uvedena 1982: <gallery> Audi 100 C3 (1988–1991) (10629216834).jpg|[[Audi 100]] C3 (Evropski auto godine '83) 1985 Citroën BX GT front.jpg|[[Citroën BX]] Ford Sierra (ca 1985) at Schaffen-Diest.JPG|[[Ford Sierra]] Mk 1 Lancia Prisma with clear wall.JPG|[[Lancia Prisma]] Mercedes-Benz 190 front 20081213.jpg|[[Mercedes-Benz W201]] Nissan Micra 1982 Cambridge.jpg |[[Nissan Micra]], I gen. Opel Corsa A front 20080131.jpg|[[Opel Corsa]] A Opel Rekord E2 at Schaffen-Diest in 2014.JPG|[[Opel Rekord]] E2 1985-1989 Volvo 740 GL sedan (2011-01-12).jpg|[[Volvo serije 700|Volvo 760]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1982.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[David Nalbandian]], argentinski teniser * [[5. 1.]] - [[Janica Kostelić]], hrvatska skijašica * [[6. 1.]] - [[Eddie Redmayne]], glumac * [[9. 1.]] - [[Catherine, princeza od Walesa]] * [[13. 1.]] - [[Tomislav Tomašević]], gradonačelnik Zagreba * [[14. 1.]] - Caleb Followill, pevač ''[[Kings of Leon]]'' * [[15. 1.]] - [[Emina Jahović]], srpska pevačica * 15. 1. - [[Filip Karađorđević]], princ od Jugoslavije i Srbije * [[18. 1.]] - [[Ariadne Artiles]], španski model * [[19. 1.]] - [[Jodie Sweetin]], glumica * [[25. 1.]] - [[Noemi]], talijanska pjevačica * [[26. 1.]] - [[Branko Radaković]], multimedijalni umetnik * [[29. 1.]] - [[Amir Smajić]], pjevač * [[31. 1.]] - [[Helena Paparizu]], pevačica * [[6. 2.]] - [[Alice Eve]], glumica * [[7. 2.]] - [[Ivana Hodak]], pravnica, žrtva zločina († [[2008]]) * [[10. 2.]] - [[Justin Gatlin]], atletičar * [[11. 2.]] - [[Natalie Dormer]], glumica * [[25. 2.]] - [[Lena Kovačević]], džez-muzičarka * [[26. 2.]] - [[Na Li]], teniserka * [[27. 2.]] - [[Maja Mandžuka]], srpska glumica * [[28. 2.]] - [[Natalija Vodjanova]], model, glumica, filantrop === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[3. 3.]] - [[Jessica Biel]], glumica * [[9. 3.]] - [[Mirjana Lučić-Baroni]], tenisačica * [[15. 3.]] - [[Wilson Kipsang Kiprotich]], kenijski atletičar * [[25. 3.]] - [[Danica Patrick]], vozačica auto-trka * [[26. 3.]] - [[Hristina Popović]], glumica * [[2. 4.]] - [[David Ferrer]], teniser * [[14. 4.]] - [[Fuad Backović Deen]], bosanskohercegovački pjevač * [[15. 4.]] - [[Seth Rogen]], glumac, komičar * [[22. 4.]] - [[Kaká]], brazilski fudbaler * [[29. 4.]] - [[Marija Karan]], glumica * [[30. 4.]] - [[Kirsten Dunst]], glumica === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Darijo Srna]], hrvatski nogometaš * [[9. 5.]] - [[Ivan Kolić]], avio-modelar, svetski šampion * [[17. 5.]] - [[Tony Parker]], francuski košarkaš * 17. 5. - [[Vjosa Osmani]], predsednica Kosova * [[18. 5.]] - [[Ivan Stevanović]], hrvatski rukometaš * [[20. 5.]] - [[Petr Čech]], golman * [[1. 6.]] - [[Justine Henin]], belgijska tenisačica * [[3. 6.]] - [[Jelena Isinbajeva]], ruska atletičarka i časnica ruske vojske * [[5. 6.]] - [[Zvjezdan Misimović]], fudbaler * [[21. 6.]] - [[William, princ od Walesa]], [[Niz nasljednika britanske krune|nasljednik]] britanske krune * [[24. 6.]] - [[Nataša Janić]], kajakašica * [[29. 6.]] - [[Admir Vladavić]], bosanskohercegovački nogometaš === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[18. 7.]] - [[Priyanka Chopra]], glumica, misica sveta * [[24. 7.]] - [[Elisabeth Moss]], glumica * 24. 7. - [[Anna Paquin]], glumica * [[29. 7.]] - [[Allison Mack]], njemačko-američka filmska glumica * [[5. 8.]] - [[Nada Macanković]], glumica * [[9. 8.]] - [[Tyson Gay]], atletičar * [[19. 8.]] - [[Stipe Miočić]], mješoviti borac * [[29. 8.]] - [[Dado Polumenta]], pevač * [[30. 8.]] - [[Andy Roddick]], američki teniser === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[5. 9.]] - [[Roko Karanušić]], tenisač * [[12. 9.]] - [[Vanja Udovičić]], srpski vaterpolista, političar * [[22. 9.]] - [[Billie Piper]], glumica, pevačica * 22. 9. - [[Aleksandra Jerkov]], srpska političarka * [[27. 9.]] - [[Lil Wayne]], reper, kantautor * [[8. 10.]] - [[Miloš Pavlović (automobilista)]] * [[13. 10.]] - [[Ian Thorpe]], plivač * [[20. 10.]] - [[Ana Mihajlovski]] - Grubin, TV voditeljka * [[28. 10.]] - [[Matt Smith]], glumac * [[29. 10.]] - [[Ahmed al-Sharaa]], lider Sirije === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[3. 11.]] - [[Boris Pašanski]], srpski teniser * [[12. 11.]] - [[Anne Hathaway]], glumica * [[14. 11.]] - [[Gradimir Crnogorac]], bosanskohercegovački nogometaš * [[23. 11.]] - [[Asafa Powell]], jamajčanski atletičar * [[30. 11.]] - [[Elisha Cuthbert]], glumica * [[4. 12.]] - [[Nick Vujičić]], motivacioni govornik * [[5. 12.]] - [[Marija Omaljev-Grbić]], glumica * [[6. 12.]] - [[Alberto Contador]], biciklista * [[8. 12.]] - [[Nicki Minaj]], pevačica * [[17. 12.]] - [[Dynamo (mađioničar)]] * [[30. 12.]] - [[Kristin Kreuk]], američka glumica === Kroz godinu === * [[Sofija Jović]], glumica, režiserka == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1982.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Frano Kršinić]], hrvatski kipar (* [[1897]].) * [[2. 1.]] - [[Nikola Šop]], hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj (* [[1904]].) * 2. 1. - [[Ivana Lang]], hrvatska skladateljica (* [[1912]].) * [[5. 1.]] - [[Dimitrije Konjović]], predratni osnivač "Ikarusa" (* [[1888]]) * [[13. 1.]] - [[Marcel Camus]], filmski režiser (* [[1912]]) * [[18. 1.]] - [[Emilijan Marinović]], episkop slavonski (* [[1902]]) * [[22. 1.]] - [[Eduardo Frei Montalva]], bivši predsednik Čilea (* [[1911]]) * [[23. 1.]] - [[Jovan Gligorijević]], profesor BU, bivši rektor (* [[1918]]) * [[25. 1.]] - [[Mihail Suslov]], ideolog KPSS (* [[1902]]) * [[30. 1.]] - [[Mihailo Konstantinović]], pravnik, predratni ministar (* [[1897]]) * [[8. 2.]] - [[Jovan Veselinov]], visoki funkcioner NR/SR Srbije, narodni heroj (* [[1906]]) * [[9. 2.]] - [[Marko Mesić]], oficir KJ, NDH i NOVJ (* [[1901]]) * [[11. 2.]] - [[Redžo Mulić]], kompozitor (* [[1923]]) * [[17. 2.]] - [[Thelonious Monk]], džez pijanista (* [[1917]]) * 17. 2. - [[Lee Strasberg]], glumac, pedagog (* [[1901]]) * [[18. 2.]] - [[Djuna Barnes]], američka književnica (* [[1892]].) * [[21. 2.]] - [[Geršom Šolem]], istoričar, filozof (* [[1897]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Philip K. Dick]], pisac, filozof (* [[1928]]) * [[3. 3.]] - [[Stanko Parmać]], učitelj, kontraadmiral JRM, narodni heroj (* [[1913]]) * 3. 2. - [[Georges Perec]], francuski književnik (* [[1936]]) * [[5. 3.]] - [[John Belushi]], glumac, komičar, muzičar (* [[1949]]) * [[6. 3.]] - [[Ayn Rand]], književnica, filozof (* [[1905]]) * [[11. 3.]] - [[Salih Alić]], bosanskohercegovački pjesnik (* [[1906]]) * [[14. 3.]] - [[Ivan Dončević]], književnik (* [[1909]]) * [[18. 3.]] - [[Vasilij Čujkov]], maršal i dvostruki heroj SSSR (* [[1900]]) * [[19. 3.]] - [[Randy Rhoads]], gitarista za Ozzyja Osbournea (* [[1956]]) * [[29. 3.]] - [[Carl Orff]], nemački kompozitor (* [[1895]]) * [[3. 4.]] - [[Warren Oates]], glumac (* [[1928]]) * [[11. 4.]] - [[Aleksandar M. Leko]], srpski hemičar (* [[1890]]) * [[17. 4.]] - [[Mensur Dervišević]], slikar (* [[1928]]) * [[25. 4.]] - [[Celia Johnson]], glumica (* [[1908]]) * [[27. 4.]] - [[Viktor Hajon]], učesnik NOB, vaterpolist, novinar, gospodarstvenik (* [[1916]]) * [[28. 4.]] - [[Jovan Cekić]], lekar, delegat (* [[1918]]) * [[30. 4.]] - [[Lester Bangs]], muzički novinar (* [[1948]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Liza Marić Križanić]], slikarka i inspiracija slikara (* [[1905]]) * [[8. 5.]] - [[Gilles Villeneuve]], vozač F1 (* [[1950]]) * [[10. 5.]] - Stojan Matkalijev, savezni sekretar za energiju i industriju (* 1925) * [[17. 5.]] - [[Jovan Marinović (1908)|Jovan Marinović]], pravnik, crnogorski i jugoslovenski revolucionar (* [[1908]]) * [[18. 5.]] - [[Vojin Đurašinović]], učesnik NOB, narodni heroj (* [[1919]]) * [[23. 5.]] - [[Jovan Beljanski]], učesnik NOB, političar, narodni heroj (* [[1901]]) * [[29. 5.]] - [[Romy Schneider]], glumica (* [[1938]]) * [[2. 6.]] - [[Danilo Milinčić]], ubijeni Srbin na Kosovu (* [[1960]]) * [[9. 6.]] - [[Mirza Nasir Ahmad]], ahmadijski kalif (* [[1909]]) * [[10. 6.]] - [[Rainer Werner Fassbinder]], filmski režiser, scenarista, glumac (* [[1945]]) * 10. 6. - [[Gala Dalí]], supruga i muza Salvadora Dalija (* [[1894]]) * [[13. 6.]] - [[Riccardo Paletti]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[17. 6.]] - [[Roberto Calvi]], italijanski bankar (* [[1920]]) * [[18. 6.]] - [[Curd Jürgens]], glumac (* [[1915]]) * [[20. 6.]] - [[Uglješa Kojadinović]], glumac (* [[1936]]) * [[26. 6.]] - [[Zlata Gjungjenac]]-Gavella, sopranistica i pedagoginja (* [[1898]]) * [[29. 6.]] - [[Henry King]], filmski režiser (* [[1886]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[4. 7.]] - [[Antonio Guzmán Fernández]], predsednik Dominikanske Republike (* [[1911]]) * [[11. 7.]] - [[Meša Selimović]], bosanski književnik (* [[1910]]) * [[19. 7.]] - [[David Frankfurter]], jugoslavenski Židov, predratni borac protiv nacizma (* [[1909]]) * [[27. 7.]] - [[Sofka Nikolić]], pevačica narodne muzike (* [[1907]]) * [[29. 7.]] - [[Vladimir Zvorikin]], pionir TV tehnologije (* [[1888]]) * [[2. 8.]] - [[Veljko Mićunović]], bivši ambasador u SSSR (* [[1916]]) * 2. 8. - [[Čedomil Bachrach]], ilustrator, crtač stripa (* [[1924]]) * [[10. 8.]] - [[Anderson Bigode Herzer]], brazilski pisac * [[12. 8.]] - [[Henry Fonda]], američki glumac (* [[1905]].) * [[21. 8.]] - [[Mirko Rački]], hrvatski slikar (* [[1879]]) * 21. 8. - [[Sobhuza II]], kralj Svazilenda (* [[1899]]) * [[23. 8.]] - [[Alberto Cavalcanti]], brazilski filmski redatelj (* [[1897]].) * [[29. 8.]] - [[Ingrid Bergman]], švedska filmska i kazališna glumica (* [[1919]].) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[1. 9.]] - [[Władysław Gomułka]], poljski političar (* [[1905]]) * [[2. 9.]] - [[Seraphim Rose]], američki pravoslavni jeromonah (* [[1934]]) * [[14. 9.]] - [[Grace Kelly]], američka glumica i monegaška princeza (* [[1929]].) * 14. 9. - [[Bachir Gemayel]], izabrani predsednik Libana (* [[1947]]) * sept. - [[Sava Mikić]], pilot, istoričar vazduhoplovstva (* [[1884]]) * [[19. 9.]] - [[Stjepan Škreblin]], matematičar (* [[1888]]) * [[21. 9.]] - [[Ivan Bagramjan]], maršal i dvostruki heroj SSSR (* [[1897]]) * [[3. 10.]] - [[Vivien Merchant]], glumica (* [[1929]]) * [[4. 10.]] - [[Leroy Grumman]], industrijalac aviona (* [[1895]]) * [[8. 10.]] - [[Philip Noel-Baker]], britanski političar, diplomat, humanista i sportaš (* [[1889]].) * [[9. 10.]] - [[Anna Freud]], psihoanalitičarka (* [[1895]]) * [[10. 10.]] - [[Boško Petrović (slikar)|Boško Petrović]], srpski slikar (* [[1922]]) * [[14. 10.]] - [[Tihomir Polanec]], glumac (* [[1935]]) * [[16. 10.]] - [[Jakov Gotovac]], [[Opera|operni]] dirigent i skladatelj (* [[1895]].) * 16. 10. - [[Mario del Monaco]], talijanski tenor (* [[1915]].) * [[18. 10.]] - [[Pierre Mendès France]], bivši premijer Francuske (* [[1907]]) * [[24. 10.]] - [[Ante Roje]], narodni heroj (* [[1914]]) * [[25. 10.]] - [[Karl Bruckner]], austrijski književnik (* [[1906]]) * [[26. 10.]] - [[Nikša Allegretti]], fiziolog, imunolog, akademik JAZU (* [[1920]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[King Vidor]], filmski režiser, scenarista, producent (* [[1894]]) * [[4. 11.]] - [[Dominique Dunne]], glumica (* [[1959]]) * [[5. 11.]] - [[Jacques Tati]], filmski radnik, komičar (* [[1907]]) * [[8. 11.]] - [[Paško Romac]], narodni heroj (* [[1913]]) * [[10. 11.]] - [[Leonid Brežnjev]], generalni sekretar CK KPSS (* [[1906]]) * [[12. 11.]] - [[Patrick Cowley]], pionir elektro dens muzike (* [[1950]]) * [[22. 11.]] - [[Radomir Stević Ras]], srpski slikar (* [[1931]]) * [[1. 12.]] - [[Kosta Sivčev]], konstruktor aviona (* [[1903]]) * [[2. 12.]] - [[Marty Feldman]], glumac, komičar, pisac (* [[1934]]) * [[18. 12.]] - [[Hans-Ulrich Rudel]], nemački avijatičar-bombaš (* [[1916]]) * [[20. 12.]] - [[Arthur Rubinstein]], američki pijanist poljskog porijekla (* [[1887]].) * 20. 12. - [[Milan Ristić]], kompozitor, akademik SANU (* [[1908]]) * [[22. 12.]] - [[Marko Peričin Kamenjar]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]]) * [[23. 12.]] - [[Jack Webb]], američki glumac i TV-producent (* [[1920]].) * [[24. 12.]] - [[Louis Aragon]], francuski književnik (* [[1897]]) === Kroz godinu === * [[Ivan Babić (časnik)|Ivan Babić]], časnik KJ i NDH (* [[1904]]) * [[Branko Janković (muzičar)|Branko Janković]], muzičar "Rokeri s Moravu" * [[Vladimir Vasiljević]], "Beogradski fantom" (* [[1950]]) * [[Boško Petrović (slikar)]] i tapiserista (* [[1922]]) == Nobelova nagrada za 1982. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Kenneth G. Wilson]] ([[renormalizaciona grupa|teorija]] za [[kritični fenomeni|kritične fenomene]] u vezi sa [[Fazni prelaz|faznim prelazima]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Aaron Klug]] (razvoj [[elektronska kristalografija|kristalografske elektronske mikroskopije]] i strukturalno rasvetljavanje biološki značajnih kompleksa nukleinska kiselina - protein) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Sune K. Bergström]], [[Bengt I. Samuelsson]] i [[John Robert Vane]] (otkrića u vezi [[prostaglandin]]a i srodnih biološki aktivnih supstanci) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Gabriel García Márquez]] (romani i kratke priče u kojima je fantastično i realistično povezano u bogato komponovanom svetu mašte, odražavajući život i konflikte jednog kontinenta) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Alva Myrdal]] (zalaganje za razoružanje i beznuklearne zone u Evropi) i [[Alfonso García Robles]] (rad na razoružanju i beznuklearnoj zoni u Latinskoj Americi) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[George Stigler]] (začetne studije industrijskih struktura, funkcionisanja tržišta te uzroka i posledica javne regulacije) == Reference == {{reflist|2}} ;Literatura * ''Collier's Year Book'' za 1982. (Microsoft Encarta 2004). * Jović, Dejan. Jugoslavija Država koja je odumrla. Prometej Zagreb 2003 == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-207.shtml The Political Situation in Kosovo Today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062559/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-207.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-29.shtml Why Are So Many Serbs Leaving Kosovo?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062644/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-29.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-101.shtml Kosovo, One Year After the Riots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309062735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-101.shtml |date=2016-03-09 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-255.shtml Albanian Ethnic Origin as Related to the Yugoslav Nationality Issue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062651/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-255.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-82.shtml The Present Status Of Former Kosovar Provincial Leaders] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062635/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-82.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-112.shtml Yugoslav-Albanian "War Of Words"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062701/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-112.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-126.shtml Yugoslavia's Foreign Debts]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-245.shtml Bakaric Deplores Yugoslavia's Weaknesses After Tito]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-324.shtml Yugoslavia's New Federal Government Formed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062623/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-324.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-301.shtml Yugoslav Army's New Leaders] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062730/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-301.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-71.shtml Yugoslavia's Federal System put in Question] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310195907/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-71.shtml |date=2016-03-10 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-66.shtml Vukmanovic-Tempo and the Situation in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062718/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-66.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-112.shtml Yugoslav Veteran Communist Recalls Soviet Gulags] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825235045/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-112.shtml |date=2011-08-25 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-175.shtml Yugoslav Author Claims no Difference Between Hitler and Stalin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062610/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-175.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-194.shtml Yugoslav Diplomat who Defied Soviet Leaders Dies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307045947/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-1-194.shtml |date=2016-03-07 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-52.shtml Wars Between Communist Countries a Reality, Yugoslav Theorist Claims] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062639/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-52.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/135-3-126.shtml Relations Still Tense between Catholic Church and the State] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062713/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/135-3-126.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-130.shtml Vladimir Dedijer, A Whipping Boy for Tito?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062617/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-130.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-22.shtml Dedijer-Bakaric Controversy over Tito's Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062553/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-22.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/47-1-276.shtml Belgrade Weekly On "Internal Emigration" In Poland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062606/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/47-1-276.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-286.shtml Milovan Djilas Discusses Self-Managment and Socialism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062724/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-286.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1982}} [[Kategorija:1982.]] e3vqfcbye90p1wk1r1sp2u03ffc8xhb Dinastija Xia 0 27822 42647739 42390837 2026-06-28T19:58:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647739 wikitext text/x-wiki {{Dablink|Za državu iz perioda [[Šesnaest kraljevstava|Šesnaest Kraljevina]] v. [[Xia (Šesnaest kraljevstava)|Xia (Šesnaest Kraljevina)]]}} {{Infokutija bivša zemlja |domaće_ime = {{aut|夏朝}}<br />Dinastija Xia |kratko_ime=Dinastija Xia |ime_genitiv=Dinastije Xia |kontinent = Azija |region = Pacifik |zemlja = Kina |status = Kraljevina |vlast_tip = Monarhija, Feudalizam |godina_početak = oko 2070. pne |godina_kraj = oko 1600. pne |p1 = Tri Suverena i Pet Uzvišenih |s1 = Dinastija Shang |događaj_početak = Uspostava dinastije Shang od [[Yu Veliki|Xia` Yua]] |datum_događaj = 1600. pne. |događaj1 = [[Qi of Xie]] nasljeđuje prijestolje |datum_događaj1 = 2146. pne. |događaj_kraj = Pad [[Jie of Xie|Jiea od Xie]] |datum_događaj = 1600. pne. |slika_karta = Region of xia.svg |slika_karta_opis = Teritorije Dinastije Xia |glavni_grad = [[Dengfeng|Yangcheng]] |domaći_jezici = [[kineski jezik|kineski]] |religija = [[kineska narodna religija]] |valuta = [[školjke]] |titula_vođa = [[car Kine|Kralj]] }} {{Historija Kine}} '''Dinastija Xia''' ({{zh-cpw |c=夏朝 |p=xià cháo |w=hsia-ch'ao}}), cca. [[21. vijek pne.|2070. pne.]]–[[16. vijek pne.|1600. pne.]],<ref>{{Cite web |url=http://www.wellesley.edu/Polisci/wj/China/ancient-history.htm |title=Archive copy |access-date=2012-08-05 |archive-date=2012-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120212212033/http://www.wellesley.edu/Polisci/wj/China/ancient-history.htm |url-status=dead }}</ref> u Kini je prva [[dinastija]] opisana u [[Zapisi Velikog Historičara|Zapisima Velikog Historičara]] i neslužbenim [[Bambuskim anali]]ma, koji bilježe imena sedamnaest kraljeva u četrnaest generacija koje su trajale između 431 i 471 godina. Dinastiji su prethodili legendarnih [[Tri Uzvišena i Pet Careva]], a slijedila ju je [[Dinastija Shang]]. == Legendarna historija == Prema službenoj historiji, Dinastija Xia je osnovana kada je [[Shun (kineski vođa)|Shun]] abdicirao u korist svog ministra [[Yu Veliki|Yua]], koga je smatrao savršenim državnim službenikom. Umjesto da vlast preda osobi koju je smatrao najsposobnijom, Yu ju je prenio na svog sina, [[Qi od Xia|Qija]], postavivši tako presedan za dinastijsku vladavinu. Tako je Dinastija Xia započela period kada su državama vladavine poroduice i klanove. Skeptička škola rane kineske historije (''yigupai''), koju je 1920-ih započeo [[Gu Jiegang]], prva je počela sumnjati u tradicionalnu verziju rane historije: “što je više vremena prolazilo, što je duži legendarni period kineske historije... to je rana kineska historija bliža pričama koje se prenose s generacije na generaciju, a svaka nova joj dodaje neke svoje elemente”<ref name="ReferenceA">Building the Chronology of Early Chinese History. Journal article by Yun Kuen Lee; Asian Perspectives: the Journal of Archaeology for Asia and the Pacific, Vol. 41, 2002</ref> Yun Kuen Leejeva kritika nacionalističkih objašnjenja za kronologiju Tri dinastije se temelji na dihotomiji dokaza koju pružaju arheološki nalazi nasuprot historijskih istraživanja, što je pogotovo slučaj s popularnom teim kojom se arheološka Kultura Erlitou povezuje s historijskom Dinastijom Xia. “Kako spojiti arheološke datume s historijskim datumima je izazov za sve kronološke studije ranih civilizacija.”<ref name="ReferenceA"/> Prema tradicionalnim kineskim pristašama teze o [[Dinastijski ciklus|Dinastijskom ciklus]], tokom ovog perioda je kineska civilizacija razvila koncept blagonaklone civilne vlasti te okrutnih kaznu za povrede zakona. Na temelju tog konceptu su se počeli razvijati kineski zakoni. [[Jie (vladar dinastije Xia)|Jie]], posljednji vladar dinastije, je prema historijskim izvorima bio korumpiran. Svrgnuo ga je [[Tang od Shanga|Tang]], vođa [[Dinastija Shang|Shanga]], naroda s istoka. == Arheološki dokazi == Arheolozi su otkrii gradska nalazišta, brončane predmete i grobove koji sugeriraju na moguće postojanje dinastije Xia na lokacijama koje spominju drevni kineski historijski tekstovi. Još uvijek traju rasprave o tome je li [[Kultura Erlitou]] bila nalazište dinastije Xia. [[Radiokarobonsko datiranje]] smješta nalazište u period oko 2100. do 1800. pne., pružajući tako dokaze o državi koja je bila suvremenik, a možda čak i identična s dinastijom Xia koju spominju kineski historijski radovi.<ref>[[John K. Fairbank|Fairbank, John K.]] ''China: A New History''. Cambridge: Harvard University Press, 1992, page 35.</ref> Godine 1959. su u nalazište u gradu [[Yanshi]] otkopane velike palače koje mnogi stručnjaci smatraju sjedištem dinastije Xia. Iako kasniji historijski tekstovi spominju dinastiju Xia, ona sama nije ostavila nikakvih pisanih tragova koji bi potvrdili njeno postojanje niti imena vladara. S druge strane, arheološka otkrića ukazuju na evolucijski stadij između kasnih [[neolit]]skih kultura i tipične kineske gradske civilizacije karakteristične za [[Dinastija Shang|Dinastiju Shangu]]. {{main|Projekt kronologije Xia Shang}} == Mitska suprotnost Shanga == Sarah Allen u svojoj knjizi ''The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China'', primjećuje kako su mnogi aspekti dinastije Xia jednostavno suprotnosti karakteristikla dinastioje Shang. Klasični kineski historičari kao [[Sima Qian]] su imali pristup samo do izvorima koji datiraju do Zapadne [[Dinastija Zhou|Dinastije Zhou]]. Implicirani dualizam Shanga i Xia, po mišljenju Allen argues, sugerira da Shang predstavlja vatru i sunce, ptice i istok, dok Xia predstavlja zapad i vodu. Razvitak mitske dinastije Xia, tvrdi Allen, je bio nužan čin dinastije Zhou u svrhu opravdanja osvajanja Shanga, odnosno tvrdnje kako su Shang prethodno na isti način svrgnuli dinastiju Xia. == Suvereni Dinastije Xia == {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" colspan="5" | Posthumna imena ([[Shi Hao]] 諡號)<sup>1</sup> |- ! Redoslijed ! Vladavina<sup>2</sup> ! [[Kineski jezik|Kineski]] ! [[Hanyu Pinyin]] ! Bilješke |- | 01 | 45 | 禹 | class = "lft" | [[Yu Veliki|Yǔ]] | također Yu Veliki (大禹; dà yǔ) |- | 02 | 10 | 啟 | class = "lft" | [[Qi od Xia|Qǐ]] | &nbsp; |- | 03 | 29 | 太康 | class = "lft" | [[Tai Kang]] | &nbsp; |- | 04 | 13 | 仲康 | class = "lft" | [[Zhong Kang|Zhòng Kāng]] | &nbsp; |- | 05 | 28 | 相 | class = "lft" | [[Xiang od Xie|Xiāng]] | &nbsp; |- | 06 | 21 | 少康 | class = "lft" | [[Shao Kang|Shǎo Kāng]] | &nbsp; |- | 07 | 17 | 杼 | [[Zhu od Xie|Zhù]] | &nbsp; |- | 08 | 26 | 槐 | class = "lft" | [[Huai od Xie|Huái]] | &nbsp; |- | 09 | 18 | 芒 | class = "lft" | [[Mang od Xie|Máng]] | &nbsp; |- | 10 | 16 | 泄 | class = "lft" | [[Xie od Xie|Xiè]] | &nbsp; |- | 11 | 59 | 不降 | class = "lft" | [[Bu Jiang od Xie|Bù Jiàng]] | &nbsp; |- | 12 | 21 | 扃 | class = "lft" | [[Jiong od Xie|Jiōng]] | &nbsp; |- | 13 | 21 | 廑 | class = "lft" | [[Jin od Xie|Jǐn]] | [[Guoyu]]: jìn, [[putonghua]]: jǐn |- | 14 | 31 | 孔甲 | class = "lft" | [[Kong Jia od Xie|Kǒng Jiǎ]] | &nbsp; |- | 15 | 11 | 皋 | class = "lft" | [[Gao od Xie|Gāo]] | &nbsp; |- | 16 | 11 | 發 | class = "lft" | [[Fa od Xie|Fā]] | &nbsp; |- | 17 | 52 | 桀 | class = "lft" | [[Jie od Xie|Jié]] | also Lu Gui (履癸 lǚ guǐ) |- | style="background:#efefef" colspan="5" | <small>'''1''' Imenu vladavine ponekad prethodi ime dinastije, Xia (夏), npr. Xia Yu (夏禹).</small> |- | colspan="5" style="background:#efefef" |<small>'''2''' Moguća dužina vladavine, u godinama.</small> |} == Povezano == * [[Popis neolitskih kultura u Kini]] == Reference == {{reflist}} == Reference == {{wikisourcelang|zh|史記|Shiji (na kineskom)}} * Deady, Kathleen W. and Dubois, Muriel L., Ancient China. Mankato, MN: Capstone Press, 2004. * Sarah Allen (1991), The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China == Vanjske veze == {{Commonscat|Xia Dynasty}} * [http://www.ancienteastasia.org/special/sandaichronology.htm Special Report On the Chronology of the Three Dynasties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070707154031/http://www.ancienteastasia.org/special/sandaichronology.htm |date=2007-07-07 }} [[Kategorija:Dinastija Xia|*]] axi7kykls45t4b71hyj0xlsqlt9bgg9 Edi Rama 0 30344 42647831 41845225 2026-06-29T03:12:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar (SR) | ime = Edi Rama | datum_rođenja = {{Birth date and age|1964|7|4|df=y}} | mesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | državljanstvo = | narodnost = | slika = Edi Rama (2024-02-29).jpg | širina_slike = 200p | opis = | partija = [[Socijalistička partija Albanije]] | supružnik = Matilda Makoci (razvedeni)<br /> Lindita Rama | funkcija 1 = [[Premijer Albanije]] | prethodnik 1 = [[Sali Berisha]] | naslednik 1 = | početak funkcije 1 = [[2013]]. | kraj funkcije 1 = | funkcija 2 = | početak funkcije 2 = | kraj funkcije 2 = | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | veroispovest = Rimokatolik | profesija = | potpis = Edi Rama (nënshkrim).svg }} '''Edi Rama''' ([[4. 7.]] [[1964]]), je albanski političar i premijer Albanije od 2013. godine. Od 2005. vođa je i [[Socijalistička partija Albanije|Socijalističke partije Albanije]]. Rama je vršio i funkcije ministra obrazovanja (1998-2000) i [[gradonačelnik]] [[Tirana|Tirane]] (2000-2011). Predvodio je lijevu koaliciju koja je na izborima u junu 2013. pobijedila vladajuću konzervativnu grupu koju je predvodio [[Sali Berisha]]. Tokom 2004. dobio je nagradu "Svetski gradonačelnik"<ref>[http://www.worldmayor.com/worldmayor_2004/results_2004.html (en) Članak o Ediju Rami na www.worldmayor.com]</ref>, a 2005. je uvršten na [[:sr:Tajm|Tajmovu]] listu evropskih heroja <ref>{{Cite web |title=(en) Članak u Tajmu o Ediju Rami: ''"A mayoral makeover"'' |url=http://www.time.com/time/europe/hero2005/rama.html |access-date=2005-12-10 |archivedate=2005-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051210164212/http://www.time.com/time/europe/hero2005/rama.html |deadurl=yes }}</ref>. Svetsku slavu Rami su doneli projekti uređenja Tirane, među kojima su posebno poznati projekti grada vedrih boja, u okviru kojeg je započeto sređivanje fasada starih zgrada i čišćenje obale reke Lane koja protiče kroz [[Tirana|Tiranu]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Edi Rama}} * [http://www.edirama.com.al/EngVersion/index-2Eng.htm Zvanični sajt Edija Rame tokom kampanje za gradonačelnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050523230147/http://www.edirama.com.al/EngVersion/index-2Eng.htm |date=2005-05-23 }} * [http://www.tirana.gov.al Službeni sajt Tirane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100708034503/http://www.tirana.gov.al/?cid=1,10 |date=2010-07-08 }} * [http://www2.ronchiato.it/AlbaniaToday/Eng/rama.htm Edi Rama kao umetnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040304215344/http://www2.ronchiato.it/AlbaniaToday/Eng/rama.htm |date=2004-03-04 }} * [http://www.worldmayor.com/worldmayor_2004/results_2004.html Rezultati izbora za najboljeg gradonačelnika u svetu 2004. - ''"Edi Rama wins the 2004 World Mayor Award"''] Članci u stranim medijima o Ediju Rami (na engleskom) * [http://www.guardian.co.uk/elsewhere/journalist/story/0,7792,1068527,00.html "Gardijan" - ''"Regeneration man"''] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2069799.stm BBC - ''"The mayor transforming Tirana"''] * [http://www.internationalspecialreports.com/europe/albania/youvegottotear.html ''"You’ve got to tear this old building down"'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028151728/http://www.internationalspecialreports.com/europe/albania/youvegottotear.html |date=2007-10-28 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1964| |Rama, Edi}} [[Kategorija:Premijeri Albanije]] [[Kategorija:Albanski političari]] [[Kategorija:Gradonačelnici Tirane]] qs1m85iu93fg6iw6skydox1902e4jez Dick Van Dyke 0 31366 42647721 42471655 2026-06-28T19:05:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Dick Van Dyke | slika = Dick Van Dyke 2 crop.jpg | opis = Dick Van Dyke (1988) | ime_po_rođenju = Richard&nbsp;Wayne&nbsp;Van&nbsp;Dyke | datum_rođenja = {{bda|1925|12|13|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|USA}} [[West Plains (Missouri)|West Plains]], [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | zanimanje = glumac, komičar, pjevač, producent, scenarist | period = 1955&ndash; | supružnik = Margie Willett (1948–1984) <br /> Arlene Silver (2012–present)<ref name="arlene"/> | partner = [[Michelle Triola]]<br />(1976–2009; njena smrt) | djeca = 4; među kojima i sin [[Barry Van Dyke|Barry]] | rodbina = [[Jerry Van Dyke]] <small>(brat)</small><br />[[Shane Van Dyke]] <small>(unuk)</small> | znamenite_uloge = '''Robert Petrie''' u ''[[The Dick Van Dyke Show]]''<br />'''Bert''' u ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]''<br />'''Mr. Potts''' u ''[[Chitty Chitty Bang Bang]]''<br />'''Dr. Mark Sloan''' u ''[[Diagnosis: Murder]]''<br />'''Cecil Fredericks''' u ''[[Night at the Museum]]'' | nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji|Emmy za glumca u humorističkoj seriji]]|year=1964, 1965 i 1966|title=[[The Dick Van Dyke Show]]}}<br />{{awd|award=[[Tony Award za najboljeg sporednog glmuca u mjuziklu|Tony za sporednog glumca u mjuziklu]]|year=1961|title=[[Bye Bye Birdie]]}} }} '''Richard Wayne "Dick" Van Dyke''' ([[13. 12.|13.12.]] [[1925]].-) je [[Emmy Award|Emmyjima]] nagrađivani [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski, [[teatar|kazališni]] i [[televizija|televizijski]], [[glumci|glumac]], [[komičar]] i [[plesač]]. Najpoznatiji je po ulogama u ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]'', ''[[Chitty Chitty Bang Bang (film)|Chitty Chitty Bang Bang]]'', ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' [[1960-e|1960-ih]], i u ulozi dr. Marka Sloana u seriji ''[[Diagnosis: Murder]]'' [[1990-e|1990-ih]]. Nedavno je tumačio lik Cecila Fredericksa u filmu ''[[Night at the Museum]]''. == Biografija == Van Dyke se rodio u gradu [[West Plains (Missouri)]] u državi [[Missouri]], a odrastao u gfradu [[Danville (Illinois)|Danville]] u državi [[Illinois]]. Otac mu je bio Loren Wayne Van Dyke, trgovački putnik za Sunshine Biscuit Company koji se povremeno bavio komedijom, a majka Hazel Vorice McCord. Porodica, čije je originalno ime Van Dijk, je [[Nizozemci|holandskog]] porijekla. Nakon dvogodišnjeg boravka u gradu [[Crawfordsville (Indiana)|Crawfordsville]] u [[Indiana|Indiani]], godine 1940. se vratio u Danville i završio srednju školu. Još kao dijete je osjetio želju da se bavi [[industrija zabave|show businessom]], a inspiraciju su mu dali filmovi [[Laurel & Hardy|Stanlija i Olija]] u lokalnom [[bioskop|kinu]]. Prva prilika za to su bile srednjoškolske i amaterske kazališne predstave. Kada je izbio [[drugi svjetski rat]], Van Dyke se prijavio u [[United States Army Air Forces|ratno zrakoplovstvo]] te tamo sudjelovao kao zabavljač, u predstavama, a potom i kao [[radio DJ]]. Godine 1948. Van Dyke se oženio za Margie Willet, koja će mu roditi četvoro djece: Christiana, [[Barry Van Dyke|Barryja]], Carrie Beth i Stacy. Barry je kasnije i sam postao glumac, te nastupao zajedno s ocem u kasnijim fazama njegove karijere. Van Dyke je nakon rata iskustva stjecao kao radijski, a potom televizijski voditelj, radeći na lokalnim stanicama u [[Atlanta|Atlanti]] i [[New Orleans]]u. Godine 1956. mreža CBS je angažirala da postane voditelj njenog jutarnjeg programa, a potom je sudjelovao na kvizovima, bilo kao voditelj, bilo kao sudionik. Godine [[1956]]. imao je glumački debi u TV-seriji ''[[The Phil Silvers Show]]''. Van Dyke je potom napustio CBS kako bi se kao glumac okušao na Broadwayu. Ti su napori okrunjeni ulogom u mjuziklu ''[[Bye Bye Birdie]]'' za koju je dobio nagradu [[Tony Awards|Tony]]. U predstavi ga je zapazio iz [[Carl Reiner]] te ga odlučio angažirati za glavnu ulogu u TV-sitkomu ''[[The Dick Van Dyke Show]]''. Uloga Roba Petrieja mu je donijela tri uzastopne nagrade [[Emmy Award|Emmy]] za najboljeg glumca u humorističkoj seriji i otvorila vrata za filmsku karijeru. Filmski debi je 1963. imao u filmskoj ekranizaciji ''Bye Bye Birdie'', nakon čega je slijedila uloga londonskog dimnjačara Berta u filmu [[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]. Iako je film doživio ogromnu popularnost, Van Dykeov pokušaj da govori s [[cockney]] naglaskom je dan-danas predmetom izrugivanja. S druge strane, pjesma ''[[Chim Chim Cher-ee]]'' koju je izvodio je postala veliki hit 1960-ih. Nakon toga su slijedili uglavnom slabi filmovi, ali i ''[[Chitty Chitty Bang Bang]]'', jedan od najpopularnijih filmova dekade. Nakon što je [[1969]]. u filmu ''Comic'' odigrao prvu ozbiljnu dramsku ulogu, godine 1971. je angažiran za još jedan sitcom, ovaj put pod nazivom ''[[The New Dick Van Dyke Show]]''. Serija se održala tri sezone, a snimanje je prekinuto, jer se Van Dyke preselio u [[Arizona|Arizonu]] i nije imao volje putovati do studija. Godine [[1974]]. Van Dyke je zaradio nominaciju za Emmy ulogom biznismena-alkoholičara u TV-filmu ''[[The Morning After (1974 film)|The Morning After]]''. Taj film se smatra tako realističnim prikazom [[alkoholizam|alkoholizma]] da se dan-danas prikazuje kao dio programa u centrima za odvikavanje. Nedugo nakon njega je Van Dyke priznao kako je ulogu temeljio na vlastitim iskustvima s tom bolešću. Kasnih 1970-ih i 1980-ih Van Dyke nije imao previše uspjeha u nastojanju da oživi karijeru televizijskog komičara, a 1984. se nakon duge rastave i formalno razevo od supruge. Međutim, 1989. je došlo do preokreta kratkim nastupom u popularnom sitcomu ''[[The Golden Girls]]'' za koga je dobio još jednu nominaciju za Emmy. Godine 1993. je počeo tumačiti lik dr. Marka Sloanea u kriminalističkoj seriji ''[[Diagnosis: Murder]]'', a koja se snimala osam sezona. Osim glumom, Van Dyke se u posljednje vrijeme bavi i kompjuterskom 3D grafikom, te je dizajnirao neke od efekata korištenih u ''Diagnosis: Murder''. Sa djevojkom [[Michelle Triola]] je živio od 1976. do njene smrti 2009. Tri godine kasnije se oženio za vizažisticu Arlene Silver. == Filmografija == {{col-begin}} {{col-break}} * ''[[Bye Bye Birdie]]'' (1963) * ''[[What a Way to Go!]]'' (1964) * ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]'' (1964) * ''[[The Art of Love]]'' (1965) * ''[[Lt. Robin Crusoe, U.S.N.]]'' (1966) * ''[[Divorce American Style]]'' (1967) * ''[[Fitzwilly]]'' (1967) * ''[[Never a Dull Moment (film)|Never a Dull Moment]]'' (1968) * ''[[Chitty Chitty Bang Bang (film)|Chitty Chitty Bang Bang]]'' (1968) * ''[[Some Kind of a Nut]]'' (1969) * ''[[The Comic]]'' (1969) {{col-break}} * ''[[Cold Turkey (film)|Cold Turkey]]'' (1971) * ''[[Tubby the Tuba]]'' (1976) * ''[[The Runner Stumbles]]'' (1979) * ''[[Dick Tracy (film)|Dick Tracy]]'' (1990) * ''[[Batman: New Times]]'' (2005) * ''[[Curious George (film)|Curious George]]'' (2006) * ''[[Night at the Museum]]'' (2006) * ''[[Broadway: Beyond the Golden Age]]'' (2007) (''uskoro'') {{col-end}} == Televizija == {{col-begin}} {{col-break}} * ''The Morning Show (najavljivač [[1955]]-[[2006]]) * ''CBS Cartoon Theater'' (1956) * ''The Chevy Showroom Starring Andy Williams'' ([[1958]]) * ''Mother's Day'' (1958-[[1959]]) * ''Laugh Line'' (1959) (prekinuto snimanje nakon 3 mjeseca) * ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' ([[1961]]-[[1966]]) * ''Dick Van Dyke and the Other Woman'' ([[1969]]) * ''Dick Van Dyke Meets Bill Cosby'' ([[1970]]) * ''The New Dick Van Dyke Show'' ([[1971]]-[[1974]]) * ''Julie and Dick at Covent Garden'' (1974) * ''[[The Morning After (1974 film)|The Morning After]]'' (1974) * ''[[Kristofor Kolumbo|Columbo: Negative Reaction]]'' (1974) * ''Van Dyke and Company'' ([[1976]]) * ''[[The Carol Burnett Show]]'' (regularna postava [[1977]]) * ''True Life Stories'' ([[1981]]) * ''The Country Girl'' ([[1982]]) * ''Drop-Out Father'' (1982) * ''Wrong Way Kid'' ([[1983]]) (glas) * ''Found Money'' (1983) * ''Breakfast with Les and Bess'' ([[1985]]) {{col-break}} * ''Strong Medicine'' ([[1986]]) * ''Ghost of a Chance'' ([[1987]]) * ''The Van Dyke Show'' ([[1988]]) * ''Matlock'' ([[1990]]) * ''Daughters of Privilege'' ([[1991]]) * ''[[Diagnosis: Murder]]'' ([[1992]]-[[2001]]) * ''[[The House on Sycamore Street]]'' (1992) * ''The Town That Santa Forgot'' ([[1993]]) (glas) * ''[[A Twist of the Knife]]'' (1993) * ''[[Becker (TV series)|Becker]] ([[1999]]) * ''[[Diagnosis: Murder]]'' (1993-[[2001]]) * ''Paul O'Grady does America (2003) * ''[[A Town Without Pity]]'' ([[2002]]) * ''[[Diagnosis Murder:Without Warning|Without Warning]]'' (2002) * ''[[Sabrina, the Teenage Witch (TV series)|Sabrina the Teenage Witch]]'' ([[2002]]) * ''The Gin Game'' ([[2003]]) * ''The Alan Brady Show'' (2003) (glas) * ''[[The Dick Van Dyke Show|The Dick Van Dyke Show Revisited]]'' ([[2004]]) * ''[[Scrubs]]'' ([[2004]]) * ''Murder 101'' ([[2006]]) * ''Murder 101: College Can Be Murder'' ([[2007]]) {{col-end}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="arlene">{{cite web|url=http://rumorfix.com/2012/03/dick-van-dyke-86-marries-40-year-old-makeup-artist/|title=Dick Van Dyke, 86, Marries 40-Year-Old Makeup Artist|publisher=Article and video interview with Van Dyke and Silver, RumorFix.com|date=March 9, 2012|accessdate=11. III 2012|archiveurl=https://www.webcitation.org/665zpIrAr?url=http://rumorfix.com/2012/03/dick-van-dyke-86-marries-40-year-old-makeup-artist/|archivedate=2012-03-12|deadurl=no}}</ref> }} == Vanjske veze == * [http://jimhillmedia.com/blogs/jim_hill/archive/2004/08/11/443.aspx Van Dyke's 3D graphics involvement] * [http://www.danville.k12.il.us/schools/DHS_Site/aboutus/mwextrapdf/june_2004.pdf#search=%22dick%20%22van%20dyke%22%20Crawfordsville%22 Dick Van Dyke in Danville, Ill and Crawfordsville, Ind.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117074611/http://www.danville.k12.il.us/schools/DHS_Site/aboutus/mwextrapdf/june_2004.pdf#search=%22dick%20%22van%20dyke%22%20Crawfordsville%22 |date=2006-11-17 }} – PDF Article * {{ibdb name|38860|Dick Van Dyke}} * {{IMDb ime|0001813|Dick Van Dyke}} * [http://dick-van-dyke.fantribute.com/ Fan Site for Dick Van Dyke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006123817/http://dick-van-dyke.fantribute.com/ |date=2015-10-06 }} * [http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=99&format=tv&theme=guide Watch Dick Van Dyke Show Episode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150915140117/http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=99&format=tv&theme=guide |date=2015-09-15 }} * [http://www.museum.tv/archives/etv/V/htmlV/vandykedic/vandykedic.htm At the Museum of Broadcast Communications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420064556/http://www.museum.tv/archives/etv/V/htmlV/vandykedic/vandykedic.htm |date=2009-04-20 }} * [http://www.pbs.org/hollywoodpresents/gingame/dvd/index.html "Remembering Van Dyke Show"]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150501210124/http://www.pbs.org/hollywoodpresents/gingame/dvd/index.html |date=2015-05-01 }} * [http://legends.disney.go.com/legends/detail?key=Dick+Van+Dyke Dick Van Dyke -Disney Legends profile] * [http://video.google.com/videoplay?docid=1927294345326806785&q=archive+of+american+television+dick+van+dyke Watch Dick Van Dyke talk about his career for the Archive of American Television Arts and Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070525200725/http://video.google.com/videoplay?docid=1927294345326806785&q=archive+of+american+television+dick+van+dyke |date=2007-05-25 }} * [http://www.toontracker.com/terry/terry2.htm/ Dick Van Dyke hosting CBS Cartoon Theater] * [http://www.edanville.com/home Dick's Home town community portal] * {{tvtome person|id=1552|name=Dick Van Dyke}} {{EmmyAward KomedijaGlavniGlumac}} {{Commonscat}} {{Lifetime|1925||Van Dyke, Dick}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki teatarski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Emmy nagrade za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]] [[Kategorija:Hollywood Walk of Fame]] tratd3h1hm90dkrz1r3gcw4shp5u3y3 Derek Jacobi 0 32369 42647719 42559222 2026-06-28T18:18:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Sir Derek Jacobi | slika = Derek Jacobi.jpg | ime_po_rođenju = Derek George Jacobi | datum_rođenja = {{bda|1938|10|22|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] [[London]], [[Engleska]] | partner = [[Richard Clifford]] | znamenite_uloge = [[Klaudije]] u [[I, Claudius (TV serija)|''I, Claudius'']] | nagrade = {{nagrade|Emmy='''[[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u miniseriji ili filmu|Najbolji sporedni glumac – miniserija ili TV film]]'''<br />1989 – ''[[The Tenth Man]]''<br />'''[[Primetime Emmy Award za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji|Gostujući glumac u komediji]]'''<br />2001. – ''[[Frasier]]''|Tony='''[[Tony Award za najboljeg glavnog glumca u predstavi|Najbolji glumac u predstavi]]'''<br />1985. – ''[[Much Ado about Nothing]]''}} }} '''Sir Derek George Jacobi''', [[Order of British Empire|CBE]] (rođen [[22. 10.|22. oktobra]], [[1938]], [[engleska|engleski]] glumac i reditelj, proglašen vitezom 1994. godine za svoj doprinos pozorištu. Pored britanskog, Jacobi je nosilac i danskog viteškog ordena<ref>[http://www.britannica.com/shakespeare/article-9343265 Encyclopædia Britannica's Guide to Shakespeare: Jacobi, Sir Derek] na [[Encyclopaedia Britannica]]</ref>. == Biografija == Rođen je u [[London]]u, kao jedino dete u radničkoj porodici<ref>[http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1875816,00.htm 'I already knew I was a tetchy beast' – Gurdian]</ref>. Sa osamnaest godina dobio je stipendiju za školovanje na [[Cambridge]]u, gde se bavio istorijom. U to vreme na univerzitetu sa njim su bili i [[Ian McKellen]] (koji je bio zaljubljen u njega<ref>The Advocate, [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_2 The Knight's Crusade]</ref>) i [[Trevor Nunn]]. Za vreme boravka na Cambridgeu glumio je u mnogim predstavama, uključujući i ''[[Hamlet]]a'', sa kojom je išao na turneju po [[Švajcarska|Švajcarskoj]], gde je sreo [[Richard Burton|Richarda Burtona]]. Zbog odličnog izvođenja ''[[Edward II (drama)|Edwarda II]] pozvan je da se priključi pozorištu [[Birmingham Repertory Theatre]] odmah po diplomiranju. Jacobi je brzo privukao pažnju i [[Laurence Olivier]] ga je pozvao u [[London]], gde je Jacobi bio jedan od osam osnivača [[Royal National Theatre]]-a, iako je u to vreme bio relativno nepoznat. Glumio je Laerta u ''[[Hamlet]]u'', prvoj predstavi novo pozorišta, zajedno sa [[Peter O'Toole|Peterom O'Toolom]], 1963. godine, a Olivier mu je dao ulogu Cassija u njegovom ''[[Othello (film iz 1965.)|Othellu]]'' (1965) i Andreja u ''[[Three Sisters (film)|Three Sisters]]'' (1970). Posle osam godina provedenih u Nacionalnom teatru, Jacobi odlazi 1971. i počinje da glumi u drugačijim ulogama i medijima. Godine 1972. glumi u [[BBC]] seriji ''[[Man of Straw]]'', u režiji [[Herbert Wise|Herberta Wisea]]. Iako je bio poznat pozorišnoj publici, pravu popularnost stiče tek 1976. godine ulogom [[Klaudije|cara Klaudija]] u BBC seriji ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Cloudius]]. Zahvaljujući svojoj međunarodnoj popularnosti, Jacobi je 1977. godine napravio turneju sa predstavom ''[[Hamlet]]'' po [[Engleska|Engleskoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Australija|Australiji]], [[Japan]]u i [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Bio je pozvan da nastupa i u [[Kronborg|zamaku Kronborg]], poznatijem pod imenom Elsonor, u kome se radnja Hamleta odigrava. Godine 1978. snimio je u BBC produkciji [[william Shakespeare|šekspirovog]] ''[[Richard II (drama)|Richarda II]]'' sa Sir [[John Gielgud|Johnom Gielgudom]] i Dame [[Wendy Hiller]]. Godine 1980. snimi je ''Hamleta'' u BBC produkciji, pojavio se prvi put na [[Broadway]]u u predstavi ''[[The Suicide]]'', a od 1982. do 1985. pridružio se grupi [[Royal Shakespeare Company]] gde je istovremeno igrao Benedika u ''[[Much Ado about Nothing]] (nagrađen [[Tony Awards|Tonyjem]]), Peospera u ''[[The Tempest]]'' i naslovne uloge u ''[[Peer Gynt]]u'' i ''[[Cyrano de Bergerac]]''u. Godine 1986. prvi put se pojavljuje u [[West End theatre|West Endu]] u kome igra [[Alan Turing]]a u ''[[Breaking the Code]]''. U West Endu je tokom 1988. glumio naslovne uloge u ''[[Richard II|Richardu II]]'' i ''[[Richard III|Richardu III]]''. Godine 2001. osvojio je [[Emmy Award|nagradu Emmy]] ispevajući svoj background kao šekspirijanskog glumca u sitcomu ''[[Frasier]]'', epizoda ''The Show Must Go Off'', u kojoj glumi najgoreg šekspirijanskog glumca na svetu. Jacobi je nastavio da igra u Šekspirovim dramama, kao što je film [[Kenneth Branagh|Kennetha Branaghe]] ''[[Henry V (film iz 1989.)|Henry V]]'', kao i u ''Hamletu'' u produkciji [[Renaissance Theatre Company]]. Glumio je u ''[[Macbeth]]u'' u Londonu i u Stratfordu. Godine 1996. glumio je još jednom u ''[[Hamlet (film iz 1996.)|Hamletu]]'' u režiji Branaghe. Glumio je u filmu ''[[Love is the Devil]]'' [[John Maybury|Johna Mayburyja]] u kome igra slikara [[Francis Bacon]]a. == Privatni život == Jacobi i njegov partner Richard Clifford su u martu 2006. sklopili [[istopolna zajednica|istopolno registrovano partnerstvo]] posle 27 godina zajedničkog života. == Filmografija == * ''[[Othello (1965 film)|Othello]]'' (1965) Cassio * ''[[Interlude (1968 film)|Interlude]]'' (1968) * ''[[Blue Blood (film)|Blue Blood]]'' (1973) Gregory * ''[[The Day of the Jackal (film)|The Day of the Jackal]]'' (1973) * ''[[The Odessa File (film)|The Odessa File]]'' (1974) * ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]'' TV (1976) Claudius * ''[[Philby, Burgess and MacLean]]'' - Spy Scandal of the Century TV (1977) * ''[[The Medusa Touch (film)|The Medusa Touch]]'' (1978) Townley * ''[[BBC Television Shakespeare|Richard II]]'' TV (1978) Richard II * ''[[The Human Factor]]'' (1979) Arthur Davis * ''[[BBC Television Shakespeare|Hamlet]], Prince of Denmark'' TV (1980) Hamlet * ''[[Charlotte (film)|Charlotte]]'' (1981) Daberlohn * ''[[The Secret of NIMH]]'' (1982) Nicodemus' voice * ''[[Inside the Third Reich#Film|Inside the Third Reich]]'' TV (1982) Adolf Hitler * ''[[The Hunchback of Notre Dame (1982 film)|The Hunchback of Notre Dame]]'' TV (1982) Frollo * ''[[Enigma (1983 film)|Enigma]]'' (1983) Kurt Limmer * ''[[Cyrano de Bergerac]]'' TV (1985) Cyrano de Bergerac * ''[[Mr Pye]]'' TV (1986) Mr. Pye * ''[[The Secret Garden]]'' TV (1987) Archibald Craven * ''[[The Tenth Man]]'' TV (1988) The impostor * ''[[Little Dorrit (film)|Little Dorrit]]'' TV (1988) Arthur Clennam * ''[[Henry V (1989 film)|Henry V]]'' (1989) Chorus * ''[[The Fool (film)|The Fool]]'' (1990) Mr. Frederick/Sir John * ''[[Dead Again]]'' (1991) Franklyn Madson * ''[[Brother Cadfael|Cadfael]]'' TV (1994-1998) Brother Cadfael * ''[[Looking for Richard]]'' (1996) Himself * ''[[Hamlet (1996)|Hamlet]]'' (1996) Claudius * ''[[Love Is the Devil: Study for a Portrait of Francis Bacon]]'' (1998) [[Francis Bacon]] * ''[[Father Damien|Molokai: The Story of Father Damien]]'' (1999) Father Leonor Fousnel * ''[[Edvard Grieg (film)|Edvard Grieg]]'' - What Price Immortality? (1999) * ''[[The Wyvern Mystery]]'' TV (2000) Squire Fairfield * ''[[Up At the Villa]]'' (2000) Lucky Leadbetter * ''[[Jason and the Argonauts (2000 film)|Jason and the Argonauts]]'' TV (2000) Phineas * ''[[Gladiator (2000 film)|Gladiator]]'' (2000) Gracchus * ''[[The Body (film)|The Body]]'' (2001) Father Lavelle * ''[[Gosford Park]]'' (2001) Probert * ''[[The Diaries of Vaslav Nijinsky]]'' (2001) voice of Nijinsky * ''[[Revelation (2001 film)|Revelation]]'' (2001) Librarian * ''[[Revengers Tragedy]]'' (2002) The Duke * ''[[Two Men Went to War]]'' (2002) Major Merton * ''[[Strings (2004 film)|Strings]]'' (2004) Nezo * ''[[The Long Firm]]'' TV (2004) Lord Edward 'Teddy' Thursby * ''[[Marple (TV serija)|Marple]]: [[The Murder at the Vicarage]]'' TV (2004) Colonel Protheroe * ''[[Bye Bye Blackbird (film)|Bye Bye Blackbird]]'' (2005) Lord Dempsey * ''[[Nanny McPhee]]'' (2005) Mr. Wheen * ''[[Underworld: Evolution]]'' (2006) [[Alexander Corvinus]] * ''[[Doctor Who]]'' TV (2007) Professor Yana / [[The Master (Doctor Who)|The Master]] * ''[[His Dark Materials: The Golden Compass]]'' (2007). * ''[[The Riddle (2007 film)|The Riddle]]'' (2007) The Tramp / Charles Dickens * ''[[Titanic: Blood and Steel]]'' (2012) Lord Pirrie == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Derek Jacobi}} * {{IMDb ime|id=0001394|name=Derek Jacobi}} * [http://mysite.wanadoo-members.co.uk/stratfordians/stjacde.htm Sir Derek Jocobi]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at ''A Dictionary of the Royal Shakespeare Company'' by Simon Trowbridge * [http://www.theatre.com/story/id/3004039 2006 Interview with Derek Jacobi on Theatre.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061128165938/http://www.theatre.com/story/id/3004039 |date=2006-11-28 }} * [https://web.archive.org/web/20110709050832/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/derek_jacobi.shtml BBC - Drama Faces - Derek Jacobi] * [http://www.linsdomain.com/jacobi.htm Sir Derek Jacobi Linsdomain]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.tmaw.co.uk/derekj.html Sir Derek Jacobi TMAW] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031205130227/http://www.tmaw.co.uk/derekj.html |date=2003-12-05 }} * [http://www.sparrowsp.addr.com/sdjmain.htm Sparrow Sir Derek Jacobi Pages] * [http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800022156/filmography Yahoo! Movies] * [http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1875816,00.html Guardian interview] {{Doctor Who glumci}} {{Nagrada BAFTA za TV glumca}} {{Emmy za sporednog glumca u miniseriji}} {{Emmy za gostujućeg glumca u komediji}} {{authority control}} {{Lifetime|1938| |Jacobi, Derek}} [[Kategorija:Engleski teatarski glumci]] [[Kategorija:Engleski televizijski glumci]] [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Šekspirijanski glumci]] s11lj4ityy0o2s8el1dbltj3byuagb1 Fudbalska reprezentacija Hrvatske 0 33356 42647858 42461655 2026-06-29T07:16:29Z Inokosni organ 160059 /* Vanjske veze */ 42647858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ff0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|HRV}} Hrvatska | Personnage blanc = oui/no | logo = [[Datoteka:Croatia football federation.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Vatreni | stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]<br />[[Stadion Kantrida|Kantrida]], [[Rijeka]]<br />[[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]], [[Split]] | FIFA = {{steady}} 14. ([[27. svibnja]] [[2021.]]) | izbornik = {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Dalić]] | nastupi = [[Luka Modrić]] (137) | golovi = [[Davor Šuker]] (45) | utakmica = [[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|22px|border]] Hrvatska 2:1 [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{flagicon|SAD}}<br /><small>([[Zagreb]]; [[17. 10.|17. listopada]] [[1990]].)</small> | pobjeda = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 10:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}<br /><small>([[Rijeka]]; [[4. lipnja]] [[2016.]])</small> | poraz = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] 6:0 Hrvatska {{flagicon|HRV}}<br /><small>([[Elche]], [[Španjolska]]; [[11. 9.|11. rujna]] [[2018]].)</small> | SP = Drugo mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Četvrtfinale ([[UEFA Euro 1996|1996.]], [[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' | domaći = | pattern_la1=_cro22h | pattern_b1=_cro22h | pattern_ra1=_cro22h | pattern_sh1=_cro22h | pattern_so1=_cro22hl | leftarm1=F40000 | body1=FFFFFF | rightarm1=F40000 | shorts1=ffffff | socks1=FFFFFF | pattern_la2=_cro22a | pattern_b2=_cro22a | pattern_ra2=_cro22a | pattern_sh2=_cro22a | pattern_so2=_nikered | leftarm2=000068 | body2=000068 | rightarm2=000068 | shorts2=000068 | socks2=000068 }} '''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim [[Nogomet|nogometnim ili fudbalskim]] natjecanjima. Vodi ju [[Hrvatski nogometni savez]] (HNS) kao vodeće tijelo hrvatskog nogometa. Članstvo u [[FIFA]]-i su dobile kratkovječna reprezentacija [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] od [[1940]]. do [[1944]]., koja je rasformirana [[1945]]. nakon što je Hrvatska postala državotvorna republika unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|druge Jugoslavije]]. Stoga su do [[1991]]. hrvatski nogometaši nastupali za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]]. Ipak, reprezentacija Hrvatske odigrala je i jednu utakmicu u okviru Jugoslavije, [[12. 9.|12. rujna]] [[1956]]. godine u [[Zagreb]]u protiv reprezentacije [[Indonezija|Indonezije]] na inzistiranje prvog indonezijskog predsjednika [[Sukarno|Sukarna]]. Moderna hrvatska reprezentacija je oformljena [[1990]]. godine uslijed nastajanja demokratske Hrvatske, a iako je iste godine odigrala službenu utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|američkom reprezentacijom]], u FIFA-u je primljena tek [[1992]]., a u [[UEFA]]-u [[1993]]. Prvo veliko natjecanje na koje se plasirala hrvatska reprezentacija je bilo [[UEFA Euro 1996.|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., gdje je došla do četvrtfinala. Dvije godine poslije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., dolazi do svojeg prvog odličja, i to brončane medalje pod vodstvom izbornika [[Miroslav Blažević|Miroslava "Ćire" Blaževića]]. Dvadeset godina kasnije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. godine, nova "zlatna generacija" pod vodstvom [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] dolazi do svog drugog odličja, srebrne medalje, ne izgubivši ni jednu utakmicu turnira prije finala. Hrvatska reprezentacija većinom igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] u [[Zagreb]]u, a igrali su i na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u, na [[Stadion Kantrida|Kantridi]] u [[Rijeka|Rijeci]], i [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] u [[Osijek]]u. Uz reprezentaciju se veže nadimak ''Vatreni''. Dobitnici su FIFA-ine nagrade ''[[Mover of the Year]]'' 1994. i 1998., što ih čini jedinom reprezentacijom pored [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] koja je tu nagradu dobila više nego jednom. Po dolasku u FIFA-ino članstvo, na FIFA-inoj ljestvici su bili na 125. mjestu, da bi nakon Svjetskog prvenstva 1998. završili na 3. mjestu, što je bila najveća promjena u povijesti FIFA-e. == Historija == === Prije nezavisnosti === Nogomet su u Hrvatsku doveli [[Englezi|engleski]] državljani koji su radili na industrijskim projektima u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Županja|Županji]] [[1873]]. [[PNIŠK]] je [[1904.]] godine u Zagrebu organizirao utakmicu svojih dviju momčadi, a gledatelji su plaćali ulaznicu. Isti klub je već [[23. listopada]] [[1905.]] godine pozvao [[NK HAŠK|HAŠK]] da odigraju utakmicu, ali do susreta iz nepoznatih razloga nije došlo. Najviše volje za organiziranje nogometnih utakmica imao je PNIŠK, koji je suparnika prije našao u [[Mađarska|Mađarskoj]] (1905. godina, [[Ferencvárosi TC|FTC]] i [[Kaposvári A.C.]]) nego u Zagrebu. Prva javna nogometna utakmica u gradu [[Zagreb]]u odigrana je [[28. listopada]] [[1906.]] godine na Zapadnom perivoju, današnjem Marulićevom trgu na kojem je kasnije izgrađena [[Knjižnica na Marulićevu trgu|knjižnica]]. Utakmicu su odigrala dva [[zagreb]]ačka nogometna kluba [[NK HAŠK|HAŠK]] i [[PNIŠK]],{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * '''HAŠK''': [[Hinko Würth]], [[Josip Besednik]], [[Hugo Kuderna]], [[Josip Novak]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Anđelo Grgić]], [[Marko Kostrenčić]], [[Dragutin Albrecht]], [[Marko Kren]], [[Vladimir Erbežnik]], [[Zvonimir Bogdanović]] * '''PNIŠK''': [[Dragutin Baki]], [[Jan Todl]], [[Veljko Ugrinić]], Schreiber, Kiseljak, Pilepić, Uhrl}} a rezultat je bio neodlučen 1:1 (1:0). Utakmica je igrana po tada jedino važećim engleskim pravilima. Gledatelji još nisu bili naviknuti na [[nogomet]] niti su poznavali pravila igre, te nisu mogli ocijeniti što je vrijedno u igri. Tako su pljeskom nagradili [[Hugo Kuderna|Kudernu]] kada je u jednom trenutku udario loptu visoko u zrak, a uopće nisu reagirali kada je [[Vladimir Erbežnik|Erbežnik]] postigao pogodak. Ukupna zarada sa utakmice bila je 22 krune. Mnogi gledatelji utakmicu su gledali izvan ograde igrališta ne plativši ulaznicu. Do [[1907]]. su se pojavili prvi hrvatski nogometni klubovi, te su pravila modernog nogometa prevedena i objavljena. Prvi [[radio|radijski]] prijenos neke nogometne utakmice na području Hrvatske obavio je [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagreb]] u [[Zagreb]]u [[17. srpnja]] [[1927.]] godine sa [[Igralište Građanskog|Igrališta Građanskog]] na inicijativu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Prenošena je završna utakmica za [[Balokovićev pokal]] između [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] i [[NK HAŠK|HAŠK-a]] 4:2 (2:1).{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * [[1. HŠK Građanski Zagreb|'''Građanski''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], [[Zvonimir Gmajnički]], [[Franjo Mantler]], [[Dragutin Babić]], Cindrić, Remec, [[Josip Urbanke]], [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]], [[Nikola Babić]], Kreč * [[NK HAŠK|'''HAŠK''']]: Mitrović, Hana, Dasović, Kunst, Kolibaš, Križ, Zinaja, Hitrec, Agić, Wolf II, Wolf I}} Nekoliko uvodnih riječi prijenosa dao je [[Vilim Brkić]], tehnički tajnik [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] i [[nogometni sudac]]. Prijenos utakmice obavio je [[Marijan Polić]], tadašnji [[student]] prve godine [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]. [[Radio|Prijenos]] je obavljen iz otvorene lože, što je dalo [[Akustika|akustičnu]] podlogu i neposrednost. Na tribini je bio instaliran jedan [[mikrofon]] na staklu, osjetljiv na vjetar, a na [[Nogometno igralište|igralištu]] [[telefon]]. Za prijenos su brinula dva tehničara. U [[Zagreb]]u je [[2. rujna]] [[1931.]] godine, na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralištu Concordie]], odigrana i prva noćna utakmica u Hrvatskoj. Prijateljsku utakmicu pred, do tada najvećom posjetom od 15.000 gledatelja, odigrale su [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka]] i [[Madridska nogometna reprezentacija]].{{efn|Sastavi momčada bili su: * [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|'''Zagreb''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], Bivec, Rajković, Ralić, [[Danijel Premerl]], Sinković, Stanković, [[Ivan Hitrec]], [[Aleksandar Živković]], Cindrić, [[Mirko Kokotović]] * [[Madridska nogometna reprezentacija|'''Madrid''']]: [[Ricardo Zamora]], Quesada, [[Jacinto Quincoces]], Bonet, Esparea, Levis, Bestit, Regueiro, Marin, Hilario, Eugenio}} Pogocima [[Ivan Hitrec|Ivana Hitreca]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija]] pobijedila je 2:1 (1:1). Rasvjetu igrališta Concordie financirala je ''Gradska električna centrala''. Postavljeno je osam rešetkastih stupova. Na kutevima igrališta bili su stupovi visine 17 metara, iza golova visine 18 metara, na istočnoj strani visine 17 metara, te na zapadnoj strani noseći stup visine 21 metar. Igralište je rasvjetljeno s dvadeset [[Električna žarulja|žarulja]]. Prije dobivanja nezavisnosti, hrvatski su nogometaši igrali u sklopu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1919]]. - [[1939]].) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] ([[1945]]. - [[1991]].), iako su u nekoliko navrata ekipe sastavljene od etničkih [[Hrvati|Hrvata]] igrale neslužbene utakmice. Godine [[1940]]., [[Jozo Jakopić]] je vodio reprezentaciju kratkovječne [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (koja je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije) u četiri prijateljske utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon okupacije [[Sile Osovine|sila Osovine]] [[1941]]., [[Hrvatski nogometni savez]] je nakratko oformljen i primljen u [[FIFA]]-u iste godine. Reprezentaciju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je vodio [[Rudolf Hitrec]], i to na 15 utakmica, od čega 14 nakon primitka u članstvo FIFA-e. Prva službena utakmica priznata od FIFA-e je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[8. rujna]] 1941. u [[Bratislava|Bratislavi]] s rezultatom 1:1. Nakon što je Nezavisna Država Hrvatska prestala postojati [[1945]]., [[SR Hrvatska]] je bila dio druge Jugoslavije i nije imala svoj nogometni savez. Od [[1950]]. do [[1956]]., nastupale su kratkotrajne, neslužbene hrvatske reprezentacije - protiv [[Indonezija|Indonezije]] i jugoslavenskog sastava koji je nastupao u ime [[SR Srbija|Srbije]]. Jugoslavenska reprezentacija je na [[Olimpijada 1956|Olimpijadi 1956]]. imala i hrvatske igrače, kao i na svim drugim međunarodnim natjecanjima do [[1991]]. === Službeni početak === Posljednja utakmica u kojoj je u sastavu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavenske reprezentacije]] nastupio značajan broj hrvatskih igrača je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih otoka]], [[16. svibnja]] [[1991]]. nedugo prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|hrvatskog referenduma o nezavisnosti]]. Neslužbena hrvatska reprezentacija je prije toga odigrala svoju prvu utakmicu [[17. listopada]] [[1990]]. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u [[Zagreb]]u, i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]], i koju je Hrvatska pobijedila 2:1. To je bila prva od tri utakmice pod vodstvom izbornika [[Dražan Jerković|Dražana Jerkovića]] - druga je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjske]] u prosincu 1990., a treća protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u lipnju 1991. godine. [[FIFA]] je ponovno priznala Hrvatski nogometni savez [[3. srpnja]] [[1992]]., te je hrvatska reprezentacija igrala svoje prve službene utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australije]] u [[Melbourne]]u, [[Adelaide]]u i [[Sydney]]ju u sklopu turneje prijateljskih utakmica pod vodstvom izbornika [[Stanko Poklepović|Stanka "Špace" Poklepovića]], koji je u isto vrijeme bio trener [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. U travnju [[1993]]., izborničko mjesto preuzima [[Vlatko Marković]], a u lipnju iste godine UEFA priznaje HNS, što je ipak bilo prekasno za pridruživanje Hrvatske u kvalifikacijski proces za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] [[1994]]., koji je već bio počeo godinu dana ranije. Marković je vodio reprezentaciju samo u jednoj utakmici, i to u domaćoj pobjedi protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] u lipnju 1993., da bi bio otpušten u veljači 1994.. U ožujku iste godine je kao izbornik imenovan [[Miroslav Blažević|Miroslav "Ćiro" Blažević]] dok je Hrvatska bila na početnom 125. mjestu FIFA-ine ljestvice, jer FIFA nije priznavala rezultate hrvatske reprezentacije prije tog trenutka. === Blažević i "zlatna generacija" (1994. - 1999.) === [[Slika:Davor Šuker 300x450px.jpg|thumb|left|135px|Davor Šuker, osvajač [[Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] 1998.]] Blažević je vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 1996|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., pritom i u prvoj službenoj hrvatskoj pobjedi koja je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonije]] [[4. rujna]] 1994. s rezultatom 2:0. Za vrijeme istih kvalifikacija, Hrvatska je zabilježila i prvi službeni poraz protiv Ukrajine [[11. lipnja]] [[1995]]. s rezultatom 1:0, u gostima. Unatoč tome, Hrvatska se kvalificirala za Europsko prvenstvo kao prva u skupini, čime je zaslužila svoju prvu FIFA-inu ''[[Mover of the Year]]'' nagradu, jer su skočili na 62. mjesto FIFA-ine ljestvice. Hrvatska je igrala svoju prvu utakmicu na međunarodnom natjecanju upravo na Europskom prvenstvu 1996., i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turske]] na stadionu [[City Ground]] u [[Nottinghamu]], pobijedivši golom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] kao prvog strijelca samostalne Hrvatske na većem natjecanju. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila branitelja europskog naslova [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] s 3:0, ali i izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] s istim rezultatom. Ipak, prošla je dalje u četvrtfinale gdje je izgubila od nadolazećeg prvaka [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] s 1:2, sa sumnjama na sudačko namještanje. Unatoč ispadanju iz četvrtfinala 1996., Blažević je ostao na izborničkoj klupi i vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., a plasirala se nakon utakmica doigravanja s Ukrajinom. Na samom prvenstvu, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajku]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]] ali izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Prošavši dalje, pobijedila je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjsku]] u osmini finala. U utakmici protiv Njemačke, Hrvatska je pobijedila s 3:0 golovima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i [[Davor Šuker|Davora Šukera]], sve nakon isključenja [[Christian Wörns|Christiana Wörnsa]]. U polufinalu su igrali utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], domaćinom prvenstva, ali nakon vodstva u drugom poluvremenu, Hrvatska je izgubila 1:2 zbog golova [[Lilian Thuram|Liliana Thurama]], kojem su to bili jedini golovi za reprezentaciju u karijeri. U utakmici za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]] s 2:1 i tako osvojila brončanu medalju, što im je bilo prvo odličje. Taj je sastav prozvan "zlatnom generacijom", a Davor Šuker je za svojih 6 golova na turniru osvojio i [[Zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]. Značajan dio sastava (Jarni, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Zvonimir Boban|Boban]], [[Robert Prosinečki|Prosinečki]] i Šuker) je prethodno osvojio zlatno odličje s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na [[FIFA Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Čile]]u [[1987]]. Unatoč dotadašnjim uspjesima, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na [[UEFA Euro 2000.|Europsko prvenstvo]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] [[2000]]., jer je završila na trećem mjestu u skupini u kojoj su prošle [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Republika Irska]]. Oba okršaja protiv Jugoslavije su završila remijem, što je spriječilo kvalifikaciju Hrvatske. === Ere Jozića i Barića (2000. - 2004.) === Blažević je ostao na hrvatskoj izborničkoj klupi unatoč neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000., ali ju je napustio u listopadu 2000. nakon remija s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Škotske|Škotskom]] u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u [[2002]]. Na tom mjestu ga je naslijedio [[Mirko Jozić]], koji je prethodno osvojio zlatnu medalju s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1987.. Iako su se mnogi igrači iz "zlatne generacije" oprostili od reprezentativne karijere, Hrvatska je u ostatku kvalifikacija bila neporažena. Samo Svjetsko prvenstvo 2002. Hrvatska je otvorila porazom 0:1 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], da bi nastavila iznenađujućom pobjedom nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] s 2:1, i porazom 1:0 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]], čime su ispali sa Svjetskog prvenstva. Jozić napušta reprezentaciju, a u srpnju 2002. ga mijenja hrvatsko-[[Austrija|austrijski]] trener [[Otto Barić]], koji je time postao prvi hrvatski izbornik rođen izvan [[Balkan]]a. Za vrijeme Barićevog vodstva, preostali članovi "zlatne generacije" su mahom zamijenjeni mlađim igračima. Hrvatska se kvalificirala na [[UEFA Euro 2004|Europsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u [[2004]]. nakon doigravanja sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]], s ukupnim rezultatom 2:1 nakon odlučujućeg gola [[Dado Pršo|Dade Prše]] u uzvratnoj utakmici. Na samom Europskom prvenstvu, Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarska|Švicarskom]], 2:2 s dotadašnjim europskim prvacima [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i izgubila 2:4 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]]. Barićev ugovor je baš istjecao u lipnju 2004., te nije obnovljen nakon neuspjeha na prvenstvu. === Kranjčareva era (2004. - 2006.) === [[Image:FIFA World Cup 2006 - BRA vs CRO.jpg|thumb|260px|left|Hrvatska protiv protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]].]] Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] je preuzeo izborničku poziciju nakon Otta Barića, i u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[2006]]., Hrvatska je prošla bez poraza. Međutim, lokalni mediji su ga optuživali za [[nepotizam]] nakon što je u sastav uveo svog sina [[Niko Kranjčar|Niku Kranjčara]]. Za vrijeme njegovog vodstva, Hrvatska je igrala svoju prvu ikad utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], i to kao prijateljsku utakmicu na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u [[17. kolovoza]] [[2005]]., koja je završila remijem 1:1 nakon golova Nike Kranjčara i [[Ricardinho|Ricardinha]]. Na Svjetskom prvenstvu 2006., Hrvatska je izgubila od Brazila s 1:0, a zatim odigrala remi (0:0) s Japanom nakon promašenog [[jedanaesterac|jedanaesterca]] [[Darijo Srna|Darija Srne]]. Utakmica protiv Australije su, osim rezultata 2:2 koji je izbacio Hrvatsku s turnira, obilježila tri isključenja, pri čemu je [[Nogometni sudac|sudac]] [[Graham Poll]] greškom dao hrvatskom braniču [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]] tri žuta kartona, što je suprotno pravilima koja nalažu da se nakon drugog žutog kartona mora dati crveni karton za isključenje. Kasnije je Poll priznao da je želio dati žuti karton australskom igraču s brojem 3 ([[Craig Moore|Craigu Mooreu]]), a ne Šimuniću, koji ga je zbunio svojim australskim naglaskom. Poll se nedugo nakon te utakmice povukao iz profesionalnog suđenja. === Bilićeva era (2006. - 2012.) === U srpnju 2006., HNS na mjesto izbornika hrvatske reprezentacije postavlja [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]], bivšeg reprezentativaca iz "zlatne generacije", koji je prethodno vodio hrvatsku U-21 selekciju između 2004. i 2006. i uveo mlade igrače u "A" reprezentaciju, što se pokazalo uspješnim. Njegova prva utakmica na toj poziciji je bila pobjeda u gostima u prijateljskoj utakmici protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Italije. Nakon što je izazvao kontroverze suspenzijom Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] zbog kasnonoćnog provoda u [[turbofolk]] noćnom klubu, Bilić je vodio reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 2008|Europsko prvenstvo]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[2008]].. Hrvatska je završila kvalifikacije kao prva u skupini, izgubivši jedino od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i dvaput pobijedivši Englesku, zbog čega je Engleska propustila plasman na Europsko prvenstvo prvi put od [[UEFA Euro 1984|1984]]. [[Image:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|thumb|270px|right|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] na [[UEFA Euro 2008|Europskom prvenstvu 2008]].]] Nedugo prije Europskog prvenstva, glavni napadač reprezentacije [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] dobiva lom noge u utakmici [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Bilić je bio prisiljen izmijeniti postavu za prvenstvo, pa je pozvao [[Nikola Kalinić|Nikolu Kalinića]] i [[Nikola Pokrivač|Nikolu Pokrivača]], reprezentativne debitante. Sastav nailazi na kritike zbog loše igre u napadu na prijateljskim utakmicama protiv Škotske i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]], ali na samom prvenstvu Hrvatska pobjeđuje [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]], Njemačku i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] te prolazi dalje kao prva u skupini, i prvi put u međunarodnim natjecanjima, s najvećim brojem bodova. To je bilo posljednje prvenstvo na kojem je [[Niko Kovač]] bio kapetan, uz iznimku utakmice s Poljskom kad je kapetansku traku predao [[Dario Šimić|Dariju Šimiću]]. U četvrtfinalu, Hrvatska gubi od Turske na izvođenju jedanaesteraca zbog promašaja [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mladen Petrić|Mladena Petrića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]]. Hrvatska je napustila turnir s najmanjim brojem primljenih pogodaka (2), najmanjim brojem izgubljenih utakmica (0; po pravilima, izvođenje jedanaesteraca se ne računa), i s najranijim pogotkom (u 4. minuti protiv Austrije, što je bio i najraniji jedanaestarac u povijesti Europskih prvenstava). Bilić je obnovio ugovor nakon prvenstva, postavši prvim izbornikom nakon Blaževića koji je vodio reprezentaciju na više turnira. Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] [[2010]]., Hrvatska je ponovno bila u grupi s Engleskom, što je bio najiščekivaniji okršaj prema mišljenju službene web-stranice FIFA-e. Nakon pobjede kod kuće protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]], Hrvatska je poražena kod kuće od Engleske, prekidajući 14-godišnji niz bez poraza na domaćem terenu. Nanizale su se ozljede igrača, pa je oslabljena hrvatska reprezentacija doživjela svoj dotad najveći poraz, 5:1 protiv Engleske na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Unatoč ponovnoj pobjedi nad Kazahstanom, Hrvatska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo, jer je Ukrajina, koja je pobijedila vodeću Englesku, porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Andore|Andoru]] kako bi završila druga u skupini. Iako se očekivalo da će Bilić napustiti mjesto izbornika, obnovio je ugovor. [[Image:ITA-CRO Euro 2012 (4).JPG|thumb|left|300px|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] na [[UEFA Euro 2012|Europskom prvenstvu 2012]].]] Unatoč gubitku forme i padu s prvih 10 mjesta na FIFA-inoj ljestvici, Hrvatska je bila smještena u najjaču jakosnu skupinu na ždrijebu za kvalifikacije na [[UEFA Euro 2012|Europsko prvenstvo]] u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[2012]].. Hrvatska se natjecala za sudomaćinstvo prvenstva zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]], što bi ih automatski kvalificiralo na prvenstvo, ali su na kraju odabrane Poljska i Ukrajina. Hrvatska je reprezentacija završila kvalifikacije kao druga u skupini, iza [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], zbog čega je ušla u doigravanje s Turskom, koju je pobijedila s ukupno 3:0 (sa sva tri pogotka postignuta u gostima u [[Istanbul]]u) i time se kvalificirala. Potpisavši za mjesto trenera [[Lokomotiv Moskva|Lokomotiva Moskve]] prije početka prvenstva, Bilić je najavio odlazak s izborničke klupe nakon završetka prvenstva. Hrvatska je započela turnir pobjedom nad Republikom Irskom s 3:1, s dva gola [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]]. Mandžukić je zabio i u remiju s Italijom (1:1), koji je ostao u drugom planu zbog izgreda navijača i odluka engleskog suca [[Howard Webb|Howarda Webba]]. U posljednjoj utakmici grupne faze, Hrvatsku je porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] s 0:1 golom [[Jesús Navas|Jesúsa Navasa]]. Kako je Italija pobijedila Republiku Irsku, Hrvatska je ponovno ispala s prvenstva u grupnoj fazi. Bilić je na odlasku iz reprezentacije dobio pohvale za dugogodišnje doprinose nacionalnoj selekciji. ''[[Jutarnji list]]'' ga je oslovio jedinim hrvatskim izbornikom koji je otišao u tako pozitivnom svjetlu i pohvalio za jačanje reprezentacije za vrijeme svog šestogodišnjeg mandata. === Ere Štimca, Kovača i Čačića (2012. - 2017.) === [[Slika:Brazil and Croatia match at the FIFA World Cup 2014-06-12 (50).jpg|thumb|right|200px|Hrvatska protiv Brazila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]].]] Nakon odlaska Bilića, na izborničko mjesto je došao bivši reprezentativac i komentator [[Igor Štimac]]. U tom je razdoblju bivši reprezentativac [[Davor Šuker]] preuzeo mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza nakon 14-godišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]], koji je godinu dana kasnije umro. Štimac je nanizao seriju loših rezultata i s Hrvatskom jedva završio drugi u skupini u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u [[2014]].. Nakon samo godinu dana na klupi, Štimac biva zamijenjen [[2013]]. bivšim kapetanom [[Niko Kovač|Nikom Kovačem]], koji je dotad vodio hrvatsku U-21 reprezentaciju. Kovač je odveo Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo nakon doigravanja s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islandom]] s ukupnim rezultatom 2:0, od čega su oba gola bila postignuta u domaćoj utakmici u Zagrebu. Na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini s domaćinom Brazilom, Meksikom i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerunom]]. Na samom otvaranju prvenstva protiv Brazila, Hrvatska je izgubila 3:1, a utakmica je privukla veliku medijsku pozornost zbog višestrukih kontroverznih odluka [[Japanci|japanskog]] suca [[Yuichi Nishimura|Yuichija Nishimure]]. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila Kamerun s 4:0, ali je izgubila od Meksika s 3:1 i ispala s prvenstva. U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2016|Europsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[2016]]., Hrvatska je bila u skupini H s Italijom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarskom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Malte|Maltom]]. Nakon remija bez pogodaka s Norveškom i poraza u gostima od Norveške, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza je u rujnu [[2015]]. donio jednoglasnu odluku o raskidu ugovora s izbornikom Kovačem. Na njegovo mjesto je [[21. rujna]] 2015. imenovan [[Ante Čačić]], koji je uspješno kvalificirao Hrvatsku na Europsko prvenstvo. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je [[4. lipnja]] [[2016]]. zabilježila svoju dotad statistički najveću pobjedu - 10:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u pripremnoj prijateljskoj utakmici. Na Europskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini D s Turskom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češkom]] i braniteljem dvostrukog uzastopnog naslova Španjolskom. Hrvatska je započela pobjedom 1:0 nad Turskom, pri čemu je Luka Modrić zabio senzacionalan gol volejem, što se smatrao jednim od najljepših golova prvenstva. U idućoj utakmici protiv Češke, Hrvatska je povela golovima [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i Ivana Rakitića, ali nakon toga su zabili [[Milan Škoda]] i, jedanaestercem u posljednjoj minuti, [[Tomáš Necid]]. Utakmicu su obilježili i [[Nogometni huligani|huliganski]] neredi kad su [[Baklja|baklje]] bačene na teren, od kojih je jedna ozlijedila [[redar]]a u [[Sudačka nadoknada|sudačkoj nadoknadi]]. Posljednju utakmicu u skupini, onu protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], Hrvatska je dobila pogotcima Nikole Kalinića i Ivana Perišića, čime su prvi put završili prvi u skupini na Europskom prvenstvu. Zbog toga je Hrvatska smatrana jednim od favorita, a u osmini finala je izvukla [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], koji je u tu fazu ušao tek kao treće-najbolje plasirana treća reprezentacija u skupinama. Ta je utakmica bila ocijenjena kao vrlo loša, pri čemu ju je [[BBC Sport]] proglasio "očajnom", jer nije bilo ozbiljnih pokušaja. Utakmicu je presudio gol [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u 117. minuti, čime je Hrvatska ispala s natjecanja. Nedugo nakon prvenstva, kapetan Darijo Srna se povukao iz reprezentacije nakon 134 utakmice, a naslijedio ga je Luka Modrić. === Dalić i druga "zlatna generacija" (2017. - danas) === [[Slika:Luka Modric (L), João Moutinho (R) - Croatia vs. Portugal, 10th June 2013 (2).jpg|thumb|247x247px|Pod vodstvom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] (na slici lijevo) i stilom igranja [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], hrvatska selekcija iz 2017./18. je imenovana drugom "zlatnom generacijom".]] Hrvatska je započela kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. neporažena u prvih nekoliko utakmica. Međutim, nakon poraza od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i Turske, te nakon što je poraz od nisko rangirane [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] ugrozio šanse za plasman, izazvan je bijes javnosti na izbornika Čačića. Zamijenjen je na poziciji izbornika [[7. listopada]] [[2017]]. [[Zlatko Dalić|Zlatkom Dalićem]], koji je osigurao važnu pobjedu s 2:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajinom]] i izborio doigravanje s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]], koju je pobijedila s ukupno 4:1, od čega su svi golovi postignuti u prvoj utakmici u Zagrebu, plasirajući se na Svjetsko prvenstvo. ''[[The Guardian]]'' je nazvao hrvatsku generaciju 2017./18. "drugim dolaskom zlatne generacije iz 1998.". Općenito, mediji su smatrali ključne igrače poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] "drugom zlatnom generacijom" ili "novom zlatnom generacijom". Unatoč lošim rezultatima na pripremnim utakmicama, Hrvatska je započela natjecanje pobjedom od 2:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]], kad je Modrić zabio prvi hrvatski gol na tom turniru. Modrić je zabio i u hvaljenoj pobjedi od 3:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], što je bila i 100. utakmica [[Vedran Ćorluka|Vedrana Ćorluke]] za reprezentaciju. Pobijedivši Island nakon izvođenja jedanaesteraca, Hrvatska je završila grupnu fazu kao prva u skupini i s najvećim brojem bodova, što im je bio dotad najbolji rezultat u grupnim fazama na svjetskim prvenstvima. U osmini finala su izvukli [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], što se smatralo najboljom prilikom Hrvatske za pobjedu u nokaut fazi velikog natjecanja, što nisu postigli još od 1998.. Unatoč vodstvu Danske već u prvoj minuti susreta, Hrvatska je izjednačila kako bi igrala na produžetke. Luka Modrić je promašio jedanaesterac u produžetcima koji je mogao zaključiti utakmicu, jer ga je obranio [[Kasper Schmeichel]]. Na kraju je Hrvatska pobijedila na izvođenju jedanaesteraca trima obranama [[Danijel Subašić|Danijela Subašića]] i odlučujućim pogotkom Ivana Rakitića, unatoč promašajima [[Milan Badelj|Milana Badelja]] i [[Josip Pivarić|Josipa Pivarića]]. To je hrvatskoj reprezentaciji bila prvo uspješno izvođenje jedanaesteraca, što je naišlo na veliko slavlje u medijima i javnosti. U četvrtfinalu [[7. srpnja]], Hrvatska je igrala protiv domaćina [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]]. Rusija je povela u 31. minuti, ali je Hrvatska izjednačila u 39. minuti, što je uzrokovalo još jedne produžetke, u koje je hrvatski vratar Subašić ušao s grčevima, ali je odbio zamjenu s [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]]. Hrvatska je prešla u vodstvo u 100. minuti, ali je Rusija izjednačila u 115., čime se i ova utakmica morala odlučiti izvođenjem jedanaesteraca. Odlučujući pogodak je ponovno zabio Ivan Rakitić, čime je odveo Hrvatsku na svoje prvo polufinale od 1998.. Polufinale protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] se igralo [[11. srpnja]], gdje je Hrvatska bila neuvjerljiva u prvih 30 minuta, primivši gol [[Kieran Trippier|Kierana Trippiera]] u 5. minuti, ali je ojačala u drugom poluvremenu, izjednačivši golom Perišića u 68. minuti, te je regularni dio utakmice završio s 1:1. U produžetcima, Mandžukić je zabio pobjednički gol u 109. minuti, i prvi put u svojoj povijesti, hrvatska je reprezentacija izborila finale nekog velikog natjecanja. Time je postigla svoj najveći rezultat u povijesti, te je postala druga najmanja zemlja po broju stanovnika koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930]]. i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950]]., kao i druga najmanja zemlja po površini koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] koja je to učinila u tri navrata. Uslijedilo je slavlje u Hrvatskoj i privučena je velika medijska pažnja. U finalnoj utakmici protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] [[15. 7.|15. srpnja]] 2018., Hrvatska je izgubila 4:2, ali je time osvojila svoje dosad najveće odličje, srebrnu medalju. Kapetan Luka Modrić je dobio [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatnu loptu]]. Idućeg dana, cijela je hrvatska reprezentacija sa stožerom i stručnim timom dočekana u Zagrebu pred više od 550.000 ljudi. Poslije Svjetskog prvenstva 2018., Hrvatska će igrati u skupini s Engleskom i Španjolskom u inauguralnoj sezoni [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], međunarodnog turnira u koji su uključene sve reprezentacije članice [[UEFA]]-e. == Izbornici == * [[Dražan Jerković]] - [[1990]]. - [[1991]]. * [[Stanko Poklepović]] - [[1992]]. * [[Vlatko Marković]] - [[1993]]. * [[Miroslav Blažević]] - [[1994]]. - [[2000]]. * [[Tomislav Ivić]] - [[16. 11.|16. studenog]] [[1994]]. * [[Mirko Jozić]] - [[2000]]. - [[2002]]. * [[Otto Barić]] - [[2002]]. - [[2004]]. * [[Zlatko Kranjčar]] - [[2004]]. - [[2006]]. * [[Slaven Bilić]] - [[2006]]. - [[2012]]. * [[Igor Štimac]] - [[2012]]. - [[2013]]. * [[Niko Kovač]] - [[2013]]. - [[2015]]. * [[Ante Čačić]] - [[2015]]. - [[2017]]. * [[Zlatko Dalić]] - [[2017.]] - danas == Dosadašnji nastupi na SP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]–[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |colspan=9|''Nisu se mogli kvalificirati''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |-bgcolor="#cc9966" |{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |Treće mjesto |3. |'''7''' |'''5''' |'''0''' |'''2''' |'''11''' |'''5''' | |2. |10 |5 |4 |1 |20 |13 |- |{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |rowspan=2|Grupna faza |23. |3 |1 |0 |2 |2 |3 | |1. |8 |5 |3 |0 |15 |2 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |22. |3 |0 |2 |1 |2 |3 | |1. |10 |7 |3 |0 |21 |5 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |10 |6 |2 |2 |19 |13 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |Grupna faza |19. |3 |1 |0 |2 |6 |6 | |2. |12 |6 |3 |3 |14 |9 |- bgcolor="silver" |{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|Drugo mjesto]] |2. |7 |4 |2 |1 |14 |9 | |2. |12 |7 |3 |2 |19 |5 |- |{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|TBD |- !Total !''Finale'' !5/6 !22 !11 !4 !7 !33 !22 !– !– !62 !36 !18 !8 !108 !47 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> == Dosadašnji nastupi na EP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[UEFA Euro 1960|1960.]]–[[UEFA Euro 1992|1992.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—||— |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996|1996.]] |Četvrtfinale |7. |4 |2 |0 |2 |5 |5 | |1. |10 |7 |2 |1 |22 |5 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000|2000.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |8 |4 |3 |1 |13 |9 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004|2004.]] |Grupna faza |13. |3 |0 |2 |1 |4 |6 | |2. |10 |6 |2 |2 |14 |5 |- |{{flagicon|Austrija}} {{flagicon|ŠVI}} [[UEFA Euro 2008|2008.]] |Četvrtfinale |5. |4 |3 |1 |0 |5 |2 | |1. |12 |9 |2 |1 |28 |8 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] |Grupna faza |10. |3 |1 |1 |1 |4 |3 | |2. |12 |8 |2 |2 |21 |7 |- |{{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016|2016.]] |Osmina finala |9. |4 |2 |1 |1 |5 |4 | |2. |10 |6 |3 |1 |20 |5 |- |[[Datoteka:Flag of Europe.svg|20px]] [[UEFA Euro 2020|2020.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|''TBD'' |- !Total !Četvrtfinale !5/6 !18 !8 !5 !5 !23 !20 !– !– !62 !40 !14 !8 !118 !39 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> <sup>1</sup>Nakon velike medijske akcije i pritisaka hrvatskih igrača i trenera u inozemstvu i hrvatske nogometne diplomacije; Hrvatska je skoro i s Eura 1996. (nakon SP 1994.) ostala izolirana <sup>2</sup>Na ključnom gostovanju protiv izravnog takmaca Jugoslavije, Hrvatska je bila prva inozemna momčad uopće koja je došla igrati, nepuni tjedan nakon NATO-vih bombardiranja; na utakmici je bačen suzavac, a sudac nije prekinuo susret, dovevši u opasnost osoblje svih sudionika susreta (uz to, dogodio se "čudni" nestanak struje) - za iste nogometni savez Jugoslavije nije snosio nikakve kazne == Trenutni sastav momčadi (EP 2020.) == {| |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''1''' |[[Dominik Livaković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |09. siječnja 1995. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''12''' |[[Lovre Kalinić]] |{{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |03. travnja 1990. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''23''' |[[Simon Sluga]] |{{ZD|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]] |17. ožujka 1993. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''2''' |[[Šime Vrsaljko]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |10. siječnja 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''3''' |[[Borna Barišić]] |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] |10. studenog 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''5''' |[[Duje Ćaleta-Car]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille]] |17. rujna 1996. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''6''' |[[Dejan Lovren]] |{{ZD|RUS}} [[Zenit Saint Petersburg]] |05. srpnja 1989. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''16''' |[[Mile Škorić]] |{{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]] |19. lipnja 1991. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''21''' |[[Domagoj Vida]] |{{ZD|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Bešiktaš]] |29. travnja 1989. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''22''' |[[Josip Juranović]] |{{ZD|POL}} [[Legia Warszawa]] |16. kolovoza 1995. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Domagoj Bradarić]] |{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |10. prosinca 1999. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Joško Gvardiol]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |23. siječnja 2002. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''8''' |[[Mateo Kovačić]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |06. svibnja 1994. |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''10''' |[[Luka Modrić]] <small>''kapetan''</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |09. rujna 1985. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''11''' |[[Marcelo Brozović]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |16. studenog 1992. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''13''' |[[Nikola Vlašić]] |{{ZD|RUS}} [[CSKA Moskva]] |04. listopada 1997. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''15''' |[[Mario Pašalić]] |{{ZD|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |09. veljače 1995. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''19''' |[[Milan Badelj]] |{{ZD|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] |25. veljače 1989. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Luka Ivanušec]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |26. studenog 1998. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''4''' |[[Ivan Perišić]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |21. svibnja 1986. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''7''' |[[Josip Brekalo]] |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |23. lipnja 1998. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Andrej Kramarić]] |{{ZD|NJE}} [[1899 Hoffenheim]] |19. lipnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Ante Budimir]] |{{ZD|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] |22. srpnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''17''' |[[Ante Rebić]] |{{ZD|ITA}} [[A.C. Milan]] |21. rujna 1993. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''20''' |[[Bruno Petković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |16. rujna 1994. |} == Poveznice == * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Popis službenih utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Popis nastupa za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] * [[Popis strijelaca Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Zanimljivosti i statistika Hrvatske nogometne reprezentacije]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96851-0-9}} * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] * H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993. == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia national football team|Hrvatska nogometna reprezentacija}} * [http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 Međunarodni susreti Hrvatske 1940-56. na NogoNetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927180551/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 |date=2007-09-27 }} * [http://crofootballsites.topsiteworld.com/ Hrvatske nogometne stranice - Top lista] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/173794/Default.aspx Slobodna dalmacija, Hrvatski radio kao nekad: nogometna utakmica iz zvučnika] * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Nogometni leksikon Radionovinarstvo] * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 Povijest GNK Dinamo, sezona 1926/27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627183025/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 |date=2013-06-27 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Sastav Hrvatska 2004 EP}} {{Sastav Hrvatska 2006 SP}} {{Sastav Hrvatska 2008 EP}} {{Sastav Hrvatska 2012 EP}} {{Sastav Hrvatska 2014 SP}} {{Sastav Hrvatska 2016 EP}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalska reprezentacija Hrvatske| ]] [[Kategorija:Fudbal u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Hrvatska]] fufwsehxkaa1pctut6vrtft2pqf43cv 42647860 42647858 2026-06-29T07:20:52Z Inokosni organ 160059 42647860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ff0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|HRV}} Hrvatska | Personnage blanc = oui/no | logo = [[Datoteka:Croatia football federation.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Vatreni | stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]<br />[[Stadion Kantrida|Kantrida]], [[Rijeka]]<br />[[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]], [[Split]] | FIFA = {{steady}} 14. ([[27. svibnja]] [[2021.]]) | izbornik = {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Dalić]] | nastupi = [[Luka Modrić]] (137) | golovi = [[Davor Šuker]] (45) | utakmica = [[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|22px|border]] Hrvatska 2:1 [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{flagicon|SAD}}<br /><small>([[Zagreb]]; [[17. 10.|17. listopada]] [[1990]].)</small> | pobjeda = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 10:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}<br /><small>([[Rijeka]]; [[4. lipnja]] [[2016.]])</small> | poraz = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] 6:0 Hrvatska {{flagicon|HRV}}<br /><small>([[Elche]], [[Španjolska]]; [[11. 9.|11. rujna]] [[2018]].)</small> | SP = Drugo mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Četvrtfinale ([[UEFA Euro 1996|1996.]], [[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' | domaći = | pattern_la1=_cro22h | pattern_b1=_cro22h | pattern_ra1=_cro22h | pattern_sh1=_cro22h | pattern_so1=_cro22hl | leftarm1=F40000 | body1=FFFFFF | rightarm1=F40000 | shorts1=ffffff | socks1=FFFFFF | pattern_la2=_cro22a | pattern_b2=_cro22a | pattern_ra2=_cro22a | pattern_sh2=_cro22a | pattern_so2=_nikered | leftarm2=000068 | body2=000068 | rightarm2=000068 | shorts2=000068 | socks2=000068 }} '''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim [[Nogomet|nogometnim ili fudbalskim]] natjecanjima. Vodi ju [[Hrvatski nogometni savez]] (HNS) kao vodeće tijelo hrvatskog nogometa. Članstvo u [[FIFA]]-i su dobile kratkovječna reprezentacija [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] od [[1940]]. do [[1944]]., koja je rasformirana [[1945]]. nakon što je Hrvatska postala državotvorna republika unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|druge Jugoslavije]]. Stoga su do [[1991]]. hrvatski nogometaši nastupali za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]]. Ipak, reprezentacija Hrvatske odigrala je i jednu utakmicu u okviru Jugoslavije, [[12. 9.|12. rujna]] [[1956]]. godine u [[Zagreb]]u protiv reprezentacije [[Indonezija|Indonezije]] na inzistiranje prvog indonezijskog predsjednika [[Sukarno|Sukarna]]. Moderna hrvatska reprezentacija je oformljena [[1990]]. godine uslijed nastajanja demokratske Hrvatske, a iako je iste godine odigrala službenu utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|američkom reprezentacijom]], u FIFA-u je primljena tek [[1992]]., a u [[UEFA]]-u [[1993]]. Prvo veliko natjecanje na koje se plasirala hrvatska reprezentacija je bilo [[UEFA Euro 1996.|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., gdje je došla do četvrtfinala. Dvije godine poslije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., dolazi do svojeg prvog odličja, i to brončane medalje pod vodstvom izbornika [[Miroslav Blažević|Miroslava "Ćire" Blaževića]]. Dvadeset godina kasnije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. godine, nova "zlatna generacija" pod vodstvom [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] dolazi do svog drugog odličja, srebrne medalje, ne izgubivši ni jednu utakmicu turnira prije finala. Hrvatska reprezentacija većinom igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] u [[Zagreb]]u, a igrali su i na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u, na [[Stadion Kantrida|Kantridi]] u [[Rijeka|Rijeci]], i [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] u [[Osijek]]u. Uz reprezentaciju se veže nadimak ''Vatreni''. Dobitnici su FIFA-ine nagrade ''[[Mover of the Year]]'' 1994. i 1998., što ih čini jedinom reprezentacijom pored [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] koja je tu nagradu dobila više nego jednom. Po dolasku u FIFA-ino članstvo, na FIFA-inoj ljestvici su bili na 125. mjestu, da bi nakon Svjetskog prvenstva 1998. završili na 3. mjestu, što je bila najveća promjena u povijesti FIFA-e. == Historija == === Prije nezavisnosti === Nogomet su u Hrvatsku doveli [[Englezi|engleski]] državljani koji su radili na industrijskim projektima u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Županja|Županji]] [[1873]]. [[PNIŠK]] je [[1904.]] godine u Zagrebu organizirao utakmicu svojih dviju momčadi, a gledatelji su plaćali ulaznicu. Isti klub je već [[23. listopada]] [[1905.]] godine pozvao [[NK HAŠK|HAŠK]] da odigraju utakmicu, ali do susreta iz nepoznatih razloga nije došlo. Najviše volje za organiziranje nogometnih utakmica imao je PNIŠK, koji je suparnika prije našao u [[Mađarska|Mađarskoj]] (1905. godina, [[Ferencvárosi TC|FTC]] i [[Kaposvári A.C.]]) nego u Zagrebu. Prva javna nogometna utakmica u gradu [[Zagreb]]u odigrana je [[28. listopada]] [[1906.]] godine na Zapadnom perivoju, današnjem Marulićevom trgu na kojem je kasnije izgrađena [[Knjižnica na Marulićevu trgu|knjižnica]]. Utakmicu su odigrala dva [[zagreb]]ačka nogometna kluba [[NK HAŠK|HAŠK]] i [[PNIŠK]],{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * '''HAŠK''': [[Hinko Würth]], [[Josip Besednik]], [[Hugo Kuderna]], [[Josip Novak]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Anđelo Grgić]], [[Marko Kostrenčić]], [[Dragutin Albrecht]], [[Marko Kren]], [[Vladimir Erbežnik]], [[Zvonimir Bogdanović]] * '''PNIŠK''': [[Dragutin Baki]], [[Jan Todl]], [[Veljko Ugrinić]], Schreiber, Kiseljak, Pilepić, Uhrl}} a rezultat je bio neodlučen 1:1 (1:0). Utakmica je igrana po tada jedino važećim engleskim pravilima. Gledatelji još nisu bili naviknuti na [[nogomet]] niti su poznavali pravila igre, te nisu mogli ocijeniti što je vrijedno u igri. Tako su pljeskom nagradili [[Hugo Kuderna|Kudernu]] kada je u jednom trenutku udario loptu visoko u zrak, a uopće nisu reagirali kada je [[Vladimir Erbežnik|Erbežnik]] postigao pogodak. Ukupna zarada sa utakmice bila je 22 krune. Mnogi gledatelji utakmicu su gledali izvan ograde igrališta ne plativši ulaznicu. Do [[1907]]. su se pojavili prvi hrvatski nogometni klubovi, te su pravila modernog nogometa prevedena i objavljena. Prvi [[radio|radijski]] prijenos neke nogometne utakmice na području Hrvatske obavio je [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagreb]] u [[Zagreb]]u [[17. srpnja]] [[1927.]] godine sa [[Igralište Građanskog|Igrališta Građanskog]] na inicijativu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Prenošena je završna utakmica za [[Balokovićev pokal]] između [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] i [[NK HAŠK|HAŠK-a]] 4:2 (2:1).{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * [[1. HŠK Građanski Zagreb|'''Građanski''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], [[Zvonimir Gmajnički]], [[Franjo Mantler]], [[Dragutin Babić]], Cindrić, Remec, [[Josip Urbanke]], [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]], [[Nikola Babić]], Kreč * [[NK HAŠK|'''HAŠK''']]: Mitrović, Hana, Dasović, Kunst, Kolibaš, Križ, Zinaja, Hitrec, Agić, Wolf II, Wolf I}} Nekoliko uvodnih riječi prijenosa dao je [[Vilim Brkić]], tehnički tajnik [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] i [[nogometni sudac]]. Prijenos utakmice obavio je [[Marijan Polić]], tadašnji [[student]] prve godine [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]. [[Radio|Prijenos]] je obavljen iz otvorene lože, što je dalo [[Akustika|akustičnu]] podlogu i neposrednost. Na tribini je bio instaliran jedan [[mikrofon]] na staklu, osjetljiv na vjetar, a na [[Nogometno igralište|igralištu]] [[telefon]]. Za prijenos su brinula dva tehničara. U [[Zagreb]]u je [[2. rujna]] [[1931.]] godine, na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralištu Concordie]], odigrana i prva noćna utakmica u Hrvatskoj. Prijateljsku utakmicu pred, do tada najvećom posjetom od 15.000 gledatelja, odigrale su [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka]] i [[Madridska nogometna reprezentacija]].{{efn|Sastavi momčada bili su: * [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|'''Zagreb''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], Bivec, Rajković, Ralić, [[Danijel Premerl]], Sinković, Stanković, [[Ivan Hitrec]], [[Aleksandar Živković]], Cindrić, [[Mirko Kokotović]] * [[Madridska nogometna reprezentacija|'''Madrid''']]: [[Ricardo Zamora]], Quesada, [[Jacinto Quincoces]], Bonet, Esparea, Levis, Bestit, Regueiro, Marin, Hilario, Eugenio}} Pogocima [[Ivan Hitrec|Ivana Hitreca]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija]] pobijedila je 2:1 (1:1). Rasvjetu igrališta Concordie financirala je ''Gradska električna centrala''. Postavljeno je osam rešetkastih stupova. Na kutevima igrališta bili su stupovi visine 17 metara, iza golova visine 18 metara, na istočnoj strani visine 17 metara, te na zapadnoj strani noseći stup visine 21 metar. Igralište je rasvjetljeno s dvadeset [[Električna žarulja|žarulja]]. Prije dobivanja nezavisnosti, hrvatski su nogometaši igrali u sklopu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1919]]. - [[1939]].) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] ([[1945]]. - [[1991]].), iako su u nekoliko navrata ekipe sastavljene od etničkih [[Hrvati|Hrvata]] igrale neslužbene utakmice. Godine [[1940]]., [[Jozo Jakopić]] je vodio reprezentaciju kratkovječne [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (koja je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije) u četiri prijateljske utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon okupacije [[Sile Osovine|sila Osovine]] [[1941]]., [[Hrvatski nogometni savez]] je nakratko oformljen i primljen u [[FIFA]]-u iste godine. Reprezentaciju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je vodio [[Rudolf Hitrec]], i to na 15 utakmica, od čega 14 nakon primitka u članstvo FIFA-e. Prva službena utakmica priznata od FIFA-e je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[8. rujna]] 1941. u [[Bratislava|Bratislavi]] s rezultatom 1:1. Nakon što je Nezavisna Država Hrvatska prestala postojati [[1945]]., [[SR Hrvatska]] je bila dio druge Jugoslavije i nije imala svoj nogometni savez. Od [[1950]]. do [[1956]]., nastupale su kratkotrajne, neslužbene hrvatske reprezentacije - protiv [[Indonezija|Indonezije]] i jugoslavenskog sastava koji je nastupao u ime [[SR Srbija|Srbije]]. Jugoslavenska reprezentacija je na [[Olimpijada 1956|Olimpijadi 1956]]. imala i hrvatske igrače, kao i na svim drugim međunarodnim natjecanjima do [[1991]]. === Službeni početak === Posljednja utakmica u kojoj je u sastavu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavenske reprezentacije]] nastupio značajan broj hrvatskih igrača je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih otoka]], [[16. svibnja]] [[1991]]. nedugo prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|hrvatskog referenduma o nezavisnosti]]. Neslužbena hrvatska reprezentacija je prije toga odigrala svoju prvu utakmicu [[17. listopada]] [[1990]]. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u [[Zagreb]]u, i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]], i koju je Hrvatska pobijedila 2:1. To je bila prva od tri utakmice pod vodstvom izbornika [[Dražan Jerković|Dražana Jerkovića]] - druga je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjske]] u prosincu 1990., a treća protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u lipnju 1991. godine. [[FIFA]] je ponovno priznala Hrvatski nogometni savez [[3. srpnja]] [[1992]]., te je hrvatska reprezentacija igrala svoje prve službene utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australije]] u [[Melbourne]]u, [[Adelaide]]u i [[Sydney]]ju u sklopu turneje prijateljskih utakmica pod vodstvom izbornika [[Stanko Poklepović|Stanka "Špace" Poklepovića]], koji je u isto vrijeme bio trener [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. U travnju [[1993]]., izborničko mjesto preuzima [[Vlatko Marković]], a u lipnju iste godine UEFA priznaje HNS, što je ipak bilo prekasno za pridruživanje Hrvatske u kvalifikacijski proces za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] [[1994]]., koji je već bio počeo godinu dana ranije. Marković je vodio reprezentaciju samo u jednoj utakmici, i to u domaćoj pobjedi protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] u lipnju 1993., da bi bio otpušten u veljači 1994.. U ožujku iste godine je kao izbornik imenovan [[Miroslav Blažević|Miroslav "Ćiro" Blažević]] dok je Hrvatska bila na početnom 125. mjestu FIFA-ine ljestvice, jer FIFA nije priznavala rezultate hrvatske reprezentacije prije tog trenutka. === Blažević i "zlatna generacija" (1994. - 1999.) === [[Slika:Davor Šuker 300x450px.jpg|thumb|left|135px|Davor Šuker, osvajač [[Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] 1998.]] Blažević je vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 1996|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., pritom i u prvoj službenoj hrvatskoj pobjedi koja je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonije]] [[4. rujna]] 1994. s rezultatom 2:0. Za vrijeme istih kvalifikacija, Hrvatska je zabilježila i prvi službeni poraz protiv Ukrajine [[11. lipnja]] [[1995]]. s rezultatom 1:0, u gostima. Unatoč tome, Hrvatska se kvalificirala za Europsko prvenstvo kao prva u skupini, čime je zaslužila svoju prvu FIFA-inu ''[[Mover of the Year]]'' nagradu, jer su skočili na 62. mjesto FIFA-ine ljestvice. Hrvatska je igrala svoju prvu utakmicu na međunarodnom natjecanju upravo na Europskom prvenstvu 1996., i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turske]] na stadionu [[City Ground]] u [[Nottinghamu]], pobijedivši golom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] kao prvog strijelca samostalne Hrvatske na većem natjecanju. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila branitelja europskog naslova [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] s 3:0, ali i izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] s istim rezultatom. Ipak, prošla je dalje u četvrtfinale gdje je izgubila od nadolazećeg prvaka [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] s 1:2, sa sumnjama na sudačko namještanje. Unatoč ispadanju iz četvrtfinala 1996., Blažević je ostao na izborničkoj klupi i vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., a plasirala se nakon utakmica doigravanja s Ukrajinom. Na samom prvenstvu, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajku]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]] ali izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Prošavši dalje, pobijedila je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjsku]] u osmini finala. U utakmici protiv Njemačke, Hrvatska je pobijedila s 3:0 golovima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i [[Davor Šuker|Davora Šukera]], sve nakon isključenja [[Christian Wörns|Christiana Wörnsa]]. U polufinalu su igrali utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], domaćinom prvenstva, ali nakon vodstva u drugom poluvremenu, Hrvatska je izgubila 1:2 zbog golova [[Lilian Thuram|Liliana Thurama]], kojem su to bili jedini golovi za reprezentaciju u karijeri. U utakmici za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]] s 2:1 i tako osvojila brončanu medalju, što im je bilo prvo odličje. Taj je sastav prozvan "zlatnom generacijom", a Davor Šuker je za svojih 6 golova na turniru osvojio i [[Zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]. Značajan dio sastava (Jarni, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Zvonimir Boban|Boban]], [[Robert Prosinečki|Prosinečki]] i Šuker) je prethodno osvojio zlatno odličje s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na [[FIFA Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Čile]]u [[1987]]. Unatoč dotadašnjim uspjesima, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na [[UEFA Euro 2000.|Europsko prvenstvo]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] [[2000]]., jer je završila na trećem mjestu u skupini u kojoj su prošle [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Republika Irska]]. Oba okršaja protiv Jugoslavije su završila remijem, što je spriječilo kvalifikaciju Hrvatske. === Ere Jozića i Barića (2000. - 2004.) === Blažević je ostao na hrvatskoj izborničkoj klupi unatoč neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000., ali ju je napustio u listopadu 2000. nakon remija s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Škotske|Škotskom]] u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u [[2002]]. Na tom mjestu ga je naslijedio [[Mirko Jozić]], koji je prethodno osvojio zlatnu medalju s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1987.. Iako su se mnogi igrači iz "zlatne generacije" oprostili od reprezentativne karijere, Hrvatska je u ostatku kvalifikacija bila neporažena. Samo Svjetsko prvenstvo 2002. Hrvatska je otvorila porazom 0:1 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], da bi nastavila iznenađujućom pobjedom nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] s 2:1, i porazom 1:0 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]], čime su ispali sa Svjetskog prvenstva. Jozić napušta reprezentaciju, a u srpnju 2002. ga mijenja hrvatsko-[[Austrija|austrijski]] trener [[Otto Barić]], koji je time postao prvi hrvatski izbornik rođen izvan [[Balkan]]a. Za vrijeme Barićevog vodstva, preostali članovi "zlatne generacije" su mahom zamijenjeni mlađim igračima. Hrvatska se kvalificirala na [[UEFA Euro 2004|Europsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u [[2004]]. nakon doigravanja sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]], s ukupnim rezultatom 2:1 nakon odlučujućeg gola [[Dado Pršo|Dade Prše]] u uzvratnoj utakmici. Na samom Europskom prvenstvu, Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarska|Švicarskom]], 2:2 s dotadašnjim europskim prvacima [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i izgubila 2:4 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]]. Barićev ugovor je baš istjecao u lipnju 2004., te nije obnovljen nakon neuspjeha na prvenstvu. === Kranjčareva era (2004. - 2006.) === [[Image:FIFA World Cup 2006 - BRA vs CRO.jpg|thumb|260px|left|Hrvatska protiv protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]].]] Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] je preuzeo izborničku poziciju nakon Otta Barića, i u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[2006]]., Hrvatska je prošla bez poraza. Međutim, lokalni mediji su ga optuživali za [[nepotizam]] nakon što je u sastav uveo svog sina [[Niko Kranjčar|Niku Kranjčara]]. Za vrijeme njegovog vodstva, Hrvatska je igrala svoju prvu ikad utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], i to kao prijateljsku utakmicu na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u [[17. kolovoza]] [[2005]]., koja je završila remijem 1:1 nakon golova Nike Kranjčara i [[Ricardinho|Ricardinha]]. Na Svjetskom prvenstvu 2006., Hrvatska je izgubila od Brazila s 1:0, a zatim odigrala remi (0:0) s Japanom nakon promašenog [[jedanaesterac|jedanaesterca]] [[Darijo Srna|Darija Srne]]. Utakmica protiv Australije su, osim rezultata 2:2 koji je izbacio Hrvatsku s turnira, obilježila tri isključenja, pri čemu je [[Nogometni sudac|sudac]] [[Graham Poll]] greškom dao hrvatskom braniču [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]] tri žuta kartona, što je suprotno pravilima koja nalažu da se nakon drugog žutog kartona mora dati crveni karton za isključenje. Kasnije je Poll priznao da je želio dati žuti karton australskom igraču s brojem 3 ([[Craig Moore|Craigu Mooreu]]), a ne Šimuniću, koji ga je zbunio svojim australskim naglaskom. Poll se nedugo nakon te utakmice povukao iz profesionalnog suđenja. === Bilićeva era (2006. - 2012.) === U srpnju 2006., HNS na mjesto izbornika hrvatske reprezentacije postavlja [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]], bivšeg reprezentativaca iz "zlatne generacije", koji je prethodno vodio hrvatsku U-21 selekciju između 2004. i 2006. i uveo mlade igrače u "A" reprezentaciju, što se pokazalo uspješnim. Njegova prva utakmica na toj poziciji je bila pobjeda u gostima u prijateljskoj utakmici protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Italije. Nakon što je izazvao kontroverze suspenzijom Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] zbog kasnonoćnog provoda u [[turbofolk]] noćnom klubu, Bilić je vodio reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 2008|Europsko prvenstvo]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[2008]].. Hrvatska je završila kvalifikacije kao prva u skupini, izgubivši jedino od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i dvaput pobijedivši Englesku, zbog čega je Engleska propustila plasman na Europsko prvenstvo prvi put od [[UEFA Euro 1984|1984]]. [[Image:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|thumb|270px|right|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] na [[UEFA Euro 2008|Europskom prvenstvu 2008]].]] Nedugo prije Europskog prvenstva, glavni napadač reprezentacije [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] dobiva lom noge u utakmici [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Bilić je bio prisiljen izmijeniti postavu za prvenstvo, pa je pozvao [[Nikola Kalinić|Nikolu Kalinića]] i [[Nikola Pokrivač|Nikolu Pokrivača]], reprezentativne debitante. Sastav nailazi na kritike zbog loše igre u napadu na prijateljskim utakmicama protiv Škotske i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]], ali na samom prvenstvu Hrvatska pobjeđuje [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]], Njemačku i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] te prolazi dalje kao prva u skupini, i prvi put u međunarodnim natjecanjima, s najvećim brojem bodova. To je bilo posljednje prvenstvo na kojem je [[Niko Kovač]] bio kapetan, uz iznimku utakmice s Poljskom kad je kapetansku traku predao [[Dario Šimić|Dariju Šimiću]]. U četvrtfinalu, Hrvatska gubi od Turske na izvođenju jedanaesteraca zbog promašaja [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mladen Petrić|Mladena Petrića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]]. Hrvatska je napustila turnir s najmanjim brojem primljenih pogodaka (2), najmanjim brojem izgubljenih utakmica (0; po pravilima, izvođenje jedanaesteraca se ne računa), i s najranijim pogotkom (u 4. minuti protiv Austrije, što je bio i najraniji jedanaestarac u povijesti Europskih prvenstava). Bilić je obnovio ugovor nakon prvenstva, postavši prvim izbornikom nakon Blaževića koji je vodio reprezentaciju na više turnira. Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] [[2010]]., Hrvatska je ponovno bila u grupi s Engleskom, što je bio najiščekivaniji okršaj prema mišljenju službene web-stranice FIFA-e. Nakon pobjede kod kuće protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]], Hrvatska je poražena kod kuće od Engleske, prekidajući 14-godišnji niz bez poraza na domaćem terenu. Nanizale su se ozljede igrača, pa je oslabljena hrvatska reprezentacija doživjela svoj dotad najveći poraz, 5:1 protiv Engleske na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Unatoč ponovnoj pobjedi nad Kazahstanom, Hrvatska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo, jer je Ukrajina, koja je pobijedila vodeću Englesku, porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Andore|Andoru]] kako bi završila druga u skupini. Iako se očekivalo da će Bilić napustiti mjesto izbornika, obnovio je ugovor. [[Image:ITA-CRO Euro 2012 (4).JPG|thumb|left|300px|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] na [[UEFA Euro 2012|Europskom prvenstvu 2012]].]] Unatoč gubitku forme i padu s prvih 10 mjesta na FIFA-inoj ljestvici, Hrvatska je bila smještena u najjaču jakosnu skupinu na ždrijebu za kvalifikacije na [[UEFA Euro 2012|Europsko prvenstvo]] u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[2012]].. Hrvatska se natjecala za sudomaćinstvo prvenstva zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]], što bi ih automatski kvalificiralo na prvenstvo, ali su na kraju odabrane Poljska i Ukrajina. Hrvatska je reprezentacija završila kvalifikacije kao druga u skupini, iza [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], zbog čega je ušla u doigravanje s Turskom, koju je pobijedila s ukupno 3:0 (sa sva tri pogotka postignuta u gostima u [[Istanbul]]u) i time se kvalificirala. Potpisavši za mjesto trenera [[Lokomotiv Moskva|Lokomotiva Moskve]] prije početka prvenstva, Bilić je najavio odlazak s izborničke klupe nakon završetka prvenstva. Hrvatska je započela turnir pobjedom nad Republikom Irskom s 3:1, s dva gola [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]]. Mandžukić je zabio i u remiju s Italijom (1:1), koji je ostao u drugom planu zbog izgreda navijača i odluka engleskog suca [[Howard Webb|Howarda Webba]]. U posljednjoj utakmici grupne faze, Hrvatsku je porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] s 0:1 golom [[Jesús Navas|Jesúsa Navasa]]. Kako je Italija pobijedila Republiku Irsku, Hrvatska je ponovno ispala s prvenstva u grupnoj fazi. Bilić je na odlasku iz reprezentacije dobio pohvale za dugogodišnje doprinose nacionalnoj selekciji. ''[[Jutarnji list]]'' ga je oslovio jedinim hrvatskim izbornikom koji je otišao u tako pozitivnom svjetlu i pohvalio za jačanje reprezentacije za vrijeme svog šestogodišnjeg mandata. === Ere Štimca, Kovača i Čačića (2012. - 2017.) === [[Slika:Brazil and Croatia match at the FIFA World Cup 2014-06-12 (50).jpg|thumb|right|200px|Hrvatska protiv Brazila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]].]] Nakon odlaska Bilića, na izborničko mjesto je došao bivši reprezentativac i komentator [[Igor Štimac]]. U tom je razdoblju bivši reprezentativac [[Davor Šuker]] preuzeo mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza nakon 14-godišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]], koji je godinu dana kasnije umro. Štimac je nanizao seriju loših rezultata i s Hrvatskom jedva završio drugi u skupini u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u [[2014]].. Nakon samo godinu dana na klupi, Štimac biva zamijenjen [[2013]]. bivšim kapetanom [[Niko Kovač|Nikom Kovačem]], koji je dotad vodio hrvatsku U-21 reprezentaciju. Kovač je odveo Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo nakon doigravanja s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islandom]] s ukupnim rezultatom 2:0, od čega su oba gola bila postignuta u domaćoj utakmici u Zagrebu. Na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini s domaćinom Brazilom, Meksikom i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerunom]]. Na samom otvaranju prvenstva protiv Brazila, Hrvatska je izgubila 3:1, a utakmica je privukla veliku medijsku pozornost zbog višestrukih kontroverznih odluka [[Japanci|japanskog]] suca [[Yuichi Nishimura|Yuichija Nishimure]]. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila Kamerun s 4:0, ali je izgubila od Meksika s 3:1 i ispala s prvenstva. U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2016|Europsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[2016]]., Hrvatska je bila u skupini H s Italijom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarskom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Malte|Maltom]]. Nakon remija bez pogodaka s Norveškom i poraza u gostima od Norveške, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza je u rujnu [[2015]]. donio jednoglasnu odluku o raskidu ugovora s izbornikom Kovačem. Na njegovo mjesto je [[21. rujna]] 2015. imenovan [[Ante Čačić]], koji je uspješno kvalificirao Hrvatsku na Europsko prvenstvo. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je [[4. lipnja]] [[2016]]. zabilježila svoju dotad statistički najveću pobjedu - 10:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u pripremnoj prijateljskoj utakmici. Na Europskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini D s Turskom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češkom]] i braniteljem dvostrukog uzastopnog naslova Španjolskom. Hrvatska je započela pobjedom 1:0 nad Turskom, pri čemu je Luka Modrić zabio senzacionalan gol volejem, što se smatrao jednim od najljepših golova prvenstva. U idućoj utakmici protiv Češke, Hrvatska je povela golovima [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i Ivana Rakitića, ali nakon toga su zabili [[Milan Škoda]] i, jedanaestercem u posljednjoj minuti, [[Tomáš Necid]]. Utakmicu su obilježili i [[Nogometni huligani|huliganski]] neredi kad su [[Baklja|baklje]] bačene na teren, od kojih je jedna ozlijedila [[redar]]a u [[Sudačka nadoknada|sudačkoj nadoknadi]]. Posljednju utakmicu u skupini, onu protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], Hrvatska je dobila pogotcima Nikole Kalinića i Ivana Perišića, čime su prvi put završili prvi u skupini na Europskom prvenstvu. Zbog toga je Hrvatska smatrana jednim od favorita, a u osmini finala je izvukla [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], koji je u tu fazu ušao tek kao treće-najbolje plasirana treća reprezentacija u skupinama. Ta je utakmica bila ocijenjena kao vrlo loša, pri čemu ju je [[BBC Sport]] proglasio "očajnom", jer nije bilo ozbiljnih pokušaja. Utakmicu je presudio gol [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u 117. minuti, čime je Hrvatska ispala s natjecanja. Nedugo nakon prvenstva, kapetan Darijo Srna se povukao iz reprezentacije nakon 134 utakmice, a naslijedio ga je Luka Modrić. === Dalić i druga "zlatna generacija" (2017. - danas) === [[Slika:Luka Modric (L), João Moutinho (R) - Croatia vs. Portugal, 10th June 2013 (2).jpg|thumb|247x247px|Pod vodstvom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] (na slici lijevo) i stilom igranja [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], hrvatska selekcija iz 2017./18. je imenovana drugom "zlatnom generacijom".]] Hrvatska je započela kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. neporažena u prvih nekoliko utakmica. Međutim, nakon poraza od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i Turske, te nakon što je poraz od nisko rangirane [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] ugrozio šanse za plasman, izazvan je bijes javnosti na izbornika Čačića. Zamijenjen je na poziciji izbornika [[7. listopada]] [[2017]]. [[Zlatko Dalić|Zlatkom Dalićem]], koji je osigurao važnu pobjedu s 2:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajinom]] i izborio doigravanje s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]], koju je pobijedila s ukupno 4:1, od čega su svi golovi postignuti u prvoj utakmici u Zagrebu, plasirajući se na Svjetsko prvenstvo. ''[[The Guardian]]'' je nazvao hrvatsku generaciju 2017./18. "drugim dolaskom zlatne generacije iz 1998.". Općenito, mediji su smatrali ključne igrače poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] "drugom zlatnom generacijom" ili "novom zlatnom generacijom". Unatoč lošim rezultatima na pripremnim utakmicama, Hrvatska je započela natjecanje pobjedom od 2:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]], kad je Modrić zabio prvi hrvatski gol na tom turniru. Modrić je zabio i u hvaljenoj pobjedi od 3:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], što je bila i 100. utakmica [[Vedran Ćorluka|Vedrana Ćorluke]] za reprezentaciju. Pobijedivši Island nakon izvođenja jedanaesteraca, Hrvatska je završila grupnu fazu kao prva u skupini i s najvećim brojem bodova, što im je bio dotad najbolji rezultat u grupnim fazama na svjetskim prvenstvima. U osmini finala su izvukli [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], što se smatralo najboljom prilikom Hrvatske za pobjedu u nokaut fazi velikog natjecanja, što nisu postigli još od 1998.. Unatoč vodstvu Danske već u prvoj minuti susreta, Hrvatska je izjednačila kako bi igrala na produžetke. Luka Modrić je promašio jedanaesterac u produžetcima koji je mogao zaključiti utakmicu, jer ga je obranio [[Kasper Schmeichel]]. Na kraju je Hrvatska pobijedila na izvođenju jedanaesteraca trima obranama [[Danijel Subašić|Danijela Subašića]] i odlučujućim pogotkom Ivana Rakitića, unatoč promašajima [[Milan Badelj|Milana Badelja]] i [[Josip Pivarić|Josipa Pivarića]]. To je hrvatskoj reprezentaciji bila prvo uspješno izvođenje jedanaesteraca, što je naišlo na veliko slavlje u medijima i javnosti. U četvrtfinalu [[7. srpnja]], Hrvatska je igrala protiv domaćina [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]]. Rusija je povela u 31. minuti, ali je Hrvatska izjednačila u 39. minuti, što je uzrokovalo još jedne produžetke, u koje je hrvatski vratar Subašić ušao s grčevima, ali je odbio zamjenu s [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]]. Hrvatska je prešla u vodstvo u 100. minuti, ali je Rusija izjednačila u 115., čime se i ova utakmica morala odlučiti izvođenjem jedanaesteraca. Odlučujući pogodak je ponovno zabio Ivan Rakitić, čime je odveo Hrvatsku na svoje prvo polufinale od 1998.. Polufinale protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] se igralo [[11. srpnja]], gdje je Hrvatska bila neuvjerljiva u prvih 30 minuta, primivši gol [[Kieran Trippier|Kierana Trippiera]] u 5. minuti, ali je ojačala u drugom poluvremenu, izjednačivši golom Perišića u 68. minuti, te je regularni dio utakmice završio s 1:1. U produžetcima, Mandžukić je zabio pobjednički gol u 109. minuti, i prvi put u svojoj povijesti, hrvatska je reprezentacija izborila finale nekog velikog natjecanja. Time je postigla svoj najveći rezultat u povijesti, te je postala druga najmanja zemlja po broju stanovnika koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930]]. i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950]]., kao i druga najmanja zemlja po površini koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] koja je to učinila u tri navrata. Uslijedilo je slavlje u Hrvatskoj i privučena je velika medijska pažnja. U finalnoj utakmici protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] [[15. 7.|15. srpnja]] 2018., Hrvatska je izgubila 4:2, ali je time osvojila svoje dosad najveće odličje, srebrnu medalju. Kapetan Luka Modrić je dobio [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatnu loptu]]. Idućeg dana, cijela je hrvatska reprezentacija sa stožerom i stručnim timom dočekana u Zagrebu pred više od 550.000 ljudi. Poslije Svjetskog prvenstva 2018., Hrvatska će igrati u skupini s Engleskom i Španjolskom u inauguralnoj sezoni [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], međunarodnog turnira u koji su uključene sve reprezentacije članice [[UEFA]]-e. == Izbornici == * [[Dražan Jerković]] - [[1990]]. - [[1991]]. * [[Stanko Poklepović]] - [[1992]]. * [[Vlatko Marković]] - [[1993]]. * [[Miroslav Blažević]] - [[1994]]. - [[2000]]. * [[Tomislav Ivić]] - [[16. 11.|16. studenog]] [[1994]]. * [[Mirko Jozić]] - [[2000]]. - [[2002]]. * [[Otto Barić]] - [[2002]]. - [[2004]]. * [[Zlatko Kranjčar]] - [[2004]]. - [[2006]]. * [[Slaven Bilić]] - [[2006]]. - [[2012]]. * [[Igor Štimac]] - [[2012]]. - [[2013]]. * [[Niko Kovač]] - [[2013]]. - [[2015]]. * [[Ante Čačić]] - [[2015]]. - [[2017]]. * [[Zlatko Dalić]] - [[2017.]] - danas == Dosadašnji nastupi na SP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]–[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |colspan=9|''Nisu se mogli kvalificirati''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |-bgcolor="#cc9966" |{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |Treće mjesto |3. |'''7''' |'''5''' |'''0''' |'''2''' |'''11''' |'''5''' | |2. |10 |5 |4 |1 |20 |13 |- |{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |rowspan=2|Grupna faza |23. |3 |1 |0 |2 |2 |3 | |1. |8 |5 |3 |0 |15 |2 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |22. |3 |0 |2 |1 |2 |3 | |1. |10 |7 |3 |0 |21 |5 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |10 |6 |2 |2 |19 |13 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |Grupna faza |19. |3 |1 |0 |2 |6 |6 | |2. |12 |6 |3 |3 |14 |9 |- bgcolor="silver" |{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|Drugo mjesto]] |2. |7 |4 |2 |1 |14 |9 | |2. |12 |7 |3 |2 |19 |5 |- |{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|TBD |- !Total !''Finale'' !5/6 !22 !11 !4 !7 !33 !22 !– !– !62 !36 !18 !8 !108 !47 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> == Dosadašnji nastupi na EP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[UEFA Euro 1960|1960.]]–[[UEFA Euro 1992|1992.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—||— |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996|1996.]] |Četvrtfinale |7. |4 |2 |0 |2 |5 |5 | |1. |10 |7 |2 |1 |22 |5 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000|2000.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |8 |4 |3 |1 |13 |9 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004|2004.]] |Grupna faza |13. |3 |0 |2 |1 |4 |6 | |2. |10 |6 |2 |2 |14 |5 |- |{{flagicon|Austrija}} {{flagicon|ŠVI}} [[UEFA Euro 2008|2008.]] |Četvrtfinale |5. |4 |3 |1 |0 |5 |2 | |1. |12 |9 |2 |1 |28 |8 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] |Grupna faza |10. |3 |1 |1 |1 |4 |3 | |2. |12 |8 |2 |2 |21 |7 |- |{{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016|2016.]] |Osmina finala |9. |4 |2 |1 |1 |5 |4 | |2. |10 |6 |3 |1 |20 |5 |- |[[Datoteka:Flag of Europe.svg|20px]] [[UEFA Euro 2020|2020.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|''TBD'' |- !Total !Četvrtfinale !5/6 !18 !8 !5 !5 !23 !20 !– !– !62 !40 !14 !8 !118 !39 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> <sup>1</sup>Nakon velike medijske akcije i pritisaka hrvatskih igrača i trenera u inozemstvu i hrvatske nogometne diplomacije; Hrvatska je skoro i s Eura 1996. (nakon SP 1994.) ostala izolirana <sup>2</sup>Na ključnom gostovanju protiv izravnog takmaca Jugoslavije, Hrvatska je bila prva inozemna momčad uopće koja je došla igrati, nepuni tjedan nakon NATO-vih bombardiranja; na utakmici je bačen suzavac, a sudac nije prekinuo susret, dovevši u opasnost osoblje svih sudionika susreta (uz to, dogodio se "čudni" nestanak struje) - za iste nogometni savez Jugoslavije nije snosio nikakve kazne == Trenutni sastav == {{collapse top|title= Sastav Hrvatske na EP 2020.}} {| |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''1''' |[[Dominik Livaković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |09. siječnja 1995. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''12''' |[[Lovre Kalinić]] |{{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |03. travnja 1990. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''23''' |[[Simon Sluga]] |{{ZD|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]] |17. ožujka 1993. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''2''' |[[Šime Vrsaljko]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |10. siječnja 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''3''' |[[Borna Barišić]] |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] |10. studenog 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''5''' |[[Duje Ćaleta-Car]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille]] |17. rujna 1996. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''6''' |[[Dejan Lovren]] |{{ZD|RUS}} [[Zenit Saint Petersburg]] |05. srpnja 1989. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''16''' |[[Mile Škorić]] |{{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]] |19. lipnja 1991. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''21''' |[[Domagoj Vida]] |{{ZD|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Bešiktaš]] |29. travnja 1989. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''22''' |[[Josip Juranović]] |{{ZD|POL}} [[Legia Warszawa]] |16. kolovoza 1995. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Domagoj Bradarić]] |{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |10. prosinca 1999. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Joško Gvardiol]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |23. siječnja 2002. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''8''' |[[Mateo Kovačić]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |06. svibnja 1994. |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''10''' |[[Luka Modrić]] <small>''kapetan''</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |09. rujna 1985. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''11''' |[[Marcelo Brozović]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |16. studenog 1992. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''13''' |[[Nikola Vlašić]] |{{ZD|RUS}} [[CSKA Moskva]] |04. listopada 1997. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''15''' |[[Mario Pašalić]] |{{ZD|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |09. veljače 1995. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''19''' |[[Milan Badelj]] |{{ZD|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] |25. veljače 1989. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Luka Ivanušec]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |26. studenog 1998. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''4''' |[[Ivan Perišić]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |21. svibnja 1986. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''7''' |[[Josip Brekalo]] |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |23. lipnja 1998. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Andrej Kramarić]] |{{ZD|NJE}} [[1899 Hoffenheim]] |19. lipnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Ante Budimir]] |{{ZD|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] |22. srpnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''17''' |[[Ante Rebić]] |{{ZD|ITA}} [[A.C. Milan]] |21. rujna 1993. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''20''' |[[Bruno Petković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |16. rujna 1994. |} {{collapse bottom}} == Poveznice == * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Popis službenih utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Popis nastupa za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] * [[Popis strijelaca Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Zanimljivosti i statistika Hrvatske nogometne reprezentacije]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96851-0-9}} * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] * H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993. == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia national football team|Hrvatska nogometna reprezentacija}} * [http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 Međunarodni susreti Hrvatske 1940-56. na NogoNetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927180551/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 |date=2007-09-27 }} * [http://crofootballsites.topsiteworld.com/ Hrvatske nogometne stranice - Top lista] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/173794/Default.aspx Slobodna dalmacija, Hrvatski radio kao nekad: nogometna utakmica iz zvučnika] * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Nogometni leksikon Radionovinarstvo] * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 Povijest GNK Dinamo, sezona 1926/27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627183025/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 |date=2013-06-27 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Sastav Hrvatska 2004 EP}} {{Sastav Hrvatska 2006 SP}} {{Sastav Hrvatska 2008 EP}} {{Sastav Hrvatska 2012 EP}} {{Sastav Hrvatska 2014 SP}} {{Sastav Hrvatska 2016 EP}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalska reprezentacija Hrvatske| ]] [[Kategorija:Fudbal u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Hrvatska]] baj9dlbnl5usaxeitz456uxqodcp163 42647869 42647860 2026-06-29T08:22:47Z Inokosni organ 160059 42647869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ff0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|HRV}} Hrvatska | Personnage blanc = oui/no | logo = [[Datoteka:Croatia football federation.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Vatreni | stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]<br />[[Stadion Kantrida|Kantrida]], [[Rijeka]]<br />[[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]], [[Split]] | FIFA = {{steady}} 14. ([[27. svibnja]] [[2021.]]) | izbornik = {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Dalić]] | nastupi = [[Luka Modrić]] (201) | golovi = [[Davor Šuker]] (45) | utakmica = [[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|22px|border]] Hrvatska 2:1 [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{flagicon|SAD}}<br /><small>([[Zagreb]]; [[17. 10.|17. listopada]] [[1990]].)</small> | pobjeda = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 10:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}<br /><small>([[Rijeka]]; [[4. lipnja]] [[2016.]])</small> | poraz = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] 6:0 Hrvatska {{flagicon|HRV}}<br /><small>([[Elche]], [[Španjolska]]; [[11. 9.|11. rujna]] [[2018]].)</small> | SP = Drugo mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Četvrtfinale ([[UEFA Euro 1996|1996.]], [[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' | domaći = | pattern_la1=_cro22h | pattern_b1=_cro22h | pattern_ra1=_cro22h | pattern_sh1=_cro22h | pattern_so1=_cro22hl | leftarm1=F40000 | body1=FFFFFF | rightarm1=F40000 | shorts1=ffffff | socks1=FFFFFF | pattern_la2=_cro22a | pattern_b2=_cro22a | pattern_ra2=_cro22a | pattern_sh2=_cro22a | pattern_so2=_nikered | leftarm2=000068 | body2=000068 | rightarm2=000068 | shorts2=000068 | socks2=000068 }} '''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim [[Nogomet|nogometnim ili fudbalskim]] natjecanjima. Vodi ju [[Hrvatski nogometni savez]] (HNS) kao vodeće tijelo hrvatskog nogometa. Članstvo u [[FIFA]]-i su dobile kratkovječna reprezentacija [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] od [[1940]]. do [[1944]]., koja je rasformirana [[1945]]. nakon što je Hrvatska postala državotvorna republika unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|druge Jugoslavije]]. Stoga su do [[1991]]. hrvatski nogometaši nastupali za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]]. Ipak, reprezentacija Hrvatske odigrala je i jednu utakmicu u okviru Jugoslavije, [[12. 9.|12. rujna]] [[1956]]. godine u [[Zagreb]]u protiv reprezentacije [[Indonezija|Indonezije]] na inzistiranje prvog indonezijskog predsjednika [[Sukarno|Sukarna]]. Moderna hrvatska reprezentacija je oformljena [[1990]]. godine uslijed nastajanja demokratske Hrvatske, a iako je iste godine odigrala službenu utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|američkom reprezentacijom]], u FIFA-u je primljena tek [[1992]]., a u [[UEFA]]-u [[1993]]. Prvo veliko natjecanje na koje se plasirala hrvatska reprezentacija je bilo [[UEFA Euro 1996.|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., gdje je došla do četvrtfinala. Dvije godine poslije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., dolazi do svojeg prvog odličja, i to brončane medalje pod vodstvom izbornika [[Miroslav Blažević|Miroslava "Ćire" Blaževića]]. Dvadeset godina kasnije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. godine, nova "zlatna generacija" pod vodstvom [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] dolazi do svog drugog odličja, srebrne medalje, ne izgubivši ni jednu utakmicu turnira prije finala. Hrvatska reprezentacija većinom igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] u [[Zagreb]]u, a igrali su i na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u, na [[Stadion Kantrida|Kantridi]] u [[Rijeka|Rijeci]], i [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] u [[Osijek]]u. Uz reprezentaciju se veže nadimak ''Vatreni''. Dobitnici su FIFA-ine nagrade ''[[Mover of the Year]]'' 1994. i 1998., što ih čini jedinom reprezentacijom pored [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] koja je tu nagradu dobila više nego jednom. Po dolasku u FIFA-ino članstvo, na FIFA-inoj ljestvici su bili na 125. mjestu, da bi nakon Svjetskog prvenstva 1998. završili na 3. mjestu, što je bila najveća promjena u povijesti FIFA-e. == Historija == === Prije nezavisnosti === Nogomet su u Hrvatsku doveli [[Englezi|engleski]] državljani koji su radili na industrijskim projektima u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Županja|Županji]] [[1873]]. [[PNIŠK]] je [[1904.]] godine u Zagrebu organizirao utakmicu svojih dviju momčadi, a gledatelji su plaćali ulaznicu. Isti klub je već [[23. listopada]] [[1905.]] godine pozvao [[NK HAŠK|HAŠK]] da odigraju utakmicu, ali do susreta iz nepoznatih razloga nije došlo. Najviše volje za organiziranje nogometnih utakmica imao je PNIŠK, koji je suparnika prije našao u [[Mađarska|Mađarskoj]] (1905. godina, [[Ferencvárosi TC|FTC]] i [[Kaposvári A.C.]]) nego u Zagrebu. Prva javna nogometna utakmica u gradu [[Zagreb]]u odigrana je [[28. listopada]] [[1906.]] godine na Zapadnom perivoju, današnjem Marulićevom trgu na kojem je kasnije izgrađena [[Knjižnica na Marulićevu trgu|knjižnica]]. Utakmicu su odigrala dva [[zagreb]]ačka nogometna kluba [[NK HAŠK|HAŠK]] i [[PNIŠK]],{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * '''HAŠK''': [[Hinko Würth]], [[Josip Besednik]], [[Hugo Kuderna]], [[Josip Novak]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Anđelo Grgić]], [[Marko Kostrenčić]], [[Dragutin Albrecht]], [[Marko Kren]], [[Vladimir Erbežnik]], [[Zvonimir Bogdanović]] * '''PNIŠK''': [[Dragutin Baki]], [[Jan Todl]], [[Veljko Ugrinić]], Schreiber, Kiseljak, Pilepić, Uhrl}} a rezultat je bio neodlučen 1:1 (1:0). Utakmica je igrana po tada jedino važećim engleskim pravilima. Gledatelji još nisu bili naviknuti na [[nogomet]] niti su poznavali pravila igre, te nisu mogli ocijeniti što je vrijedno u igri. Tako su pljeskom nagradili [[Hugo Kuderna|Kudernu]] kada je u jednom trenutku udario loptu visoko u zrak, a uopće nisu reagirali kada je [[Vladimir Erbežnik|Erbežnik]] postigao pogodak. Ukupna zarada sa utakmice bila je 22 krune. Mnogi gledatelji utakmicu su gledali izvan ograde igrališta ne plativši ulaznicu. Do [[1907]]. su se pojavili prvi hrvatski nogometni klubovi, te su pravila modernog nogometa prevedena i objavljena. Prvi [[radio|radijski]] prijenos neke nogometne utakmice na području Hrvatske obavio je [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagreb]] u [[Zagreb]]u [[17. srpnja]] [[1927.]] godine sa [[Igralište Građanskog|Igrališta Građanskog]] na inicijativu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Prenošena je završna utakmica za [[Balokovićev pokal]] između [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] i [[NK HAŠK|HAŠK-a]] 4:2 (2:1).{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * [[1. HŠK Građanski Zagreb|'''Građanski''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], [[Zvonimir Gmajnički]], [[Franjo Mantler]], [[Dragutin Babić]], Cindrić, Remec, [[Josip Urbanke]], [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]], [[Nikola Babić]], Kreč * [[NK HAŠK|'''HAŠK''']]: Mitrović, Hana, Dasović, Kunst, Kolibaš, Križ, Zinaja, Hitrec, Agić, Wolf II, Wolf I}} Nekoliko uvodnih riječi prijenosa dao je [[Vilim Brkić]], tehnički tajnik [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] i [[nogometni sudac]]. Prijenos utakmice obavio je [[Marijan Polić]], tadašnji [[student]] prve godine [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]. [[Radio|Prijenos]] je obavljen iz otvorene lože, što je dalo [[Akustika|akustičnu]] podlogu i neposrednost. Na tribini je bio instaliran jedan [[mikrofon]] na staklu, osjetljiv na vjetar, a na [[Nogometno igralište|igralištu]] [[telefon]]. Za prijenos su brinula dva tehničara. U [[Zagreb]]u je [[2. rujna]] [[1931.]] godine, na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralištu Concordie]], odigrana i prva noćna utakmica u Hrvatskoj. Prijateljsku utakmicu pred, do tada najvećom posjetom od 15.000 gledatelja, odigrale su [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka]] i [[Madridska nogometna reprezentacija]].{{efn|Sastavi momčada bili su: * [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|'''Zagreb''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], Bivec, Rajković, Ralić, [[Danijel Premerl]], Sinković, Stanković, [[Ivan Hitrec]], [[Aleksandar Živković]], Cindrić, [[Mirko Kokotović]] * [[Madridska nogometna reprezentacija|'''Madrid''']]: [[Ricardo Zamora]], Quesada, [[Jacinto Quincoces]], Bonet, Esparea, Levis, Bestit, Regueiro, Marin, Hilario, Eugenio}} Pogocima [[Ivan Hitrec|Ivana Hitreca]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija]] pobijedila je 2:1 (1:1). Rasvjetu igrališta Concordie financirala je ''Gradska električna centrala''. Postavljeno je osam rešetkastih stupova. Na kutevima igrališta bili su stupovi visine 17 metara, iza golova visine 18 metara, na istočnoj strani visine 17 metara, te na zapadnoj strani noseći stup visine 21 metar. Igralište je rasvjetljeno s dvadeset [[Električna žarulja|žarulja]]. Prije dobivanja nezavisnosti, hrvatski su nogometaši igrali u sklopu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1919]]. - [[1939]].) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] ([[1945]]. - [[1991]].), iako su u nekoliko navrata ekipe sastavljene od etničkih [[Hrvati|Hrvata]] igrale neslužbene utakmice. Godine [[1940]]., [[Jozo Jakopić]] je vodio reprezentaciju kratkovječne [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (koja je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije) u četiri prijateljske utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon okupacije [[Sile Osovine|sila Osovine]] [[1941]]., [[Hrvatski nogometni savez]] je nakratko oformljen i primljen u [[FIFA]]-u iste godine. Reprezentaciju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je vodio [[Rudolf Hitrec]], i to na 15 utakmica, od čega 14 nakon primitka u članstvo FIFA-e. Prva službena utakmica priznata od FIFA-e je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[8. rujna]] 1941. u [[Bratislava|Bratislavi]] s rezultatom 1:1. Nakon što je Nezavisna Država Hrvatska prestala postojati [[1945]]., [[SR Hrvatska]] je bila dio druge Jugoslavije i nije imala svoj nogometni savez. Od [[1950]]. do [[1956]]., nastupale su kratkotrajne, neslužbene hrvatske reprezentacije - protiv [[Indonezija|Indonezije]] i jugoslavenskog sastava koji je nastupao u ime [[SR Srbija|Srbije]]. Jugoslavenska reprezentacija je na [[Olimpijada 1956|Olimpijadi 1956]]. imala i hrvatske igrače, kao i na svim drugim međunarodnim natjecanjima do [[1991]]. === Službeni početak === Posljednja utakmica u kojoj je u sastavu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavenske reprezentacije]] nastupio značajan broj hrvatskih igrača je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih otoka]], [[16. svibnja]] [[1991]]. nedugo prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|hrvatskog referenduma o nezavisnosti]]. Neslužbena hrvatska reprezentacija je prije toga odigrala svoju prvu utakmicu [[17. listopada]] [[1990]]. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u [[Zagreb]]u, i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]], i koju je Hrvatska pobijedila 2:1. To je bila prva od tri utakmice pod vodstvom izbornika [[Dražan Jerković|Dražana Jerkovića]] - druga je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjske]] u prosincu 1990., a treća protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u lipnju 1991. godine. [[FIFA]] je ponovno priznala Hrvatski nogometni savez [[3. srpnja]] [[1992]]., te je hrvatska reprezentacija igrala svoje prve službene utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australije]] u [[Melbourne]]u, [[Adelaide]]u i [[Sydney]]ju u sklopu turneje prijateljskih utakmica pod vodstvom izbornika [[Stanko Poklepović|Stanka "Špace" Poklepovića]], koji je u isto vrijeme bio trener [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. U travnju [[1993]]., izborničko mjesto preuzima [[Vlatko Marković]], a u lipnju iste godine UEFA priznaje HNS, što je ipak bilo prekasno za pridruživanje Hrvatske u kvalifikacijski proces za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] [[1994]]., koji je već bio počeo godinu dana ranije. Marković je vodio reprezentaciju samo u jednoj utakmici, i to u domaćoj pobjedi protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] u lipnju 1993., da bi bio otpušten u veljači 1994.. U ožujku iste godine je kao izbornik imenovan [[Miroslav Blažević|Miroslav "Ćiro" Blažević]] dok je Hrvatska bila na početnom 125. mjestu FIFA-ine ljestvice, jer FIFA nije priznavala rezultate hrvatske reprezentacije prije tog trenutka. === Blažević i "zlatna generacija" (1994. - 1999.) === [[Slika:Davor Šuker 300x450px.jpg|thumb|left|135px|Davor Šuker, osvajač [[Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] 1998.]] Blažević je vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 1996|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., pritom i u prvoj službenoj hrvatskoj pobjedi koja je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonije]] [[4. rujna]] 1994. s rezultatom 2:0. Za vrijeme istih kvalifikacija, Hrvatska je zabilježila i prvi službeni poraz protiv Ukrajine [[11. lipnja]] [[1995]]. s rezultatom 1:0, u gostima. Unatoč tome, Hrvatska se kvalificirala za Europsko prvenstvo kao prva u skupini, čime je zaslužila svoju prvu FIFA-inu ''[[Mover of the Year]]'' nagradu, jer su skočili na 62. mjesto FIFA-ine ljestvice. Hrvatska je igrala svoju prvu utakmicu na međunarodnom natjecanju upravo na Europskom prvenstvu 1996., i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turske]] na stadionu [[City Ground]] u [[Nottinghamu]], pobijedivši golom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] kao prvog strijelca samostalne Hrvatske na većem natjecanju. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila branitelja europskog naslova [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] s 3:0, ali i izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] s istim rezultatom. Ipak, prošla je dalje u četvrtfinale gdje je izgubila od nadolazećeg prvaka [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] s 1:2, sa sumnjama na sudačko namještanje. Unatoč ispadanju iz četvrtfinala 1996., Blažević je ostao na izborničkoj klupi i vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., a plasirala se nakon utakmica doigravanja s Ukrajinom. Na samom prvenstvu, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajku]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]] ali izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Prošavši dalje, pobijedila je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjsku]] u osmini finala. U utakmici protiv Njemačke, Hrvatska je pobijedila s 3:0 golovima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i [[Davor Šuker|Davora Šukera]], sve nakon isključenja [[Christian Wörns|Christiana Wörnsa]]. U polufinalu su igrali utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], domaćinom prvenstva, ali nakon vodstva u drugom poluvremenu, Hrvatska je izgubila 1:2 zbog golova [[Lilian Thuram|Liliana Thurama]], kojem su to bili jedini golovi za reprezentaciju u karijeri. U utakmici za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]] s 2:1 i tako osvojila brončanu medalju, što im je bilo prvo odličje. Taj je sastav prozvan "zlatnom generacijom", a Davor Šuker je za svojih 6 golova na turniru osvojio i [[Zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]. Značajan dio sastava (Jarni, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Zvonimir Boban|Boban]], [[Robert Prosinečki|Prosinečki]] i Šuker) je prethodno osvojio zlatno odličje s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na [[FIFA Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Čile]]u [[1987]]. Unatoč dotadašnjim uspjesima, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na [[UEFA Euro 2000.|Europsko prvenstvo]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] [[2000]]., jer je završila na trećem mjestu u skupini u kojoj su prošle [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Republika Irska]]. Oba okršaja protiv Jugoslavije su završila remijem, što je spriječilo kvalifikaciju Hrvatske. === Ere Jozića i Barića (2000. - 2004.) === Blažević je ostao na hrvatskoj izborničkoj klupi unatoč neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000., ali ju je napustio u listopadu 2000. nakon remija s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Škotske|Škotskom]] u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u [[2002]]. Na tom mjestu ga je naslijedio [[Mirko Jozić]], koji je prethodno osvojio zlatnu medalju s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1987.. Iako su se mnogi igrači iz "zlatne generacije" oprostili od reprezentativne karijere, Hrvatska je u ostatku kvalifikacija bila neporažena. Samo Svjetsko prvenstvo 2002. Hrvatska je otvorila porazom 0:1 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], da bi nastavila iznenađujućom pobjedom nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] s 2:1, i porazom 1:0 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]], čime su ispali sa Svjetskog prvenstva. Jozić napušta reprezentaciju, a u srpnju 2002. ga mijenja hrvatsko-[[Austrija|austrijski]] trener [[Otto Barić]], koji je time postao prvi hrvatski izbornik rođen izvan [[Balkan]]a. Za vrijeme Barićevog vodstva, preostali članovi "zlatne generacije" su mahom zamijenjeni mlađim igračima. Hrvatska se kvalificirala na [[UEFA Euro 2004|Europsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u [[2004]]. nakon doigravanja sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]], s ukupnim rezultatom 2:1 nakon odlučujućeg gola [[Dado Pršo|Dade Prše]] u uzvratnoj utakmici. Na samom Europskom prvenstvu, Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarska|Švicarskom]], 2:2 s dotadašnjim europskim prvacima [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i izgubila 2:4 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]]. Barićev ugovor je baš istjecao u lipnju 2004., te nije obnovljen nakon neuspjeha na prvenstvu. === Kranjčareva era (2004. - 2006.) === [[Image:FIFA World Cup 2006 - BRA vs CRO.jpg|thumb|260px|left|Hrvatska protiv protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]].]] Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] je preuzeo izborničku poziciju nakon Otta Barića, i u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[2006]]., Hrvatska je prošla bez poraza. Međutim, lokalni mediji su ga optuživali za [[nepotizam]] nakon što je u sastav uveo svog sina [[Niko Kranjčar|Niku Kranjčara]]. Za vrijeme njegovog vodstva, Hrvatska je igrala svoju prvu ikad utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], i to kao prijateljsku utakmicu na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u [[17. kolovoza]] [[2005]]., koja je završila remijem 1:1 nakon golova Nike Kranjčara i [[Ricardinho|Ricardinha]]. Na Svjetskom prvenstvu 2006., Hrvatska je izgubila od Brazila s 1:0, a zatim odigrala remi (0:0) s Japanom nakon promašenog [[jedanaesterac|jedanaesterca]] [[Darijo Srna|Darija Srne]]. Utakmica protiv Australije su, osim rezultata 2:2 koji je izbacio Hrvatsku s turnira, obilježila tri isključenja, pri čemu je [[Nogometni sudac|sudac]] [[Graham Poll]] greškom dao hrvatskom braniču [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]] tri žuta kartona, što je suprotno pravilima koja nalažu da se nakon drugog žutog kartona mora dati crveni karton za isključenje. Kasnije je Poll priznao da je želio dati žuti karton australskom igraču s brojem 3 ([[Craig Moore|Craigu Mooreu]]), a ne Šimuniću, koji ga je zbunio svojim australskim naglaskom. Poll se nedugo nakon te utakmice povukao iz profesionalnog suđenja. === Bilićeva era (2006. - 2012.) === U srpnju 2006., HNS na mjesto izbornika hrvatske reprezentacije postavlja [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]], bivšeg reprezentativaca iz "zlatne generacije", koji je prethodno vodio hrvatsku U-21 selekciju između 2004. i 2006. i uveo mlade igrače u "A" reprezentaciju, što se pokazalo uspješnim. Njegova prva utakmica na toj poziciji je bila pobjeda u gostima u prijateljskoj utakmici protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Italije. Nakon što je izazvao kontroverze suspenzijom Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] zbog kasnonoćnog provoda u [[turbofolk]] noćnom klubu, Bilić je vodio reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 2008|Europsko prvenstvo]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[2008]].. Hrvatska je završila kvalifikacije kao prva u skupini, izgubivši jedino od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i dvaput pobijedivši Englesku, zbog čega je Engleska propustila plasman na Europsko prvenstvo prvi put od [[UEFA Euro 1984|1984]]. [[Image:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|thumb|270px|right|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] na [[UEFA Euro 2008|Europskom prvenstvu 2008]].]] Nedugo prije Europskog prvenstva, glavni napadač reprezentacije [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] dobiva lom noge u utakmici [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Bilić je bio prisiljen izmijeniti postavu za prvenstvo, pa je pozvao [[Nikola Kalinić|Nikolu Kalinića]] i [[Nikola Pokrivač|Nikolu Pokrivača]], reprezentativne debitante. Sastav nailazi na kritike zbog loše igre u napadu na prijateljskim utakmicama protiv Škotske i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]], ali na samom prvenstvu Hrvatska pobjeđuje [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]], Njemačku i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] te prolazi dalje kao prva u skupini, i prvi put u međunarodnim natjecanjima, s najvećim brojem bodova. To je bilo posljednje prvenstvo na kojem je [[Niko Kovač]] bio kapetan, uz iznimku utakmice s Poljskom kad je kapetansku traku predao [[Dario Šimić|Dariju Šimiću]]. U četvrtfinalu, Hrvatska gubi od Turske na izvođenju jedanaesteraca zbog promašaja [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mladen Petrić|Mladena Petrića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]]. Hrvatska je napustila turnir s najmanjim brojem primljenih pogodaka (2), najmanjim brojem izgubljenih utakmica (0; po pravilima, izvođenje jedanaesteraca se ne računa), i s najranijim pogotkom (u 4. minuti protiv Austrije, što je bio i najraniji jedanaestarac u povijesti Europskih prvenstava). Bilić je obnovio ugovor nakon prvenstva, postavši prvim izbornikom nakon Blaževića koji je vodio reprezentaciju na više turnira. Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] [[2010]]., Hrvatska je ponovno bila u grupi s Engleskom, što je bio najiščekivaniji okršaj prema mišljenju službene web-stranice FIFA-e. Nakon pobjede kod kuće protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]], Hrvatska je poražena kod kuće od Engleske, prekidajući 14-godišnji niz bez poraza na domaćem terenu. Nanizale su se ozljede igrača, pa je oslabljena hrvatska reprezentacija doživjela svoj dotad najveći poraz, 5:1 protiv Engleske na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Unatoč ponovnoj pobjedi nad Kazahstanom, Hrvatska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo, jer je Ukrajina, koja je pobijedila vodeću Englesku, porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Andore|Andoru]] kako bi završila druga u skupini. Iako se očekivalo da će Bilić napustiti mjesto izbornika, obnovio je ugovor. [[Image:ITA-CRO Euro 2012 (4).JPG|thumb|left|300px|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] na [[UEFA Euro 2012|Europskom prvenstvu 2012]].]] Unatoč gubitku forme i padu s prvih 10 mjesta na FIFA-inoj ljestvici, Hrvatska je bila smještena u najjaču jakosnu skupinu na ždrijebu za kvalifikacije na [[UEFA Euro 2012|Europsko prvenstvo]] u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[2012]].. Hrvatska se natjecala za sudomaćinstvo prvenstva zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]], što bi ih automatski kvalificiralo na prvenstvo, ali su na kraju odabrane Poljska i Ukrajina. Hrvatska je reprezentacija završila kvalifikacije kao druga u skupini, iza [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], zbog čega je ušla u doigravanje s Turskom, koju je pobijedila s ukupno 3:0 (sa sva tri pogotka postignuta u gostima u [[Istanbul]]u) i time se kvalificirala. Potpisavši za mjesto trenera [[Lokomotiv Moskva|Lokomotiva Moskve]] prije početka prvenstva, Bilić je najavio odlazak s izborničke klupe nakon završetka prvenstva. Hrvatska je započela turnir pobjedom nad Republikom Irskom s 3:1, s dva gola [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]]. Mandžukić je zabio i u remiju s Italijom (1:1), koji je ostao u drugom planu zbog izgreda navijača i odluka engleskog suca [[Howard Webb|Howarda Webba]]. U posljednjoj utakmici grupne faze, Hrvatsku je porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] s 0:1 golom [[Jesús Navas|Jesúsa Navasa]]. Kako je Italija pobijedila Republiku Irsku, Hrvatska je ponovno ispala s prvenstva u grupnoj fazi. Bilić je na odlasku iz reprezentacije dobio pohvale za dugogodišnje doprinose nacionalnoj selekciji. ''[[Jutarnji list]]'' ga je oslovio jedinim hrvatskim izbornikom koji je otišao u tako pozitivnom svjetlu i pohvalio za jačanje reprezentacije za vrijeme svog šestogodišnjeg mandata. === Ere Štimca, Kovača i Čačića (2012. - 2017.) === [[Slika:Brazil and Croatia match at the FIFA World Cup 2014-06-12 (50).jpg|thumb|right|200px|Hrvatska protiv Brazila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]].]] Nakon odlaska Bilića, na izborničko mjesto je došao bivši reprezentativac i komentator [[Igor Štimac]]. U tom je razdoblju bivši reprezentativac [[Davor Šuker]] preuzeo mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza nakon 14-godišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]], koji je godinu dana kasnije umro. Štimac je nanizao seriju loših rezultata i s Hrvatskom jedva završio drugi u skupini u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u [[2014]].. Nakon samo godinu dana na klupi, Štimac biva zamijenjen [[2013]]. bivšim kapetanom [[Niko Kovač|Nikom Kovačem]], koji je dotad vodio hrvatsku U-21 reprezentaciju. Kovač je odveo Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo nakon doigravanja s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islandom]] s ukupnim rezultatom 2:0, od čega su oba gola bila postignuta u domaćoj utakmici u Zagrebu. Na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini s domaćinom Brazilom, Meksikom i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerunom]]. Na samom otvaranju prvenstva protiv Brazila, Hrvatska je izgubila 3:1, a utakmica je privukla veliku medijsku pozornost zbog višestrukih kontroverznih odluka [[Japanci|japanskog]] suca [[Yuichi Nishimura|Yuichija Nishimure]]. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila Kamerun s 4:0, ali je izgubila od Meksika s 3:1 i ispala s prvenstva. U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2016|Europsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[2016]]., Hrvatska je bila u skupini H s Italijom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarskom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Malte|Maltom]]. Nakon remija bez pogodaka s Norveškom i poraza u gostima od Norveške, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza je u rujnu [[2015]]. donio jednoglasnu odluku o raskidu ugovora s izbornikom Kovačem. Na njegovo mjesto je [[21. rujna]] 2015. imenovan [[Ante Čačić]], koji je uspješno kvalificirao Hrvatsku na Europsko prvenstvo. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je [[4. lipnja]] [[2016]]. zabilježila svoju dotad statistički najveću pobjedu - 10:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u pripremnoj prijateljskoj utakmici. Na Europskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini D s Turskom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češkom]] i braniteljem dvostrukog uzastopnog naslova Španjolskom. Hrvatska je započela pobjedom 1:0 nad Turskom, pri čemu je Luka Modrić zabio senzacionalan gol volejem, što se smatrao jednim od najljepših golova prvenstva. U idućoj utakmici protiv Češke, Hrvatska je povela golovima [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i Ivana Rakitića, ali nakon toga su zabili [[Milan Škoda]] i, jedanaestercem u posljednjoj minuti, [[Tomáš Necid]]. Utakmicu su obilježili i [[Nogometni huligani|huliganski]] neredi kad su [[Baklja|baklje]] bačene na teren, od kojih je jedna ozlijedila [[redar]]a u [[Sudačka nadoknada|sudačkoj nadoknadi]]. Posljednju utakmicu u skupini, onu protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], Hrvatska je dobila pogotcima Nikole Kalinića i Ivana Perišića, čime su prvi put završili prvi u skupini na Europskom prvenstvu. Zbog toga je Hrvatska smatrana jednim od favorita, a u osmini finala je izvukla [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], koji je u tu fazu ušao tek kao treće-najbolje plasirana treća reprezentacija u skupinama. Ta je utakmica bila ocijenjena kao vrlo loša, pri čemu ju je [[BBC Sport]] proglasio "očajnom", jer nije bilo ozbiljnih pokušaja. Utakmicu je presudio gol [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u 117. minuti, čime je Hrvatska ispala s natjecanja. Nedugo nakon prvenstva, kapetan Darijo Srna se povukao iz reprezentacije nakon 134 utakmice, a naslijedio ga je Luka Modrić. === Dalić i druga "zlatna generacija" (2017. - danas) === [[Slika:Luka Modric (L), João Moutinho (R) - Croatia vs. Portugal, 10th June 2013 (2).jpg|thumb|247x247px|Pod vodstvom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] (na slici lijevo) i stilom igranja [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], hrvatska selekcija iz 2017./18. je imenovana drugom "zlatnom generacijom".]] Hrvatska je započela kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. neporažena u prvih nekoliko utakmica. Međutim, nakon poraza od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i Turske, te nakon što je poraz od nisko rangirane [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] ugrozio šanse za plasman, izazvan je bijes javnosti na izbornika Čačića. Zamijenjen je na poziciji izbornika [[7. listopada]] [[2017]]. [[Zlatko Dalić|Zlatkom Dalićem]], koji je osigurao važnu pobjedu s 2:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajinom]] i izborio doigravanje s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]], koju je pobijedila s ukupno 4:1, od čega su svi golovi postignuti u prvoj utakmici u Zagrebu, plasirajući se na Svjetsko prvenstvo. ''[[The Guardian]]'' je nazvao hrvatsku generaciju 2017./18. "drugim dolaskom zlatne generacije iz 1998.". Općenito, mediji su smatrali ključne igrače poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] "drugom zlatnom generacijom" ili "novom zlatnom generacijom". Unatoč lošim rezultatima na pripremnim utakmicama, Hrvatska je započela natjecanje pobjedom od 2:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]], kad je Modrić zabio prvi hrvatski gol na tom turniru. Modrić je zabio i u hvaljenoj pobjedi od 3:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], što je bila i 100. utakmica [[Vedran Ćorluka|Vedrana Ćorluke]] za reprezentaciju. Pobijedivši Island nakon izvođenja jedanaesteraca, Hrvatska je završila grupnu fazu kao prva u skupini i s najvećim brojem bodova, što im je bio dotad najbolji rezultat u grupnim fazama na svjetskim prvenstvima. U osmini finala su izvukli [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], što se smatralo najboljom prilikom Hrvatske za pobjedu u nokaut fazi velikog natjecanja, što nisu postigli još od 1998.. Unatoč vodstvu Danske već u prvoj minuti susreta, Hrvatska je izjednačila kako bi igrala na produžetke. Luka Modrić je promašio jedanaesterac u produžetcima koji je mogao zaključiti utakmicu, jer ga je obranio [[Kasper Schmeichel]]. Na kraju je Hrvatska pobijedila na izvođenju jedanaesteraca trima obranama [[Danijel Subašić|Danijela Subašića]] i odlučujućim pogotkom Ivana Rakitića, unatoč promašajima [[Milan Badelj|Milana Badelja]] i [[Josip Pivarić|Josipa Pivarića]]. To je hrvatskoj reprezentaciji bila prvo uspješno izvođenje jedanaesteraca, što je naišlo na veliko slavlje u medijima i javnosti. U četvrtfinalu [[7. srpnja]], Hrvatska je igrala protiv domaćina [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]]. Rusija je povela u 31. minuti, ali je Hrvatska izjednačila u 39. minuti, što je uzrokovalo još jedne produžetke, u koje je hrvatski vratar Subašić ušao s grčevima, ali je odbio zamjenu s [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]]. Hrvatska je prešla u vodstvo u 100. minuti, ali je Rusija izjednačila u 115., čime se i ova utakmica morala odlučiti izvođenjem jedanaesteraca. Odlučujući pogodak je ponovno zabio Ivan Rakitić, čime je odveo Hrvatsku na svoje prvo polufinale od 1998.. Polufinale protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] se igralo [[11. srpnja]], gdje je Hrvatska bila neuvjerljiva u prvih 30 minuta, primivši gol [[Kieran Trippier|Kierana Trippiera]] u 5. minuti, ali je ojačala u drugom poluvremenu, izjednačivši golom Perišića u 68. minuti, te je regularni dio utakmice završio s 1:1. U produžetcima, Mandžukić je zabio pobjednički gol u 109. minuti, i prvi put u svojoj povijesti, hrvatska je reprezentacija izborila finale nekog velikog natjecanja. Time je postigla svoj najveći rezultat u povijesti, te je postala druga najmanja zemlja po broju stanovnika koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930]]. i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950]]., kao i druga najmanja zemlja po površini koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] koja je to učinila u tri navrata. Uslijedilo je slavlje u Hrvatskoj i privučena je velika medijska pažnja. U finalnoj utakmici protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] [[15. 7.|15. srpnja]] 2018., Hrvatska je izgubila 4:2, ali je time osvojila svoje dosad najveće odličje, srebrnu medalju. Kapetan Luka Modrić je dobio [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatnu loptu]]. Idućeg dana, cijela je hrvatska reprezentacija sa stožerom i stručnim timom dočekana u Zagrebu pred više od 550.000 ljudi. Poslije Svjetskog prvenstva 2018., Hrvatska će igrati u skupini s Engleskom i Španjolskom u inauguralnoj sezoni [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], međunarodnog turnira u koji su uključene sve reprezentacije članice [[UEFA]]-e. == Izbornici == * [[Dražan Jerković]] - [[1990]]. - [[1991]]. * [[Stanko Poklepović]] - [[1992]]. * [[Vlatko Marković]] - [[1993]]. * [[Miroslav Blažević]] - [[1994]]. - [[2000]]. * [[Tomislav Ivić]] - [[16. 11.|16. studenog]] [[1994]]. * [[Mirko Jozić]] - [[2000]]. - [[2002]]. * [[Otto Barić]] - [[2002]]. - [[2004]]. * [[Zlatko Kranjčar]] - [[2004]]. - [[2006]]. * [[Slaven Bilić]] - [[2006]]. - [[2012]]. * [[Igor Štimac]] - [[2012]]. - [[2013]]. * [[Niko Kovač]] - [[2013]]. - [[2015]]. * [[Ante Čačić]] - [[2015]]. - [[2017]]. * [[Zlatko Dalić]] - [[2017.]] - danas == Dosadašnji nastupi na SP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]–[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |colspan=9|''Nisu se mogli kvalificirati''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |-bgcolor="#cc9966" |{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |Treće mjesto |3. |'''7''' |'''5''' |'''0''' |'''2''' |'''11''' |'''5''' | |2. |10 |5 |4 |1 |20 |13 |- |{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |rowspan=2|Grupna faza |23. |3 |1 |0 |2 |2 |3 | |1. |8 |5 |3 |0 |15 |2 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |22. |3 |0 |2 |1 |2 |3 | |1. |10 |7 |3 |0 |21 |5 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |10 |6 |2 |2 |19 |13 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |Grupna faza |19. |3 |1 |0 |2 |6 |6 | |2. |12 |6 |3 |3 |14 |9 |- bgcolor="silver" |{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|Drugo mjesto]] |2. |7 |4 |2 |1 |14 |9 | |2. |12 |7 |3 |2 |19 |5 |- |{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|TBD |- !Total !''Finale'' !5/6 !22 !11 !4 !7 !33 !22 !– !– !62 !36 !18 !8 !108 !47 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> == Dosadašnji nastupi na EP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[UEFA Euro 1960|1960.]]–[[UEFA Euro 1992|1992.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—||— |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996|1996.]] |Četvrtfinale |7. |4 |2 |0 |2 |5 |5 | |1. |10 |7 |2 |1 |22 |5 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000|2000.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |8 |4 |3 |1 |13 |9 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004|2004.]] |Grupna faza |13. |3 |0 |2 |1 |4 |6 | |2. |10 |6 |2 |2 |14 |5 |- |{{flagicon|Austrija}} {{flagicon|ŠVI}} [[UEFA Euro 2008|2008.]] |Četvrtfinale |5. |4 |3 |1 |0 |5 |2 | |1. |12 |9 |2 |1 |28 |8 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] |Grupna faza |10. |3 |1 |1 |1 |4 |3 | |2. |12 |8 |2 |2 |21 |7 |- |{{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016|2016.]] |Osmina finala |9. |4 |2 |1 |1 |5 |4 | |2. |10 |6 |3 |1 |20 |5 |- |[[Datoteka:Flag of Europe.svg|20px]] [[UEFA Euro 2020|2020.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|''TBD'' |- !Total !Četvrtfinale !5/6 !18 !8 !5 !5 !23 !20 !– !– !62 !40 !14 !8 !118 !39 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> <sup>1</sup>Nakon velike medijske akcije i pritisaka hrvatskih igrača i trenera u inozemstvu i hrvatske nogometne diplomacije; Hrvatska je skoro i s Eura 1996. (nakon SP 1994.) ostala izolirana <sup>2</sup>Na ključnom gostovanju protiv izravnog takmaca Jugoslavije, Hrvatska je bila prva inozemna momčad uopće koja je došla igrati, nepuni tjedan nakon NATO-vih bombardiranja; na utakmici je bačen suzavac, a sudac nije prekinuo susret, dovevši u opasnost osoblje svih sudionika susreta (uz to, dogodio se "čudni" nestanak struje) - za iste nogometni savez Jugoslavije nije snosio nikakve kazne == Trenutni sastav == {{collapse top|title= Sastav Hrvatske na EP 2020.}} {| |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''1''' |[[Dominik Livaković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |09. siječnja 1995. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''12''' |[[Lovre Kalinić]] |{{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |03. travnja 1990. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''23''' |[[Simon Sluga]] |{{ZD|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]] |17. ožujka 1993. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''2''' |[[Šime Vrsaljko]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |10. siječnja 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''3''' |[[Borna Barišić]] |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] |10. studenog 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''5''' |[[Duje Ćaleta-Car]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille]] |17. rujna 1996. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''6''' |[[Dejan Lovren]] |{{ZD|RUS}} [[Zenit Saint Petersburg]] |05. srpnja 1989. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''16''' |[[Mile Škorić]] |{{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]] |19. lipnja 1991. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''21''' |[[Domagoj Vida]] |{{ZD|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Bešiktaš]] |29. travnja 1989. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''22''' |[[Josip Juranović]] |{{ZD|POL}} [[Legia Warszawa]] |16. kolovoza 1995. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Domagoj Bradarić]] |{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |10. prosinca 1999. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Joško Gvardiol]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |23. siječnja 2002. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''8''' |[[Mateo Kovačić]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |06. svibnja 1994. |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''10''' |[[Luka Modrić]] <small>''kapetan''</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |09. rujna 1985. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''11''' |[[Marcelo Brozović]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |16. studenog 1992. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''13''' |[[Nikola Vlašić]] |{{ZD|RUS}} [[CSKA Moskva]] |04. listopada 1997. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''15''' |[[Mario Pašalić]] |{{ZD|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |09. veljače 1995. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''19''' |[[Milan Badelj]] |{{ZD|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] |25. veljače 1989. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Luka Ivanušec]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |26. studenog 1998. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''4''' |[[Ivan Perišić]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |21. svibnja 1986. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''7''' |[[Josip Brekalo]] |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |23. lipnja 1998. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Andrej Kramarić]] |{{ZD|NJE}} [[1899 Hoffenheim]] |19. lipnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Ante Budimir]] |{{ZD|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] |22. srpnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''17''' |[[Ante Rebić]] |{{ZD|ITA}} [[A.C. Milan]] |21. rujna 1993. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''20''' |[[Bruno Petković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |16. rujna 1994. |} {{collapse bottom}} == Poveznice == * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Popis službenih utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Popis nastupa za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] * [[Popis strijelaca Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Zanimljivosti i statistika Hrvatske nogometne reprezentacije]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96851-0-9}} * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] * H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993. == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia national football team|Hrvatska nogometna reprezentacija}} * [http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 Međunarodni susreti Hrvatske 1940-56. na NogoNetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927180551/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 |date=2007-09-27 }} * [http://crofootballsites.topsiteworld.com/ Hrvatske nogometne stranice - Top lista] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/173794/Default.aspx Slobodna dalmacija, Hrvatski radio kao nekad: nogometna utakmica iz zvučnika] * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Nogometni leksikon Radionovinarstvo] * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 Povijest GNK Dinamo, sezona 1926/27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627183025/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 |date=2013-06-27 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Sastav Hrvatska 2004 EP}} {{Sastav Hrvatska 2006 SP}} {{Sastav Hrvatska 2008 EP}} {{Sastav Hrvatska 2012 EP}} {{Sastav Hrvatska 2014 SP}} {{Sastav Hrvatska 2016 EP}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalska reprezentacija Hrvatske| ]] [[Kategorija:Fudbal u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Hrvatska]] gpk03vhexqudysb2n37yonqjm2k7xar Datiranje postanja 0 36026 42647683 42643484 2026-06-28T15:51:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647683 wikitext text/x-wiki Razne kulture su verovale da je svet nastao, ili da je stvoren, u nekom trenutku u prošlosti, tako da su metodi '''datiranja Postanja''' podrazumevali analiziranje [[religijski tekst|svetih zapisa]] i nekih fizikalnih podataka. == Datumi postanja == Različite kulture su postavljale [[knjiga Postanka|postanje]] sveta u različite datume. Na tim godištima su zasnivani mnogi istorijski kalendari. Dole su navedeni neki primeri predloženih datuma nastanka sveta, uključujući i neke moderne poglede naučnog karaktera, poređenja radi. * [[Civilizacija Maya|Majanska civilizacija]] - [[11. 8.|11]]. ili [[13. 8.|13. avgust/kolovoza]], 3114. pne. * [[Judaizam]] - 22. septembar/rujna ili 29. mart/ožujka 3760. pne.<ref>Ovo su datumi po [[julijanski kalendar|julijanskom]] kalendaru, ekvivalentni 25. elulu ili 25. adaru, AM 1 (1. godine sveta) po modernom, računskom, [[hebrejski kalendar|hebrejskom]] kalendaru, iako su ovi jevrejski datumi prvobitno dati po starom, posmatračkom, kalendaru, nekoliko stoleća pre nego što je razvijen moderni kalendar</ref> * Nadbiskup [[James Ussher]] (1654) - 23. oktobar/listopada 4004. pne.<ref name="Ussher">J. Ussher, ''The Annals of the World'' '''iv''' (1658)</ref> * Proračun [[Pravoslavna crkva|Vizantijske crkve]] - 5509-08. pne. (prva godina , s početkom u septembru)<ref>[http://www.myriobiblos.gr/texts/english/nicol_condeath.html ''The Death Of Constantine''], Donald M. Nicol, from ''The Immortal Emperor'', [[Cambridge University Press]], Canto edition, 1992, {{ISBN|0-521-41456-3}}.</ref> (vidi i [[Vizantijski kalendar]]) * [[Maria de Agreda]] - 5199. pne. * Teorija [[Big Bang]] - starost svemira je 11-20 milijardi godina, najčešće citirana cifra je 13,7 ± 0,2 milijardi godina. * [[Radiometrijsko datiranje]] - starost planete [[Zemlja (planet)|Zemlje]] je 4,55 (± 1%) milijardi godina * [[Purana|Puranski Hinduizam]] - 77.760 milijardi godina (tj. 50 "[[Kalpa (vremenska jedinica)|Braminih godina]]") * [[Vječnost|Večnost]] - postulat nekih grupa, uključujući istorijske i savremene naučnike i neke [[New Age]] idealizacije, da svemir postoji oduvek, tako da nema "početka" svemira (mada su Zemlja i ostala nebeska tela mogla nastati u nekom trenutku). Jedna takva zastarela naučna teorija je [[Teorija stalnog stanja]]. [[Budizam|Budisti]] i [[Hinduizam|Hinduisti]] sa druge strane veruju u [[ciklični svemir]], sa beskrajnim ciklusima širenja, skupljanja i ponovnog stvaranja svemira. === Datum postanja po majanskom kalendaru === [[Kalendar Maya|Majanski kalendar]] datira početak najnovijeg svetskog ciklusa vremena na [[11. 8.|11]]. ili [[13. 8.|13. avgust/kolovoza]], 3114. pne. (po retroaktivnom [proleptičkom] gregorijanskom kalendaru) ili na ponedeljak, 6. septembar/rujna -3113. (3114. p.n.e, vidi [[Astronomijsko brojanje godina]]) po julijanskom kalendaru, korelacija srednjeg griničkog vremena. Taj datum je početak Dugog brojanja, 13.0.0.0.0. === Datiranje Postanja po Petoknjižju === [[Biblija]] počinje Knjigom [[Knjiga Postanka|Postanja]], u kojoj [[Bog]] stvara svet, uključujući prvog [[čovjek|čoveka]], po imenu [[Adam i Eva|Adam]], za šest dana. Postanje zatim popisuje mnoge Adamove potomke, često dajući starost u kojoj su imali decu i umrli. Ako navedeno shvatimo doslovno, moguće je izgraditi [[kronologija|hronologiju]] u kojoj su mnogi događaji [[Stari zavjet|Starog zaveta]] datirani na procenjeni broj godina posle Postanja. Neki proučavaoci su otišli dalje i pokušali da povežu ovu biblijsku hronologiju sa zapisanom [[historija|istorijom]], čime bi utvrdili datum Postanja po modernom kalendaru. Pošto ima perioda u biblijskoj priči gde datumi nisu dati, hronologija je tumačena na mnoge različite načine, što je davalo razne procene za datum Postanja. Korišćenjem takvih modela su nastala dva dominantna datuma za biblijsko postanje, oko kojih se grupišu rezultati različitih proračuna - oko 5500. pne. i oko 4000. pne. Ova dva datuma su izračunata na osnovu genealogija iz dve verzije Biblije, pri čemu većina razlika proističe iz dve verzije Postanja. Oni stariji datumi su zasnovani na grčkoj [[Septuaginta|Septuaginti]], a kasniji počivaju na na hebrejskom [[Mazoretski tekst|Mazoretskom tekstu]]. Patrijarsi od Adama do Teraha, [[Abraham|Avramovog]] oca, su često bili 100 godina stariji kada su dobijali imenovanog sina u Septuaginti nego u hebrejskoj verziji ili Vulgati (Postanje 5-11). Neto razlika između ove dve [[genealogije Postanja]] je bila 1466 godina (ignorišući dvosmislenost oko "druge godine nakon potopa"), koja obuhvata praktično celu razliku od 1500 godina između 5500. pne. i 4000. pne. Ranohrišćanska crkva u [[Antiohija|Antiohiji]] je procenila vreme između nastanka sveta i Hristovog rođenja na 6000 godina. [[Sekst Julije Afrikanac]], [[Laktancije]] i [[pravoslavna crkva|grčka crkva]] su to sveli na 5500 godina (što će dati eru [[vizantijski kalendar|vizantijskog kalendara]], zvanu ''[[Etos Kosmu]]''), [[Euzebije iz Cezareje|Euzebije]] na 5200 godina. Zapadni hrišćani su prihvatili autoritet Vulgate i hebrejskog teksta i prihvatili "kraću" hronologiju od oko 4000 godina. Međutim, neki protestantski autoriteti u Engleskoj i na Kontinentu u prvoj polovini 19. veka su ipak prihvatali "dužu" hronologiju<ref>[[Edward Gibbon]], ''The History of The Decline and Fall of the Roman Empire'', Prvi tom, Poglavlje XV: ''Progress Of The Christian Religion'', fusnota 62, sa komentarom priređivača ([http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=731 preuzimanje elektronskog teksta Prvog toma].</ref>. Neki [[Tradicionalni Katolici]] koriste godinu 5199. p.n.e, preuzetu iz katoličke [[martirologija|martirologije]], i koja se pominje kao pravi datum Postanja u "Mističnom gradu Božijem", mističkom delu iz 17. stoleća koje je napisala [[Maria de Agreda]] na temu postanja i života [[Marija (majka Isusova)|Device Marije]]. [[Datoteka:Ussher4004bc.jpg||thumb|200px|Ašerov datum za postanje, 4004 pne, otisnut u srednjoj margini KJV Biblije]] [[Judaizam|Jevrejski]] učenjaci koji slede slična tumačenja (uglavnom prema predtalmudskom delu [[Seder Olam]]) daju dva datuma za Postanje prema [[Talmud]]u. Oni tvrde da je prvi dan Postanja bio ili 25. elul 1. AM ili 25. adar 1. AM, što je skoro 12 odn. 6 meseci ''posle'' moderne epohe [[Hebrejski kalendar|Hebrejskog kalendara]]. Većina daje prednost 25. elulu. Kada su ovi datumi bili izabrani, oba su bila prvi dan sedmice (nedelja), ali u modernom kalendaru, napravljenom kasnije, to više nije tako. Šesti dan Postanja, kada je stvoren Adam, bio je prvi dan sledećeg meseca, Tišrija ili Nisana, prvog meseca građanske odn. biblijske godine. U oba slučaja epoha modernog kalendara je nazivana ''molad tohu'' ili srednji mladi mesec haosa, jer je bio pre Postanja. Ova epoha je bila 1. tišri 1. AM ili 7. oktobar/listopada 3761. p.n.e, ovo drugo je odgovarajući tabularni datum (isti period obdanice) po proleptičkom (retroaktivnom) [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]].<ref>Edgar Frank, ''Talmudic and Rabbinical Chronology'' (New York, 1956)</ref> Nadbiskup [[James Ussher]] (1581-1656) je dao jednu od poznatijih procena u anglofonom svetu - nedelja, 23. oktobar/listopada 4004. pne. po julijanskom kalendaru. Početak prvog dana Postanja je postavio na prethodno veče.<ref name="Ussher"/> === Datum postanja po Hindu svetim spisima === Prema [[Hinduizam|Hindu]] spisima, svemir prolazi kroz beskrajne cikluse stvaranja. Svaka iteracija svemira traje jedan životni vek [[Brahma|Brame]], koji traje 311.000 milijardi godina. Starost sadašnje iteracije svemira je oko 155.000 milijardi godina (što je 51 Bramina godina). Svemir u jednoj iteraciji prolazi kroz brojne cikluse širenja i kasnijeg sažimanja. == Fusnote == {{reflist|1}} == Vanjske veze == (na engleskom) * [http://www.icr.org Institute for Creation Research] * [http://www.answersingenesis.org Answers in Genesis] * [http://www.religioustolerance.org/ev_date.htm Estimates of the age of the Earth -- when it was created by God or coalesced out of stellar matter]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609091429/http://www.religioustolerance.org/ev_date.htm |date=2007-06-09 }}, B. A. Robinson, [http://www.religioustolerance.org/Ontario Consultants on Religious Tolerance website]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 2005-AUG-28 * [http://www.lhup.edu/~dsimanek/ussher.htm Bishop Ussher Dates the World: 4004 BC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160924000100/http://www.lhup.edu/~dsimanek/ussher.htm |date=2016-09-24 }} * [http://www.geraldschroeder.com/age.html Gerald Schroeder's Age of the Universe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513070615/http://www.geraldschroeder.com/age.html |date=2008-05-13 }} [[Kategorija:Kosmologija]] [[Kategorija:Hronologija]] [[Kategorija:Kalendar]] [[Kategorija:Kalendarske ere]] cga07mg9585q6wn5ylhy24yk877celv Diskordijanizam 0 36284 42647749 42559246 2026-06-28T20:25:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647749 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eris (Discordia).jpg|thumb|desno|[[Eris]], boginja haosa.]] '''Diskordijanizam''' je [[modernizam|moderna]] religija temeljena na [[kaos]]u koju je [[1958]]–[[1959]]. godine osnovao [[Malaclypse Mlađi]] objavljivanjem prvog [[sveti spis|spisa]] ''[[Principia Discordia]]''. Često se naziva [[parodijska religija|parodijskom religijom,]] i "[[Zen]]om za [[bljedoliki|bljeodlike]]", zahvaljujući sličnostima s [[apsurdizam|apsurdističkim]] tumačenjima [[Škola Rinzai|škole Rinzai]]. Diskordijnaizam prepoznaju koas, neslogu i pobunu kao vrhunske vrijednosti, nasuprot drugih religija koje slave haromnoju i red. Diskordijanizam se uglavnom sastoji od duhovitih i apsurdnih ideja, iako neki sljedbenici tvrde da one imaju dublje značenje. [[Eris (mitologija)|Eris]], grčka boginja kaosa, također se smatra boginjom-majkom diskordijanizma. Teško je procijeniti broj sljedbenika ili grupa diskordijanizma. Anarhistički etos koji dominira diskordijanizmom<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.geocities.com/tribhis/wvdiscordianism.html |access-date=2009-10-27 |archivedate=2009-10-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027102157/http://www.geocities.com/tribhis/wvdiscordianism.html |deadurl=no }}</ref> ohrabruje članove da stvaraju šizme i sekte .<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://s23.org/wiki/index.php/Discordian_Cabals |access-date=2007-11-17 |archivedate=2007-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117052934/http://s23.org/wiki/index.php/Discordian_Cabals |deadurl=yes }}</ref> Osim toga, samo malo diskordijanaca se smatraju diskordijancima u isključivom smislu riječi. Mnogi prihvaćaju diskordijanizam kao nadopunu njihovih primarnih vjera.<ref>Rabinovitch, Shelly & Lewis, James. ''The Encyclopedia of Modern Witchcraft and Neo-Paganism". Pp 75–76. Citadel Press. 2002. {{ISBN|0-8065-2406-5}}.''</ref> == Utemeljenje == Temeljni dokument diskordijanizma je četvrto izdanje knjige ''[[Principia Discordia]]'' Malaklipsa Mlađeg, što je pseudonim Grega Hilla. Ova knjiga sadrži mnoge reference na raniji izvor naslova ''Iskrena knjiga istine''. Iz citata, dotična knjiga sastavljena je poput [[Biblija|Biblije]], i sastoji se od stihova koji su grupirani u poglavlja, a ona u knjige. ''Principia Discordia'' na stranici 00041 sadrži velik dio (moguće i cijelu) Knjigu objašnjenja, koja razjašnjava kako je ''Iskrena knjiga istine'' otkrivena Lordu Omaru Khayyamu Ravenhurstu (vjeruje se da je to Kerry Thornley). Vrijedno je napomenuti kako knjiga sadrži mnogo sličnosti s pričom o otkriću ''[[Mormonova knjiga|Mormonove knjige]]'', i da je Thornley bio [[mormoni|mormon]]. Kao i Mormonova knjiga, ova također sadrži informaciju o smetlaru koji knjigu nalazi i odbija je vratiti. Iako većina religija štuje principe harmonije i reda u svemiru, diskordijanizam se može interpretirati kao priznavanje nesklada i kaosa kao jednako vrijednim aspektima realnosti. ''Principia discordia'' često aludira da je diskordijanizam utemeljen na [[Dijalektika|dijalektičkoj]] [[Antiteza|antitezi]] popularnijih religija utemeljenih na redu, iako retorika kroz knjigu opisuje kaos kao temeljniji impuls u povijesti svemira. Ovo je možda učinjeno s namjerom "uravnoteživanja" stvarateljskih sila reda i nereda, ali žarište je sigurno prvo na kaotičnim aspektima svijeta - sile reda se ponekad i proglašavaju zlim. Zaštitnica diskordijanizma je Erida, grčka božica nesloge, u rimskoj mitologiji imenom Discordia. == (Dez)Organizacija == {{izdvojeni citat|''Ako je organizirana religija opijum za mase, onda je neorganizirana religija marihuana luđaka marginalaca''|[[Kerry Thornley]] u uvodu u peto izdanje knjige Principia Discordia''}} Sama ideja diskordijanske organizacije je [[oksimoron]]. No usprkos tome, struktura je naznačena u ''Principia Discordia''. Najšira skupina, pretpostavlja se da uključuje sve diskordijance (moguće i druge) je Diskordijansko društvo čija definicija glasi: "Diskordijansko društvo nema definicije" (''Principia Discordia'', str. 00032). Unutar samog društva postoje sekte diskordijanizma, svaka pod vodstvom "Episkoposa" ("nadglednik" u grčkom, od čega dolaze riječi [[episkopos|biskup]] i [[episkopos|episkop]]), koji dobiva upute izravno od Eride, i to vjerojatno putem svoje ili njezine [[Epifiza|epifize]]. <blockquote> :''Neki episkoposi imaju kabalu od samo jednog člana.'' :''Neki rade zajedno.'' :''Neki nikad ne objašnjavaju.'' : — [[marginalije]] iz ''Principia Discordia'', str. 00032 </blockquote> Diskordijanci koji ne čine vlastite sekte ili nisu članovi u tuđim sektama čine Legiju dinamične nesloge, također zvani legionarima. Oni koji požele postati diskordijancima na stranici 00032 im se kaže: <blockquote> :Ako želite ući u Diskordijansko društvo :onda sebi objavite što želite :učinite što želite :i o tome nam recite :ili :ako radije :ne biste :nemojte :&nbsp; :pravila ne postoje nigdje :Božica pobjeđuje. </blockquote> === POEE === Sekta unutar diskordijanizma koju su osnovali Malaklipso Mlađi i Omak Khayyam Ravenhurst zove se ''Parateoanametamističarstvo Eride Ezoterične'' (Paratheo-Anametamystikhood Of Eris Esoteric, tj. POEE), neproročna nereligiozna dezorganizacija o čemu ''Principia Discordia'' govori mnogo, kao i o diskordijanizmu općenito. Npr. stranica 00022 sadrži, zajedno s [[Georg Christoph Lichtenberg|Lichtenbergovim]] rukopisom: "Ova knjiga je zrcalo. Kada majmun u nju pogleda, nijedan apostol ne proviri van.", kao i neke detalje o POEE: <blockquote> :POEE ima 5 STUPNJEVA: ::Jedan je novak (Neophyte), ili LEGIONARSKI UČENIK. ::LEGIONAR ĐAKON, koji pomalo počinje shvaćati. ::Zaređeni SVEĆENIK/SVEĆENICA POEE ili KAPELAN. ::VISOKI SVEĆENIK, višeotac (Polyfather). ::I POEE =PAPA=. Legionarski učenici POEE imaju ovlasti inicijacije drugih u Društvo diskordijanskih legionara. SVEĆENICI postavljaju svoje ĐAKONE. VIŠEOTAC zaređuje svećenike. Za =PAPE= ne znam. </blockquote> Prema ''Principia Discordia'', POEE je "pleme filozofa, teologa, čarobnjaka, znanstvenika, umjetnika, klauna i sličnih manijaka koje intrigiraju Erida, božica zbunjenosti i njezina djelovanja." Nadalje tvrdi kako poštuje [[Diskordijanizam#Zakon Peticâ|Zakon Petica]] Omarove sekte" kao i da "POEE priznaje sveti broj 23". Parateoanametamističarstvo se može shvatiti kao "ekvivalentno božanstvo što se izvrće onkraj mističnog". Ugrubo, to se svodi na: "sva božanstva su jednaka i oko toga nema velike tajne". === Pape u diskordijanizmu === Prema stranici 00035 ''Principia Discordia'', papa je "svaki muškarac, žena i dijete na ovoj Zemlji." U knjizi je uključena kartica s natpisom "službena =POPE= kartica" koja se smije repdorucirati i distribuirati bilo kome. Papinstvo se doduše ne prima posjedovanjem ove kartice - ona samo služi kako bi ljude informirala da su oni autentični i ovlašteni ''Papa Discordije''. Iako se moći pape izrijekom ne spominju u ''Principia'', ispod same kartice postoji bilješka koja kaže: "=PAPA= je netko tko nije pod autoritetom autoriteta." Neki diskordijanci su samovoljno i dalje elaborirali moći pape. Na pozadini nekih kartica tako piše: <blockquote> "Prava =PAPE= uključuju, ali nisu nužno ograničena na: # Pozivanje na nepogrješivost u bilo koje doba, uključujući i retroaktivno. # Potpunu reorganizaciju Erizijanske Crkve. # [[Krštenje]], pokop i [[brak]] (u druga dva slučaja potrebno je dopuštenje preminulog). # [[Ekskomunikacija]], deekskomunikacija, reekskomunikacija, dereekskomunikacija (nema nazad!) njega, nje, toga, njih, tebe, nas, Njega, Nje, Toga, Njih, Vas, Nas i drugih (ako ih ima). # Izvršavanje svih obreda i funkcija koje Diskordijanski Papa drži neprikladnima. </blockquote> Treće pravo (koje zahtijeva dopuštenje umrlog u slučajevima pokapanja i braka, ali ne i krštenja) je moguća referenca na mormonsku praksu krštenja mrtvih, ali i duhovito spajanje braka i [[smrt]]i. Ovakvo razumijevanje predodžbe o papi ima vrlo obuhvatan konsenzus u diskordijanizmu. Npr. uvod u ''Principa Discordia'' kaže: "Samo Papa smije kanonizirati sveca. (...) Tako da možete sebe - i bilo koga ili što drugo - službeno proglasiti za sveca." == Filozofija == Postoje toliko interpretacija diskordijanizma koliko postoji diskordijanaca, a nekoliko definicija koje se mogu naći na internetu usredotočuju se oko "starih Grka", "štovanje kaosa" i "[[Anarhizam|anarhizma]]". No to su vrlo sporne pretpostavke onoga što bi definiralo diskordijansku filozofiju kao cjelinu, i s njima se izravno suočava konceptom Erizijanske Iluzije, stranice 00049 i 00050 ''Principia Discordia''. ([[All Rites Reversed]]): <blockquote> :OVDJE SLIJEDI MALO PSIHOMETAFIZIKE. :Ako niste zagrijani za filozofiju, najbolje ju preskočite. :Aneridičan Princip je onaj OČIGLEDNOG REDA; Eridični Princip je onaj OČIGLEDNOG NEREDA. I red i nered su koncepti stvoreni od ljudi i umjetna podjela ČISTOG KAOSA, koji je na dubljoj razini nego razina na kojoj se čini ta umjetna razlika. :S našim aparatom za stvaranje koncepata zvanim "[[um]]", mi gledamo u stvarnost kroz ''ideje o stvarnosti'' koje nam naše kulture daju. :''Ideje o stvarnosti'' pogrešno se označuju kao "stvarnost" i neprosvijetljeni ljudi su zauvijek zbunjeni činjenicom da drugi ljudi, pogotovo druge [[Kultura|kulture]] vide "stvarnost" drugačije. :Samo se ''Ideje o stvarnosti'' razlikuju. Prava (s velikim I) Istinska stvarnost je na dubljoj razini nego razina [[koncept]]a. :Na svijet gledamo kroz prozore na kojima su postavljene rešetke (koncepti). Različite filozofije koriste različite rešetke. Kultura je skupina ljudi sa sličnim rešetkama. Kroz prozor, mi vidimo kaos i stavljamo ga u relaciju s točkama na rešetki, i takvim ga razumijevamo. RED je REŠETKA. Takav je Aneridični Princip. :Zapadna filozofija tradicionalno se bavi suprotstavljanjem jedne rešetke s drugom rešetkom, i pomiravanja raznih rešetaka u nadi za nalaženjem savršene rešetke koja će uključivati svu stvarnost i ona će, dakle (kažu neprosvijetljeni zapadnjaci) biti Istinska. To je iluzorno; ono što mi Erizijanci zovemo ANERIDIČNOM ILUZIJOM. Neke rešetke korisnije su od drugih, neke su ljepše od drugih, a neke ugodnije od drugih, itd. ali nijedna ne može biti Istinskija od druge. :NERED je jednostavno informacija bez relacija koju se vidi kroz određenu rešetku. Ali, kao i "relacija", i "nerelacija" je koncept. Muškost, kao i ženskost, su ideje o [[pol|spolu]]. Reći kako je muškost nepostojanje ženskosti i slično je stvar definiranja onoga što je metafizički arbitrarno. Umjetni koncept nerelacije je Eridični Princip. :Vjerovanje kako je "red istinski", a nered lažan ili nekako pogrešan je Aneridična Iluzija. Reći isto o neredu je Eridična Iluzija. :Poanta je da je (s malim i) istina stvar definicije relativnog u vezi s rešetkom koju tko koristi u tom trenutku, a da je (s velikim I) Istina, metafizička stvarnost, rešetkama posve nebitna. Uzmite rešetku i kroz nju nešto kaosa izgleda uređeno, a nešto neuređeno. Uzmite drugu rešetku i isti kaos će izgledati drugačije uređen i neuređen. :Stvarnost je prvotni [[Rorschachov test]]. :Uistinu! toliko o tome. </blockquote> Kao i ovaj citat sa samog početka ''Principia Discordia'', diskordijanski [[koan]]: <blockquote> :GREATER POOP: Je li Erida istinita? :MALAKLIPSO MLAĐI: Sve je istinito. :GP: Čak i neistinite stvari? :M2: Čak su i neistinite stvari istinite. :GP: Kako je to moguće? :M2: Ne znam, čovječe, nisam ja to napravio. </blockquote> === Chao === Riječ '''Chao''' (u engleskom se izgovara slično kao ''cow'' = krava) je [[neologizam]] koji je skovan kao jednina riječi ''chaos''. U diskordijanskoj religiji chao je simbol [[Patafizika|patafizičke]] prirode stvarnosti; gdje su jedninski primjeri kaosa središte patafizičke teorije. U pitanju je igra riječi koja omogućuje ove distihe iz ''Principia Discordia'': <blockquote> '''Izvornik''': '''Grubi prijevod''': :To diverse gods &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Raznim bozima :Do mortals bow; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Smrtnici se klanjaju :[[Holy Cow]], and &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Svetoj Kravi i :Wholly Chao. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Cijelom Chau </blockquote> ==== Sveti Chao ==== [[Datoteka:Sacred-Chao.svg|thumb|desno|300px|Sveti Chao]] ''Sveti Chao'' simbol je koji diskordijanci koriste kako bi prikazali međuodnos reda i nereda. Izgledom je sličan simbolu [[jin i jang (simbol)|tajčitu]] (jin-jang), ali prema ''Principia Discordia'' str. 00049: :Sveti Chao nije [[Taoizam|taoistički]] [[jin i jang|Yin-Yang]]. On je erizijanski ŠUĆ-MUĆ. I umjesto muć na strani šuć, on ima PETEROKUT koji simbolizira ANERIDIČNI PRINCIP i umjesto šuć na strani muć, on prikazuje ZLATNU JABUKU RAZDORA koja simbolizira ERIDIČNI PRINCIP. :Sveti Chao simbolizira apsolutno sve što bilo tko ikada treba znati o apsolutno ičemu, i više! On čak simbolizira i sve što nije vrijedna znanja, što oslikava prazan prostor koji okružuje Šuć-Muć. Izbor peterokuta kao simbola Aneridičnog Principa djelomice je vezan uz zgradu Pentagona u Washingtonu D.C., djelomice uz [[Diskordijanizam#Zakon Peticâ|Zakon Peticâ]], kao i reference nazlatni rez koje se spominju s alegorijom peterokuta i jabuke. Zlatna jabuka razdora jedna je od priča o Izvornom Durenju (niže). === Zakon Peticâ === Rezime Zakona Petica nalazi se na stranici 00016 ''Principia Discordia'': :Zakon Petica tvrdi jednostavno da: SE SVE STVARI DOGAĐAJU U PETICAMA, DA SU DJELJIVE ILI SU PRODUKTI BROJA PET, ILI SU NEKAKO, IZRAVNO ILI NEIZRAVNO VEZANE UZ BROJ 5. :Zakon petica nikad nije u krivu. Zakon Petica broj pet spominje pet puta. Kao i većina diskordijanizma, Zakon Petica naizgled je ili neka vrsta čudne šale, bizarnog nadnaravstva; ali pod time on može pomoći razjašnjavanju kako diskordijanski pogledi na ljudski um funkcioniraju; Kasnije na stranici citira se Lord Omar: "Otkrivam kako je, što više gledam, Zakon Petica sve više i više stvaran." Dodatak "Beth" u trilogiji "Illuminatus" Roberta Shea i Roberta Antona Wilsona analizira numerologiju diskordijanizma i pitanja kao npr. što bi bilo sa Zakonom Petica kad bi svatko imao na svakoj ruci šest prstiju. Autori sugeriraju da pravi Zakon Petica može značiti kako je sve povezano s brojem pet ''ako se dovoljno potrudiš''. Ponekad su koraci pri tome vrlo zamršeni. Drugi pogled na Zakon Petica percipira ga kao simbol za promatranje promjene stvarnosti koja se događa u umu promatrača. Isto kao što i netko u stvarnosti traži petice, i nalazi ih, tako će naći i urote, načine na koje mogu odrediti kada će naići apokalipsa itd. itd. kada ih odluči potražiti. Ne može biti u krivu, jer sam sebe refleksno dokazuje kada ga se gleda kroz ovakvu leću. === Prvotno durenje === (Iz ''Principia Discordia, all Rites Reversed'', stranice 00017 i 00018. :Izgleda da je Zeus pripremao banket za vjenčanje Peleja i Tetide na koji nije htio pozvati Eridu zbog Njene reputacije stvaranja nevolja.* :Ovo je Eridu naljutilo, pa je napravila jabuku od čistog zlata i na nju napisala: [[Kallisti|καλλίστῃ]] ("Najljepšoj") i na dan slavlja, zakotrljala ju u salu za banket i radosno otišla sama okusiti hot dog. :Ali, tri pozvane božice Atena, Hera i Afrodita su odmah zahtijevale da jabuka zbog svog natpisa pripadne njima. I počele su se svađati i prolijevati punč i sve. :Konačno je Zeus smirio stvari i objavio da se mora izabrati arbitar, što je bio razuman prijedlog, i svi su pristali. Poslao ih je trojanskom pastiru, imenom Paris jer mu je majka bila udana za Francuza; ali svaka podla božica htjela je nadmudriti druge ranim dolaskom i podmićivanjem Parisa. :Atena mu je ponudila Herojske Ratne Pobjede, Hera Veliko Bogatstvo, a Afrodita mu je ponudila Najljepšu Ženu na Zemlji. Budući mlado zdravo trojansko momče, Paris je odmah pristao na Afroditin mito, ona je dobila jabuku a on propast. :Po obećanju, upravila je zemaljska događanja, te je Paris dobio Helenu (''onu'' Helenu) koja je tada živjela s Menelajem, spartanskim kraljem. Uglavnom, svi znaju da je Trojanski rat započeo nakon što je Sparta zahtijevala natrag svoju kraljicu i da se za Trojanski rat kaže da je Prvi Rat među ljudima. :I tako mi patimo zbog Izvornog Durenja. I zato diskordijanac ne smije okusiti peciva za hot dog. [[Datoteka:Apple of Discord.png|right]] :Vjerujete li u to? :<nowiki>*</nowiki> Ovo se zove DOKTRINA IZVORNOG DURENJA :<nowiki>**</nowiki> Postoje povijesne nesuglasice oko toga je li u pitanje metalno zlato ili meksička droga Akapulkansko zlato. :<nowiki>***</nowiki> U biti je bilo pet božica, ali Grci nisu znali za Zakon Petica. Tako je Zlatna Jabuka Razdora jedan od glavnih simbola diskordijanizma. === Ontologija === Diskordijanska ontologija naglašava dijalektičko trojstvo "teza-antiteza-sinteza" i proglašava "princip petica" - svi događaji u svijetu događaju se u pet faza (temeljeno na primjeru razvoja društva): # Kaos - prvotno stanje u kojemu se događa prirodna samoorganizacija. # Razdor - privid kontrole i vladajuće klase. Stratifikacija društva stvara tenzije. # Zbrka - pokušaji vladajućih klasa u vraćanju početnom stanju kroz vanjsku manipulaciju. Čak i kada na vlast dođu oni koji su bili ugnjetavani, oni također koriste iste autoritarne metode. # Birokracija - društvo se polako smiruje, ideje i rituali postaju važniji od samih ljudi. Na vlast dolaze idioti. # Posljedice - birokraciju uništavaju njena vlastita masa i tromost, te se pretvara u prvotni kaos. === Prokletstvo Sivolikog === Prokletstvo Sivolikog jedan je od najvažnijih dijelova diskordijanizma. Posebno se u ''Principia Discordia'' ističe između stranica 00042 i 00074. Po onome što je tamo napisano, Sive Lice je čovjek koji je živio 1166. godine prije Krista i poučavao da je život ozbiljan, a da je igra grijeh. Prokletstvo je psihološka i duhovna neravnoteža koja iz tog vjerovanja proizlazi ==== Prokletstvo ==== Sivoliki je ohrabrivao sljedbenike da "pogledaju u sav taj red oko njih" i nekako uvjerio čovječanstvo da se složi s njegovim idejama Ozbiljnog Reda. ''Principia'' bilježi da je njegovo pridobivanje toliko sljedbenika pravi misterij kada je bilo tko također mogao pogledati u ''sav taj nered'' u svijetu. "Sivoliki i njegovi sljedbenici shvaćaju igru života ozbiljnije nego sam život i poznato je kako su uništavali druga bića čiji način života je bio drukčiji od njihovog." (''Principia Discordia'' str. 00042) ==== Red/nered i konstruktivno/destruktivno ==== Prihvaćajući da je život ozbiljna stvar reda, sljedbenici Sivolikog na kraju gledaju na stvari ili kao uređene ili neuređene. U ovom sustavu, red se po svaku cijenu pretpostavlja neredu. To davanje prednosti dovodi i do konstruktivnog i destruktivnog reda. Alternativa je gledati na stvari kao na konstruktivne ili destruktivne. U ovom sustavu, konstrukcija se pretpostavlja destrukciji. Odabir konstrukciju daje i konstruktivni red i konstruktivni nered. ==== Suprotstavljanje prokletstvu ==== "Čovječanstvo je (...) patilo od psihološke i duhovne neravnoteže. Neravnoteža stvara frustraciju, a frustracija strah. Strah čini loš trip. Čovjek je do sad jako dugo bio na lošem tripu." (''Principia Discordia'' page 00042) "Ljudska vrsta počet će rješavati svoje [sic] probleme na dan kada prestane sebe uzimati tako ozbiljno." (''Principia'' Discordia page 00074) Prokletstvo Purice stvoreno je za suprotstavljanje destruktivnom redu. Ime mu dolazi od činjenice da ta "molitva" nalikuje zvuku koji proizvodi purica. === Zakon Eridične eskalacije === ''Principia Discordia'' (str. 00046) sadrži Zakon Eridične Eskalacije. Taj zakon tvrdi da je ''Nametanje Reda'' = ''Eskalacija Kaosa''. Ovo se može pročitati kao argument protiv nulte tolerancije i stroge sigurnosti, ili samo stav o svijetu općenito. Također se može shvatiti kao paralela drugom zakonu termodinamike. === Petobljuvlje === Petobljuvlje (Pentabarf, na str. 00004 ''Principia'') sadrži 5 svetih zakona diskordijanizma, kako slijedi: # Nema Božice do Božice i Ona je Tvoja Božica. Nema Eridijanskog Pokreta do Pravog Eridijanskog Pokreta i on je Pravi Eridijanski Pokret. I sve Snage Zlatne Jabuke voljeni su dom Zlatnog Crva. # Diskordijanac Će Uvijek Koristiti Službeni Diskordijanski Sustav Numeriranja Dokumenata. # Diskordijanac tijekom rane Iluminacije Mora Otići Sam I Radosno Okusiti Hot Dog Petkom; ova Ceremonija Odanosti je za pokazivanje Neslaganja s popularnim Paganizmima tog Dana: Rimokatoličkog Kršćanstva (bez mesa na petak), Judaizma (bez mesa svinjetine), Hinduizma (bez mesa govedine), Budista (bez mesa životinje) i Diskordijanaca (bez peciva za hot dog). # Diskordijanac neće Okusiti Peciva za Hot Dog, jer Takva je bila Utjeha Naše Božice kada se Suočavala s Izvornim Durenjem. # Diskordijancu se Zabranjuje Vjerovanje u Ono što pročita. Petobljuvlje je najtemeljniji od diskordijanskih katma. ("Katma" je opći pojam za diskordijanska učenja, izreke, citate, objašnjenja, šale i ilustracije, za razliku od "dogma" koje sadrže odlomke iz ''Iskrene knjige istine'', citirane u knjizi ''Principia''.) Peti zakon zrcali taoističke izreke ("Tao o kojemu se može govoriti nije pravi tao"<ref>from the [[Tao Teh Ching]] 1:1</ref>) i koana iz zena ("Ako sretneš Budu na svom putu, ubij ga."<ref>A famous quotation from the Zen master [[Linji]]</ref>). Također je sličan svršetku Wittgensteinovog traktata u kojemu u osnovi izjavljuje da ako je njegova teza suvisla, da je bezvrijedna.<ref>e.g., "he who understands me finally recognizes [my propositions] as senseless", [http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=13249&pageno=58 TLP 6.54] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104143119/http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=13249&pageno=58 |date=2015-11-04 }}</ref> Zbog toga što protuslovi sam sebi ([[Paradoks lažova]]), česta interpretacija Petobljuvlja je da je sva vlast (autoritet) šuplja. == Pet tona lana == U ''Principia Discordia'', "pet tona lana" je dati odgovor na pitanje: "Postoji li ključno značenje iza POEE?" Ovo je referenca na zen priču o "Tri funte lana". Diskordijanci ga uzimaju kao apsurdni slogan ili kao univerzalni odgovor na filozofska pitanja. == Epifiza == "Konzultiraj se sa svojom epifizom" je česta izreka u diskordijanizmu. Neki diskordijanci drže epifizu izvorom odgovora na najteža životna pitanja. Iako nikad nije dokazano, neki kao što je Rick Strassman vjeruju da epifiza u tragovima proizvodi psihotropnu kemikaliju DMT za koju se vjeruje da igra ulogu u snovima i transovima.<ref>{{cite web|url=http://rickstrassman.com/dmt/chaptersummaries.html|title=Chapter Summaries for DMT: The Spirit Molecule|accessdate=12. 09. 2006.|author=[[Rick Strassman]]|archivedate=2007-01-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070109211058/http://www.rickstrassman.com/dmt/chaptersummaries.html|deadurl=yes}}</ref> Također valja napomenuti da se epifiza u Descartesovom objašnjenju kartezijanskog dualizma spominje kao "sjedište duše" i veza između materijalnog i nematerijalnog svijeta. U nekim slučajevima također se spominje kao "atrofirano treće oko". == Diskordijanizam kao religija == Iako je nejasno je li se diskordijanizam izvorno namjeravao uzimati ozbiljno, određen broj članova Diskordijanskog pokreta smatra se vjernicima diskordijancima. Iako je odvojen od modernog neopaganizma, neki novopogani su elemente diskordijanizma uveli u svoja vjerovanja. Neopaganska autorica Margot Adler raspravlja o diskordijanizmu u svojoj knjizi ''[[Drawing Down the Moon: Witches, Druids, Goddess-Worshippers, and Other Pagans in America Today]]'', dok religijski autoriteti kao J. Gordon Melton upisuje diskordijanizam kao jednu od raznih novopoganskih skupina u svojoj knjizi ''[[Encyclopedia Of American Religions]]''. (Melton tvrdi kako je ekskomunicirao sve druge diskordijance, budući da je po njima i on diskordijanski papa. Budući da su i oni bili pape, deekskomunicirali su sami sebe ili jedni druge međusobno.) == Diskordijanizam i apostaza == Apostaza je u srcu diskordijanizma. Tehnički, svi diskordijanci su heretici po definiciji: diskordijanizam ne samo da je adogmatičan nego potpuno ''antidogmatičan''. Osim toga, govoriti o "pravom diskordijanizmu" je u osnovi kontradiktorno. Npr. u ovoj religiji uobičajeno je podsmijavati se novozaređenima koji se pokušavaju čvrsto pridržavati vjeri i praksi diskordijanizma, npr. nikada ne protusloveći ''Principia Discordia'' - što je ne samo nemoguće, nego i nije cilj diskordijanizma, jer diskordijanski fundamentalizam po definiciji ne može biti diskordijanski. Oni vjeruju da je pogrešno čvrsto se držati određenih pravila. Diskordijanska vjera uvijek nekomu dolazi u obliku otkrivenja (koji ga do tada nije bio svjestan) uspomoć Božice, na jedan ili drugi način. Ne postoji jedan diskordijanizam, svaki diskordijanac mia svoju vlastitu inačicu koja je posve ispravna i autentična kao i ičija druga, jer ju je otkrila sama Božica. Tako diskordijanski apokrifni tekstovi općenito počinju ispovijedanjem vjere autora koji prikazuje svoje otkrivenje. Diskordijanizam je tako jedina religija koja, umjesto da sebe smatra otkrivenom istinom, proglašava otkrivenu laž, isto tako lažnu (ili istinitu, što dolazi na isto) kao i bilo koja druga religija. Tako diskordijanci stavljaju svoja vjerovanja na istu razinu kao i vjerovanja drugih, ili obrnuto. Uočljiva je treća zapovijed Petobljuvlja koja se izravno suočava sa židovskim, katoličkim, hinduističkim i diskordijanskim vjerovanjima istovremeno. Na izvjestan način, diskordijanizam se može smatrati oblikom agnosticizma, iako je točnije kvalificirati ga kao henoteizam. == Radovi inspirirani diskordijanizmom == Knjiga ''Principia Discordia'' nadahnula je mnoge pisce i umjetnike. Iako nije religijski rad, "Trilogija Illuminatus!" ("The Illuminatus! Trilogy"), spekulativni romani Roberta Shea i Roberta Antona Wilsona popularizirali su diskordijaniza raznim citatima i referencama. 1977. godine Camden Benares objavio je "Zen bez zen učitelja", zbirku kratkih eseja i anegdota inspiriranih zenom i diskordijanizmom. Danas diskordijanski pisci objavljuju svoje radove na tisućama web stranica. Nešto od ovog novog materijala uvršten je u zbirke. U igri "Illuminati" diskordijanizam je jedan od glavnih tajnih društava koje pokreću svijet. 5. svibnja 2005. izdana je RP igra Johna Wicka "Discordia!: Mala igra o puno kaosa" ("Discordia!: A Little Game about a Lot of Chaos"). Autoru su inspiracija bile ''Principia Discordia'' i ''Trilogija Iluminatus!''. U igri se pojavljuju diskordijanski dvostruki agenti koji se ubaciji u razne urotničke skupine kao što su bavarski Illuminati, Hashashin i drugi. Priznati pioniri techno glazbe, KLF, također su vrlo inspirirani tim knjigama i u svojoj glazbi često spominju diskordijanizam. Gotovo svaka distribucija Linuxa sadrži program "ddate" koji prikazuje diskordijanski datum. U igri ''[[Grand Theft Auto: San Andreas]]'' pojavljuje se odjevna marka "Eris" s nekoliko spominjanja broja 23. Stephen King izmislio je mjesto "Dvorac Discordia" i spominje ga u zadnjim dijelovim svog serijala "Dark Tower". U dvorcu se nalazi mnogo vrata kroz koje se likovi mogu teleportirati u druga vremena i svjetove. U igri ''[[Discworld Noir]]'' pojavljuje se lik zvan Malaclypse, koji štuje Erratu, tamođnju božicu nesporazuma. Njegova uloga u igri je izmišljanje apsurdnih teorija urote koje se povremeno pokazuju točnima. Film [[The Number 23]], vrti se oko enigme broja 23. U knjizi "The Long Run" Daniela Keys Morana postoji organizacija zvana "Erizijska pandža". Zlatar [[Elke Kramer]] 2006. je proizveo nakita has zvan "The Anti-Curse of Greyface", kojeg je proglasio "slavljem kaosa i besmisla". == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Discordianism}} ;Srpskohrvatski jezik * [http://www.zarez.hr/119/temabroja3.htm Tema broja časopisa Zarez: "13 underground religija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710035551/http://www.zarez.hr/119/temabroja3.htm |date=2007-07-10 }} koja uključuje i odlomak o diskordijanizmu. * [http://www.zarez.hr/119/temabroja2.htm Ireligijski kultovi (ulomci)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710035605/http://www.zarez.hr/119/temabroja2.htm |date=2007-07-10 }} - O postmodernim religijama diskordijanizma, crkve subgenija i kulta Cthuhlu ;Engleski jezik * [http://appendix.23ae.com/apocrypha/index.html Apocrypha Discordia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070528165831/http://appendix.23ae.com/apocrypha/index.html |date=2007-05-28 }}, zbirka tekstova. * [http://www.gutenberg.org/files/14752/14752-h/14752-h.htm#Discord The Apple of Discord], Izvorno Durenje. * [http://altreligion.about.com/library/weekly/aa081402a.htm "Obrana diskordijanizma"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071119044359/http://altreligion.about.com/library/weekly/aa081402a.htm |date=2007-11-19 }}. * [http://www.discordian.com/ Discordian.com - Chaos with a Clue] Stranica s podrobnim informacijama o diskordijanizmu. * [http://is-root.de/wiki/index.php/Discordian_Cabals Baza podataka diskordijanskih kabala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070219075417/http://is-root.de/wiki/index.php/Discordian_Cabals |date=2007-02-19 }}. * [http://www.verthaine.sphosting.com/1.html Discordianism/Erisianism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412114223/http://www.verthaine.sphosting.com/1.html |date=2009-04-12 }} Povijest filozofije diskordijanizma i erizijanstva. * [http://www.discordianism.com Discordianism.com Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123111622/http://discordianism.com/ |date=2017-11-23 }}. * [http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/ HyperDiscordia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090619111128/http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/ |date=2009-06-19 }} - "Konfuzija za novu generaciju" * [http://www.poee.org POEE.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040708072355/http://www.poee.org/ |date=2004-07-08 }} i [http://www.poee.co.uk POEE.co.uk] * [http://www.principiadiscordia.com PrincipiaDiscordia.com] - ''[[Principia Discordia]]'' u formatu [[HTML]], između ostalog. * [http://www.onlineds.org Online Discordian Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180903123723/http://www.onlineds.org/ |date=2018-09-03 }} [[Kategorija:Diskordijanizam| ]] [[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]] [[Kategorija:Religijske parodije i satire]] dr3o20cfxv7oc8m196wqfr90xf07982 Epitelsko tkivo 0 36543 42647859 42587226 2026-06-29T07:19:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647859 wikitext text/x-wiki '''Epitelsko tkivo''' ('''epitelno tkivo''', '''epitel''') je vrsta životinjskih [[tkivo|tkiva]] koje je najmanje diferencirano. Sastoji se od velikog broja gusto zbijenih i međusobno povezanih [[epitelna stanica|epitelskih ćelija]] tako da sadrže malu količinu međućelijske supstance i formiraju kontinuirani sloj. Svojim bazalnim delom ćelije leže na [[podepitelska lamina|podepitelskoj lamini]], pločastoj strukturi koju sačinjava vanćelijski matriks. Pokrivaju površinu tela i unutrašnjih [[organ]]a, [[telesna šupljina|telesne šupljine]], izvodne kanale... Epitelsko tkivo se sastoji od ćelija [[epitel]]a. Epiteli su izgrađeni od ćelija koje vode poreklo od sva tri [[klicin list|klicina lista]]. U izgradnji epitela nikada ne učestvuju [[krvni sud]]ovi pa se razmena hranljivih materija i [[gas]]ova vrši posredno - preko [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koje se nalazi između [[krvni kapilar|krvnog kapilara]] i epitela. {{poseban članak|Epitelska ćelija}} == Klasifikacija epitela == [[Datoteka:Illu epithelium.jpg|thumb|desno|350px|Vrste epitela- (s leva na desno) gornji red: jednoslojan pločast, jednoslojan kockast, jednoslojan cilindričan; donji red: višeslojan pločast, višeslojan kockast, lažno višeslojan, prelazni epitel]] Neka epitelska tkiva su sagrađena od jednog sloja ćelija istog oblika i funkcije i ona se nazivaju '''jednoslojni epitel''', dok su druga sagrađena od ćelija koje su raspoređene u više slojeva. Ova tkiva se nazivaju '''višeslojni epitel'''. === Jednoslojni epiteli === Jednoslojni epitel može da bude različitog oblika, u zavisnosti od funkcije koju obavlja, pa se tako razlikuju: * '''niskoprizmatični (pločast) epitel''', izgrađen je od istovrsnih ćelija čija je širina mnogo veća od visine; {{poseban članak|Jednoslojan niskoprizmatični epitel}} * '''kockast epitel''', koga obrazuju ćelije približno jednake širine i visine; {{poseban članak|Jednoslojan kockasti epitel}} * '''cilindričan epitel''' (visoko prizmatični), grade ćelije čija je visina znatno veća od širine. {{poseban članak|Jednoslojan cilindričan epitel}} Posebnu grupu jednoslojnih epitela predstavlja '''lažno višeslojan''' (pseudostratifikovan) epitel. Sastoji se od cilindričnih ćelija različitih i po morfologiji (oblik ćelije, oblik i visina jedra) i po funkcijama pa dobija, posmatran svetlosnim mikroskopom, izgled višeslojnog epitela. Ako su ćelije snabdevene trepljama onda se govori o trepljastim lažno višeslojnim epitelima. {{poseban članak|lažno višeslojan epitel}} === Višeslojni epiteli === Obrazovani su od većeg broja slojeva ćelija naslaganih jedan na drugi pri čemu je najdublji (početni) sloj u kontaktu sa podepitelskom laminom. Slojevi ćelija se međusobno razlikuju po obliku. Prema obliku ćelije dele se na: * pločaste * kockaste * cilindrične. {{poseban članak|višeslojni epiteli}} Poseban tip višeslojnog epitela u kome dolazi do promene visine i naizgled i broja slojeva ćelija u zavisnosti od fiziološkog stanja organa, naziva se prelazni epitel ili urotel pošto se nalazi samo u nekim delovima mokraćnog sistema. {{poseban članak|Prelazni epitel}} === Klasifikacija prema funkciji === Na osnovu funkcije koju obavljaju u organizmu epiteli se mogu podeliti na: * pokrovne (zaštitne) koji se prema strukturi dele na jednoslojne, lažno višeslojne i višeslojne; * žlezdane (sekrecione) * neuroepitele * klicine (reproduktivne), grade ih ćelije semenika i jajnika * apsorpcione, koji na vršnoj površini imaju mikroresice * respiratorne ([[pneumociti]]) * čulne (senzitivne) Kroz ovu klasifikaciju istovremeno su navedene i uloge koje različiti tipovi epitela obavljaju u organizmu. == Pokožica == {{Glavni članak|Pokožica}} '''[[Pokožica]]''' (epidermis) pokriva površinu tela. Kod [[beskičmenjak]]a je jednoslojna i pokrivena [[kutikula|kutikulom]]. Pokožica [[kičmenjak]]a je višeslojna pri čemu dolazi do [[orožnjavanje|orožnjavanja]] površinskih slojeva. [[Rožna materija]] koja ispunjava ove ćelije može da gradi različite tvorevine: * krljušti * perje, * nokte, * dlaku * kopita i druge == Endotel == {{Glavni članak|Endotel}} '''[[Endotel]]''' je vrsta epitela koji oblaže unutrašnje površine [[telesna duplja|telesnih duplji]] i [[krvni sud|krvnih sudova]]. == Žlezdani epitel == {{Glavni članak|Žlezdani epitel}} Epitelske ćelije koje stvaraju neki proizvod (sluz, enzime, hormone...) i procesom [[egzocitoza|egzocitoze]] ga izbacuju u vanćelijsku sredinu nazivaju se žlezdane (sekretorne) ćelije. Žlezdane ćelije obrazuju žlezdane epitele koji zajedno sa drugim tkivima grade [[žlezda|žlezde]]. Prema tipu sekrecije razlikuju se dva osnovna tipa žlezdi: * '''endokrine''' (kod kičmenjaka su dobro razvijene tako da grade čitav [[endokrini sistem|sistem]]) i * [[egzokrine žlezde|'''egzokrine''']]. <!--OVO TREBA DA IDE U ČLANAK O ŽLEZDAMA--> <!-- **[[pljuvačna žlezda|pljuvačne]], **[[znojna žlezda|znojne]], **[[lojna žlezda|lojne]], **[[mlečna žlezda|mlečne]] itd. Međutim, ima i žlezda koje imaju istovremeno obe funkcije (npr. jetra, pankreas, polne žlezde čoveka). Žlezdane ćelije nekih kičmenjaka (npr. ribe) javljaju se kao pojedinačne i označavaju se kao [[peharaste žlezde]].--> == Literatura == * ''-{Biologija za II razred gimnazije opšteg smera. Autori: Brigita Petrov, Miloš Kalezić i Radomir Konjević. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. Izdanje iz 2003. godine. ISBN - 86-17-10806-1}-'' * '' Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.'' * ''Mariček,Magdalena; Ćurčić,B; Radović,I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1996''. * ''Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990''.moj litle gang vuk mitic == Vanjske veze == {{Commonscat|Epithelium}} * [http://bionet.skola.tripod.com/id7.html Epitelsko tkivo na sajtu -{BioNet}- Škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730184305/http://bionet.skola.tripod.com/id7.html |date=2014-07-30 }} * [http://www.reticulum.org/1999/histologija/online_kurs/vezbe/03/vezba3.html Institut za histologiju i embiologiju]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Histologija]] [[Kategorija:Epiteli]] 31fmybouqje13ww5regfqrmmr6jte79 Ekonomija Srbije 0 36952 42647839 42567385 2026-06-29T04:21:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Privreda |država = Srbije |slika = Central bank, Belgrade, Serbia.jpg |veličina = 250 |naslov = Narodna banka Srbije |valuta = [[Srpski dinar|dinar]] |godina = kalendarska godina |organizacije = [[Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini|CEFTA]], [[Crnomorska ekonomska saradnja|CES]] |rejting = 68 |gdp = 225.55 milijardi (2026.) |gdprast = 3.6 % (2026.p) |po stanovniku = 34.790 odnosno 17.290 nominalno (2026.) |sektori = poljoprivreda (6.0 %), industrija (26.1 %), usluge (67.9 %) (2017 [http://publikacije.stat.gov.rs/G2018/PdfE/G20181271.pdf]) |inflacija = 1.9 % (2020.) |siromaštvo = 7.1 % (2018.) |džini = 35.6 (2018.) |radna snaga = 3,168,494 ([https://data.worldbank.org/indicator/SL.TLF.TOTL.IN?locations=RS]) (2019.) |zanimanja = ''poljoprivreda:'' 6,0%<br />''industrija:'' 26,1%<br />''usluge:'' 67,9% (2008) ([http://publikacije.stat.gov.rs/G2018/PdfE/G20181271.pdf]) |nezaposlenost = 9.5% ( 2019 ) ([https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/pdf/G20191317.pdf]) |industrija = farmaceutska proizvodnja, poljoprivredna mehanizacija, električna i komunikaciona oprema, papirna i transportna industrija, prehrambena industrija. |izvoz = $19. 2 milijardi (2018.) [http://publikacije.stat.gov.rs/G2019/pdfE/G20191198.pdf] |izvozna dobra = gvožđe i čelik ($0.953 milijarde), drugi metali ($0.696 milijarde), elektrotehnika ($0.591 milijarde), žitarice ($0.579 milijardi), povrće ($0.592 milijardi) |izvozni partneri = [[Evropska unija]] (54,2 %), [[CEFTA]] (33 %), [[Zajednica nezavisnih država|ZNS]] (7,3 %) ([http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/saopstenja/ST11/st11122008.pdf]) |uvoz = $25,8 milijardi (2018.) [http://publikacije.stat.gov.rs/G2019/pdfE/G20191198.pdf] |uvozna dobra = nafta ($1,496 milijardi), prirodni gas ($0.948), metali ($0.667), mašine ($0.643), čelik i gvožđe ($0.583) |uvozni partneri = [[Evropska unija]] (52.9 %), [[CEFTA]] (7,8 %), [[Zajednica nezavisnih država|ZNS]] (18,5 %) ([http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/saopstenja/ST11/st11122008.pdf]) |sdi = $32,1 milijardi (2000-2012.) |bruto spoljni dug = $24.12 milijardi evra (novembar 2019) |javni dug = $18,5 milijardu (Septembar 2011.) |prihodi = $11,0 milijardi (budžet za 2013.) |rashodi = $12,5 milijardi (budžet za 2013.) |kreditnirejting = BB |rezerve = $16,20 milijardi (2013.) }} '''Ekonomija Srbije''' prati moderan model slobodnog tržišta. Najveći sektor srpske privrede je sektor usluga/tercijalni sektor, koji obuhvata ukupno 63,8% [[Bruto domaći proizvod|BDP]]. Potom sledi [[Industrija|industrijski sektor]] (23,5% BDP) i poljoprivredni sektor (12,7% BDP). Krajem 80-ih godina, na početku ekonomske tranzicije iz planske privrede u tržišnu, Srbija je imala povoljnu poziciju u odnosu na region. Ta pozicija je izgubljena zbog ekonomskih sankcija od 1992. do 1995. godiine (koje su, između ostalog, rezultirale i u obaranju rekorda [[hiperinflacija|hiperinflacije]]), kao i zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja 1999. godine]]. Nakon pada Slobodana Miloševića u oktobru 2000. godine, država Srbija [[Liberalizam|liberalizuje]] privredu i od tada sledi eksponencijalni ekonomski rast. Nominalni BDP po glavi stanovnika je skočio sa $1,160 u 2000. godini na $6,158 u 2011. godini. Procenjuje se da je nominalni BDP Srbije u 2010. godini iznosio $43,6 milijardi. BDP PPP za 2010. iznosi $80,6 milijardi, odnosno $10,897 po glavi stanovnika. U 2010. godini, Srbija je imala gotovo najveći ekonomski rast od svih zemalja u regionu, koji je iznosi 1,9% (realni rast). Trenutni veliki ekonomski problemi Srbije su visoka stopa nezaposlenosti (19,2%, podaci iz marta 2011.) kao i visoki spoljnotrgovinski deficit, ($6,9 milijardi). Trgovinski deficit se drastično smanjio u odnosu na 2008. godinu kada je dostigao gotovo $12 milijardi. Takođe, pokrivenost uvoza izvozom je umnogome povećana sa 32% 2004. godina na čak 58,5% 2010. Poslednjih godina, Srbija je bila svedok investicija velikih stranih firmi. Prosečan realni rast u poslednjih 10 godina je 4,45%. Srbija ima relativno mali udeo državne administracije u odnosu na ostale zemlje evrope kao deo BDP: svega 20,6%. Privatna potrošnja iznosi 74,3% BDP a investicije 28,6%. Tokom svetske finansijske krize 2008. i 2009. godine, vlada predsednika [[Vlada Srbije (2008—2012)|Vlade Mirka Cvetkovića]] povukla je niz poteza za koje neki analitičari tvrde da su spasili zemlju i [[Bankarstvo|bankarski sistem]] od ekonomskog kraha. Na primer, povećana je državna garancija za sve uloge u bankama na 50.000 evra, čime je obuhvaćeno preko devedeset odsto svih uloga. Ekonomski analitičari smatraju da je to jedna od mera koje su sačuvale srpski bankarski sistem, a banke su saopštile da je trend povlačenja uloga zaustavljen i da je od početka 2009. godine primetan rast štednih uloga. == Ekonomski podaci i indikatori == :{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=16 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | BDP |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' | '''2009''' | '''2010''' | '''2011''' | '''2012''' | '''2013''' | '''2014''' |- | '''BDP (u milijardiama $)''' | 8.7 | 11.5 | 15.3 | 19.8 | 23.8 | 25.3 | 29.7 | 39.9 | 49.3 | 42.9 | 43.6 | 46.3 | 48.6 | 53.1 | 58.1 |- | '''Rast BDP-a''' | 4.5% | 4,8% | 4.2% | 2.5% | 8.2% | 6.0% | 5.6% | 7.1% | 5.6% | -4.0% | 1.9% | 3.0% | 5.0% | 5.5% | 5.5% |- | '''BDP po glavi stanovnika (USD)''' | 1 160 | 1 536 | 2 036 | 2 640 | 3 186 | 3 408 | 4 009 | 5 387 | 6 685 | 5 808 | 5 898 | 6 241 | 6 540 | 7 136 | 7 797 |- | '''BDP (PPP) po glavni stanovnika''' | 5 713 | 6 177 | 6 512 | 6 857 | 7 638 | 8 357 | 9 141 | 10 071 | 10 821 | 10 635 | 10 897 | 11 365 | 12 122 | 13 004 | 13 954 |- | colspan="16" | Izvor podataka:<ref name="IMF GDP 2010">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2008&ey=2015&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=49&pr1.y=10&c=942&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= Report for Selected Countries and Subjects], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> |} :{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=12 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Rast industrijske proizvodnje |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' | '''2009''' | '''2010''' |- | '''Rudarstvo''' | 8,1 | -12,8 | 1,6 | 0,8 | -0,7 | 2,1 | 3,5 | -0,6 | 3,6 | -3,8 | 5,8 |- | '''Proizvodnja''' | 14,5 | 0,7 | 2,7 | -4,6 | 9,6 | -0,7 | 5,4 | 4,3 | 0,8 | -16,1 | 4,0 |- | '''Struja, voda, gas''' | 2,1 | 1,2 | -1,7 | 2,3 | 0,1 | 6,6 | 2,2 | 2,8 | 1,8 | 0,8 | -4,4 |- | '''Industrijski prosek''' | 11,4 | 0,1 | 1,8 | -3,0 | 7,1 | 0,8 | 4,7 | 3,7 | 1,1 | -12,6 | 2,5 |- | colspan="12" | Izvor 1: [http://www.razvoj.gov.rs/English/SED_Indicators.htm Republički Zavod za Razvoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505082043/http://www.razvoj.gov.rs/English/SED_Indicators.htm |date=2010-05-05 }} |- | colspan="12" | Izvor 2: [http://webrzs.stat.gov.rs/axd//en/drugastrana.php?Sifra=0015&izbor=odel&tab=79 Republički Zavod za Statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113154455/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/drugastrana.php?Sifra=0015&izbor=odel&tab=79 |date=2010-11-13 }} |} == Javne finansije == Ministarstvo finansija Republike Srbije nadležno je za nadgledanje državnog budžeta, javnih prihoda i rashoda, kao i javnog duga države. Javni dug Srbije se u odnosu na BDP smanjio za 144,6 % u periodu od 2000. do 2008. godine, međutim isti se povećao zbog svetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine. :{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=13 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Javni dug |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' | '''2009''' | '''2010''' | '''2011 (mart)''' |- | '''Dug (milijarde EUR)''' | 14,17 | 13,43 | 11,53 | 11,02 | 9,68 | 10,28 | 9,35 | 8,88 | 8,78 | 9,85 | 12,16 | 12,67 |- | '''Dug (procenat BDP)''' | 169.9% | 102.2% | 69.5% | 64.3% | 53.3% | 50.2% | 36.2% | 29.4% | 25.3% | 31.3% | 41.4% | 39.7% |- | colspan="13" | Izvor: [http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/tabele/avgust/Tabela%205%20Javni%20dug%20Republike%20Srbije.pdf Ministarstvo finansija Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306214524/http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/tabele/avgust/Tabela%205%20Javni%20dug%20Republike%20Srbije.pdf |date=2012-03-06 }} |} [[Narodna banka Srbije|Narodna Banka Srbije]] je [[centralna banka]] i kao takva je nadležna za stabilnost cena, politiku vrednosti valute, kontrolisanjem deviznih rezervi, i nadgledanjem finansijskog sistema zemlje. Devizne rezerve Srbije su se nagomilale u periodu od 2000. do 2007. godine kada su dostigle vrhunac od $16,07 milijardi. Tada Narodna Banka odlučuje da smanji devizne rezerve da bi se ublažile prevelike oscilacije domaće valute tokom ekonomske krize. One sada iznose $13,45 milijardi :{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=11 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Devizne rezerve |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' |- | '''Rezerve kod Narodne banke (milijarda $)''' | 0.52 | 1,17 | 2,28 | 3,55 | 4,24 | 5,84 | 11,89 | 14,22 | 11,48 |- | '''Rezerve kod domaćih banaka (milijarda $)''' | 0,37 | 0,64 | 0,78 | 0,89 | 0,91 | 0,70 | 10,75 | 1,85 | 1,37 |- | '''Ukupno (milijarda $)''' | 0,89 | 1,81 | 3,06 | 4,44 | 5,15 | 6,54 | 12,64 | 16,07 | 12,85 |- | colspan="10" | Izvor: [http://www.nbs.rs/export/internet/english/80/80_2/devizne_rezerve_2008e.pdf National Bank of Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327035127/http://www.nbs.rs/export/internet/english/80/80_2/devizne_rezerve_2008e.pdf |date=2009-03-27 }} |} == Robna razmena == [[Datoteka:2009SerbianExports.PNG|thumb|right|400px|Izvozi iz Srbije u 2009.]] [[Datoteka:2009SerbianImports.PNG|thumb|right|400px|Uvozi u Srbiju u 2009.]] Srbija je potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini sa [[Evropska unija|EU]] što omogućava srpskim proizvođačima da izvezu na prostore EU bez carina i drugih nadoknada.<ref name="SIEPA - Liberalized Trade">[https://web.archive.org/web/20120429234809/http://www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/investing_in_serbia/liberalized_trade/ Liberalized Trade], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> Za neke proizvode (junetina, šećer, i vino) određena dozvoljena količina (kvota) uvoza na godišnjem nivou. EU je najzačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije. Srbija je takođe potpisnica [[Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini|CEFTA]] što joj omgućava izvoz u zemlje regiona bez carine. Srbija svake godine ostvaruje spoljnotrgovinski suficit sa ostalim zemljama članicama CEFTA. Pored ova dva, Srbija je potpisala i sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, kao i sa zemljama [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice Nezavisnih Država]], što je stavlja u unikatnu poziciju bezcarinskog pristupa dva glavna tržišta u Evropi. {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;" |- ! colspan=12 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Spoljna trgovina |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' | '''2009''' | '''2010''' |- | '''Izvozi (milijarde $):''' | 1,558 | 1,721 | 2,075 | 2,477 | 3,523 | 4,553 | 6,428 | 8,825 | 10,973 | 8,344 | 9,794 |- | '''Uvozi (milijarde $):''' | 3,330 | 4,261 | 5,614 | 7,333 | 10,753 | 10,575 | 13,172 | 18,554 | 22,875 | 16,056 | 16,734 |- | '''Spoljnotrgovinski bilans (milijarde $):''' | -1,772 | -2,540 | -3,539 | -4,856 | -7,230 | -6,022 | -6,744 | -9,729 | -11,902 | -7,712 | -6,939 |- | '''Pokrivenost uvoza izvozom (%):''' | 46,8 | 40,4 | 37,0 | 33,8 | 32,8 | 41,1 | 48,8 | 47,6 | 48,0 | 52,0 | 58,5 |- | colspan="12" | Izvor: Republički zavod za statistiku [http://webrzs.stat.gov.rs/axd//en/drugastrana.php?Sifra=0009&izbor=odel&tab=3 2000-2009 data] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113154909/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/drugastrana.php?Sifra=0009&izbor=odel&tab=3 |date=2010-11-13 }}, [http://webrzs.stat.gov.rs/axd/index1.php?SifraVesti=478&Link= 2010 data]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}<br /> |} {{multicol}} '''Pet najvećih izvoznih partnera Srbije u 2010.:''' * {{flagcountry|Italija}} ($1,118 mlrd.) * {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}} ($1,089 mlrd.) * {{flagcountry|Njemačka}} ($1,008 mlrd.) * {{flagcountry|Crna Gora}} ($0,803 mlrd.) * {{flagcountry|Rumunija}} ($0,650 mlrd.)<ref name=autogenerated1>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/index1.php?SifraVesti=478&Link=]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref><ref name=autogenerated2>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/saopstenja/ST15/st15122010.pdf |access-date=2013-12-14 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305030340/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/saopstenja/ST15/st15122010.pdf |deadurl=yes }}</ref> {{multicol-break}} '''Pet najvećih partnera uvoza u Srbiju u 2010.:''' * {{flagcountry|Rusija}} ($2,157 mlrd.) * {{flagcountry|Njemačka}} ($1,767 mlrd.) * {{flagcountry|Italija}} ($1,135 mlrd.) * {{flagcountry|Kina}} ($1,089 mlrd.) * {{flagcountry|Mađarska}} ($0,645 mlrd.)<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> {{multicol-end}} {{multicol}} '''Pet najviše izvezenih proizvoda u 2010.:''' * [[Čelik]] ($0,953 mlrd.) * [[Metal]] ($0,696 mlrd.) * [[Mašina]] ($0,591 mlrd.) * [[Žitarice]] ($0,579 mlrd.) * [[Povrće]] ($0,529 mlrd.)<ref name=autogenerated1 /> {{multicol-break}} '''Pet najviše uvezenih proizvoda u Srbiju u 2010.''' * [[Nafta]] ($1,496 mlrd.) * [[Zemni gas|Prirodni gas]] ($0,948 mlrd.) * [[Metal]]i ($0,667 mlrd.) * [[Električna mašina|Električne mašine]] ($0,643 mlrd.) * [[Čelik|Gvožđe i čelik]] ($0,583 mlrd.)<ref name=autogenerated1 /> {{multicol-end}} == Strane direktne investicije == {| border="0" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="float:right; align:right; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;" |- | '''Zemlje koje su najviše investirale u Srbiju:''' * {{flagcountry|Austrija}} ($2,68 mlrd.) * {{flagcountry|Grčka}} ($1,62 mlrd.) * {{flagcountry|Norveška}} ($1,55 mlrd.) * {{flagcountry|Njemačka}} ($1,30 mlrd.) * {{flagcountry|Italija}} ($0,95 mlrd.) | |} Srbija prihvata strane direktne investicije (FDI) i dovođenje što većeg broja stranih firmi sa velikim kapitalom za ulaganje je prioritet [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]. Stoga je Vlada odlučila da privuče strane investitore velikim finansijskim i poreskim olakšicama <ref>{{cite web | url=http://www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/brief_guide/reasons_to_invest/investmentincentives/ | title=SIEPA: Investment incentives | archiveurl=https://archive.today/20120805194703/http://www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/brief_guide/reasons_to_invest/investmentincentives/ | archivedate=2012-08-05 | access-date=2013-12-14 | dead-url=no }}</ref>. Srbija je i čak u komunističkom periodu bila uključena u međunarodnoj trgovini, a strane firme su je koristile da bi plasilare proizvode na tržište nesvrstanih zemalja. Prema skorijem istraživanju Privredne Komore Nemačke, Srbija je na prvom mestu za ulaganje u Jugoistočnoj Evropi. Isto istraživanje pokazuje da je 97% stranih firmi vrlo zadovoljno uslovima poslovanja.<ref>{{cite web | url=http://www.emportal.co.rs/en/news/serbia/60383.print.html | title=Serbia ranked first in investors' poll | access-date=2013-12-14 | archivedate=2012-02-20 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120220045927/http://www.emportal.co.rs/en/news/serbia/60383.print.html | deadurl=yes }}</ref> :{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 1.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=12 style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Strane direktne investicije u Srbiju |- | '''Godina''' | '''2000''' | '''2001''' | '''2002''' | '''2003''' | '''2004''' | '''2005''' | '''2006''' | '''2007''' | '''2008''' | '''2009''' | '''2010''' |- | '''Iznos investicija u kešu (milijarde $)''' | 0,05 | 0,17 | 0,50 | 1,38 | 0,98 | 1,61 | 4,47 | 3,56 | 3,36 | 2,40 | n/a |- | '''Ukupan iznos investicija (milijarde $)''' | 0,05 | 0,16 | 0,55 | 1,41 | 1,03 | 2,09 | 5,12 | 3,98 | 2,99 | 1,92 | n/a |- | '''Ukupan iznos po glavi stanovnika ($)''' | 5 | 15 | 51 | 133 | 98 | 199 | 499 | 381 | n/a | n/a | n/a |- | colspan="12" | Cash investments Izvor: [https://web.archive.org/web/20120719221840/http://www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/investing_in_serbia/strong_fdi_figures/ Serbia Investment and Export Promotion Agency], Izvor: [http://unctadstat.unctad.org/TableViewer/tableView.aspx Konferencija UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110405002810/http://unctadstat.unctad.org/TableViewer/tableView.aspx |date=2011-04-05 }} <br /> '''Investicije po sektoru (2005-2009):''' * [[Finansije]] ($5.29bn) * [[Proizvodnja]] ($3.16bn) * [[Transport]] i [[Telekomunikacije]] ($2.68bn) * [[Nekretnine]] ($2.06bn) * [[Trgovina]] ($1.82bn)<ref>[https://web.archive.org/web/20120719221840/http://www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/investing_in_serbia/strong_fdi_figures/], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> |} == Ekonomska statistika == {{multicol}} ;Državni budžet (2009.): :Prihodi: 1146,5 milijarde RSD :Rashodi: 1267,9 milijarde RSD Izvor: [http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/tabele/avgust/Tabela%204%20Konsolidovani%20sektor%20drzave.pdf Ministarstvo Finansija Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306214541/http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/tabele/avgust/Tabela%204%20Konsolidovani%20sektor%20drzave.pdf |date=2012-03-06 }} ;Prosečna plata (februar 2011.): :Bruto: RSD 49394<ref>[hhttp://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=460= Zavod za Statistiku Republike Srbije], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>, US$ 678.01<ref name=autogenerated3>[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=460= Zavod za Statistiku Republike Srbije], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>, € 482.92<ref name="autogenerated3"/> :Neto (posle poreza i PIO): RSD 35538<ref name=autogenerated3 />, US$ 487.81<ref name=autogenerated3 />, € 347.45<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/index1.php?SifraVesti=480&Link= Zavod za Statistiku Republike Srbije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> Izvor: [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=460= Zavod za Statistiku Republike Srbije], kurs računat na dan 31. 01. 2011. godine. ;Zaposlenost po sektoru (Oktobar 2008.): :Tercijalni: 48.7% :Sekundarni: 27.2% :Primarni: 24.1% :Ukupan broj radno sposobnog stanovništva: 3.26 Million :Stopa nezaposlenosti: 19,2 % (March 2011)<ref name="Labor Force Survey">http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/index1.php?SifraVesti=467&Link={{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Izvor: [http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/index1.php?SifraVesti=467&Link= Zavod za Statistiku Republike Srbije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{multicol-break}} ;Spoljni dug (November 2008): :Javni sektor: $8,49 milijarde :Privatni sektor: $19,50 milijardi :Ukupno: $27.99 milijardi Izvor: [http://www.nbs.rs/export/internet/english/80/80_2/external_debt.pdf Narodna Banka Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327035129/http://www.nbs.rs/export/internet/english/80/80_2/external_debt.pdf |date=2009-03-27 }} {{multicol-end}} === Sredstvo plaćanja === Zvanično efektivno sredstvo plaćanja u Srbiji je srpski dinar. Međutim od dolaska međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji i stupanja na snagu evra, u južnoj srpskoj pokrjini koristi se i evro kao sredstvo plaćanja. Na trgovinskom nivou, kupoprodaja se vrši i u evrima, švajcarskim francima, i američkim dolarima, najviše u bankarskom i poljoprivrednom sektoru. == Veze == * [[spisak 100 najuspešnijih preduzeća u Srbiji|100 najuspešnijih preduzeća u Srbiji]] * [[Ekonomija Evropske unije]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Economy of Serbia | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikiSource = | wikiquote = }} [[Kategorija:Ekonomija Srbije| ]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Ekonomija Evrope po državama|Srbija]] [[Kategorija:Ekonomija po državama|Srbija]] bfcfipze8i4jmp27h8u1ghf32vxtqny Edmund White 0 38582 42647832 42223667 2026-06-29T03:16:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Edmund White | slika = Edmund_White_by_David_Shankbone.jpg | širina_slike = 250px | opis = right|Edmund White | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1940|1|13|df=y}} | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Edmund Valentine White III''' ([[13. 1.]] [[1940]].-) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] romanopisac, novelist i kritičar. Trenutno predaje kreativno pisanje kao profesor na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].<ref>{{Cite web |title=Edmund White - Lewis Center for the Arts<!-- Bot generated title --> |url=http://www.princeton.edu/~visarts/cwr/faculty/ewhite.html |access-date=2008-01-27 |archivedate=2008-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080305082049/http://www.princeton.edu/~visarts/cwr/faculty/ewhite.html |deadurl=yes }}</ref> Whiteov je opus obilježila njegova [[gej|homoseksualnost]], koja je bila i temom njegovog najpoznatijeg djela - autobiografskog romana ''[[A Boy's Own Story]]''. Godine 2006. White je zbog svoje drame ''[[Terre Haute (drama)|Terre Haute]]'' došao u sukob s poznatim književnikom [[Gore Vidal|Goreom Vidalom]]. U drami je navodno prikazan lik temeljen na Vidalu, a koji je opčinjen likom terorista temeljenim na [[Timothy McVeigh|Timothyju McVeighu]]. == Dječa == === Proza === * ''[[Forgetting Elena]]'' (1973) * ''[[Nocturnes for the King of Naples]]'' (1978) * ''[[A Boy's Own Story]]'' (1982) {{ISBN|0-525-24128-0}} * ''[[Caracole (Edmund White novel)|Caracole]]'' (1985) * ''[[The Beautiful Room Is Empty]]'' (1988) * ''[[Skinned Alive: Stories]]'' (1995) * ''[[The Farewell Symphony]]'' (1998) * ''[[The Married Man]]'' (2000) * ''[[Fanny: A Fiction]]'' (2003) * ''[[Chaos: A Novella and Stories]]'' (2007) * ''Hotel de Dream'' (2007) [http://www.nytimes.com/2007/09/16/books/review/Gee-t.html?8bu&emc=bu Review from the NYT] === Drame === * ''[[Terre Haute (drama)|Terre Haute]]'' (2006) === Nonfiction === * ''[[The Joy of Gay Sex]]'', ko-autor [[Charles Silverstein]] (1977) * ''[[States of Desire]]'' (1980) * ''[[The Burning Library: Writings on Art, Politics and Sexuality 1969-1993]]'' (1994) * ''[[The Flâneur: A Stroll Through the Paradoxes of Paris]]'' (2000) * ''[[Arts and Letters (Edmund White)|Arts and Letters]]'' (2004) ==== Biografije ==== * ''[[Genet: A Biography]]'' (1993) * ''[[Marcel Proust (biografija Edmunda Whitea)|Marcel Proust]]'' (1998) ==== Memoari ==== * ''[[Our Paris: Sketches from Memory]]'' (1995) * ''[[My Lives (memoari Edmunda Whitea)|My Lives]]'' (2005) ==== Antologije ==== * ''[[The Darker Proof: Stories from a Crisis]]'' (1987) * ''[[In Another Part of the Forest: : An Anthology of Gay Short Fiction]]'' (1994) * ''[[The Art of the Story]]'' (2000) * ''[[A Fine Excess: Contemporary Literature at Play]]'' (2001) == Literatura == * Doten, Mark. [http://www.bookslut.com/features/2007_02_010621.php "Interview with Edmund White"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305172953/http://bookslut.com/features/2007_02_010621.php |date=2016-03-05 }}, ''Bookslut'', February 2007. * Morton, Paul. (April 6, 2006) [http://www.econoculture.com/m/index.php?option=com_content&task=view&id=254&Itemid=46 "Interview: Edmund White"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313113533/http://www.econoculture.com/m/index.php?option=com_content&task=view&id=254&Itemid=46 |date=2007-03-13 }}, ''EconoCulture''. Retrieved April 29, 2006. * Teeman, Tim. (July 29, 2006) [http://entertainment.timesonline.co.uk/article/0,,23229-2284914,00.html "Inside a mind set to explode"]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''[[The Times]]'' (London). Retrieved January 9, 2007. * White, Edmund. [https://web.archive.org/web/20130605144730/http://www.newyorker.com/fact/content/articles/050613fa_fact "My Women. Learning how to love them"], ''[[The New Yorker]]'', June 13, 2005. Autobiographical article excerpted from ''My Lives''. == Izvori == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Edmund White}} * [http://www.edmundwhite.com/ Official website] * [http://www.princeton.edu/~visarts/cwr/faculty/ewhite.html Official webpage at Princeton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080305082049/http://www.princeton.edu/~visarts/cwr/faculty/ewhite.html |date=2008-03-05 }} * {{WiredForBooks|edmundwhite|Audio interviews|by [[Don Swaim]]}} == Референце == <references /> {{Lifetime|1940| |White, Edmund}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Gej pisci]] 2n6s7cy14vh9vjr1ns8h3ilim0jx865 Etiopski kalendar 0 41416 42647871 42445534 2026-06-29T08:37:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647871 wikitext text/x-wiki {{Kalendari}} '''Etiopski kalendar''' ([[amharski jezik|amharski]]: የኢትዮጵያ ዘመን አቆጣጠር ''{{Unicode|ye'Ītyōṗṗyā zemen āḳoṭaṭer}}''), poznat i kao '''Ge'ez kalendar''', glavni je kalendar koji se koristi u [[Etiopija|Etiopiji]], a takođe se koristi i u liturgijske svrhe različitih hrišćanskih denominacija u [[Eritreja|Eritreji]]. Zasnovan je na aleksandrijskom, odn. [[koptski kalendar|koptskom kalendaru]], koji potiče od starog [[egipatski kalendar|egipatskog kalendara]]. Kao i kod [[julijanski kalendar|julijanskog kalendara]], svaka četvrta godina je prestupna, bez izuzetka. Godina počinje 29. ili 30. avgusta po julijanskom kalendaru. Razlika od sedam ili osam godina između etiopskog i gregorijanskog kalendara potiče od različitog proračuna datuma [[Blagovijest|Blagovesti]] ([[Isus]]ovog začeća). Od 30. avgusta<sup>[[Julijanski kalendar|jul.]]</sup>/12. septembra<sup>[[Gregorijanski kalendar|greg.]]</sup> 2015. teče etiopska '''2008''', koja je redovna. Kao i kod koptskog kalendara, godina ima 12 meseci od po 30 dana, plus pet ili šest epagomenalnih dana, koji se obično nazivaju trinaesti mesec. Meseci počinju istim danima kao i koptski, samo što su imena drugačija, na jeziku [[Giz|Ge'ez]]. Šesti epagomenalni dan se dodaje svake četiri godine bez izuzetka 29. avgusta po julijanskom kalendaru, šest meseci pre julijanskog prestupnog dana. Tako je prvi dan etiopske godine, 1 Mäskäräm, [[11. 9.|11. septembar/rujna]] odn. [[12. 9.|12. septembar/rujna]] pred julijansku prestupnu godinu (po gregorijanskom, tokom 20. i 21. veka, odn. 1900-2100. inkluzivno). == Nova godina == [[Nova godina]] se na zvaničnom, amharskom, jeziku zove ''[[Enkutatash]]'', a na Ge'ezu '''Ri'se Awde Amet''' (Godišnjica glave); ovaj drugi naziv radije koristi [[Eritrejska pravoslavna tevahedo crkva]]. == Ere == Etiopljani i sledbenici eritrejskih crkvi za označavanje godina danas koriste ''Eru Inkarnacije'', koja počinje od Isusove Inkarnacije (utelovljenja) tj. Blagovesti, 25. marta [[9]]. n.e. - po računu [[Anijan Aleksandrijski|Anijana Aleksandrijskog]] iz oko 400; po tome je prva građanska godina počela sedam meseci ranije, 29. avgusta [[8]]. godine (oba datuma po julijanskom). Evropljani su u međuvremenu prihvatili proračun [[Dionizije Mali|Dionisija Malog]] iz 525., po kome su Blagovesti bile osam godina ranije nego po Anijanovom. Zbog ovoga je broj etiopske godine manji za osam od gregorijanske većim delom godine, odn. za sedam između 10/11. septembra i kraja decembra. U prošlosti su se u Etiopiji i [[Aksumsko Carstvo|Kraljevstvu Aksum]] koristile razne druge [[era|ere]]: === Era Mučenikâ === Najznačajnija era - koju su nekada dosta koristile istočne crkve, a još uvek je koristi [[Koptska pravoslavna crkva|Koptska crkva]] - bila je [[Dioklecijanova era|Era Mučenika]], poznata i kao [[Dioklecijan]]ova era, čija je prva godina počela 29. avgusta [[284]]. U odnosu na zapadnu (i julijansku) Novu godinu, oko tri meseca kasnije, razlika između Ere Mučenikâ i [[Anno Domini]] je 285 (= 15×19) godina. Ovo je zato što je Dionisije mali 525. odlučio dodati 15 [[Metonski ciklus|Metonskih ciklusa]] na postojećih 13 Metonskih ciklusa Dioklecijanove ere (15×19 + 13×19 = 532) kako bi dobio čitav srednjovekovni [[Uskrs|uskršnji]] ciklus (u Srbiji poznat kao "obhod" ili "obhoždenije", vidi [[Vizantijski kalendar]]), čiji se prvi ciklus završio 247. (= 13×19) godinom Ere Mučenika, što je odgovaralo godini DXXXI (531). === ''Anno Mundi'' prema Panodoru === Aleksandrijski monah po imenu Panodor je oko 400. utvrdio Aleksandrijsku eru ([[Anno Mundi]], "u godini sveta"), [[datiranje postanja|datum postanja]], na 29. avgust [[5493]]. pne. Egipatski i etiopski hronolozi su iza 6. stoleća koristili ovu eru. Dvanaesti 532-godišnji ciklus ove ere je počeo 29. avgusta 360. tj. 4×19 godina posle Ere Mučenika. === ''Anno Mundi'' prema Anijanu === Pomenuti episkop Anijan je davao prednost Blagovestima, 25. marta, kao Novoj godini. Zato je Panodorovu eru pomerio za oko šest meseci, kako bi počela 25. marta 5492. pne. == Ciklus prestupnih godina == Četiri godine ciklusa prestupnih godina su povezane sa četvoricom jevanđelista: prva godina posle etiopske prestupne godine je imenovana u čast [[Apostol Ivan|Jovana/Ivana]], zatim slede [[apostol Matija|Matejeva/Matijina]] i [[apostol Marko|Markova]] godina, a prestupna je posvećena [[apostol Luka|Luki]]. Svaka četvrta godina je prestupna bez izuzetka, za razliku od [[gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. == Meseci == {| class="wikitable" ! Ge'ez, Amharski, i [[Tigrinja jezik|Tigrinja]] (sa tigrinjskim sufiksima u zagradama) !! [[Koptski jezik|Koptski]] !! Počinje po gregorijanskom |- |Mäskäräm (መስከረም) || Tut ([[Thout]])|| 11. septembar * |- ||Ṭəqəmt(i) (ጥቅምት) || Babah ([[Paopi]]) || 11. oktobar * |- |Ḫədar (ኅዳር)|| Hatur ([[Hathor (mesec)|Hathor]])|| 10. novembar * |- |Taḫśaś ( ታኅሣሥ) || Kiyahk ([[Koiak]])|| 10. decembar * |- |Ṭərr(i) (ጥር) || Tubah ([[Tobi]])|| 9. januar * |- |Yäkatit (Tn. Läkatit) (የካቲት) || Amshir ([[Meshir]])|| 8. februar * |- |Mägabit (መጋቢት)|| Baramhat ([[Paremhat]])|| 10. mart |- |Miyazya (ሚያዝያ) || Baramundah ([[Paremoude]])|| 9. april |- |Gənbot (ግንቦት)|| Bashans ([[Pashons]])|| 9. maj |- |Säne (ሰኔ) || Ba'unah ([[Paoni]])|| 8. jun |- |Ḥamle (ሓምሌ) || Abib ([[Epip]])|| 8. jul |- |Nähase (ነሓሴ)|| Misra ([[Mesori]])|| 7. august |- |Ṗagʷəmen/Ṗagumen (ጳጐሜን/ጳጉሜን)|| Nasi ([[Pi Kogi Enavot]])|| 6. septembar |} Zvezdicom označeno treba uvećati za jedan u godini posle šestog epagomenalnog dana (tj. posle prestupne etiopske godine). Dati gregorijanski datumi vrede od marta/ožujka 1900. do februara/veljače 2100. == Izvori originala == * "The Ethiopian Calendar", Appendix IV, C.F. Beckingham and G.W.B. Huntingford, ''The Prester John of the Indies'' (Cambridge: [[Hakluyt Society]], 1961). * Ginzel, Friedrich Karl, "Handbuch der matematischen und technischen Chronologie", Leipzig, 3 vol., 1906-1914 == Vanjske veze == (na engleskom:) * [http://www.ethiopic.com/calendar/ethiopic.htm The Ethiopic Calendar by Aberra Molla]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601091803/http://www.ethiopic.com/calendar/ethiopic.htm |date=2013-06-01 }} * [http://www.funaba.org/en/calendar-conversion.cgi Ethiopian Calendar Converter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150512183452/http://www.funaba.org/en/calendar-conversion.cgi |date=2015-05-12 }} * [http://ethiopica.sourceforge.net/ Ethiopian Perpetual Calendar Software] * [http://www.ethiofact.com/ethiocal.html Ethiopian Online Calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070918152546/http://www.ethiofact.com/ethiocal.html |date=2007-09-18 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Etiopska kultura]] [[Kategorija:Posebni kalendari]] okxfns4uzvovn24c7vvxb8415fh3zj2 Drevna Libija 0 41990 42647803 41557475 2026-06-28T23:55:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647803 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lybian.jpg|thumb|desno|Libijac na drevnom egipatskom crtežu]] '''Drevna Libija''' je bila oblast koja se prostirala zapadno od [[Dolina Nila|Doline Nila]], a koja odgovara današnjoj [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Za njene stanovnike se smatra da su preci današnjih [[Berberi|Berbera]].<ref>{{Cite web |title=Gabriel Camps, L'origin des berbères |url=http://www.mondeberbere.com/histoire/camps/origines.htm |access-date=2008-04-02 |archivedate=2007-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070129095013/http://www.mondeberbere.com/histoire/camps/origines.htm |deadurl=yes }}</ref> U grčkom periodu se za [[Berberi|Berbere]] koristio izraz "Libijci"<ref>Brian M. Fagan, Roland Oliver, Africa in the Iron Age: C. 500 B.C. to A.D. 1400 p. 47</ref> a njihova zemlja, odnosno "Libija" prostirala od suvremenog [[Maroko|Maroka]] do zapadnih granica [[Stari Egipat|Drevnog Egipta]]. To uključuje i dijelove suvremenog [[Egipat|Egipta]] kao što je [[Oaza Siwa]], gdje se govori berberski [[Siwi jezik]]. == Etimologija i evolucija imena == Naziv Libija se prvi put spominje u staroegipatskim zapisima kada se spominju brojna libijska plemena: [[Tjehenu]], [[Tamahu]], [[Meshwesh]] i [[Libu]] (odnosno Ribu), prema kojima je Libija dobila ime. S Libuima su se borili faraoni [[Devetnaesta dinastija Egipta|19. dinastije]] kao što su [[Ramzes II]] i [[Merneptah]], a koji su vladali u [[13. vijek pne.|13. vijeku pne.]] Naziv Libu se stoga prvi put spominje na ''[[Merneptahova stela|Merneptahovoj steli]]'' također poznatoj kao ''Izraelska stela'': <blockquote>[...] Opaki poglavica '''Libua'''<ref>Egipatsko pismo nije koristilo samoglasnike. Naziv Libu se pisao kao ''LBW'' ili ''RBW'' na egipatskim hijeroglifima.</ref> pobjegao je u okrilju noći bez pera u glavi, bosonog, sa suprugama otetim pred njegovim vlastitim očima, oduzetom hranom i bez vode u kesi da ga održi na životu; lica njegove braće divljaju željom da ga ubiju, njegovi se pobočnici bore jedan protiv druga, njegovi logori spaljeni i pretvoreni u pepeo...<ref>After Gardiner, Alan Henderson (1964) ''Egypt of the Pharaohs: an introduction'' Oxford University Press, London, p. 273, {{ISBN|0-19-500267-9}}, from the Stele of Merenptah.</ref></blockquote> Nakon toga se naziv često spominje u [[faraon|faraonskim spisima]]. Zbog toga se pretpostavlja da je naziv "Libija" došao od egipatskog naziva za pleme ''[[Libu]]''. Prema toj teoriji naziv su preuzeli [[Antička Grka|grčki]] kolonisti u [[Kirenaika|Kirenajci]] koji su živjeli zajedno s Libuima.<ref>Fage, J. D. (ed.) (1978) "The Libyans" ''The Cambridge History of Africa: From c. 500 BC to AD 1050'' volume II, Cambridge University Press, Cambridge, England, p. 141, {{ISBN|0-521-21592-7}}</ref> Kasnije je preuzeto i u [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] jeziku nakon što se u [[Biblija|Bibliji]] pojavljuju nazivi '''Lehabim''' i '''Lubim''' za narod i njegovu teritoriju. Nešto kasnije su Puni za koristili izraz '''Lby''' za Libijca i '''Lbt''' za Libijku. [[Datoteka:Herodotus world map-hr.PNG|desno|200px|Karta svijeta po Herodotu]] U grčkim izvorima se naziv prvi put pojavljuje u [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'', ali opisuje samo zemlju, dok su njeni stanovnici prozvani [[Lotofagi|Lotofazima]]. [[Herodot]] je, pak, izraz [[Libijci]] počeo koristiti za svjetlopute stanovnike Afrike (osim Egipćana), dok se za tamnopute Afrikance koristio izraz [[Etiopljani]]. Sama je Libija postala jedan od tri tada poznata kontinenta - uz [[Evropa|Evropu]] i [[Azija|Aziju]]. Herodotov naziv su ispočetka prihvatili i [[Antički Rim|Rimljani]], ali su ga s vremenom ograničili jedino na Kirenajku, dok su za [[Sjeverozapadna Afrika|Sjeverozapadnu Afriku]] počeli koristiti izraz ''Africa'' koji se danas koristi za cijeli kontinent. Izraz Libija se zato postupno počeo ograničavati na teritoriju današnje [[Libija|istoimene države]]. == Izvori == <references /> == Vanjske veze == * [http://www.north-of-africa.com/article.php3?id_article=141 Herodotus (c.490-c.425 BCE): On Libya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927104503/http://www.north-of-africa.com/article.php3?id_article=141 |date=2007-09-27 }} * [http://www.north-of-africa.com/article.php3?id_article=79 5 000 years ago, Imazighen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927104512/http://www.north-of-africa.com/article.php3?id_article=79 |date=2007-09-27 }} * [https://web.archive.org/web/20040131061703/http://www.historycooperative.org/journals/jwh/14.4/smith.html What Happened to the Ancient Libyans?], Chasing Sources across the Sahara from Herodotus to Ibn Khaldun by Richard L. Smith. * [http://www.fofweb.com/Onfiles/Ancient/AncientDetail.asp?iPin=EGY0500 Bunson, Margaret. "Libya." Encyclopedia of Ancient Egypt. New York: Facts on File, Inc., 1991] * [https://web.archive.org/web/20060929155358/http://www.usd.edu/~clehmann/pir/berbers.htm Who Lived in Africa before the Roman Conquest?] [[Kategorija:Drevna Libija| ]] [[Kategorija:Historija Libije]] [[Kategorija:Historija Sjeverne Afrike]] l7ngmiok8uwe2fry5fup5dyyat2kzk7 Dire Straits 0 44367 42647744 42586983 2026-06-28T20:09:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = '''Dire Straits''' | slika = Dire straits 22101985 23 800.jpg | opis = Dire Straits, 1985. | Img_size = | Landscape = | tip = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = | Prebivalište = | žanr = [[Rock and Roll|Rock]] | period = [[1977|1977.]] - [[1995|1995.]] | label = Phonogram, Vertigo, [[Warner Bros.|Warner Bros]] | Angažman = | URL = | sadašnji_članovi = [[Mark Knopfler]]<br />[[John Illsley]]<br />[[Alan Clark]]<br />[[Guy Fletcher]] | bivši_članovi = [[David Knopfler]]<br />[[Pick Withers]]<br />[[Hal Lindes]]<br />[[Terry Williams]]<br />[[Jack Sonni]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Dire Straits''' su bili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[rock and Roll|rock]] bend, osnovan [[1977]]. godine. Osnovali su ga braća [[David Knopfler|David]] ([[gitara]]) i [[Mark Knopfler]] (gitara i [[vokal]]), [[John Illsay]] ([[bas-gitara|bas gitara]]) i [[Pick Withers]] ([[bubnjevi]]), a menadžer im je bio Ed Bicknell. Makar je bend osnovan u eri [[punk rock]]a, Dire Straits su svirali u okvirima [[Klasični rock|klasičnog rocka]], mada sa pojednostavljenim zvukom koji bi se svidio tadašnjoj publici kojoj je bilo dosta pretjerano produciranog rocka [[1970-e|1970-ih]]. U svojim ranim danima Mark i David su zahtijevali od vlasnika [[pub]]ova u kojim su svirali da stišaju [[pojačalo|pojačala]] kako bi gosti mogli međusobno razgovarati, što je pokazivalo njihovu prvotnu nesigurnost i nenametljivost. Unatoč tomu što nisu privlačili svojim pristupom [[rock and Roll|rock 'n' rollu]] vrlo brzo su postali uspješni, i njihov prvi album je prodan u multiplatinastoj nakladi diljem svijeta. Njihove najpoznatije pjesme uključuju "[[Sultans of Swing]]", "[[Romeo and Juliet]]", "[[Private Investigations]]", "[[Money for Nothing]]", "[[Walk of Life]]", i "[[Brothers in Arms]]". Zanimljivo je to da solo gitarist Mark Knopfler sve svira bez trzalice, samo svojim brzim prstima! == Vanjske veze == * [http://www.mark-knopfler.com Službeni website Marka Knopflera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118170956/http://www.mark-knopfler.com/ |date=2016-01-18 }} * [http://www.knopfler.com Službeni website Davida Knopflera] * [http://www.hallindes.com/ Službeni website Hala Lindesa] * [http://www.guyfletcher.co.uk/ Službeni website Guya Fletchera] * [http://www.swanseablues.co.uk/ Tawe Delta Blues Cafe]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.mark-knopfler-news.co.uk/biogs/mark.html Autorizirana biografija Marka Knopflera]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100423111103/http://www.mark-knopfler-news.co.uk/biogs/mark.html |date=2010-04-23 }} * [http://www.lyricsdir.com/dire-straits-lyrics.html Dire Straits Lyrics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061116152424/http://www.lyricsdir.com/dire-straits-lyrics.html |date=2006-11-16 }} {{Dire Straits}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Britanske rock grupe]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] h60hr03d5ym9qx2t1f4uws24mgdhvwm Cádiz 0 50741 42647654 42637223 2026-06-28T13:40:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647654 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|36_32_N_6_17_W_type:city(108000)_region:ES|36°&nbsp;32'&nbsp; SG Š, 6°&nbsp;17′&nbsp;ZGD}} {{otheruses}} {{Španski grad (SR)| ime = Kadiz | ime-genitiv = Kadiza | grb = Cadiz-logo.jpg | zastava = Bandera de Cádiz.svg | slika = Cadiz palace.jpg | opis = <small>Opština grada, Kadiz</small> | mapa = Cadiz, Spain location.png | provincija = [[Cádiz (provincija)|Cádiz]] | ap = Andaluzija | stanovnici = Kadižani, Kadižanke| broj_stanovnika = 130.561 | površina = 12,10 | poštanski_broj = 080xx | reka = — | praznik = Virgen del Rosario <br />[[7. oktobar]] | stranica = http://www.cadiz.es/app | }} Kadiz ({{jez-es|Cádiz}}) je glavni grad istoimene [[Španjolske provincije|provincije]] [[Cádiz (provincija)|Cádiz]] u [[Autonomne pokrajine Španije|španskoj autonomnoj pokrajini]] [[Andaluzija]], i gradski centar [[Zaliv Kadiz|Zaliva Kadiz]]<ref>[http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/pobesp/dat/arc/areas-pob.zip Podaci o gradskim opštinama, 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622172251/http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/pobesp/dat/arc/areas-pob.zip |date=2007-06-22 }} prema projektu [http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/audes5/ AUDES5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304100553/http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/audes5/ |date=2007-03-04 }}.</ref>, treći po veličini grad Andaluzije i jedan od najaktivnijih gradova Andaluzije u ekonomskom i industrijskom smislu. Osim toga, zajedno sa opštinama [[Čiklana de la Frontera]], [[Herez de la Frontera]], [[Puerto de Santa Marija]], [[Puerto Real]], [[Rota]] i [[San Fernando (Kadiz)|San Fernando]] čini zajednicu opština Zaliva Kadiz. Grad je od nesumnjivo velikog turističkog značaja zbog svoje duge i značajne istorije koja traje više od 3.100 godina<ref>{{Cite web |title=Protoistorija Kadiza |url=http://www.spanisharts.com/arquitectura/protohistoria_fenicios.html |access-date=2008-10-07 |archive-date=2007-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070608085457/http://www.spanisharts.com/arquitectura/protohistoria_fenicios.html |dead-url=yes }}</ref>. == Etimologija imena == '''Gadir''' (גדר, prvobitno [[feničani|feničansko]] ime grada), etimološki znači "tvrđava" ili "utvrđenje". Odgovara imenu "Agadir" koje je često na severu Afrike kao na primer Agadir u Maroku. I dan danas, kod Berbera "agadir" znači "zid". Gadir je bila najznačajnija feničanska enklava u antičko doba na Iberijskom poluostrvu. Kasnije je grad bio poznat po svom grčko-atičkom imenu - Gadeira". Na [[latinski|latinskom]], grad se zvao Gades. == Klima == Kadiz ima mediteransku klimu. Prosečna godišnja temperatura je 18,1º-{C}-, karakteristična za mediteransko podneblje. Najtopliji mesec je avgust sa prosečnom najvišom temperaturom od 34,7º-{C}-, dok je prosečna najniža temperatura u najhladnijem mesecu, januaru, iznosi 9,9º-{C}-, == Historija == '''Kadiz''' je osnovan oko 80 godina posle Trojanskog rata. Grad su onovali Feničani, i dali mu ime Gadir ([[Feničani|feničanski]]:גדר), koji su ga koristili pri trgovini sa [[Tartešani]]ma. Gadir je bio grad-država na ušću reke Gvadalkivir, oko 30 kilometara severzapadno od Kadiza (njegova tačna lokacija nikad nije jasno ustanovljena). Kadiz se smatra jednim od najstarijih gradova u Zapadnoj Evropi. Tradicionalno, datum njegovog osnivanja se smešta u [[1104. pne.]], prema Veleju Peterkuliju u Istorija Rima 1:2,1-3), mada od 2004, ni jedno arheološko otkriće nije starije od 9 veka pne. Jedino rešenje ovog neslaganja je pretpostavka da je Kadiz u početku bio mala trgovačka ispostava . Kasnije su ga Grci nazvali '''Gadira''', ili '''Gadeira'''. Prema grčkoj legendi, Gadir je osnovao Herakle nakon što je ubio Geriona, monstruoznog ratnika-titana sa tri glave i tri poprsja i samo jednim parom nogu. Pored Kadiza postoji jedan "tumulus" (brežuljak) za koga se kaže da je Gerionov grob<ref>Apollonius of Tyana|Life of Apollonius of Tyana, v.5.</ref> == Značajne osobe == * [[Manuel de Falla]], najugledniji španski kompozitor ranog 20. vijeka. == Reference == {{reflist}} {{Gradovi u Španiji}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] b7vfkv6g6y7y4im15u4enhxx1l46pnp Crnogorska pravoslavna crkva 0 52375 42647636 42584285 2026-06-28T12:29:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647636 wikitext text/x-wiki {{neutralnost}} {{Infobox Orthodox Church | show_name = Crnogorska pravoslavna crkva | image = [[Datoteka:CPC Grb.png]] | opis = Grb Crnogorske pravoslavne crkve | caption = | founder = [[Odbor za obnovu Crnogorske pravoslavne crkve]]<ref>{{cite web |url=https://fokuspress.com/2021/12/15/dijaspora-u-proslosti-i-sadasnjosti-xliv-crkva-i-iseljenistvo/|title=Dijaspora :Odbor za obnovu CPC |last=Презиме аутора |first=Име аутора |date=21.01.2025. |website=focuspress.com |publisher=FOCUS |access-date=16.02.2025.}}</ref> | independence = [[1993.]]<ref>{{cite web |url= https://www.politika.rs/scc/clanak/24843/crkva-osnovana-u-policijskoj-stanici|title=Crkva osnovana u policijskoj stanici |last=Politika |first=Milenko Pešić |date=20.04.2007. |website=Сајт |publisher=Politika.rs |access-date=16.02.2025.}}</ref> | recognition = [[kanon (crkva)|kanonski]] nepriznata | primate = [[Miraš Dedeić|Mitropolit Mihailo]]<ref>{{cite web| url=https://www.cpc.org.me/crkva/ustrojstvo/arhiepiskop-cetinjski-i-mitropolit-crnogorski-†-mihailo/|title=Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski † Mihailo|accessdate=16.2.2025|website=cpc.org.me|publisher=Crnogorska pravoslavna crkva}}</ref> | headquarters = Grude bb, [[Cetinje]]<ref>{{cite web |url=https://www.gov.me/mpa/vjerske-zajednice-clanak |title=Registar vjerskih zajednica Crne Gore |date=16.02.2025. |website=gov.me |publisher=Vlada Republike Crne Gore |access-date=16.02.2025.}}</ref> | territory = {{flagcountry|CG}}<br />{{flag|Srbija}} ([[Lovćenac]], [[Novi Sad]])<ref name="RSE"/><br>{{flagcountry|ARG}} ([[Chaco]])<ref name="RSE">{{cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-crnogorska-pravoslavna-crkva/31497588.html|title=Zid čutnje o CPC u Srbiji |last=Vučković |first=Branko |date=07.10.2021.|website=slobodnaevropa.org |publisher=Slobodna Evropa |access-date=16.02.2025. }}</ref> | possessions = | language = [[Crnogorski jezik|crnogorski]] | population = 13.674 <ref>{{cite web |url= https://www.standard.co.me/drustvo/iz-monstata-za-standard-13-pravoslavaca-se-izjasnilo-na-popisu-da-su-vjernici-spc-a-3-da-su-vjernici-cpc|title=Rezultat popisa Monstat |date=18.10.2024.|website=standard.co.me |publisher=Standard |access-date=16.02.2025. }}</ref> | website = [http://www.cpc.org.me/ www.cpc.org.me] }} '''Crnogorska pravoslavna crkva''' je [[Religija|religijska]] zajednica koja okuplja dio [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] vjernika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] kao i dio pravoslavnih [[Crnogorci|Crnogoraca]] u dijaspori. Obnovljena je [[31. oktobra]] [[1993]]. godine. Po podacima civilne udruge CEDEM za 2010. godinu, Crnogorska pravoslavna crkva ima popularnost{{clarify}} od 5,4% a [[Srpska pravoslavna crkva]] u Crnoj Gori 94,1%.<ref>{{Cite web |title=Javno mnjenje 2010, CEDEM |url=http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2010-10-14&id=193175 |access-date=2010-11-01 |archive-date=2011-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110917195156/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2010-10-14&id=193175 |dead-url=yes }}</ref> == Priznatost Crnogorske pravoslavne crkve == Crnogorska pravoslavna crkva je bila autokefalna od ukidanja [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] ([[1766]]) i ona je kanonska naslednica Mitropolije koja je ušla u sastav [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], na Saboru iz [[1920]]. godine. Za vreme mitropolita Petra I, Pravoslavna crkva u Crnoj Gori postala je samostalna. Crnogorska pravoslavna crkva danas nije priznata od strane [[Carigradska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]], niti od bilo koje pravoslavne crkve u svetu, a na njenog mitropolita Mihaila ([[Miraš Dedeić|Miraša Dedeića]]), Sveti [[sinod]] Carigradske patrijaršije, na čelu sa [[Vaseljenski patrijarh Carigrada|vaseljenskim patrijarhom]] [[Vartolomej I|Vartolomejem I]] bacio je crkvenu [[Anatema|anatemu]] tj. izopštio ga. Pokojni [[patrijarh]] [[Ruska pravoslavna crkva|moskovski]] [[Patrijarh moskovski Aleksije II|Aleksije II]] je [[2004]]. godine, prilikom susreta sa [[Milo Đukanović|predsednikom Crne Gore Milom Đukanovićem,]] rekao da „Miraša Dedeića i njegove saradnike ni u jednoj zemlji neće pozitivno prihvatiti, za razliku od kanonskog [[Mitropolit crnogorsko-primorski|mitropolita crnogorsko-primorskog]] [[Amfilohije Radović|Amfilohija]], koga poznaje čitav [[Pravoslavna crkva|pravoslavni]] i ne samo pravoslavni svet”. == Autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve == [[Datoteka:Ustav Crne Gore iz 1905.g..jpg|thumb|350px|Članak 40. [[Ustav Knjaževine Crne Gore|Ustava Knjaževine Crne Gore]] iz 1905. godine]] Crnogorska pravoslavna crkva je faktički bila autokefalna od ukidanja Pećke patrijaršije 1766. Praktično ni dotad, ali od toga vremena posebno, niko nije imao kanonske juruisdikcije da se miješa u crkveni život crnogorskih pravoslavaca, a svoga duhovnog poglavara [[Crnogorci]] su sami birali na Opštecrnogorskom zboru (jednoj vrsti predstavničke narodne skupštine koja se ispred Cetinjskog manastira okupljala povodom donošenja najvažnijih odluka). Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrovića. Mitropolit Petar I Petrović (Sveti Petar Cetinjski) i [Petar II Petrović Njegoš] kao nasljedno dostojanstvo crnogorskih vladika su isticali bijele kamilavke ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Kαμιλαυκα'') koje po kanonima mogu ponijeti samo autokefalni pravoslavni poglavari.<ref>[http://www.znanje.org/i/i25/05iv01/05iv0128/petar%201%20sveti.jpg Mitropolit Petar I. Njegoš]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blogovanje.com/MontenegroHistory/images/NjegosBijelaKamilavka.jpg |title=Fotografija Mitropolita Petra II. Njegoša s bijelom kamilavkom |access-date=2012-07-27 |archive-date=2006-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060624021100/http://www.blogovanje.com/MontenegroHistory/images/NjegosBijelaKamilavka.jpg |url-status=dead }}</ref> Carigradski patrijarhat, kao majka pravoslavne vaseljene (vaseljenski patrijarh je, kao „prvi među jednakima”, najviši dostojanstvenik Pravoslavne crkve), je i izričito, službeno, sa stanovišta kanona, priznao autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. U službenom dokumentu, Katalogu autokefalnih pravoslavnih crkava, Sintagmi, koji je, po odobrenju Carigradske patrijaršije, objavljen u Atini 1855. godine kao deveti, navodi se da je Crnogorska pravoslavna crkva autokefalna. Također, na osnovu ovog dokumenta, koji predstavlja priznanje autokefalne mitropolije crnogorske, Carigradska patrijaršija zahtijeva od nje da poštuje kanonička pravila i ne širu svoju aktivnost izvan političkih granica Crne Gore.<ref>''Istorija opšte hrišćanske i Srpske pravoslavne crkve'', Beograd, 1934, str. 131</ref> Od 1904. godine Crnogorska pravoslavna crkva imala je svoj Sveti Sinod.<ref>{{Cite web |title=Ustav Sv. Sinoda autokefalne Crnogorske crkve iz 1904. g. |url=http://www.montenegro.org/pictures/charter.gif |access-date=2008-11-21 |archivedate=2007-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070820191058/http://www.montenegro.org/pictures/charter.gif |deadurl=yes }}</ref> (''[[Sinod]]'' je najviši crkveni organ upravljanja koji mogu imati samo ''[[autokefalna crkva|autokefalne crkve]]''.) Čitav niz legislativnih akata u svrhu državne promocije svjedoči o ustrojstvu i funkcioniranju Crnogorske pravoslavne crkve. U tom pogledu, od fundamentalne važnosti je spomenuti: Ustav Svetog Sinoda u Knjaževini Crnoj Gori (1903); Ustav pravoslavnih konsistorija u Knjaževini Crnoj Gori (1904); Zakon o parohijskom sveštenstvu (1909). Status Crnogorske pravoslavne crkve reguliran je i državnim Ustavom Knjaževine Crne Gore koji je usvojen na [[Nikoljdan]] 1905. godine. U državnom [[Ustav]]u Knjaževine Crne Gore 1905. godine bilo je normirano u članu 40 sljedeće: „Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori.” == Izvori u klasičnim enciklopedijama == O autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve veći broj članaka objavile su klasične starije [[enciklopedija|enciklopedije]] na [[engleski|engleskom]], [[francuski|francuskom]], [[ruski|ruskom]], [[češki|češkom]] i drugim jezicima, takođe i [[Narodna enciklopedija]] iz [[1920-e|1920-ih]] ([[Kraljevina SHS]]). * „Crkva Crnogorska je nezavisna (autokefalna).” ([[Francuzi|francuska]] „Velika enciklopedija” / „[[La Grande Encyclopédie]]”, [[1886]], tom XXIV, štampana u [[Pariz]]u, str. 222)<ref>{{Cite web |url=http://antenam.net/index.php/istorija/item/19740-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-6 |title=Vladimir Jovanović, O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (nastavak šesti) |access-date=2016-12-11 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220141602/http://antenam.net/index.php/istorija/item/19740-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-6 |url-status=dead }}</ref> * „[[Pravoslavlje|PRAVOSLAVLJE]] – naziv krišćanskoga vjeroispovijedanja, kojem u sadašnjosti pripadaju crkve [[Ruska pravoslavna crkva|Ruska]], [[Grčka pravoslavna crkva|Grčka]], [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska]], '''Crnogorska''', [[Rumunska pravoslavna crkva|Rumunska]]...” ([[Rusi|ruski]] „Enciklopedijski rječnik”, [[1898]], tom XXIVa, knj. br. 48 štampana u [[Petrograd]]u, str. 924)<ref name="antenam.net">{{Cite web |url=http://antenam.net/index.php/istorija/item/19197-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-3 |title=Vladimir Jovanović, O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (nastavak treći) |access-date=2016-12-11 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220140100/http://antenam.net/index.php/istorija/item/19197-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-3 |url-status=dead }}</ref> * „Crnogorska crkva je autokefalni ogranak istočno-pravoslavne zajednice.” (engleska „[[Enciklopedija Britanika]]” / „Encyclopædia Britannica”, [[1902]], tom XXX, str. 882)<ref>{{Cite web |url=http://antenam.net/index.php/istorija/item/20008-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-8 |title=Vladimir Jovanović, O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (nastavak osmi) |access-date=2016-12-11 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220140112/http://antenam.net/index.php/istorija/item/20008-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-8 |url-status=dead }}</ref> * „Crnogorska crkva je samostalni (autokefalni) dio Pravoslavne crkve. Na njenome čelu nalazi se mitropolit cetinjski...” ([[Rusi|ruski]] „Enciklopedijski rječnik”, [[1903]], tom XXXVIIIa, knj. br. 76 štampana u [[Petrograd]]u, str. 612)<ref name="antenam.net"/> * „Pravoslavna crkva u [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] je autokefalna, to jest nezavisna od [[patrijarh]]a u [[Carigrad]]u.” („Katolička enciklopedija” / „[[Catholic Encyclopedia]]”, [[1912]], tom X štampan u [[Njujork]]u, str. 531)<ref>{{Cite web |url=http://antenam.net/index.php/istorija/item/19858-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-7 |title=Vladimir Jovanović, O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (nastavak sedmi) |access-date=2016-12-11 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220135102/http://antenam.net/index.php/istorija/item/19858-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-7 |url-status=dead }}</ref> * „Prije svih je postala autokefalna Crnogorska crkva (od [[1766.]] god), zatim [[Grčka pravoslavna crkva|Grčka]] (od vremena stjecanja političke nezavisnosti [[Kraljevina Grčka|Grčke]], konkretno, od [[1833.]] god), potom [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarska]] (od [[1870.]] god. fermanom [[Sultan]]a), Srpska – 10 godina kasnije...” ([[Rusi|ruski]] „Enciklopedijski rječnik Granta”, [[1913]], članak „Православiе”, tom XXXIII štampan u [[Moskva|Moskvi]], str. 289)<ref>{{Cite web |url=http://antenam.net/index.php/istorija/item/20008-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-8 |title=Vladimir Jovanović, O CRKVI PRAVOSLAVNIH CRNOGORACA – neki primjeri iz starijih enciklopedija (nastvak sedmi) |access-date=2016-12-11 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220140112/http://antenam.net/index.php/istorija/item/20008-o-crkvi-pravoslavnih-crnogoraca-neki-primjeri-iz-starijih-enciklopedija-8 |url-status=dead }}</ref> == Historija Crnogorske pravoslavne crkve == Prvi poglavar obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve bio je vikarni episkop [[Antonije Abramović]] koji je sam sebe uzdigao na tu poziciju. Nakon Antonijeve smrti 1996, na [[Badnji dan]] 1997. godine, za novog poglavara pravoslavni Crnogorci su izabrali dotadašnjeg pravoslavnog paroha Carigradske patrijaršije u [[Rim]]u, [[arhimandrit]]a Miraša Dedeića. On je rukopolaganjem za episkopa dobio crkveno ime [[mitropolit Mihailo]] i bio eskomuniciran od Bartolomeja I. U Sabornom hramu Svete Paraskeve u [[Sofija|Sofiji]], Mihailo je 1998. kanonski rukopoložen za episkopa Crnogorske pravoslavne crkve. Hirotoniju je izvršio [[patrijarh]] Bugarske pravoslavne crkve [[patrijarh Pimen]]. Rukopolaganju Mihaila za episkopa obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve sasluživali su predstavnici nepriznatih pravoslavnih crkava, to jest: Inokentije, mitropolit sofijski, Genadij, mitropolit dorostolski i još pet episkopa i četiri svećenika. Ta hirotonija imala je podršku i blagoslov Ukrajinske pravoslavne crkve. Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve ima titulu: Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorski. == Spor sa Srpskom pravoslavnom crkvom == Crnogorska pravoslavna crkva se od svog osnivanja nalazi u sporu sa [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskom pravoslavnom crkvom]] koja u Crnoj Gori djeluje preko Mitropolije crnogorsko-primorske. Iako autori bliski srpskim crkvenim krugovima pokušavaju osporiti kanonsku utemeljenost crnogorske autokefalije u prošlosti, sam mitropolit crnogorsko-primorske mitropolije [[Amfilohije Radović]], priznao je istorijsku autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve na [[Radio-televizija Srbije|Radio-televiziji Srbije]], [[18.6.|18. juna]] [[2010]]. godine. Po njegovim riječima: „Mitropolija je, ruku na srce, početkom 20. vijeka slovila kao autokefalna, ali milošću i voljom kralja Nikole. Nikada ona nije tražila ni od koga dobila autokefalnost, kao što to biva u Pravoslavnoj crkvi kroz vjekove.”;<ref>[http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1796:autokefalne-igre&catid=1225:broj-1027&Itemid=2234 Radio-televizija Srbije 18.6.2010. prenešeno u časopisu monitor 25.6. 2010. pod nazivom:Autokefalne igre]</ref> kako god, on smatra njenu sadašnju verziju pseudoreligijskom nacionalno fašističkom organizacijom.<ref>{{Cite web |title=ADDRESSING OF THE BISHOPS GATHERED IN CETINJE MONASTERY ON 31st OCTOBER 2008 |url=http://www.mitropolija.co.me/svetigorapres/Saopstenja/svp112008E.htm |access-date=2010-09-28 |archivedate=2011-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110101022152/http://www.mitropolija.co.me/svetigorapres/Saopstenja/svp112008E.htm |deadurl=yes }}</ref> Spor<ref>http://www.pravoslavlje.me/2018/01/17/peticija-za-ukidanje-nezakonitih-upisa-spc-na-crkvenoj-imovini-krece-potpisivanje-po-gradovima-crne-gore/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180120064834/http://www.pravoslavlje.me/2018/01/17/peticija-za-ukidanje-nezakonitih-upisa-spc-na-crkvenoj-imovini-krece-potpisivanje-po-gradovima-crne-gore/ |date=2018-01-20 }}</ref> se prvenstveno tiče crkvene imovine, odnosno objekata koje drži [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC), a koje Crnogorska pravoslavna crkva (CPC), koja se smatra nasljedniciom crkve ukinute 1920. godine, smatra svojim. Po podacima civilne udruge CEDEM, Crnogorska pravoslavna crkva je 2009. imala potporu 21,7% stanovništva a Srpska pravoslavna crkva 52,2%;<ref>{{Cite web |title=CEDEM:Političko javno mjenje Crne Gore |url=http://www.cedem.me/fajlovi/editor_fajlovi/istrazivanja/CEDEM_oktobar09.pdf |access-date=2010-09-24 |archivedate=2011-07-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722171733/http://www.cedem.me/fajlovi/editor_fajlovi/istrazivanja/CEDEM_oktobar09.pdf |deadurl=yes }}</ref> istraživanje CEDEM-a za 2010. pokazuje nagli porast popularnosti CPC (na 35,4%) i neznatni pad popularnosti SPC (na 49,1%).<ref name="Javno mnjenje 2010, CEDEM"/><ref name="pobjeda.co.me"/> == Pravni status == Do januara 2000. godine, Crnogorska pravoslavna crkva nije mogla dobiti status pravnog lica jer je vlast odbijala njenu registraciju. Te godine registrirana je u područnoj jedinici MUP-a Crne Gore na [[Cetinje|Cetinju]] na bazi ''Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica'' iz 1977. godine („Sl. list SRCG”, br. 9/77, 26/77, 32/88), koji je, u nedostatku drugog pravnog akta, regulirao to područje. Do toga je došlo nakon brojnih protesta i nakon izvjesnih promjena političke konstelacije. Ustav Crne Gore iz 2006. godine, usvojen nakon [[referendum]]a i međunarodnog priznanja crnogorske nezavisnosti, sada uopšte ne definira koja od dvije pravoslavne crkve ima jurisdikciju; tako se crkveno crnogorsko pitanje smatra još uvijek neriješenim. Član 14 Ustava Crne Gore glasi: „Vjerske zajednice odvojene su od države. Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.” == Zanimljivost == Posljednja eparhija (dijeceza) autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, premda je ona ukinuta formalno 1918—1920. godine, djelovala je u [[Detroit]]u ([[Sjedinjene Američke Države]]) i 1923. obavljala bogosluženja.<ref>{{Cite web |url=http://img211.imageshack.us/img211/7753/krstenica7fn.gif |title=Krštenica (krsni list) Crnogorske pravoslavne crkve iz 1923. godine |access-date=2012-07-13 |archive-date=2011-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720235218/http://img211.imageshack.us/img211/7753/krstenica7fn.gif |url-status=dead }}</ref> == Povezano == * [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] * [[Pravoslavna crkva u Crnoj Gori]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.cpc.org.me/ cpc.org.me: Službene stranice Crnogorske pravoslavne crkve] * [https://web.archive.org/web/20110703043058/http://www.mitropolija.co.me/ mitropolija.co.me: Službene stranice srpske Mitropolije u Crnoj Gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100125225122/http://www.mitropolija.co.me/ |date=2010-01-25 }} * [https://web.archive.org/web/20111005122654/http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/31328-super-la-o-spc-kao-kanonskoj-crkvi-u-crnoj-gori.html portalanalitika.me: Članak „Super-laž o SPC kao kanonskoj crkvi u Crnoj Gori”] * [https://web.archive.org/web/20160310223615/https://www.scribd.com/doc/159147960/Miroslav-%C4%86osovi%C4%87-Super-la%C5%BE-o-SPC-kao-kanonskoj-crkvi-u-Crnoj-Gori scribd.com: Članak „Super-laž o SPC kao kanonskoj crkvi u Crnoj Gori”] * [http://portalanalitika.me/clanak/199801/uoci-sastanka-opozicije-i-amfilohija-u-pravoslavlju-nezavisna-drzava-mora-imati-autokefalnu-crkvu portalanalitika.me: Tekst „U pravoslavlju nezavisna država mora imati autokefalnu crkvu”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903071505/http://portalanalitika.me/clanak/199801/uoci-sastanka-opozicije-i-amfilohija-u-pravoslavlju-nezavisna-drzava-mora-imati-autokefalnu-crkvu |date=2015-09-03 }} {{Pravoslavne crkve}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Crnogorska pravoslavna crkva| ]] [[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Nekanonsko pravoslavlje]] di7s8ggxjln42sy5yhx6rxy1fyui3t5 Dirk Bogarde 0 53232 42647745 42471681 2026-06-28T20:15:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Dirk Bogarde | slika = Dirk Bogarde Jane Birkin Cannes.jpg | ime_po_rođenju = Derek Jules Gaspard Ulric Niven van den Bogaerde | datum_rođenja = {{birth date|1921|3|28|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[West Hampstead]], London, Engleska | datum_smrti = {{death date and age|1999|5|8|1921|3|28|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Chelsea (London)|Chelsea]] | period = 1939 - 1990 | nagrade = {{awd|award=[[Nagrada BAFTA za najboljeg glavnog glumca]]|year=1963|title=[[The Servant (film)|The Servant]]|year2=1965|title2=[[Darling (film)|Darling]]}} }} Sir '''Dirk Bogarde''' (28. mart 1921 – 8. maj 1999.) bio je [[engleska|engleski]] glumac i književnik. Zahvaljujući markantnom izgledu je postao jedna od najvećih zvijezda poratne [[Britanska kinematografija|britanske kinematografije]]. Usprkos neuspjelog pokušaja proboja u Hollywood, 1960-ih je postao međunarodna zvijezda zahvaljujući nastupu u nizu prestižnih filmova gdje je često tumačio kontroverzne uloge. Od 1970-ih je manje glumio, a više se posvetio pisanju. == Filmografija == Naslovi s asteriskom (*) su [[tV-film|napravljeni za televiztiju]]. {|class="wikitable" |- !Film !Godina !Lik |- |''[[Come on George!]]'' |1939 |statist <small>(van špice)</small> |- |''[[Dancing with Crime]]'' |1947 |Policajac |- |''[[Esther Waters]]'' |1948 |William Latch |- |''[[Boys in Brown]]'' |1949 |Alfie Rawlins |- |''[[Quartet (film)|Quartet]]'' |1949 |George Bland (segment "The Alien Corn") |- |''[[Once a Jolly Swagman]]'' |1948 |Bill Fox |- |''[[Dear Mr. Prohack]]'' |1949 |Charles Prohack |- |''[[The Woman in Question]]'' |1950 |R.W. (Bob) Baker |- |''[[The Blue Lamp]]'' |1950 |Tom Riley |- |''[[Blackmailed (1950 film)|Blackmailed]]'' |1950 |Stephen Mundy |- |''[[So Long at the Fair]]'' |1950 |George Hathaway |- |''[[Appointment in London]]'' |1952 |Wing Commander Tim Mason |- |''Hunted'' |1952 |Chris Lloyd |- |''[[Penny Princess]]'' |1952 |Tony Craig |- |''[[The Gentle Gunman]]'' |1952 |Matt Sullivan |- |''[[They Who Dare]]'' |1953 |Por. Graham |- |''[[The Sea Shall Not Have Them]]'' |1954 |Narednik MacKay |- |''[[For Better, for Worse]]'' |1954 |Tony Howard |- |''[[Doctor in the House]]'' |1954 |Dr Simon Sparrow |- |''[[The Sleeping Tiger]]'' |1954 |Frank Clemmons |- |''[[Simba (film)|Simba]]'' |1955 |Alan Howard |- |''[[Doctor at Sea (film)|Doctor at Sea]]'' |1955 |Dr. Simon Sparrow |- |''[[The Spanish Gardener (film)|The Spanish Gardener]]'' |1956 |Jose |- |''[[Cast a Dark Shadow]]'' |1957 |Edward "Teddy" Bare |- |''[[Ill Met by Moonlight]]'' |1957 |Maj. [[Patrick Leigh Fermor]] aka Philedem |- |''[[Doctor at Large]]'' |1957 |Dr. Simon Sparrow |- |''[[Campbell's Kingdom]]'' |1957 |Bruce Campbell |- |''[[A Tale of Two Cities (film, 1958)|A Tale of Two Cities]]'' |1958 |[[Sydney Carton]] |- |''[[The Wind Cannot Read]]'' |1958 |Por. Michael Quinn |- |''[[The Doctor's Dilemma (film)|The Doctor's Dilemma]]'' |1958 |Louis Dubedat |- |''[[Libel (film)|Libel]]'' |1959 |Sir Mark Sebastian Loddon/Frank Welney/Number Fifteen |- |''[[Song Without End]]'' |1960 |[[Franz Liszt]] |- |''[[The Angel Wore Red]]'' |1960 |Arturo Carrera |- |''[[Victim (film)|Victim]]'' |1961 |Melville Farr |- |''[[We Joined the Navy]]'' |1962 |Cameo appearance (Dr. Simon Sparrow) |- |''[[The Singer Not the Song]]'' |1961 |Anacleto |- |''[[H.M.S. Defiant]]'' |1962 |Por. Scott-Padget |- |''[[The Password is Courage]]'' |1962 |Narednik [[Charles Coward]] |- |''[[The Mind Benders (film)|The Mind Benders]]'' |1963 |Dr. Henry Longman |- |''[[I Could Go On Singing]]'' |1963 |David Donne |- |''[[The Servant (film)|The Servant]]'' |1963 |Hugo Barrett |- |''[[Doctor in Distress (film)|Doctor in Distress]]'' |1963 |Dr. Simon Sparrow |- |''[[King & Country]]'' |1964 |Capt. Hargreaves |- |''[[Hot Enough for June]]'' |1964 |Nicholas Whistler |- |''[[The High Bright Sun]]'' |1964 |Maj. McGuire |- |''[[Darling (film)|Darling]]'' |1965 |Robert Gold |- |''[[Modesty Blaise (1966 film)|Modesty Blaise]]'' |1966 |Gabriel |- |*''[[Blithe Spirit]]'' |1966 |Charles Condomine |- |''[[Accident (1967 film)|Accident]]'' |1967 |Stephen |- |''[[Our Mother's House]]'' |1967 |Charlie Hook |- |''[[Sebastian (1968 film)|Sebastian]]'' |1968 |Sebastian |- |''[[The Fixer (film)|The Fixer]]'' |1968 |Bibikov |- |''[[The Damned (film)|La Caduta degli dei (The Damned)]]'' |1969 |Frederick Bruckmann |- |''[[Oh! What a Lovely War]]'' |1969 |Stephen |- |''[[Justine (film)|Justine]]'' |1969 |Pursewarden |- |*''[[Upon This Rock]]'' |1970 |[[Bonnie Prince Charlie]] |- |''[[Death in Venice (film)|Morte a Venezia (Death in Venice)]]'' |1971 |Gustav von Aschenbach |- |''[[Night Flight from Moscow]]'' |1973 |Philip Boyle |- |''[[The Night Porter|Il Portiere di notte (The Night Porter)]]'' |1974 |Maximilian Theo Aldorfer |- |''[[Permission to Kill]]'' |1975 |Alan Curtis |- |''[[A Bridge Too Far (1977 film)|A Bridge Too Far]]'' |1977 |[[Frederick Browning|General-lajtnant Frederick 'Boy' Browning]] |- |''[[Providence (film)|Providence]]'' |1977 |Claude Langham |- |''[[Despair (film)|Despair]]'' |1978 |Hermann Hermann |- |*''[[The Patricia Neal Story]]'' |1981 |[[Roald Dahl]] |- |*''[[May We Borrow Your Husband?]]'' |1986 |William Harris |- |''[[The Vision (TV Movie)|The Vision]]'' |1988 |James Marriner |- |''[[Daddy Nostalgie]]'' |1990 |Daddy |} == Ostala djela == === Autobiografije i memoari === * ''A Postillion Struck by Lightning'', 1977 * ''Snakes and Ladders'', 1978 * ''An Orderly Man'', 1983 * ''Backcloth'', 1986 * ''A Particular Friendship'', 1989 * ''Great Meadow'', 1992 * ''A Short Walk from Harrods'', 1993 * ''Cleared for Take-Off'', 1995 * ''For the Time Being: Collected Journalism'', 1998 * ''Dirk Bogarde: The Complete Autobiography'' (contains the first four autobiographies only) === Romani === * ''A Gentle Occupation'', 1980 * ''Voices in the Garden'', 1981 * ''West of Sunset'', 1984 * ''Jericho'', 1991 * ''A Period of Adjustment'', 1994 * ''Closing Ranks'', 1997 === Biografije === * Margaret Hinxman & Susan d'Arcy,: ''The Films of Dirk Bogarde'' 1974 * [[Robert Tanitch]]: ''Dirk Bogarde: The Complete Career Illustrated'' 1988. * [[Sheridan Morley]]: ''Dirk Bogarde, Rank Outsider'', 1996. * John Coldstream: ''Dirk Bogarde, The Authorised [[Biografija|Biography]]'', 2004. * John Coldstream: ''Ever, Dirk: The Bogarde Letters'', 2008. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.dirkbogarde.co.uk/ Official Dirk Bogarde website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190731023614/https://dirkbogarde.co.uk/ |date=2019-07-31 }} * {{imdb ime|0001958|ime=Dirk Bogarde}} * {{Screenonline name|id=447784|name=Dirk Bogarde}}. Biography and credits * [http://www.fyne.co.uk/index.php?item=362 Dirk Bogarde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111016095829/http://www.fyne.co.uk/index.php?item=362 |date=2011-10-16 }} [[Fyne Times]] article * [http://www.celesteartprize.co.uk/2007/publiconlinevote/artist_6.asp Dirk Bogarde] Dirk Bogarde by Neil McNally * [http://www.glbtq.com/arts/bogarde_d.html Dirk Bogarde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107184209/http://www.glbtq.com/arts/bogarde_d.html |date=2007-11-07 }} Dirk Bogarde at [[glbtq.com]] * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSln=bogarde&GSfn=dirk&GSbyrel=in&GSdyrel=in&GSob=n&GRid=19424& Dirk Bogarde] Profile at [[Find A Grave]] * [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/08/03/sv_dirkbogarde.xml Telegraph.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080813042321/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2008%2F08%2F03%2Fsv_dirkbogarde.xml |date=2008-08-13 }} The letters of Dirk Bogarde [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/08/03/sv_dirkbogarde.xml Part 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080813042321/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2008%2F08%2F03%2Fsv_dirkbogarde.xml |date=2008-08-13 }} [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/08/10/sv_dirkbogarde.xml Part 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080813042346/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2008%2F08%2F10%2Fsv_dirkbogarde.xml |date=2008-08-13 }} * [http://www.spectator.co.uk/the-magazine/books/902741/in-his-own-words.thtml The Spectator] [[Bryan Forbes]] reviews The letters of Dirk Bogarde <!--spacing, please do not remove--> {{start box}} {{s-ach}} {{succession box | title = [[Nagrada BAFTA za najboljeg glavnog glumca]] | years = 1963<br />'''za ''[[The Servant]]'' ''' | before= [[Peter O'Toole]]<br />za ''[[Lawrence of Arabia (film)|Lawrence of Arabia]]'' | after = [[Richard Attenborough]]<br />za ''[[Guns at Batasi]]'' & ''[[Seance on a Wet Afternoon]]'' }} {{succession box | title = Nagrada BAFTA za najboljeg glavnog glumca | years = 1965<br />'''za ''[[Darling]]'' ''' | before= [[Richard Attenborough]]<br />za ''[[Guns at Batasi]]'' & ''[[Seance on a Wet Afternoon]]'' | after = [[Richard Burton]]<br />za ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'' & ''[[Who's Afraid of Virginia Woolf? (film)|Who's Afraid of Virginia Woolf?]]'' }} {{end}} {{Lifetime|1921|1999|Bogarde, Dirk}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]] [[Kategorija:Britanski vojnici u Drugom svjetskom ratu]] 2yqbbs7h9gb8czgbddjcgztobzks3it Cuidado con el ángel 0 65194 42647643 42396419 2026-06-28T13:09:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija televizija | ime = Cuidado con el Ángel | format = [[Telenovela]] | trajanje = 60 min. | br_epizoda = 195 | kreator = Delia Fiallo | izvršni_producent = Nathalie Lartilleux | nastupaju = [[Maite Perroni]]<br />[[William Levy]]<br />Helena Rojo<br />Ricardo Blume<br />Laura Zapata<br />[[Ana Patricia Rojo]]<br />Rocio Banquelles<br />Michelle Vieth | jezik = [[Španski jezik|španski]] | mreža = [[Televisa]] | početak = | kraj = | prethodi = [[Al Diablo con los Guapos]] | slijedi = Atrevete a Soñar | website = }} '''Cuidado con el angel''' ("Napušteni andjeo/Oprezno s andjelom") je [[Meksiko|meksička]] [[telenovela]] koju je producirala i distribuirala [[Televisa]] tokom [[2008]]-[[2009]]. Predstavlja rimejk telenovele ''Una muchacha llamada Milagros'' iz [[1974]]. U glavnim ulogama igraju [[Maite Perroni]] i [[William Levy]]. Serija se u [[Srbija|Srbiji]] emitovala tokom [[2009]] godine na kanalu [[Pink]]. == Sinopsis == Marichuy ([[Maite Perroni]]) je mlada djevojka koja je odrasla u sirotištu nakon kojega je došla živjeti u selo. Živi u bijedi i povremeno nađe neki honorarni posao kako bi zaradila za život. Jednom prigodom pozira slikaru koji je nakon toga pozove na zabavu. Ona prihvati njegov poziv kako bi zaboravila svoju bolnu prošlost. Juan Miguel ([[William Levy]]) je mladi psihijatar oženjen Vivianom s kojom ne nalazi zajednički jezik. Imaju kćer Mayitu. Juan Miguel posvećuje više vremena svojim pacijentima i studentima nego svojoj ženi, a to mu Viviana neprestano zamjera. Juan Miguel želi postati vrhunski psihijatar kako bi ispravio nešto što je skrivio u prošlosti, a što ga neprekidno izjeda. Viviana je, s druge strane, žena zainteresirana samo za užitak i zabavu. Jednoga dana prisustvuju prijemu u Velardeovoj vili. Patricio Velarde poznati je sudac i Juan Miguel mu predloži da zajedno rade kako bi pomogli mladim ljudima koji nisu pronašli pravi put u životu. Marichuy je na nekoj drugoj zabavi, a ondje je neki muškarac gnjavi i pokušava je silom poljubiti. Ona se razljuti i odlazi sa zabave, te se prisjeti traumatičnog djetinjstva. Često ima noćne more koje je podsjećaju na ono što se na zabavi dogodilo. Candelaria pere odjeću klijentima, a Marichuy joj pomaže tako što im je dostavlja. Jednoga dana dolazi u kuću obitelji San Roman, Juan Miguel joj otvara vrata i oni se susretnu. Od tog trenutka krece uzbudljiva ljubavna prica izmedju uglednog psihijatra mutne proslosti i zivotom ranjene djevojke, puna intrige, strasti, mrznje i naravno ljubavi. == Glumacka postava == * [[Maite Perroni]]... Maria de Jesus "Marichuy" Velarde Santos de San Roman/Alejandra Robles/Lirio * [[William Levy]]... Juan Miguel San Roman Bustos/Dr. Pablo Cisneros * [[Beatriz Aguirre]]... Mariana Bustos de San Roman * [[Sherlyn]]... Rocio San Roman Bustos de Mijares/de Velarde * [[Sarai Meza]]... Maria Antonieta "Mayita" San Roman Meijer * [[Laura Zapata]]... Onelia Montenegro udovica Meijer * [[Nailea Norvind]]... Viviana Meijer Montenegro de San Roman * [[Elizabeth Dupeyron]]... Luisa San Roman de Maldonado * [[Oscar Traven]]... Francisco Maldonado * [[Africa Zavala]]... Elsa Maldonado San Roman de Acuna * [[Ilish Alexis]]... Juan Miguel "Juanito" San Roman Velarde * [[Ricardo Blume]]... Patricio Velarde Bosque * [[Helena Rojo]]... Cecilia Santos de Velarde * [[Ana Patricia Rojo]]... Estefania Rojas / Estefania Velarde * [[Rocio Banquells]]... Isabela Rojas * [[Víctor Noriega]]... Daniel Velarde * [[Evita Muñoz "Chachita"]]... Candelaria Martinez * [[Miguel Corcega]]//[[Hector Gomez]]... Otac Anselmo Vidal * [[Abraham Ramos]]... Adrian Gonzales * [[Georgina Salgado]]... Purificacion "Purita" Camanchún de Gonzales * [[Rebeca Manriquez]]... Olga de Camanchún * [[Beatriz Monroy]]...Casilda Lopez * [[Jorge de Silva]]... Eduardo Garibay * [[Ana Isabel Torre]]... Beatriz de Garibay * [[Mauricio Mejia]]... Israel Perez * [[Katherine Kellerman]]... Rebecca "Becky" de Perez * [[Rodrigo Mejia]]... Nelson Acuna * [[Jesús Moré]]... Vicente Mijares * [[Diana Golden]]...Mercedes de Mijares * [[Rafael del Villar]]... Tomas Mijares * [[Rene Strickler]]... Omar Contreras/Leopardo * [[Arturo Carmona]]... Amador Robles * [[Maya Mishalska]]... Blanca Silva/Ivette Dorleaque * [[Michelle Vieth]]... Ana Julia Villasenor * [[Carlos Camara Jr.]]... Cimarro * [[Francisco Rubio]]...Rafael * [[Mari Carmen Vela]]... Mimi * [[Vania Pardo]]...Dora * [[Amparo Garrido]]... Clemencia * [[Sara Montes]]... Balbina * [[Renata Flores]]... Martirio * [[Aurora Clavel]]...Fermina * [[Marius Biegai]]...Fentanes * [[Adrián Martiñón]]...El Piraña * [[Edgardo Eliezer]]...Burny * [[Maria Levy]]...Lucia * [[Patricio Borghetti]]...Pato * [[Mauricio Aspe]]...Raúl Soto * [[Delia Casanova]]...Gdja. Margara Riquelme * [[Juan Peláez]]...Rodolfo del Huerto * [[Estefanía Villareal]]...Soraya Liñares Pontes * [[Maite Embil]]...Leticia de Lizárraga * [[Archie Lanfranco]]...Gustavo Lizárraga * [[Eduardo Rivera]]...doktor iz Crvenog Krsta * [[Theo Tapia]]... Dr. Durand * [[Alejandro Ruiz]]...Sudija del Villar == Nagrade == === Galardon de los Grandes Awards === {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2009]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- |} === Novela de Oro Awards === {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' !! '''Kategorija''' !! '''Nominovani rad/Osoba''' !! '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Najbolja mlada glumica || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par || [[Maite Perroni]] i [[William Levy]] || {{nom}} |- |} === TV Adicto Golden Awards === {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Žensko otkriće godine || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par || [[Maite Perroni]] i [[William Levy]]|| {{won}} |- |} === People en Español Awards === {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2009]] || Televizijski par godine || [[Maite Perroni]] i [[William Levy]] || {{nom}} |- | Najbolja glumica ||[[Maite Perroni]] || {{nom}} |- |} === Premios Juventud === {| class="wikitable" |- !align="center"|Godina !align="center"|Kategorija !align="center"|Osoba !align="center"|Rezultat |- |rowspan=2|[[2009]] |Prezgodan je! |[[William Levy]] |{{won}} |- |Djevojka iz snova |[[Maite Perroni]] |{{won}} |- |} === Premios TVyNovelas <ref name="Esmas">{{cite web |url=http://www2.esmas.com/entretenimiento/telenovelas/121411/cuidado-con-angel-exito-estados-unidos |title='Cuidado con el ángel' es un éxito en Estados Unidos |date=22. 12. 2009. |editor=ESMAS |access-date=2012-02-07 |archivedate=2009-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091213005242/http://www2.esmas.com/entretenimiento/telenovelas/121411/cuidado-con-angel-exito-estados-unidos |deadurl=yes }}</ref> === {| class="wikitable" |- !align="center"|Godina !align="center"|Kategorija !align="center"|Osoba !align="center"|Rezultat |- |- |rowspan=6|[[2009]] |Najbolja telenovela |Nathalie Lartilleux |{{nom}} |- |Najbolja starija glumica |Helena Rojo |{{won}} |- |Najbolja mlada glumica |[[Maite Perroni]] |{{won}} |- |Najbolja režija |Víctor Manuel Fouilloux y Víctor Rodríguez |{{nom}} |- |Najbolje adaptirana priča |Delia Fiallo, Carlos Romero y Tere Medina |{{nom}} |- |Najbolja naslovna numera |La Nueva Banda Timbiriche |{{won}} |} * ''Najbolji muški lik '': [[William Levy]] * ''Najbolji televizijski par'': [[Maite Perroni]] y [[William Levy]] == Muzika == # Solo Tu (La Nueva Banda Timbiriche) # Esta Soledad ([[Maite Perroni]]) # Contigo ([[Maite Perroni]]) # Separada De Ti ([[Maite Perroni]]) # Ave Maria ([[Maite Perroni]]) # Si Tu No Vuelves (Miguel Bosé) # Lejos Estamos Mejor (Motel) # Niño (Belanova) # No Me Quiero Enamorar ([[Camila]]) # Un Dos Un Dos Tres (El Simbolo) # Digale (David Bisbal) # Caricia De Mi Alma (Maya Mishalska) # Pangako Ko (Philippine Song) == Zanimljivosti == # U jednoj sceni telenovele [[Cuidado con el angel]] na televizoru se pojavljuje epizoda telenovele [[Al Diablo con los Guapos]]. # Stolica, koja je korištena kao dio scenografije u jednoj prostoriji vile ''Juan Miguela'' u ovoj telenoveli ponovno je poslužila scenografima, ali ovaj put u prostoriji vile u telenoveli [[Sortilegio]]. # Oca ''Anselma'' u ovoj seriji sve do smrti igrao je Miguel Corcega. Scenaristi serije bili su u dilemi da li da ''Anselma'' ubiju (prema nezvaničnim podacima ''Isabela'' je ta koja ga je trebala ubiti) ili da ga zamijeni drugi glumac. Odlučena je ova druga varijanta, jer je lik bio neophodan u razvoju ljubavne priče izmađu ''Marichuy'' i ''Juan Miguela''. Hector Gomez ga je zamijenio. # Glumica [[Maite Perroni]] je u telenoveli kao ''Marichuy'', za potrebe snimanja tri puta oblačila vjenčanicu. # U jednoj sceni Evita Munoz Chachita (''Candelaria'') sluša radio, a na njemu se emitirala prva radio telenovela i to "Fuego en la Sangre". # Scena u kojoj ''Juan Miguel'' progoni ''Marichuy'' snimljena je u porodičnoj kući Velarde. # Za ulogu ''Alonsa'' u telenoveli [[Querida Enemiga]] audiciji je pristupio [[William Levy]], ali ju je na kraju odbio zbog glavne uloge u ovoj telenoveli. # Od [[2017]]. telenovela je dostupna na jutjub kanalu ''Televisa Telenovelas Retro'' == Produkcija == Zbog ogromnog uspjeha [[telenovela|telenovele]] producenti su planirali da snime čak 300 epizoda, medjutim, na kraju je snimljeno 195 epizoda. Medju lokacijama koje je produkcija izabrala za snimanje ističu se najzanimljiviji dijelovi [[Meksiko|Meksika]], posebno park ''Zocalo'', a ima i scena koje su snimljene u [[Amerika|Americi]]. Na primjer, medeni mjesec protagonista je snimljen u Acapulcu, najpoznatijem ljetovalistu u Meksiku, i prema riječima producentice Nathalie Laritlleux, snimanja su trajala izmedju 15 i 17 časova. Čak je i [[Maite Perroni]] snimila nekoliko scena kao prodavačica u parku ''Paseo de la Reforma'' i na ulicama grada gdje se nalazi poznati ''Kip Andjela'', a mnogi prolaznici su joj rado prilazili i kupovali od nje. Takodje se spekulisalo da je uprava turističkog gradića ''Mazaltan'' spremala platiti 6 miliona meksickih pesosa kako bi protagonisti [[Maite Perroni]] i [[William Levy]] snimili par scena na teritoriji grada, za njegovu internacionalnu promociju, ali do saradnje na kraju ipak nije došlo. == Kritika == Novinari su kritikovali glumu [[Maite Perroni]] u ovoj seriji jer navodno nije originalna i mnogo podsjeća na glumu meksičke glumice i pjevačice Thalie. Uprkos tome, gluma Maite Perroni je sa prikazivanjem svake nove epizode pohvaljivana, te je ona na dodjeli nagrada časopisa ''TVyNovelas'' [[2009]] osvojila nagradu za ''Najbolju Mladu Glumicu'', a zahvaljujući brojnim američkom obožavateljima kanal "Univision" proglasio ju je ''Kraljicom Telenovela'' [[2009]] godine. == Druge verzije == Postoje jos dvije predhodne verzije ove telenovele bazirane na priči Delie Fiallo: * Prva verzija nosi naziv ''Una muchacha llamada Milagros'' (Djevojka po imenu Milagros) i producirana je od strane venecuelanske kuće "Venevision" [[1974]], pod režijom Grazia D'Angelo a protagoniziraju je Rebeca Gonzalez i José Bardin. * Druga verzija nosi naziv ''Mi amada Beatriz'' (Moja voljena Beatriz) producirana od strane venecuelanske privatne televizije "RCTV" [[1987]], pod režijom Luis Manza i protagonizirana od strane Catherine Fulop i Miguel Alcantara. * Treća verzija nosi naziv "Toc Roi" ("Tangled heart") i vijetnamska je adaptacija ove telenovele. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://esmas.com/cuidadoconelangel Službena stranica] * [http://foro.univision.com/univision/board?board.id=novela_cuidadoconelangel Univision forum for Cuidado con el Angel] * [http://www.telenovelasyestrellas.com/search/label/Maria%20de%20Jesus%20ABS-CBN www.abscbnmariadejesus.tk]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://web.archive.org/web/20121111041253/http://pangeran229.wordpress.com/2009/03/24/marichuy/ Marichuy, Hadirnya Lagi Telenovela di Indonesia] {{TVSvijek|2008|2009}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksičke telenovele]] tgfp4q8go2dabphocdo4ki3q0ssyoiu Jezici po broju govornika 0 66056 42647751 42386355 2026-06-28T20:30:58Z Vipz 151311 42647751 wikitext text/x-wiki Ovo je '''popis jezika po broju izvornih govornika''' s preko 10 miliona. Popisi su izrađeni na temelju podataka raznih lingvističkih i drugih organizacija, te se podaci u njima međusobno često razlikuju i trebaju koristiti s oprezom. Te razlike se najčešće događaju ubrajanjem ili izuzimanjem dijalekata ili [[Uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivih]] varijanata iz nekog jezika, pripisivanje stanovništva u govornike kojima navedeni jezik nije materinji, ubrajanjem stanovništva s više materinjih jezika, ili zbog različitih kriterija kod razlikovanja jezika u [[dijalektan kontinuum|dijalektnom kontinuumu]]. ==Publikacije i rangiranje== ''[[Nationalencyklopedin]]'' (NE) je suvremena i komprehenzivna švedska enciklopedija sa zadnjim izdanjem iz [[2007.]] jednom ažuriranim u [[2010.]] godini. Kako se metode popisa stanovništva u različitim zemljama u znatnoj mjeri razlikuju, a s obzirom na to da neke zemlje ne bilježe jezik u svojim popisima, bilo koji popis jezika izvornih govornika ili ukupnog broja govornika, njihov popis se učinkovito temelji na procjenama. ''[[Ethnologue]]'' je publikacija [[evangelizam|evangelističko]]-[[kršćanstvo|kršćanske]] lingvističke organizacije [[SIL International]]. Njihove procjene su samo djelomično kompatibilne s NE-inima jer najčešće uvažavaju varijante [[Policentrični standardni jezik|policentričnih jezika]] pod zasebne jezike. Od [[2015.]] godine publicira se godišnje, s posljednjim, 26. izdanjem iz [[2023.]] godine. {{poredak| {| class{{=}}"wikitable sortable" ! Rang ! Jezik ! ''NE'' 2007 <small>(miliona)</small> ! ''NE'' 2010 <small>(miliona)</small> ! ''Ethnologue'' 2019 <small>(miliona)</small> ! Države u kojima je izvorni jezik ! Jezična porodica |- | _row_count || [[mandarinski jezik|mandarinski]] || 940 || 954,6 || 918 || [[Kina]], [[Tajvan]], [[Singapur]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[španski jezik|španski]] || 365 || 406.7 || 480 || [[Ekvatorijalna Gvineja]], [[Latinska Amerika]], [[Španija]], [[SAD]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[engleski jezik|engleski]] || 387 || 358.9 || 379 || [[Australija]], [[Irska]], [[Indija]], [[Kanada]], [[Novi Zeland]], [[UK]], [[Južna Afrika]], [[SAD]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[hindski jezik|hindski]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 311.4 || 335 || 341 || [[Indija]] (sjeverna i srednja) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[arapski jezik|arapski]] || 295 || 293 || ~350 (sve varijante) || [[Sjeverna Afrika]], [[Bliski Istok]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[portugalski jezik|portugalski]] || 204 || 215.6 || 221 || [[Angola]], [[Brazil]], [[Zelenortska ostrva]], [[Istočni Timor]], [[Gvineja Bisau]], [[Makao]], [[Mozambik]], [[Portugal]], [[Sveti Toma i Princip]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[bengalski jezik|bengalski]] || 202 || 205.9 || 300 || [[Bangladeš]], [[Indija]] ([[Zapadni Bengal]], [[Tripura]]), [[Nepal]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[ruski jezik|ruski]] || 160 || 154.4 || 154 || [[Rusija]], bivše [[Sovjetski Savez|sovjetske republike]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[japanski jezik|japanski]] || 127 || 126.3 || 128 || [[Japan]], [[Palau]] || [[Japansko-rjukjuanski jezici|japansko-rjukjuanski]] |- | _row_count || [[pandžapski jezik|pandžapski]] || 95.5 || 101.8 || 88.7 || [[Punjab (regija)|Pandžab]] regija [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[njemački jezik|njemački]] || 92.1 || 89 || 76.1 (standardni) || [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Švicarska]], [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[wu kineski|wu]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 79.5 || 81 || 81.4 || [[Kina]] ([[Zhejiang]], [[Šangaj]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[Marathi jezik|marathi]] || 72.9 || 77 || 83.1 || [[Indija]] ([[Maharaštra]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[Telugu jezik|telugu]] || 75.9 || 80.2 || 82 || [[Indija]] ([[Andra Pradeš]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[Javanski jezik|javanski]] || 82.4 || 80.8 || 68.3 || [[Indonezija]] (otok [[Java (otok)|Java]]) || [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijski]] |- | _row_count || [[Indonežanski jezik|indonežanski]] (varijanta [[Malajski jezik|malajskog]]) || 76.9 || 76.5 || 60.5{{efn|Prema izdanju iz 2015. godine, a prema novijim izdanjima je vođen kao zaseban jezik s novom figurom od 43.4 mil. Neki smatraju da bi ova brojka trebala biti mnogo veća, između 215 i 268 mil., jer se većina indonežanskih govornika izjašnjava da izravno govori neki drugi od malajskih jezika ([[javanski jezik|javanski]], [[minangkabau jezik|minangkabau]], [[buginezijski jezik|buginezijski]], itd.).<ref>{{cite web|last=Uli|first=Kozok|title=How many people speak Indonesian|url=http://ipll.manoa.hawaii.edu/indonesian/2012/03/10/how-many-people-speak-indonesian/|publisher=University of Hawaii at Manoa|accessdate=20. oktobra 2012|date=10. marta 2012|quote=James T. Collins (''Bahasa Sanskerta dan Bahasa Melayu'', Jakarta: KPG 2009) gives a conservative estimate of approximately 200 million, and a maximum estimate of 250 million speakers of Malay (Collins 2009, p. 17).}}</ref>}} || [[Indonezija]], [[Malezija]], [[Brunej]] || [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijski]] |- | _row_count || [[francuski jezik|francuski]] || 109 || 75.8 || 77.2 || [[Francuska]], [[Quebec]], [[Belgija]], [[Luksemburg]], [[Švicarska]], [[Zapadna Afrika]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[turski jezik|turski]] || 62.6 || 72.8 || 79.4 || [[Turska]], [[Sjeverni Kipar]] || [[Turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[korejski jezik|korejski]] || 75.5 || 75.1 || 77.3 || [[Sjeverna Koreja]], [[Južna Koreja]] || [[Korejski jezici|korejski]] |- | _row_count || [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] || 75.6 || 79.4 || 76 || [[Vijetnam]] || [[Austroazijski jezici|austroazijski]] |- | _row_count || [[tamilski jezik|tamilski]] || 70 || 73.7 || 75 || [[Indija]] ([[Tamil Nadu]]), [[Malezija]], [[Šri Lanka]] || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[urdski jezik|urdski]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 65.6 || 69 || 68.6 || [[Pakistan]], [[Indija]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[italijanski jezik|italijanski]] || 59.4 || 59.4 || 64.8 || [[Italija]], [[San Marino]], [[Vatikan]], [[Švicarska]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[gudžarati jezik|gudžarati]] || 48.9 || 51.5 || 56.4 || [[Indija]] ([[Gudžarat]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[tajski jezik|tajski]] || 56.2 || 57.4 || 20.7{{efn|Prema nepoznatim mjerenjima - 15 miliona govornika [[Isan (jezik)|isana]] (dijalekt [[Laoski jezik|laoskog]]), 6 miliona sjevernog, 5 miliona južnotajlandskog.}} || [[Tajland]] || [[Tai-kadai jezici|taj-kadajski]] |- | _row_count || [[perzijski jezik|perzijski]] || 45.3 || 49.5 || 52.8 || [[Iran]], [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] ([[Buhara]], [[Samarkand]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[južnominski jezik|južnominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 46.9 || 47.1 || 50.1 || Jugoistočna [[Kina]], [[Malezija]], [[Singapur]], [[Tajland]], [[Tajvan]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[Varijante kineskog jezika#Hakka|hakka]] || 31 || 31 || 48.2 || [[Kina]] ([[Guangdong]]), [[Tajvan]], [[Malezija]], [[Singapur]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[jinyu jezik|jinyu]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 47.6 || 47.1 || 46.9 || Središnja [[Kina]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[hausa jezik|hausa]] || 34.5 || 42.2 || 43.9 || Sjeverna [[Nigerija]], [[Niger]], [[Zapadna Afrika]] || [[Afroazijski jezici|afroazijski]] |- | _row_count || [[kanada jezik|kanada]] || 38.1 || 40.2 || 43.6 || [[Indija]] ([[Karnataka]]) || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[poljski jezik|poljski]] || 40.2 || 40.5 || 39.7 || [[Poljska]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[uzbečki jezik|uzbečki]] || 25.6 || 25.4 || 37.8 || [[Uzbekistan]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[paštunski jezik|paštunski]] || 38.6 || 37.4 || 37.4 (svi dijalekti) || [[Afganistan]], [[Pakistan]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[sjang kineski|sjang]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 38 || 38 || 37.3 || [[Kina]] ([[Hunan]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hubei]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[malajalam jezik|malajalam]] || 38 || 38 || 37.1 || [[Indija]] ([[Kerala]], [[Lakadivi]]) || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[oriya]] || 33.4 || 35.3 || 34.5 || [[Indija]] ([[Orissa]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[joruba jezik|joruba]] || 27.5 || 28 || 34 || [[Nigerija]], [[Benin]], [[Togo]], [[Zapadna Afrika]] || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[burmanski jezik|burmanski]] || 33.2 || 33.8 || 32.9 || [[Mjanmar]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[sundski jezik|sundski]] || 37.5 || 36.9 || 32.4 || [[Indonezija]] (otok [[Java (otok)|Java]]) || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] || 30.4 || 33.6 || 27.3 || [[Ukrajina]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[igbo jezik|igbo]] || 24 || 22.4 || 27.0 || [[Nigerija]] (južna i istočna) || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[sindi jezik|sindi]] || 25.5 || 26.2 || 24.6 || [[Pakistan]] ([[Sind]], [[Beludžistan]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[rumunjski jezik|rumunjski]] || 24.5 || 24.4 || 24.3 || [[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]] ([[Odeška oblast]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[tagaloški jezik|tagaloški]] || 27.5 || 28.4 || 23.6 || [[Filipini]], [[Malezija]] || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[cebuano jezik|cebuano]] || 21.1 || 24.5 || 15.9 || [[Filipini]] (južni) || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[ruanda-rundi jezik|ruanda-rundi]] || 9.8 ([[ruandski jezik|ruandski]]) || 12.1 ([[ruandski jezik|ruandski]]) || 12.1 ([[ruandski jezik|ruandski]])<br> 11.2 ([[kirundi jezik|kirundi]]){{efn|Ova dva standarda zbrojeno čine 23.3 mil. govornika. Međusobno su razumljiva u neposrednom susjedstvu, no udaljeniji dijalekti nisu.}} || [[Ruanda]], [[Burundi]] || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[azerski jezik|azerski]] || 22.7 || 22.2 || 23 || [[Azerbajdžan]], [[Iran]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[nizozemski jezik|nizozemski]] || 20.9 || 21.2 || 23.1 || [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[gan kineski|gan]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 21.8 || 22.2 || 22.1 || [[Kina]] ([[Jiangxi]], [[Fujian]], [[Anhui]], [[Hubei]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[amharski jezik|amharski]] || 24.8 || 28.1 || 21.9 || [[Etiopija]] || [[Semitski jezici|semitski]] |- | _row_count || [[magadhi jezik|magadhi]] || 13.9 || 14.6 || 20.7 || [[Indija]] ([[Bihar]], [[Jharkhand]], [[Zapadni Bengal]]), [[Nepal]] ([[Terai]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[malagaški jezik|malagaški]] || 18.4 || 20.6 || — {{efn|name=varijante|Razvrstan po varijantama i dijalektima koji se zbog niskog broja ne pojavljuju na popisu.}} || [[Madagaskar]] || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[kurdski jezik|kurdski]] || 20.6 || 20.3 || 14.6 (samo sjeverni dijalekt) || [[Kurdistan]] regija: [[Irak]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Iran]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[saraiki jezik|saraiki]] || 17.2 || 17.4 || 20 || [[Pakistan]] ([[Sindh]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] || 18.8 || 18.6 || — {{efn|name=varijante}} || [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[kmerski jezik|kmerski]] || 15.8 || 16.5 || 16.6 || [[Kambodža]] || [[Austroazijski jezici|austroazijski]] |- | _row_count || [[chhattisgarhi jezik|chhattisgarhi]] || 12.3 || 13 || 16.3 || [[Indija]] ([[Chhattisgarh]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[somalski jezik|somalski]] || 14.7 || 15 || 16.2 || [[Somalija]], [[Etiopija]], [[Kenija]], [[Džibuti]] || [[Afroazijski jezici|afroazijski]] |- | _row_count || [[nepalski kezik|nepalski]] || 16.8 || 16.8 || 15.8 || [[Nepal]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[sinhaleški jezik|sinhaleški]] || 16.5 || 17.5 || 15.3 || [[Šri Lanka]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[asamski jezik|asamski]] || 15.4 || 16.2 || 15.3 || [[Indija]] ([[Asam]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[grčki jezik|grčki]] || 11.9 || 12.4 || 13.1 || [[Grčka]], [[Kipar]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[čitagonski jezik|čitagonski]] || 15.9 || 14.4 || 13 || [[Bangladeš]] ([[Chittagong]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[kazaški jezik|kazaški]] || 11 || 11.1 || 12.9 || [[Kazahstan]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[dekan jezik|dekan]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 11.4 || 12 || 12.8 || [[Indija]] ([[Dekanska visoravan]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[mađarski jezik|mađarski]] || 12.7 || 12.6 || 12.6 || [[Mađarska]] || [[Uralski jezici|uralski]] |- | _row_count || [[zulu jezik|zulu]] || 10.4 || 11.5 || 12.1 || [[Južna Afrika]] (narod [[Zulu]]) || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[sjevernominski jezik|sjevernominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 10.9 || 10.9 || 11 || [[Kina]] ([[Fujian]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[haićanski kreolski jezik|haićanski kreolski]] || 9.6 || 10.4 || — || [[Haiti]] || [[Kreolski jezici|kreolski]] |- | _row_count || [[češki jezik|češki]] || 10 || 10 || 10.7 || [[Češka]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[ujgurski jezik|ujgurski]] || 8.2 || 8.3 || 10.4 || Zapadna [[Kina]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[istočnominski jezik|istočnominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 9.5 || 9.7 || 10.3 || [[Kina]] ([[Fujian]], [[Matsu otoci]], [[Zhejiang]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |}}} == Napomene == {{notelist}} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://www.ethnologue.com/guides/ethnologue200 The Ethnologue - top 200 jezika s najviše govornika] (čitav sajt traži pretplatu ili transakciju za pregled informacija) [[Kategorija:Jezici]] c7wx26gwv9vhpz5vvut7fofbrdanmzv Erice 0 68981 42647864 42342104 2026-06-29T07:32:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647864 wikitext text/x-wiki :''Za španskog filmskog režisera '''v. ''' [[Victor Erice]].'' {{Infobox Italian comune | name = Erice | official_name = Comune di Erice | native_name = | image_skyline = | imagesize = | image_alt = | image_caption = | image_shield = | shield_alt = | image_map = | map_alt = | map_caption = | pushpin_label_position = | pushpin_map_alt = | latd = 38 |latm = 2 |lats = 13 |latNS = N | longd = 12 |longm = 35 |longs = 11 |longEW = E | coordinates_type = | coordinates_display = title | coordinates_footnotes = | region = {{flagicon|Sicilija}} [[Sicilija]] | province = [[Trapani (provincija)|Trapani]] (TP) | frazioni = Napola, Ballata, Casa Santa, Pizzolungo | mayor_party = | mayor = Ignazio Sanges (od 26. novembra 2001) | area_footnotes = | area_total_km2 = 47 | population_footnotes = | population_total = 28880 | population_as_of = November 30, 2005 | pop_density_footnotes = | population_demonym = Ericini | elevation_footnotes = | elevation_m = 751 | twin1 = | twin1_country = | saint = SS. Mary of Custonaci | day = | postal_code = 0923 | area_code = 91016 | website = {{official|http://www.comune.erice.tp.it/}} | footnotes = }} '''Erice''' (fonetski: ''Eriče'', {{lang-scn|'''Èrici'''}}) je historijski [[gradić]] i [[općina]] (''[[comune]]'') u provinciji [[Trapani]] na [[italija]]nskom otoku i regiji [[Sicilija]]. [[Datoteka:Erice-streets-bjs-3.jpg|thumb|left|Narrow alleyway.]] == Geografija == Erice je smješten na istoimenom brdu, čiji je vrh 750 m iznad morske razine, pa se odatle pruža pogled na obližnji grad [[Trapani]], jugozapadnu obalu sve do [[Marsala|Marsale]] i [[rt]]ove [[Punta del Saraceno]] i [[Capo san Vito]] na sjeveroistoku, i [[arhipelag]] [[Egadski otoci|Egadi]] na sjeverozapadu. == Historija == Grad ima dugu historiju, a u antičko doba je bio poznat kao [[Eriks (Sicilija)|Eriks]]. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Erice-Chiesa-Madre-bjs-1.jpg|<center>Main Church</center> Datoteka:Erice-Castle-bjs-4.jpg|<center>Norman castle</center> Datoteka:Erice-views-bjs-1.jpg|<center>View to Monte Cofano</center> Datoteka:Erice-views-bjs-2.jpg|<center>View to Trapani</center> </gallery> == Vanjske veze == * [http://www.dariointernet.com/tr_ericeindex.html Photo Gallery Erice]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226231113/http://www.dariointernet.com/tr_ericeindex.html |date=2012-02-26 }} {{Commonscat|Erice}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Italiji]] 8zcm6t939mhot7h03bdamj5noy95en1 Etničko čišćenje kosovskih Albanaca 0 71036 42647873 42637521 2026-06-29T08:38:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647873 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kosovo damaged settlements.gif|thumb|Oštećena albanska naselja na Kosovu i Metohiji 1998-1999.]] '''Etničko čišćenje kosovskih Albanaca''' uključuje kampanju prisilnog raseljavanja, deportacija, ubistava, zastrašivanja i uništavanja imovine kosovskih Albanaca koju su tokom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]], naročito od marta do juna 1999. godine, sprovodile snage [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i [[Srbija|Srbije]]. Prema američkoj nevladinoj organizaciji [[Human Rights Watch]], [[policija Srbije]] i [[Vojska Jugoslavije]] su tokom [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije|NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije]] 1999. godine sprovodile koordinisane operacije nasilja nad [[Albanci|albanskim]] stanovništvom s ciljem da ga proteraju sa Kosova i tako održe kontrolu [[Beograd]]a nad pokrajinom.<ref name="Po naređenju" /><ref name="Presuda" /> Snage SRJ i Srbije sprovodile su [[ubistvo|ubistva]], [[deportacija|deportacije]] i progone kosovskih Albanaca uz značajnu upotrebu državnih sredstava.<ref name="Presuda" /> Snage SRJ i Srbije ubile su na hiljade civila koji nisu bili borci, uključujući [[žena|žene]] i [[dete|decu]], šireći strah i paniku među kosovskim Albancima da bi ih naterali na odlazak.<ref name="Po naređenju" /> Zabeleženi su i slučajevi silovanja kosovskih devojaka i žena.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c22538,4565c25f449,3ae6a87a0,0.html Kosovo: Rape as a Weapon of "Ethnic Cleansing"]</ref> Dejstva srpskih snaga prouzrokovala su odlazak najmanje 700.000 albanskih [[izbjeglice|izbeglica]] s Kosova u kratkom vremenskom periodu.<ref name="Presuda" /> Prema statistici [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]]-a, ukupan broj izbeglica s Kosova je [[9. 6.|9. juna]] iznosio 862.979 osoba.<ref name="Policy Analysis Unit 2000">“The Kosovo refugee crisis: an independent evaluation of UNHCR’s emergency preparedness and response”, UNHCR Evaluation and Policy Analysis Unit, februar 2000.</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=kOFt544iD2YC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=UNHCR+862.979+kosovo&source=bl&ots=FBhG47GOaC&sig=WQ9tpk2UqdHWDN4pI0wdbUsUF_U&hl=en&ei=nvyNS93WC9OqsQaIgsXZDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CBYQ6AEwAg#v=onepage&q=UNHCR%20862.979%20kosovo&f=false Die Folgen der NATO-intervention im Kosovo]</ref> Prognanim građanima su pogranične vlasti prilikom napuštanja zemlje oduzimale lična dokumenta i druge dokaze o državljanstvu, vršeći sistematsko [[brisanje identiteta]].<ref>[http://books.google.com/books?id=2erKW-9vICAC&pg=PA474&dq=%22Identity+cleansing%22&client=firefox-a&cd=14#v=onepage&q=%22Identity%20cleansing%22&f=false Webster's Quotations, Facts and Phrases, by Inc Icon Group International]</ref><ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/kosovo/reports/document.html Ethnic Cleansing in Kosovo: An Accounting]</ref> Višemesečna ubijanja i deportacije civila doveli su do podizanja optužnice protiv [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i njegovih pomagača u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], kao i do suđenja srpskim političkim i vojnim liderima za [[Ratni zločini u Kosovskom ratu|ratne zločine na Kosovu]].<ref>[http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/cuska/cuska_frameset.html Istraga]</ref> Deo autora i zapadnih zvaničnika povezivao je kampanju s navodnim planom poznatim kao [[Operacija Potkovica]],<ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/263/263_16.html Miroslav Filipović, »Dugi marš« ka istini o zločinima]</ref><ref>[http://www.b92.net/casopis_rec/arhiva/es.html Timoti Garton Es, Kosovo i Evropa]</ref><ref name="Gallagher"/><ref>[http://books.google.com/books?id=8BTguVxmFeUC&pg=PA157&dq=%22Operation+Horseshoe%22&lr=&client=firefox-a&cd=67#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false War since 1945, by Jeremy Black]</ref> dok drugi izvori smatraju da takav plan nije postojao i da je izmišljen da bi se opravdalo bombardovanje SR Jugoslavije.<ref>[http://books.google.rs/books?id=jSc6lOY1M2YC&pg=PA225&dq=alleged+Operation+Horseshoe&hl=sr&sa=X&ei=dbBpT62oD8Sq0QW7xbX0CA&ved=0CFQQ6AEwBg#v=onepage&q=alleged%20Operation%20Horseshoe&f=false Thinking About Yugoslavia: Scholarly Debates About the Yugoslav Breakup and the Wars in Bosnia and Kosovo, Sabrina P. Ramet, 2005]</ref><ref>[http://books.google.rs/books?id=9L6ZayN27PAC&pg=PA217&dq=alleged+Operation+Horseshoe&hl=sr&sa=X&ei=dbBpT62oD8Sq0QW7xbX0CA&ved=0CDsQ6AEwAg#v=onepage&q=alleged%20Operation%20Horseshoe&f=false Yugoslavia unraveled: sovereignty, self-determination, intervention Аутор: Raju G. C. Thomas, 2003]</ref><ref>{{Cite web |title=Kosovo one year later: from Serb repression to NATO- sponsored ethnic cleansing |url=http://www.spectrezine.org/war/kosovo.html |access-date=2012-05-09 |archive-date=2017-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171027232217/http://www.spectrezine.org/war/kosovo.html }}</ref><ref>[http://www.wsws.org/articles/1999/jul1999/hs-j29.shtml "Operation Horseshoe" —propaganda and reality, By Peter Schwarz]</ref><ref>[http://books.google.rs/books?id=_02aVgTaFDYC&pg=PA319&lpg=PA319&dq=alleged+operation+horseshoe&source=bl&ots=sPAZbxwfg5&sig=FReXcOJmRp4UdGed0NskRjXMmSk&hl=sr&sa=X&ei=LVhoT-eRAsG_0QXlgOWLCQ&ved=0CDEQ6AEwAg#v=onepage&q=alleged%20operation%20horseshoe&f=false Dictionary of Genocide: M-Z, Samuel Totten, Paul Robert Bartrop, Steven L. Jacobs, 2008]</ref> == Naziv operacije == Naziv "Operacija [[Potkovica]]" sugeriše da su srpske snage opkoljavale Albance sa tri strane, ostavljajući otvoren prolaz na jugozapadnom kraju kako bi izgnali stanovništvo u [[Albanija|Albaniju]] i [[Makedonija|Makedoniju]].<ref>[http://www.guardian.co.uk/Kosovo/Story/0,,207919,00.html Milosevic and Operation Horseshoe], ''[[The Guardian]]'', July 18, 1999</ref> Naziv "Operacija Potkovica" je prvi put pomenut [[4. 4.|4. aprila]] [[1999]]. godine kada je jedan američki novinar na [[CNN]]-u izjavio da je [[CIA]] doznala da Milošević kreće u veliku ofanzivu etničkog čišćenja cele provincije, i da je srpskoj vojsci dat tajni zadatak čiji je naziv Operacija Potkovica.<ref>Greenfield, Jeff, Christiane Amanpoor, Jamie McIntyre and David Lewis (1999) Newsstand, CNN 4 April.</ref> Par dana kasnije, [[8. 4.|8. aprila]], nemački ministar odbrane [[Rudolf Šarping]] je na konferenciji za štampu koristio termin „plan Potkovica“ (nemački: ''Hufeisenplan'') govoreći o srpskim operacijama etničkog čišćenja na Kosovu.<ref>http://www.wsws.org/de/2001/feb2001/koso-f23_prn.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216145605/http://wsws.org/de/2001/feb2001/koso-f23_prn.html |date=2009-02-16 }} "Es begann mit einer Lüge" transkript dokumentarca (nemački)</ref><ref>http://www.youtube.com/watch?v=KpYv9EaSGTc&translated=1 Deo dokumentarca na jutjubu (nemački sa engleskim prevodom)</ref> Radomir Tanić, svedok tužilaštva na suđenju Slobodanu Miloševiću, je izjavio da je "Potkovica kolokvijalan naziv za potpuno drugi plan" koji bi Jugoslovenska vojska primenila ako bi u slučaju agresije na Jugoslaviju albanska populacija podržala neprijateljsku stranu, a koji se sastojao u "neutralisanju albanskih odbrambenih pozicija".<ref>[http://www.un.org/icty/transe54/020515ED.htm]</ref> Iako se naziv "Operacija Potkovica" u literaturi učestalo koristi za operacije etničkog čišćenja na Kosovu, još uvek nije utvrđeno da li su ga srpske snage ikada službeno koristile kao [[kodno ime]] za preduzete operacije. == Istorijska pozadina == {{main|Savremena istorija Kosova|Antibirokratska revolucija}} Ustavnim promenama u Srbiji 1989. znatno je sužena autonomija Kosova, što su kosovski Albanci smatrali nelegitimnim. Kao odgovor na ukidanje autonomije, [[kosovski parlament]] je [[2. 7.|2. jula]] [[1990]]. doneo Ustavnu deklaraciju, kojom se Kosovo proglašava republikom. Od tada nadalje, na Kosovu su delovale paralelno institucije Republike Srbije pod nazivom [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija (1990–1999)|Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija]] i institucije kosovskih Albanaca pod nazivom [[Republika Kosovo (1991 - 2000)|Republika Kosova]]. Tokom prve polovine 1990-ih kosovski Albanci su upražnjavali nenasilni građanski otpor srpskim vlastima na Kosovu, bojkotujući institucije Republike Srbije.<ref>Clark, Howard. ''Civil Resistance in Kosovo''. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}</ref> Zapad nije podržao nenasilan pokret kosovskih Albanaca, nastojeći da tokom ratova u Bosni i Hrvatskoj drži Kosovo podalje od novinskih naslova.<ref name="Po naređenju"/> Nakon završetka ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1995. godine, sve veći broj Albanaca počinje da dovodi nenasilnu strategiju [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugove]] u pitanje, zagovarajući oružani otpor.<ref>[http://www.towardfreedom.com/home/content/view/750/62/ Ibrahim Rugova: Non-violent Actions in Violent Kosovo]</ref> Godine 1996. [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) preuzela je odgovornost za oružane napade na predstavnike srpskih vlasti na Kosovu i osobe koje je smatrala saradnicima vlasti,<ref>"Unknown Albanian 'liberation army' claims attacks", Agence France Presse, February 17, 1996</ref> što je nastavljeno i naredne 1997. godine.<ref name="Kosovo Chronology">{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31}}</ref> Vlasti su na to odgovorile bespoštednom silom, čime je otpočeo nezaustavljiv ciklus nasilja.<ref name="Po naređenju"/> U okršajima srpskih snaga bezbednosti sa OVK je bilo pogođeno i civilno albansko stanovništvo. U oblastima gde su se dešavali napadi OVK-a srpska policija i specijalne snage bezbednosti su se neselektivno svetile kosovskim Albancima, proizvoljnim i bezobzirnim akcijama.<ref name="Po naređenju"/> [[1997]]. godine su uvedene [[međunarodne sankcije]] [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], zbog progona Albanaca sa Kosova<ref name="glas19081999">[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/08/20/srpski/P99081917.shtm EU o sankcijama Jugoslaviji početkom septembra: Ništa od ublažavanja]</ref>. == Operacije srpskih snaga == === Operacije uoči NATO bombardovanja === {{main|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}} Početkom [[1998]]. godine, srpske snage su u sklopu borbe protiv terorizma započele artiljerijska dejstva protiv albanskih sela pod kontrolom OVK.<ref name="Kosovo Chronology"/> Tokom srpske ofanzive duž granice sa Albanijom u maju i junu 1998, mnoga sela od Peći na severu do Đakovice na jugu bila su bespoštedno granatirana, bez obaziranja na živote civila.<ref name="Po naređenju"/> Većina sela u ovoj oblasti su pljačkana i sistematski razarana, i ubijana je stoka, da bi se osiguralo da se tu niko ne vrati.<ref name="Po naređenju"/> Sa Kosova je tada izbeglo oko 45.000 ljudi.<ref>HRW, Humanitarian Law Violations in Kosovo, oktobar 1998.</ref> Borbe između specijalnih jedinica MUP Srbije i OVK, koja je držala kontrolu nad oko trećinom Kosova, sredinom 1998. prerastaju u [[Kosovski rat]]. Od avgusta 1998. srpske snage započinju široku ofanzivu protiv OVK u kojoj je učestvovalo više desetina hiljada vojnika i policajaca. Tokom oružanih sukoba [[Vojska Jugoslavije]] i [[Policija Srbije|MUP Srbije]] su koristili "prekomernu i nasumičnu silu", što je rezultiralo oštećenjima imovine, raseljavanjem stanovništva i smrću civila.<ref name="Presuda">{{Cite web |title=Presuda Haškog suda |url=http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ |access-date=2011-10-23 |archive-date=2021-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306013907/http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ }}</ref> [[Datoteka:Kosovo refugees 1999.gif|thumb|Kosovske izbeglice, april 1999.]] Ono što je započelo kao operacija protiv OVK pretvorilo se u program sistematskog etničkog čišćenja srpske pokrajine od njenih albanskih stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_2.html |title=Erasing History: Ethnic Cleansing in Kosovo |access-date=2012-08-05 |archive-date=2009-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806055950/http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_2.html |url-status=dead }}</ref> Smatra se da je već u leto 1998. beogradsko rukovodstvo započelo operaciju etničkog čišćenja.<ref>[http://books.google.com/books?id=ZJ7tAAAAMAAJ&q=%22Operation+Horseshoe%22&dq=%22Operation+Horseshoe%22&lr=&client=firefox-a&cd=84 Things fall apart: containing the spillover from an Iraqi civil war, by Daniel Byman, Kenneth Michael Pollack]</ref> Snage SRJ i Srbije napadale su civile, sistematski uništavale gradove i prisiljavale na hiljade ljudi da napuste svoje domove.<ref name="Po naređenju"/> Policija je kontinuirano pljačkala kuće, razarala i spaljivala već napuštena sela i ubijala po kratkom postupku.<ref name="Po naređenju"/> Komandant policijskih snaga na Kosovu [[Sreten Lukić]] je prilikom susreta sa delegacijom stranih zvaničnika na Kosovu [[7. 6.|7. juna]] poricao da je policija naterala na hiljade kosovskih Albanaca u beg. On je tvrdio da su “teroristi evakuisali svoje najbliže” i da su namerno digli svoje kuće u vazduh.<ref>“Novosti: Strane diplomate u poseti Kosovu i Metohiji”, veb sajt MUP-a (dobavljeno 20. marta 2001).</ref> [[Evropska unija|Evropska Unija]] je [[9. 6.|9. juna]] 1998. zatražila od Miloševića da prekine prekomernu upotrebu sile na Kosovu i da se založi za mirno rešenje.<ref>Deklaracija Evropske unije o Kosovu, Brisel, 9. juna 1998.</ref> Zapadne sile su [[11. 6.|11. juna]] naložile vojnom vrhu [[NATO]]-a da razradi opcije kojima bi se mogla “zaustaviti ili prekinuti sistematska kampanja nasilne represije i proterivanja s Kosova”.<ref>Saopšenje o Kosovu sa sastanka ministara odbrane Severnoatlantskog saveta, Brisel, 11. jun 1998.</ref> Usled srpskih operacija tokom 1998. i početkom 1999. godine, stotine hiljada kosovskih Albanaca je bilo isterano iz svojih kuća, zbog čega neki autori smatraju da je Operacija Potkovica tada već bila u zamahu.<ref>[http://books.google.com/books?id=AZ1x7gvwx_8C&pg=PA413&dq=%22Operation+Horseshoe%22&client=firefox-a&cd=50#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false John R. Lampe, Yugoslavia as history: twice there was a country]</ref><ref name="Blitz">[http://books.google.com/books?id=Mvjm82mAKfkC&pg=PA158&dq=Operation+Horseshoe&client=firefox-a&cd=9#v=onepage&q=Operation%20Horseshoe&f=false Brad K. Blitz, War and change in the Balkans: nationalism, conflict and cooperation]</ref> Prema [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]]-u, između maja i septembra 1998. raseljeno je najmanje 250.000 ljudi.<ref name="Po naređenju"/> [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] 1199, od [[23. 9.|23. septembra]] 1998. je osuđeno nasilje na Kosovu. Samo tri dana potom, [[Masakr u Gornjem Obrinju|pokolj meštana u Gornjem Obrinju]] počinjen 26. septembra, našao se u žiži medijske pažnje na Zapadu.<ref name="Po naređenju"/> Beogradski [[Fond za humanitarno pravo]] je u svom godišnjem izveštaju teško optužio državu, pre svega MUP, za kršenje ljudskih prava, navodeći da nijedno suđenje za ratne zločine nije održano.<ref>[http://nin.co.rs/arhiva/2506/9.html Fond za humanitarno pravo teško optužio državu, pre svega MUP, za kršenje ljudskih prava]</ref> Početkom [[1999]]. godine je bilo primetno nagomilavanje vojnih trupa na Kosovu i naoružavanje srpskih civila.<ref name="Po naređenju"/> [[15. 1.|15. januara]] [[1999]]. godine [[Policija Srbije]] je počinila [[masakr u Račku]] koji je šokirao svetsku javnost.<ref>[http://books.google.com/books?id=cyTPDlr1EtEC&pg=PA97&dq=%22Operation+Horseshoe%22&lr=&client=firefox-a&cd=52#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false Max Planck Yearbook of United Nations Law 2000, by Jochen Abr Frowein, Rüdiger Wolfrum]</ref> [[16. 2.|16. februara]], na sastanku u vrhu MUP-a Srbije je konstatovano da se sa Prištinskim korpusom privodi kraju "plan za široku antiterorističku operaciju" u periodu između mogućih vazdušnih udara i ulaska kopnenih snaga.<ref name="Transkripti 2 jun 2005">[http://www.hlc-rdc.org/uploads/editor/file/Transkripti/Milosevic/transkripti%20po%20danima/HT%20VII%20Milosevic%2019/19_06%20Cetvrtak,%202.%20jun%202005.%20-%20Svedok%20Obrad%20Stevanovic.pdf SUĐENJE SLOBODANU MILOŠEVIĆU / TRANSKRIPTI 2. jun 2005.]{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Vojska Jugoslavije]] je [[25. 2.|25. februara]] započela “zimske vežbe” u okolini [[Opština Vučitrn|Vučitrna]], koje su uključivale granatiranje sela i prisilno iseljavanje osoba koje nisu učestvovale u sukobima.<ref name="Po naređenju"/> Do februara 1999. godine više od 200.000 kosovskih Albanaca je interno raseljeno, skoro 70.000 je izbeglo u susedne zemlje, a gotovo 100.000 ih je zatražilo azil u Zapadnoj Evropi.<ref>UNHCR Press Briefing Note: Kosovo, Tuesday, February 2, 1999.</ref> Hiljade albanskih sela na Kosovu je delimično ili potpuno uništeno granatiranjem ili je spaljeno.<ref>UNHCR Pristina,"IDP/Shelter Survey Kosovo: Joint Assessment in 20 Municipalities," November 12, 1998.</ref> Eskalacija nasilja nad civilima i neuspeh [[Pregovori u Rambujeu|pregovora u Rambujeu]] bili su među razlozima koje su države članice NATO-a navodile za početak [[NATO bombardovanje SRJ|vazdušnih udara]] u martu 1999,<ref>[http://www.parliament.the-stationery-office.co.uk/pa/cm199900/cmselect/cmfaff/28/2811.htm Operation Horseshoe] (UK Committee on Foreign Affairs Report)</ref> koje su zapadni mediji nazivali "humanitarnom intervencijom". === Operacije tokom NATO bombardovanja === {{main|NATO bombardovanje SRJ}} {{izdvojeni citat|Ako dođe do bombardovanja NATO-a, ako dođe do američke agresije, mi Srbi ćemo prilično stradati, ali Albanaca na Kosovu neće biti.<ref>{{Cite web |title=Šešelj: Karijera pretnji i uvreda |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.ASP |access-date=2010-02-10 |archive-date=2017-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171027232504/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.ASP }}</ref>|[[Vojislav Šešelj]], potpredsednik Vlade Srbije}} [[Datoteka:Izbeglice albanci kosovo.jpg|thumb|Fotografija izbeglica kosovskih Albanaca, uvrštena u dokaze na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Fotografiju ustupio [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]].]] Predsjednik [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Milo Đukanović]] se [[16. 3.|16. marta]] ogradio od akcija srpskog rukovodstva i osudio koncentrisanje Vojske Jugoslavije na Kosovu, izjavljujući da je svaka odluka Vrhovnog saveta odbrane donesena bez njegovog učešća nezakonita.<ref>Milo Đukanović: Milošević nije vrhovni komandant”, Radio B92, 16. mart 1999.</ref> [[20. 3.|20. marta]], uoči NATO bombardovanja, s Kosova su se povukli posmatrači Kosovske verifikacione misije (KVM), čime je uklonjen svaki razlog da se ustukne od određenih akcija.<ref name="Po naređenju"/> Stoga neki autori 20. mart smatraju pravim početkom Operacije Potkovica.<ref>[http://books.google.com/books?id=2MkNHrHMMukC&pg=PA326&dq=Operation+Horseshoe&client=firefox-a&cd=6#v=onepage&q=Operation%20Horseshoe&f=false William J. Durch, Twenty-first-century peace operations]</ref> Istog dana su počeli napadi na kosovske Albance u nekim mestima, a vojska, specijalna policija i paravojne formacije sjatili su se u pokrajinu.<ref name="Po naređenju">[http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Human Right Watch, Po naređenju: ratni zločini na Kosovu]</ref> Nakon početka NATO udara [[24. 3.|24. marta]], operacija etničkog čišćenja kosovskih Albanaca je intenzivirana.<ref name="Gallagher">[http://books.google.com/books?id=-7S_qLMjvmYC&pg=PT80&dq=%22Operation+Horseshoe%22&client=firefox-a&cd=8#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false Tom Gallagher, The Balkans in the new millennium: in the shadow of war and peace‎]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=LFRq31tqR4sC&pg=PA6&dq=%22Operation+Horseshoe%22&client=firefox-a&cd=23#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false John Norris, Collision course: NATO, Russia, and Kosovo‎]</ref> {{izdvojeni citat|Od početka NATO vazdušnih napada na Saveznu Republiku Jugoslaviju 24. marta, jugoslovenske snage bezbednosti su pojačale napore da nasilno proteraju Albance ''en masse'' iz njihovih domova.<ref>[http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/049/1999/en/93f7e08a-e1c7-11dd-b76f-b90091ac4e09/eur700491999en.html Amnesty International memorandum to UN Security Council]</ref>|Memorandum [[Amnesty International]]-a [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savetu bezbednosti UN]]}} Tokom [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] od [[24. 3.|24. marta]] do [[10. 6.|10. juna]], srpske snage su sprovodile nasilje i prisilno raseljavanje albanskog stanovništva Kosova, tokom koga su počinjena teška krivična dela [[zločin protiv čovečnosti|zločina protiv čovečnosti]], [[deportacija|deportacije]], [[prisilno premeštanje|prisilnog premeštanja]], [[ubistvo|ubistva]], kršenja zakona i običaja rata, [[silovanje|silovanja]], razaranja verskih objekata i [[progoni|progona]] na etničkoj osnovi.<ref name="Presuda"/><ref name="HRW under orders">{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}</ref> [[VJ]] i [[Policija Srbije|MUP Srbije]] su širom Kosova sistematski napadali naselja sa albanskim stanovništvom, maltretirali, pljačkali i ubijali civile, naređujući im da idu u [[Albanija|Albaniju]] ili [[Crna Gora|Crnu Goru]], i paleći njihove kuće i uništavajući njihovu imovinu.<ref name="bbc"/> {{izdvojeni citat|Veća naselja su ispražnjena tako što su autobusi, vozovi i dugački konvoji traktora prisilno usmeravani ka granici. Izbeglice su proterivane ili je država organizovala njihov transport do granica prema utvrđenom programu za proterivanje i deportaciju na način koji je odavao da je postojao visok stepen koordinacije i planskog delovanja.<ref name="Po naređenju"/>|Izveštaj Human Right Watch-a}} ==== Priština ==== Proterivanje iz [[Priština|Prištine]] je vršeno na organizovani način, tako što su kosovski Albanci [[vlak|vozovima]] deportovani do granice sa [[Makedonija|Makedonijom]].<ref name="Presuda"/> Proterivanje je naročito uzelo maha između 24. i 31. marta, a produžilo se do 4. aprila.<ref name="OEBS"/> Sa prvim NATO bombama, [[24. 3.|24. marta]] 1999, srpske snage su započele masovne progone i deportacije albanskog življa, praćene brojnim ubistvima, pljačkanjem i iznuđivanjem novca.<ref name="OEBS"/> Proterivanja su vršena sistematski. Korišćeni su megafon i druga sredstva zastrašivanja kako bi stanovnici bili naterani da odu.<ref name="OEBS"/> Srpske vlasti su proterivale stanovnike [[Priština|Prištine]] tako što bi im naredile da u određenom roku napuste svoje kuće, ili u racijama od vrata do vrata kojima su sistematski pražnjena čitava naselja. Ponekad su posle proterivanja kuće bile zapaljene. {{izdvojeni citat|Najbezazlenija stvar koja se dešavala u ratu jeste kada bi vojska došla i rekla Albancima: “Imate dva sata da nestanete.” Ti Albanci su se smatrali srećnicima.<ref name="Intervjui">[http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/more1.htm Odlomci iz intervjua pripadnika milicije] (American Radio Works))</ref>|Izjava bivšeg pripadnika [[Crvene beretke|JSO]]}} [[1. 4.|1. aprila]] 1999. godine srpska policija je obilazila stanove kosovskih Albanaca u Prištini i terala stanare da ih napuste u roku od nekoliko minuta.<ref name="Optužnica"/> U toku ovih nasilnih progona jedan broj ljudi je ubijen. Mnogi od prognanih su otišli direktno na železničku stanicu, dok su drugi potražili sklonište u obližnjim naseljima. Pripadnici policije i paravojnih jedinica su na raskrsnicama usmeravali stanovnike Prištine ka železničkoj stanici.<ref name="OEBS"/> Policija i paramilitarci su blokirali prilazne puteve i ljude koji su pokušavali da odu drugim pravcem primorali da se vrate.<ref name="Po naređenju"/> Na putu do stanice, otimali su im novac i nakit, i prebijali ili ubijali pojedince.<ref name="OEBS"/> Prištinska železnička stanica je služila kao sabirni centar odakle su preusmeravane izbeglice iz severnih delova Kosova prema granici sa Makedonijom.<ref name="Po naređenju"/><ref name="OEBS"/> Hiljade stanovnika Prištine i okolnih mesta je bilo sakupljeno na železničkoj stanici, a u okolini je bila postavljena naoružana policija.<ref name="Po naređenju"/> Stanovnici Prištine su ukrcavani u prenatrpane vozove i deportovani iz zemlje.<ref name="OEBS"/> Dodatni vozovi sa velikim brojem vagona su bili specijalno organizovani da posluže u masovnom proterivanju.<ref name="OEBS"/> U vozove je ukrcavano onoliko ljudi koliko je fizički moglo da se nagura. Tokom putovanja vozom, policajci su prognanicima oduzimali lična dokumenta i iznuđivali novac.<ref name="OEBS"/> Vozovima su kosovski Albanci iz Prištine deportovani u Makedoniju, ili do naselja [[Đeneral Janković]] u blizini makedonske granice, odakle im je zapoveđeno da peške nastave.<ref name="Optužnica"/> Ljude su takođe uterivali u autobuse i kamione koji su bili spremni na prištinskoj železničkoj stanici. Istovremeno, snage VJ i MUP Srbije su napadale albanska sela u okolini Prištine, pretukle i ubile mnoge meštane, pljačkale im novac, imovinu i spalile im domove. Mnogi seljani su kamionima odvezeni u [[Glogovac]], odakle su vozom prebačeni do sela Đeneral Janković, a zatim primorani da pešače do makedonske granice. Drugima su, nakon što su se probili do [[Uroševac|Uroševca]], srpski policajci naredili da se ukrcaju na voz za Đeneral Janković, odakle su pešice prešli granicu i ušli u Makedoniju.<ref name="Optužnica"/> ==== Mitrovica ==== [[Datoteka:Mitrovica damaged buildings 1999.jpg|thumb|Uništene kuće u okolini [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]].]] U [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] proterivanja su počela oko [[22. 3.|22. marta]].<ref name="OEBS"/> Čim je počela kampanja NATO, ugledni mitrovički Albanci su se našli na udaru policije, a neki od njih su i ubijeni.<ref name="Presuda"/> Nasilna proterivanja su postala masovnija između 24. i 29. marta.<ref name="OEBS"/> Krajem marta, srpske snage su počele sa sistematskom racijom u Mitrovici.<ref name="Optužnica"/> Ulazili su u kuće kosovskih Albanaca, naređujući stanarima da odmah napuste svoje kuće i odu na autobusku stanicu. Radnje i druga imovina kosovskih Albanaca je uništavana, a od njih je otiman novac, vozila i druge dragocenosti.<ref name="Optužnica"/> Policija je takođe palila kuće mitrovačkih Albanaca.<ref name="Presuda"/> U periodu od dve nedelje oružane snage SRJ i Srbije su nastavile da proteruju stanovništvo iz grada. Mnogi od onih koji su bili izbačeni iz svojih kuća otišli su na druga mesta u gradu, najviše u četvrt Tavnik.<ref name="OEBS"/> Progona je bilo i u selima u [[opština Kosovska Mitrovica|opštini Kosovska Mitrovica]]. Snage MUP i VJ su počele da pale kuće u obližnjim selima, prisilivši mnoge kosovske Albance koji su tu živeli ili su pronašli privremeno utočište da formiraju kolone i napuste Kosovo.<ref name="Presuda"/> Mnoge od izbeglica su morale peške da pređu Kosovo na putu prema albanskoj granici, te su putem pljačkani i dalje zlostavljani.<ref name="Presuda"/> Na putu do granice srpski vojnici, policajci i vojne starešine pljačkali su im dragocenosti i oduzimali dokumenta.<ref name="Optužnica"/> Još jedan talas masovnih proterivanja iz Kosovske Mitrovice se desio sredinom [[april]]a, kada su ponovo prognani oni žitelji Mitrovice koji su se nakon početnih progona vratili u grad.<ref name="Presuda"/> U dane 14. i [[15. 4.|15. aprila]] veliki konvoji prognanika, koji su prema procenama brojali na desetine hiljada ljudi, su usmereni da pešice odu u Albaniju.<ref name="OEBS"/> ==== Peć ==== {{izdvojeni citat|Naređenje da se Albanci proteraju stiglo je iz Beograda, od samog vrha.<ref>[http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/cuska/frame_body-part5.html Odlomci iz intervjua pripadnika milicije] (American Radio Works))</ref>|Izjava pripadnika srpske policije}} Krajem marta 1999. u gradu [[Peć (grad)|Peći]] je stvorena izuzetno preteća i nasilna atmosfera time što su policijske i vojne snage palile kuće, pucale iz vatrenog oružja i zlostavljale lokalno albansko stanovništvo.<ref name="Presuda"/> [[24. 3.|24. marta]] su pripadnici paravojnih jedinica i civili počeli da pale kuće i radnje koje su pripadale meštanima albanske narodnosti. Narednog dana su započeli progoni iz naselja Zatra, a zatim i naselja Kapešnica i Dardanija.<ref name="Po naređenju"/> [[26. 3.|26. marta]] tela ubijenih pećkih Albanaca su viđena u različitim delovima grada.<ref name="OEBS"/> U dane 27. i 28. marta, pripadnici srpskih snaga su išli od vrata do vrata prisiljavajući pećke Albance da napuste svoje domove. [[27. 3.|27. marta]] u 17 časova, pripadnici paravojnih jedinica su dali rok od dva minuta stanovnicima albanske narodnosti u Kongresnoj ulici da napuste kuće, i ubili čoveka koji je odbio da to učini.<ref name="OEBS"/> Neki pripadnici paravojnih jedinica su bili opisani kao „[[Beli orlovi]]“ i „[[Srpska dobrovoljačka garda|Arkanovi Tigrovi]]“.<ref name="OEBS"/> Neke kuće su zapaljene a više ljudi je streljano. Nasumična ubistva koja su pratila operaciju služila su da bi proširila strah među Albancima i naterala ih da napuste grad.<ref name="Gallagher"/> Najkrvaviji incident dogodio se u naselju Dardanija gde je, po podacima lokalnog Veća za odbranu ljudskih prava i sloboda, 27. marta ubijen 41 muškarac.<ref name="Po naređenju"/> Ujutru [[28. 3.|28. marta]] u grad su ušli [[tenk]]ovi, a pripadnici VJ, policije, paravojnih jedinica, kao i naoružani srpski civili, su nastavili da masovno proteruju stanovnike Peći albanske narodnosti.<ref name="OEBS"/> Patrole naoružanih srpskih civila su palile radnje kosovskih Albanaca.<ref name="OEBS"/> Kosovskim Albancima je preko megafona saopštavano da imaju na raspolaganju pet minuta da napuste kuće, koje će potom biti spaljene.<ref name="OEBS"/> Hiljade civila je isterano iz svojih kuća i sprovedeno do sabirnih mesta u centru grada.<ref name="OEBS"/> Vojnici i policajci su bili razmešteni duž svake ulice usmeravajući Albance ka centru.<ref name="Optužnica"/> Prognani Albanci su morali da idu u koloni uz pretnju da će na njih pucati, ukoliko iskorače iz kolone.<ref name="OEBS"/> Kada su pećki Albanci okupljeni u centru grada, prisiljeni su da uđu u autobuse i kamione kojima su odvezeni, jedni ka [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a drugi ka [[Albanija|Albaniji]].<ref name="OEBS"/> Pred [[Prizren]]om, prognanici su naterani da izađu iz autobusa i prepešače oko 40 kilometara do albanske granice. Na granici im je naređeno da predaju svoja dokumenta srpskim policajcima.<ref name="Optužnica"/> Značajan broj stanovnika grada je pobegao usled terora ili im je bilo naređeno da napuste svoje domove.<ref name="Presuda"/> Prema podacima beogradskog [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]], oko 20.000 albanskih stanovnika [[Peć (grad)|Peći]] je proterano između 26 i 28 marta.<ref name="Gallagher"/> Do 29. marta većina albanskog stanovništva je bila deportovana ili je primorana da napusti grad.<ref name="Po naređenju"/> Prema procenama Human Rights Watch-a, tokom prve nedelje rata je iz Peći proterano 90% albanskog stanovništva, a više od 80% kuća je teže oštećeno ili potpuno uništeno.<ref name="Po naređenju"/> Kada su se ti kosovski Albanci nakon sukoba vratili u Peć, zatekli su mnoge od svojih kuća spaljene, dok su kuće Srba ostale neoštećene.<ref name="Presuda"/> Mnoge [[džamija|džamije]] u opštini takođe su uništene. Prema podacima opštinske islamske kancelarije, 13 od 31 džamije u opštini je potpuno uništeno, a sve ostale su u nekoj meri bile oštećene.<ref name="Po naređenju"/> Operacija etničkog čišćenja Peći je bila među najorganizovanijima na Kosovu.<ref name="Po naređenju"/> ==== Prizren ==== Neposredno nakon početka NATO vazdušnih udara 24. marta, policija, VJ i naoružani civili su pucali idući ulicama, pljačkali prodavnice i bacali bombe na kuće kosovskih Albanaca, terajući stanovnike da odu.<ref name="OEBS">[http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114133046/http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf |date=2010-11-14 }} (Izveštaj OEBS-a)</ref> [[Datoteka:Kukes Refugee Camp.jpg|thumb|Izbeglice iz Prizrena i okoline su prihvatane u [[Kukes|Kukešu]] (Albanija).]] [[28. 3.|28. marta]] u 15:40, VJ je granatirala grad, a zatim su vojnici i policajci počeli da opkoljavaju kuće, da okupljaju stanare na ulici naređujući im da odu, ili će silom biti izbačeni.<ref name="OEBS"/> Od [[28. 3.|28. marta]] nadalje, u gradu Prizrenu srpski policajci su išli od kuće do kuće naređujući Albancima da odu.<ref name="Po naređenju"/> Pošto su im konfiskovale lične isprave i „bolja vozila“, srpske vlasti su primorale mnoge stanovnike Prizrena da se priključe kolonama izbeglica koje su išle ka albanskoj granici.<ref name="OEBS"/> Na granici su im srpski policajci oduzimali sva dokumenta.<ref name="Optužnica"/> Oko 28. marta srpska policija je uništila zdanje „[[Prizrenska liga|Prizrenske lige]]“, koje za kosovske Albance predstavlja važan istorijski spomenik, nakon čega je teren poravnat.<ref name="OEBS"/> Tokom nekoliko narednih sedmica, srpske snage su sistematski "čistile" ulicu po ulicu od stanovnika albanske narodnosti.<ref name="OEBS"/> Zabeleženo je rasprostranjeno pljačkanje i iznuđivanje novca i dragocenosti od strane srpskih vlasti.<ref name="OEBS"/> Izbeglice iz Prizrena i okoline su uglavnom prihvatane u [[Kukes|Kukešu]] (Albanija).<ref name="OEBS"/> Početkom aprila mnogi preostali muškarci albanske narodnosti su bili sakupljeni i odvedeni na prinudni rad u blizini albanske granice, gde su primoravani na kopanje rovova i druge fizičke poslove.<ref>Međunarodna krizna grupa (ICG), Reality Demands: Documenting Violations of International Humanitarian Law in Kosovo 1999 (Brisel, ICG, 2000).</ref> Prema izjavama svedoka, oni su takođe korišćeni za postavljanje mina i kao [[ljudski štit]].<ref name="OEBS"/> ==== Đakovica ==== [[Đakovica]] je bila jedna od [[nasilje]]m najteže pogođenih gradova na Kosovu.<ref name="Po naređenju"/> U gradu Đakovici, od početka NATO bombardovanja snage policije i VJ stvorile su opštu atmosferu terora.<ref name="Presuda"/> Skoro svakoga dana se dešavalo po neko ubistvo, a bilo je i nekoliko masovnih ubistava.<ref name="Po naređenju"/> [[20. 3.|20. marta]] policija i bande naoružanih Srba su počele da upadaju po kućama viđenijih kosovskih Albanaca.<ref name="OEBS"/> Na meti su se našle istaknute ličnosti, [[ljekar|lekari]], [[advokat]]i i politički [[aktivisti]].<ref name="Po naređenju"/> Ovom strategijom je stvarana atmosfera terora u kojoj niko nije bezbedan, eliminisane su važne ličnosti i zastrašivan je ostatak stanovništva.<ref name="Po naređenju"/> [[24. 3.|24. marta]] je intenzivirano nasilje u centru grada, kuće su paljene, prodavnice pljačkane, a đakovički Albanci ubijani. [[25. 3.|25. marta]], ubistva i teror su prošireni na ceo grad.<ref name="OEBS"/> Policajci su ubili nekoliko ljudi i ostavili njihova tela na ulici, ne dozvoljavajući rodbini da ih sahrani.<ref name="OEBS"/> Srpske snage su bacačima plamena spalile mnoge albanske kuće.<ref name="OEBS"/> {{izdvojeni citat|Sve su to oni dobro organizovali. Išli su iz jednog dela grada u drugi. Neki vojnici su bili zaduženi da uništavaju stvari, dok su drugi pratili ljude do granice.<ref name="Po naređenju"/>|Izjava kosovskog prognanika u Krumi, 2. april 1999.}} [[1. 4.|1. aprila]] je nekoliko stotina đakovačkih Albanaca [[kamion]]ima deportovano na albansku granicu.<ref name="OEBS"/> 1. i 2. aprila su počinjeni neki od najtežih zločina. Organizovana policijska akcija u naselju Ćerim, rezultirala je masovnim ubistvom preko 50 osoba.<ref name="Po naređenju"/> 1. aprila uveče srpska policija je pobila, a zatim spalila, žene i decu, sklonjene u jednom podrumu u Ulici Miloša Gilića. Od 20 utvrđenih žrtava, 12 je bilo dece mlađe od šesnaest godina.<ref name="Po naređenju"/><ref name="Presuda"/> [[2. 4.|2. aprila]] 1999. godine, srpske vlasti su započele masovno proterivanje stanovnika Đakovica. Naoružane jedinice su išle od vrata do vrata isterujući Albance iz njihovih kuća.<ref name="Optužnica"/> Ljudima je prećeno smrću ukoliko ne krenu, a neki su i ubijeni.<ref name="Optužnica"/> Veruje se da je između 24. marta i 2. aprila 1999. godine ubijeno oko 200 žitelja Đakovice, u nizu operacija “čišćenja” koje su sprovodili pripadnici VJ, srpske policije i paravojnih formacija od kuće do kuće.<ref name="Po naređenju"/> Dana 2. aprila, policija je okupila više hiljada đakovačkih Albanaca u centru grada, oduzela im lične isprave i poslala ih pešice prema Albaniji.<ref name="OEBS"/> {{izdvojeni citat|Bio sam dobar s gradonačelnikom i pitao sam ga: ‘Šta to radite? Kako ćete da živite ovde posle ovoga?’ Odgovorio je da ima naređenja odozgo.<ref name="Po naređenju"/>|Faton Pološka, šef Odseka za javne radove Đakovice}} Između 2. i [[4. 4.|4. aprila]], hiljade prognanika iz Đakovice i susednih [[sela]] je pešice, kolima ili traktorima, pristupilo velikom konvoju koji se kretao ka granici s Albanijom.<ref name="Optužnica"/> Srpske snage su tokom puta usmeravale izbeglice u određenom pravcu, a na policijskim punktovima su većini kosovskih Albanaca oduzeta lična dokumenta i skinute automobilske tablice.<ref name="Presuda"/> Sistematsko proterivanje praćeno nasiljem, oduzimanjem dokumenata i registarskih tablica, kao i spaljivanje kuća, nastavilo se tokom aprila.<ref name="OEBS"/> U nekim slučajevima korišćeni su vojni kamioni za prevoz lica do granice sa Albanijom.<ref name="Optužnica"/> Mnoge kuće i radnje Albanaca su spaljene, dok su radnje Srba bile zaštićene.<ref name="Optužnica">[http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/more2.htm Optužnica za ratne zločine srpskim liderima]</ref> Spaljen je i stari grad u Đakovici, zajedno s džamijom Hamudi. Oko 75 odsto stanovništva je raseljeno iz grada za vreme rata.<ref name="Po naređenju"/> Tokom progona u okolini Đakovice aprila 1999. godine, pripadnici srpske policije i VJ su ubili veliki broj ljudi, a tela najmanje 287 osoba su kasnije nađena u masovnim grobnicama u Batajnici, u blizini Beograda.<ref name="Presuda"/> ==== Sistematsko uništavanje sela ==== Srpske snage su tokom sukoba uništile na hiljade albanskih domova diljem Kosova i Metohije, pomoću artiljerije, buldožera, eksploziva i paljenja.<ref name="HRW under orders"/> Etničko čišćenje i uništavanje albanskih naselja se uglavnom odigravalo po sledećem modelu:<ref name="Po naređenju"/><ref name="bbc">[http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/02/090226_hagueverdictssixkosovo.shtml Presude "kosovskoj šestorki"] (dobavljeno 28.12.2009.)</ref> [[Datoteka:Morina ruins.jpg|thumb|Ruševine sela [[Morina]] koje je VJ granatirala 23/24. maja 1998.<ref>{{Cite web |url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf |title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict |access-date=2003-07-31 |archive-date=2003-07-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf |url-status=dead }}</ref>]] * Prvo bi vojska opkolila selo i granatirala ga sa udaljenosti. * Zatim bi specijalna policija i paravojne formacije ulazile u selo, pretraživale kuće i okupljale meštane na jednom mestu. * Muškarce bi odvajali od žena i dece da bi ih zatim maltretirali i ispitivali o aktivnostima OVK. * Muškarci smatrani vojno sposobnim su često ubijani, dok su žene, deca i starci obično proterivani. * Policija i paravojne formacije potom bi pljačkale selo, otimale imovinu od prognanika i uništavali njihova lična dokumenta. * Vojska i policija bi potom ostavljale selo paravojnim formacijama i lokalnim Srbima, koji su pljačkali i spaljivali ono što je ostalo. Srpske snage su nakon toga namerno trovale bunare, bacajući hemikalije, mrtve životinje ili ljudske leševe u vodu.<ref name="Po naređenju"/> Prema podacima Crvenog krsta, od oko 20.000 bunara na Kosovu, pola ih je otrovano.<ref name="HRW under orders"/> Vladine trupe su u velikoj meri palile i uništavale imovinu civila. Prema istraživanju UNHCR-a, skoro 40% svih kuća na Kosovu bilo je teže oštećeno ili potpuno uništeno.<ref name="Po naređenju"/> Zabeleženo je da su i lokalni [[Romi]] često sarađivali sa srpskim snagama, vodeći ih kroz albanska sela ili direktno učestvujući u zločinima.<ref name="Po naređenju"/> == Razmere progona i broj izbeglica == {{izdvojeni citat|Preko 80% celokupnog stanovništva na Kosovu, i 90% kosovskih Albanaca, raseljeno je iz svojih domova.<ref name="Po naređenju"/>|Izveštaj Human Right Watch-a}} {{izdvojeni citat|Rezultati akcije: razbijene i poslednje velike grupe. Likvidirano oko 2.000, mnogo više nego i u jednoj operaciji pre. Napustilo zemlju 900.000. Ostalo terorista 1.000, ostalo civila 300.000.<ref name="Transkripti 2 jun 2005"/>|Ratni dnevnik generala [[Obrad Stevanović|Obrada Stevanovića]]}} Razmere progona nakon početka NATO udara su šokirale svetsku javnost. Naselja su sistematski pražnjena i kolone izbeglica su, po pravilu, usmeravane do najbliže granice. Prognanici iz zapadnog dela Kosova su usmeravani u Albaniju, dok su prognanici iz istočnog dela usmeravani u Makedoniju.<ref name="Po naređenju"/> U Makedoniju su Albanci deportovani vozovima, što je omogućavalo da hiljade ljudi dnevno napusti Kosovo. Deportacije su takođe vršene kamionima i autobusima koje je obezbedila srpska policija. Da bi proterivanje teklo lakše uspostavljani su sabirni centri.<ref name="Po naređenju"/> Izbeglice su u Makedoniju i Albaniju stizale sukcesivno, prema krajevima iz kojih su proterivane.<ref>OEBS/ODIHR, Kosovo/Kosova: As Seen, As Told,str. 98-99.</ref> U Makedoniju su prve nedelje (od 24. marta) uglavnom pristigle izbeglice iz Prištine. Druge i treće nedelje većina novopridošlih bila je iz opština [[Kačanik]] i [[Štrpce]]. Četvrte nedelje stigao je veliki broj izbeglica iz [[Gnjilane|Gnjilana]]. Pete nedelje, mnogi od novopridošlih bili su iz opštine [[Lipljan]].<ref name="Po naređenju"/> Slično je bilo i u severnoj Albaniji. Prve nedelje je mnoštvo izbeglica stiglo iz opštine [[Prizren]]; druge nedelje su došle mnoge izbeglice iz [[Suva Reka|Suve Reke]] i [[Đakovica|Đakovice]], a treće nedelje je bio veliki priliv izbeglica iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]] i još ih je stiglo iz Đakovice.<ref name="Po naređenju"/> Tri sedmice nakon početka NATO bombardovanja SRJ, Visoki komesarijat UN za izbeglice ([[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]]) je registrovao 525.787 albanskih izbeglica sa Kosova.<ref>Saopštenje za štampu UNHCR-a, Kosovo, 13. april 1999.</ref> Mesec dana kasnije, broj izbeglica je porastao na 781.618.<ref>Saopštenje za štampu UNHCR-a, Kosovo, 13. maj 1999.</ref> Do kraja rata juna 1999. srpske snage su proterale 862.979 Albanaca s Kosova, a još nekoliko stotina hiljada je bilo interno raseljeno, pored onih koji su bili raseljeni pre marta.<ref name="Policy Analysis Unit 2000"/> Prema procenama [[Amnesty International]]a, "skoro [[milion]] ljudi je bilo prisiljeno da napusti Kosovo".<ref>{{Cite web |url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/080/1999/en/67793402-e1a6-11dd-9f8a-a19d21ac1fa4/eur700801999en.html |title=Federal Republic of Yugoslavia (Kosovo): After tragedy, justice? |access-date=2012-07-20 |archive-date=2012-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930144551/http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/080/1999/en/67793402-e1a6-11dd-9f8a-a19d21ac1fa4/eur700801999en.html |url-status=dead }}</ref> Utvrđeno je da postoji direktna povezanost između delovanja srpskih snaga bezbednosti i masovnog odliva albanskih izbeglica sa Kosova, dok su NATO operacije imale vrlo malo uticaja na raseljavanje.<ref name="Presuda"/><ref>{{Cite web |title=Cooperative Analysis of Aspects of the Kosova/Kosovo Conflict |url=http://shr.aaas.org/kosovo/pk/toc.html |access-date=2010-03-16 |archive-date=2011-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110211809/http://shr.aaas.org/kosovo/pk/toc.html }}</ref> == Povlačenje srpskih snaga == Nakon 78 dana NATO bombardovanja, srpska vojska i policija su bile primorane da se povuku sa Kosova. Oko 750.000 proteranih Albanaca se potom vratilo natrag na Kosovo, ali je oko 100.000 Srba sa vojskom napustilo to područje.<ref>{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 7. 2006|accessdate = 20. 9. 2009}}</ref> Kosovski Srbi su strahovali od osvete nakon povlačenja srpskih jedinica sa Kosova.<ref name="Bebler"/> Veruje se da su lokalni [[Srbi]] i [[Romi]] koji su činili zločine i nasilja tokom rata napustili Kosovo prilikom povlačenja vojske početkom juna 1999. godine.<ref name="Po naređenju"/> Oni koji su ostali odlučili su to zato što su bili uvereni da su nevini ili zato što su bili suviše stari da beže.<ref name="Po naređenju"/> Međutim, upravo oni se sada suočavaju sa izuzetno teškim uslovima života na posleratom Kosovu, i na meti su maltretiranja, otmica i ubistva. Mnogi Srbi koji su ostali bili su napadnuti i maltretirani od albanskih povratnika.<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]</ref> Romi su takođe bili izloženi progonu i raseljavanju nakon rata. Napadi na Rome često su obrazlagani optužbama da su pojedini Romi sarađivali sa srpskim snagama tokom rata.<ref name="Po naređenju" /> == Suđenja za ratne zločine == {{main|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju:Popis optuženih osoba}} {{izdvojeni citat|Snage SRJ i Srbije su sistematski proterale i raselile stotine hiljada kosovskih Albanaca iz njihovih domova širom čitave pokrajine Kosovo. Da bi olakšale ova proterivanja i raseljavanja, snage SRJ i Srbije namerno su stvarale atmosferu straha i ugnjetavanja upotrebom sile, pretnjama silom ili nasilnim postupcima.<ref>ICTY, “Tužilac Suda protiv Slobodana Miloševića i drugih: Optužnica”, jun 1999.</ref>|Optužnica protiv Slobodana Miloševića i drugih}} [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je [[27. 5.|27. maja]] 1999. godine objavio optužnicu protiv Slobodana Miloševića i četvorice drugih visokih zvaničnika za ubistva, progon i proterivanja na Kosovu, koja je kasnije proširena. Nakon rata, mnogim srpskim političkim i vojnim liderima je suđeno za ubistva, deportacije i masovne progone civilnog stanovništva Kosova: * [[Slobodan Milošević]], predsednik Jugoslavije, vrhovni komandant Vojske Jugoslavije - umro u pritvoru 2006. pre izricanja presude. * [[Dragoljub Ojdanić]], načelnik Generalštaba - osuđen na 15 godina zatvora. * [[Nebojša Pavković]], komandant Treće armije, koja je bila odgovorna za Kosovo - osuđen na 22 godine zatvora. * [[Vladimir Lazarević]], komandant Prištinskog korpusa Treće armije koji je dejstvovao na Kosovu - osuđen na 15 godina zatvora. * [[Vlajko Stojiljković]], ministar unutrašnjih poslova i komandant srpske policije - izvršio samoubistvo 2002. nakon usvajanja zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. * [[Sreten Lukić]], načelnik Štaba MUP Srbije na Kosovu i Metohiji - osuđen na 22 godine zatvora. * [[Nikola Šainović]], potpredsednik vlade Jugoslavije - osuđen na 22 godine zatvora. * [[Milan Milutinović]], predsednik Republike Srbije - oslobođen optužbi. Neki od optuženih (Nikola Šainović, Nebojša Pavković and Sreten Lukić) su osuđeni kao učesnici [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] "s ciljem promene etničke ravnoteže na Kosovu" radi obezbeđenja dalje kontrole srpskih vlasti nad pokrajinom.<ref name="Presuda"/> == Kontroverze == Prilikom obelodanjivanja navodnog „plana Potkovica“, javnosti su podneseni manjkavi i protivrečni dokazi, a obaveštajna saznanja su počivala na sumnjivim izvorima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2865/66/ Holm Zundhausen, Istorija Srbije od 19. do 21. veka]</ref> Verodostojnost plana su mnogi davodili u pitanje. Jedan penzionisani general nemačke vojske je kasnije izjavio da su tvrdnje o planu krivotvorene na osnovu nejasnog izveštaja obaveštajne službe da bi se izbegla narastajuća kritika nemačke javnosti zbog bombardovanja.<ref>John Goetz i Tom Walker, “Serbian Ethnic Cleansing Scare Was a Fake, Says General”, Sunday Times, 2. april 2000.</ref> Pošto je NATO intervenisao bez [[Ujedinjeni narodi|UN]] mandata, Operacija Potkovica je uzimana kao potvrda legitimnosti napada na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]].<ref>[http://books.google.com/books?id=2sEYGLDbLp0C&pg=PA116&lpg=PA116&dq=Legitimacy+Horseshoe+NATO&source=bl&ots=zOiFDxaq18&sig=fnoG2R2Vj_dUxaEDlmkMsmHhP-A&hl=en&ei=4A2aS-rPB4aKngPN-JT-DQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAUQ6AEwAA#v=onepage&q=&f=false Stephanie Wilso: Effectiveness, Legitimacy, and the Use of Force in Modern Wars (engleski, strana 116)]</ref> Operacija Potkovica je bila temelj definisanja NATO "humanitarne intervencije" sa ciljem sprečavanja "potencijalnog genocida".<ref>Power, S. (2002). “A Problem from Hell”: America and the age of genocide. New York (strane 448-450)</ref> Neslaganja postoje i oko vremena nastanka i početka primene navodnog plana. Po Šarpingu, plan Potkovica je postojao još u kasnu jesen 1998, a prva faza je počela u januaru 1999. Šarping je kasnije i neke srpske operacije od oktobra 1998. smatrao delom Operacije Potkovica.<ref name="Elzeser"/> Prigovara se da je reč Potkova, koja je korišćena u nemačkom izveštaju, hrvatska ili bugarska, a ne srpska reč.<ref name="Elzeser">[http://www.nin.co.rs/2002-07/18/24142.html Jirgen Elzeser, Da li je postojao "Plan potkovica"]</ref> [[Der Špigel]] je [[10. 1.|10. januara]] [[2000]]. godine izvestio da saznanja o ''Operacioninom planu Potkova'' potiču od bugarske tajne službe. Neki autori smatraju da je Operacija Potkovica zapravo aktuelizacija beogradskog plana za [[Isterivanje Arnauta|Isterivanje Albanaca]] sa Kosova iz [[1937]]. godine, koji je srpski akademik dr [[Vaso Čubrilović]] sastavio za [[Milan Stojadinović|Stojadinovićevu]] vladu.<ref name="Elzeser"/><ref>[http://books.google.com/books?id=fu1QiZ1n5AgC&pg=PA304&dq=%22Operation+Horseshoe%22&client=firefox-a&cd=29#v=onepage&q=%22Operation%20Horseshoe%22&f=false Slobodan Milosevic and the destruction of Yugoslavia, by Louis Sell]</ref> Ovim planom su predviđeni masovni progoni Albanaca sa Kosova putem državnog pritiska, naoružavanjem paravojnih jedinica, stvaranjem psihoze, paljenjem naselja, itd. == Reakcije == Kada je maja [[1999]]. saznao za zločine nad Albancima, srpski akademik [[Dobrica Ćosić]] je zapisao sledeće: {{izdvojeni citat|Svetozar Stijović, lingvist, rodom iz Peći, inače veliki rodoljub, ispričao mi je kazivanje svog rođaka iz Peći koji je juče došao iz Metohije. Naša vojska i policija proterala je sve Šiptare iz Peći i Dečana; šiptarski deo grada preko Bistrice je spaljen i razrušen… Taj Pećanac tvrdi da je sa Kosova, zaista, od vojske, policije i dobrovoljaca proterana i izbegla većina Šiptara. Najviše ih je ostalo u Prištini. Ne razumem ovakvo proterivanje Šiptara; smatram tu odluku ludačkom, fatalnom, antisrpskom. Ako je to zaista naredba Vrhovne komande i vrhovnog komandanta, onda njima treba u Beogradu suditi za ratne zločine i [[genocid]] nad albanskim narodom. Zar ćemo etničkim čišćenjem Kosova i Metohije okončati našu borbu za odbranu ‘svete srpske zemlje’? Ta je sramota nacionalna, taj kolektivni zločin srpske vojske poništava etos srpskog naroda i svrstava ga u varvarske narode kakvi su nemački, američki, hrvatski, muslimanski, azijatski… kako ćemo sa tom kolektivnom krivicom nastaviti istorijsku egzistenciju?<ref>[http://pescanik.net/2010/04/govor-mrznje-u-srbiji/ Govor mržnje u Srbiji]</ref>|[[Dobrica Ćosić]]}} Deo srpske javnosti negoduje što ni deceniju kasnije u srpskim medijima još uvek nije pokrenuta javna rasprava o Miloševićevim progonima na Kosovu i Metohiji.<ref>[https://pescanik.net/intervju-dragoljub-todorovic/ Intervju: Dragoljub Todorović]</ref> == Povezano == * [[Kosovski rat]] * [[Etničko čišćenje]] * [[Brisanje identiteta]] * [[НАТО бомбардовање СРЈ|Operacija Saveznička sila]] * [[Udruženi zločinački poduhvat]] * [[Ratni zločini u Kosovskom ratu]] * [[Masakri Albanaca u Kosovskom ratu]] == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://americanradioworks.publicradio.org/features/kosovo_trans/more2.htm Optužnica za ratne zločine srpskim liderima] * [http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a) * [http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114133046/http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf |date=2010-11-14 }} (Izveštaj OEBS-a) * [http://www.guardian.co.uk/Kosovo/Story/0,,207919,00.html Milosevic and Operation Horseshoe], ''[[The Guardian]]'', July 18, 1999 * [http://www.parliament.the-stationery-office.co.uk/pa/cm199900/cmselect/cmfaff/28/2811.htm Operation Horseshoe] (Committee on Foreign Affairs Report) * [https://www.msu.edu/course/pls/461/stein/kosovo.htm Kosovo: Ethnic Cleansing] (Michigan State University) [[Kategorija:Vojne operacije]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Kosova]] [[Kategorija:Etničko čišćenje]] [[Kategorija:Ratni zločini]] [[Kategorija:Rat na Kosovu]] [[Kategorija:Vojna historija Srbije]] ssey5gy4urlrxsdm6pv218yq83lz9ha Dime (Grčka) 0 71595 42647734 42249567 2026-06-28T19:44:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647734 wikitext text/x-wiki '''Dime''' (Dyme) je bio [[Antička Grčka|drevni grčki]] grad u [[Ahaja|Ahaji]], poznat kao najzapadniji član [[Ahajski savez|Ahajskog saveza]]. Prvi znameniti građanin bio je [[Ebota iz Dimea|Ebota]], za koga se govorilo da je prvi Ahajac koji je pobijedio na [[Drevne Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].[https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html]. Zbog toga je slavljen, ali je istovremeno druge time prokleo. Grad je poznat i kao mjesto nekoliko bitaka u antičko doba. [[Tukidid]] navodi da se tamo u [[Peloponeski rat|Peloponeskom ratu]] vodila velika pomorska bitka [https://web.archive.org/web/20060827075441/http://etext.library.adelaide.edu.au/t/thucydides/crawley/chapter8.html] odnosno da je poražena flota tamo pronašla utočište. U blizini Dimea je [[226. pne.]] vođena bitka u kojoj su [[Sparta]]nci pod kraljem [[Kleomen III|Kleomenom III]] porazili Ahajski savez pod [[Arat|Aratom iz Sikiona]]. Grad su, prema jednim izvorima, uništili [[Rimska Republika|Rimljani]] zbog njegovog savezništva s [[Makedonija (antička)|Makedoncima]] za vrijeme [[Prvi makedonski rat|prvog makedonskog rata]]. Prema drugim izvorima, uništen je za vrijeme narodne pobune. == Vanjske veze == * [http://www.gtp.gr/LocInfo.asp?infoid=49&code=EGRGAH30KTAKTA800&PrimeCode=EGRGAH30KTAKTA800&Level=9&PrimeLevel=9&IncludeWide=1&LocId=60201 A description from Greek Travel Pages] [[Kategorija:Drevni grčki gradovi]] 3l6f8xcbvh0ag1rdvocby8is9tsvvcv Etničko čišćenje Foče 0 72903 42647872 42600630 2026-06-29T08:38:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647872 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Foča municipality.svg|thumb|desno|250px|Područje Foče u BiH]] '''Etničko čišćenje Foče''' jest kampanja etničkog čišćenja civilnog nesrpskog stanovništva opštine [[Foča]] od [[1992]]. do [[1994]]., u prvom redu [[Bošnjaci]]ma, kao glavnoj meti ove kampanje [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]]. [[7. 4.|7. travnja]] 1992. godine počelo je političko i vojno preuzimanje općine Foča, prvim vojnim akcijama u gradu tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srpske snage]], uz podršku [[artiljerija|artiljerije]] i teškog [[oružje|naoružanja]], počele su zauzimati dio po dio Foče. Zauzimanje Foče završeno je [[16. 4.|16. travnja]] ili [[17. 4.|17. travnja]] [[1992]]. Okolna sela su bila pod [[opsada|opsadom]] do sredine [[jul|srpnja]] [[1992]]. Zabilježeni su i mnogi slučajevi neljudskog ponašanja i [[silovanje|silovanja]].<ref name="ICTY: Stanković and Janković judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf|title=ICTY: Blagojevic and Jokic judgement}}</ref><ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/kunarac/acjug/en/kun-aj020612e.pdf|title=ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement}}</ref> U raznim presudama, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] odlučio je da su ta ubojstva predstavljala [[zločin protiv čovečnosti|zločin protiv čovječnosti]]. U sudskoj presudi [[1997]]. protiv [[Novislav Đajić|Novislava Đajića]], [[Bavarska]] komora odlučila je da su ta ubojstva bili čin [[genocid]]a.<ref>[http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240731131748/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |date=2024-07-31 }}, [[MKSJ]], paragraf 589. citing Bavarian Appeals Court, ''Novislav Djajic'' case, 23.5. 1997., 3 St 20/96, section VI, p. 24 of the English translation.</ref><ref>{{Cite web |title=Trial Watch: Novislav Đajić |url=http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/legal-procedures/novislav_djajic_135.html |access-date=2010-02-07 |archivedate=2007-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012141813/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/legal-procedures/novislav_djajic_135.html |deadurl=yes }}</ref> Procjenjuje se da je 2,704 osoba nestalo ili je smaknuto tijekom tog razdoblja.<ref name="IDC: Podrinje victim statistics">{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/onama/izvjestaj_analize_po_centrima.html#podrinje|title=IDC: Podrinje victim statistics|}}</ref> == Etničko čišćenje == Od početka travnja do sredine srpnja 1992. srpske snage su provodile opširan napad usmjeren protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] [[civil]]a u području općine Foča, [[Gacko]] i [[Kalinovik]]. Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plaće su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja. Nakon što su okolna sela i grad Foča dopali u ruke srpskih snaga (vojske, [[policija|policije]], paravojnih formacija, a ponekad i samih [[Srbi|Srba]] seljaka), primjenjivana je uvijek ista formula: [[Kuća|kuće]] Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su hapšeni ili okupljani na jednom mjestu, a ponekad tijekom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. [[Muškarac|Muškarci]] i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. [[Žena|Žene]] su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke logore, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali.<ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement" /> Neke od njih su odvođene u privatne stanove i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tijekom napada na bošnjačke civile, ogroman broj žena i djevojčica je silovan. Svi tragovi postojanja i [[kultura|kulturno]] naslijeđe [[muslimani|muslimana]] Bošnjaka su izbrisani iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve [[džamija|džamije]] su srušene. == Sistematska silovanja == U [[januar|siječnju]] [[1994]]. godine, srpske vlasti su "okrunile" [[etničko čišćenje]] Foče preimenujući Foču u "Srbinje" (grad Srba).<ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement" /> Gotovo svi preostali muslimani Bošnjaci, muškarci i žene iz sve tri općine su uhapšeni, sakupljeni na jednom mjestu, potom razdvojeni i zatvoreni u nekoliko sabirnih zatvoreničkih centara - logora: Buk Bijela, Srednja škola u Kalinoviku, "Partizan", [[Srednja škola]] u Foči, KP dom u Foči po ustaljenoj formuli. Neki su odmah ubijeni, silovani ili surovo pretučeni. Jedini razlog za ovakvo postupanje prema njima je bila njihova etnička pripadnost. Kazneno-popravni dom u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Republici Jugoslaviji]], bio je glavni pritvorski objekt za muškarce. Muslimanske žene, djeca i starci zatvarani su po kućama, stanovima i motelima u Foči i okolnim selima ili u centrima za duži ili kraći pritvor kao što su spomenuta Buk Bijela, gimnazija u Foči i sportska dvorana "Partizan". [[Sport]]ska dvorana "Partizan" služila je kao centar za pritvor žena, djece i staraca od [[13. 7.|13. srpnja]] [[1992]]. ili ranije, pa najmanje do [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1992]]. U to vrijeme je u "Partizanu" bilo najmanje 72 zatočenika. Svi zatvorenici su bili civili, muslimanske žene, djeca i nekoliko starijih ljudi iz sela u općini Foča. Životni uvjeti u "Partizanu" bili su okrutni. Pritvor je pratilo neljudsko postupanje, nehigijenski smještaj, prenatrpanost, [[glad|izgladnjivanje]], fizičko i psihološko mučenje, uključujući i [[silovanje|seksualno zlostavljanje]]. U "Partizanu" su, obično navečer, ulazili naoružani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet i izvodili žene. Kada bi se žene bunile ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslušnost. Vojnici su žene iz "Partizana" odvodili u kuće, stanove ili [[hotel]]e, da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali. Miljevinski bataljon, Brigade za taktičke operacije iz Foče [[Vojska Republike Srpske|VRS]]-a u kolovzu 1992. godine je formirao logor za silovanje žena u Karamanovoj kući.<ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement"/><ref name="The Society for Threatened Peoples (GfbV):Documentation about war crimes">{{cite web|url=http://www.gfbv.ba/index.php?id=126|title=The Society for Threatened Peoples (GfbV): Documentation about war crimes - Tilman Zülch|3=|access-date=2010-02-07|archivedate=2008-03-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080309192257/http://www.gfbv.ba/index.php?id=126|deadurl=yes}}</ref> Vojnici su spomenutu zgradu nazvali "javnom kućom". U logoru su bile zatvorene žene i djevojčice od kojih su neke imale 12 godina. Zapovjednik Miljevinskog bataljona je bio [[Pero Elez]], a [[Neđo Samardžić]], [[Zoran Samardžić]], [[Nikola Brčić]], te [[Radovan Stanković]] su su bili zaduženi za ženski logor. Vojnici su prisiljavali zatočenice na oralni, vaginalni i analni seks. Žene su, osim silovanja, također mučene i odvođene na prisilni rad.<ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement" /> Od sredine [[maj|svibnja]] [[1992]]. je počelo [[etničko čišćenje]] općine [[Kalinovik]]. Dok je muško nesrpsko stanovništvo zatočeno u vojnom skladištu Barotni, žene i djeca su zatočeni u Osnovnoj školi u Kalinoviku, koja se nalazi u centru Kalinovika, u blizini stanice policije. Krajem [[jun|lipnja]] i početkom srpnja, u Osnovnoj školi su bili zatočeni i stanovnici općine [[Gacko]] uhapšeni dok su prolazili kroz općinu Kalinovik bježeći u [[Srednja Bosna|srednju Bosnu]]. Žene i djevojčice su bile podvrgnute silovanjima za vrijeme njihovog zatočeništva u Osnovnoj školi u Kalinoviku. Pored gore navedenih centara za pritvor, više žena je bilo zatvoreno u kućama i stanovima koji su korišteni kao [[bordel|javne kuće]] kojima su upravljale grupe srpskih vojnika. == Žrtve == U zločinima u Foči je prema podacima prikupljenim do [[2006]]. godine sa strane ''Istraživačko dokumentacijskog centra'' nestalo 2,704 građana nesrpske nacionalnosti, mahom Bošnjaka. Od tog broja je za 1899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali. == Zločinci == Optuženi sa strane Haaškog suda:<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm Bosnian Serbs convicted of rape]: [[BBC]], 2001-02-22</ref> * [[Dragoljub Kunarac]] * [[Radomir Kovač]] * [[Zoran Vuković]] * [[Dragan Zelenović]] * [[Gojko Janković]] * [[Janko Janjić]] * [[Radovan Stanković]] * [[Dragan Gagović]] * [[Milorad Krnojelac]] * [[Mitar Rašević]] * [[Savo Todović]] Osuđeni sa strane Haaškog suda: * [[Dragoljub Kunarac]] (28 godina zatvora) * [[Radomir Kovač]] (20 godina) * [[Zoran Vuković]] (12 godina) * [[Milorad Krnojelac]] (12 godina) * [[Dragan Zelenović]] (priznao krivicu, 15 godina) Optuženi sa strane suda BiH: * [[Radovan Stanković]] * [[Neđo Samardžić]] * [[Gojko Janković]] * [[Radmilo Vuković]] Osuđeni sa strane suda BiH: * [[Radovan Stanković]] (20 godina) * [[Neđo Samardžić]] (24 godine) * [[Gojko Janković]] (34 godine) == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]] == Vanjske veze == * [http://www.amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=12886 Amnesty International: Presuda u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110603061909/http://amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=12886 |date=2011-06-03 }} * [http://www.hrw.org/en/news/2004/10/14/foca-confronts-its-past Human Rights Watch: Foča se suočava sa prošlošću] * [http://www.nytimes.com/2001/02/18/world/bosnian-war-trial-focuses-on-sex-crimes.html?pagewanted=1 New York Times: Suđenje za rat u Bosni] {{Ratovi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Ratni zločini u jugoslavenskim ratovima|Foča]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Foča]] [[Kategorija:Etničko čišćenje|Foča]] 8f9gjjtoplkxxqzegzfyc0m7bdqb44a Predrag Manojlović 0 74851 42647895 42583972 2026-06-29T10:51:18Z SimplyFreddie 127796 42647895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Predrag "Miki" Manojlović | slika = Miki_Manojlovic-mc.rs.jpg | veličina = 200px | opis = Manojlović 2014. | ime_po_rođenju = Predrag Manojlović | datum_rođenja = {{Birth date and age|1950|4|5|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = [[Srbin]] | znamenite_uloge = Miki Rubiroza u ''[[Grlom u jagode]]''<br>Mehmed Mesa Zolj u ''[[Otac na službenom putu]]''<br>[[Vuk Karadžić]] u [[Vuk Karadžić (TV serija)|''Vuk Karadžić'']] | roditelji = }} '''Predrag "Miki" Manojlović''' ([[Beograd]], [[5. 4.]] [[1950]].) je poznati srpski glumac. == Biografija == Rođen je u porodici pozorišnih glumaca. Posle završene Akademije glumi u pozorištu u komadima poznatih pisaca. TV karijeru počinje u seriji [[Otpisani]] ([[1974]]). Veoma je zapažen u kultnoj seriji [[Grlom u jagode]] ([[1976]]) režisera [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]]. U filmskoj karijeri sarađuje sa [[Emir Kusturica|Emirom Kusturicom]]. Posle filma „[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]“ ([[1995]]) počinje da snima i u inostranstvu. Neki poznati filmovi su: [[Crna mačka beli mačor]], [[Podzemlje (film)|Podzemlje]], [[Tuđa Amerika]], [[Tango argentino]], [[Mi nismo anđeli]], [[Mi nismo anđeli 2]]. == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Predraga Manojlovića}} |- | 1970. || [[Čedomir Ilić]] (serija) || |-| | 1972. || [[Sarajevski atentat (film)|Sarajevski atentat]] (TV) || Cvjetko Popović |- | 1972. || [[Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera]] (TV) || Milovan |- | 1972. || [[Građani sela Luga]] (serija) || Milan |- | 1972. || [[Majstori (Cetinje)|Majstori]] (serija) || Picopevac |- | 1973. || [[Slike bez rama - iz dečijih knjiga]] (serija) || |- | 1974. || [[Jednog lepog, lepog dana]] || |- | 1974. || [[Zašto je pucao Alija Alijagić]] (TV) || Stevo Ivanović |- | 1974. || [[Košava (film)|Košava]] || Bradonja - švercer |- | 1975. || [[Nagrada godine]] || |- | 1974-1975. || [[Otpisani (serija)|Otpisani]] || Paja |- | 1975. || [[Život je lep]] (serija) || Mića |- | 1976. || [[Pohvala svetu]] || |- | 1976. || [[Priča o vojniku (TV drama)|Priča o vojniku]] || |- | 1976. || [[Idi tamo gde te ne poznaju]] || |- | 1976. || [[Morava 76]] (serija) || Macko |- | 1976. || [[Grlom u jagode]] (serija) || Miki 'Rubiroza' |- | 1977. || [[Hajka]] || Sako |- | 1978. || [[Posljednji podvig diverzanta Oblaka]] || |- | 1979. || [[Moć govora]] || |- | 1979. || [[Večera za Milicu]] || |- | 1980. || [[Kadinjača]] || |- | 1981. || [[Sok od šljiva]] || Miki Rudinski |- | 1981. || [[Piknik u topoli]] || Čovek za šankom |- | 1981. || [[Samo jednom se ljubi]] || Tomislav |- | 1981. || [[Sezona mira u Parizu]] || Josko |- | 1981. || [[Sedam sekretara SKOJ-a]] (serija) || Zlatko Šnajder |- | 1982. || [[Trinaesti jul]] || Branko |- | 1982. || [[Mačor na usijanom limenom krovu]] (TV) || Petar Ostojić-Adžija |- | 1983. || [[Nešto između]] || Janko |- | 1983. || [[Marija, gde si...?]] (TV) || Danilo |- | 1984. || [[Štefica Cvek u raljama života]] (serija) || |- | 1984. || [[U raljama života]] || Šofer |- | 1985. || [[To nije moj život, to je samo privremeno]] || |- | 1985. || [[Tajvanska kanasta]] || Rade Seljak |- | 1985. || [[Jagode u grlu]] || Miki Rubiroza |- | 1985. || [[Otac na službenom putu]] || Mehmed Mesa Zolj |- | 1985. || [[Za sreću je potrebno troje]] || Drago |- | 1987. || [[Race for the Bomb]] (serija) || [[Edvard Teller]] |- | 1987-1988. || [[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]] || [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] |- | 1989. || [[Vreme cuda]] (serija) || Nikodim |- | 1989. || [[Vreme čuda]] || Nikodim |- | 1989. || [[Seobe]] || Arnold de Sabrant |- | 1990. || [[Baal]] (TV) || Baal |- | 1990. || [[Un week-end sur deux]] || Adrian |- | 1992. || [[Mi nismo anđeli]] || Milan |- | 1992. || [[&#1058;&#1072;&#1085;&#1075;&#1086; &#1072;&#1088;&#1075;&#1077;&#1085;&#1090;&#1080;&#1085;&#1086;]] || Otac |- | 1992. || [[Tito i ja]] || Otac |- | 1994. || [[Piste du t&#233;l&#233;graphe, La]] || Carlo |- | 1995. || [[Podzemlje (film)|Podzemlje]] || Marko Dren |- | 1995. || [[Tuđa Amerika]] || Bajo |- | 1996. || [[Portraits chinois]] || Alphonse |- | 1996. || [[Court toujours: L'inconnu]] (TV) || L'inconnu |- | 1997. || [[Ciganska magija]] || Taip |- | 1997. || [[Artemisia]] || Agostino Tassi |- | 1998. || [[Macellaio, Il]] || The butcher |- | 1998. || [[Rane (film)|Rane]] || Stojan |- | 1998. || [[Bure baruta]] || Mane (Michael), the Homecoming Man |- | 1998. || [[Crna mačka, beli mačor]] || sveštenik |- | 1999. || [[Emporte-moi]] || Père de Hanna |- | 1999. || [[Rien &#224; dire]] || Voix du père |- | 1999. || [[Amants criminels, Les]] || L'homme de forêt |- | 2000. || [[Voci]] || Nando Pepi |- | 2000. || [[&#201;pouse-moi]] || Le mage Bodel |- | 2000. || [[Sans plomb]] || Salomon |- | 2001. || [[Mortel transfert]] || Erostrate |- | 2001. || [[Jeu de cons]] || Perron |- | 2002. || [[Kako los son]] || Šejtan |- | 2003. || [[Duga ponoc]] (TV) || Agent |- | 2003. || [[Marins perdus, Les]] || Abdul Aziz |- | 2003. || [[Mali svet]] || Dr. Filip Kostić |- | 2003. || [[Gate to Heaven]] || Dak |- | 2004. || [[Mathilde]] || |- | 2004. || [[Hurensohn]] || Uncle Ante |- | 2004. || [[N fe pa sa]] || Fransis |- | 2004. || [[100 minuta slave]] || Bela Cikos |- | 2005. || [[Mi nismo anđeli 2]] || Milan |- | 2005. || [[Ze film]] || Sergueï |- | 2005. || [[Enfer, L']] || Antoin, le père |- | 2006. || [[Klopka (film, 2007)|Klopka]] || Kosta Antić |- | 2007. || [[Fine del mare, La]] || Todor |- | 2007. || [[Klopka (film, 2007)|Klopka]] || Kosta Antić |- | 2007. || [[Irina Palm]] || Miki |- | 2007. || [[Hadersfild (film)|Hadersfild]] || Pesnik |- | 2007. || [[Zavet (film)|Zavet]] || The Boss Bajo |- | 2008. || [[Na lepom plavom Dunavu]] || Karl iz Švedske |- | 2008. || [[Svetat e golyam i spasenie debne otvsyakade]] || Bai Dan |- | 2008. || [[Demoni di San Pietroburgo, I]] || Fjodor Dostojevski |- | 2008. || [[Largo Winch (film)|Largo Winch]] || Nerio Vinč |- | 2009. || [[Besa]] || Azem |- | 2022. || [[Stric (film)|Stric]] || Stric |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0543547|name=Miki Manojlović}} {{Commonscat|Miki Manojlović}} {{Lifetime|1950| |Manojlović, Miki}} [[Kategorija:Srpski filmski glumci]] [[Kategorija:Srpski televizijski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Dobričinog prstena]] du3u38f9uai5k1dx2qt8ub81i4id74p Epuloni 0 74917 42647862 42249654 2026-06-29T07:23:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647862 wikitext text/x-wiki '''Epuloni''' ({{lang-la|epulones}}) je naziv za svećenički red, odnosno ''[[collegium (antički Rim)|collegium]]'' u [[antički Rim|drevnom Rimu]] koji se sastojao od sedam svećenika. Njihov je zadatak bio nadgledanje ceremonija i banketa na javnim vjerskim festivalima. Bili su najmlađi od svih rimskih svećeničkih kolegija - s djelovanjem su započeli 196. pne. == Vanjske veze == * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Epulones.html Lacus Curtius website: Epulones] from William Smith, ''A Dictionary of Greek and Roman Antiquities'', John Murray, London, 1875. * [http://www.csun.edu/~hcfll004/romanmagistrates.html Roman Magistrates] * [http://www.religioromana.net/ritualtools.htm religio Romana:]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050306062257/http://www.religioromana.net/ritualtools.htm |date=2005-03-06 }} Patera * [http://ancientlibrary.com/seyffert/0224.html Epulones] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203195818/http://www.ancientlibrary.com/seyffert/0224.html |date=2010-12-03 }} [[Kategorija:Rimske religije]] qov1zu3kdzzwxjwcgbozr08xtf66dj1 Dvostruki obuhvat 0 75565 42647824 41336073 2026-06-29T01:51:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647824 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Battle cannae destruction.png|thumb|desno|250px|Hanibalovo uništenje rimske vojske u bitci kod Kane 216. pne. - klasični primjer dvostrukog obuhvata]] '''Dvostruki obuhvat''' je naziv za vojni [[manevar]] koji za cilj ima istovremeni napad na [[krilo (vojska)|krila]] protivnika. Izvodi se tako da se neprijatelj potakne da oslabi vlastite bokove, odnosno da se raznim trikovima sakrije koncentracija snaga na vlastitim krilima koje tako stiču lokalnu nadmoć nad neprijateljem. Krajnja svrha manevra jest natjerati neprijatelja da se brani s tri strane, spriječiti dolazak pojačanja, a na kraju ga [[opkoljavanje|opkoliti]] i tako [[uništavajuća bitka|uništiti]]. Dvostruki obuhvat se smatra jednim od najefektnijih vojnih manevara, odnosno najefikasnijih oblika [[vojna taktika|taktike]], odnosno [[strategija|strategije]]. Međutim, zbog toga što je protivnik toga u pravilu svjestan, teško ga je pravilno izvesti, a što je pogotovo slučaj na bitkama strateške razine, koje se odigravaju na bojištima dugim stotine kilometara i sa stotinama hiljada vojnika. Kada dvostruki obuhvat uspješno izvede, a pogotovo u slučajevima kada se raspolaže s brojčano istim ili manjim snagama od neprijatelja, ta se bitka smatra jednim od vrhunaca [[umjetnost ratovanja|ratne vještine]]. Kao klasični primjer dvostrukog obuhvata, odnosno model koji je u tu svrhu služio brojnim budućim vojskovođama, se navodi [[Hanibal]]ov plan za [[bitka kod Kane|bitku kod Kane]] [[216. pne.]] u kojoj je uništena brojčano jača rimska vojska. == Literatura == * U.S. Army training manual [http://www.fas.org/man/dod-101/army/docs/st100-7/chapter05/C5I.htm diagram] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722073915/http://fas.org/man/dod-101/army/docs/st100-7/chapter05/C5I.htm |date=2014-07-22 }} of different modes of attack, including double envelopment * GlobalSecurity.org [http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/army/fm/71-100/c4.htm#FM essay] with a section on envelopments * Academic [http://www.cse.ohio-state.edu/~chandra/DR-paper-ASC.pdf paper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029210227/http://www.cse.ohio-state.edu/~chandra/DR-paper-ASC.pdf |date=2013-10-29 }} on military diagramming with diagram of a double envelopment * [http://www.globalsecurity.org/military/library/report/2002/Web_Stalingrad3.jpg Map] of [[Giorgij Žukov|Georgy Zhukov]]'s double envelopment at the battle of Stalingrad {{DEFAULTSORT:Dvostruki obuhvat}} [[Kategorija:Vojna taktika]] [[Kategorija:Vojna strategija]] [[en:Pincer movement]] [[es:Movimiento de pinza]] [[he:תנועת מלקחיים]] [[id:Gerakan menjepit]] [[is:Tangarsókn]] [[it:Attacco a tenaglia]] [[no:Knipetangsmanøver]] [[pl:Manewr okrążający]] [[sv:Dubbel omfattning]] [[tr:Hilal taktiği]] 4qfjl3pyfxqsxrbliohh1saoqmf5b2k El Mudžahid 0 77476 42647841 42401789 2026-06-29T04:51:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647841 wikitext text/x-wiki '''El Mudžahidin''' (arapski: ''mudžahedini'' - borci za slobodu) je bila jedinica u sastavu [[Treći korpus Armije RBiH|3. korpusa Armije BiH]], osnovana po naređenju [[Rasim Delić|Rasima Delića]] [[13. 8.|13. augusta]] [[1993]]. godine. Bila je sastavljena od [[islam]]skih dobrovoljaca [[Afrika|afro]]-[[Azija|azijskog]] porijekla, koji su na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pod kontrolom vladinih snaga došli nakon zločina nad [[Bošnjaci|bosanskim muslimanima]] s ciljem da pomognu svojoj "muslimanskoj braći".<ref>According to the conclusion in ''Amir Kubura case''</ref> Iako ne postoji precizna evidencija o broju stranih dobrovoljaca zbog više različitih imena koje su koristili, evidentirano je oko 400 osoba koje su različitim kanalima komunicirale sa lokalnim vlastima, tražeći ovjeru dokumenata ili slične usluge.<ref>Radio Slobodna Evropa (Vlado Azinović): Al-Kaida u BiH - Mit ili stvarna opasnost? [http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/05_strani_mudzahedini_i_armija_bosne_i_hercegovine.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009233535/http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/05_strani_mudzahedini_i_armija_bosne_i_hercegovine.html |date=2007-10-09 }}</ref> [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|Srpski mediji]] su fabrikovali mnogo veći broj mudžahedina predstavljajući ih kao teroriste i veliku pretnju za čitavu Evropu<ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka ">{{cite web|url=http://www.islam.co.ba/razmisljanja/index.php?subaction=ostalo&id=1070747643|title=Predrag Matvejević analysis|access-date=2010-04-02|archivedate=2007-05-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070516123449/http://www.islam.co.ba/razmisljanja/index.php?subaction=ostalo&id=1070747643|deadurl=yes}}</ref>, u cilju raspirivanja [[islamofobija|antimuslimanske mržnje]] među Srbima.<ref name="ICTY: Milomir Stakić judgement - The media">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/stakic/trialc/judgement/sta-tj030731e.htm#ID2di|title=ICTY: Milomir Stakić judgement - The media|}}</ref><ref name="ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/tadic/trialc2/judgement/tad-tj970507e.htm#_Toc387417236|title=ICTY: Duško Tadić judgement - Greater Serbia|}}</ref> == Pozadina == Za vrijeme ratova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], BiH je primala humanitarnu pomoć kako iz [[islam]]skih tako i iz zapadnih zemalja, zbog intenzivnog i rasprostranjenog ubijanja, masovnih silovanja, kampova smrti i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su sprovodile [[Srbi|srpske]], i u manjoj mjeri [[Hrvati|hrvatske]] snage. Glavna meta su bili [[Bošnjaci|muslimanski]] civlili. Nakon slika masakra, u Bosnu preko [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] počinju stizati arapski dobrovoljci, krajem 1992. i posebno 1993. godine, kako bi pomogli [[armija Republike Bosne i Hercegovine|bosanskoj armiji]] u zaštiti muslimanskih civila. [[13. 8.|13. augusta]] [[1993]]. godine je donesena odluka o formiranju dobrovoljačke jedinice ''El-Mudžahid'' kako bi se uveo red, i omogućilo lakše komandovanje stranim dobrovoljcima. O broju stranih dobrovoljaca se još uvijek vode rasprave, počevši od oko 300 <ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " /><ref name=autogenerated1>SENSE Tribunal:ICTY - WE FOUGHT WITH THE BH ARMY, BUT NOT UNDER ITS COMMAND [http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=10225&kat=3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214215330/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=10225&kat=3 |date=2007-12-14 }}</ref> pa do 1.500 boraca.<ref name=autogenerated1 /> Njihova pojava je potakla izvjesnu kontroverzu: strani borci, sa stilom svetih ratnika, pojavljuju se u Bosni sa hrvatskim identifikacionim dokumentima, pasošima i ličnim kartama. Ubrzo su privukli teške kritike u krugovima koji su u njihovom prisustvu vidjeli dokaz [[Islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]] u srcu [[Evropa|Evrope]]. Strani borci su ubrzo postali nepopularni i među bošnjačkom populacijom. Mnogi bosanski oficiri i intelektualci su posumnjali u iskrene namjere i okolnosti vezane za njihov dolazak u centralni dio Bosne, zbog činjenice da su krenuli iz Hrvatske, preko teritorija samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, prolazeći bez ikakvih problema, za razliku od vojnika Armije RBiH koji su redovno bili zaustavljani i hapšeni na punktovima hrvatskih snaga. Prema [[general]]u [[Stjepan Šiber|Stjepanu Šiberu]], najviše rangiranom etničkom Hrvatu u Bosanskoj armiji, ključnu ulogu u dolasku mudžahedina je imao [[Franjo Tuđman]] i hrvatsko obavještajno podzemlje, s ciljem opravdavanja učešća Republike Hrvatske u ratu protiv BiH i masovnim zločinima koje su počinile hrvatske snage. Iako ih je [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] smatrao simboličnim gestom pomoći islamskog svijeta Bosni, u vojnom smislu nisu napravili značajnu razliku i postali su glavna politička prepreka.<ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " /> == Sastav jedinice == {{izvor}} Jedinica je bila sastavljena od nekoliko stotina dobrovoljaca iz arapskih zemalja. Po izjavama svjedoka prvi vođa 1992. godine bio je [[Abu Abdel Aziz]]. Porijeklom je bio sa Arapskog poluostrva. Njegovim odlaskom 1993. godine, komandu preuzima Egipćanin sa imenom [[Vahudin]], a nakon njega [[Abu Haris]]. Većina mudžahedina bila je iz zemalja sjeverne Afrike i Azije odnosno [[Arapski svijet|Arapskog svijeta]] i [[Afganistan]]a<ref>Juan Carlos Antúnez (16. 9. 2008.): [http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2468 ''Wahhabism in Bosnia-Herzegovina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219063908/http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2468 |date=2012-02-19 }}</ref>. Broj i porijeklo dobrovoljaca iz evropskih zemalja nije poznat. Pripadnici jedinice bili su prepoznatljivi po tradicionalnoj, obično arapskoj odjeći, dugim bijelim haljama ili maskirnim vojnim odijelima, dugim bradama, turbanima ili nekim drugim pokrivalima za glavu. Bili su opremljeni automatskim puškama i ručnim bacačima. Neki od njih su nosili sablje ili duge noževe. Većina ih nije govorila [[bosanski jezik]] i sporazumjevali su se arapskim jezikom. <ref>[http://www.un.org/icty/bhs/cases/hadzihasanovic/judgements/had-sum060315b.htm MKSJ: Sažetak presude u Predmetu Hadžihasanović i Kubura]</ref> == Istraga o ratnim zločinima == Iako su srpski i hrvatski mediji kreirali mnogo špekulacija o ratnim zločinima koje je odred navodno sprovodio, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] nije direktno osudio ni jednog islamskog dobrovoljca. Trenutno se u Hagu sudi generalu Deliću po komandnoj odgovornosti za nekažnjavanje pripadnika odreda koji su prekršili Ženevske konvencije prema zarobljenim srpskim i hrvatskim vojnicima, te nekoliko civila, posebno nakon bitke na Vozući protiv [[Vojska Republike Srpske|VRS]], za koju optužnica navodi da je ubijeno oko 60 zarobljenih srpskih vojnika. Prema Predragu Matvejeviću, istaknutom italijanskom i hrvatskom modernom prozaisti koji je analizirao situaciju, broj arapskih dobrovoljaca koji su došli u BiH je bio "mnogo manji nego broj kojeg su prezentirale srpska i hrvatska propaganda".<ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " /> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/04_dolazak_stranih_mudzahedina_u_bih.html Radio Slobodna Evropa (Vlado Azinović): Dolazak stranih mudžahedina u BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009233700/http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/04_dolazak_stranih_mudzahedina_u_bih.html |date=2007-10-09 }} * [http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/05_strani_mudzahedini_i_armija_bosne_i_hercegovine.html Radio Slobodna Evropa (Vlado Azinović): Strani mudžahedini i Armija Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009233535/http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/05_strani_mudzahedini_i_armija_bosne_i_hercegovine.html |date=2007-10-09 }} * [http://www.un.org/icty/bhs/cases/hadzihasanovic/judgements/had-sum060315b.htm Sažetak presude u Predmetu Hadžihasanović i Kubura] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} [[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Paravojne formacije]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] [[Kategorija:Islamski terorizam]] oj3a1xq0y9oj3vx2f2zejjrogvc6a4j Diskografija Keshe 0 77920 42647747 42637301 2026-06-28T20:22:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647747 wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača (HR) | Izvođač = [[Kesha|Ke$he]] | Slika = Ke$ha performing live in Echo.JPG | Opis slike = | Studijski = 1 | Uživo = | Kompilacije = | Video = | Glazbeni video = 1 | Posvete = | EP = | Singlovi = 7 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Kesha|Ke$he]]''', američke pop pjevačice obuhvaća jedan album, dva singla te dva videospota. Njen debitantski singl "[[TiK ToK]]" objavljen je sredinom 2009. godine. Dospio je na broj jedan u preko 10 država i drži rekord za najbolje prodavan singl nekog ženskog izvođača u jendom tjednu, s prodajom od preko 600.000 primjeraka. Prvi singl u kojem se javno predstavila, bio je "[[Right Round]]" američkog repera [[Flo Rida|Flo Ride]], koji je bio veoma uspješan diljem svijeta, došavši na broj jedan na top listama u nekolicini država, a u većini je dospio u top pet. Ke$ha je odbila biti kreidtirana u pjesmi. Ke$hin debitantski album ''[[Animal]]'' izašao je 5. siječnja 2010. godine. Za drugi singl s albuma izabrana je pjesma "[[Blah Blah Blah]]". == Studijski albumi == {| class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Godina ! rowspan="2" width="200"|Album ! colspan="10"|Top liste ! rowspan="2" width="160"|Certifikacije |- ! width="35px"|<small>[[Billboard 200|SAD]]</small> ! width="35px"|<small>[[UK Albums Chart|UK]]</small> ! width="35px"|<small>[[Canadian Albums Chart|KAN]]</small> ! width="35px"|<small>[[ARIA Albums Top 50|AUS]]</small> ! width="35px"|<small>[[Irish Albums Chart|IRS]]</small> ! width="35px"|<small>[[RIANZ Top 40 Albums Chart|NZ]]</small> ! width="35px"|<small>[[Mega Album Top 100|NIZ]]</small> ! width="35px"|<small>[[FIMI Albums Top 50|ITA]]</small> ! width="35px"|<small>[[SNEP Albums Top 50|FRA]]</small> ! width="35px"|<small>[[VG Topp 40 Album|NOR]]</small> |- | align="center"|2010. |align="left"|'''''[[Animal]]''''' * <small>Objavljen: 5. siječnja 2010.</small> * <small>[[RCA Records]]</small> * <small>Format: CD, digitalni download</small> | align="center"|1 | align="center"|8 | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|8 | align="center"|6 | align="center"|52 | align="center"|22 | align="center"|11 | align="center"|36 |align="left"| * <small>AUS: zlatna</small> |- |} == Singlovi == {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Godina !rowspan="2" width="175px"|Singl !colspan="10"|Top liste !rowspan="2" width="130"|Album |- !width="35"|<small>[[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name = "sad">[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106 Uspjeh singlova u SAD-u] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name = "uk">[https://web.archive.org/web/20121103130534/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12440 Uspjeh singlova u UK-u] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref name = "kan">[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106?f=793&g=Singles Uspjeh singlova u Kanadi] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[ARIA Singles Top 50|AUS]]<br /><ref>[http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Australiji] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Eurochart Hot 100 Singles|EU]]<br /><ref>[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106 Uspjeh singlova u Europi] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[RIANZ Top 40 Singles Chart|NZ]]<br /><ref>[http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Novom Zelandu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130208233145/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Ke%24ha |date=2013-02-08 }} {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Media Control Singles Top 100|NJE]]<br /><ref>[http://germancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121034510/http://germancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke%24ha |date=2011-11-21 }} {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Schweize Singles Top 100|ŠVI]]<br /><ref>[http://swisscharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Švicarskoj] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref>[http://austriancharts.at//showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Austriji] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[VG Topp 20 Single|NOR]]<br /><ref>[http://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Norveškoj] {{eng icon}}</ref></small> |- |align="center"|2009. |"[[TiK ToK]]" | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 |align="center" rowspan="4"|''Animal'' |- |align="center" rowspan = "4"|2010. |"[[Blah Blah Blah]]" <small>(ft. [[3OH!3]])</small> | align="center"|7 | align="center"|11 | align="center"|3 | align="center"|3 | align="center"|36 | align="center"|7 | align="center"|11 | align="center"|30 | align="center"|21 | align="center"|— |- |"[[Your Love Is My Drug]]" | align="center"|4 | align="center"|13 | align="center"|6 | align="center"|3 | align="center"|34 | align="center"|15 | align="center"|19 | align="center"|34 | align="center"|12 | align="center"|— |- |"[[Take It Off]]" | align="center"|8 | align="center"|15 | align="center"|8 | align="center"|5 | align="center"|— | align="center"|11 | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|— |- |"[[We R Who We R]]" | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|2 | align="center"|1 | align="center"|— | align="center"|4 | align="center"|23 | align="center"|17 | align="center"|1 | align="center"|13 |align="center" rowspan="2"|''Cannibal'' |- |align="center"|2011. |"[[Blow]]" | align="center"|7 | align="center"|32 | align="center"|12 | align="center"|10 | align="center"|— | align="center"|8 | align="center"|39 | align="center"|— | align="center"|22 | align="center"|— |- |align="center"|2012. |"[[Die Young]]" | align="center"|2 | align="center"|7 | align="center"|4 | align="center"|3 | align="center"|— | align="center"|9 | align="center"|20 | align="center"|24 | align="center"|16 | align="center"|8 |align="center" rowspan="1"|''Warrior'' |- |} === Ostale pjesme === {| class="wikitable" |- !rowspan="2" width="15px"|Godina !rowspan="2" width="175px"|Pjesma !colspan="3"|Top liste !rowspan="2" width="130"|Album |- !width="35"|<small>[[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name = "sad" /></small> !width="35"|<small>[[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref name = "kan" /></small> !width="35"|<small>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>[http://www.zobbel.de/cluk/100213cluk.txt CLUK Update 13.02.2010 ] {{eng icon}}</ref></small> |- |align="center" rowspan="3"|2010. |"Kiss N Tell" | align="center"|109 | align="center"|91 | align="center"|163 |align="center" rowspan="3"|''Animal'' |- |"Animal" | align="center"|125 | align="center"|— | align="center"|— |- |"D.I.N.O.$.A.U.R." | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|180 |- |} == Videospotovi == {| class="wikitable" |- !rowspan="1"|Godina !rowspan="1"|Video !rowspan="1"|Redatelj |- |2009. |"TiK ToK" |Syndrome<ref>[http://www.mtv.com/videos/keha/445445/tik-tok.jhtml Videospot za pjesmu "TiK ToK" na mtv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091230131838/http://www.mtv.com/videos/keha/445445/tik-tok.jhtml |date=2009-12-30 }} {{eng icon}}</ref> |- |2010. |"Blah Blah Blah" | align="center"|Brendan Malloy |- |} == Certifikacije singlova == {| class="wikitable" |- !width="125"|Pjesma !width="100"|Država !width="100"|Certifikacije |- |align="center" rowspan="4"| "[[TiK ToK]]" |Australija |3× platinasta |- |Danska |zlatna |- |Kanada |5× platinasta |- |Novi Zeland |2x platinasta |- |align="center" rowspan="1"| "[[Blah Blah Blah]]" |Australija |zlatna |- |} == Ostali doprinosi == {| class="wikitable" |- !Godina !width="180"|Pjesma !width="130"|Izvođač !width="150"|Album !width="130"|Impresum |- |align="center" rowspan="1"|2006. |"Nothing in this World" |Paris Hilton |''Paris'' |pozdainski vokali |- |align="center" rowspan="2"|2008. |"This Love" |The Veronicas |''Hook Me Up'' |tekstopisac |- |"Lace and Leather" |[[Britney Spears]] |''[[Circus (album Britney Spears)|Circus]]'' |pozdainski vokali |- |align="center" rowspan="5"|2009. |"The Time Of Our Lives" |[[Miley Cyrus]] |''The Time Of Our Lives'' |tekstopisac |- |"[[Right Round]]" |rowspan="2"|Flo Rida |rowspan="2"|''R.O.O.T.S'' |rowspan="4"|gostujući glazbenik |- |"Touch Me" |- |"Girls" |Pitbull |''Rebelution'' |- |"[[Dirty Picture]]" |Taio Cruz |''Rokstarr'' |} == Izvori == {{izvori}} {{Ke$ha}} {{DEFAULTSORT:Ke$he}} {{Commonscat|Kesha}} [[Kategorija:Diskografije]] jnsnqt59vwimbea5pl4ev45dnnwklie Electronic Arts 0 78443 42647843 42600589 2026-06-29T05:17:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647843 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | ime = Electronic Arts | slika = [[File:Electronic Arts 2020.svg|200px]] | vrsta = [[Trgovačko društvo|Javna tvrtka]] | osnutak = [[1982]]. | prestala_postojati = | osnivači = [[Trip Hawkins]] | sjedište = {{ZD|SAD}} Redwood City, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | sjedište_grad = | sjedište_država = | ključneosobe = John Riccitiello<br />Frank Gibeau<br />Peter Moore<br />Kathy Vrabeck<br />Rod Humble<br />Larry Probst<br />[[Trip Hawkins]] | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = Proizvodnja i izdavanje [[Videoigra|videoigara]] | proizvodi = [[The Sims]] <br /> [[The Sims 2]] <br /> [[FIFA (serijal)|FIFA]] | usluge = | prihod = $4.2 milijarde [[Američki dolar|USD]] ([[2009]].) <ref name="fin.2009.">[http://www.vg247.com/2009/05/05/ea-loses-over-1-billion-in-fiscal-2008/ Electronic Arts - financije u 2009.] Preuzeto [[10. 6.|10. lipnja]] [[2009]].</ref> | operativni_prihod = | neto_dobit = -$1.08 milijarde [[Američki dolar|USD]] ([[2009]].) <ref name="fin.2009."/> | zaposleni = 7,900 ([[2007]].) | holding = | divizije = | podruž = EA Games<br />[[EA Sports]]<br />[[EA Canada]]<br />[[Maxis]]<br />'''[[Electronic Arts#Sastav tvrtke|Cijeli popis]]''' | vlasnik = | slogan = | web = [http://www.ea.com/ www.ea.com] | dodatak = }} '''Electronic Arts''' ili '''EA''' ({{nasdaq|ERTS}}) je međunarodni proizvođač, izdavač i distributer [[videoigra|videoigara]]. Osnovao ju je [[Trip Hawkins]], godine [[1982]]. Kroz godine, tvrtka je rasla, pa je ranih [[2000–2009|2000-ih]] bila jedna od najvećih proizvođača videoigara na svijetu. U prvom dijelu [[2008]]., Electronic Arts je imao prihod od $4.02 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]<ref name="Q4 report">[http://media.corporate-ir.net/media_files/IROL/88/88189/Q4Release.pdf EA Reports Fourth Quarter And Fiscal Year 2008 Results] ([[Portable Document Format|PDF]]), Thomson Reuters {{eng icon}}</ref>. Najpoznatiji proizvodi Electronic Artsa su većinom iz [[EA Sports]]a (pod vlasništvom Electronic Artsa). Poznati serijali videoigara EA Sportsa su: ''[[FIFA (serijal)|FIFA]]'', ''[[:Kategorija:Računalne igre o Harryju Potteru|Harry Potter]]'', ''[[Need for Speed]]'', ''[[Medal of Honor (serijal)|Medal of Honor]]'', ''[[:Kategorija:The Sims|The Sims]]'', ''[[Battlefield (serijal)|Battlefield]]'' i kasnije ''[[Burnout (videoigra)|Burnout]]'' i [[Command & Conquer (serijal)|''Command & Conquer'' serijal]]. == Historija == === 1982.–1991. === Početkom [[1982]]. godine, [[Trip Hawkins]] je dogovorio sastanak sa Donom Valentinom iz [[Sequoia Capital]]a<ref name="EA priča">{{cite web|url=http://www.sequoiacap.com/company/electronic-arts/ |title=Electronic Arts entry |publisher=Sequoiacap.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]].}}</ref> da bi raspravili o financijama za njegov novi pothvat, ''Amazin' Software''. Valentine je podupirao [[Trip Hawkins|Hawkinsa]] da napusti [[Apple Inc.]], u kojem je Hawkins služio kao direktor marketinga proizvoda, i dopustio mu je svoj ured da bi započeo [[firma|tvrtku]]. [[28. 5.|28.5.]] [[1982]]., [[Trip Hawkins]] je osnovao i uspostavio tvrtku sa osobnim ulogom od približno 200.000 [[Američki dolar|USD]]. Sedam mjeseci kasnije Hawkins je osigurao 2 milijuna [[Američki dolar|USD]] poduzetničkog kapitala iz ''Sequoia Capitala'', ''Kleiner Perkins Caufield & Byersa'', i ''Sevin Rosen Fundsa''. Za više od sedam mjeseci, [[Trip Hawkins|Hawkins]] je poboljšao Electronic Artsov poslovni plan. Uz pomoć svog prvog zaposlenika, Richa Melmona, napisao je the originalni plan, na [[Apple II]] u Sequoia Capitalovom uredu, u augustu/kolovozu [[1982]]. godine. Za to vrijeme, Hawkins je također zaposlio dva bivša zaposlenika Applea, Davea Evansa i Pata Marriotta, kao proizvođače. Poslovni plan je opet poboljšan 30 dana kasnije i ponovno provjeren [[8. 10.|8.10.]] [[1982]]. godine. Tijekom jeseni, broj zaposlenika se povećao na 11, uključujući Tima Motta, Binga Gordona, Davida Maynarda, i Stevea Hayesa. Kako je prostor za ured priskrbila tvrtka Sequoia Capital, EA je se premjestio na novu lokaciju, [[San Mateo (Kalifornija)|San Mateo]] pokraj [[aerodrom]]a [[San Francisco]]. Broj zaposlenika se brzo povećavao tijekom [[1983]]., uključujući Dona Daglowa, Richarda Hillemana, Stewarta Bonna, Davida Gardnera i Nancyja Fonga. [[Trip Hawkins|Hawkins]] je odlučio prodavati proizvode direktno kupcima. Uz činjenicu da je Hawkins bio još pioner u novim brandovima igara, ovo je se činilo još većim izazovom. Manji trgovci su htjeli kupiti poznate brandove od postojećih partnerskih distributora. Usprkos tome, prihod je bio 5 milijuna [[Američki dolar|$]] u prvoj godini i 11 milijuna [[Američki dolar|$]] kasnije.<ref name="EA priča"/> Bivši glavni izvršni direktor (''CEO''), Larry Probst, stigavši kao podprdsjednik (''VP'') za prodaju kasne [[1984]]. i pomogao je tvrtki da dobije porast od 18 milijuna [[Američki dolar|$]] u njegovoj trećoj punoj godini. Udruženje sa postojećom prodavajućom upravom, uključujući Nancy Smith, David Klein i David Gardner, Probst je sagradio najveću prodavaću silu od svih [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] proizvođača [[Videoigra|videoigara]].<ref name="EA priča"/> Ova politika djeljenja direktno sa manjim trgovcima je dala Electronic Artsu više margine i bolju tržišnu svijest, ključnu prednost i utjecaj kojim je preskočila svoje protivnike. U dvanaestom mjesecu [[1986]]., David Gardner i Mark Lewis su se premjestili u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] da bi otvorili [[evropa|europsko]] sjedište. ''Electronic Arts Games'' je mnoge [[Videoigra|videoigre]] u [[Evropa|Europi]] imao pretvorene u verziju za [[Kaseta|kasete]], taj je posao vodio ''[[Ariolasoft]]''. Manja tvrtka u [[Wales]]u je već imala ime ''Electronic Arts'', pa je do [[1999]]. godine Electronic Arts u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] legalno bio poznat kao ''EOA'', ime uzeto iz njihovog kocka/krug/trokut logotipa. [[Wales|Velška]] tvrtka je prestala sa radom [[1997]]. godine, pa je Electronic Arts uzeo prava na ime.<ref name="EA priča"/> [[Trip Hawkins|Hawkins]] je proizveo ideju o postupanju [[softver|softwareu]] kao obliku [[umetnost|umjetnosti]], pa je [[softver|software]] proizvođače zvao "software umjetnici." ''Hence'', zadnja verzija poslovnog plana je predlagao ime "SoftArt". Međutim, [[Trip Hawkins|Hawkins]] i Melmon su poznavali osnivače ''Software Artsa'', tvorce ''VisiCalca'', pa su mislili da će njihovo dopuštenje biti nabavljeno. Ipak, Dan Bricklin nije htio dati prava na ime jer je previše sličilo na ''Software Arts''. Koncept imena su voljeli svi zaposlenici. [[Trip Hawkins|Hawkins]] je također pročitao najprodavaniju knjigu [[film]]skom studiju, ''United Artists'', i volio je reputaciju koju je tvrtka stekla. Raniji savjetnici, Andy Berlin, Jeff Goodby, i Rich Silverstein, također su bili za taj prijedlog pa su raspravu vodili Hawkins i Berlin. [[Trip Hawkins|Hawkins]] je rekao da su svi glasali, ali će ''izgubiti ako zaspnu''.<ref name="EA priča"/> [[Trip Hawkins]] je volio riječ "electronic" ([[Hrvatski jezik|hr]]: "''elektronički''"), pa je velik broj zaposlenika imao na umu fraze "''Electronic Artists''" i "''Electronic Arts''". Ostali su preferirali Gordonov prijedlog "''Blue Light''", izraz iz [[film]]a "''[[Tron (1982)|Tron]]''". Kad je Gordon i ostali počeli navaljivati na prijedlog ''"Electronic Artists''" ("''Elektronički umjetnici''")", u posveti za filmsku tvrtku ''[[United Artists]]''; no za razliku od nijh, Steve Hayes je rekao: "''Mi nismo ujetnici, oni su...''", čime je htio reći da su umjetnici proizvođači čije će [[videoigra|videoigre]] EA proizvoditi. Ova izjava Hayesa je odmah nagnula sudionike da potvrde ime ''Electronic Arts''.<ref name="EA Yahoo!">{{cite web |url=http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&page=0 |title=Electronic Arts na Yahoo!.com |publisher=Videogames.yahoo.com |date= |accessdate=[[14. 3.|14. ožujka]] [[2009]]. |archivedate=2007-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070820013352/http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&page=0 |deadurl=yes }}</ref> Electronic Artsov pristup davanja zasluga njihovim dizajnerima je bio jedan od zaštitnih znakova Electronic Artsa u njihovim ranim godinama. Ova karakterizacija je dodatno pojačala proizvodnju sa omotima poput [[muzika|glazbenih]] [[album]]a, jer je [[Trip Hawkins|Hawkins]] mislio da će takva vrsta omota smanjiti troškove dostave.<ref name="gamasutra_pinball" /> EA je i dalje svoje dizajnere i proizvođače nazivao "umjetnicima" i za njihove fotografije su bile na mnogim njihovim igrama, kao i na mnogim [[magazin]]ima. EA je djelio svoje velike prihode sa dizajnerima; pa je zbog sjajna pristupa, privukao najbolje dizajnere i proizvođače.<ref name="gamasutra_pinball" /> Kockasti, "''[[album|glazbeni]]''" omot igara (poput omota za ''[[M.U.L.E.]]'' i ''[[Pinball Construction Set]]'') je bila popularna zamisao Electronic Artsa, koji je htio predstavljati svoje dizajnere kao "[[rock and Roll|rock]] zvijezde".<ref name="gamasutra_pinball">{{cite web|url=http://www.gamasutra.com/view/feature/3923/the_history_of_the_pinball_.php |title='&#39;Povijest ''Pinball Construction Seta'': Laniranje milijun kreativnih mogućnosti&#39; |publisher=Gamasutra.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]].}}</ref> Nakon vrlo uspješne poizvodnje [[osobni kompjuter|osobnih računala (PC)]], Electronic Arts je kasnije proizvodijo i [[igraća konzola|konzole]] i [[Videoigra|videoigre]] također. Kasnije, [[Trip Hawkins]] je napustio EA da bio osnovao [[The 3DO Company|3DO]] tvrtku. === 1991.–2007. === [[Datoteka:Electronicartsheadquarters.jpg|thumb|left|thumb|300px|Glavna uprava Electronic Artsa]] Trenutno sjedište Electronic Artsa je u Redwood Shoresu, susjedstvu [[Redwood City (Kalifornija)|Redwood Cityja]], [[Kalifornija]]. Zbog odlaska [[Trip Hawkins]]a, Larry Probst je preuzeo vodstvo tvrtke, te ju vodi i danas.<ref name="EA Yahoo!"/> Probst je sebe smatrao čovjekom s načelima i odbio je pratiti "M-rangirane" igre, stvorene od tvrtke Take-Two Interactive, čiji je naslini ''[[Grand Theft Auto|Grand Theft Auto (GTA)]]'' serijal postao najdominantniji u industriji videoigara od [[2000]]. through [[2003]]. godine.<ref name="GTA3 Greatest">{{cite web | url = http://www.gamespot.com/features/6171873/index.html | title = GTA III: "Najbolja igra svih vremena | work = uk.gamespot.com | dateformat = mdy | accessdate = [[22. 9.|22. rujna]] [[2007]].}}</ref> Kao rezultat toga, Probst je dosta kritiziran od strane analitičara Wall Streeta, koji su vjerovali da zbog takve politike, EA-ov prihod je manji nego što bi trebao biti.<ref name="EA Yahoo!"/> Krajem [[mart|ožujka]] [[2005]]., Electronic Arts je izdao svoje prvo profit upozorenje, okrivivši oskudicu [[hardver|hardwarea]] i manje plaće.<ref name="EA Yahoo!"/> Tzv. "M-rangirane" igre nisu nove EA-u: [[1999]]. godine, EA je odobrio izdavanje svoje prve takve igre, ''System Shock II'' za [[Osobni kompjuter|PC]]. Probst je kasnije promijenio stav o "M-rangiranim" igrama, ali EA ima još nekoliko takvih naslova. [[2004|2004.godine]], EA je dao multimilijunsku donaciju za proizvodnju igara prema [[univerzitet|sveučilištu]] Južne Kalifornije za interaktivne medije. Zbog doncije, EA-ovo osoblje je počelo aktivno učiti u toj školi.<ref name="EA Yahoo!"/> [[1. 2.|1.2.]] [[2006]]., Electronic Arts je najavio da će otpustiti 5% svog osoblja diljem svijeta.<ref>{{cite web |url=http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&page=0 |title=Electronic Arts otpušta 5% osoblja |publisher=Videogames.yahoo.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archivedate=2007-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070820013352/http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&page=0 |deadurl=yes }}</ref> [[20. 6.|20. lipnja]] [[2006]]., EA je otkupio ''[[Mythic Entertainment]]'', koji je uprvao tada završio ''Warhammer Online''.<ref>{{cite web|url=http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=9786 |title=Electronic Arts otkupio Mythic Entertainment |publisher=Gamasutra.com |date=[[20. 6.|20.6.]] [[2006]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> Nakon što je [[Saga|SEGA-ina]] igra ''ESPN NFL 2K5'' uspješno otela tržište Electronic Artsovom ''Madden NFL-u'' tijekom [[2004]]. godine, EA je odgovorio sa dobivanjem nekoliko velikih sportskih licenci, uključujući i ugovor sa [[NFL|NFL-om]], te u januaru/siječnju [[2005]]., petnaestogodišnji ugovor sa [[ESPN]]-om, slično ugovoru Take-Two Interactivea sa Major League Baseball-om.<ref>{{cite web|last=Surette |first=Tim |url=http://www.gamespot.com/news/2004/12/13/news_6114977.html |title=Big Deal: EA and NFL ink exclusive licensing agreement |publisher=Gamespot.com |date=[[13. 12.|13. prosinca]] [[2004]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> Ugovor sa ESPN-om je EA-u dao sva prva na ESPN-ov udio za [[:Kategorija:Športske računalne i video igre|športske videoigre]]. [[11. 4.|11.4.]] [[2005]]., EA je najavio sličan, šestogodišnji ugovor sa tvrtkom Collegiate Licensing Company (CLC) za sva prava na sveučilišni ([[američki fudbal|američki]]) nogomet.<ref>{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/espn/sportsbusiness/news/story?id=1945691 |title=All Madden, all the time |publisher=Sports.espn.go.com |date=[[14. 12.|14.12.]] [[2004]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> Većina EA-ovog uspijeha, i u prodaji i u zaradi, je nastao zbog njegove strategije o platformsko-[[Agnosticizam|agnostičkoj]] proizvodnji i dizajniranju jakih višegodišnjih serijala. EA je bio prvi izdavač koji je izdao godišnje dopune ([[Engleski jezik|eng]]: ''updates'') svojih sportskih serijala ''Madden'', ''FIFA'', ''NHL'', ''NBA Live'', ''Tiger Woods'', itd., sa dopunjenim popisom igrača i manjim [[kompjuterska grafika|grafičkim]] poboljšanjima.<ref>{{cite web|url=http://archive.gamespy.com/articles/july03/25smartest/index11.shtml |title=EA Puts it "In the Game" |publisher=Archive.gamespy.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]].}}</ref> Znajući da bi neki serijal mogao "zamoriti" potrošače, EA je [[2006]]. godine najavio da će se više koncentrirati na što originalnije igre.<ref>{{cite web |url=http://www.gamesindustry.biz/content_page.php?aid=21443 |title=EA ide dalje s novim IP-ovima |publisher=Gamesindustry.biz |date=[[30. 11.|30.11.]] [[2006]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930183709/http://www.gamesindustry.biz/content_page.php?aid=21443 |dead-url=yes }}</ref> === 2007.-danas === ==== 2007. ==== [[Datoteka:EA Building RedwoodShores.JPG|thumb|right|thumb|300px|Ulaz u sjedište Electronic Artsa]] Početkom [[2007]]., Probst je dao otkaz na mjesto CEO-a, ali je ostao u upravi tvrtke. Njegov osobno odabrani nasljednik je postao John Riccitiello, koji je radio u Electronic Artsu nekoliko godina, iako je jedno vrijeme prestao raditi za EA, pa je se vratio.<ref name="EA Yahoo!"/> Riccitiello je prije radio za tvrtke Elevation Partners, Sara Lee i Pepsico. U junu/lipnju [[2007]]., novi CEO, John Riccitiello, najavio je da će se EA reorganizirati u četiri podružnice, svaka sa odgovornošću za svoje proizvode. Svrha reorganizacije je bila da se osnaže EA-ove podružnice i da bi radile autonomnije, dinamičnije, odlučnije, te da bi povećale kreativnost i kvalitetu, i izdavali brže svoje videoigre na tržište.<ref>{{cite web|url=http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=14374 |title=EA najavljuje novi sastav tvrtke |publisher=Gamasutra.com |date=[[18. 6.|18.6.]] [[2007]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> Ta reorganizacija došla nakon mnogo godina Electronic Artsovog sjedinjenja i otkupljanja manjih tvrtki, pa su neki EA optužili da je zbog toga smanjio kvalitetu svojih videoigara. [[2008]]. godine, na DICE sastanku, Riccitiello je rekao da je raniji pristup "kupovanja i pripajanja" bio pogreška, često su "odnjeli" kreativnost i talent manjim tvrtkama i studijima. Riccitiello je izjavio da odvojenost Electronic Artsa dopušta nezavisnim dizajnerima autonomnost u većoj mjeri; te je izjavio da su [[Maxis]] i [[BioWare]] primjeri uspješnih tvrtki u novom sastavu.<ref name="aquiringdev-wired">{{cite web|last=Kohler |first=Chris |url=http://blog.wired.com/games/2008/02/riccitiello.html |title=EA-ov CEO: Kako sam naučio otkupljivati proizvođače |publisher=Blog.wired.com |date=[[8. 2.|8.2.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2008/02/19/arts/television/19game.html?_r=1&oref=slogin Tvrtka traži svoju kreativnu stranu da bi vratil izgubljeno]</ref> Također, [[2007]]. godine, EA je najavio da će neke svoje najveće igre izdati za [[Macintosh]]. EA je izdao ''Battlefield 2142'', ''Command & Conquer: Tiberium Wars'', ''[[Harry Potter i Red feniksa (igra)|Harry Potter i Red feniksa]]'', ''Madden NFL 08'', ''[[Need for Speed: Carbon]]'' i ''[[Spore (video igra)|Spore]]'' za [[Macintosh|Mac]]. Sve novije igre za Macintosh koriste Cider, tehnologiju koju je proizveo ''TransGaming'', a koja dopušta [[Intel]]ovim Macovima da pokreću [[Microsoft Windows|Windowsove]] igre.<ref>{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/macworld/20070818/tc_macworld/eaships20070817;_ylt=Apf7ti22.rDTILX1Gm8aoEIK77EF |title=EA ships four Mac games |publisher=News.yahoo.com |date=[[17. 3.|17.3.]] [[2009]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U [[oktobar|listopadu]] [[2007]]. godine, EA je izdao "Super Computer International", industriju koja nabavlja igraće poslužitelje za proizvođače koji trenutno proizvode [[softver|programsku podršku]] "PlayLinc". Tjedan dana kasnije, otkupili su VG Holding Corp, partnersku tvrtku BioWarea i Pandemic Studiosa.<ref>[http://www.ea.com/article.jsp?id=bio1011 EA - akcijske, fantastične, sportske i strateške videoigre]</ref> ==== 2008. ==== Početkom [[2008]]. godine, otkriveno je da je Electronic Arts dao ponudu za preuzimanje rivalske tvrtke [[Take-Two Interactive]]. Nakon početne ponude od 25 [[Američki dolar|USD]] po komadu, uprava Take-Two Interactivea ju je odbila. Zatim je EA povećao ponudu na 26 [[Američki dolar|USD]] po komadu, te premiju od 64% i rekao je javnosti za ponudu.<ref>{{cite web |url=http://kotaku.com/360123/ea-makes-offer-to-buy-take-2 |title=Top: EA Makes daje ponudu za otkup Take Two-a |publisher=Kotaku |date=[[24. 2.|24.2.]] [[2008]]. |author=Brian Crecente |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archiveurl=https://archive.today/20120726162929/http://kotaku.com/360123/ea-makes-offer-to-buy-take-2 |archivedate=2012-07-26 |dead-url=no }}</ref> Prije ponude, govorkalo je se po [[internet]]u da će Take-Two vjerojatno biti otkupljen od neke veće tvrtke, spominjajući ''Viacom'' kao mogući kupac.<ref>{{cite web |url=http://kotaku.com/336364/analyst-convinced-that-take+two-will-be-swallowed |title=Take-two Interactive: Analitičari "priznali" da će Take-Two biti otkupljen |publisher=Kotaku |author=Michael McWhertor |date=[[20. 12.|20.12.]] [[2007]]. |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archivedate=2008-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081223015918/http://kotaku.com/336364/analyst-convinced-that-take%2Btwo-will-be-swallowed |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://kotaku.com/353561/viacom-to-buy-take+two |title=Govorkanja: Viacom kupuje Take-Two? |publisher=Kotaku |author=Luke Plunkett |date=[[6. 2.|6.2.]] [[2008]]. |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archiveurl=https://archive.today/20120711003903/http://kotaku.com/353561/viacom-to-buy-take+two |archivedate=2012-07-11 |dead-url=no }}</ref> Polovicom [[2008]]., EA je najavio da će otkupiti iznose od Hands-On Mobilea Korea, [[Južna Koreja|južnokorejske]] tvrtke za proizvodnju i izdavanje [[mobilni telefon|mobilnih]] igara. Tvrtka je nakon otkupljenja postala ''EA Mobile Korea''.<ref name="Hands On Korea acquisition">[http://money.cnn.com/news/newsfeeds/articles/apwire/26e40ecc2d9261c03387d24c9c46e41f.htm Electronic Arts otkupljuje korejskog mobilnog proizvođača]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Associated Press'', [[22. 5.|22.5.]] [[2008]].</ref> U rujnu/septembru [[2008]]., EA je odustao od kupnje tvrtke Take-Two Interactive. Nijedan razlog za odustajanje nije dan.<ref>{{cite news|url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20080914/electronicarts_buyout_090814/20080914?hub=SciTech|title=Electronic Arts odustaje od kupnje rivala|publisher=CTV News|accessdate=14.9. 2008|archivedate=2009-06-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611021100/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20080914/electronicarts_buyout_090814/20080914?hub=SciTech|deadurl=yes}}</ref> [[Datoteka:Rheinauhafen - The Bench - Rheinseite (1828-30).jpg|thumb|thumb|desno||250px|EA-ovo sjedište u [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Köln]])]] [[6. 11.|6.11.]] [[2008]]., potvrđeno je da Electronic Arts zatvara svoj ''Casual Label'' i sastavio ga je sa Hasbrom, partnerom za ''[[The Sims]]'' podružnicu.<ref>{{cite web|last=Crecente |first=Brian |url=http://kotaku.com/5078340/electronic-arts-ditches-casual-label-merges-it-with-the-sims |title=EA: Electronic Arts gasi ''Casual Label'', spaja ga sa ''The Simsom'' |publisher=Kotaku.com |date=[[6. 11.|6.11.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> EA je također potvrdio odlazak Kathy Vrabeck, prijašnje predsjednice ''EA Casual'' podružnicena proljeće [[2007]]. godine. EA je dao izjavu o spajanju: "Naučili smo puno o ''Casual entertainmentu'' zadnje dvije godine, i otkrili smo da "ležerna" proizvodnja igara čini jedan žanr. Sa odlaskom, EA reorganizira integriranje "ležernih" igara — proizvodnju i izdavanje — u ostale podružnice. Spajamo naš ''Casual Studios'', ''Hasbro'', i ''The Sims'' podružnice u novu Sims i Casual podružnicu, gdje je velika usklađenost u dizajniranju proizvoda i prodaji. [...] Sljedećih dana i tjedana, reći ćemo više najva u izvješćima o ostalim poslovima u ''Casual Studiosu'', kao i u EA Mobileu, Pogo-u, Media Salesu i Online Casual Initiativesu. Ti poslovi i dalje ostaju rastući prioriteti za EA i zaslužuju jaku podršku u kupini koja će objašnjavati njihove ciljeve."<ref>{{cite web|last=Crecente |first=Brian |url=http://kotaku.com/5071439/electronic-arts-lays-off-six-hundred |title=EA: Electronic Arts otpušta šest tisuća zaposlenika |publisher=Kotaku.com |date = 30. 10. 2008. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> Ova izjava je rečena tjedan dana nakon Electronic Artsove najave o otpuštanju 6% od oko 600 njihovih zaposlenika, i imao je neto dobit u minusu od 310 milijuna [[Američki dolar|dolara]] za prvu četvrtinu godine.<ref>{{cite web|last=McWhertor |first=Michael |url=http://kotaku.com/5071454/ea-loses-310-million-sees-weakness-at-retail-in-october |title=Jako je teško: EA gubi 310.000.000 $, vidi "Slabost na maloprodaju" u listopadu |publisher=Kotaku.com |date=[[30. 10.|30.10.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}</ref> ==== 2009. ==== [[Datoteka:EA at WonderCon 2009.JPG|thumb|thumb|250px|Electronic Arts na ''WonderConu'' [[2009]].]] Zbog [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|Ekonomske krize]], Electronic Arts je mao slabiju godinu od očekivanog, pa je u februaru/veljači [[2009]]. otpustio oko 1100 zaposlenika, što je oko 11% njihove radne snage. Uz to, zatvorit će i dva objekta, ali još nije poznato koja. Na konferenciji za novinare, Riccitiello je izjavio da nihovo slabo djelovanje krajem godine nije zbog [[Ekonomija|ekonomske]] krize, nego zbog činjenice da nisu izdali nijedan veliki proizvod. Na kraju godine, [[31. 12.|31.12.]] [[2008]]. tvrtka je izgubila 641 milijuna [[Američki dolar|USD]]. Od početka maja/svibnja [[2009]]., studio EA Redwood Shores je poznat kao ''Visceral Games''.<ref>{{cite web | url= http://www.contracostatimes.com/technology/ci_11618727 | title= Electronic Arts je imao slab kraj godine; gasi 1.100 radnih mjesta | accessdate= [[5. 2.|5.2.]] [[2009]]. | author= Troy Wolverton | last= Wolverton | first= Troy | date= [[2. 2.|2.2.]] [[2009]]. | publisher= ''Contra Costa Times'' | dateformat= mdy }}</ref><ref>{{cite news | url= http://www.orlandosentinel.com/business/orl-earnings0409feb04,0,7016950.story | title= EA je loše nakon slabe sezone | accessdate= 5 February 2009 | agency= Associated Press | date= [[2. 4.|2.4.]] [[2009]]. | publisher= The Orlando Sentinel | dateformat= mdy | archiveurl= https://web.archive.org/web/20090210172827/http://www.orlandosentinel.com/business/orl-earnings0409feb04,0,7016950.story | archivedate= 2009-02-10 | deadurl= no }}</ref> [[24. 6.|24.6.]] [[2009]]. godine, EA je najavio da će spojiti dvije podružnice, BioWare i Mythic u RPG i MMO proizvođačku skupinu. Točnije, Mythic je od tada u vlasništvu BioWarea, a Ray Muzyka i Greg Zeschuk će biti upravitelji nove skupine. Uspješnost skupine tek treba vidjeti.<ref>{{cite web | url= http://arstechnica.com/gaming/news/2009/06/ea-combines-bioware-and-mythic-into-new-rpgmmo-group.ars | title= EA spaja BioWare i Mythic u novu RPG/MMO skupinu | accessdate= [[25. 6.|25.6.]] [[2009]]. | author= Andrew Webster | last= Webster | first= Andrew | date= [[24. 6.|24.6.]] [[2009]]. | publisher= Ars Technica | dateformat= mdy }}</ref> == Videoigre == Neke od najpoznatijih videoigara u povjesti videoigra je proizveo Electronic Arts, a neke od nijh su na popisu ispod. * ''[[Pinball Construction Set]]'' ([[1983]].)<ref>[[2008]]. godine, ''Pinball Construction Set'' je nagrađen [[Emmy Award|Emmy]] nagradom za tehnologiju i inžinjerstvo: [https://web.archive.org/web/20120929094303/http://kotaku.com/342028/2008-tech-emmy-winners Emmy pobjednici 2008.: tehnologija]</ref> * ''[[Archon (igra)|Archon]]'' ([[1983]].) * ''[[Archon II]]'' * ''[[M.U.L.E.]]'' ([[1983]].) * ''[[Bard's Tale]]'' ([[1985]].) * ''[[Mail Order Monsters]]'' ([[1985]].) * ''[[Starflight]]'' ([[1986]].) * ''[[Skate or Die!]]'' ([[1987]].) * ''[[Lakers versus Celtics]]'' ([[1989]].) * ''[[Populous]]'' ([[1989]].) * ''[[Desert Strike: Return to the Gulf]]'' * ''[[FIFA (serijal)|FIFA]]'' serijal ([[1993]].-danas) * ''[[Need for Speed]]'' ([[1994]].-danas) * ''[[Ultima Online]]'' ([[1997]].) * ''[[Command & Conquer]]'' serijal ([[1998]].-danas) * ''[[Dungeon Keeper]]'' serijal * ''[[SimCity]]'' series ([[1999]].-danas) * ''[[Medal of Honor]]'' serijal ([[1999]].-[[2008]].) * ''[[SSX (serijal)|''SSX'']] ([[2000]].-[[2008]].) * ''[[Džejms Bond|James Bond]]'' serijal ([[1999]].-[[2005]].) * ''[[The Sims]]'' serijal ([[2000]].-danas) * ''[[Burnout (series)|Burnout]]'' serijal ([[2001]].-danas) * ''[[Battlefield (serijal)|Battlefield]]'' serijal ([[2002]].-danas) * ''[[Madden NFL]] series ([[1989]].-danas) * ''[[NCAA Football (serijal)|NCAA Football]]'' serijal ([[1993]].-danas) * ''[[Crysis]] serijal ([[2007]].-danas) * ''[[Rock Band]]'' series ([[2007]].-danas) * ''[[Mass Effect]]'' ([[2007]].) * ''[[EA Skate]]'' ([[2007]].) * ''[[Spore (video igra)|Spore]]'' ([[2008]].) * ''[[Dead Space]]'' ([[2008]].) * ''[[Mirror's Edge]]'' ([[2008]].) == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Electronic Arts}} * [http://www.mobygames.com/company/electronic-arts-inc Electronic Arts] kod [[MobyGames]]-a * [http://www.mobilegamesdb.com/developer/2/ea-mobile/ MobileGamesDB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416174644/http://www.mobilegamesdb.com/developer/2/ea-mobile/ |date=2014-04-16 }} '''Poslovni podatci''' * [http://www.google.com/finance?q=ERTS Electronic Arts, Inc.] na [[Google|Google Finance]] * [http://finance.yahoo.com/q?s=ERTS Electronic Arts, Inc.] na [[Yahoo!|Yahoo Finance]] * [http://www.hoovers.com//--ID__14059--/free-co-factsheet.xhtml Electronic Arts, Inc.] na [[Hoover's]]u * [http://www.investor.reuters.wallst.com/stocks/company-profile.asp?ticker=ERTS Electronic Arts, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210112314/http://www.investor.reuters.wallst.com/stocks/company-profile.asp?ticker=ERTS |date=2007-02-10 }} na [[Reuters]]u * [http://google.brand.edgar-online.com/?sym=ERTS Electronic Arts, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630222454/http://google.brand.edgar-online.com/?sym=ERTS |date=2009-06-30 }} SEC filings na [[EDGAR|EDGAR Online]] * [http://www.sec.gov/cgi-bin/browse-edgar?action=getcompany&CIK=712515 Electronic Arts, Inc.] SEC filings na ''Securities and Exchange Commission'' [[Kategorija:Nastanci 1982.]] [[Kategorija:Američke kompanije]] [[Kategorija:Kompjuterske kompanije]] [[Kategorija:Videoigre]] gd7wsmmr8hzcpr8wro6ofasjy5vbauv Dayuan 0 80142 42647700 41558273 2026-06-28T16:43:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647700 wikitext text/x-wiki {{for|kinesku dinastiju|Dinastija Yuan}} {{for|naselje na Tajvanu|Dayuan (Taoyuan)}} [[Datoteka:Ta-YuanMap.jpg|thumb|320px|'''Dayuan''' (u [[Fergana|Ferghani]]) je bila jedna od tri napredne civilizacije u [[Srednja Azija|Centralnoj Azjii]] oko 130. pne. - uz [[Parti]]ju i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]], prema kineskoj historijskoj knjizi ''[[Knjiga Hana]]''.]] '''Dayuan''' ili '''Ta-Yuan''' ({{zh|c=大宛|p=Dàyuān|w=Ta-Yuan|links=no}}, dosl. “Veliki Yuan”) je naziv za narod koji je obitavao u [[Fergana|Ferghani]] u [[Srednja Azija|Centralnoj Aziji]], a koji su opisani u [[Kineska književnost|kineskim]] historijskim djelima ''[[Zapisi Velikog Historičara|Zapisi Velikog historičara]]'' i ''[[Knjiga Hana]]''. Spominju se o izvještajima o doživljajima velikog kineskog [[istraživač]]a [[Zhang Qian]]a godine 130. pne. kao i brojnih izaslanstava koja su iza njega pohodila Centralnu Aziju. Za domovinu Dayuana se danas uglavnom smatra da je predstavljala [[dolina Ferghane|dolinu Ferghane]]. Kineski izvore Dayuane opisuju kao urbanizirano stanovništvo [[Bijela rasa|bjelačkog]] izgleda, koje je živjelo u ozidanim gradovima i imalo "običaje istovjetne [[Grko-Baktrijci]]ma", odnosno helenističkog kraljevstva koje je vladalo [[Baktrija|Baktrijom]] u današnjem sjevernom Afganistanu. Dayuan su također opisani kao uzgajivači i veliki ljubitelji vina.<ref name="Watson, Burton 1993 pp. 244-245">Watson, Burton(1993). ''Records of the Grand Historian by Sima Qian''. Translated by Burton Watson. Han Dynasty II (Revised Edition), pp. 244-245. Columbia University Press. {{ISBN|0-231-08166-9}}; {{ISBN|0-231-08167-7}} (pbk)</ref> Za Dayuane se pretpostavlja da su bili potomci grčkih kolonista koje je [[Aleksandar Veliki]] naselio u [[Fergana|Ferghani]] godine 329. pne., a koji su se uspješno razvijali pod [[Selukidi]]ma i [[Grko-Baktrijci]]ma, sve dok ih od ostatka helenističkog svijeta nije izolirala najezda [[Yuezhi]]ja oko 160. pne. Neki historičari sugeriraju da je izraz "Yuan" jednostravna transliteracija izraza “[[Yona]]” ili “[[Yavana]]”, koja se u antičkoj Aziji korisila za Grke (“[[Jonjnani]]”), odnosno da bi Dayuan (dosl. “Veliki Yuan”) trebalo značiti "Veliki Jonjani". Interakcija između Dayuana i Kineza je historijski važna, jer je predstavljala prvi važniji kontakt između urbanizirane [[Indoevropljani|indoevropske]] kulture i kineske civilizacije, odnosno stvorila preduvjete za stvaranje [[Put svile|Puta svile]], glavne poveznice Zapada i Istoka od 1. vijeka pne. do 15. vijeka. == Fusnote == {{Reflist}} == Izvori == <div class="references-small"> * [[Sima Qian]], ''Records of the Grand Historian of China. Translated from the Shih Chi of Sima Qian by Burton Watson.'' New York: Columbia University Press, 1961, Volume II, {{ISBN|0-231-08167-7}} * "Zhang Qian's Mission to the West", translation by [[Friedrich Hirth]] published in the ''Journal of the American Oriental Society'', 37/2 (1917), pp.&nbsp;93–116, adaptation by J. Moore, Department of History, Austin College. * ''Han Shu'', as translated by A. Wylie in the ''Journal of the Anthropological Institute of Great Britain and Ireland'', Vols. III (1874), pp.&nbsp;401–452, V (1876), pp.&nbsp;41–80, and X (1881), pp.&nbsp;20–73, and XI (1882), pp.&nbsp;83–115, adaptation by J. Moore, Department of History, Austin College. * "The diffusion of Classical art in Antiquity", John Boardman, Princeton University Press, 1993 {{ISBN|0-691-03680-2}} * "The Greeks in Bactria and India" W.W.Tarn, Cambridge University Press </div> == Vanjske veze == * [http://www.upf.es/materials/huma/central/historia/xinamon/docums/zhangqi.htm ShiJi 123: The Account of DaYuan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041227112640/http://www.upf.es/materials/huma/central/historia/xinamon/docums/zhangqi.htm |date=2004-12-27 }} * [http://artemis.austincollege.edu/acad/history/jmoore/HanNarrativeHistories.htm Selection from the Han narrative stories]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224060915/http://artemis.austincollege.edu/acad/history/jmoore/HanNarrativeHistories.htm |date=2015-12-24 }} [[Kategorija:Helenizam]] [[Kategorija:Drevni narodi]] [[Kategorija:Put svile]] b8zfnwt7o18bacndo5ei19mx2oyae2e Crom Alternativna Valuta 0 80715 42647637 42337734 2026-06-28T12:38:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647637 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{stilska dorada}} '''Crom Alternativna Valuta''' je službeno pokrenuta 27 rujna 2009 godine. Alternativna [[valuta]] je pojam koji se odnosi na bilo koju valutu koja se koristi kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sustavima. Alternativne valute mogu izdavati pojedinci, [[korporacije]] ili organizacije, mogu ih izdavati i nacionalne vlade ili jedinice lokalne samouprave, a mogu se pojaviti i prirodno same od sebe kad ljudi počnu koristiti određenu vrstu robe kao valutu. Kada se koriste u kombinaciji s nacionalnim ili multinacionalnim službenim valutama, onda se nazivaju komplementarne valute. Većina komplementarnih valuta su također i lokalne valute jer je njihova upotreba ograničena na određena područja. Zakonitost i porezni status alternativnih valuta varira od zemlje do zemlje, upotreba nekih sustava je u nekim zemljama legalna dok bi u drugim ista bila ilegalna. Ideju o alternativnoj valuti Crom je osmislio Duric Aljosa, slobodni mislilac i samouki istraživač, izabran za prvog predsjednika Udruge Crom Alternativna Razmjena. == Valuta == Crom je ekonometrijski simbol, u legalnom pogledu nema nikakvu materijalnu podlogu, njegov opticaj nije nametnut i prisilan. Vrijednost mu određuje onaj tko ga prihvaća isključivo na dobrovoljnoj bazi, okvirno kao [[simbol]] za aktivnosti opredmećene u vremenskoj jedinici od jednog sata. Izdaje se u opticaj kroz elektroničku platformu u elektroničkom obliku, njegova upotreba nema teritorijalnih ograničenja. == Razmjene == Ovom sustavu alternativne valute je moguće pristupiti putem interneta kroz računala ili mobilne uređaje. Sustav funkcionira u sklopu Udruge Crom Alternativna Razmjena, a može mu se priključiti svako uz uvjet da ima [[e-mail]] adresu, i to kao "[[Čovjek]]", "[[Pravna osoba]] iz javnog sektora", "Pravna osoba iz privatnog sektora" ili "Virtualna Organizacija". Svaki "Čovjek" svakog prvog u mjesecu prima od sustava 730 croma (24 sata x 30 dana). Razmjene se obavljaju u obliku više vrsta elektroničkih transakcija. Unutar sustava postoji tržnica na kojoj se susreću [[ponuda i potražnja]] u vidu oglasa sa slikama, dogovore je moguće ostvarivati internim sistemom poruka. == Ekonomski razvoj == Zdrav globalni sustav čine zdrave lokalne zajednice. Ideja ovog projekta je zasnovana na uspostavljanju međusobne suradnje umjesto odnosa međusobne konkurencije, promicanju i revitalizaciji lokalnog ekonomskog razvoja kroz zajednički rad na stvaranju malih mreža društvenih zajednica koje bi zajedno činile jednu veliku mrežu bez političke obojanosti i omogućile stvaranje nove kolektivne svjesti bazirane na zdravom razumu, budućnosti u kojoj bi [[slobodno tržište]] odlučivalo o vrijednosti novih ideja. Sudionici u projektu su povezani u zajednicu od čijeg progresa imaju korist, u njemu ne sudjeluju samo zbog vlastitog interesa, koristi i zarade već imaju zajednički cilj, napredak cijele zajednice. Jedna od primarnih funkcija alternativne valute Crom je kroz mjesečna primanja osigurati svima osnovni nivo dostojanstvenog ljudskog života. Osim toga, cilj je ljudima pružiti ekonomsku i socijalnu sigurnost, te jednake mogućnosti, kroz alternativnu valutu izgraditi mostove između pojedinaca, poduzeća, zajednica, gradova, [[država]] i njihovih neispunjenih potreba i objektiva. Budući da su centralizirani [[novac]] i centralizirana moć simbiozni par, u pogledu dosezanja što višeg oblika demokracije, namjera je rasporediti potreban uloženi [[rad]] za opstanak i razvoj neke zajednice, te uživanje u njegovim plodovima na što više pripadnika zajednice kako bi se decentraliziralo bogatstvo i ujedno skratilo radno vrijeme. == Monetarna reforma == Udruga Crom Alternativna Razmjena je [[organizacija]] osnovana s ciljem da zainteresiranima omogući razmjenu intelektualnih, materijalnih i drugih dobara izvan zatvorenog okvira privatiziranog globalnog financijskog sustava ograničenih mogućnosti u kojem cirkuliraju konvencionalne valute bez ikakve materijalne podloge, i time ponudi mogućnost otklanjanja njegovih negativnih posljedica čiji su uzroci pronađeni u: - ''izdavanje novca u obliku duga'', - ''seigniorage (razlika između intrinzične i nominalne vrijednosti novca)'', - ''nejednakost raspodjele bogatstva'', - ''bankarska praksa djelomične rezerve (kreditni multiplikator)''. Stajalište Udruge Crom Alternativna Razmjena je da je odgovor na pitanje da li je financijski sustav pošten i učinkovit ili ne, prvenstveno određen načinom na koji se stvara i izdaje novac, tko ga stvara i u kojem obliku. Polazište je da novčani sustav utječe na naš svakodnevni [[život]] više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno, da temeljan izvor moći leži u stvaranju novca a ne zakona, pa je sukladno tome sloboda temeljena na monetarnoj suverenosti i financijskoj neovisnosti šire populacije osnovni uvjet za razvoj bilo koje vrste civilnog demokratskog društva. == Projekt == Cijeli projekt je zamišljen kao informacijski resurs i oblik ponude usluga širokog spektra. Pokrenut je na tri različita jezika: engleski, hrvatski i talijanski. U prvobitnom obliku, njegov funkcionalni dio su činili: * [http://cromalternativemoney.org/ Crom Web Sajt] * [http://cromland.cromalternativemoney.org/ Sustav Alternativne Valute Crom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616180042/https://cromland.cromalternativemoney.org/ |date=2010-06-16 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/media/news/ Crom Alternativne Vijesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515183431/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/media/news |date=2010-05-15 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum/ Crom Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515174935/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum |date=2010-05-15 }} == Historija == Osnivačka skupština udruge je održana u Puli dana 05 rujna 2009 godine, a 20 siječnja 2010 je Udruga Crom Alternativna Razmjena upisana u Registar Udruga Republike Hrvatske. == Izvori == * Motivacija za osnivanje Udruge je bila [http://forum.cromalternativemoney.org/viewtopic.php?t=393/ "Krivična prijava protiv globalne elite zbog zločina protiv čovječanstva" slijedećim institucijama: Interpol, FBI, Irska Policija, Srpska Policija, Policija Crne Gore, Policija Bosne i Hercegovine, Španjolska i Slovenska Policija]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. * Prvi koraci: [http://forum.cromalternativemoney.org/viewtopic.php?t=298/ Susret s Marusom Freire iz Brazilske Središnje Banke]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=182/ Crom Alternativna Valuta - Službena Prezentacija]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.youtube.com/watch?v=FXUiwGKzHTY/ Crom Alternativna Valuta na Novoj TV] * [http://nasa-jugoslavija.org/Bilten-1.pdf/ Crom Alternativna Valuta u biltenu Udruženja "Naša Jugoslavija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185841/http://www.nasa-jugoslavija.org/Bilten-1.pdf |date=2016-03-04 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=73&id=366/ Udruženje "Nova Jugoslavija" službeno prihvaća Crom Alternativnu Valutu]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Neovisna mišljenja o projektu == Pop/rock/punk glazbenici s područja bivše Jugoslavije o Crom Alternativnoj Valuti: * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=205 Atomic Sunset] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100713022421/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=205 |date=2010-07-13 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=172 Prometheus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601092102/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=172 |date=2010-06-01 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=165 Autogeni Trening] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091205220949/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=165 |date=2009-12-05 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=164 No More Idols] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100205015124/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=164 |date=2010-02-05 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=163 NadimaC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091205220918/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=163 |date=2009-12-05 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=152 G.U.B. Gužva U Bajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100608035010/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=152 |date=2010-06-08 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=147 Under Pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712201908/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=147 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=146 Ofsajd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712202110/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=146 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=144 Stranci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712202144/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=144 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=143 Zbogom Brus Li] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712200223/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=143 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=141 Postolar Tripper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712200851/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=141 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=140 Alergija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712201443/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=140 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=139 Diskurz Band] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712201522/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=139 |date=2010-07-12 }} * [http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=131 Sale (KUD Idijoti)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712200400/http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=70&id=131 |date=2010-07-12 }} [[Kategorija:Međunarodne nevladine organizacije]] [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Novac]] [[Kategorija:Ekonomija]] rr0fahdjqlctsilvdkqv6h4h697lzz5 Dildo 0 83876 42647732 42445291 2026-06-28T19:42:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647732 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Silicon Dildo.jpg|thumb|desno|200px|Silikonski dildo od 18 cm.]] '''Dildo''' ([[Engleski jezik|en.]] ''dildo'') je sekusalna „igračka“, najčešće falusoidnog oblika, namenjeno za pojačanje seksualnog užitka tokom masturbacije ili seksualnog odnosa. == Opis == Dildoi se proizvode u različitim veličinama i mogu se podeliti na analne i vaginalne, ali postoje određene nesuglasice oko toga šta razlikuje dildo od sličnih seksualnih pomagala. U opštoj upotrebi je definicija po kojoj je dildo nevibrirajući uređaj, koji oblikom i veličinom podseća na penis. Prema nekim stanovištima, ovom definicijom moguće je obuhvatiti i vibratore,<ref>{{Cite web |title=Descriptions and photos of different types of dildos |url=http://www.xandria.com/learn/sex-toys-glossary/Dildo.html |access-date=2010-06-29 |archivedate=2008-07-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705215453/http://www.xandria.com/learn/sex-toys-glossary/dildo.html |deadurl=yes }}</ref> dok je po drugim stanovištima iz nje potrebno izuzeti razna ortopedska pomagala koja se često nazivaju i "produžecima". Pojedine definicije dilda obuhvataju i različita pomagala nalik na penis, koja su očigledno namenjena vaginalnoj penetraciji ali po svojim dimenzijama odstupaju od standardne veličine penisa, a ponekad se u definiciju ubrajaju i "[[analni čep]]ovi" koji su namenjeni isključivo analnoj penetraciji. == Etimologija == Reč ''dildo'' je naziv za falusoidni drveni klin koji se koristio za pričvršćivanje vesla na malim čamcima. Klin, koji se ubacuje u rupe na oba boka čamca je oblikom veoma sličan savremenim seksualnim pomagalima. Najverovatnije je dildo dobio ime upravo po ovom objektu po kojem je ime dobio i gradić [[Dildo (Njufaundlend)|Dildo]] kao i obližnje ostvro Dildo blizu [[Nufaundlend]]a u [[Kanada|Kanadi]]. Drugi izvori tvrde da je naziv dildo nastao kao iskvaren izgovor italijanske reči "''diletto''" (tj. "za zadovoljavanje").<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=dildo&searchmode=none Online Etymology Dictionary]</ref> Izraz se prvi put pojavio u pisanom engleskom jeziku 1616. kada je štampana drama [[Ben Džonson|Bena Džonsona]] pod nazivom "Alhemičar" napisana [[1610]]. [[Vilijem Šekspir]] je ovaj izraz upotrebio u svom komadu "Zimska priča" iz 1610. ali štampanom tek [[1623]]. Fraza "Dil Doul", koja se odnosila na muški polni organ prvi put je upotrebljena u narodnoj baladi iz 17. veka, pod nazivom "Sluškinja kuka za Dil Doulom".<ref>{{Cite web |title=Early Modern Center English Ballad Archive |url=http://emc.english.ucsb.edu/ballad_project/citation.asp?id=21716 |access-date=2010-06-29 |archive-date=2009-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221045050/http://emc.english.ucsb.edu/ballad_project/citation.asp?id=21716 |dead-url=yes }}</ref> Ova pesma je jedna od mnogih koje su se našle u biblioteci [[Semjuel Pepis|Semjuela Pepisa]], a izraz "doul", koji se zadržao do danas u upotrebi, na modernom Farsiju znači "dečački penis". "Senjor Dildo" je čuvena poema iz 17. veka čiji je autor ozloglašeni libertini [[Džon Vilimot]], drugi Erl od Ročestera. '''Oslibos''' je klasični izraz za dildo, nastao od grčke reči ολισβος; [[godemiš]] je dildo u obliku penisa sa skrutumom. U nekim modernim jezicima izrazi koji se koriste za imenovanje dilda mogu biti veoma maštoviti, kreativni ili diskretni, kao što je ruski izraz (''Falloimitator'', u bukvalnom prevodu "falusni imitator"), na španskom jeziku (''Consolador'', u prevodu "utešitelj") ili na velškom (''cala goeg'', u prevodu "lažni penis"). == Historija == Dildoi su u različitim oblicima bili prisutni u društvu kroz istoriju. Artefakti iz mlađeg paleolita, koji su prethodno bili opisivani kao palice, najverovatnije su korišćeni kao seksualna pomagala.<ref>Marshack, A. 1972 The Roots of Civilization ''McGraw-Hill New York:'' 333</ref> Ipak, izgleda da postoji oklevanje među arheolozima da ove artefakte okarakterišu kao seksualna pomagala, kao što je to jedan arheolog i izrekao: "Ako imamo u vidu veličinu, oblik i u pojedinim slučajevima eksplicitni simbolizam palica iz ledenog doba, bilo bi neiskreno izbeći najočigledniju i najtačniju interpretaciju. Međutim, ona je izbegnuta." U istorijskoj i etnografskoj literaturi postoje mnoge reference koje se odnose na dildoe. Haberland,<ref>Haberlandt, M. 1899. "Conträre Sexual-Erscheinungen bei der Neger-Bevölkerung Zanzibars", ''Zeitschrift für Ethnologie'', 31: 668-670</ref> npr. u svom delu ilustruje jednoglave i dvoglave drvene dildoe, s kraja 19. veka poreklom sa [[Zanzibar]]a. Najstariji poznati dildo u svetu je glineni falus, dugačak 20&nbsp;cm iz mlađeg paleolita, star preko 30.000 godina, otkriven u Hol Fels pećini blizu [[Ulm]]a u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Nalazi arheologa takođe su potvrdili da su i drevni [[Egipćani]] koristili dildoe još pre 2.500 godina. Ova seksualna pomagala koristili su i stari [[Grci]]. Arheolozi su pronašli vazu iz 5. veka pne. na kojoj je naslikana žena koja koristi dildo. Prvi dildoi su bili napravljeni od kamena, katrana, drveta i drugih materijala koji su se mogli oblikovati u penis i koji su bili dovoljno čvrsti da bi se od njih mogla napraviti penetrativna seksualna pomagala. Kineske žene su u 15. veku koristile dildoe napravljene od lakiranog drveta sa neravnom površinom. Sa otkrićem novih materijala postalo je moguće proizvoditi dildoe svih oblika, veličina, boje i tekstura.<ref>{{Cite web |url=http://www.love-shop.biz/pages/intfactssextoys-p.html |title=More Historical Facts on Sex Toys |access-date=2010-06-29 |archive-date=2012-02-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217002743/http://www.love-shop.biz/pages/intfactssextoys-p.html |url-status=dead }}</ref> == Materijali == Gumeni dildoi koji su obično u sebi imali čeličnu oprugu koja ih je činila čvršćim, pojavili su se na tržištu tokom četrtesdetih godina 20. veka. Ovakvi dildoi su bili relativno opasni jer bi osobu koja ih koristi, u slučaju pucanja gume mogla ozbiljno da povredi čelična opruga. Gumene dildoe ubrzo su zamenili silikonski i PVC dildoi sa mekanim PVC punjenjem. Ovi modeli su, zbog svoje pristupačne cene, najpopularniji na tržištu. PVC i dildoi od žele gume predstavljaju potencijalnu opasnost za korisnika zbog supstance "Ftalates" koja se dodaje plastici kako bi je omekšala, a koja se koristi i u proizvodnji nakita, plastičnih pakovanja za prehrambene proizvode i igračaka od meke gume. Ova supstanca je dovedena u vezu sa zdravstvenim problemima koji sa posledicu imaju pojavu raka i nepravilan razvoj fetusa. Proizvodi napravljeni od PVC-a i žele gume ne mogu se sterilizovati. Zbog toga proizvođači preporučuju korišćenje kondoma prilikom njihove upotrebe ukoliko ih korisnik deli sa drugom osobom. Tokom devedesetih godina 20. veka postali su popularni dildoi od silikonske gume, koji su, zbog svoje pristupačne cene i dalje najzastupljeniji na tržištu. Oni se lako čiste i nemaju plastičnu aromu kao PVC dildoi. Kada su se pojavili na tržištu bili su skupi, ali je njihova cena vremenom postala pristupačna. Silikon dobro prihvata telesnu toplotu i odlično prenosi vibracije. Silikon je takođe veoma otporan materijal (za razliku od jeftine žele gume koja je najzastupljenija u proizvodnji dildoa) i može se lako sterlizovati prokuvavanjem ili izbeljivačem. Visoko kvalitetni čeličn dildoi su veoma popularni na BDSM sceni. Neki korisnici ih vole zbog njihove tvrdoće, krutosti, dugotrajnosti, električnog stimulansa i malog otpora, naročito kada se koristi u kombinaciji sa nekim od lubrikanata. Njihova težina čini ih idealnim za izvođenje vežbi kojima se jačaju vaginalni mišići. Čelični dildo se može hladiti ili zagrevati u vodu, a ovako postignuta temperaturna razlika u odnosu na temperaturu tela izaziva dodatne nadražaje. Ovakvi dildoi takođe dobro primaju telesnu temperaturu, a s obzirom na njihovu glatku neporoznu površinu, mogu se bez problema sterilizovati prokuvavanjem ili u [[autoklav]]u. Stakleni dildoi imaju slične karakteristike kao čelični. Prave se od punog stakla i to najčešće od Pireksa ili borosilikatnog stakla, što uglavnom zavisi od proizvođača. Kao i čelični, stakleni dildoi mogu se zbog svoje čvrstoće mogu koristiti za bolju stimulaciju [[G tačka|G-tačke]] kod žena ili [[prostata|prostate]] kod muškaraca. [[Sajber-koža]] je sintetički materijal koji na pogled i na dodir izgleda kao prava ljudska koža. Široko je rasprostranjeno mišljenje da je od veštačkih materijala koji se koriste u izradi seksualnih pomagala, sajber-koža najpribližnija pravoj ljudskoj koži. Radi se o poroznom materijalu koji se ne može sterilizovati. Često postaje lepljiva nakon pranja i mnogo je osetljivija i podložna cepanju od silikona. Od ovog materijala se najčešće prave dildoi koji nisu namenjeni za penetraciju. == Oblik == Dildoi se najčešće prave u obliku ljudskog penisa, sa različitim nivoima detalja. Međutim, ne imitiraju svi ljudsku anatomiju zbog čega ih ima u raznim oblicima. Oni mogu naličiti skulpturama, a mogu biti i jednostavne praktičnie tvorevine koje zadovoljavaju na mnogo lakši način nego što to čini konvencionalni oblik. U [[Japan]]u se dildoi često prave u obliku životinja ili likova iz crtanih filmova kao što je [[Helo Kiti]], pa se mogu prodavati kao igračke čime se zaobilaze određene zakonske norme koje ograničavaju njihovu prodaju. Neki dildoi imaju reljefnu površinu koja dodatno pojačava zadovoljstvo. Visoko kvalitetni dildoi sve manje liče na ljudski [[penis]] jer se prednost daje ergonomskom dizajnu. Novi oblici didloa sve ređe imaju jasno izražen [[glans]], kao kod ljudskog penisa, jer se prednost daje ujednačenom obliku koji više podseća na obrezani penis. == Namena == Dildoi uglavnom služe za vaginalnu i analnu penetraciju. Međutim, oni imaju i fetišistički značaj jer se često upotrebljavaju ne samo za penetraciju već i za druge oblike seksualnog zadovoljavanja npr. tokom predigre. Ukoliko su odgovarajuće veličine mogu se koristiti za oralnu penetraciju koja simulira [[felacio]]. Neki dildoi su posebno prilagođeni za stimulaciju G-tačke. == Zdravlje i sigurnost == Pojedini izuzetno veliki modeli dildoa najčešće se koriste da bi izazvali vizuelni efekat kod posmatrača i ne bi trebalo da se koriste za penetraciju. Dildoi mogu prenostiti zarazne bolesti među korisnicima na isti način na koji to čini seksualni odnos zbog čega se, u slučaju rizika, ne preporučuje deljenje dildoa sa drugim korisnicima. Ovo se naročito odnosi na dildoe napravljene od poroznih ili mikro-poroznih materijala, kao što je to većina mekih sintetičkih materijala. Glatki dildoi od čelika i pireksa nisu porozni i jednostavno se čiste i sterilišu, bilo prokuvavanjem bilo upotrebom hemijskih sredstava. Silikonski dildoi takođe mogu biti sterilisani prokuvavanjem ili ispiranjem rastvorom [[izbeljivač]]a (10 delova vode: 1 deo izbeljivača) nakon čega se moraju dobro isprati vodom. Prilikom upotrebe jednog dildoa od strane više korisnike, a u slučaju kada nije moguće izvršiti njegovu sterilizaciju, preporučuje se upotreba [[kondom]]a. Neki silikonski dildoi su inkompatibilni sa pojedinim lubrikantima na bazi silikona zbog čega korisnici treba da izbegavaju njihovu zajedničku upotrebu. Dildoi bez pljosnate osnove ili drugog mehanizma za kontrolu dubine penetracije ne bi trebalo da se koriste analno, jer ih je, u slučaju kada u celosti prodru u rektum najčešće nemoguće ukloniti bez hirurške intervencije. == Napomene == <div class="references-small"> {{izvori}} </div> == Izvori == * Haberlandt, M. 1899. "Conträre Sexual-Erscheinungen bei der Neger-Bevölkerung Zanzibars", ''Zeitschrift für Ethnologie'', 31: 668-670. * Marshack, A. 1972 The Roots of Civilization ''McGraw-Hill New York'' * Taylor, T. 1996 The Prehistory of Sex ''Bantam, New York'' * Vasey, PL. 1998 Intiment Sexual Relations in prehistory: lessons from Japanese Macaques ''World Archaeology'' 29(03):407-425 {{Commonscat|Dildos}} [[Kategorija:Ljudska seksualnost]] c0y74fspfcvi091rgjhklj8ma5d1a4k Dassault Rafale 0 84455 42647682 42552325 2026-06-28T15:51:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647682 wikitext text/x-wiki {{Vojni avion |ime= Rafal |slika=Rafale - RIAT 2009 (3751416421).jpg|250p |namena= višenamenska |posada= jedan član |prvi let= [[4. 7.|4. jula]] [[1986]]. |početak proizvodnje= [[2. 5.|2. maj]] [[2001]]. |proizvođač= Marsel Daso |dužina= 15,30 |razmah krila= 10,90 |visina= 5,34 |površina krila= 46 |prazan= 9 060 |poletna= 23 700 |maksimalna težina= 24 500 |težina naoružanja= 9 500 |TMM= 2 × M88-2 Snekma |TMMpot= 2 × 75,6 / 2 × 50 |RM= |RMpot= |TEM= |TEMsnaga= |KEM= |KEMsnaga= |brzina= 2 390 |brzina0= 1 290 |radijus kretanja= 1 850 |dolet= |plafon leta= 16 800 |brzina penjanja= 18 600 }} '''Rafal''' ({{jez-fr|Rafale}}) je [[Francuska|francuski]] višenamenski dvomotorni [[borbeni avion]]. Razvio ga je i proizvodi [[Marsel Daso]], zajedno sa svojim tradicionalnim kooperantima. Koncepcijski, ovaj avion se zasniva na [[Aerodinamika|aerodinamičkoj]] šemi [[delta krilo|delta krila]], blisko spregnutog sa ''kanarom'' ({{jez-fr|canard}}). Rafal treba da bude oslonac francuskog [[nacija|nacionalnog]] [[zrakoplovstvo|vazduhoplovstva]] i [[ratna mornarica|ratne mornarice]], kao i inostranih tradicionalnih korisnika borbenih aviona Marsel Daso, za dejstva sa kopna i mora, u periodu do [[2040]]. godine. Namenjen je da ravnopravno izvršava zadatke protivvazduhoplovne odbrane, premoći u vazdušnom prostoru i dejstva [[vazduh-zemlja]] i [[vazduh-more]].<ref name="Optimizacija rešenja">[http://www.dassault-aviation.com/en/defense/rafale/optimized-airframe.html?L=1 Optimizacija rešenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091206042026/http://www.dassault-aviation.com/en/defense/rafale/optimized-airframe.html?L=1 |date=2009-12-06 }}, uzeto 8.12.2009.</ref><ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10">[http://www.bbsoft.co.rs/aeromagazin/arhiva/aero02/c10.htm Rafal u aeromagazin/arhiva/aero02/c10]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 8.12.2009.</ref> U periodu najveće integracije svih [[Evropa|evropskih]] resursa, pa i vazduhoplovnih [[tehnologija]], [[francuska]] [[vazduhoplovna industrija]] je u duhu svoje tradicije, sačuvala autonomnost nad razvojem i proizvodnjom aviona Rafal i pored najvećeg [[saradnja|kooperacijskog]] programa svih vremena [[Jurofajter Tajfun]]a. Za razliku od [[Švedska|švedskog]] [[JAS 39 Gripen|Gripena]], Rafal je potpuno nacionalni program. Francuska odluka o programu Rafala je bila zasnovana na interesu da samostalno integrišu svoje nove tehnologije u napredni avion, koji će im u narednom periodu zameniti postojeće [[Miraž F-1]], [[Super Etandar]], [[Miraž 2000]], [[F-8 Krusejder]] i [[SEPECAT Jaguar]]. Program je počeo sa integracijom novih tehnologija u eksperimentalni avion, ''demonstrator novih tehnologija'' ('''ACX'''). Iz njega je proizašao [[prototip]]ski razvoj i serijska proizvodnja aviona Rafal, u više varijanti.<ref name="Daso Rafal">[http://www.faqs.org/docs/air/avrafa.html Daso Rafal], uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Rafal u FAS">[http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ac/row/rafale.htm Rafal u FAS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140721184746/http://fas.org/man/dod-101/sys/ac/row/rafale.htm |date=2014-07-21 }}, uzeto 10.12.2009.</ref> Rafal je uveden u operativnu upotrebu u Francuskoj, a uvođenje u operativnu upotrebu ozbiljno razmatraju i [[Brazil]], [[Indija]], [[Grčka]], [[Švajcarska]], [[Libija]], [[Emirati]], [[Kuvajt]] i [[Katar]]. Rafal je [[28. 3.|28. marta]] i [[1. 4.|1. aprila]] [[2007]]. godine, imao vatreno krštenje u [[borba (razvrstavanje)|borbenoj]] primeni, u okviru [[NATO]] operacija u [[Afganistan|Avganistanu]].<ref name="Rafal nad Avganistanom">[http://www.dassault-aviation.com/en/defense/dassault-aviation-a-magazine-focusing-on-defense/rafale-over-afghanistan.html?L=1 Rafal nad Avganistanom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110526000818/http://www.dassault-aviation.com/en/defense/dassault-aviation-a-magazine-focusing-on-defense/rafale-over-afghanistan.html?L=1 |date=2011-05-26 }}, uzeto 8.12.2009.</ref> == Zahtevi i razvoj == [[Datoteka:Rafale_Logo.jpg|thumb|desno|250px|Logo programa Rafal]] Rafal je nastao iz potrebe francuske vojske da u određenom vremenskom periodu zameni postojeće kopnene i mornaričke jurišne i [[lovački avion|lovačke avione]] sa savremenijim rešenjima. Planirano je da višenamenski Rafal, u budućnosti, sam preuzme većinu zadataka iz namene postojećih aviona [[SEPECAT Jaguar]], [[F-8 Krusejder]] i [[Miraž 2000]]. Takvu koncepciju su Francuzi postavili, kao zadatak, pred svoje istraživačko–razvojne i proizvodne institucije. Francuski oslonac na vlastite snage, nauku, vazduhoplovnu industriju i [[tehnologija|tehnologiju]] je tradicionalno i strategijsko opredeljenje, koje je ustrojeno još od vremena predsednika [[Charles de Gaulle|Šarla de Gola]]. To nije mogla poremetiti ni velika privrženost evropskim integracijama. Francuzi su se odupreli iskušenju i ostali izvan kooperacijskog programa [[Evrofajter Tufon|Evrofajtera]], iako je on bio pokazni model saradnje i integracije evropskih država. Francuzi su želeli da avion Rafal bude prestižan i potpuno nacionalni program, s maksimalnom primenom vlastite tehnologije i proizvoda. To je bio veliki izazov i priznanje njihovoj celukupnoj vazduhoplovnoj industriji, a posebno [[Marsel Daso]]u, [[Snekma|Snekmi]], [[Tomson]]u, [[Matra|Matri]], [[Serž Daso|Seržu Dasou]] i drugima. Pri programiranju se računalo na tradicionalni izvoz i povratak finansijskih sredstava uloženih u razvoj novih tehnologija, integrisanih u Rafala. Prema svome iskustvu, Francuzi su težili da pokriju potrebe svetskog tržišta sa dvomotornom i jeftinijom jednomotornom verzijom istog tipa aviona (Miraži 2000 i 4000), do sada to nije realizovano. {{efn|Princip vezivanja razvoja aviona sa dva i s jednim motorom je bio planiran i u programu Rafal. Razvoj [[Jugoslavija|Jugoslovenskog]] jednomotornog [[Novi avion|Novog aviona]] se vremenski odvijao iza Rafala, na bazi prenosa francuske tehnologije. Tehnološka podrška, na bazi Rafala, je bila uslovljena sa angažovanjem francuske vazduhoplovne industrije na njegovoj proizvodnji i izvozu. Na taj način je bio planiran izvoz tehnologije Rafala i kroz realizaciju izvoza jednomotornog [[Novi avion|Novog aviona]]. Program [[Novi avion|Novog aviona]] će kasnije, zbog [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], biti prekinut. Na taj način je prostor na tržištu i potrebu sa jednomotornim avionom te kategorije, potpuno samostalno zauzeo švedski [[JAS 39 Gripen]].<ref name="Krila Armije 1989">Krila Armije, 27 decembar 1989.g., "nas intervju", str.7, General armije Jean Fleury nacelnik generalstaba RV Republike Francuske prilikom posete RV i PVO SFRJ, Rodoljub Matovic</ref><ref name="ReferenceA">INTERAVIA 1/1988.g. intervju Predsednika (vlasnika) firme, Serge Dassault</ref><ref name="Članak o Novom avionu">[http://en.wikipedia.org/wiki/Datoteka:YUsupersonikClanak.jpg Članak o Novom avionu], uzeto 8.12.2009.</ref>}} Marsel Daso je dobio, od svoje vlade, pismo o namerama [[30. 10.|30. oktobra]] [[1978]]. godine, za proučavanje budućeg aviona za protivvazduhoplovnu odbranu od potencijalnog napada iz vazduha. Tome zahtevu su kasnije priključene potrebe i zahtevi mornarice. Institut [[ONERA]] je, na osnovu tih zahteva, otpočeo detaljna istraživanja i ispitivanja u [[aerotuneli]]ma. Pažljivo su izučena rešenja u tadašnjim, naprednim programima u svetu. Sa posebnom pažnjom je izučavana [[aerodinamika]] aviona [[F-22 Raptor]]. Definisan je zadatak, za razvoj sopstvenog višenamenskog aviona velike agilnosti, koju omogućava delta [[krilo]], blisko spregnuto s ''kanarom'' i sa polubočnim [[Uvodnik vazduha|uvodnicima vazduha]] sa fiksnom geometrijom. Zahtevano je obezbeđenje smanjene [[Radarsko otkrivanje|elektro–magnetne]] i [[Toplotno zračenje|infracrvene uočljivosti]], povećanja zaštite od [[nuklearno zračenje|nuklearnog zračenja]] i elektrolučnog i magnetnog pražnjenja. [[Datoteka:Rafale A.JPG|thumb|desno|250px|<small>Rafal A</small>]] Takvi zahtevi se značajno razlikuju u odnosu na zahteve prethodne generacije francuskih borbenih aviona. Odlučeno je da se sve pripremljene nove tehnologije za avion Rafal provere kroz integraciju na eksperimentalnom avionu, a istovremeno, da on bude i osnova za prototipski razvoj varijanti aviona u [[serijska proizvodnja|serijskoj proizvodnji]]. Taj eksperimentalni avion se opisno nazivao ''demonstrator novih tehnologija''.<ref name="Tehnologija strukture Rafala">[http://www.avions-militaires.net/rafale/materiaux.php Tehnologija strukture Rafala]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 8.12.2009.</ref> Zbog činjenice da je [[motor]] M88-2 Snekma još uvek bio u razvoju, Marsel Daso je bio primoran da definiše ''demonstrator novih tehnologija'' upotrebom američkih motora [[Dženeral elektrik|Dženeral Elektrik]] F-404. U početku su bila ugrađena oba motora F404. Kasnije je jedan od njih zamenjen novim motorom M88-2 Snekma, s ciljem da se isti ispita i verifikuje u letu. Na tome avionu su prvi put zajedno i u funkcionalnoj celini, integrisane i potvrđene mnoge nove [[tehnologija|tehnologije]]. ''Demonstrator novih tehnologija'' je dobio naziv '''ACX''', a poleteo je [[4. 7.|4. jula]] [[1986]]. godine. Bio je to 92-gi eksperimentalni avion firme Daso, za 40 godina njenog postojanja. ACX je imao 460 letova u funkciji ispitivanja i merenja, u vremenskom periodu od jula [[1986]]. do jula [[1989]]. godine. Kasnije je preimenovan u Rafal A, a kroz njegova ispitivanja u letu je potpuno potvrđena primenjivost planiranih novih tehnologija i izvodljivost koncepcije višenamenskog aviona. Potvrđena je racionalna koncepcija dvomotornog aviona četvrte generacije, velikih mogućnosti, za svega 1 360&nbsp;kg veće [[masa|mase]] od jednomotornog [[F–16 Borbeni soko|F-16 Falkon]] (prazni opremljeni), a čak 4 535&nbsp;kg više pri poletanju, s maksimalnim teretom.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Program Rafal">[http://www.avions-militaires.net/rafale/programme.php Program Rafal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200910114827/http://archive.vn/tgQN |date=2020-09-10 }}, uzeto 8.12.2009.</ref><ref name="Rafal Marsel Dasoa">[http://www.vectorsite.net/avrafa.html#m3 Rafal Marsel Dasoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091202052056/http://www.vectorsite.net/avrafa.html#m3 |date=2009-12-02 }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Rafal M"/> === Prototipski razvoj varijanti Rafala === Na osnovu rezultata ispitivanja i iskustva stečenog na ''demonstratoru novih tehnologija'' (ACX), razvijena su četiri [[prototip]]a, u funkciji definisanja standarda varijanti serijskog Rafala. Odluka o razvoju prototipova je doneta [[26. 1.|26. januara]] [[1988]]. godine. Standard svake varijante Rafala, imao je svoj prototipski razvoj: * Prototip za vazduhoplovstvo, Rafal C 01 je ugovoren [[21. 4.|21. aprila]] [[1988]], a poleteo je [[19. 5.|19. maja]] [[1991]]. godine. * Prototipovi za mornaricu, Rafal M 01 i M 02 su podešeni da koriste palubu broda, nosača aviona, za poletno–sletnu stazu. Ovi prototipovi su ugovoreni [[6. 12.|6. decembra]] [[1988]], a poleteli su [[12. 12.|12. decembra]] [[1991]]. i [[8. 11.|8. novembra]] [[1993]]. godine.{{efn|Rafal M 01 je transportovan u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], u [[New Jersey|Nju Džersi]], u mornarički poligon za ispitivanje palubnih aviona. Takav uporediv objekat ne postoji u Evropi, za ispitivanje poletanja mornaričkih aviona s katapultom. Tada je Rafal M 01 ispitan na katapultu za inicijalno ubrzanje u poletanju, a ujedno je tada i prvi put sleteo na nosač aviona Foš ({{jez-fra|FOCH}}), u aprilu 1993.<ref name="Daso Rafal"/>}} * Prototip dvoseda namenjen za vazduhoplovstvo, Rafal B 01, je poleteo [[30. 4.|30. aprila]] [[1993]]. godine. Prototip, B 02, je otkazan u jesen [[1991]]. godine, a prototip MB za ratnu mornaricu je otkazan [[22. 9.|22. septembra]] [[2004]]. godine, zbog racionalizacije raspoloživog budžeta. Kasnije je usvojen serijski standard za mornarički dvosed pod oznakom N, na osnovu prototipova M 01 i B 01. Integracija opreme i naoružanja na serijskim avionima Rafal se odvijala sukcesivno, po fazama pod oznakom F i brojem u indeksu. Tako, da se oznake odnose na nivo razvoja ugrađene opreme i naoružanja: * F<sub>1</sub> je standard, opremljen sa oružjem samo za dejstvo [[raketa vazduh–vazduh|vazduh-vazduh]] i sa osnovnim paketom za [[elektronska bomba|elektronsku borbu]]. * F<sub>2</sub> je standard, opremljen sa oružjem za dejstvo vazduh–zemlja, uključujući i Apač, sa senzorima za detekciju radarskih i toplotnih zračenja, integrisan je napadno–navigacijski sistem sa ''Linkom 16'' i povećan mu je izbor [[spoljni rezervoar goriva|spoljnih rezervoara goriva]], za podvešavanje. * F<sub>3</sub> je standard, sa implementacijom svih predviđenih režima rada RBE2 [[radar]]a, integracijom [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] i protiv–brodske rakete ''Eksocet''. Integrisana je kaciga sa prikazivačem u viziru, kao i rezervoari goriva, aerodinamički profilisani i prilepljeni na gornje bokove trupa. * F<sub>4</sub> je još uvek u procesu razmatranja i definisanja. Svi avioni se retroaktivno ažuriraju na poslednje postignuto stanje integracije opreme i naoružanja.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Rafal u FAS"/><ref name="Varijante Rafala">[http://www.avions-militaires.net/rafale/versions.php Varijante Rafala] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120718082953/http://www.avions-militaires.net/rafale/versions.php |date=2012-07-18 }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Mornarički Rafal">[http://wikiwix.com/cache/?url=http://frenchnavy.free.fr/aircraft/rafale/rafale_fr.htm Mornarički Rafal]</ref><ref name="Paluba">[http://www.paluba.info/smf/avioni-i-helikopteri/dassault-rafale-t5596/ Paluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091111205043/http://www.paluba.info/smf/avioni-i-helikopteri/dassault-rafale-t5596/ |date=2009-11-11 }}, uzeto 9.12.2009.</ref> == Troškovi i budžet == Proračun troškova programa Rafal u [[2005]]. godini, za ukupan razvoj i proizvodnju 294 aviona, iznosio je 33,3 milijarde evra. Ovaj iznos je revidiran [[2008]]. godine na 39,6 milijardi evra. Prosečna cena aviona (računajući sve verzije) je procenjena na po 138,5 miliona evra, bez troškova operativne upotrebe aviona. Pošto je broj naručenih aviona smanjen na 286 primeraka, cena po primerku je porasla na 140 miliona evra. Jedinična cena, navedena u [[#Karakteristike|donjoj zbirnoj tabeli]], je definisana za daleko veći broj primeraka aviona u serijskoj proizvodnji u odnosu na samo francusku porudžbinu, te je verovatno i iz tih razloga i niža.{{efn|Podaci o troškovima i cenama, u pojedinim izvorima se međusobno dosta razlikuju. Negde je cena postavljena samo za avion, a na drugim mestima sa borbenim kompletom oružja. U troškovima razvoja nije jasno odvojeno na šta se odnosi, da li je na primer u pitanju i razvoj namenjenog naoružanja? Prema tome, podatke o troškovima treba prihvatati uslovno i samo kao orijentaciju.}} [[Ministarstvo odbrane Francuske|Francusko ministarstvo odbrane]] je u funkciji raspodele budžeta i usklađenja broja naručenih aviona, umanjilo planirani ukupni nalet aviona Rafal sa 35 000 na 10 000 sati, a za mornaričku varijantu na 7 000 sati leta do kraja [[2012]]. godine.<ref>[http://www.senat.fr/rap/a08-102-5/a08-102-516.html#toc236 Nacrt zakona o budžetu za 2009], uzeto 8.12.2009.</ref><ref name="Budžet za Rafal">[http://www.assemblee-nationale.fr/12/budget/plf2006/a2572-08.asp#P409_12225 Budžet za Rafal], uzeto 8.12.2009.</ref><ref>[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.ccomptes.fr/CC/documents/RPT/McoRapport.pdf Armijski operativni plan], uzeto 8.12.2009.</ref> == Porudžbina francuske vojske == U toku [[1992]]. godine, prethodni broj od 336 primeraka naručenih za francusku vojsku je smanjen na 294 aviona, i to 234 za vazduhoplovstvo i 60 za mornaricu.<ref name="Budžet za Rafal"/> Naredno preispitivanje i usklađivanje budžeta i potreba francuske vojske je učinjeno [[17. 3.|17. marta]] [[2008]]. godine, kada je odlučeno da se ide na dodatno smanjivanje broja naručenih aviona i da se produži vreme proizvodnje, a razlika finansijskih sredstava iz budžeta usmeri na opremanje aviona dodatnom, savremenom i sofisticiranom opremom.<ref>[http://secretdefense.blogs.liberation.fr/defense/2008/10/exclusif-srieux.html Odbrana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090820001538/http://secretdefense.blogs.liberation.fr/defense/2008/10/exclusif-srieux.html |date=2009-08-20 }}, uzeto 8.12.2009.</ref> Doneta je nova odluka, [[20. 11.|20. novembra]] [[2008]]. godine, o ukupnoj porudžbini od 286 aviona, od toga 228 za vazduhoplovstvo i 58 za mornaricu.<ref name="Budžet za Rafal"/> Velika finansijska ulaganja u razvoj novih tehnologija, integrisanih u avion Rafal, razvoj samog aviona, njegove opreme i naoružanja, može se jedino povratiti sa većom serijskom proizvodnjom. To se svakako ne može odgovarajuće realizovati samo sa količinama naručenim za francusko vazduhoplovstvo i mornaricu. Iz tih razloga se čine veliki napori za pronalaženje partnera za izvoz Rafala, kroz podmirivanje potreba i drugih zemalja sa takvim avionom i obezbeđenje raspodele sredstava uložena u razvoj, na veći broj serijski proizvedenih jedinica. == Izvoz == Do kraja 2009-te, nisu realizovana nastojanja da se ugovori izvoz, bez obzira što je celi politički i privredni sistem države angažovan na tom pitanju. Čak je i Predsednik [[Francuska|Republike Francuske]], u svim prilikama obavljanja redovnih državničkih međunarodnih poslova, veoma aktivan promoter pregovora o izvozu Rafala. Jedno od spornih pitanja pri izvozu Rafala je pitanje [[radar]]a. Na Rafalu je integrisan radar, koji zadovoljava francuske uslove borbene upotrebe, u sprezi sa sistemom Avaks ({{jez-eng|AWACS}}). Potencijalni kupci nemaju te uslove da koriste avione u tako integrisanom [[sistem]]u, te zahtevaju avionski radar većih mogućnosti. Francuzi ubrzano rade na razrešenju toga pitanja, kako bi ostali u međunarodnoj konkurenciji. U pregovorima se najdalje otišlo sa [[Brazil]]om, za ugovaranje izvoza 36 Rafala. Međutim, međunarodna konkurencija je velika, naročito po pitanju cene, ali i sa drugim uslovima, u ponudi švedskog [[JAS 39 Gripen]]a i [[sjedinjene Američke Države|američkog]] [[F/A-18 Hornet]]a. Po računu Francuza, čak i smanjivanje cene Rafala neće biti dovoljno za pobedu, pošto drugi nude avione po daleko nižim cenama. Međutim, u odnosu na brazilski zakon da ovakvi veliki ugovori moraju podrazumevati prenos savremene tehnologije, francuski fleksibilni prilaz je velika prednost nad drugima.<ref name="brazil-names-three-finalists-for-f-x2-contract-rejects-three. Rafal u Brazilu Flight International, 6 October 2008.">[http://www.flightglobal.com/articles/2008/10/06/316814/brazil-names-three-finalists-for-f-x2-contract-rejects-three.html brazil-names-three-finalists-for-f-x2-contract-rejects-three. Rafal u Brazilu Flight International, [[6. 10.|6 October]] [[2008]].], uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="Rafal za Brazil, u novinama La tribune">[http://www.latribune.fr/page.php?Id=441111 Rafal za Brazil, u novinama "La tribune"]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="Predsednik Sarkozi promoter Rafala.">[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.lepoint.fr/actualites-societe/2009-09-03/exportation-le-bresil-s-interesse-au-rafale/920/0/374182 Predsednik Sarkozi promoter Rafala.], uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="americas/8242751.stm Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu"> [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8242751.stm "Brazil and France in jets talks" americas/8242751.stm Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu]. BBC, [[7. 9.|7 September]] [[2009]], uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu 2">[http://www.rfi.fr/actuen/articles/117/article_5052.asp Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916034319/http://www.rfi.fr/actuen/articles/117/article_5052.asp |date=2009-09-16 }}, uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="Oštra konkurencija u Brazilu">[http://www.defenseindustrydaily.com/brazil-embarking-upon-f-x2-fighter-program-04179/ Oštra konkurencija u Brazilu], uzeto 15.11.2009.</ref> Dana [[8. 9.|8. septembra]] [[2009]]. godine, ažurirani su pregovori sa Brazilom i proizilazi da je saradnja na Rafalu sasvim izvesna. Dogovoreno je da se saradnja verifikuje ugovorima tokom [[2010]]. godine. Sporazum obuhvata kupovinu 36 Rafala, prenos njegove tehnologije i proizvodnje u [[Brazil]], uz perspektivu da se broj jedinica uveća na 120, ali i pravo da se avioni prodaju trećim zemljama. Kontra–isporuka Brazila Francuskoj bila bi u avionima iz njihove proizvodnje, ali i druga vojna oprema.<ref name="Brazil i Francuska su blizu oko Rafala">[http://actualite.aol.fr/premiere-pour-le-rafale-le-bresil/article/200909071539551202229 Brazil i Francuska su blizu oko Rafala]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 10.12.2009.</ref> Francuzi polažu velike nade i u tradicionalni izvoz svojih borbenih aviona u [[Arapi|arapske]] zemlje, posebno su intenzivirani pregovori sa [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Emiratima]] (63), [[Kuvajt]]om (14–28), [[Oman]]om, [[Katar]]om i [[Libija|Libijom]] (14).<ref name="Rafal u novinama La tribune">[http://www.latribune.fr/entreprises/industrie/aeronautique-defense/20091112trib000442814/dassault-souffre-la-france-lui-achete-des-rafale.html Rafal u novinama "La tribune"]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="hasen/spages/813144.html Report:Libya to order 13-18 French Rafale fighter jets in $3.24 b deal">[https://web.archive.org/web/20070121044521/http://www.haaretz.com/hasen/spages/813144.html "Report:Libya to order 13-18 French Rafale fighter jets in $3.24 b deal"], ''Haaretz'', [[Januar|14. January]] [[2007]]., uzeto 15.11.2009.</ref><ref name="Rafal u Emiratima">[http://in.reuters.com/article/asiaCompanyAndMarkets/idINLB71245420090211 Rafal u Emiratima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090919061444/http://in.reuters.com/article/asiaCompanyAndMarkets/idINLB71245420090211 |date=2009-09-19 }}, uzeto 8.12.2009.</ref><ref name="Pregovori s Emiratima i Grcima">[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.reuters.com/article/rbssIndustryMaterialsUtilitiesNews/idUSL0770152220080607 Pregovori s Emiratima i Grcima], uzeto 8.12.2009.</ref> [[Indija]] tradicionalno naoružava svoje vazduhoplovstvo i sa francuskim borbenim avionima, te se računa i na izvoz Rafala u tu zemlju. Međutim, pošto je u pitanju velika zemlja s velikim budžetom za opremanje vazduhoplovstva, nikad se ne oslanja samo na jednu opciju, na jednog partnera i na jedan tip aviona. Uvek kombinuje opremanje s avionima, ranije [[sovjetski Savez|sovjetskog]], a sada [[Rusija|ruskog]] porekla, sa zapadnim. Samom takvom politikom je već predodređena oštra konkurencija Rafala s Migovima i Suhojima, a nije izbegnut ni manji i jeftiniji švedski [[JAS 39 Gripen]].<ref name="article/SB123988139175724889.html Dasoova ponuda Indiji">[http://online.wsj.com/article/SB123988139175724889.html "India Rejects Dassault Aviation's Bid" article/SB123988139175724889.html Dasoova ponuda Indiji]. ''Wall Street Journal'', [[April|16 April]] [[2009]], uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="French-fighter-jet-out-of-race-for-biggest-IAF-deal/articleshow/4412257.cms Rafal u Indiji">[http://timesofindia.indiatimes.com/French-fighter-jet-out-of-race-for-biggest-IAF-deal/articleshow/4412257.cms French-fighter-jet-out-of-race-for-biggest-IAF-deal/articleshow/4412257.cms Rafal u Indiji]. The Times of India, 17 April 2009, uzeto 9.12.2009.</ref> Na evropskom tržištu aviona su najbliži kupci [[Grčka]] (40) i [[Švajcarska]]. Pregovori su u toku, ažuriranje ponuda prema novim uslovima i demonstriranje i ispitivanje aviona na zemlji i u letu. Očekuje se u 2010-toj godini da će Švajcarska napraviti izbor između ponuđenih aviona Rafala, Gripena i Evro Fajtera.<ref name="Paluba"/><ref name="Pregovori s Emiratima i Grcima"/><ref name="Rafal je kandidat za Švajcarce">[http://www.news.admin.ch/message/index.html?lang=fr&msg-id=21921 Rafal je kandidat za Švajcarce]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Švajcarcima je ažurirana ponuda za Rafala.">[http://www.ar.admin.ch/internet/armasuisse/fr/home.html Švajcarcima je ažurirana ponuda za Rafala.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100702105725/http://www.ar.admin.ch/internet/armasuisse/fr/home.html |date=2010-07-02 }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Rafal u Flajtu">[http://www.flightglobal.com/articles/2009/06/10/327206/paris-air-show-rafales-fighting-chance.html Rafal u Flajtu], uzeto 9.12.2009.</ref> == Serijski standard i proizvodnja == Serijski standard Rafala se malo razlikuje u odnosu na ACX (Rafal A). Zadržano je delta [[krilo]], jedan [[vertikalni rep]], celoobrtni ''kanari'' na prednjem delu trupa i specifično utapanje polubočnih usisnika u konturu trupa. Serijski standard je nešto manjih i kompaktnijih dimenzija. Oblik mu je doteran u funkciji integracije [[motor]]a M-88-2 umesto F-404. Umanjena mu je uočljivost sa većom primenom materijala koji upijaju radarske zrake i sa redukcijom zračenja sopstvenih senzora. Površina kanara je povećana, a njegov koreni deo je integrisan sa konzolnim vratilom, koje izlazi iz strukture trupa aviona. Koreni deo krila je izdužen unapred, duž spoljašnjeg zida uvodnika vazduha, u obliku i sa doprinosom ''strejka''. Zadržana je kabina kapljastog oblika, s tim što joj je unutrašnjost dorađena. Sedište pilota je nagnuto unazad, pod uglom od 29 stepeni, što je smanjenje u odnosu na vrednost od 32 stepena na Rafalu A. Ovo je posledica optimizacije položaja glave pilota za uslove sletanja. Pritisak [[hidro–sistem]]a je povećan sa 280 na 350 bara, sa čime su povećane moguće maksimalne sile [[hidro–pokretača]] komandnih površina. Serijski Rafal je osposobljen za prijem goriva u toku leta. Pri sletanju, posle spuštanja nosne noge na zemlju, kanari se koriste kao aerodinamičke kočnice. Rafal A je imao aerodinamičke kočnice ugrađene na leđima, zadnjeg dela trupa.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Daso Rafal"/><ref name="Program Rafal"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/> {| border="2" cellpadding="2" |+|<div class="NavHead" style=" text-align:left;font-size:130%">'''Dinamika proizvodnje''' <ref name="Program Rafal"/> |- |- |- bgcolor="#F0FFFF" ! colspan="2" |Dinamika po godinama &nbsp; ! width="55px" |do 2002. ! width="55px" |2002. ! width="55px" |2003. ! width="55px" |2004. ! width="55px" |2005. ! width="55px" |2006. ! width="55px" |2007.<ref>[http://www.defense.gouv.fr/defense/layout/set/popup/content/download/48000/476270/file/projet_de_loi_de_finances_pour_2007_getdata.pdf Projet de loi de finances 2007 du ministère de la Défense français (27 septembre 2006)]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 9.12.2009.</ref> ! width="55px" |2008.<ref>[http://www.defense.gouv.fr/defense/content/download/93789/830798/file/plf%20mindef%201-65.pdf Projet de loi de finances 2008 du ministère de la Défense français (26 septembre 2007)]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 9.12.2009.</ref> ! width="55px" |2009.<ref>[http://www.defense.gouv.fr/defense/content/download/129788/1135476/file/PLF%202009%20-%20Budget%20MINDEF.pdf Projet de loi de finances 2009 du ministère de la Défense français (26 septembre 2008)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081010085904/http://www.defense.gouv.fr/defense/content/download/129788/1135476/file/PLF%202009%20-%20Budget%20MINDEF.pdf |date=2008-10-10 }}, uzeto 9.12.2009.</ref> ! width="55px" | od 2009. ! Ukupno |- ! rowspan="2" | <div class="NavHead" style="width:100px;background:#9BDDFF ;text-align:center;font-size:100% ">Rafal za vazduhopl. !Ugovoreno |align="center"|36 |align="center"|0 |align="center"|46 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|48 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|51 |align="center"|47 |align="center"|<div class="NavHead" style="width:70px;background:#9BDDFF;text-align:center;font-size:120%"> 228 |- !Isporuka |align="center"|2 |align="center"|1 |align="center"|1 |align="center"|3 |align="center"|11 |align="center"|12 |align="center"|6 |align="center"|7 |align="center"|14 |align="center"|171 |align="center"|<div class="NavHead" style="width:70px;background:#9BDDFF;text-align:center;font-size:130%"> '''228''' |- ! rowspan="2"| <div class="NavHead" style="width:100px;background:#A9D3D9;text-align:center;font-size:100%"> Rafal za mornaricu !Ugovoreno |align="center"|25 |align="center"|0 |align="center"|13 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|18 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|2 |align="center"|<div class="NavHead" style="width:70px;background:#A9D3D9;text-align:center;font-size:120%"> 58 |- !Isporuka |align="center"|7 |align="center"|1 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|0 |align="center"|6 |align="center"|6 |align="center"|6 |align="center"|32 |align="center"| <div class="NavHead" style="width:70px;background:#A9D3D9;text-align:center;font-size:130%"> '''58''' |- ! colspan="14"| Na osnovu projekta svoga budžeta, [[Francuska]] Vlada planira da obezbedi ukupno '''286''' aviona tipa '''Rafal'''. |} === Aerodinamika === [[Datoteka:Rafale_B_at_Paris_Air_Show_2007.jpg|thumb|desno|250px|<small>Ilustracija integrisanih polubočnih uvodnika vazduha na Rafalu</small>.]] [[Aerodinamika]] delta [[krilo|krila]] je kararakteristična po malom talasnom otporu i niskoj vrednosti maksimalnog [[koeficijent uzgona|koeficijenta uzgona]] (<math>C_{z_{max}}</math>). Te karakteristike određuju bolje performanse aviona na krozvučnim i nadzvučnim [[brzina]]ma leta i visoke vrednosti minimalnih brzina, što znači lošije karakteristike u poletanju i sletanju. U cilju smanjenja brzine poletanja i sletanja Rafala, sa delta [[krilo]]m, izvršena je bliska integracija krilo–''kanar''. Ostvarena sprega delta krila sa ''kanarom'' stvara zatvoren (kanalisan) sloj strujanja vazduha, sličnog efekta kao kroz procep zakrilca. To aerodinamičko rešenje obezbeđuje stabilnost uzgona u celoj [[Anvelopa leta|anvelopi leta]], sa značajnim povećanjem njegove maksimalne vrednosti, što znači osetno smanjenje minimalne brzine i dobar manevar u rasponu od + 9g i – 3g. U izuzetnim slučajevima se može ostvariti vertikalno ubrzanje, čak i do + 11g. Ostvareno aerodinamičko rešenje obezbeđuje male brzine [[Poletanje|poletanja]] i [[Sletanje|sletanja]] i [[stacionarni horizontalni zaokret]] malog poluprečnika. Integracija polubočnih uvodnika vazduha, sa ulaznim delom ispod ''kanara'', daje dopunski aerodinamički doprinos u poboljšanju opstrujavanja kanara i korenog dela krila. Nastrešnica [[uvodnik vazduha|uvodnika]] je utopljena u prelaz [[Trup aviona|trupa]] i u koreni deo krila aviona, što je povećalo efekat ugla strele napadne ivice (na tome delu), a to se manifestuje u efekat ''strejka'' i ''trisoničnog'' krila. U ranoj fazi razvoja se razmatrala koncepcija ''trisoničnog'' [[krilo|krila]] sa lomljenom strelom napadne ivice, kao kod Evrolovca. Od toga se odustalo s postizanjem željenog efekta sa blisko spregnutim kanarom i utopljenim uvodnicima vazduha, pošto lomljenje strele napadne ivice krila znači i povećanje [[masa|mase]] strukture. Kod Rafala su uspešno uravnotežene performanse leta na malim i velikim, brzinama. Nisu penalisane njegove performanse u uslovima borbe vazduh–vazduh, zbog ispunjenja zahteva za poletanje i sletanje sa smanjenom brzinom, uslovljenom i sa brodskom palubom. Na režimima velikih koeficijenata uzgona se obara napadna i izlazna ivica, duž celog razmaha krila Rafala. To su dvodelna obarajuća pretkrilca i dvodelni ''elevoni''. Realizovana je zajednička funkcija zakrilaca i krilaca za oba segmenta izlazne ivice, u funkciju ''elevona''. To znači, da se oba segmenta izlazne ivice krila mogu otklanjati na dole i na gore diferencijalno, to jest u funkciji povećavanja ukupnog koeficijenta uzgona i pravljenja njegove razlike na levom i desnom polukrilu, to jest stvaranje momenta rotacije aviona oko uzdužne ose. Takvo rešenje je tradicija za borbene avione Marsel Dasoa. Marsel Daso je na Rafalu optimalno primenio svoje višedecenisko iskustvo s delta krilima, kanarima umesto [[Horizontalni rep|horizontalnog repa]] i u integraciji zakrilaca i krilaca u elevone. Kod Rafala je prevaziđena posledica klasične primene delta krila na porast minimalne brzine, dok to nije slučaj kod njegovih ranijih aviona [[Miraž III]] i [[Miraž 2000]]. Polubočni uvodnici [[vazduh]]a su dobar kompromis, u međusobnom izmirenju prednosti i mana potrupnog i bočnih. Ovo usvojeno rešenje na Rafalu, obezbeđuje podjednako dobro napajanje motora s vazduhom u svim položajima aviona, u toku njegovog manevrisanja. Pošto su polubočni uvodnici vazduha spušteni prema donjem delu trupa, postignuto je da nosni deo trupa skreće strujanje [[vazduh]]a u kanale prema [[motor]]ima i pri velikim [[napadni ugao|napadnim uglovima]] leta aviona. Sa tim položajem uvodnika je spuštena donja linija centralnog dela trupa, pa su i glavne noge stajnih organa kraće, što znači i da im je i manja [[masa]], a i prostor za podvešavanje naoružanja pod trup nije ugrožen s putanjom uvlačenja dugačkih nogu. Uvodnici vazduha su jednostavne konstrukcije, fiksne geometrije, što [[avion]]u ne degradira borbene performanse. Za skraćenje staze protrčavanja, posle sletanja, koristi se kočeći [[padobran]], koji je ugrađen u kontejner u korenom delu vertikalnog repa. Za mornaričku varijantu je primenjen sistem kuke i elastičnog užeta, zategnutog poprečno po palubi nosača aviona.<ref name="Optimizacija rešenja"/><ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/> === Struktura, tehnologija i materijali === Struktura aviona Rafal je intregralne konstrukcije, s primenom naprednih materijala i savremenih [[tehnologija]]. Veliki tehnološki podsklopovi su jedinstvene celine, međusobno spojeni vezivnim elementima. Upotrebom naprednih materijala, u izradi strukture Rafala, smanjena je njegova [[masa]] za približno 1.000&nbsp;kg, u odnosu na slučaj potpune upotrebe klasičnih [[aluminijum]]skih [[legura]]. Procenjuje se da je oko 35% strukture aviona Rafala izrađeno od naprednih materijala, uz primenu novih tehnologija i to od kompozita sa ugljeničnim vlaknima, kevlara, legura aluminijum–litijuma i titanijuma s primenom [[superplastično oblikovanje|superplastičnog oblikovanja]] i [[difuzno zavarivanje|difuznog zavarivanja]]. Od ukupne strukture Rafala, 24% je od kompozitnog materijala ili 70% od ukupne ''okvašene'' [[površina (geometrija)|površine]] zmaja aviona (površine u dodiru s vazdušnom strujom). [[Titan]] i njegove [[legura|legure]] se prvenstveno koriste za izradu okova za prenos velikih specifičnih opterećenja, za delove složenog oblika, za delove s glatkom površinom, napadne ivice uzgonskih površina male debljine i za specijalne metalne premaze. Alumijinijum–litijumska legura je optimalan izbor za izradu podsklopova trupa [[avion]]a. U serijskoj proizvodnji delova i podsklopova Rafala, značajna je primena tehnologije superplastičnog oblikovanja i difuznog [[zavarivanje|zavarivanja]] titana. Te tehnologije su primenjene za izradu okova i napadnih ivica krila i ''kanara''. Sva struktura [[krilo|krila]] je od kompozitnih materijala, izuzev okova za vezu s trupom i okova za veze pretkrilaca i elevona sa kesonskim delom krila. Struktura elevona je takođe od kompozitnih materijala. Napadna ivica krila, odnosno pretkrilca su izrađena sa superplastičnim oblikovanjem titana. Napadna ivica ''kanara'' je takođe izrađena sa superplastičnim oblikovanjem titana, a zadnji deo od kompozita. Vratilo je tehnološki integrisano u deo strukture kanara, izrađenog od titana. Vertikalni rep i krmilo pravca su napravljeni od kompozita a napadna ivica od aluminijum–litijuma. Njegovi okovi su od titana i legura [[čelik]]a. Struktura polukrila je kesonskog principa, a predstavlja jedinstven sklop. Jedinstvenost sklopa (integralna struktura) je ostvarena postupkom polimerizacije između pojedinačnih, prethodno pripremljenih podsklopova i delova od kompozita. Kesonski prostor krila je ujedno i rezervoar za [[goriva|gorivo]]. Sa posebnim premazima je obezbeđen hemijski pasivan odnos, u dodiru [[kerozin]]a i zidova rezervoara od kompozita. Za odluku o serijskoj proizvodnji aviona od kompozitnih polimerizovanih struktura primarne nosivosti, neophodno je veliko znanje, iskustvo i posedovanje detaljnih povratnih informacija iz proizvodnje i eksploatacije za podešavanje primenjenih ''matrica'' za smole i ugljenična vlakna. U segmentu primene kompozita, avion Rafal je daleko iskoračio ispred švedskog [[JAS 39 Gripen|Gripena]]. Pri izboru materijala za Rafal, pažljivo su vrednovane prednosti i mane u pogledu: * uštede u masi, odnosno u dobitku u performansama, * [[statika|statičkog]] i [[dinamika (razvrstavanje)|dinamičkog]] [[umor|zamora]], * [[Modul elastičnosti|modula elastičnosti]], * otpornosti na [[korozija|koroziju]], * [[Grejanje|zagrevanja]], * elektro i elektromagnetnog ponašanja, * ponašanja na okolinu i susedne podsklopove, * pogodnosti implementacije u proizvodnji, * ponašanja u eksploataciji i * mogućnosti opravki pri oštećenju.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Tehnologija strukture Rafala"/> === Pogon === Rafal pokreću dva [[Dvoprotočni motor|dvoprotočna motora]] M88-2, francuske firme Snekma. {{efn|Taj motor je bio podešen i za jednomotorni avion, pod oznakom M88Y, namenjen za »YU« [[Novi avion]]. Oznaka »y« je označavala državu nosioca razvoja aviona. M88Y se razlikovao od Rafalovih motora M88-2 u opremanju s agregatima, na osnovu propisa i razlika u zahtevima, za jednomotorni i dvomotorni avion.<ref name="Krila Armije 1989">Krila Armije, 27 decembar 1989.g., "nas intervju", str.7, General armije Jean Fleury nacelnik generalstaba RV Republike Francuske prilikom posete RV i PVO SFRJ, Rodoljub Matovic</ref><ref name="ReferenceA">INTERAVIA 1/1988.g. intervju Predsednika (vlasnika) firme, Serge Dassault</ref><ref name="Članak o Novom avionu"/>}} Motor M88-2 je savremene koncepcije sa primenom naprednih tehnologija. Primenjene su [[Ekologija|ekološke]] [[Komora sagorevanja|komore sagorevanja]], monokristalne lopatice [[turbina|turbine]] i metalurgija praha za izradu njenog diska. Lopatice turbine se hlade s vazduhom. Sa [[motor]]om se upravlja s digitalnim elektronskim uređajem ''FADEC''. Motor M88-2 je sa dva vratila i sastoji se iz 21 modula, koji se održavaju prema stanju, a prilikom zamene se ne kalibrišu niti balansiraju. Veći broj delova se može zamenjivati bez skidanja celog motora sa aviona. Na [[motor]]u M88 je primenjen princip smanjenja infracrvenog odraza. Ostvaren je visok odnos potiska i mase od 9,4 N / kg, sa karakteristikama brzog prelaza s jednog na drugi režim rada. Poseduje značajnu perspektivu daljeg razvoja. Sve te karakeristike ga stavljaju na čelnu poziciju, u poređenju s ostalim motorima iz te klase. U cilju smanjenja specifične potrošnje goriva (za 2–4%), razvijena je nova verzija M88–2E4. Ovaj [[standard]] je uveden u serijsku proizvodnju od [[2004]]. godine. {{double image|right|Salon_du_Bourget_20090619_246.jpg|250|M88-2_Engine.JPG|220|<small>Snekmin motor M88, pogled iz dve pozicije. Primenjen je na avionu Rafal, a bio je programiran i za [[Novi avion]], s oznakom „y“</small>.}} [[Datoteka:Salon_du_Bourget_20090619_046.jpg|thumb|desno|255px|<small>Pogled na izduvne cevi Rafala i zadnje delove motora, na salonu u Buržeu, 2009.</small>]] {| border="2" cellpadding="2" |+|<div class="NavHead" style=" text-align:left"> '''<big>Karakteristike motora M88-2</big>''' !style="width:240px;background:#9BDDFF;" center;font-size:120% | '''Vrsta''' &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;background:#E0FFFF;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%"><div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Brojčane vrednosti '''</div> |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Dužina &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 3 520&nbsp;mm |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Prečnik uvodnika &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 700&nbsp;mm |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Masa s [[fluid]]om &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 901&nbsp;kg |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Potisak &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> S dopunskim sagorevanjem (SDS) 2×75,62&nbsp;kN; Bez dopunskog sagorevanja (BDS) 2×50,02&nbsp;kN |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Stepen sabijanja &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> &pi;<sub>c</sub> = 24 |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Stepen dvoprotčnosti &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> μ = 0,40 |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| spesifična potrošnja SDS &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 170,0&nbsp;kg/kNh |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| spesifična potrošnja BDS &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 8,0&nbsp;kg/kNh |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Procentualan porast potiska pri uključenju DS &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 55,7 % |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Odnos potiska i mase &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 0,0940 dN/kg |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Stepen sabijnja vazduha &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal"|<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:font-size:100% ">Maksimalni 1,64; Nominalni 1,01; Minimalni 0,61 |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Broj stepeni [[tlak|pritiska]] kompresora &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 9 (3 stepena niskog i 6 stepeni visokog pritiska ) |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|Maseni protok vazduha &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 65&nbsp;kg/s |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| [[Temperatura]] ispred turbine &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% ">T = 1 850 °K |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Broj stepeni [[tlak|pritiska]] turbine &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 2 |- !style="width:240px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| Stepen širenja mlaznika &nbsp;&nbsp;||style="width:240px;font-weight:normal" |<div class="NavHead" style="width:560px;text-align:center;font-size:100% "> 24,5 % |} Sledeći korak u razvoju je motor M88–3, s potiskom od 90&nbsp;kN sa dopunskim sagorevanjem, on će zahtevati veće uvodnike vazduha. Ovaj motor će imati novi kompresor niskog pritiska, većeg prečnika i protoka [[vazduh]]a. Imaće ulazne statorske lopatice promenljivog koraka, zbog optimalnijeg ulaza vazduha i manjih gubitaka i potrošnje [[goriva]]. Krajnja perspektiva razvoja se ceni da je do postizanja potiska od 105&nbsp;kN.<ref name="Optimizacija rešenja"/><ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Paluba"/><ref>[http://www.snecma.com/IMG/swf/anim_moteurs_militaires.swf Motor M88-2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113012947/http://www.snecma.com/IMG/swf/anim_moteurs_militaires.swf |date=2008-11-13 }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="M88">[http://www.snecma.com/spip.php?rubrique40&lang=en M88] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081115132143/http://www.snecma.com/spip.php?rubrique40&lang=en |date=2008-11-15 }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref>{{cite web | url=http://www.dassault-aviation.com/fileadmin/user_upload/redacteur/presse/Backgrounders/RAFALE_EN.doc | title=RAFALE | publisher=[[Dassault Aviation]] | quote=''The core of the enhanced capabilities of the RAFALE lies in a new Modular Data Processing Unit (MDPU). It is composed of up to 18 flight line-replaceable modules, each with a processing power 50 times higher than that of the 2084 XRI type computer fitted on the early versions of Mirage 2000-5.'' | date=12. 06. 2005. | accessdate=09. 02. 2008. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071204095221/http://www.dassault-aviation.com/fileadmin/user_upload/redacteur/presse/Backgrounders/RAFALE_EN.doc | archivedate=2007-12-04 | deadurl=no }}, uzeto 9.12.2009.</ref> === Oprema === ==== Kabina ==== Izabrano rešenje za [[Pilotova kabina|kabinu]], zajedno sa izborom tipa i nagiba [[Izbacivo sedište|pilotskog sedišta]], dominantno utiče na: * čeoni profil trupa i na ukupni otpor aviona, * izbor [[Pokazivačko–upravljački sistem|pokazivačko–upravljačkog sistema]] i njegovog razmeštaja, * radne uslove pilota i * efikasnost u borbi. Rafal je prepoznatljiv po nagnutom (zavaljenom) sedištu pilota pod uglom od 29 stepeni. Nagnuto sedište omogućuje pilotu radni poluležeći položaj. U poluležećem položaju, [[pilot]] lakše podnosi opterećenja „g“, u toku borbe. Uz pomoć anti „g“ odela, pilot može dugo da manevriše blizu graničnih opterećenja od 9g, izbegavajući protivničke rakete, a za lansiranje svojih može da bira pogodan položaj i trenutak. Kratkotrajno može preći i do 11g. Pritisak u ''kanalima'' (cevima) anti „g“ odela se reguliše preko signala iz sistema upravljanja sa avionom. U zavaljenom poluležećem položaju, po vertikali se smanjuje rastojanje od pilotovog [[mozak|mozga]] do [[srce|srca]], što mu ublažava negativni uticaj opterećenja „g“ na [[cirkulatorni sistem|krvotok]]. Ovakvo rešenje uslovljava premeštanje pilotove komandne palice udesno, sa istovremenim smanjenjem njene veličine. Na ovaj način se oslobađa ceo vizuelni prostor ispred pilotovih očiju do pokazivača na instrumentalnoj tabli. Sa leve strane je mala palica za upravljanje motorima M88-2. Male komandne ručice (palice) imaju ergonomski podešene rukohvate, za šake leve i desne ruke, a pilotove podlaktice imaju odgovarajuće naslone na bočnim stranama sedišta. Na rukohvatima su raspoređeni komandni prekidači, za upravljanje sa sistemima opreme i naoružanjem u realnom vremenu. Pilot, tokom leta i tokom vođenja borbe, drži obe ruke na palicama i upravlja avionom, njegovim sistemima opreme i oružjem. Riječ je o takozvanom sistemu ''HOTAS'' ({{jez-en|hands on throtle and stick}}). U njega je integrisan i sistem za upravljanje govorom, sa nekim sekundarnim radnjama i funkcijama. U paketu tih radnji za upravljanje govorom su i izbor radio-frekfencije, upravljanje naoružanjem, izbor režima upravljanja avionom i poziv pojedinih opštih informacija za prikaz na pokazivaču. Pilot jednostavnim pritiskom na komandno dugme uključi u rad funkciju upravljanja govorom. Sistem poseduje rečnik do 300 reči, prepoznaje memorisani glas pilota i uključuje izgovorene radnje. Odziv sistema je izuzetno brz, svega nekoliko milisekundi. Pilot, kao potvrdu, na pokazivaču ujedno ima i grafički prikaz govorom zahtevanih radnji. Međusobno integrisani sistemi ''HOTAS'' i upravljanje govorom, se zajedno skraćeno nazivaju ''VTAS'' ({{jez-eng|Voice, Throttle and Stick}}). Sistem upravljanja govorom ima i dodatnu funkciju, a to je da upozorava pilota o pojedinim kvarovima na avionu.<ref name="Rafal Marsel Dasoa"/> Izbor zavaljenog pilotskog sedišta za Rafal, je uslovio novi razvoj njegovog [[standard]]a, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] firmi Martin Beker ({{jez-en|Martin-Baker}}), pod oznakom MK16F, osposobljenog za spašavanje pri nultoj brzini i visini leta („0–0“ ).<ref name="Sedište">[http://www.martin-baker.co.uk/products/Ejection-Seats/Mk--16-high-speed.aspx Sedište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709085851/http://www.martin-baker.co.uk/products/Ejection-Seats/Mk--16-high-speed.aspx |date=2010-07-09 }}, uzeto 9.12.2009.</ref> Za razliku od drugih klasičnih sedišta, kod ovoga se podešavanje vrši u pravcu vertikalne ose, a ne duž ravni njegovog naslona. Takvo klasično podešavanje bi ovde ugrozilo komfor pristupa komandama i pokazivačima na instrumentalnoj tabli, pošto bi udaljavalo pilota od njih. Ovo se naročito odnosi na slučaj kada je pilot niskog rasta. Kabina je opremljena sa uređajem za samostalnu proizvodnju kiseonika, što avionu povećava autonomiju i čini pogodnost i prednost u eksploataciji.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Daso Rafal"/><ref name="Paluba"/><ref name="Kabina Rafala">[http://www.avions-militaires.net/rafale/cockpit.php Kabina Rafala]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Rafal višenamenski avion">[http://www.airforce-technology.com/projects/rafale/ Rafal višenamenski avion]</ref> '''Vizualizacija''' služi pilotu za uvid u funkcije i stanje svih avionskih sistema i za komunikaciju s njima. Na Rafalu je realizovana s primenom novih tehnologija. Gornji pokazivač (HUD) je sa vidnim poljem od 30×22°. Na njemu se prikazuje taktička situacija, u funkciji zadataka napada i nišanjenja cilja. Ispod njega je ugrađen donji (HLD), u visini pilotove glave. Oba su fokusirana u beskonačnosti, tako da pilot može lako s njih očitavati podatke, sa olakšanim prilagođavanjem očiju. Sistem potpomaže prilagođavanje pilota na izmene na slici i na razliku između slike i spoljnjeg sveta. Ovo značajno smanjuje umor i zabunu pilota, a i ubrzava njegovu adaptaciju na vizuelne promene. Na donjem pokazivaču se prikazuju TV i termovizijska slika. Na njemu se prikazuje i geografska karta. Na bočnim stranama centralne instrumentalne table se nalaze dva višenamenska pokazivača u boji, a u sredini, između kolena pilota, je rezervni pokazivač s tečnim kristalom. Bočni pokazivači služe za prikaz podataka o avionu (stanje oružja, goriva, i ostalih sistema). Oni su potpuno zamenljivi u radu, kada je jedan u kvaru, drugi u potpunosti preuzima sve funkcije. Na centralnom delu instrumentalne table se nalazi višenamenska tastatura, za izbor režima navigacije, radio–komunikacije i identifikacije. Pilot može ostvariti interakciju sa sistemom i preko dodira slike. Za tu svrhu pilot nosi specijalne rukavice, preko kojih s dodirom slike bira informaciju na pokazivačima. Pored ovih pokazivača Rafal omogućava integraciju specijalne kacige pilota, na čiji vizir se prenosi slika s gornjeg nišanskog prikazivača. Na ovaj način pilot nema potrebu da usmerava glavu i pogled prema unutrašnjosti kabine i da traži sliku na gornjem pokazivaču, već to sve vidi u viziru u trenutnom položaju glave i da tako produži da prati spoljnu situaciju. Zadržava položaj glave, zbog istog razloga što mu se glava i zatekla u tome položaju. Taj sistem se naziva Topsajt ({{jez-eng|Topsight}}). Topsajt obezbeđuje prednost u borbi vazduh–vazduh, nad protivnikom koji ga nema. Pilot može napraviti i održavati vizuelni kontakt s protivnikom bez okretanja glave prema nišanskom pokazivaču i bez potrebe da usmerava avion prema cilju da bih ga gledao kroz nišansku glavu. To su karakteristike zbog kojih pilot ne gubi vreme pred napad, to jest pred lansiranje svojih raketa i pri izbegavanju protivničkih. To je velika prednost, ako se iskoristi i odlučujuće je za ishod borbe. U budućnosti će Topsajt u potpunosti zameniti gornji nišanski pokazivač na Rafalu, kao što je sličan [[sistem]] to učinio kod [[sjedinjene Američke Države|američkog]] novog [[Lovački avion|lovca]] [[F-35 Laiting II]].<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Daso Rafal"/><ref name="Paluba"/> <ref name="Kabina Rafala"/><ref name="Rafal u »Tehnici«">{{Cite web |title=Rafal u »Tehnici« |url=http://www.rafale-schweiz.ch/images/stories/pdf/Rafale_Technical_D.pdf |access-date=2010-07-06 |archivedate=2016-12-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161218005200/http://www.rafale-schweiz.ch/images/stories/pdf/Rafale_Technical_D.pdf |deadurl=yes }}</ref> ==== Napadno-navigacijski sistem ==== [[Napadno–navigacijski sistem]] (NNS) je, preko [[Magistrala podataka|magistrale podataka]],<ref name="Magistrala podataka">[http://www.mil-1553.com/Templates/showpage.asp?DBID=1&TMID=512&FID=69&PID=912 Magistrala podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714094238/http://www.mil-1553.com/Templates/showpage.asp?DBID=1&TMID=512&FID=69&PID=912 |date=2011-07-14 }}, uzeto 17.12.2009.</ref> integrisan sa ostalim sistemima aviona i s njima ''komunicira'', to jest izmenjuje podatke u realnom vremenu. Obezbeđuje obradu podataka, prepoznavanje i identifikaciju letelica i prikazivanje kompletne situacije za vreme trajanja borbe u vazduhu. Sa stanovišta prikupljanja (akvizicije) podataka, prostor oko aviona Rafala je podeljen na uticajne zone. Svakom cilju, u zoni oko Rafala, napadno-navigacijski [[sistem]] dodeljuje određenu simbologiju i prioritet. Važniji ciljevi se pilotu prikazuju na listi prioriteta i on ima opciju da istu prihvati ili izmeni. U slučaju saglasnosti pilota, sistem sam određuje početne uslove i vreme kada treba lansirati određeno sredstvo od oružja. Ovaj sistem dejstvuje i izvan zone vizuelnog dometa. Pri svome aktivnom radu NNS bitno smanjuje emisiju sopstvenog zračenja i tako smanjuje elektromagnetni odraz za otkrivanje i praćenje od strane protivničkih letelica i zemaljskih sistema. Detektuje i upozorava na uočene signale o svojoj primećenosti i o osvetljenosti s neprijateljskim senzorima. Podsistemi NNS su: * Radar [[RBE2]] <!--Tales {{jez-fr|Thales}-->. *[[Tales SPECTRA]], sistem za elektronsku borbu. *Sažem OSF ({{jez-fr|SAGEM}}) Tales je sistem za infracrveno i TV otkrivanje, snimanje i praćenje. *Računar zadataka (misija). *Inercijalna platforma s [[laserski žiroskop|laserskim žiroskopima]], [[senzor|davačima]] globalnog položaja i pozicije aviona u prostoru. *Zaštita govorne komunikacije i veze sa datotekom taktičkih podataka, preko ''Linka 16''.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Rafal višenamenski avion"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/><ref name="RAFALE">{{cite web | url=http://www.dassault-aviation.com/fileadmin/user_upload/redacteur/presse/Backgrounders/RAFALE_EN.doc |title=RAFALE | publisher=[[Dassault Aviation]] | quote=''The core of the enhanced capabilities of the RAFALE lies in a new Modular Data Processing Unit (MDPU). It is composed of up to 18 flight line-replaceable modules, each with a processing power 50 times higher than that of the 2084 XRI type computer fitted on the early versions of Mirage 2000-5.'' | date=12. 06. 2005. | accessdate=09. 02. 2008.}}, uzeto 9.12.2009.</ref> =====Radar [[RBE2]]===== RBE2 je višerežimski [[radar]], što znači da ima više načina rada, za različite potrebe. Može elektronski da menja pravac snopa (ugao), prema udaljenim ciljevima i do 100&nbsp;km (skenira), pri tome može istovremeno pratiti i do 40 ciljeva, od kojih osam obrađuje i ažurira za lansiranje npr [[raketa|rakete]] vazduh–vazduh Mika. To je prvi operativni [[radar]] na borbenom [[avion]]u u [[Evropa|Evropi]], s antenom sa elektronskim skeniranjem (softverski se elektronski skenira, bez fizičkog otklanjanja antene) i sa mogućnošću rada ''na dole'' (ignoriše odraz tla) i ''na gore''. Radar RBE2 se zasniva na sasvim novom konceptu uz korišćenje iskustava iz prethodnih rešenja. Kod prethodnih radara je bilo nezamislivo otkrivati, pratiti i obrađivati podatke o većem broju ciljeva i istovremeno raditi u više različitih režima. Ta mogućnost je na Rafalovom radaru realizovana. Radar RBE2 istovremeno može: *otkrivati i pratiti više ciljeva ''prema dole'' i ''prema gore'', na kratkim i dugačkim udaljenostima, po svim vremenskim i meteo uslovima, *u realnom vremenu generiše trodimenzionalne mape za praćenje terena i *u realnom vremenu generiše sliku, visoke rezolucije, zemaljske mape za navigaciju i za gađanje ciljeva. U zadacima vazduh–vazduh radar RBE2 ima sledeće režime: *pretraživanje u ''gledanju'' na dole i na gore u ugaonom opsegu +/– 60°, *identifikacija cilja u smislu prijatelj ili neprijatelj, *automatsko praćenje više ciljeva i *bliska vazdušna borba. U zadacima vazduh–zemlja radar RBE2 ima sledeće režime: *automatsko praćenje terena (izbegavanje prepreka u niskom letu), *mapiranje terena u visokoj rezoluciji, *pronalaženje stacionarnih ciljeva, *pronalaženje i praćenje pokretnih ciljeva i *merenje visine ([[visinomer]]). Iznad mora, radar omogućava detekciju površinskih ciljeva na velikim udaljenostima, njihovo razdvajanje i prepoznavanje u uslovima njihove koncentracije u grupi. U uslovima podrške aviona ''AWACS'', ovaj radar potpuno zadovoljava francuske potrebe. Međutim, potencijalni kupci traže veće mogućnosti u autonomnim uslovima rada. Iz tih razloga je razvijen novi [[radar]] pod istim nazivom [[RBE2]], sa povećanim daljinama otkrivanja ciljeva. Radar RBE2 je modularan, sastoji se od prijemnika, predajnika i procesorske jedinice. Svaki modul radi autonomno za sebe, sa samostalnim izvorom zračenja i sa različitom učestalošću. Kod klasičnog radara su svi moduli na istoj učestalosti i sa jednim izvorom zračenja. Iz ovih je razloga teško otkriti i ometati zračenje radara RBE2.<ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/><ref name="Rafal u Flajtu"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/><ref name="RAFALE"/><ref name="Rafal Daso-Bregej">[http://www.fighter-planes.com/info/rafale.htm Rafal Daso-Bregej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120514145412/http://www.fighter-planes.com/info/rafale.htm |date=2012-05-14 }}, uzeto 9.12.2009.</ref> =====Tales SPECTRA===== [[Tales SPECTRA]] je [[sistem]] za [[elektronska borba|elektronsku borbu]]. Pruža visok nivo zaštite od pretnje iz vazdušnog prostora i sa [[zemlja|zemlje]]. Sastoji se od skupa više [[senzor]]a (davača) za detekciju elektromagnetnih signala širokog opsega frekvencija i sistema za aktivno i pasivno ometanje uočenih pretnji. Sistem je visokog stepena automatizacije, a komunicira sa ''prijateljskim'' avionima i komandnim centrima. Uključuje radarsku, [[laser]]sku i infracrvenu detekciju za otkrivanje pretnji od zahvata neprijateljskih senzora i projektila. Elektronski detektuje i registruje podatke i informacije, vrši klasifikaciju i analizu njihovih izvora i karakteristika. Rezultat toga je, što je u kombinaciji s podacima iz drugih avionskih i radarskih sistema, pilotu preko pokazivača dostupna kompletna mogućnost prezentacije taktičke situacije. Veći deo sistema je fizički ugrađen na gornjem delu vertikalnog stabilizatora, u kontejner postavljen u pravcu leta, a ostali su razmešteni po ostalim delovima aviona. Dve [[antena|antene]] za detekciju radarskog zračenja su ugrađene na uvodnicima vazduha, dok je treća smeštena u kontejneru na vertikalnom repu. Svaka antena pokriva 120° po azimutu, sa rasponom frekvencije od 2 do 40&nbsp;GHz. Zajedno mogu da detektuju signale i do udaljenosti preko 200&nbsp;km, sa greškom od 1° po azimutu. Pored navedenog, ove antene obezbeđuju podatke za gađanje zemaljskih radarskih ciljeva s protivradarskim raketama, kao i prikupljanje podataka o njima i o drugim uređajima sa elektromagnetnim emisijama. Antene za aktivno ometanje neprijateljskih radara su ugrađene u korenu kanara i vertikalnog repa. Detekcija lansiranja neprijateljskih raketa se vrši sa [[Infracrvena svetlost|infracrvenim]] (IC) [[senzor]]ima, smeštenim na bočnim stranama kontejnera SPECTRA, na vertikalnom repu (vidi se na slici gore, desno). Oni obezbeđuju detekciju u celom kružnom opsegu od 360°. Rafal je opremljen i sa tri [[laserski detektor|laserska detektora]], pošto većina protivavionskih sistema koriste laserske daljinomere. Dva detektora se nalaze na trupu, a jedan u zadnjem delu SPECTRA kontejnera, na vertikalnom repu. Za pasivno ometanje IC vođenih raketa ugrađena su 4 lansera baklji (IC mamaca), na delu trupa kod izlazne ivice krila, a protivradarski dipol–mamci se izbacuju iz zadnjeg dela trupa. [[Datoteka:NAVFLIR DAMOCLES P1220870.jpg|thumb|desno|250px|<small>Sistem FLIR integrisan u podvesni kontejner DAMOCLES</small>.]] Sistem SPECTRA proizvode firme Daso Elektronika, Tomson i Matra. Za misije, koje zahteva Rafal, koristiće se i elektronsko–optički laserski sistem DAMOCLES smešten u podvesni kontejner, čija će kamera biti sposobna da funkcioniše danju i noću, sa laserskim obeležavanjem ciljeva i navođenjem bombi na njih. Svi senzori su međusobno uvezani tako je između njih potpuna razmena informacija u realnom vremenu. Na ovaj način je moguće otkriti i pratiti cilj, pre nego što on postane svestan o prisustvu Rafala. Sve ove informacije se izmenjuju sa drugim avionima, brodovima i sistemima na kopnu, preko ''Linka 16'' po NATO standardu. {{efn|Zahvaljujući načinu integracije senzora i uvezanosti Rafala sa sistemom AWACS i sa ''Linkom 16'', može se otkriti i uništiti cilj i bez uključenja radara i bez činjenja elektromagnetnog odraza. To je demonstrirano [[11. jun]]a [[2007]]. godine. Na spektakularan način je Rafal gađao metu u vazdušnom prostoru, koja je bila iza njega, bez učešća sopstvenog radara, zahvaljujući podacima dobijenim preko ''Linka 16'', od drugih aviona. Meta je uništena sa raketom Mika sa aktivnim radarskim samonavođenjem i sa upravljanjem vektorom potiska, tako da je ista posle lansiranja vrlo brzo promenila pravac za oko 180°, presrela je i uništila cilj, koji se pojavio iz zadnje polusfere Rafala.<ref name="Paluba"/>}} <ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/><ref name="dassault-aviation.com">{{cite web | url=http://www.dassault-aviation.com/fileadmin/user_upload/redacteur/presse/Backgrounders/RAFALE_EN.doc |title=RAFALE | publisher=[[Dassault Aviation]] | quote=''The core of the enhanced capabilities of the RAFALE lies in a new Modular Data Processing Unit (MDPU). It is composed of up to 18 flight line-replaceable modules, each with a processing power 50 times higher than that of the 2084 XRI type computer fitted on the early versions of Mirage 2000-5.'' | date=12. 06. 2005. | accessdate=09. 02. 2008.}}</ref> ===== Sažem OSF ===== Sažem OSF je sistem koji sačinjavaju podsistemi pasivnih optoelektronskih [[senzor]]a. Sa svojim radnim mogućnostima dopunjava ulogu radara. Sposoban je da otkrije neprijateljske avione i bez uključivanja [[radar]]a i bez sopstvenog kompromitovanja sa elektromagnetnim zračenjem. Postavljen je ispred vetrobranskog stakla kabine pilota i osmatra prednju polusferu. Infracrveni tragač je smešten u sfernom kućištu sa desne strane, a TV kamere su spregnute sa laserskim daljinomerom i nalaze se u kućištu sa leve strane. OSF funkcioniše u optičkom i infracrvenom talasnom opsegu. Poseduje mogućnost širokog ugla infracrvenog pretraživanja i praćenja, a s TV kamerama i sa [[laser]]skim daljinskim detektorom obavlja borbenu identifikaciju. Kompletan sistem otkriva i prati ciljeve u vazdušnom prostoru i na tlu (zemlja i more). Infracrveni [[senzor]] je veoma efikasan u otkrivanju ciljeva i u uslovima smanjene optičke vidljivosti. TV kamere obezbeđuju praćenje, automatsku identifikaciju i trodimenzionalnu akviziciju cilja uz pomoć [[laser]]skog daljinomera, u funkciji definisanja parametara za vođene [[raketa|rakete]] u pripremi za napad. Sistem prati cilj u režimu automatskog određivanja prioriteta, s prikazivanjem na gornjem prikazivaču.<ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/><ref name="dassault-aviation.com"/> ===== Računar zadataka ===== Računar zadataka, je moćan modularni procesor, zasnovan na komercijalnim komponentama. Sastoji se od 18 zamenljivih modula. Svaki modul ponaosob je 50 puta moćniji od celog računara [[avion]]a [[Miraž 2000|Miraž 2000-5]]. Smatra se da će mu aktuelnost trajati do [[2030]]. godine. Veoma brzo i lako ažurira podatke, velike je propusne moći. Integrisano upravlja s informacijama i sa svim avionskim sistemima, preko [[magistrala podataka|magistrale podataka]].<ref name="Magistrala podataka"/> Suštinski koncept sproveden na Rafalu je „fuzija“ multisenzorskih podataka. Ono što Rafala odvaja od prethodnih aviona je to što se na njemu signali senzora oplemenjuju s procesorskom realizacijom kontinualne njihove fuzije u taktičku situaciju, serviranu pilotu na prepoznatljiv način. Taj proces sprovodi i realizuje ''Računar zadataka'', a pored toga nadgleda sve avionske sisteme i ispravnost celog aviona, figurativno rečeno, nadgleda njegovo ''zdravstveno stanje''. U slučaju kada je [[pilot]] prinuđen da promeni namenu aviona, prema nametnutim novim okolnostima i prioritetom zadatka u toku leta, može brzo i lako da izvrši rekonfiguraciju [[računar]]a, saglasno novom zadatku.<ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="RAFALE"/><ref>[http://www.dassault-aviation.com/en/defense/rafale/computing-power.html?L=1 Avion. računar], uzeto 9.12.2009.</ref> ===Komande leta=== Spregnuto delta krilo–''kanar'', realizovano na Rafalu, je [[aerodinamika|aerodinamička]] konfiguracija kod koje se manje pomera ''neutralna tačka'' sa izmenom napadnog [[ugao|ugla]] i [[Mahov broj|Mahovog broja]] u letu, što olakšava ispunjavanje kriterijuma stabilnosti i upravljivosti. Serijski Rafal poseduje 11 pokretnih aerodinamičkih površina u funkciji upravljanja s njim u letu. Od toga su 4 elevona, 4 sekcije pretkrilaca, dva kanara i jedno krmilo pravca. Ove komandne površine se pomeraju pod dejstvom [[hidro–pokretač]]a na osnovu električnog signala, pristiglog iz [[računar]]a u njihove servo [[ventil]]e. Izraženu želju pilota (sa pomeranjem palice) i signale izmerene sa [[senzor]]ima položaja aviona (vektor stanja), računar obrađuje sa optimizacijom po projektovanim (zadatim) zakonima upravljanja i transformiše ih u upravljački signal. Taj definisani signal upravljanja, računar šalje u servo ventil odgovarajućeg hidrauličkog pokretača, sa kojim se saglasno pomera komandna površina. Mogući hod klipa hidrauličkih pokretača, usled električnog signala, je u celom rasponu njegovog hoda, između dva krajnja položaja. Znači, potpuni je autoritet električnog signala za pomeranje komandne površine, bez mešanja bilo kakvog drugog ulaza (komande). Ovaj sistem se naziva [[Sistem komandi leta aviona|električne komande leta]] ({{jez-en|fly-by-wire}}), a definiše se kao ''sistem komandi leta sa potpunim autoritetom''. Na Rafalu je izveden u koncepciji tri paralelna, međusobno nezavisna, [[digitalni signal|digitalna]] kanala i jedan rezervni u [[analogni signal|analognoj]] tehnologiji. Na ovaj način je obezbeđena visoka pouzdanost njegovog rada. Ova koncepcija sistema komandi leta je razvijena za francuski [[lovački avion]] [[Miraž 2000]], a usavršena je za avion Rafal. Istraživačko-razvojna ispitivanja, za definisanje standarda za Rafal, su realizovana na avionima laboratorijama [[SEPECAT Jaguar]] (Jaguar fly-by-wire ) i na Miraž III Nova generacija. Avion Rafal je, u uzdužnom kretanju, prirodno aerodinamički ''statički nestabilan''. U računaru je memorisan ''model'' njegovih dinamičkih karakteristika. Na osnovu te dinamike, ulaznih signala od pilota i pristiglih signala iz [[senzor]]a, [[softver]]ski se određuje upravljački signal (izlaz) za optimalni odgovor aviona u cilju anuliranja odstupanja između vrednosti željenog i trenutno ostvarenog [[vektor stanja|vektora stanja]] (položaja aviona). Pri tome pilot ne mora voditi računa o nikakvim ograničavajućim parametrima leta aviona. Na osnovu trenutno izmerenih komponenti vektora stanja sa senzorima, računar ograničava izlazni–komandni signal, sa čime je obezbeđen let aviona do granice njegove anvelope, bez ikakve rezerve i rizika pilota. Zakoni upravljanja, u računaru sistema komandi leta, su modelirani prema visokim zahtevima optimizacije ponašanja aviona u toku izvršavanja zadataka. Važna karakteristika sistema komandi leta, je brz odziv bez kašnjenja, od trenutka izražene želje pilota i poremećaja aviona, do njegovog odgovora na izazvani komandni signal iz računara. Princip međusobne nezavisnosti između kanala, predstavlja osnovu pouzdanosti [[sistem]]a. Cilj je da se izbegnu fatalne istovremene greške u kanalima. Ako se i pojavi greška u nekom od kanala, sa nadglasavanjem signala u kanalima, taj se različit signal odbacuje, pošto je u manjini. Visoka pouzdanost je dokazana u [[Fizika|fizičkoj]] simulaciji u [[Laboratorija|laboratoriji]] od milion sati ''leta'' s električnim komandama, pri isključenim mehaničkim komponentama. U procesu, od milion sati ''leta'', nije se pojavila ni jedna greška u signalu upravljanja. Električne komande leta doprinose: *Optimizaciji aerodinamičkih konfiguracija za ubrzanje aviona i povoljan odnos [[uzgon]]a i otpora u nadzvučnom letu. *Realizaciji zadate (željene) statičke i dinamičke stabilnosti, u celoj anvelopi leta aviona, što omogućava i let sa težištem iza ''neutralne tačke'' (nedopustiva statička nestabilnost u klasičnoj aerodinamici aviona), što poboljšava performanse aviona. *Optimalnom modeliranju odgovora aviona na pilotovu komandu (izraženu želju sa pomeranjem palice). *Integraciji [[autopilot]]a, širokog spektra funkcija. *Realizaciji lake, pouzdane i blagovremene razmene podataka sa sistemom za navigaciju. *Razvoju sistema komandi leta, pošto se lako i u ranoj fazi uključuje i pilot u taj proces, preko [[simulator leta|simulatora leta]], koji počinje da funkcioniše od samog početka razvoja aviona.<ref name="Optimizacija rešenja"/><ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref>[http://www.avions-militaires.net/rafale/manoeuvrabilite.php Električne komande leta]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 9.12.2009.</ref> === Smanjena uočljivost === Rafal se definiše kao diskretan avion, za razliku od [[F-22 Raptor|Raptora]], koji se definiše kao prikriven (tajni). Ove karakteristike Rafala su ostvarene kroz vrhunsko [[Aerodinamika|aerodinamičko]] oblikovanje, prioritetnu primenu kompozitnih materijala i sa smanjenjem elektromagnetnog zračenja senzora i drugih elektronskih uređaja. Efekti ovih mera su degradirani sa spoljnim podvešavanjem naoružanja (povećan radarski odraz) i sa nemogućnošću ostvarenja nadzvučnog leta bez dopunskog sagorevanja motora (superkrstarenja), što izaziva povećano toplotno zračenje.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/> === Karakteristike === [[Datoteka:Dassault_Rafale_silhouette-top.svg|thumb|desno|200px|<small>Silueta Rafala</small>.]] [[Datoteka:Dassault Rafale B 02.jpg|thumb|desno|200px|<small>Dvosed Rafal »B« na poletanju</small>.]] [[Datoteka:Dassault_Rafale_B.jpg|thumb|desno|200px|<small>Rafal »B« na [[Paris]]koj izložbi [[2007]].god</small>.]] [[Datoteka:Rafale_and_CVN_74.jpg|thumb|desno|200px|<small>Rafal M iznad nosača aviona</small>.]] === Naoružanje === Rafal je naoružan prema [[NATO]] standardu<!--broj 1760-->, u okviru čega su sadržana sredstva: * '''Top''' [[GIAT 30]] <!--([[:en:GIAT 30|GIAT 30]]--> je fiksno ugrađen u strukturu aviona, u predelu desnog usisnika (preko svoga nosača) i zajedno s [[borbeni komplet|bojevim kompletom]] (BK) od 125 granata predstavlja stalno naoružanje aviona Rafal. Početna brzina granate je 1 025 m/sec, a [[kadenca]] mu je 2 500 granata u minuti. * Ostalo oružje se podvešava spolja na avion, do 9 500&nbsp;kg ukupne nosivosti [[masa|mase]], na 14 veznih tačaka (prikazano u narednoj tabeli), u mogućoj kombinaciji s 5 rezervoara goriva (kod varijante „M“ je isključena mogućnost za centralni).<ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/> {{div col}} * '''Rakete vazduh–vazduh''' ** [[MBDA MICA|Mika]] <!--([[:en:MBDA MICA|MIKA]])--> '''ili''' ** [[R550 Madžik II]] <!--([[:en:Magic II|R530 Madžik II]])--> a i biće ** [[MBDA Meteor]] <!--([[:en:MBDA Meteor|MBDA Meteor]])--> ** '''Sajdvinder''' ** '''''AMRAAM''''' ** '''''ASRAAM''''' * '''Rakete vazduh–tlo (zemlja, more)''' ** [[Apač (oružje)]]<ref>Armada International 2/1986.g., str. 28</ref> <!--([[:en:MBDA Apache|Apač (oružje)]])--> '''ili''' ** {{jez-fr|Storm Shadow}} <!--[[:en:Storm Shadow|Storm Shadow]]--> '''ili''' ** [[AASM]] <!--([[:en:AASM|AASM]])--> '''ili''' ** [[GBU-12]] <!--([[:en:GBU-12 Paveway II|GBU-12 ]])--> '''ili''' ** AM 39 [[Eksocet]] <!--([[:en:Exocet]])--> '''ili''' ** Raketa s nuklearnom glavom <!--([[:en:Air-Sol Moyenne Portée|ASMP-A nuclear missile]])--> {{div col end}} ==== Galerija naoružanja ==== <gallery perrow=5> Datoteka:DEFA 791 cannon for the Dassault Rafale fighter.jpg|<small>Top [[GIAT 30]] s [[borbeni komplet|borbenim kompletom]] granata</small>. Datoteka:Magic II and Super 530D.jpg|<small>Raketa za blisku borbu vazduh-vazduh [[R530 Madžik]] (prva levo)</small>. Datoteka:MICA_P1220885.jpg|<small>[[Raketa]] [[MIKA]] postavljena na avion Rafal</small>. Datoteka:Meteor (Luft-Luft-Rakete).jpg|<small>Raketa [[MBDA Meteor]] za dejstvo vazduh-vazduh, izvan vizuelnog dometa</small>. Datoteka:Exocet AM39 P1220892-detoured.jpg|<small>Protivbrodska raketa [[Egzosit]] ({{jez-fra|Exocet}})</small>. Datoteka:Salon_du_Bourget_20090619_100.jpg|<small>Lanser nevođenih raketa i bombe '''GBU-12 Paveway II''', Burže 2009</small>. Datoteka:Salon_du_Bourget_20090619_101.jpg|<small>Bočni izgled bombe '''GBU-12 Paveway II''', Burže 2009</small>. Datoteka:Storm Shadow p1220865.jpg|<small>Raketa za dejstvo vazduh-tlo, dugog dometa {{jez-fr|Storm Shadow}}</small>. Datoteka:GBU-12 xxl.jpg|<small>Bomba s [[laser]]skim navođenjem [[GBU-12]]</small>. Datoteka:SG1059332.JPG|<small>Raketa s [[nuklearno oružje|nuklearnom glavom]]</small>. </gallery> === Podvesni tereti === Pored dve tačke na krajevima krila za podvešavanje, pod krilom se nalaze dva puta po tri tačke, prednje i zadnje sa obe strane trupa i prednja i zadnja ispod centralnog dela trupa. U tabeli su date varijante podvešavanja istorodnih sredstava po nosećim tačkama za razne vrste raketa vazduh–vazduh, vazduh–zemlja, bombe sa slobodnim padom, s ubrzavanjem s pogonom, za rezervoare s gorivom, za kontejnere sa spoljnim topovima i za kontejnere za za raznu opremu za izviđanje, lasersko označavanje ciljeva na zemlji, elektronsko ratovanje i noćno otkrivanje i snimanje.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Rafal u FAS"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Paluba"/> {| border="2" cellpadding="2" |+|<div class="NavHead" style=" text-align:left;font-size:100%"> '''[[Podvesni tereti|Nošenje tereta]]/oružja, u raznim tipičnim kombinacijama''' |rowspan="2" align="left"| |colspan="13" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:100%"> |- |align="center"|D |align="center"|D |align="center"|D |align="center"|D |align="center"|D |align="center"|D |align="center"|C |align="center"|L |align="center"|L |align="center"|L |align="center"|L |align="center"|L |align="center"|L |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%" > <div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Rakete'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Madžik''' |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Mika''' |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Sajdvinder''' |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''ASRAAM''''' |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''AMRAAM''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Eksocet''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Pengun 3''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Harpun''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''AS 30L''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Apač''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa Apach.svg|centar|40px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa Apach.svg|centar|40px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa Apach.svg|centar|40px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''ALARM''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|[[Datoteka:Raketa P2.svg|centar|20px]] |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''HARM''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Maverik''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%" > <div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%">'''Bombe'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''1.000&nbsp;kg''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''400&nbsp;kg''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''GBU 12''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''GBU 10''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''250&nbsp;kg/''Mk 82''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''400&nbsp;kg/''Mk 83''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Beluga''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''Bap 100''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%" > <div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Bombe s raketnim pogonom i nevođene rakete'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Durandal''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''Lanseri''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%"><div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Spoljni rezervoari goriva'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''2.000 lit''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''3.000 lit''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''1.250 lit''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''1.250 lit''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%" > <div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Kontejneri sa elektronskom opremom'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"| '''''PDLCT-TV''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''''FLIR''''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''Ometač''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''IC detektor''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''Izviđačka oprema''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''Laserski označivač''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- |colspan="14" align="center"|<div class="NavHead" style="width:100%;background:#F0FFFF;text-align:center;font-size:120%" > <div class="NavHead" style=" color:#5094be;text-align:center;font-size:110%"> '''Ostalo'''</div> |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''Uređaj za predakanje ''' '''goriva u letu''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |- !style="width:140px;background:#9BDDFF;font-weight:normal"|'''Kontejner s dva topa''' |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"| |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |align="center"|– |} [[Datoteka:Dassault Rafale weaponry DSC04186.JPG|left|thumb|700px|<small>Ilustracija podvešavanja na izložbi u Buržeu, 2009. godine. Sleva nadesno, na kraju krila raketa Mika, krstareća raketa {{jez-eng|Storm Shadow}}, 3 vođene bombe, spoljni rezervoar goriva i laserski označavač cilja </small>.]] {{clear}} === Spoljašnje gorivo === Rafal, kao višenamenski avion, ima set različitih spoljnih [[Rezervoar za gorivo|rezervoara za gorivo]]. Rezervoari su razvijani u tri faze, zajedno sa [[avion]]ima, prateći njihove namenske potrebe. Razvijeni i integrisani rezervoari su: * 1 do 5 od po 1 250 litara goriva; * 1 do 3 od po 2 000 litara goriva; * 1 od 3 000 litara goriva i * dva posebno oblikovana za priljubljenu ugradnju na leđa trupa aviona od po 1150 litara goriva. Sa leđnim rezervoarima se povećava dolet, bez zauzimanja linija za podvešavanje naoružanja i uz značajno smanjenje otpora aviona, u odnosu na slučaj sa podvešenima. Rafal je takođe opremljen sistemom za punjenje gorivom u toku leta, iz aviona ''cisterne'', kao i podvesnim sistemom za pretakanje goriva u letu iz aviona u avion.<ref name="Paluba"/> ==== Profili borbenog leta, u okviru namene Rafala ==== U okviru definicije višenamenske funkcije Rafala, može se tipizirati nekoliko karakterističnih profila leta, kojima odgovaraju određene varijante nošenja spoljnih tereta. Tipične varijante podvešavanja tereta, za namene i odgovarajuće profile leta Rafala su:<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Mornarički Rafal"/><ref name="Paluba"/><ref name="Rafal u »Tehnici«"/> * <big>''Lovačka namena''</big> ** 2 do 6 samovođenih raketa '''Mika''' + jedan rezervoar goriva ili ** 4 rakete '''Mika''' + 2 '''Madžik''' + jedan rezervoar goriva * <big>''Bliska podrška''</big> ** 2 rakete '''Madžik''' + 2 do 6 vođenih bombi '''''AASM ''''' + tri rezervoara goriva * <big>Prodor u neprijateljsku teritoriju</big> ** 2 rakete '''Mika''' + 2 krstareće rakete + tri rezervoara goriva * <big>''Bombardovanje na moru''</big> ** 4 rakete '''Mika''' + 2 rakete '''Eksocet''' + dva rezervoara goriva * <big>''Nuklearni udar''</big> ** 2 do 4 rakete '''Mika''' + vođene rakete '''''ASMP''''' (sa nuklearnom glavom) + dva rezervoara goriva === Održavanje === Sastavni deo taktičko–tehničkih zahteva su i kriterijumi o logističkoj podršci, koji važe za čitav period Rafalove operativne upotrebe, u toku njegovog predviđenog veka od 25–30 godina. Ti zahtevi su ispunjeni i oni su imali značajan uticaj na razvoj rešenja, tako da se konfiguracija za jednu vrstu zadatka postavi u toku 15 minuta, zamena jednog motora za 60 minuta, punjenje [[goriva|gorivom]] traje 6–7 minuta, a provera komandi leta se obavi za jedan minut. Automatizovano je i nadgledanje naoružanja, koje se na pokazivaču prikazuje u realnom vremenu. Obezbeđen je lak pristup tačkama podvešavanja spoljnjeg tereta, topu, lanserima i opremi. Održavanje aviona i motora se vrši prema stanju, koje se stalno prati. Na ovaj način je značajno smanjeno potrebno vreme za održavanje, troškovi i neophodni kadrovi.<ref name="aeromagazin/arhiva/aero02/c10"/> == Varijante aviona == Rafal je proizašao iz eksperimentalnog ''demonstratora tehnologija'' (Rafal A), koji je ujedno bio preteča razvoju varijanti aviona. Varijante su, sa svojim specifičnostima, iz njega razvijene preko odgovarajućih prototipova.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Varijante Rafala"/> === Rafal A === Rafal A je demonstrator planiranih novih [[tehnologija]] i koncepta [[Višenamenski borbeni avion|višenamenskog borbenog aviona]]. Zbog iznuđenih razloga, u početku je bio opremljen motorima F-404. Poslužio je kao eksperimentalni avion i osnova za prototipski razvoj Rafala. Poleteo je [[1986]]. godine. Njime su rešavane i istraživačko–razvojne integracije različitog naoružanja za nove varijante [[avion]]a, sve do poletanja [[prototip]]ova C 01, M 01, M 02 i B 01.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Varijante Rafala"/> === Rafal B === Rafal B je dvoseda varijanta osnovnog aviona za vazduhoplovne snage. Njegov [[prototip]] je poleteo [[april]]a [[1993]]. godine. Osnovna namena mu je prelazna, trenažna i borbena obuka. Na osnovu iskustva u [[Afganistan|Avganistanu]], kao i iz iskustava sa vežbi, ispostavilo se da je pogodniji za zadatke bombardovanja i izviđanja od jednoseda. Uzimajući to u obzir, povećana je njegova proizvodnja u naoružanoj opciji i izmenjena struktura porudžbine za [[francusko ratno vazduhoplovstvo]], tako da su više od polovine poručenih aviona, dvosedi. Mornarica je takođe promenila strukturu svoje porudžbine nauštrb jednoseda.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Varijante Rafala"/><ref name="Paluba"/> === Rafal C === Rafal C je jednosed namenjen za [[ratno zrakoplovstvo|ratno vazduhoplovstvo]]. Ovaj standard se razvio kroz prototip Rafal C 01. Bio je planiran i drugi C 02, ali se od njega odustalo. Rafal C 01 je poleteo u [[decembar|decembru]] [[1991]]. godine.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Varijante Rafala"/> === Rafal D === Rafal D je jednosed, i definisan je kao avion sa smanjenom uočljivošću. Početkom [[1990]]. godine je počeo njegov razvoj, na osnovu standardne varijante, sa dodacima vlastite [[Tehnologija stelt|''stelt'' tehnologije]]. Cilj razvoja je bio dopunsko smanjenje uočljivosti, u smeru približavanja ''stelt'' karakteristikama aviona [[F-22 Raptor]]a. Dopunski mu je umanjena vizuelna, radarska, elektronska, toplotna i zvučna upadljivost i odraz, tj. smanjena je mogućnost njegovog otkrivanja. U periodu ranih 1990-tih, reklamiran je kao ''polu–tajni'' avion.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Rafal Marsel Dasoa"/><ref name="Varijante Rafala"/> === Rafal M === [[Datoteka:French_Rafale_M_launch_from_USS_Enterprise.jpg|thumb|desno|276px|<small>Rafal „M“ napušta palubu broda u poletanju</small>.]] Rafal M je jednosed, i definisan je za operativnu upotrebu u [[Ratna mornarica|ratnoj mornarici]]. Poleteo je decembra [[1993]]. godine. Zbog unifikacije proizvodnje i olakšanja održavanja, kod aviona Rafal M se ne sklapaju krila.{{efn|Kod mornaričkih aviona je zastupljen princip sklapanja krila, zbog stacioniranja u relativno malom prostoru na brodu nosaču. Tradicija je kod Francuza različita. Svi njihovi mornarički avioni su indentičnog projekta krila, kao i oni u vazduhoplovnim snagama.}} Rafal M je ojačan, robusnije je strukture zbog težih uslova sletanja na palubu broda, u odnosu na aerodromsku stazu. Posledica toga je da ima veću masu za 500&nbsp;kg u odnosu na varijantu „C“. Po spoljašnjem izgledu su veoma slični. Varijanta „M“ je nastala sa modifikacijama: * Ojačani su stajni organi, zbog većih brzina propadanja i jačeg udara o tlo, pri sletanju. Kod aviona za sletanje na palube [[brod]]ova nosača je propis da se uzima, kao ulazni parametar za proračun stajnih organa, vertikalna brzina propadanja od 6,5 m/sec. Za ojačavanje stajnih organa su korišćeni materijali [[titan]] i specijalni [[čelik]]. * Nosna noga je produžena zbog povećanja postavnog, odnosno [[napadni ugao|napadnog ugla]] aviona, u zaletu. Većem napadnom uglu odgovara i veći [[koeficijent uzgona]], što je potrebno u trenutku pred napuštanje palube broda nosača, pri poletanju aviona. Na prednju nogu je ugrađena veza, za njeno zabravljivanje s katapultom za ubrzavanje aviona, za poletanje. Veza se ostvaruje preko konzolne poluge ugrađene na mehanizam ''makaza'' amortizera noge. Konzolna poluga se zakrene na dole i tada se njen prednji deo zabravi u katapult. Pri tome se ''makaze'' sklope, a nosna noga se prinudno skrati, sa sabijanjem amortizera. Sa tako skraćenom prednjom nogom, Rafal se ubrzava na napadnom uglu kome odgovara minimalni [[čeoni otpor]]. Sa smanjenim otporom, avion postiže veću [[brzina|brzinu]] na kraju zatrčavanja, pred trenutak silaska s katapulta i pred poletanje s palube broda. Pri kraju palube se prednja noga odbravljuje i napušta navoz katapulta. U tome trenutku, posle odbravljivalja, usled pritiska hidro–ulja u [[amortizer]]u, noga se vraća (izdužuje) u svoj ravnotežni položaj. U tome ravnotežnom položaju prednje noge, nosni deo se uzdigne i poveća se postavni, odnosno napadni ugao aviona. Sa takvim skokom vrednosti napadnog ugla i sa ranije postignutom brzinom zatrčavanja, naglo naraste i vrednost [[sila|sile]] uzgona, dovoljne veličine za uravnoteženje težine aviona, za uzletanje sa palube. Na slici nosne noge i na filmu (na videu) je ovo uočljivo. Postoje i drugačija rešenja za olakašavanje poletanja s palube, kao što je staza, slična skijaškoj skakaonici.<ref name="Paluba"/><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=ZGSAPoe7De4 Rafal na videu ], uzeto 9.12.2009.</ref><ref>[http://www.avions-militaires.net/videos/video-16.php Video 3]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, uzeto 17.12.2009.</ref> * Ukinut je centralni podvesni rezervoar, zbog potrebnog većeg prostora za smeštaj duže nosne noge i oslobađanja prostora ispred kuke. * Ugrađena je kuka, na sredini zadnjeg dela trupa, za zakačinjanje užeta za usporavanje i zaustavljanje aviona pri sletanju na palubu nosača aviona. [[Datoteka:Dassault Rafale landing aboard USS Theodore Roosevelt (CVN-71) 080719-N-4519D-010.jpg|thumb|desno|250px|<small>Rafal „M“ sleće na palubu broda, nosača aviona</small>.]] * Ugrađene su teleskopske merdevine za ulazak u kabinu i izlazak iz nje. * Ugrađena su dva avionska [[akumulator]]a, umesto jednog. * U pilotskoj opremi za spašavanje na moru, ugrađen je mešoviti (inercijalni i infra-crveni) uređaj za lociranje ''Telemir'', firme Sažem.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Rafal M">[http://www.deagel.com/Strike-and-Fighter-Aircraft/Rafale-M_a000479001.aspx Rafal M], uzeto 9.12.2009.</ref><ref name="Varijante Rafala"/><ref name="Mornarički Rafal"/><ref name="Paluba"/> === Rafal N === Rafal N je imao prvobitni naziv Rafal BM, a bio je planiran kao dvosed za mornaricu. Ranije se od njega bilo odustalo, zbog povećanja troškova. Međutim, kasnije je porudžbina reprogramirana, te se od ukupno 58 ugovorenih aviona, trenutno traži njih 40.<ref name="Daso Rafal"/><ref name="Varijante Rafala"/><ref name="Paluba"/> == Operativna upotreba == [[Datoteka:Rafale_USS_Dwight_D._Eisenhower.jpg|thumb|desno|250px|<small>Rafal na nosaču aviona</small>.]] Iznad teritorija [[Afganistan|Avganistana]], [[14. 3.|14. marta]] [[2007]]. godine, Rafal je izvršio prvi operativno–borbeni let. Bio je naoružan sa četiri bombe [[GBU-12]], a misija mu je ukupno trajala četiri časa i nije borbeno dejstvovao. Nekoliko dana kasnije, [[28. 3.|28. marta]], Rafal iz eskadrona 12F, sa nosača aviona „Šarl de Gol“, je prvi koji je borbeno dejstvovao bombama. Operacija je bila u funkciji podrške [[Holandija|holandskim]] vojnim snagama u odbrani od napada [[Talibani|Talibana]]. Dana [[1. 4.|1. aprila]], Rafal je sa [[GBU-12]] dejstvovao protiv neprijateljskih ciljeva, po pećinama u regionu [[Helmand]]a, za koje se verovalo da su skrovišta Talibana. Ove dve operacije su označene kao ''vatreno krštenje'' aviona Rafal. Rafal je učestvovao u više multinacionalnih i [[NATO]] vežbi.<ref name="Rafal nad Avganistanom"/><ref name="Rafal M"/><ref name="Mornarički Rafal"/> == Korisnici == {{flagcountry|FRA}}; Zaključno sa 2009. godinom, planirana porudžbina je 181 + 56 aviona, a isporuka 57 + 26 aviona Rafal (Vazduhoplovstvo + Mornarica). == Potencijalni korisnici == {|width="100%" |----- valign="top" | * {{zastava|Brazil}} <ref name="brazil-names-three-finalists-for-f-x2-contract-rejects-three. Rafal u Brazilu Flight International, 6 October 2008."/><ref name="Rafal za Brazil, u novinama La tribune"/><ref name="Predsednik Sarkozi promoter Rafala."/><ref name="americas/8242751.stm Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu"/><ref name="Brazil i Francuska u pregovoru o Rafalu 2"/><ref name="Oštra konkurencija u Brazilu"/><ref name="Brazil i Francuska su blizu oko Rafala"/> * {{zastava|Indija}} <ref name="article/SB123988139175724889.html Dasoova ponuda Indiji"/><ref name="French-fighter-jet-out-of-race-for-biggest-IAF-deal/articleshow/4412257.cms Rafal u Indiji"/> * {{zastava|Kuvajt}} <ref name="Rafal u novinama La tribune"/> | * {{zastava|Libija}} <ref name="hasen/spages/813144.html Report:Libya to order 13-18 French Rafale fighter jets in $3.24 b deal"/> * {{zastava|Ujedinjeni Arapski Emirati}} <ref name="Predsednik Sarkozi promoter Rafala."/><ref name="Rafal u Emiratima"/> * {{Zastava|Švajcarska}} <ref name="Rafal je kandidat za Švajcarce"/><ref name="Švajcarcima je ažurirana ponuda za Rafala."/> |} == Povezano == * [[F-22 Raptor]] * [[Su-30]] * [[Evrofajter Tajfun]] <!--([[:en:Eurofighter Typhoon|Evrolovac]])--> * [[JAS 39 Gripen]] * [[Novi avion]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dassault Rafale|Avion Rafal}} * [http://www.defense.gouv.fr/marine/decouverte/equipements/aeronefs/rafale_m Rafal na francuskom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004044235/http://www.defense.gouv.fr/marine/decouverte/equipements/aeronefs/rafale_m |date=2022-10-04 }} * [http://www.senat.fr/rap/a08-102-5/a08-102-516.html#toc236 Troškovi] * [http://www.mycity-military.com/Avijacija-i-PVO/Licna-karta-Dassault-Rafale.html Rafal na sajtu] * [http://www.defense.gouv.fr/marine/base/mediatheque/videos/rafale_sur_uss_enterprise Rafal M na video snimku 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919194052/http://www.defense.gouv.fr/marine/base/mediatheque/videos/rafale_sur_uss_enterprise |date=2020-09-19 }} * [http://www.military-heat.com/85/dassault-rafale-omnirole-fighter/ Rafal na video snimku 2] * [http://www.avions-militaires.net/videos/videos-page-4.php Rafal na video snimku u raznim ulogama]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.defense-aerospace.com/dae/articles/communiques/FighterCostFinalJuly06.pdf Cene borbenih aviona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090521060907/http://www.defense-aerospace.com/dae/articles/communiques/FighterCostFinalJuly06.pdf |date=2009-05-21 }} [[Kategorija:Francuski lovački avioni 1980-ih‎]] [[Kategorija:Dassault|Rafale]] rhlht9o2zyd8x7ts1mx76oq4lq8qkat Društvena mreža 0 84614 42647808 41811132 2026-06-29T00:16:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647808 wikitext text/x-wiki '''Društvene''' ili '''socijalne mreže''' su pojedinci i [[grupa|grupe]] koje povezuje zajednički status, slične funkcije, [[kultura|kulturne]] i druge [[sličnost]]i ili zajednički interes. Mogu se osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenim [[problem]]om, najčešće u [[forma|formi]] [[grupa]] za samopomoć, mreža NVO i [[grupa]] za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Servisi za društveni networking primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem [[internet]]a. Ponekad to mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, [[škola]], pokrajina itd... Najpoznatiji od svih su MySpace, [[Facebook]], Bebo, Skyblog, Hi5... Bilo je pokušaja da se svi servisi standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako npr. jedna osoba ima primjerice Myspace a druga Facebook ili Hi5) koji su međutim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika. == Historija == Ideja o [[Računalo|računarima]] kao mediju za socijalnu interakciju postoji već više od tri decenije, a prvi projekti slični današnjim servisima za društeni networking bili su [[Usenet]], ARPANET, ''bulletin board services'' (danas jedna komeponenta MySpacea). Godine [[1995.]] javlja se servis Classmates.com, '97. SixDegrees.com, potom Epinions.com, '99. MySpace, koji [[2005.]] godine postaje prvi takav servis koji je dobivao više pregleda stranica od i samog [[Google]]a. Danas oni nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava, pregledavanja videa i [[fotografija]], do online trgovina i takozvanih online tržnica. Ujedno su postali i predmetom istraživanja [[Psihologija|psihologa]], [[Ekonomija|ekonomista]] i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice. == Struktura == U početku da bi se pristupilo nekom od servisa potrebno je izraditi profil kojim se logujemo u servis i koji predstavlja nas kao osobu na tom servisu. Servisi se ugrubo mogu podeliti na ISN (''internal social network'') i ESN (''external social network''), tj. unutrašnjii i spoljkašnji network od kojih i jedan i drugi daju određeni osećaj pripadnosti i zajednice između ljudi. Često su ti servisi izvor njihove vlastite taštine i egoizma i služe vlastitoj promociji. Princip socijalne interakcije je jednostavan, dodavanjem ljudi i nakon što oni potvrde, postaju virtualni prijatelji. Potom se razmenjuju komentari, poruke, slike, na nekim servisima video i drugi slični interaktivni sadržaji. Poslovni modeli na kojima se temelje razlikuju se od servisa do servisa, određeni naplaćuju članstvo, većina se finansira putem reklama ili ipak uspostavljanjem online tržnica na kojima rade kao posrednici između korisnika koji kupuju i prodaju stvari. Ujedno su ti autonomni modeli poslovanja kontrast tradicionalnim u kojem postoje prodavač i kupac, jer su sami korisnici u isto vreme i kupci i prodavači i stvaratelji zajedno sa svojim sadržajima. == Privatnost == Prava privatnosti, zaštita privatnosti, zaštita sadržaja i zaštita korisnika od malverzacija i [[seks]]ualnih predatora najveći su problemi i pitanja protiv kojih se bore servisi za društveni networking. Vrlo često ta se borba odvija uz pomoć službenih državnih tela i policije. Kao pretnja javljaju se i problemi davanja previše ličnih podataka u ruke velikih korporacija i državnih institucija kao i problemi sa manipulacijom sadržaja od strane treće osobe. ("žetva" [[e-mail]] adresa u svrhu korištenja za [[spam]] i nasilnu propagandu) S druge strane, informacije preuzete sa tih servira često su korišćene u svrhu policijskih istraga, a neki materijali čak i na [[sud]]ovima. == Ukratko == Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmenu i pregled velike količine multimedijskih sadržaja, pronalazak osoba istih interesa, razmene znanja i iskustava. Velikom količinom korisnika, kao i raznim oblicima finansiranja to je posao u kojem se okreće velika količina novca, te se sve više kompanija okreće oglašavanju i nuđenju usluga preko tih servisa. Koliko su oni korisni za razvoj mladih ili koliko doprinose nekakvom socijalnom dobru još je rano zaključiti. Postoji velika opasnost od raznih manipulacija njima i njihovim sadržajima jer je korišćenje servisa jednostavno i ne zahteva veliko [[Informatika|informatičko]] znanje. == Vanjske veze == * http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610081419/http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html |date=2008-06-10 }} * [http://www.digitalnimarketing.in.rs/kratka-istorija-drustvenih-mreza/ Kratka istorija društvenih mreža] * [http://www.e-consultancy.com/news-blog/364182/social-network-launches-worldwide-spam-campaign.html Social network launches worldwide spam campaign] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070909161205/http://www.e-consultancy.com/news-blog/364182/social-network-launches-worldwide-spam-campaign.html |date=2007-09-09 }} ''E-consultancy.com'', pristupljeno 29. veljače 2008. * [https://web.archive.org/web/20080206092513/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21775032-11869,00.html "Myspace exposes sex predators"], korištenje materijala u sudnici, Herald and Weekly Times (Australia), pristupljeno 29. veljače 2008. * [http://www.insna.org INSNA] [[Kategorija:Društvena stratifikacija]] [[Kategorija:Antropologija]] 58b8ehgiqavzhx7pj21pmj6rg33kwi5 Erin Moran 0 93946 42647865 42249659 2026-06-29T07:37:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647865 wikitext text/x-wiki {{for|američku pjevačicu koja radi u Britaniji|A Girl Called Eddy}} {{Infobox actor | name = Erin Moran | image = Erin Moran in 2008.jpg | imagesize = 180px | caption = Erin Moran potpisuje autograme na 62. godišnjoj paradi Majke Guske Okruga San Diego. | birthname = Erin Marie Moran | birthdate = {{birth date and age|1960|10|18|df=y}} | birth_place = [[Burbank, California|Burbank]],<br />[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | occupation = glumica | yearsactive = 1966– | homepage = }} '''Erin Marie Moran''' (18. oktobar 1960 -) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumci|glumica]] najpoznatija po ulozi [[Joanie Cunningham]] u popularnom televizijskom sitkomu ''[[Happy Days]]'' i kao naslovna protagonistica njegovog spinoffa ''[[Joanie Loves Chachi]]''. == Vanjske veze == {{commonscat|Erin Moran}} * [http://www.erinmoranofficialwebsite.com Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190816145659/http://www.erinmoranofficialwebsite.com/ |date=2019-08-16 }} * [http://www.imdb.com/name/nm0602844/ Internet Movie Database Inc.] * [http://www.starpulse.com/Actresses/Moran,_Erin/Biography/ Allmovie LLC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303200755/http://www.starpulse.com/Actresses/Moran,_Erin/Biography/ |date=2016-03-03 }} * [http://www.tvland.com/shows/happydays/actor1.jhtml Viacom International Inc.] {{Lifetime|1960||Moran, Erin}} [[Kategorija:Američka djeca glumci]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] qhfa7b6kibxs5q00rr632ntnvxj6hg7 Lion Feuchtwanger 0 94391 42647863 42502088 2026-06-29T07:24:14Z Inokosni organ 160059 /* Spisak djela */ 42647863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Lion Feuchtwanger | slika = Lion Feuchtwanger.jpg | širina_slike = 280px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date|1884|07|7|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Njemačka}} [[München]] | datum_smrti = {{death date and age|1958|12|21|1884|07|7|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]] | zanimanje = | jezik = [[Njemački jezik|Njemački]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Jud Süß'' (1925) * ''Die Geschwister Oppenheim'' (1933)</div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Feuchtwanger Signature.jpg }} '''Lion Feuchtwanger''' ([[München]], [[1884]] – [[Los Angeles]], [[1958]]) bio je [[nemački jezik|njemački]] književnik, romanopisac, dramski pisac i publicist. == Biografija == Rođen je 7. jula [[1884.]] u [[München]]u, kao sin bogatog proizvođača [[margarin]]a Sigmunda Arona Meira Feuchtwangera, [[Ortodoksni judaizam|ortodoksnog]] [[Jevreji]]na, i njegove supruge Johanne Bodenheimer. Obitelj je bila prilično velika{{efn|Osim Liona bili su Ludwig (1885-1947), kasnije advokat; Martin Moshe (1886-1952), isto novinar i pisac; Fritz Naphtali (1888-1856), Bella Ellen (1891-1943), Henriette (1892-1979); Berthold (1896-1944) i Martha (1897-1960).{{sfn|Specht|2013}}}}. Feuchtwangeri su stara [[aškenazi]]jska njemačka porodica.{{efn|Feuchtwangerovi [[Jevreji|židovski]] preci potiču iz [[Srednja Frankonija|srednjefrankonskog]] grada [[Feuchtwangen]]a. Poslije [[pogrom]]a iz [[1555.]] godine, grad je protjerao sve svoje Židove. Neki od prognanih su se kasnije nastanili u [[Fürth]], gdje su ih zvali ''Feuchtwanger'' («Feuchtwangenovci»).{{sfn|Sternburg|1987|p=40}} Feuchtwangerov djed Elkan Feuchtwanger (1823-1902) doselio je u [[München]] sredinom [[19. vijek]]a.{{sfn|Jaretzky|1984|p=9}}}} Poslije [[matura|mature]] u [[1903.]] u münchenskom Wilhelmsgymnasiumu, studirao je historiju, njemačku filologiju i filozofiju na univerzitetima [[Univerzitet Ludwig Maximilian u Münchenu|u Münchenu]] i [[Slobodni univerzitet u Berlinu|u Berlinu]], a još kao student napisao je svoje prve književne tekstove, dobivši prvo mjesto na jednom književnom natječaju. Diplomirao je [[1907.]] kod Francisa Munckera sa tezom o djelu ''Der Rabbi von Bacharach'' [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]] iz [[1840.]] Poslije studija, postao je pozorišni kritičar i [[1908.]] osnovao ''Der Spiegel'', časopis za kulturu koji je objavio petnaest brojeva od aprila 1908. prije nego što će se uliti u časopis ''Die Schaubuhne'' [[Siegfried Jacobsohn|S. Jacobsohna]], kasnije preimenovanim u ''Die Weltbuhne'' [[1918.]] godine. Feuchtwanger je nastavio pisati za taj list. Godine [[1912.]] oženio je Marthu Löffler (1891-1987), kćer bogatog münchenskog poduzetnika. Marta je bila trudna na vjenčanju, ali je beba umrla ubrzo nakon rođenja od [[Porodiljska groznica|porodiljske groznice]]. Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] služio je u njemačkoj vojsci, ali je rano pušten iz zdravstvenih razloga. Međutim, vojničko iskustvo je ukorijenilo njegovo razmišljanje i pomjerio ga prema [[Ljevica|ljevici]]. [[1916.]] umro je njegov otac te je on iste godine objavio dramu zasnovanu na priči o [[Joseph Süß Oppenheimer|Josephu Süßu Oppenheimeru]] (1698–1738) koja je premijerno prikazana [[1917.]] godine, ali ju je on povukao nekoliko godina kasnije iz nezadovoljstva. U tim godinama proživeo je jedan period bolesti, što mu je onemogućilo učestovanje u [[Bavarska Sovjetska Republika|Münchenskom ustanku]] i u [[Novembarska revolucija|Njemačkoj revoluciji]] u novembru 1918. godine. [[Datoteka:Mf 1920s b1.tiff|thumb|220px|left|Marta Löffler-Feuchtwanger]] Ubrzo je postao značajna figura u münchenskim književnim krugovima, i tražio ga je mladi [[Bertolt Brecht]]. Njih dvojica su zajedno radili na nacrtima jednog od Brechtovih ranih djela, ''Leben Eduards des Zweiten von England'' (1923-1924), a Brecht spominje svog kolegu u posveti teksta drame, gdje piše: «Ovu dramu sam napisao sa Lionom Feuchtwangerom»{{efn|[[Bertolt Brecht|B. Brecht]] : «''Dieses Stück schrieb ich mit Lion Feuchtwanger.''»}}<ref>{{de}} {{Cite book |last=Mazumdar |first=Shaswati |authorlink= |date=1998 |title=Feuchtwanger, Brecht : der Umgang mit der indischen Kolonialgeschichte : eine Studie zur Konstruktion des Anderen |publisher=Königshausen & Neumann |location=Würzburg |isbn=|pages=156|ref = }}</ref> U tim godinama posvetio je se izradi tekstova za pozorišnu scenu. Ukupno ih ima desetak i imali su izvjesan uspjeh: [[1918.]] izašli su ''Jud Süß'', ''Die Kriegsgefangenen'' i ''Thomas Wendt'', [[1920.]] ''Der holländische Kaufmann'', [[1921.]] ''Der Amerikaner'' i [[1923.]] dvije komedije ''Die Petroleuminsel'' i ''Wird Hill amnestiert?'' Međutim, tokom godina [[1921]]/[[1925.]] njegovo interesovanje se pomjera prema [[Historijski roman|historijskom romanu]]. Najuspešnije djelo je ''Jud Süß'', napisano između [[1921.]] i [[1922.]] i objavljeno [[1925.]] godine, koje je imalo vrlo dobar prijem u inozemstvu. Godine [[1923.]] objavio je ''Die häßliche Herzogin'', još jedan roman koji je bio dobro primljen, u kojem govori o burnoj sudbini [[Margarete von Tirol|Margarete, grofice od Tirola]] (1318-1369). [[Datoteka:Feuchtwanger Jud Süß 1925.JPG|thumb|210px|right|Naslovna stranica romana ''Jud Süß'']] Iz profesionalnih razloga preselio je se u Berlin [[1925.]], a zatim u jednu veliku vilu u [[Berlin-Grunewald|Grunewaldu]] [[1932.]] godine, gdje je zaključio prvi dio «Josipove trilogije», roman ''Židovski rat'' (1932). Istodobno je nastavio sa radom kao publicist i novinarski komentator. Bio je jedan od prvih intelektualaca toga vremena – još [[1920.]] – koji je satiričnim tekstovima i analizama vršio [[Propaganda|propagandu]] protiv rastućeg [[Antisemitizam|antisemitizma]], a kasnije i protiv Hitlera. Objavljivanjem romana ''Uspjeh'' (1930) i ''Oppenheimovi'' (1933) postao je važan glasnogovornik opozicije protiv nacističkog pokreta. Naime, godine [[1930.]] izlazi ''Uspjeh'' (''Erfolg''), roman koji prati uspon i pad (sic!) nacističke stranke u [[Velika ekonomska kriza|doba inflacije]]. U doba uspona nacista na vlast ([[1933]]) dovršava roman ''Braća Oppermanovi'' (nj. ''Die Geschwister Oppenheim''), jedna od njegovih najboljih knjiga, porodična saga o padu firme za nameštaj koju je vodila njemačko-jevrejska porodica srednje klase u vrijeme uspona nacizma{{efn|''Die Geschwister Oppenheim'' će kasnije biti prodana u oko 250.000 primjeraka širom svijeta i prevedena na preko deset jezika.<ref name="Cohen"/> Nekoliko mjeseci nakon prvog objavljivanja, roman je preveden na [[Engleski jezik|engleski]] pod naslovom ''The Oppermanns'' i objavljen u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]].<ref name="Cohen"/> U prvom izdanju, prezime je promijenjeno iz ''Oppermann'' u ''Oppenheim'' jer, kako tvrdi Maik Grote, pri tiskanju romana Feuchtwangerov brat je dobio prijeteće pismo, u kojem izvjesni profesor Oppermann, među ostalom vođa [[Sturmabteilung|SA]], piše da nikada nije postojala jevrejska porodica sa tim prezimenom, a da to on može dokazati svojim rodoslovom koji seže do [[13. vijek]]a. Potom je Feuchtwanger obavijestio nakladnika Querida o pismu i zatražio da promijeni prezime.<ref>{{cite book |last= Lorenz|first= Dagmar C. G.|author-link= |date= 2018|title=Nazi Characters in German Propaganda and Literature|url=https://books.google.com/books?id=MmdjDwAAQBAJ&pg=PA56|publisher= Brill Publishers|page=56|isbn=978-9004365261}}</ref>}}. Prvo njemačko izdanje prodato je u oko 20.000 primjeraka.<ref name="Cohen">{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2022/10/03/books/review/lion-feuchtwanger-oppermanns.html | title=A Classic Novel of the Nazis' Rise That Holds Lessons for Today | newspaper=[[The New York Times]]| date=03. 10. 2022 | last1=Cohen | first1=Joshua|author-link= Joshua Cohen (1980)|access-date=17. 01. 2023}}</ref> Iste godine un aprilu, mladež nacističkog pokreta dodaje njegove knjige na [[Nacističko spaljivanje knjiga|spisak knjiga]] koje treba spaliti kako bi se njemačka kultura pročistila od antigermanskog duha.<ref>{{de}} {{cite web |url= https://www.berlin.de/berlin-im-ueberblick/geschichte/berlin-im-nationalsozialismus/verbannte-buecher/artikel.500549.php |title= „Schwarze Liste“ von Dr. Wolfgang Herrmann, 16. Mai 1933 |last= |first= |date= |website= |publisher= www.berlin.de |accessdate= 17. 01. 2023 |quote= |archive-date= 2023-01-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230118062251/https://www.berlin.de/berlin-im-ueberblick/geschichte/berlin-im-nationalsozialismus/verbannte-buecher/artikel.500549.php }}</ref> Dana 25. augusta 1933. službeno vladino glasilo, ''Reichsanzeiger'', uključilo je Feuchtwangerovo ime na listu onih kojima je njemačko državljanstvo oduzeto zbog «nelojalnosti [[Treći Reich|njemačkom Reichu]] i njemačkom narodu».<ref>{{de}} {{cite web|url=https://kuenste-im-exil.de/KIE/Content/DE/Objekte/mann-heinrich-erste-ausbuergerungsliste-1933.html?single=1|title=Erste Ausbürgerungsliste 1933 |publisher=Künste im Exil |date=|accessdate = 17. 01. 2023}}</ref> Budući da se Feuchtwanger bavio i predvidio mnoge zločine nacista čak i prije nego što su oni došli na vlast, [[Adolf Hitler|Hitler]] ga je smatrao ličnim neprijateljem, a nacisti su ga označili kao «neprijatelja države broj jedan», kako Feuchtwanger spominje u knjizi ''Unholdes Frankreich'' iz [[1942.]] Dakle, doživljava da mu u Njemačkoj [[1933]]. godine spaljuju knjige, oduzimaju doktorsku titulu i državljanstvo. Na turneji po Americi bio je počasni gost u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] na večeri koju je priredio tadašnji veleposlanik [[Friedrich Wilhelm von Prittwitz und Gaffron|Friedrich von Prittwitz]] na isti dan – 30. januara [[1933.]] – kada je Hitler imenovan [[Njemački kancelar|kancelarom]]. Sljedećeg dana Prittwitz je dao ostavku sa mjesta ambasadora i nazvao Feuchtwangera da ga upozori da se ne vraća kući. Veliki dio porodice Feuchtwanger emigrirao je u inostranstvo. Dvije sestre nastanile su se u [[Izrael|Palestini]], gdje će provesti ostatak života, jedan brat u [[New York]]u, dok će braća Berthold i Fritz Naphtali umrijeti u [[Peru]], prvi [[1944.]], drugi [[1956.]] Sestra Bella Ellen, udata za rabina Traubkatza, umrla je u koncentracionom [[Logor Theresienstadt|logoru Theresienstadt]] 12. septembra [[1943.]] Lion je [[1933.]] zajedno sa Marthom odselio u [[Sanary-sur-Mer]]u kod [[Toulon]]a, gdje će živjeti nekoliko godina. Visoka prodaja knjiga – osobito u anglofonskom svijetu – omogućila mu je relativno ugodan život u [[egzil]]u. U [[1940.]] završio je ''Wartesaalski ciklus'' sa trećim romanom, ''Exil'', preveden na [[Engleski jezik|engleski]] kao ''Paris Gazette''<ref name="elsie">{{en}} {{cite web |url= https://digitalcollections.nypl.org/items/510d47db-dad1-a3d9-e040-e00a18064a99 |title= Paris gazette |last= |first= |date= |website= |publisher=New York Public Library Digital Collections |accessdate= 18. 01. 2023 |quote=}}</ref>. Martha je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju centra u južnoj Francuskoj u kojem su se okupljali izgnanici sa njemačkog govornog područja. Godine 1936, također u Sanaryju, napisao je ''Lažni Neron'', roman u kojem se uspoređava rimski uzurpator [[Terencije Maksim]] sa Hitlerom. Kao odgovor na nemarnost zapadnih sila prema [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacističkoj]] [[Treći Reich|Njemačkoj]] i [[Nacionalna fašistička partija|fašističkoj]] [[Fašistička Italija|Italiji]]{{efn|Vidi: [[Anglo-njemački pomorski sporazum]] iz 18. juna 1935., [[remilitarizacija Rajnlanda|remilitarizacija Rheinlanda]] ([[1936]]), podrška [[Francova diktatura|frankovim falangama]] u [[Španski građanski rat|građanskom ratu]]; [[Kraljevina Italija|talijanski]] [[Drugi italijansko-abesinski rat|napad na Abesiniju]].}}, jedno vrijeme je naginjao prema [[Staljinizam|sovjetskim komunizmom]] iz čežnje da pronađe najžešćeg neprijatelja njemačkog nacionalsocijalizma.<ref>{{cite book |last=Schlogel |first=Karl |date=2017 |title=Moscow, 1937 |location=Cambridge |publisher=Polity Press |isbn=9780745650760}}</ref> Kada je [[André Gide]], na početku također bio naklonjen Sovjetskom Savezu, napisao izvještaj ''Retour de l'U.S.S.R.'' i kritizirao Staljinov progon nepopularnih komunista, Feuchtwanger je se angažirao na sovjetsku stranu i bio je pozvan u [[Sovjetski Savez]].<ref>{{de}} {{cite news |last=Buch |first=Hans Christoph |date=15/1992. |title=Wer betrügt, betrügt sich selbst |url=http://www.zeit.de/1992/15/wer-betruegt-betruegt-sich-selbst |work= |location=[[Die Zeit]] |access-date=18. 01. 2023}}</ref> Od 1. decembra [[1936.]] do 5. februara [[1937.]] otputovao je u [[Moskva|Moskvu]], gdje je boravio u luksuznom hotelu Metropol zajedno sa ljubavnicom Evom Herrmann, dok je se o paru brinuo njegov [[Artemij Bagratovič Halatov|Artemij Halatov]]{{efn|[[Artemij Bagratovič Halatov|Artemij Halatov]] (1894-1938), sovjetski političar i državnik.}}. Budući da nijedno od njih dvoje nije govorilo [[Ruski jezik|ruski]], ovisili su o prevodiocima koje je obezbjeđivala sovjetska tajna služba a potom, domaćini su izravno pokušali politički indoktrinirati posjetioce.<ref>{{cite journal| last1 = Hartmann| first1 = Anne| last2 = | first2 = | date = 1995| title = Der Stalinversteher – Lion Feuchtwanger in Moskau 1937.| url = https://www.jstor.org/stable/44936277| journal = Osteuropa| publisher=Berliner Wissenschafts-Verlag|volume = 64| issue =11/12 | pages = 59-80| doi = | ref = }}</ref> Povratkom iz Rusije, u svojoj knjizi ''Moskau 1937'' hvalio je život pod vladavinom [[Staljin|Josifa Staljina]], braneći [[Velika čistka|Veliku čistku]] i lov na zamišljene «trockiste» i «narodne neprijatelje». Feuchtwangerova pohvala Staljina izazvala je gnjev [[Arnold Zweig|Arnolda Zweiga]] i [[Franz Werfel|Franza Werfela]]<ref name="IFS2021">{{cite journal| last1 = | first1 = | last2 = | first2 = | date = 2021| title = Časopis za proučavanje L. Feuchtwangera i egzila| url = https://libraries.usc.edu/sites/default/files/Feuchtwanger%20and%20Exile%20Studies%20Journal%2034-2021.pdf| journal = Feuchtwanger and Exile Studies Journal| publisher= International Feuchtwanger Society / University of Southern California Libraries| volume = 34| issue = | pages = | doi = | ref = |accessdate= 17. 01. 2023 }}</ref>, a sa druge strane knjigu su kritizirali i [[Trockizam|trockisti]] kao djelo naivne [[Apologetika|apologetike]].{{sfn|Wagner|1996|str=57}} Kada je Francuska objavila rat Nemačkoj 3. septembra [[1939.]], Feuchtwanger je bio interniran na nekoliko nedelja u [[Camp des Milles]]. Zatim poslije njemačkog napada na Francusku [[1940.]] godine, opet je zarobljen i ponovo zatočen u Les Milles. Poslije su zatvorenici internacijskog logora prebačeni u improvizovani šatorski tabor u blizini [[Nîmes]]a zbog naglog napredovanja njemačkih trupa. Odatle je prokrijumčaren u [[Marseille]]u odjeven u žensko. Poslije višemjesečnog čekanja u Marseilleu, uspio je uz pomoć Variana Frya, Waitstilla Sharpa i Marthe Sharp pobjeći sa suprugom Marthom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] preko [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a, zadržavši se nakratko u [[Estoril]]u. Shvativši da bi nacistički agenti mogli uhititi Feuchtwangera i u Portugalu, Martha Sharp je se odrekla mjesta na brodu Excalibur kako bi Feuchtwanger mogao odmah otploviti sa suprugom prema New Yorku. [[Datoteka:View south from Pacific Palisades.JPG|thumb|right|305px|Pacific Palisades, [[Los Angeles]]]] Feuchtwanger je dobio politički azil u Sjedinjenim Državama i nastanio se u Los Angelesu [[1941.]] Godine [[1943.]] je kupio Villu Auroru u [[Pacific Palisades (Los Angeles)|Pacific Palisadesu]] ([[Kalifornija]]) za tadašnju cijenu od 9.000 [[Američki dolar|dolara]]<ref>{{en}} {{cite web |url= https://www.vatmh.org/en/history.html |title=Villa Aurora: Present, Past, and Future |last= |first= |date= |website=www.vatmh.org |publisher=www.vatmh.org |accessdate= 18. 01. 2023 |quote=}}</ref> i tu nastavio pisati do kraja života. Godine [[1944.]] bio je suosnivač izdavačke kuće Aurora-Verlag u [[New York]]u. Tokom [[Makartizam|makartizma]] bio je osumnjičen da je prosovjetski intelektualac a njegov prijateljski odnos prema Staljinu je svakako osporio njegovu naturalizaciju u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]. Godine [[1947.]] napisao je dramu o [[Suđenja vešticama iz Sаlema|suđenjima vješticama u Salemu]], ''Wahn oder der Teufel in Boston'', koja je anticipirala tematiku kojom će se baviti [[Arthur Miller]] u komadu ''The Crucible''. Predstava ''Wahna'' je premijerno izvedena u Njemačkoj [[1949.]] godine, zatim je prevedena na [[engleski jezik|engleski]] sa naslovom ''The Devil in Boston'' i izvedena u [[Los Angeles]]u [[1953.]] godine. U [[New York]]u je predstavljen prijevod na [[jidiš]]u. Godine [[1953.]] Feuchtwanger je bio dobitnik nagrade ''Nationalpreis der Deutschen Demokratischen Republik'' za umjetnost i književnost. Na kraju svog života, ponovo je se osvrnuo na jevrejske teme (''Die Jüdin von Toledo'', 1955) i podržao [[Izrael|Državu Izrael]] kao jevrejsko utočište. Razbolio je se od [[Rak želuca|raka želuca]] [[1957.]] i nakon nekoliko operacija umro je od unutrašnjeg krvarenja u decembru [[1958.]] Njegova supruga Martha je nastavila živjeti u njihovom primorskom domu i ostala je važna ličnost u izbegličkoj zajednici, posvetivši ostatak života radu muža. == Djela == Glavni dio svoga rada posvetio je historijskoj sudbini [[jevreji|židovskog naroda]]. U podlozi njegovih [[roman]]a i [[drama]] se nalazi široko povjesno istraživanje i primjena moderne psihologije. Uz spomen na njemačku i židovsku historiju, ta djela su često zasjenjivala suvremene situacije i probleme, poput uspona nacizma i novog progona Židova. Kritika ga često veže uz tematsko polje njemačke književnosti [[egzil]]a (''Exilliteratur'').<ref>{{de}} {{Cite book |last=Bannasch |first=Bettina |last=Rochus|first=Gerhild|authorlink= |date=2013 |title=Handbuch der deutschsprachigen Exilliteratur. Von Heinrich Heine bis Herta Müller |publisher=De Gruyter |location=Berlin |isbn=3110256754|pages=671|ref = }}, str. 297-298.</ref> === Lista djela === [[Datoteka:Die Erstausgabe von Unholdes Frankreich von Lion Feuchtwanger.jpg|right|thumb|330px|Prvo izdanje knjige ''Unholdes Frankreich '']] * ''Die Einsamen. Zwei Skizzen'' (proza, 1903) * [Kratke drame] (teatar, 1905-1906) : ** ''Joel'' ** ''König Saul'' ** ''Das Weib des Urias'' ** ''Der arme Heinrich'' ** ''Donna Bianca'' ** ''Die Braut von Korinth'' * ''Der Fetisch. Schauspiel in fünf Akten'' (teatar, 1906) * ''Heinrich Heines Rabbi von Bacherach'' (disertacija, 1907) * ''Karneval von Ferrara'' (proza, 1908) * ''Der tönerne Gott'' (proza, 1910) * ''Julia Farnese. Ein Trauerspiel in drei Akten'' (teatar, 1915) * ''Warren Hastings. Schauspiel in vier Akten und einem Vorspiel'' (teatar, 1915) * ''Jud Süß. Schauspiel in drei Akten'' (teatar, 1918) * ''Die Kriegsgefangenen. Ein Schauspiel in fünf Akten'' (teatar, 1918) * ''Thomas Wendt. Ein dramatischer Roman'' (teatar, 1918-1919) * ''Thomas Wendt'' (proza, 1920) * ''Der holländische Kaufmann. Ein Schauspiel'' (teatar, 1920) * ''Die Petroleuminsel. Ein Stück in drei Akten'' (teatar, 1923) * ''Wird Hill amnestiert? Komödie in vier Akten'' (teatar, 1923) * ''Jud Süß'' (proza, napisan 1921/1922, obj. 1925) * ''Der Amerikaner oder die entzauberte Stadt. Eine melancholische Komödie in vier Akten'' (teatar, 1921) * ''Die häßliche Herzogin'' (proza, 1923) * ''Pep – J. L. Wetcheeks amerikanisches Liederbuch'' (pjesme, 1928<sup>1</sup>, 1957<sup>2</sup>) * ''Wartesaal-Trilogie'': [[Datoteka:Feuchtwanger Moskau 1937.jpg|thumb|right|190px|''Moskau 1937'']] ** ''Erfolg'' (proza, 1930) – {{sh}} ''Uspjeh'' ** ''Die Geschwister Oppenheim'' (proza, 1933) – {{sh}} ''Oppenheimovi'' ** ''Exil'' (proza, 1939) * ''Josephus-Trilogie'': ** ''Der jüdische Krieg'' (proza, 1932) – {{sh}} ''Židovski rat'' ** ''Die Söhne'' (proza, 1935) ** ''Der Tag wird kommen'' (proza, 1945) * ''Panzerkreuzer Potemkin'' (proza, 1946) * ''Unholdes Frankreich'' (memoari, 1942) – kasniji naslov: ''Der Teufel in Frankreich'' * ''Moskau 1937: Ein Reisebericht für meine Freunde'' (putopis, 1937) * ''Der falsche Nero'' (proza, 1936<sup>1</sup>, 1947<sup>2</sup>) – {{sh}} ''Lažni Neron'' * ''Die Brüder Lautensack'' (proza, 1943) * ''Die Gesichte der Simone'' (proza, 1942/1943) * ''Waffen für Amerika'' (proza, 1947/1948) – {{sh}} ''Oružje za Ameriku'' * ''Wahn oder der Teufel in Boston'' (1947) * ''Venedig (Texas) und vierzehn andere Erzählungen'' (proza, 1946) * ''Odysseus und die Schweine und vierzehn andere Erzählungen'' (proza, 1950) * ''Goya oder der arge Weg der Erkenntnis'' (1951) * ''Narrenweisheit oder Tod und Verklärung des Jean-Jacques Rousseau'' (proza, 1952<sup>1</sup>, 1953<sup>2</sup>, 1955<sup>3</sup>) * ''Die Jüdin von Toledo'' (proza, 1955) * ''Jefta und seine Tochter'' (proza, 1957) – {{sh}} ''Jefta i njegova kći'' * ''Ein möglichst intensives Leben. Die Tagebücher'' (dnevnici 1906-1940, posmr. 2018) == Povezano == * [[Njemačka književnost]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{de}} {{Cite book |last=Jaretzky |first=Reinhold |authorlink=|date=1984 |title=Lion Feuchtwanger |url=https://archive.org/details/lionfeuchtwanger0000jare |publisher=Rowohlt |location=Hamburg |isbn=3499503344|pages=[https://archive.org/details/lionfeuchtwanger0000jare/page/149 149]|ref = Jaretzky}} * {{en}} {{cite book|last=Mauthner|first=Martin|year=2007|title= German writers in French exile, 1933-1940|url=https://archive.org/details/germanwritersinf0000maut|location= London / Portland, OR|publisher= Vallentine Mitchell / European Jewish Publication Society|pages=|ref = Mauthner}} * {{de}} {{Cite book |last=Skierka |first=Volker |authorlink= |date=1984 |title=Lion Feuchtwanger. Eine Biographie |publisher=Quadriga-Verlag |location=Berlin |isbn=3886791041|pages=388|ref = Skierka}} * {{de}} {{Cite book |last=Specht |first=Heike |authorlink= |date=2013 |title=Die Feuchtwangers. Familie, Tradition und jüdisches Selbstverständnis |url=https://www.google.com/books/edition/Die_Feuchtwangers/X5V4DwAAQBAJ?hl=fr&gbpv=1&dq=Heike+Specht+Die+Feuchtwangers&printsec=frontcover | publisher=Wallstein Verlag |location=Göttingen |isbn=3835306634|pages=464|ref = Specht}} * {{de}} {{Cite book |last=von Sternburg |first=Wilhelm |authorlink= |date=1987 |title=Lion Feuchtwanger. Ein deutsches Schriftstellerleben |publisher=Ullstein Taschenbuchverlag |location=Frankfurt am Main / Berlin |isbn=3548275559| ref = Sternburg}} * {{de}} {{Cite book |last=Wagner |first=Hans |authorlink= |date=1996 |title=Lion Feuchtwanger |publisher=Morgenbuch Verlag |location=Berlin |isbn=|pages=|ref = }} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1884|1958|Feuchwanger, Lion}} [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Njemački dramski pisci|Feuchteanger, Lion]] [[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]] cghntc96whkc9apuvqdm7ainehx34hl 42647867 42647863 2026-06-29T08:06:15Z Inokosni organ 160059 /* Djela */ 42647867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Lion Feuchtwanger | slika = Lion Feuchtwanger.jpg | širina_slike = 280px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date|1884|07|7|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Njemačka}} [[München]] | datum_smrti = {{death date and age|1958|12|21|1884|07|7|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]] | zanimanje = | jezik = [[Njemački jezik|Njemački]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Jud Süß'' (1925) * ''Die Geschwister Oppenheim'' (1933)</div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Feuchtwanger Signature.jpg }} '''Lion Feuchtwanger''' ([[München]], [[1884]] – [[Los Angeles]], [[1958]]) bio je [[nemački jezik|njemački]] književnik, romanopisac, dramski pisac i publicist. == Biografija == Rođen je 7. jula [[1884.]] u [[München]]u, kao sin bogatog proizvođača [[margarin]]a Sigmunda Arona Meira Feuchtwangera, [[Ortodoksni judaizam|ortodoksnog]] [[Jevreji]]na, i njegove supruge Johanne Bodenheimer. Obitelj je bila prilično velika{{efn|Osim Liona bili su Ludwig (1885-1947), kasnije advokat; Martin Moshe (1886-1952), isto novinar i pisac; Fritz Naphtali (1888-1856), Bella Ellen (1891-1943), Henriette (1892-1979); Berthold (1896-1944) i Martha (1897-1960).{{sfn|Specht|2013}}}}. Feuchtwangeri su stara [[aškenazi]]jska njemačka porodica.{{efn|Feuchtwangerovi [[Jevreji|židovski]] preci potiču iz [[Srednja Frankonija|srednjefrankonskog]] grada [[Feuchtwangen]]a. Poslije [[pogrom]]a iz [[1555.]] godine, grad je protjerao sve svoje Židove. Neki od prognanih su se kasnije nastanili u [[Fürth]], gdje su ih zvali ''Feuchtwanger'' («Feuchtwangenovci»).{{sfn|Sternburg|1987|p=40}} Feuchtwangerov djed Elkan Feuchtwanger (1823-1902) doselio je u [[München]] sredinom [[19. vijek]]a.{{sfn|Jaretzky|1984|p=9}}}} Poslije [[matura|mature]] u [[1903.]] u münchenskom Wilhelmsgymnasiumu, studirao je historiju, njemačku filologiju i filozofiju na univerzitetima [[Univerzitet Ludwig Maximilian u Münchenu|u Münchenu]] i [[Slobodni univerzitet u Berlinu|u Berlinu]], a još kao student napisao je svoje prve književne tekstove, dobivši prvo mjesto na jednom književnom natječaju. Diplomirao je [[1907.]] kod Francisa Munckera sa tezom o djelu ''Der Rabbi von Bacharach'' [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]] iz [[1840.]] Poslije studija, postao je pozorišni kritičar i [[1908.]] osnovao ''Der Spiegel'', časopis za kulturu koji je objavio petnaest brojeva od aprila 1908. prije nego što će se uliti u časopis ''Die Schaubuhne'' [[Siegfried Jacobsohn|S. Jacobsohna]], kasnije preimenovanim u ''Die Weltbuhne'' [[1918.]] godine. Feuchtwanger je nastavio pisati za taj list. Godine [[1912.]] oženio je Marthu Löffler (1891-1987), kćer bogatog münchenskog poduzetnika. Marta je bila trudna na vjenčanju, ali je beba umrla ubrzo nakon rođenja od [[Porodiljska groznica|porodiljske groznice]]. Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] služio je u njemačkoj vojsci, ali je rano pušten iz zdravstvenih razloga. Međutim, vojničko iskustvo je ukorijenilo njegovo razmišljanje i pomjerio ga prema [[Ljevica|ljevici]]. [[1916.]] umro je njegov otac te je on iste godine objavio dramu zasnovanu na priči o [[Joseph Süß Oppenheimer|Josephu Süßu Oppenheimeru]] (1698–1738) koja je premijerno prikazana [[1917.]] godine, ali ju je on povukao nekoliko godina kasnije iz nezadovoljstva. U tim godinama proživeo je jedan period bolesti, što mu je onemogućilo učestovanje u [[Bavarska Sovjetska Republika|Münchenskom ustanku]] i u [[Novembarska revolucija|Njemačkoj revoluciji]] u novembru 1918. godine. [[Datoteka:Mf 1920s b1.tiff|thumb|220px|left|Marta Löffler-Feuchtwanger]] Ubrzo je postao značajna figura u münchenskim književnim krugovima, i tražio ga je mladi [[Bertolt Brecht]]. Njih dvojica su zajedno radili na nacrtima jednog od Brechtovih ranih djela, ''Leben Eduards des Zweiten von England'' (1923-1924), a Brecht spominje svog kolegu u posveti teksta drame, gdje piše: «Ovu dramu sam napisao sa Lionom Feuchtwangerom»{{efn|[[Bertolt Brecht|B. Brecht]] : «''Dieses Stück schrieb ich mit Lion Feuchtwanger.''»}}<ref>{{de}} {{Cite book |last=Mazumdar |first=Shaswati |authorlink= |date=1998 |title=Feuchtwanger, Brecht : der Umgang mit der indischen Kolonialgeschichte : eine Studie zur Konstruktion des Anderen |publisher=Königshausen & Neumann |location=Würzburg |isbn=|pages=156|ref = }}</ref> U tim godinama posvetio je se izradi tekstova za pozorišnu scenu. Ukupno ih ima desetak i imali su izvjesan uspjeh: [[1918.]] izašli su ''Jud Süß'', ''Die Kriegsgefangenen'' i ''Thomas Wendt'', [[1920.]] ''Der holländische Kaufmann'', [[1921.]] ''Der Amerikaner'' i [[1923.]] dvije komedije ''Die Petroleuminsel'' i ''Wird Hill amnestiert?'' Međutim, tokom godina [[1921]]/[[1925.]] njegovo interesovanje se pomjera prema [[Historijski roman|historijskom romanu]]. Najuspešnije djelo je ''Jud Süß'', napisano između [[1921.]] i [[1922.]] i objavljeno [[1925.]] godine, koje je imalo vrlo dobar prijem u inozemstvu. Godine [[1923.]] objavio je ''Die häßliche Herzogin'', još jedan roman koji je bio dobro primljen, u kojem govori o burnoj sudbini [[Margarete von Tirol|Margarete, grofice od Tirola]] (1318-1369). [[Datoteka:Feuchtwanger Jud Süß 1925.JPG|thumb|210px|right|Naslovna stranica romana ''Jud Süß'']] Iz profesionalnih razloga preselio je se u Berlin [[1925.]], a zatim u jednu veliku vilu u [[Berlin-Grunewald|Grunewaldu]] [[1932.]] godine, gdje je zaključio prvi dio «Josipove trilogije», roman ''Židovski rat'' (1932). Istodobno je nastavio sa radom kao publicist i novinarski komentator. Bio je jedan od prvih intelektualaca toga vremena – još [[1920.]] – koji je satiričnim tekstovima i analizama vršio [[Propaganda|propagandu]] protiv rastućeg [[Antisemitizam|antisemitizma]], a kasnije i protiv Hitlera. Objavljivanjem romana ''Uspjeh'' (1930) i ''Oppenheimovi'' (1933) postao je važan glasnogovornik opozicije protiv nacističkog pokreta. Naime, godine [[1930.]] izlazi ''Uspjeh'' (''Erfolg''), roman koji prati uspon i pad (sic!) nacističke stranke u [[Velika ekonomska kriza|doba inflacije]]. U doba uspona nacista na vlast ([[1933]]) dovršava roman ''Braća Oppermanovi'' (nj. ''Die Geschwister Oppenheim''), jedna od njegovih najboljih knjiga, porodična saga o padu firme za nameštaj koju je vodila njemačko-jevrejska porodica srednje klase u vrijeme uspona nacizma{{efn|''Die Geschwister Oppenheim'' će kasnije biti prodana u oko 250.000 primjeraka širom svijeta i prevedena na preko deset jezika.<ref name="Cohen"/> Nekoliko mjeseci nakon prvog objavljivanja, roman je preveden na [[Engleski jezik|engleski]] pod naslovom ''The Oppermanns'' i objavljen u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]].<ref name="Cohen"/> U prvom izdanju, prezime je promijenjeno iz ''Oppermann'' u ''Oppenheim'' jer, kako tvrdi Maik Grote, pri tiskanju romana Feuchtwangerov brat je dobio prijeteće pismo, u kojem izvjesni profesor Oppermann, među ostalom vođa [[Sturmabteilung|SA]], piše da nikada nije postojala jevrejska porodica sa tim prezimenom, a da to on može dokazati svojim rodoslovom koji seže do [[13. vijek]]a. Potom je Feuchtwanger obavijestio nakladnika Querida o pismu i zatražio da promijeni prezime.<ref>{{cite book |last= Lorenz|first= Dagmar C. G.|author-link= |date= 2018|title=Nazi Characters in German Propaganda and Literature|url=https://books.google.com/books?id=MmdjDwAAQBAJ&pg=PA56|publisher= Brill Publishers|page=56|isbn=978-9004365261}}</ref>}}. Prvo njemačko izdanje prodato je u oko 20.000 primjeraka.<ref name="Cohen">{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2022/10/03/books/review/lion-feuchtwanger-oppermanns.html | title=A Classic Novel of the Nazis' Rise That Holds Lessons for Today | newspaper=[[The New York Times]]| date=03. 10. 2022 | last1=Cohen | first1=Joshua|author-link= Joshua Cohen (1980)|access-date=17. 01. 2023}}</ref> Iste godine un aprilu, mladež nacističkog pokreta dodaje njegove knjige na [[Nacističko spaljivanje knjiga|spisak knjiga]] koje treba spaliti kako bi se njemačka kultura pročistila od antigermanskog duha.<ref>{{de}} {{cite web |url= https://www.berlin.de/berlin-im-ueberblick/geschichte/berlin-im-nationalsozialismus/verbannte-buecher/artikel.500549.php |title= „Schwarze Liste“ von Dr. Wolfgang Herrmann, 16. Mai 1933 |last= |first= |date= |website= |publisher= www.berlin.de |accessdate= 17. 01. 2023 |quote= |archive-date= 2023-01-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230118062251/https://www.berlin.de/berlin-im-ueberblick/geschichte/berlin-im-nationalsozialismus/verbannte-buecher/artikel.500549.php }}</ref> Dana 25. augusta 1933. službeno vladino glasilo, ''Reichsanzeiger'', uključilo je Feuchtwangerovo ime na listu onih kojima je njemačko državljanstvo oduzeto zbog «nelojalnosti [[Treći Reich|njemačkom Reichu]] i njemačkom narodu».<ref>{{de}} {{cite web|url=https://kuenste-im-exil.de/KIE/Content/DE/Objekte/mann-heinrich-erste-ausbuergerungsliste-1933.html?single=1|title=Erste Ausbürgerungsliste 1933 |publisher=Künste im Exil |date=|accessdate = 17. 01. 2023}}</ref> Budući da se Feuchtwanger bavio i predvidio mnoge zločine nacista čak i prije nego što su oni došli na vlast, [[Adolf Hitler|Hitler]] ga je smatrao ličnim neprijateljem, a nacisti su ga označili kao «neprijatelja države broj jedan», kako Feuchtwanger spominje u knjizi ''Unholdes Frankreich'' iz [[1942.]] Dakle, doživljava da mu u Njemačkoj [[1933]]. godine spaljuju knjige, oduzimaju doktorsku titulu i državljanstvo. Na turneji po Americi bio je počasni gost u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] na večeri koju je priredio tadašnji veleposlanik [[Friedrich Wilhelm von Prittwitz und Gaffron|Friedrich von Prittwitz]] na isti dan – 30. januara [[1933.]] – kada je Hitler imenovan [[Njemački kancelar|kancelarom]]. Sljedećeg dana Prittwitz je dao ostavku sa mjesta ambasadora i nazvao Feuchtwangera da ga upozori da se ne vraća kući. Veliki dio porodice Feuchtwanger emigrirao je u inostranstvo. Dvije sestre nastanile su se u [[Izrael|Palestini]], gdje će provesti ostatak života, jedan brat u [[New York]]u, dok će braća Berthold i Fritz Naphtali umrijeti u [[Peru]], prvi [[1944.]], drugi [[1956.]] Sestra Bella Ellen, udata za rabina Traubkatza, umrla je u koncentracionom [[Logor Theresienstadt|logoru Theresienstadt]] 12. septembra [[1943.]] Lion je [[1933.]] zajedno sa Marthom odselio u [[Sanary-sur-Mer]]u kod [[Toulon]]a, gdje će živjeti nekoliko godina. Visoka prodaja knjiga – osobito u anglofonskom svijetu – omogućila mu je relativno ugodan život u [[egzil]]u. U [[1940.]] završio je ''Wartesaalski ciklus'' sa trećim romanom, ''Exil'', preveden na [[Engleski jezik|engleski]] kao ''Paris Gazette''<ref name="elsie">{{en}} {{cite web |url= https://digitalcollections.nypl.org/items/510d47db-dad1-a3d9-e040-e00a18064a99 |title= Paris gazette |last= |first= |date= |website= |publisher=New York Public Library Digital Collections |accessdate= 18. 01. 2023 |quote=}}</ref>. Martha je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju centra u južnoj Francuskoj u kojem su se okupljali izgnanici sa njemačkog govornog područja. Godine 1936, također u Sanaryju, napisao je ''Lažni Neron'', roman u kojem se uspoređava rimski uzurpator [[Terencije Maksim]] sa Hitlerom. Kao odgovor na nemarnost zapadnih sila prema [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacističkoj]] [[Treći Reich|Njemačkoj]] i [[Nacionalna fašistička partija|fašističkoj]] [[Fašistička Italija|Italiji]]{{efn|Vidi: [[Anglo-njemački pomorski sporazum]] iz 18. juna 1935., [[remilitarizacija Rajnlanda|remilitarizacija Rheinlanda]] ([[1936]]), podrška [[Francova diktatura|frankovim falangama]] u [[Španski građanski rat|građanskom ratu]]; [[Kraljevina Italija|talijanski]] [[Drugi italijansko-abesinski rat|napad na Abesiniju]].}}, jedno vrijeme je naginjao prema [[Staljinizam|sovjetskim komunizmom]] iz čežnje da pronađe najžešćeg neprijatelja njemačkog nacionalsocijalizma.<ref>{{cite book |last=Schlogel |first=Karl |date=2017 |title=Moscow, 1937 |location=Cambridge |publisher=Polity Press |isbn=9780745650760}}</ref> Kada je [[André Gide]], na početku također bio naklonjen Sovjetskom Savezu, napisao izvještaj ''Retour de l'U.S.S.R.'' i kritizirao Staljinov progon nepopularnih komunista, Feuchtwanger je se angažirao na sovjetsku stranu i bio je pozvan u [[Sovjetski Savez]].<ref>{{de}} {{cite news |last=Buch |first=Hans Christoph |date=15/1992. |title=Wer betrügt, betrügt sich selbst |url=http://www.zeit.de/1992/15/wer-betruegt-betruegt-sich-selbst |work= |location=[[Die Zeit]] |access-date=18. 01. 2023}}</ref> Od 1. decembra [[1936.]] do 5. februara [[1937.]] otputovao je u [[Moskva|Moskvu]], gdje je boravio u luksuznom hotelu Metropol zajedno sa ljubavnicom Evom Herrmann, dok je se o paru brinuo njegov [[Artemij Bagratovič Halatov|Artemij Halatov]]{{efn|[[Artemij Bagratovič Halatov|Artemij Halatov]] (1894-1938), sovjetski političar i državnik.}}. Budući da nijedno od njih dvoje nije govorilo [[Ruski jezik|ruski]], ovisili su o prevodiocima koje je obezbjeđivala sovjetska tajna služba a potom, domaćini su izravno pokušali politički indoktrinirati posjetioce.<ref>{{cite journal| last1 = Hartmann| first1 = Anne| last2 = | first2 = | date = 1995| title = Der Stalinversteher – Lion Feuchtwanger in Moskau 1937.| url = https://www.jstor.org/stable/44936277| journal = Osteuropa| publisher=Berliner Wissenschafts-Verlag|volume = 64| issue =11/12 | pages = 59-80| doi = | ref = }}</ref> Povratkom iz Rusije, u svojoj knjizi ''Moskau 1937'' hvalio je život pod vladavinom [[Staljin|Josifa Staljina]], braneći [[Velika čistka|Veliku čistku]] i lov na zamišljene «trockiste» i «narodne neprijatelje». Feuchtwangerova pohvala Staljina izazvala je gnjev [[Arnold Zweig|Arnolda Zweiga]] i [[Franz Werfel|Franza Werfela]]<ref name="IFS2021">{{cite journal| last1 = | first1 = | last2 = | first2 = | date = 2021| title = Časopis za proučavanje L. Feuchtwangera i egzila| url = https://libraries.usc.edu/sites/default/files/Feuchtwanger%20and%20Exile%20Studies%20Journal%2034-2021.pdf| journal = Feuchtwanger and Exile Studies Journal| publisher= International Feuchtwanger Society / University of Southern California Libraries| volume = 34| issue = | pages = | doi = | ref = |accessdate= 17. 01. 2023 }}</ref>, a sa druge strane knjigu su kritizirali i [[Trockizam|trockisti]] kao djelo naivne [[Apologetika|apologetike]].{{sfn|Wagner|1996|str=57}} Kada je Francuska objavila rat Nemačkoj 3. septembra [[1939.]], Feuchtwanger je bio interniran na nekoliko nedelja u [[Camp des Milles]]. Zatim poslije njemačkog napada na Francusku [[1940.]] godine, opet je zarobljen i ponovo zatočen u Les Milles. Poslije su zatvorenici internacijskog logora prebačeni u improvizovani šatorski tabor u blizini [[Nîmes]]a zbog naglog napredovanja njemačkih trupa. Odatle je prokrijumčaren u [[Marseille]]u odjeven u žensko. Poslije višemjesečnog čekanja u Marseilleu, uspio je uz pomoć Variana Frya, Waitstilla Sharpa i Marthe Sharp pobjeći sa suprugom Marthom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] preko [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a, zadržavši se nakratko u [[Estoril]]u. Shvativši da bi nacistički agenti mogli uhititi Feuchtwangera i u Portugalu, Martha Sharp je se odrekla mjesta na brodu Excalibur kako bi Feuchtwanger mogao odmah otploviti sa suprugom prema New Yorku. [[Datoteka:View south from Pacific Palisades.JPG|thumb|right|305px|Pacific Palisades, [[Los Angeles]]]] Feuchtwanger je dobio politički azil u Sjedinjenim Državama i nastanio se u Los Angelesu [[1941.]] Godine [[1943.]] je kupio Villu Auroru u [[Pacific Palisades (Los Angeles)|Pacific Palisadesu]] ([[Kalifornija]]) za tadašnju cijenu od 9.000 [[Američki dolar|dolara]]<ref>{{en}} {{cite web |url= https://www.vatmh.org/en/history.html |title=Villa Aurora: Present, Past, and Future |last= |first= |date= |website=www.vatmh.org |publisher=www.vatmh.org |accessdate= 18. 01. 2023 |quote=}}</ref> i tu nastavio pisati do kraja života. Godine [[1944.]] bio je suosnivač izdavačke kuće Aurora-Verlag u [[New York]]u. Tokom [[Makartizam|makartizma]] bio je osumnjičen da je prosovjetski intelektualac a njegov prijateljski odnos prema Staljinu je svakako osporio njegovu naturalizaciju u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]]. Godine [[1947.]] napisao je dramu o [[Suđenja vešticama iz Sаlema|suđenjima vješticama u Salemu]], ''Wahn oder der Teufel in Boston'', koja je anticipirala tematiku kojom će se baviti [[Arthur Miller]] u komadu ''The Crucible''. Predstava ''Wahna'' je premijerno izvedena u Njemačkoj [[1949.]] godine, zatim je prevedena na [[engleski jezik|engleski]] sa naslovom ''The Devil in Boston'' i izvedena u [[Los Angeles]]u [[1953.]] godine. U [[New York]]u je predstavljen prijevod na [[jidiš]]u. Godine [[1953.]] Feuchtwanger je bio dobitnik nagrade ''Nationalpreis der Deutschen Demokratischen Republik'' za umjetnost i književnost. Na kraju svog života, ponovo je se osvrnuo na jevrejske teme (''Die Jüdin von Toledo'', 1955) i podržao [[Izrael|Državu Izrael]] kao jevrejsko utočište. Razbolio je se od [[Rak želuca|raka želuca]] [[1957.]] i nakon nekoliko operacija umro je od unutrašnjeg krvarenja u decembru [[1958.]] Njegova supruga Martha je nastavila živjeti u njihovom primorskom domu i ostala je važna ličnost u izbegličkoj zajednici, posvetivši ostatak života radu muža. == Djela == {{cquote|U biti, svaki dan se opraštate od nečega, a toga niste ni svjesni.}} Glavni dio svoga rada posvetio je historijskoj sudbini [[jevreji|židovskog naroda]]. U podlozi njegovih [[roman]]a i [[drama]] se nalazi široko povjesno istraživanje i primjena moderne psihologije. Uz spomen na njemačku i židovsku historiju, ta djela su često zasjenjivala suvremene situacije i probleme, poput uspona nacizma i novog progona Židova. Kritika ga često veže uz tematsko polje njemačke književnosti [[egzil]]a (''Exilliteratur'').<ref>{{de}} {{Cite book |last=Bannasch |first=Bettina |last=Rochus|first=Gerhild|authorlink= |date=2013 |title=Handbuch der deutschsprachigen Exilliteratur. Von Heinrich Heine bis Herta Müller |publisher=De Gruyter |location=Berlin |isbn=3110256754|pages=671|ref = }}, str. 297-298.</ref> === Lista djela === [[Datoteka:Die Erstausgabe von Unholdes Frankreich von Lion Feuchtwanger.jpg|right|thumb|330px|Prvo izdanje knjige ''Unholdes Frankreich '']] * ''Die Einsamen. Zwei Skizzen'' (proza, 1903) * [Kratke drame] (teatar, 1905-1906) : ** ''Joel'' ** ''König Saul'' ** ''Das Weib des Urias'' ** ''Der arme Heinrich'' ** ''Donna Bianca'' ** ''Die Braut von Korinth'' * ''Der Fetisch. Schauspiel in fünf Akten'' (teatar, 1906) * ''Heinrich Heines Rabbi von Bacherach'' (disertacija, 1907) * ''Karneval von Ferrara'' (proza, 1908) * ''Der tönerne Gott'' (proza, 1910) * ''Julia Farnese. Ein Trauerspiel in drei Akten'' (teatar, 1915) * ''Warren Hastings. Schauspiel in vier Akten und einem Vorspiel'' (teatar, 1915) * ''Jud Süß. Schauspiel in drei Akten'' (teatar, 1918) * ''Die Kriegsgefangenen. Ein Schauspiel in fünf Akten'' (teatar, 1918) * ''Thomas Wendt. Ein dramatischer Roman'' (teatar, 1918-1919) * ''Thomas Wendt'' (proza, 1920) * ''Der holländische Kaufmann. Ein Schauspiel'' (teatar, 1920) * ''Die Petroleuminsel. Ein Stück in drei Akten'' (teatar, 1923) * ''Wird Hill amnestiert? Komödie in vier Akten'' (teatar, 1923) * ''Jud Süß'' (proza, napisan 1921/1922, obj. 1925) * ''Der Amerikaner oder die entzauberte Stadt. Eine melancholische Komödie in vier Akten'' (teatar, 1921) * ''Die häßliche Herzogin'' (proza, 1923) * ''Pep – J. L. Wetcheeks amerikanisches Liederbuch'' (pjesme, 1928<sup>1</sup>, 1957<sup>2</sup>) * ''Wartesaal-Trilogie'': [[Datoteka:Feuchtwanger Moskau 1937.jpg|thumb|right|190px|''Moskau 1937'']] ** ''Erfolg'' (proza, 1930) – {{sh}} ''Uspjeh'' ** ''Die Geschwister Oppenheim'' (proza, 1933) – {{sh}} ''Oppenheimovi'' ** ''Exil'' (proza, 1939) * ''Josephus-Trilogie'': ** ''Der jüdische Krieg'' (proza, 1932) – {{sh}} ''Židovski rat'' ** ''Die Söhne'' (proza, 1935) ** ''Der Tag wird kommen'' (proza, 1945) * ''Panzerkreuzer Potemkin'' (proza, 1946) * ''Unholdes Frankreich'' (memoari, 1942) – kasniji naslov: ''Der Teufel in Frankreich'' * ''Moskau 1937: Ein Reisebericht für meine Freunde'' (putopis, 1937) * ''Der falsche Nero'' (proza, 1936<sup>1</sup>, 1947<sup>2</sup>) – {{sh}} ''Lažni Neron'' * ''Die Brüder Lautensack'' (proza, 1943) * ''Die Gesichte der Simone'' (proza, 1942/1943) * ''Waffen für Amerika'' (proza, 1947/1948) – {{sh}} ''Oružje za Ameriku'' * ''Wahn oder der Teufel in Boston'' (1947) * ''Venedig (Texas) und vierzehn andere Erzählungen'' (proza, 1946) * ''Odysseus und die Schweine und vierzehn andere Erzählungen'' (proza, 1950) * ''Goya oder der arge Weg der Erkenntnis'' (1951) * ''Narrenweisheit oder Tod und Verklärung des Jean-Jacques Rousseau'' (proza, 1952<sup>1</sup>, 1953<sup>2</sup>, 1955<sup>3</sup>) * ''Die Jüdin von Toledo'' (proza, 1955) * ''Jefta und seine Tochter'' (proza, 1957) – {{sh}} ''Jefta i njegova kći'' * ''Ein möglichst intensives Leben. Die Tagebücher'' (dnevnici 1906-1940, posmr. 2018) == Povezano == * [[Njemačka književnost]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{de}} {{Cite book |last=Jaretzky |first=Reinhold |authorlink=|date=1984 |title=Lion Feuchtwanger |url=https://archive.org/details/lionfeuchtwanger0000jare |publisher=Rowohlt |location=Hamburg |isbn=3499503344|pages=[https://archive.org/details/lionfeuchtwanger0000jare/page/149 149]|ref = Jaretzky}} * {{en}} {{cite book|last=Mauthner|first=Martin|year=2007|title= German writers in French exile, 1933-1940|url=https://archive.org/details/germanwritersinf0000maut|location= London / Portland, OR|publisher= Vallentine Mitchell / European Jewish Publication Society|pages=|ref = Mauthner}} * {{de}} {{Cite book |last=Skierka |first=Volker |authorlink= |date=1984 |title=Lion Feuchtwanger. Eine Biographie |publisher=Quadriga-Verlag |location=Berlin |isbn=3886791041|pages=388|ref = Skierka}} * {{de}} {{Cite book |last=Specht |first=Heike |authorlink= |date=2013 |title=Die Feuchtwangers. Familie, Tradition und jüdisches Selbstverständnis |url=https://www.google.com/books/edition/Die_Feuchtwangers/X5V4DwAAQBAJ?hl=fr&gbpv=1&dq=Heike+Specht+Die+Feuchtwangers&printsec=frontcover | publisher=Wallstein Verlag |location=Göttingen |isbn=3835306634|pages=464|ref = Specht}} * {{de}} {{Cite book |last=von Sternburg |first=Wilhelm |authorlink= |date=1987 |title=Lion Feuchtwanger. Ein deutsches Schriftstellerleben |publisher=Ullstein Taschenbuchverlag |location=Frankfurt am Main / Berlin |isbn=3548275559| ref = Sternburg}} * {{de}} {{Cite book |last=Wagner |first=Hans |authorlink= |date=1996 |title=Lion Feuchtwanger |publisher=Morgenbuch Verlag |location=Berlin |isbn=|pages=|ref = }} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1884|1958|Feuchwanger, Lion}} [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Njemački dramski pisci|Feuchteanger, Lion]] [[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]] 737gd7k4w2u28hm3u7igfwzfe9hx82o Ed Wood 0 95669 42647830 42483775 2026-06-29T03:02:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647830 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija Filmska biografija |ime = Edward D. Wood, Jr. |ime_po_rođenju = Edward Davis Wood mlađi |datum_rođenja = [[10. 10.|10. oktobar]] [[1924]]. |mjesto_rođenja = {{ZD|SAD}} [[Poughkeepsie]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = {{dda|1978|12|10|1924|10|10|df=y}} |mjesto_smrti = {{ZD|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |supružnik = {{marriage|Norma McCarty|1955|1956}}<br />{{marriage|Kathleen O'Hara|1959|1978}} |zanimanje = scenarist, filmski režiser, filmski producent, glumac i montažer |djeca = Kathleen Emily Wood |znameniti_filmovi = ''[[Plan 9 from Outer Space]]'' }} '''Edward Davis Wood mlađi''' ([[10. 10.|10. listopada]] [[1924]] – [[10. 12.|10. prosinca]] [[1978]].) bio je američki [[film]]ski [[reditelj|redatelj]], [[scenarist]], [[glumci|glumac]] i [[producent]]. U [[1950-e|pedesetim godinama 20. stoljeća]], Wood je ostvario niz nezavisno produciranih [[horor|horror]], [[Znanstvena fantastika|SF]] i [[western]] filmova s iznimno niskim budžetima koji se danas slave zbog svojih tehničkih pogrešaka, neprofinjenih posebnih efekata, osebujnih dijaloga, ekscentričnih glumaca i nestvarnih elemenata fabule. Wood se obično smatra jednim od najgorih filmaša svih vremena, iako su oni ipak ostvarili kino projekcije i privlačili gledatelje, za razliku od nekih profesionalno studijskih projekata koji nikad nisu dovršeni ili prikazani. Woodov talent za šou dao je njegovim produkcijama barem mali izgled za komercijalni uspjeh. Woodov vrhunac prošao je nakon smrti njegove najveće zvijezde [[Béla Lugosi|Bele Lugosija]]. iako je od njegovih posljednjih trenutaka na filmu uspio je izvući profitabilan element, nakon toga je njegova karijera krenula silaznom putanjom. Do kraja života, proizvodio je [[pornografija|pornografiju]] i pisao [[šund]] [[kriminalistički roman|krimiće]], [[horor|horror]] i seks romane. Woodova posthumna slava počela je dvije godine nakon smrti, kada mu je u knjizi "[[Zlatna purica]]" [[Harry Medved]] dodijelio priznanje kao najgorem redatelju svih vremena. Nedostatak uobičajene filmaške sposobnosti u njegovim radovima priskrbila je Woodu i njegovim filmovima značajan kult sljedbenika. Nakon što [[Rudolph Grey]] objavljuje njegov životopis "Nightmare of Ecstasy" (Mora ekstaze), Woodov život i djelo djelomično su javno rehabilitirani, s novim svjetlom bačenim na njegovu očiglednu strast i iskrenu ljubav prema filmovima i filmskoj proizvodnji. [[Tim Burton|Burtonov]] biografski film "Ed Wood" osvojio je [[Oscar]]a, nešto za samog Eda Wooda sasvim nedostižno. == Rane godine == Woodov otac Edward stariji radio je za Poštanske usluge SAD-a i njegova obitelj puno se puta selila po [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Vremenom su se skrasili u gradiću [[Poughkeepsie]], država [[New York (savezna država)|New York]], gdje je Edward mlađi rođen. U djetinjstvu je Wood pokazivao interes za [[glumu|glumai]] [[šund]] romane. Sakupljao je [[strip]]ove i šund časopise, a obožavao je filmove, najviše westerne i bilo što [[okultizam|okultno]]. Često bi markirao kako bi gledao filmove u obližnjem kinu čiji radnici bi pokazane filmove često bacili u smeće. Wood bi ih spasio dodavši ih svojoj opsežnoj zbirci. Vjeruje se da je Woodova majka Lillian uvijek željela djevojčicu, te je ponekad svoga sina odijevala u suknje i haljine do njegove 12. godine. Do kraja života, Wood je, doduše neseksualno, bio [[transrodnost|transvestit]]. Jedan od prvih njegovih plaćenih poslova obavljao je kao kino portir, iako je također pjevao i svirao [[bubnjevi|bubnjeve]] u bendu. Kasnije je predvodio pjevački kvartet imenom "Eddie Wood's Little Splinters" (Mali iveri Eddieja Wooda), naučivši svirati različite [[žičani instrumenti|žičane instrumente]]. Svoju prvu filmsku kameru dobio je na svoj 17. rođendan: Eastman [[Eastman Kodak|Kodak]] "City Special". U jednoj od svojih prvih snimki prikazan je [[zrakoplov]] koji se ruši na tlo, što ga je punilo ponosom. Sa 17 godina, samo nekoliko mjeseci nakon [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], Wood se upisuje u [[marinski zbor SAD|marince]]. Tvrdio je da je sudjelovao u [[Bitka kod Guadalcanala|Bitci kod Guadalcanala]], ispod odore tajno noseći grudnjak i ženske gaćice. Nakon otpusta iz marinaca, fasciniran egzotičnim i bizarnim, Wood se pridružuje [[cirkus]]u. Nekoliko nedostajućih zuba i unakažena noga kao uspomene iz bitki, združeno sa osobnim [[fetišizam|fetišima]] i talentom za glumu učinilo ga je savršenim kandidatom za "[[freak show]]". Glumio je, između ostalih, [[perverzija|perverznjake]] i bradatu damu. Kao bradata dama, oblačio je žensku odjeću i napravio vlastite [[protetika|protetičke]] grudi. U njegovim radovima sirkusi i karnevali često su oslikani, najistaknutije u poluautobiografskom romanu "Killer in Drag". Woodovi ostali [[porok|poroci]] uključuju [[psihoaktivni lek|lake i teške droge]], [[alkoholno piće|alkohol]] i [[seks]]. Iako je poštovao žene i bio potpuno vjeran svojim djevojkama (osobito [[Dolores Fuller]]) i ženi [[Kathy O'Hara]], u mladosti je bio notorni [[promiskuitet|ženskar]]. == Filmovi == [[Datoteka:PlanNine 04.jpg|thumb|left|300px|Prizor iz filma "Plan 9 iz svemira" u kojemu se vidi glumac koji je zamijenio preminulog Belu Lugosija, sakrivajući lice plaštem]] <center><big>"''Ako me želite upoznati, pogledajte '[[Glen ili Glenda]]'. To sam ja, to je moja priča, bez sumnje. Ali "Plan 9" moj je ponos i radost. Tamo smo za leteće tanjure koristili naplatke [[Cadillac]]a.''" - Ed Wood.</center></big> [[Neidentificirani leteći objekti|Leteći tanjuri]] u "[[Plan 9 iz svemira|Planu 9 iz svemira]]" nisu zapravo bili auto naplatci nego jeftini modeli kupljeni u obližnjoj prodavaonici igračaka, ali mit o naplacima bio je tako dobra priča da ga je Wood nastavio potvrđivati u [[intervju]]ima. [[Hobotnica]] s kraja filma "Bride of the Monster" (Nevjesta čudovišta) trebala je imati motor koji bi stvorio dojam silovite zvijeri koja maše krakovima, ali motor nisu uspjeli naći, zbog čega se čini kao da se glumac u prizoru bori sa samom gumom. Wood i njegova družina doslovce su model hobotnice ukrali iz [[filmski studio|studija]] tvrtke [[Republic Pictures]] usred noći, i prije snimanja nehotice otkinuli jedan od krakova. Jedan od Woodovih heroja zbog svoje ambicije i strasti, bio je [[Orson Welles]]. Wood se također neksriveno ponosio činjenicom da je, uz Wellesa, on bio jedini filmaš koji je u svojim filmovima i scenarist, i redatelj i glumac, iako je vjerojatno da je to bio samo kako bi uštedio vrijeme i novac. Za razliku od svog dvojnika iz filma Ed Wood, on svoga junaka nikada nije sreo. Njegovi filmovi izgledaju žurno napravljeni, obično zbog toga što su Wood i njegovi radnici radili u tijesnom vremenskom rasporedu i s malim budžetom. Dok većina redatelja snima samo jedan prizor dnevno (ili, u novijim filmovima, samo dio prizora), Wood bi snimio do 30. Rijetko je nalagao ponovne pokušaje, čak i kada je prvi očito bio s greškom. Mnoge ocvale zvijezde bile su uključene u njegove ikonske filmove. [[Béla Lugosi|Bela Lugosi]] bio je postao poznat po ulogama u filmovima "Bijeli zombi" i "[[Drakula (1931)|Drakula]]" (1931.), ali nakon poslijeratnog pada popularnosti horror filmova, pao je u zaborav, [[alkoholizam]] i [[ovisnost]] o drogama. Lugosi se pojavio u Woodovim najpoznatijim filmovima: "[[Glen ili Glenda]]", "Nevjesta čudovišta" i "[[Plan 9 iz svemira]]". Bela Lugosi mlađi je bio među onima koji su osjećali da je Wood izrabljivao glumčevu slavu, iskorištavajući venućeg glumca kada ovaj nije mogao odbiti ikakav posao. Većina ostalih dokumenata i intervjua s ostalim Woodovim suradnicima u "Mori ekstaze" sugeriraju iskreno prijateljstvo između Wooda i Lugosija kroz najgore dane njegove [[Klinička depresija|depresije]] i ovisnosti. Drugi Woodovi suradnici uključuju regularne zvijezde filmova [[B produkcija|B produkcije]]: [[Kenne Duncan]], [[Lyle Talbot]], [[Conrad Brooks]], [[Duke Moore]] i [[Timothy Farrell]], švedski [[rvanje|hrvač]] [[Tor Johnson]]; TV horror voditeljica [[Maila Nurmi|Vampira]]; ekscentrični gay kozmopolit [[Bunny Breckinridge]] i [[vidovnjak]] [[Čudesni Criswell|Criswell]]. Često bi odabirao ove glumce bez obzira na logiku njihovog mjesta u filmu. Vampirina vampirska odjeća u "Planu 9" nema smisla u datom kontekstu. Slično, Lugosijev lik horror znanstvenika u "Glenu i Glendi" nimalo ne pripada kvazidokumentarcu o trandrodstvu, a Criswellov filmski horror kliše dizanja iz mrtvačkog sanduka za vrijeme oluje nepodudaran je sa filmom znanstvene fantastike. Wood bi odlazio do krajnosti kako bi priskrbio sredstva za svoje filmove. Kao primjer, za "Plan 9 iz svemira", nagovorio je članove [[Južna baptistička crkva|Južne baptističke crkve]] na ulaganje početnog kapitala. Ali je u tim neortodoksnim metodama skupljanja kapitala uvijek postojala neka zamka: u ovom slučaju, [[baptisti]] su tražili da glavnu ulogu nosi član njihove crkve i da se svi glumci, uključujući Vampiru, Tora, 'Bunnyja' i Criswella [[krštenje|krste]] prije snimanja. Također su promijenili ime filma iz "Grave Robbers from Outer Space" ("Pljačkaši grobova iz svemira") i izbacili tekst iz [[scenarij]]a za koji su smatrali da je prost. Takvo uređivanje od producenata i financijera bio je jedan od čimbenika koji su doprinijeli Woodovoj [[Klinička depresija|depresiji]], i kasnije na to svaljivao krivnju nedostatka komercijalnog uspjeha. [[Angora tip vune]], Woodov najdraži [[fetišizam|fetiš]], redovito je korišten u njegovim filmovima, osobito "Glen ili Glenda". Kathy O'Hara i ostali, prisjećaju se da Woodov [[transrodnost|transvestitizam]] nije seksualna naklonost, nego prije novomaterinska utjeha koju je izvlačio uglavnom iz samog materijala. ("Ann Gora" je također bio jedan od Woodovih spisateljskih pseudonima). == Woodov šund: Wood kao pisac == Wood je napisao bezbrojne [[šund]] [[kriminalistički roman|krimiće]], [[horor|horror]] i seks romane i povremeno publicističke radove. Od pedesetih nadalje, Wood je potpomagao svoj filmski profit na brzinu napisanim šund romanima. Kako je pustupno prestajao biti u stanju financirati svoje filmske projekte, romani su postali njegov glavni izvor prihoda. Woodovi romani često uključuju transvestite ili "[[transrodnost|drag queen]]" likove, ili se cijele [[fabula|fabule]] romana usredotočuju na transrodnost (uključujući i njegov angora fetiš), i poniru u njegovu ljubav prema krimićima i okultnom. Wood je često za svoje romane reciklirao fabule svojih filmova, pisao romanske verzije svojih scenarija ili rabio elemente iz svojih romana u scenarijima. Pri sredini, njegove priče tipično tematski skreću u nepredviđenom smjeru, kao da su pisane bez plana ili kao [[roman toka svijesti|romani toka svijesti]]. Opis Woodove radne metode u "Mori ekstaze" pokazuje da je mogao raditi na desetak projekata odjednom, pritom gledajući televiziju, jedući, pijući i vodeći razgovore za vrijeme pisanja. U svom kvazimemoaru "Hollywood Rat Race" (u slobodnom prijevodu: "Holivudska utrka za novcem"), Wood savjetuje nove pisce: "(...)samo nastavite pisati. Čak i ako vaša priča postane gora, vi ćete postati bolji". Kako Woodovi najpoznatiji filmovi iz pedesetih nisu seksualno eksplicitni ili nasilni, njihov bizarno ekscentričan sadržaj njegovih romana može šokirati nepripremljenog čitatelja. Woodova mračna strana izlazi na vidjelo u takvim seksualnim šokovima, kao npr. "Silovana u travi", "Perverznjaci" i pripovijetkama kao "Toni: Crna Tigrica" koji izrabljuje vruće teme kao što su [[nasilje]], [[rasa]], [[maloljetnička delinkvencija]] i [[droga|narko]] [[subkultura]]. Neki od Woodovih knjiga ostaju neobjavljene za njegovog života. Npr. "Hollywood Rat Race" je izdan tek [[1998]]., knjiga koja je dijelom početni priručnik za mlade glumce i filmaše, dijelom [[memoari|memoar]]. Tamo Wood pripovijeda priče sumnjive vjerodostojnosti, kao na primjer njegov i Lugosijev ulazak u svijet noćnih [[kabare]]a. == Posljednji dani == Wood je u svojim zadnjim godinama prolazio kroz ozbiljne financijske teškoće i često je bio na milosti izrabljujućih producenata i nezavisnih redatelja. Često bi pisao cijele filmske scenarije za sitan novac, i do 100 dolara, kako bi spojio kraj s krajem, a sva njegova imovina mogla je stati u jedan kožni kovčeg. Njegova redateljska karijera pala je na proizvodnju pornografskih filmova kao što je "Necromania" iz 1971. i "Take It Out In Trade", mek pristup filmovima [[Philipa Marlowe]]a. Uz povremeno režiranje i proizvodnju scenarija niske kvalitete (ponekad u jednoj noći), Wood se također kao glumac pojavio u ne baš dostojanstvenim ulogama. U dva filma koje je producirao njegov kolega marinac Joseph F. Robertson "Love Feast" is [[1969]]. poznat kao "Pretty Models All In A Row" prvi je puta igrao glavnu ulogu od svog filma "Glen ili Glenda". Njegov izgled sasvim očigledno otkriva 16 godina teškog života, ali njegova vesela pojavnost dolazi do izražaja u njegovoj ulozi ljigavog fotografa koji unajmljuje [[foto model|modele]] samo s namjerom da ih odvede u krevet. Do kraja filma koji je u osnovi neprestana [[orgija]] prekidana jedino Woodovim pauzama i otvaranjem vrata, izgleda kao da je ostario još jedno desetljeće. Još tužnija će biti njegova suradnja sa Robertsonom, manja uloga u odi [[swing (seks)|svingerskim]] zabavama, "Mrs. Stone's Thing". Slično kao u prethodnom filmu, koji se uglavnom sastoji od zamornih sekvenci orgija, film ambiciozno pokušava profitirati na dramatičnim elementima [[preljub]]a i [[silovanje|silovanja]], trud prilično pokvaren [[farsa|farsičnim]] dijelovima kao npr. pretio par koji dogurava dva biljarska stola kako bi na njima vodili ljubav. Wood se također pojavljuje kao [[transrodnost|transvestit]] koji vrijeme na zabavi troši isprobavajući [[erotsko donje rublje]] u spavaćoj sobi. Woodova [[klinička depresija|depresija]] se pogoršavala, a s tim i težak [[alkoholizam]]. Izbačen iz [[Hollywood|holivudskog]] stana, on i njegova supruga sele se u stan njihovog prijatelja Petera Coea. Samo nekoliko dana nakon selidbe, Wood umire od [[srčani udar|srčanog infarkta]] gledajući televizijski prijenos [[američki fudbal|nogometne]] utakmice sa suprugom. Nikada se poslije ne udavši, njegova supruga Kathy umrla je [[26. 6.|26. lipnja]] [[2006]]. == Film Tima Burtona ''Ed Wood'' (1994) == {{glavni|Ed Wood}} Film kazuje priču o Woodovoj i Logosijevoj produkciji triju filmova: ''Glen ili Glenda'', ''Nevjesta čudovištu'' i ''Plan 9 iz svemira'' na suosjećajan način. Wooda glumi [[Johnny Depp]], a Lugosija [[Martin Landau]] koji je za tu sporednu ulogu osvojio nagradu [[Oscar|Oskar]]. Film je producirala kompanija [[Walt Disney Studios|Disney Studios]], u crno bijeloj tehnici. Film je primio masovne pohvale kritičara, ali je zarada bila slaba. Od tada, postao je kultni hit na videu i [[DVD]]-u. == Kultni status == Među stručnjacima za [[kič]] i lošu kinematografiju, Ed Wood je cijenjen kao najveći "loš" [[reditelj|redatelj]] svih vremena. Njegov kultni status, počet dvije godine nakon smrti postupno je rastao, ponovnim otkrićem mnogih njegovih dugo izgubljenih radova. U eseju o Woodu u knjizi "Incredibly Strange Films" ("Nevjerojatno čudni filmovi"), [[Jim Morton]] piše: "Ekscentričan i individualist, Edward D. Wood mlađi bio je čovjek rođen za film. Ljudi manji od njega, kad bi bili primorani praviti filmove pod uvjetima s kojima se nosio Wood, od poraza bi digli ruke od svega. Velečasni Steve Galindo iz [[Sacramento (Kalifornija)|Sakramenta]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], SAD, [[1996]]. godine stvorio je pravno priznatu religiju s Edom Woodom kao njenim službenim spasiteljem. Službenim imenom Crkva Eda Wooda [http://www.edwood.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101123193709/http://www.edwood.org/ |date=2010-11-23 }} sada se hvali činjenicom da ima 3,500 legalno [[krštenje|krštenih]] sljedbenika. == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=0000248|ime=Edward D. Wood Jr.}} * [http://www.rottentomatoes.com/celebrity/ed_wood/ Ed Wood Rotten Tomatoes Celebrity Profile] Ed Wood na Rotten Tomatoes * [http://www.edwoodonline.com/thehunt/MAIN.html The Hunt for Edward D. Wood, Jr.] Iscrpan vodič kroz Edove filmove i njihova komercijalna izdanja. * [http://www.edwood.org The Church of Ed Wood]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Mjesna religija temeljena na životu i filmovima Edwarda Wooda. * [https://web.archive.org/web/20070213053258/http://www.associatedcontent.com/article/1089/ed_wood_americas_most_prolific_novelist.html Ed Wood: Najplodniji američki pisac?] * [http://www.badmags.com/bmedwood.html Woodovi radovi u časopisima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205102137/http://badmags.com/bmedwood.html |date=2016-02-05 }} (Pozor: sadržaj za odrasle) {{Ed Wood}} {{Lifetime|1924|1978|Wood, Edward D.}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Američki filmski scenaristi]] kh4az67zdcmgp05rgiuc5hcojwhcvjv Eiffelov toranj 0 97368 42647836 42409999 2026-06-29T03:56:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647836 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tour eiffel at sunrise from the trocadero.jpg|thumb|160px|Eiffelov toranj u zoru]] [[Datoteka:Tour Eiffel, July 1888.jpg|thumb|160px|Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888.]] [[Datoteka:Lightning striking the Eiffel Tower - NOAA.jpg|thumb|160px|1902. kad ga je pogodila munja]] [[File:Eiffel Tower Drone 4k-Qx c1X3zfEc-313-251.webm|thumb|Eiffelov toranj]] '''Eiffelov toranj''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ǎjfel~<nowiki>]</nowiki>]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tour Eiffel''), [[željezo|željezni]] [[toranj]] sagrađen na [[Champ de Mars]] pokraj rijeke [[Seine]] u [[Pariz]]u. To je najviša [[građevine|građevina]] u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru [[Gustave Eiffel|Alexandreu Gustavu Eiffelu]], vrhunska je turistička atrakcija. == Statistika == Predstavljen je javnosti [[31. 3.|31. ožujka]] [[1889]]., a otvoren za posjetitelje [[6. 5.|6. svibnja]] [[1889]]. [[Gustave Eiffel]] je upotrijebio nov način temeljenja, te je na [[kesoni]]ma (pneumatički način temeljenja) podigao, u obliku vitke piramide, četiri rešetkasta nosača do visine od 300 m, gdje ih je platformom spojio s kupolom. Sadrži 3 dijela. Vrh prvog dijela se nalazi na visini od 57, drugi je na 115, a treći na 274 metra. Pri najvećem vjetru vrh tornja oscilira samo 12&nbsp;cm, ali zato visina varira čak do 8&nbsp;cm, pri najvećim temperaturama. Toranj je visok 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. U vrijeme njegove gradnje povodom [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Svjetske izložbe 1889.]], toranj je zamijenio Washingtonski spomenik, koji je do [[1932]]. bio najviša građevina na svijetu. Eiffelov toranj je najviša građevina u Parizu. Druga po visini građevina u Parizu je [[Tour Montparnasse]] (Toranj Montparnasse), sa 210 m. Metalna konstrukcija Eiffelovog tornja teži 7 300 [[tona]], a ukupna težina je 10 100 tona. Broj stepenica do vrha je varirao kroz povijest, kroz različite restauracije: u vrijeme izgradnje 1889., bilo je 1710 stepenica do vrha na 300.65 m; nakon restauracije 1980-ih, bilo je 1920 stepenica; i danas ima 1665 stepenica (javnosti nije dostupan vrh stubištem; do vrha se stiže liftom s druge platforme). Osnovu tornja uključuje i 50 tona antikorozivne troslojne boje kojom se premazuje svakih sedam godina. Boja se periodično mijenja. Na prvom katu su interaktivne konzole na kojima se može vidjeti koja boja će se upotrijebiti u budućim premazima. == Početak gradnje == [[Datoteka:Tour Eiffel - 20150801 15h30 (10621).jpg|minijatura]] Konstrukcija je sagrađena između [[1887]]. i [[1889]]. kao ulazni svod za [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Svjetsku izložbu]], koja je obilježavala stoljeće [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. To su bile godine industrijske revolucije, godine progresa i znanstvenih osvajanja. Lociran je na geografskim koordinatama '''48°51′29″N''', '''2°17′40″E'''. Toranj je predstavljen javnosti [[31. 3.|31. ožujka]] [[1889]]., a otvoren za posjetitelje [[6. 5.|6. svibnja]] [[1889]]. Tristo radnika je spojilo 18,038 komada željeza,<ref>{{Cite web |url=http://www.tour-eiffel.fr/teiffel/uk/pratique/faq/index.html#3 |title=Home Page<!-- Bot generated title --> |access-date=2010-12-13 |archive-date=2021-02-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217125533/http://www.tour-eiffel.fr/teiffel/uk/pratique/faq/index.html#3 |url-status=dead }}</ref> koristeći tri i pol milijuna zakovica, po dizajnu konstrukcijskog dizajnera [[Maurice Koechlin|Mauricea Koechlina]]. Rizik od nesreće je bio velik, za razliku od modernih nebodera toranj je otvorena konstrukcija bez ikakvih međukatova osim dvije platforme. Unatoč tome [[Gustave Eiffel|Eiffel]] se dobro pobrinuo za sigurnost svojih radnika, te je tako samo jedan čovjek poginuo prilikom postavljanja liftova. Toranj je naišao na otpor javnosti kad je sagrađen, osporavajući estetsku formu (Novelist [[Guy de Maupassant]] jeo je redovito u restoranu na tornju, jer je to jedino mjesto u Parizu odakle ga sigurno ne vidi). Danas, je naširoko smatran kao jedan od najupečatljvijih umjetničkih instalacija na svijetu. Jedan od najvećih [[Holywood]]skih filmskih klišeja je da pogled s pariškog prozora uvijek uključuje Eiffelov toranj. U stvarnosti, restrikcije rezidencijalnih zona ograničile su visinu većine zgrada na nekoliko katova, samo nekoliko viših zgrada imaju nesmetani pogleda prema tornju. U stvarnosti, Eiffel je imao dozvolu da toranj može stajati 20 godina (nakon toga je vlasništvo trebalo prijeći na Grad Pariz, koji je planu imao rušenje tornja; pravila dizajnerskog natječaja su zahtjevala je da se toranj može s lakoćom srušiti), ali kasnije se pokazao vrlo iskoristiv u komunikacijske svrhe, te je tako dopušteno da ostane i nakon isteka dozvole. Iskoristio se za hvatanje ozloglašene [[Mata Hari]], te je nakon toga njegovo rušenje postalo nepojmljivo Francuzima. == Instalacije == Od početka 20. stoljeća, toranj je korišten za radijska odašiljanja. Do 1950-ih, za povremene prijenose modificiran je setom antenskih žica koje su išle od vrha do Avenue de Suffren (Avenije Suffren) i [[Champ de Mars]] (Marsovih polja). One su bile spojene s odašiljačima dugih valova u malim bunkerima. 1909. godine stalni podzemni radijski centar je sagrađen blizu južnog stupa i postoji do danas. Od 1957. toranj se koristi za odašiljanja FM radija i [[televizija|televizije]]. Toranj ima [http://www.tour-eiffel.fr/teiffel/uk/pratique/resto/index.html dva restorana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217125527/https://www.toureiffel.paris/fr |date=2021-02-17 }}: ''Altitude 95'', na prvom katu (95 m iznad [[morska razina|morske razine]]); i ''[[Jules Verne]]'', skupi [[gastronomija|gastronomski]] restoran na drugom katu, s privatnim liftom, koji glasi kao jedan od najboljih u Francuskoj. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eiffel Tower}} * [http://www.tour-eiffel.fr/ Službena stranica Eiffelovog tornja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101205121142/http://www.tour-eiffel.fr/teiffel/uk/ |date=2010-12-05 }} * [http://zsmith.net Filmovi Eiffelovog tornja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150511205917/http://zsmith.net/ |date=2015-05-11 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1889.]] [[Kategorija:Tornjevi u Francuskoj]] [[Kategorija:Odašiljači]] [[Kategorija:Televizija u Francuskoj]] [[Kategorija:Građevine u Parizu]] o85c3zidmrv5ahuntamb2cnrbipxcp3 Diskografija Britney Spears 0 102007 42647746 42422221 2026-06-28T20:20:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647746 wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača (HR) | Izvođač = [[Britney Spears]] | Slika = Circus_Tour.jpg|200px| | Opis slike = | Studijski = 6 | Uživo = | Kompilacije = 3 | Video = | Glazbeni video = 30 | Posvete = | EP = | Singlovi = 29 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Britney Spears]]''' obuhvaća šest studijskih i tri kompilacijska albuma. Objavila je dvadesetidevet [[singl]]ova (od kojih su najzapaženiji "...Baby One More Time", "Oops!...I Did It Again", "Toxic", "Gimme More", "Womanizer" i "3"). == Albumu == ==== Studijski albumi ==== {| class="wikitable" |- ! width="25" rowspan="2" | Godina ! width="155" rowspan="2" | Naslov ! colspan="11" | Pozicija na top listi<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.chartsurfer.de/archiv.htm?nr=1&art=i&dbid=5929 |access-date=2011-02-04 |archivedate=2007-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071225050035/http://www.chartsurfer.de/archiv.htm?nr=1&art=i&dbid=5929 |deadurl=yes }}</ref><ref name="austriancharts.at">[http://www.austriancharts.at]</ref><ref name="hitparade.ch">[http://www.hitparade.ch]</ref><ref name="mariah-charts.com">[http://www.mariah-charts.com/chartdata/PBritneySpears.htm]</ref> ! width="175" rowspan="2" | Pušten u prodaju ! colspan="1" | Primjeraka<ref name="celebspin.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.celebspin.com/britney-spears/ |access-date=2011-02-04 |archivedate=2010-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101226201054/http://celebspin.com/britney-spears |deadurl=yes }}</ref> |- ! width="25" | <small>[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]</small> ! width="25" | <small>[[Kanada|KAN]]</small> ! width="25" | <small>[[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]</small> ! width="25" | <small>[[Nemačka|NJE]]</small> ! width="25" | <small>[[Austrija|AUT]]</small> ! width="25" | <small>[[Švajcarska|ŠVI]]</small> ! width="25" | <small>[[Australija|AUS]]</small> ! width="25" | <small>[[Irska|IRL]]</small> ! width="25" | <small>[[Francuska|FRA]]</small> ! width="25" | <small>[[Evropa|EU]]</small> ! width="25" | <small>[[Svijet|SVI]]</small> ! width="25" | <small>Globalno</small> |----- | 1999. | ''[[...Baby One More Time]]''<small> * Prvi studijski album</small> |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| 4 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' | 12. siječnja 1999 | 32.000.000<ref name="ticketspecialists.com">http://www.ticketspecialists.com/concert/britney_spears_tickets.htm</ref><ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,195283,00.html</ref> |- | 2000. | ''[[Oops!... I Did It Again]]''<small> * Drugi studijski album</small> |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' | 16. svibnja 2000 | 30.000.000<ref name="ticketspecialists.com"/><ref name="worldwidealbums">http://www.worldwidealbums.net/</ref> |----- | 2001. | ''[[Britney (album)|Britney]]''<small> * Treći studijski album</small> |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 4 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 4 |align="center"| 8 |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' | 06. studenog 2001 | 16.000.000<ref name="ticketspecialists.com"/><ref name="worldwidealbums" /> |- | 2003. | ''[[In the Zone]]''<small> * Četvrti studijski album</small> |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| 13 |align="center"| 2 |align="center"| 10 |align="center"| 6 |align="center"| 10 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' | 18. studenog 2003 | 12.000.000<ref name="ticketspecialists.com"/><ref name="worldwidealbums" /> |----- | 2007. | ''[[Blackout]]''<small> * Peti studijski album</small> |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| 10 |align="center"| 6 |align="center"| 4 |align="center"| 3 |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 |align="center"| '''1''' |align="center"| 2 | 26. listopada 2007 | 4.000.000+<ref name="worldwidealbums" /><ref>http://www.guardian.co.uk/music/2008/nov/28/britney-spears-circus</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://new.music.yahoo.com/blogs/videogaga/10234/britneys-27-most-memorable-moments/ |access-date=2011-02-04 |archivedate=2008-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081223002712/http://new.music.yahoo.com/blogs/videogaga/10234/britneys-27-most-memorable-moments/ |deadurl=yes }}</ref> |- | 2008. | ''[[Circus (Britney Spears)|Circus]]''<small> * Šesti studijski album</small> |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 4 |align="center"| 9 |align="center"| 9 |align="center"| '''1''' |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' | 02. prosinca 2008<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.earthtimes.org/articles/show/britney-spears-announces-new-album-circus-for-worldwide-release-december-2nd,539297.shtml |access-date=2011-02-04 |archive-date=2012-11-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121114153046/http://www.earthtimes.org/articles/show/britney-spears-announces-new-album-circus-for-worldwide-release-december-2nd,539297.shtml |dead-url=yes }}</ref> |5.800.000+<ref>http://www.mediatraffic.de/year-end-albums.htm</ref> |- |} ==== Kompilacije ==== {| class="wikitable" |- ! width="25" rowspan="2" | Godina ! width="155" rowspan="2" | Naslov ! colspan="11" | Pozicija na top listama<ref name="Archive copy"/><ref name="austriancharts.at"/><ref name="hitparade.ch"/><ref name="mariah-charts.com"/> ! width="175" rowspan="2" | Pušten u prodaju ! colspan="1" | Primjeraka<ref name="celebspin.com"/> |- ! width="25" | <small>[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]</small> ! width="25" | <small>[[Kanada|KAN]]</small> ! width="25" | <small>[[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]</small> ! width="25" | <small>[[Nemačka|NJE]]</small> ! width="25" | <small>[[Austrija|AUT]]</small> ! width="25" | <small>[[Švajcarska|ŠVI]]</small> ! width="25" | <small>[[Australija|AUS]]</small> ! width="25" | <small>[[Irska|IRL]]</small> ! width="25" | <small>[[Francuska|FRA]]</small> ! width="25" | <small>[[Evropa|EU]]</small> ! width="25" | <small>[[Svijet|SVI]]</small> ! width="25" | <small>Globalno</small> |----- | 2004. | ''[[Greatest Hits: My Prerogative]]''<small> * Prvi Best of album</small> |align="center"| 4 |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 4 |align="center"| 4 |align="center"| 6 |align="center"| 4 |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| '''1''' |align="center"| 3 | 09. studenog 2004. | 5.000.000<ref name="worldwidealbums" /><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.britney.com/biography |access-date=2011-02-04 |archivedate=2008-12-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216021753/http://www.britney.com/biography |deadurl=yes }}</ref> |- | 2005. | ''[[B in the Mix: The Remixes]]''<small> * Remix album</small> |align="center"| 134 |align="center"| – |align="center"| 98 |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| – | 22. studenog 2005. | 300.000<ref>http://www.reference.com/search?q=B%20in%20the%20Mix%3A%20The%20Remixes{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |} === Singlovi === {| class="wikitable" |- bgcolor="#EEEEEE" ! width="25" rowspan="2" | Godina ! width="155" rowspan="2" | Naslov ! colspan="12" | Pozicija na top listama<ref>http://www.mariah-charts.com/chartdata/PBritneySpears.htm</ref><ref>Pozicije DE [http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/SPEARS,BRITNEY/?type=single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090924053550/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/SPEARS,BRITNEY/?type=single |date=2009-09-24 }}</ref><ref>[http://www.austriancharts.at/search.asp?search=britney+spears&cat=s Pozicije AT]</ref><ref>[http://www.austriancharts.at/search.asp?search=britney+spears&cat=s Pozicije CH]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20071029024425/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Singles&model.vnuArtistId=290150&model.vnuAlbumId=1091020 Pozicije USA]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2 |title=Pozicije UK |access-date=2012-07-21 |archive-date=2012-11-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104021029/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://australian-charts.com/search.asp?search=britney+spears&cat=s Pozicije AU]</ref><ref>[http://lescharts.com/search.asp?search=britney+spears&cat=s Pozicije FR]</ref><ref>[http://swedishcharts.com/search.asp?search=britney+spears&cat=s Pozicije SE]</ref> ! width="175" rowspan="2" | Album ! colspan="1" | Primjeraka<ref>http://www.mediatraffic.de/previous.htm</ref><ref>http://www.mediatraffic.de/tracks.htm</ref> |- bgcolor="#EEEEEE" ! width="25" | <small>[[Nemačka|NJE]]</small> ! width="25" | <small>[[Austrija|AUT]]</small> ! width="25" | <small>[[Švajcarska|ŠVI]]</small> ! width="25" | <small>[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]</small> ! width="25" | <small>[[Evropa|EU]]</small> ! width="25" | <small>[[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]</small> ! width="25" | <small>[[Australija|AUS]]</small> ! width="25" | <small>[[Kanada|KAN]]</small> ! width="25" | <small>[[Francuska|FRA]]</small> ! width="25" | <small>[[Irska|IRL]]</small> ! width="25" | <small>[[Brazil|BRA]]</small> ! width="25" | <small>[[Švedska|ŠVE]]</small> ! width="25" | <small>Globalno</small> |----- | 1998. |''[[...Baby One More Time (pjesma)|…Baby One More Time]]'' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' |rowspan="5"|''...Baby One More Time'' |9.145.000<ref name="mediatraffic.de">http://www.mediatraffic.de/countdown1999.htm</ref> |- |rowspan="3"| 1999. | ''[[Sometimes]]'' | 6 | 6 | 7 | 21 | 3 | 3 | 2 | 25 | 13 | 3 | 12 | 4 |3.905.000<ref name="mediatraffic.de"/> |----- | ''[[(You Drive Me) Crazy]]'' | 4 | 10 | 4 | 10 | 2 | 5 | 12 | 8 | 2 | 2 | 5 | 2 |4.200.000<ref name="mediatraffic.de"/> |- | ''[[Born to Make You Happy]]'' | 3 | 8 | 3 | – | 2 | '''1''' | – | 21 | 7 | '''1''' | 2 | 2 |3.680.000<ref name="unitedworldchart.de">http://www.unitedworldchart.de/countdown2000.htm</ref> |- |----- |rowspan="4"| 2000. | ''[[From the Bottom of My Broken Heart]]'' | – | – | – | 11 | – | – | 37 | 10 | – | – | – | – |1.000.000 |- | ''[[Oops!... I Did It Again]]'' | 2 | 2 | '''1''' | 9 | '''1''' | '''1''' | '''1''' | 4 | 4 | 2 | '''1''' | '''1''' |rowspan="4"|''Oops!... I Did It Again'' |5.950.000<ref name="unitedworldchart.de"/> |----- | ''[[Lucky]]'' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | 23 | 2 | 5 | 3 | 50 | 16 | – | 16 | '''1''' |3.920.000<ref name="unitedworldchart.de"/> |- | ''[[Stronger]]'' | 4 | 4 | 6 | 11 | 2 | 7 | 13 | 7 | 9 | 6 | 5 | 4 |3.540.000<ref name="ReferenceA">http://www.unitedworldchart.de/countdown2001.htm</ref> |----- |rowspan="4"| 2001. | ''[[Don't Let Me Be the Last to Know]]'' | 12 | 7 | 9 | 112 | 22 | 12 | 45 | 34 | 27 | 12 | 3 | 12 |800.000 |- | ''[[I'm a Slave 4 U]]'' | 3 | 6 | 7 | 27 | 5 | 4 | 7 | 9 | 8 | '''1''' | '''1''' | 7 |rowspan="6"|''Britney'' |3.300.000<ref name="ReferenceA"/> |----- | ''[[I'm Not a Girl, Not Yet a Woman]]'' | 10 | 3 | 16 | 102 | 2 | 2 | 7 | 57 | 25 | 3 | '''1''' | 4 |2.020.000 |- | ''[[Overprotected]]'' | – | – | – | 86 | 8 | 4 | 16 | 22 | 15 | 9 | 7 | 2 |2.030.000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ukbritney.tv/discography/3britney_02overprotected.php |access-date=2011-02-04 |archivedate=2008-03-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080315102226/http://www.ukbritney.tv/discography/3britney_02overprotected.php |deadurl=yes }}</ref> |----- |rowspan="3"| 2002. | ''[[I Love Rock 'N Roll]]'' | 7 | 9 | 16 | – | 21 | 13 | 13 | 33 | – | 8 | – | 15 |650.000 |- | ''[[Anticipating]]'' | – | – | – | – | – | – | – | – | 38 | – | 37 | – | |----- | ''[[Boys]]''<br /> <sup>(featuring Pharrell Williams)</sup> | 19 | 18 | 20 | 109 | 37 | 7 | 14 | 21 | 55 | – | 42 | 11 |810.000 |- | 2003. | ''[[Me Against the Music]]''<br /> <sup>(featuring [[Madonna]])</sup> | 5 | 12 | 4 | 35 | '''1''' | 2 | '''1''' | 2 | 11 | '''1''' | 3 | 5 |rowspan="4"|''In the Zone'' |5.300.000<ref>http://www.mediatraffic.de/singles-2003.htm</ref><ref name="ReferenceB">http://www.mediatraffic.de/tracks-2004.htm</ref> |----- |rowspan="4"| 2004 | ''[[Toxic]]'' | 4 | 5 | 4 | 9 | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | '''1''' | 4 | 2 |5.400.000<ref name="ReferenceB"/> |- | ''[[Everytime]]'' | 4 | 4 | 6 | 15 | 2 | '''1''' | '''1''' | 2 | 2 | '''1''' | 9 | 3 |4.120.000<ref name="ReferenceB"/> |----- | ''[[Outrageous]]'' | – | – | – | 79 | – | – | – | – | – | – | – | – | |- | ''[[My Prerogative]]''' | 3 | 7 | 4 | 101 | 3 | 3 | 7 | – | 18 | '''1''' | 7 | 6 |rowspan="2"|''Greatest Hits: My Prerogative'' |1.100.000 |----- |rowspan="2"| 2005. | ''[[Do Somethin']]''' | 18 | 21 | 11 | 100 | 9 | 6 | 8 | 16 | 17 | 4 | 27 | 10 |700.000 |- | ''[[Someday (I Will Understand)]]'' | 22 | 6 | 8 | – | 21 | – | – | – | – | – | – | 10 |''Britney & Kevin: Chaotic'' | |----- |rowspan="2"| 2007. | ''[[Gimme More]]'' | 7 | 8 | 4 | 3 | 2 | 3 | 3 | '''1''' | 5 | 2 | 2 | 2 |rowspan="3"|''Blackout'' | 3.500.000<ref>http://www.mediatraffic.de/tracks-2007.htm</ref> |- | ''[[Piece of Me]]'' | 7 | 6 | 19 | 18 | 5 | 2 | 2 | 5 | – | '''1''' | '''1''' | 9 | 2.800.000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://ukmix.org/forums/viewtopic.php?t=50149&postdays=0&postorder=asc&start=25 |access-date=2011-02-04 |archivedate=2008-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081009143359/http://www.ukmix.org/forums/viewtopic.php?t=50149&postdays=0&postorder=asc&start=25 |deadurl=yes }}</ref><ref>http://www.mediatraffic.de</ref> |----- |rowspan="3"| 2008. | ''[[Break the Ice]]'' | 25 | 39 | 63 | 43 | 31 | 15 | 19 | 9 | – | 7 | 36 | 11 | 1.092.000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.britney-music.de/ |access-date=2021-08-20 |archivedate=2009-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090317104735/http://www.britney-music.de/ |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.mediatraffic.de Broj prodanih primeraka (Break the Ice)]</ref> |- | ''[[Womanizer]]'' | 4 | 4 | 2 | '''1''' | '''1''' | 4 | 5 | '''1''' | '''1''' | 2 | '''1''' | '''1''' |rowspan="4"|''Circus'' | 5.450.000<ref>http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003874105</ref><ref>[http://www.mediatraffic.de/tracks-week44-2008.htm Broj prodanih primeraka (Womanizer)]</ref> |----- | ''[[Circus (pjesma)|Circus]]'' | 11 | 15 | 19 | 3 | 22 | 13 | 6 | 2 | – | 12 | 6 | 6 |3.330.000<ref>[http://www.mediatraffic.de/tracks.htm Broj prodanih primeraka (Circus)]</ref> |- |rowspan="3"| 2009. | ''[[If U Seek Amy]]'' | 36 | 34 | 61 | 19 | – | 23 | 11 | 13 | 10 | 11 | – | 13 | 1.400.000<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/28781515/ Broj prodanih primeraka (If U Seek Amy)]</ref> |----- | ''[[Radar (pjesma)|Radar]]'' | – | – | – | 88 | – | 46 | 46 | 65 | 44 | 32 | – | 8 | |- | ''[[3 (pjesma)|3]]'' | 18 | 17 | 8 | '''1''' | 54 | 7 | 6 | '''1''' | 10 | 7 | – | 2 |rowspan="1"|''The Singles Collection'' |2.765.000+ |- |rowspan="1"| 2011. | ''[[Hold It Against Me]]'' | - | - | 7 | '''1''' | - | 6 | 10 | '''1''' | 3 | 5 | - | - |rowspan="1"|Sedmi studijski album | |} === Ostale pjesme === {| class="wikitable" style="font-size: 10pt;" |- !rowspan="2"|Godina !rowspan="2"|Skladba !colspan="6"|Najviša pozicija<ref>Britney Spears' singles chart positions: * {{cite web | title=Billboard Singles | accessdate=25. 06. 2009. | author=Billboard magazine | publisher=[[All Music Guide]] | url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:kpfuxq9jldte~T51 }} * {{cite web | title=Danish Singles Chart | url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&titel=My+Only+Wish+(This+Year)&cat=s | accessdate=25. 06. 2009. | archivedate=2009-01-01 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090101124205/http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&titel=My+Only+Wish+%28This+Year%29&cat=s | deadurl=yes }}</ref> !rowspan="2"|Album |- !width="40"|<small>SAD</small> !width="40"|<small>[[Russian Airplay Chart|RUS]]</small> !width="40"|<small>KAN</small> !width="40"|<small>UK</small> !width="40"|<small>DAN</small> !width="40"|<small>ŠVE</small> |- | style="text-align:center;"|2000. |align="left"|"[[My Only Wish (This Year)]]" | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|34 | style="text-align:center;"|– | style="text-align:left;"|nije na albumu |- | style="text-align:center;"| 2007. |align="left"|"Everybody" | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|88 | style="text-align:center;"|81 | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:left;"|''Blackout'' |- | style="text-align:center;" rowspan="2"| 2008. |align="left"|"Kill the Lights" | style="text-align:center;"|111<ref>{{cite web | author=Billboard magazine | title=Bubbling Under Hot 100 Singles | date=20. 12. 2008. | url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=344&cfgn=Singles&cfn=Bubbling+Under+Hot+100+Singles&ci=3104731&cdi=10090214&cid=12%2F20%2F2008 | accessdate=22. 06. 2009. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090710034109/http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=344&cfgn=Singles&cfn=Bubbling+Under+Hot+100+Singles&ci=3104731&cdi=10090214&cid=12%2F20%2F2008 | archivedate=2009-07-10 | deadurl=no }}</ref> | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:left;" rowspan="3"|''Circus'' |- |align="left"|"Shattered Glass" | style="text-align:center;"|70 | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|75 | style="text-align:center;"|192<ref>{{cite web|url=http://zobbel.de/cluk/CLUK2008.HTM |title=Chart Log UK – Chart Coverage and Record Sales 2008 |publisher=Zobbel.de |date= |accessdate = 19. 11. 2009.}}</ref> | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– |- | style="text-align:center;"| 2009. |align="left"|"Out from Under" | style="text-align:center;"|119<ref>{{cite web | author=Billboard magazine | title=Bubbling Under Hot 100 Singles | date = 20. 12. 2008. | url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=344&cfgn=Singles&cfn=Bubbling+Under+Hot+100+Singles&ci=3104731&cdi=10090222&cid=12%2F20%2F2008 | accessdate = 22. 06. 2009.}}</ref> | style="text-align:center;"|48<ref>{{cite web|url=http://www.tophitru.com/cgi-bin/trackinfo.cgi?id=20243 |title=Basic parameters of track's rotation on radio stations, working in TOPHIT.RU system |publisher=Tophitru.com |date= |accessdate = 30. 01. 2010.}}</ref> | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|32<ref>{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&titel=Out+From+Under&cat=s |title=Britney Spears - Out From Under |publisher=swedishcharts.com |date= |accessdate = 19. 11. 2009.}}</ref> |} == DVD-ovi == * 1999.: ''Time Out with Britney Spears'' * 2000.: ''Live and More!'' * 2001.: ''Britney: The Videos'' * 2002.: ''Live from Las Vegas'' * 2004.: ''Everytime'' (DVD-Single) * 2004.: ''My Prerogative'' (DVD-Single) * 2004.: ''In the Zone'' * 2005.: ''Greatest Hits: My Prerogative'' * 2005.: ''Britney & Kevin: Chaotic'' * 2009.: ''Britney: For the Record'' == Izvori == {{izvori|2}} {{Britney Spears}} {{Singlovi Britney Spears}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spears, Diskografija Britney }} [[Kategorija:Diskografije]] [[Kategorija:Britney Spears]] [[Kategorija:Pjesme Britney Spears|* Diskografija]] bg0wsgmhwfmt77l7slsjz5323nzfbsj Emirat Bejhan 0 102912 42647850 42471781 2026-06-29T06:17:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647850 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Imārat Bayhān |hr_ime=Emirat Bejhan |izvorno_ime= إمارة بيحان‎ |zastava=Flag of Beihan.svg |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Emirat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1890]] |godina_kraj = [[1967]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg | |glavni_grad =[[Beihan]] |jezik = [[arapski jezik|arapski]] |vjera = [[islam]] |valuta = | }} '''Emirat Bejhan''' ([[Arapski jezik|arapski]]: إمارة بيحان‎ = ''Imarat Bajhan'', [[Engleski jezik|engleski]]: ''Emirate of Beihan'') bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britanski Imperij|Britanskog Carstva]] koja je postojala od [[1890]] do [[1967]] godine na jugu [[Arabija|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]], kao dio '''[[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]'''. Danas je teritorij ovog bivšeg emirata dio [[jemen]]ske [[Šabva (Muhafaza)|Muhafaze Šabve]]. Prijestolnica ovog [[emir]]ata bio je grad Suk Abdula, danas se zove [[Beihan]] (ili ''Bajhan al Kisab'') == Historija == Vladarski plemenski klan, ''familija Hašimi'', postali su vladari Bejhana u drugoj polovici [[18. vijek]]a. Pred kraj [[19. vijek]]a, Bejhan je došao pod [[Britanski Imperij|Britanski]] uticaj [[Britanski Imperij|Britanijom]] i postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]<ref name=st>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates (sa portala WorldStatesmen) pristupljeno 14. 02. 2011.]</ref>. Potom je Emirat Bejhan [[1959]] bio jedan od osnivača nove britanske kolonijalne tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]]. Nakon toga Bejhan je bio jedan od prvih 15 članova osnivača [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]] [[1962]]. godine. Posljednji [[emir]] ove feudalne države bio je ''Šarif Salih ibn al-Husein al-Abili'', on je razvlašćen [[1967]].<ref name=st/> kad je ukinut Emirat Bejhan, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. 5.|22. maja]] [[1990]]. u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Emiri Emirata Bejhan == * Šarif al-Husein ibn Kais al-Hašimi, - oko 1750. - 1800. * Sukbil ibn al-Husein Abu al-Kaisi, - oko 1800. - 1820. * Šarif al-Barak ibn Abil, - oko .... - .... * Šarif Muhsin ibn al-Barak, - oko .... - 1903. * Šarif Ahmad ibn Muhsin al-Abili, - 1903. - 1935. * Husain bin Ahmad Al Muhsin (vladao kao [[regent]] umjesto Šarif Saliha), - 1935. - 1967. * Šarif Salih ibn al-Husayn al- Abili (rođen 1935., formalni [[emir]]) 1935. - jul 1967.<ref name=st/> == Povezano == * [[Kolonija Aden]] * [[Protektorat Aden]] * [[Federacija Arapskih Emirata Juga]] * [[Južnoarapska Federacija]] == Bibliografija == * R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule: 1839-1967''. London: C. Hurst & Company, 1975. {{en icon}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden] {{en icon}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20120716193110/http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/190523ar.gif Karta Arapskog poluotoka (1905.-1923.) sa državama Adenskog Protektorata] * [http://www.allstates-flag.com/fotw/flags/ye_wahid.html#wbh Zastava Emirata Bejhan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515011122/http://www.allstates-flag.com/fotw/flags/ye_wahid.html#wbh |date=2011-05-15 }} [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] [[Kategorija:Historija Jemena]] 0h9gjm5vtkkm9z423icx0mmg9uw3vzi Derby Museum and Art Gallery 0 105091 42647718 41558234 2026-06-28T18:16:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647718 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Derby Museum Flowers 2475926344 d64a8a8f6e o.jpg|mini|Derby Museum and Art Gallery]] '''Derby Museum and Art Gallery''' je naziv [[muzej]]a i umetničke galerije osnovanih 1879 godine u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] [[Derby|Derbiju]]. Istovremeno je osnovana i [[biblioteka]] pod nazivom [[Derby Central Library]] koja je takođe smeštena u novoj zgradi koju je projektovao [[Richard Knill Freeman]] a koju je gradu poklonio [[Michael Thomas Bass, Jr.]] Muzejska i galerijska postavka uključuje slike koje je naslikao Joseph Wright of Derby, veliku kolekciju Royal Crown Derby ostalog porcelana iz Derbija i okoline. Ostale postavke uključuju [[arheologija|arheologiju]], istoriju prirode, [[geologija|geologiju]] i vojnu kolekciju. Umetnička galerija je otvorena od 1882 godine. == Spolašnje veze == {{Commonscat|Derby Museum and Art Gallery}} * [http://www.derby.gov.uk/LeisureCulture/MuseumsGalleries/Derby_Museum_and_Art_Gallery.htm Internet sajt Derby Museum and Art Gallery]{{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110926173300/http://www.derby.gov.uk/LeisureCulture/MuseumsGalleries/Derby_Museum_and_Art_Gallery.htm |date=2011-09-26 }} [[Kategorija:Muzeji u Engleskoj]] luqdvm9dqiajcv38w16698l7aja905c Republika Bosna i Hercegovina 0 106110 42647708 42553037 2026-06-28T17:00:38Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647708 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina}} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]].<ref>Član 4. [[:s:sr:Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993)|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993)]]: {{citat|„U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna.”}}</ref> == Povezano == * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reflista}} {{hist-stub}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 1995.]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] i6osqop7um37hmsak83f7qsjtua2i8p 42647760 42647708 2026-06-28T20:56:49Z نوفاك اتشمان 11942 sitno 42647760 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina}} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]].<ref>Član 4. [[:s:sr:Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993)|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|„U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna.”}}</ref> == Povezano == * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reflista}} {{hist-stub}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 1995.]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] ondx1kcbsecncccigs1yexjvkge87s5 42647819 42647760 2026-06-29T01:05:55Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42647819 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina}} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]].<ref>Član 4. [[:s:sr:Устав Републике Босне и Херцеговине (1993)|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|„U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna.”}}</ref> == Povezano == * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reflista}} {{hist-stub}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 1995.]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] i7adpkewvwwaeztzwxf4wopahvkk6l0 42647890 42647819 2026-06-29T10:14:02Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647890 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina}} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]].<ref>Član 4. [[:s:sr:Устав Републике Босне и Херцеговине (1993)|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|„U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna.”}}</ref> == Povezano == * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reflista}} {{hist-stub}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 1995.]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] 8d7kka41085qhcqxp3n9rfiwv7vygts Dolomiti 0 106598 42647770 42341943 2026-06-28T21:29:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647770 wikitext text/x-wiki {{kutijica za planine latinica | ime = Dolomiti | fotografija = Marmolata.JPG | opis fotografije =Najviši vrh Dolomita [[Marmolada]] | nadmorska visina =3343 | mesto = {{flag|Italija}}<br /> ([[Belluno (provincija)|Belluno]], [[Bolzano (provincija)|Bolzano]], [[Trento (provincija)|Trento]]) | venac =[[Alpe]] | uspon = | koordinate = {{coord|46|23|N|11|51|E|region:IT_type:mountain|display=inline}} | topografska mapa =Dolomiti.png | tip =[[Sedimentne stene|sedimentne stijene]]; [[dolomit]]ne i [[vulkan]]ske | starost =[[trijas]] | poslednja erupcija = | prvo uspinjanje = | najlakši uspon = | prevod = | jezik = | izgovor = }} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Dolomiti |image = AntonispitzeFromSE.JPG |godina = [[2009]] <small>(33. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1237 |država = {{flag|Italija}} }} '''Dolomiti''' ili ''' Dolomitske Alpe''' ([[Ladinski jezik|ladino]]: ''Dolomites'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''Dolomiti'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Dolomiten'', [[furlanski]]: ''Dolomitis'') je planinski masiv u Istočnim [[Alpe|Alpama]] na istoku Sjeverne Italije. Dolomiti se prostiru od rijeka [[Adige]] na zapadu do rijeke [[Piave]] na istoku, kroz talijanske provincije [[Belluno (provincija)|Belluno]] (regija [[Veneto]]), [[Bolzano (provincija)|Bolzano]] i [[Trento (provincija)|Trento]] ([[Regije Italije|regija]] [[Trentino-Južni Tirol]]). U Dolomitima se nalazi jedan [[Nacionalni park|nacionalni]] - ''Parco nazionale delle Dolomiti Bellunesi'', i više regionalnih parkova . Od [[26. 6.|26. juna]] [[2009]]. godine, Dolomiti su uvršteni na [[UNESCO]]v popis prirodnih dobara [[svetska baština|svjetske baštine]].<ref>{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/news/536|title=13 new sites have been added to UNESCO’s World Heritage List which lost one site while three were placed on the Danger List|date=28. juna 2009.}} {{en icon}}</ref> == Historija == Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Dolomiti su bili prva linija fronta između [[Kraljevina Italija|talijanske]] i [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vojske. I danas mnogi posjetioci idu u Dolomite kako bi obišli planinske staze izgrađene za Prvog svjetskog rata za potrebe vojske, zvane - Via ferrata (željezne staze). Pojedine od tih staza - ''Alte vie'' su vrlo duge i vode do najviših dijelova Dolomita. Za obilazak tih dugih planinskih puteljaka, koje su numerirane od 1 do 8, potrebno je barem tjedan dana hoda. Uz te staze nalaze se Rifugi (brvnare) za odmor planinara, prva i najbolje obnovljena staza je ''Alta Via 1''. == Etimologija == ''Dolomiti'' su dobili ime po poznatom [[Francuska|francuskom]] [[Mineralogija|mineralogu]] [[Déodat Gratet de Dolomieu|Déodatu Gratet de Dolomieu]] koji je prvi opisao '''[[dolomit]]''', tip [[Karbonatni minerali|karbonatne stijene]] od koje je građen taj masiv i ima posebnu boju, tako da je do [[19. vijek]]a bio poznat pod imenom ''Blijede planine''. == Geografija == U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih [[krajolik]]a s vertikalnim [[stijena]]ma, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih [[dolina]]. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog [[geologija|geološkog]] značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, [[krš]]ke formacije (najveći broj različitih [[vapnenac|vapnenačkih]] formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i [[ledenjak|ledenjaci]]. Oni svjedoče o bogatoj [[geomorfologija|geomorfološkoj]] prošlosti stijena koje su oblikovane [[erozija|erozijom]], [[potres]]ima i [[glacijacija|glacijacijom]]. Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta [[klizište|klizišta tla]], [[poplava|poplave]] i [[lavina|lavine]]. Tu se nalaze i neki od ponajboljih primjera [[karbonat]]nih sustava [[terasa]] iz [[mezozoik]]a (tzv. "fosilizirani [[atol]]i") s pomorskim [[fosil]]nim ostacima iz prijelaznog razdoblja iz [[perm]] u [[trijas]]. Prema tim fosilima se saznalo mnogo o vremenu najvećeg pomora živih vrsta ikada. Dolomiti se dijele na Zapadne i Istočne Dolomite, koje dijeli linija koja ide od Val Badije, prijevoja Campolongo, do doline Cordevole (Agordino). {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" ! colspan=4 | Najviši vrhovi Dolomita |- ! Ime ! visina (m) ! Ime ! visina (m) |- | [[Marmolada]] | 3344 | Pala di San Martino | 2996 |- | Antelao | 3263 | Rosengartenspitze | 2981 |- | Tofana di Mezzo | 3241 | Marmarole | 2961 |- | Sorapiss | 3229 | Cima di Fradusta | 2941 |- | Monte Civetta | 3220 | Fermedaturm | 2867 |- | Vernel | 3145 | Cima d'Asta | 2848 |- | Monte Cristallo | 3199 | Cima di Canali | 2846 |- | Cima di Vezzana | 3191 | Croda Grande | 2839 |- | Cimon della Pala | 3186 | Vajoletturm | 2821 |- | Langkofel | 3178 | Sass Maor | 2816 |- | Pelmo | 3169 | Cima di Ball | 2783 |- | Dreischusterspitze | 3162 | Cima della Madonna (Sass Maor) | 2751 |- | Boespitze (Sellagruppe) | 3152 | Rosetta | 2741 |- | Croda Rossa (Hoher Caisl) | 3148 | Croda da Lago | 2716 |- | Piz Popena | 3143 | Central Grasleitenspitze | 2705 |- | Elferkofel | 3115 | Schlern | 2562 |- | Grohmannspitze (Langkofel) | 3111 | Sasso di Mur | 2554 |- | Zwölferkofel | 3091 | Cima delle Dodici | 2338 |- | Sass Rigais (Geislerspitzen) | 3027 | Monte Pavione | 2336 |- | Drei Zinnen | 3003 | Cima di Posta | 2235 |- | Kesselkogel (Rosengarten) | 3001 | Monte Pasubio | 2232 |- | Fünffingerspitze | 2997 |} [[Datoteka:Torri del Vaiolet.JPG|thumb|levo|200px|Vrhovi planine Torri del Vaiolet]] [[Datoteka:Monte Civetta.jpg|thumb|levo|200px|Planina Civetta]] [[Datoteka:Rosengarten (Berg).jpg|thumb|levo|200px|Planina Rosengarten]] [[Datoteka:Gruppo del Focobon.jpg|thumb|levo|200px|Planine Focobon pored Falcada]] {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" ! colspan=4 | Glavni prijevoji |- ! Ime ! visina (m) |- | Passo d'Ombretta (Campitello - Caprile), pješački prijevoj | 2738 |- | Langkofeljoch (Val Gardena - Campitello), pješački prijevoj | 2683 |- | Tschagerjoch (Karersee - Vajolet Glen), pješački prijevoj | 2644 |- | Grasleiten Pass (Vajolet Glen - Grasleiten Glen), pješački prijevoj | 2597 |- | Passo di Pravitale (Rosetta Plateau - Pravitale Glen), pješački prijevoj | 2580 |- | Passo delle Comelle (do Cencenighe), pješački prijevoj | 2579 |- | Passo della Rosetta (San Martino di Castrozza - Rosetta plateau), pješački prijevoj | 2573 |- | Vajolet Pass (Tiers - Vajolet Glen), pješački prijevoj | 2549 |- | Passo di Canali (Primiero - Agordo), pješački prijevoj | 2497 |- | Tierseralpljoch (Campitello - Tiers), pješački prijevoj | 2455 |- | Passo di Ball (San Martino di Castrozza - Pravitale Glen), pješački prijevoj | 2450 |- | Forcella di Giralba (Sexten - Auronzo), pješački prijevoj | 2436 |- | Col dei Bos (Falzarego Glen - Travernanzes Glen), pješački prijevoj | 2313 |- | Forcella Grande (San Vito - Auronzo), pješački prijevoj | 2262 |- | Pordoi Pass (Caprile - Campitello), cestovni prijevoj | 2250 |- | Sellajoch (Groden Glen - Campitello), cestovni prijevoj | 2218 |- | Tre Sassi Pass (Cortina - St Cassian), pješački prijevoj | 2199 |- | Mahlknechtjoch (Upper Duron Glen - Seiser Alp), pješački prijevoj | 2168 |- | Grödnerjoch (Gröden Glen - Colfuschg), cestovni prijevoj | 2137 |- | Falzarego Pass (Caprile - Cortina), cestovni prijevoj | 2117 |- | Fedaja Pass (Campitello - Caprile), prijevoj za vozila | 2046 |- | Passo di Valles (Paneveggio - Cencenighe), pješački prijevoj | 2032 |- | Rolle Pass (Predazzo - San Martino di Castrozza in Primiero), cestovni prijevoj | 1984 |- | Forcella Forada (Caprile - San Vito), prijevoj za vozila | 1975 |- | Passo di San Pellegrino (Moena - Cencenighe), manji cestovni prijevoj | 1910 |- | Forcella d'Alleghe (Alleghe - Zoldo Glen), pješački prijevoj | 1820 |- | Tre Croci Pass (Cortina - Auronzo), cestovni prijevoj | 1808 |- | Passo di Costalunga ali Karerpaß (Nova Levante - Vigo di Fassa), cestovni prijevoj | 1753 |- | Monte Croce Pass (Innichen in Sexten - Piava in Belluno), cestovni prijevoj | 1638 |- | Ampezzo Pass (Toblach - Cortina in Belluno), cestovni prijevoj | 1544 |- | Cereda Pass (Primiero - Agordo), prijevoj za vozila | 1372 |- | Toblach Pass (Bruneck - Lienz), željeznički prijevoj | 1209 |} == Turizam i sport == Dolomiti su poznati po brojnim [[skijanje|skijaškim]] centrima [[Cortina d'Ampezzo]], [[Madonna di Campiglio]], [[Alta Badia]], [[Falcade]] koje posjećuju brojni skijaši zimi. Po ljeti Dolomitima krstare brojni [[planinarenje|planinari]], [[alpinizam|alpinisti]], [[Slobodno penjanje|slobodni penjači]] i [[Paragliding|paraglideri]]. Tradicija [[Slobodno penjanje|slobodnog penjanja]] traje u Dolomitima od [[1887]]. godine, tad se sedamnaestogodišnji Georg Winkler samostalno popeo na jedan od vrhova Torri del Vaiolet ([[nemački jezik|njemački]]: Vajoletturm).<ref>{{cite web | url=http://www.rockandice.com/inthemag.php?id=15&type=news | title=The Perfect Perfume | last=Huber | first=Alex | work=Rock and Ice Magazine | access-date=2011-03-28 | archivedate=2008-02-15 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080215155815/http://www.rockandice.com/inthemag.php?id=15&type=news | deadurl=yes }} {{en icon}}</ref> U prvom se tjednu [[jul]]a održava godišnja dnevna [[Brdski biciklizam|brdska biciklistička]] utrka koja se održava kroz sedam planinskih prijevoja Dolomita zvana - Maratona delle Dolomiti([[Ladinski jezik|ladinski]]: Maratona dles Dolomites). == Galerija == {{Panoramica|Marmolada Westgrat wiki mg-k.jpg|1200px|360° panoramski pogled s Marmolade, najvišeg vrha Dolomita}} == Izvori == {{Izvori}} == Bibliografija == * Reinhold Messner e Jakob Tappeiner, Dolomiti: le più belle montagne della terra, Lana, Tappeiner, 2002. {{ISBN|88-7073-317-3}} == Vanjske veze == {{commonscat|Dolomites}} * [http://www.ilovethedolomites.com/ Dolomites, Unesco World Heritage, Dolomiti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214081043/http://www.ilovethedolomites.com/ |date=2021-02-14 }} {{en icon}} * [http://www.dolomites.org/en/panorama-dolomites-south-tyrol.asp 360 degree panorama Dolomites(SiMedia Srl)] {{en icon}} * [http://www.communitywalk.com/map/15055#1010010746.29G=612.=%3C^0 Roger: Walks and Via Ferrata in the Dolomites (CommunityWalk.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180108163413/http://www.communitywalk.com/map/15055#1010010746.29G=612.=%3C^0 |date=2018-01-08 }} {{en icon}} * [https://web.archive.org/web/20120224072506/http://addiator.blogspot.com/p/strada-delle-52-gallerie.html Strada delle 52 Gallerie(Eclectica)] {{en icon}} * [http://addiator.blogspot.com/2006/08/monte-piana-in-dolomites.html Monte Piana in the Dolomites (Eclectica)] {{en icon}} * [http://addiator.blogspot.com/2006/08/lagazuoi-tunnels.html Via Ferrata Lagazuoi Tunnels (Eclectica)] {{en icon}} * [https://web.archive.org/web/20120224072456/http://addiator.blogspot.com/2006/08/up-to-turquoise-lake-rif-vandelli.html Up to the Turquoise Lake(Eclectica)] {{en icon}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Planine u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] fih4vrydn9cdwip3rsecz3pcbnq64hj Evanđelje istine 0 108227 42647879 42246918 2026-06-29T09:28:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647879 wikitext text/x-wiki [[File:· Papiro 17 del Codex I o Code Jung, conteniendo una parte del Evangelio de la Verdad (NHC I,3 ) ·.png|thumb|185px|Fragment Evanđelja istine iz [[Knjižnica Nag Hamadi|knjižnice Nag Hamadi]]]] '''Evanđelje istine''' (''Evangelium veritatis'') je hrišćanski [[апокриф|apokrifni]] spis pronađen u [[Nag Hamadi]]ju [[1945]]. godine. Procenjuje se da je nastao sredinom [[2. vijek|2. veka]] (između 140. i 180. godine). Tekst odražava hrišćansko [[gnosticizam|gnostičko]] učenje, a neki smatraju da ga je pisao sam [[Valentin]].<ref>Knjižnica Nag Hammadi, Prvo hrvatsko izdanje, Biblioteka Svjetlost, Predgovor Harold W. Attridge i George W. MacRae</ref> Ovo delo spominje [[Irenej Lionski|Irinej Lionski]] u svom spisu Protiv jeresi <ref>Adversus Haereses, 3.11.9</ref>, što je do pronalaska spisa u [[20. vijek|20. veku]], bio jedini spomen njegovog postojanja. Irenej prenosi da su se valentinovci služili Evanđeljem istine. Mnogi naučnici misle da je tekst pronađen u Nag Hammadiju isti s onim koji spominje Irenej.<ref name="Šagi-Bunić"/> == Nastanak == [[Tomislav J. Šagi-Bunić|Šagi-Bunić]] smatra da je morao nastati rano, negdje oko g. [[120]]. Daniélou drži da se redaktor služio nekim ranijim judeokršćanskim tekstom koji mora potjecati iz kraja [[1. vijek|1. veka]]. Quispel je sklon pripisati spis samome [[Valentin]]u, ali s time da bi potjecao iz vremena kad Valentin još nije bio raskinuo s Crkvom.<ref name="Šagi-Bunić"/> == Sadržaj == Jevanđelje istine pripoveda o tužnom stanju čoveka, odeljenog od “Oca istine”. I o beskrajno blagom [[Isus]]u, koji je došao ljudima objaviti znanje o Ocu i osloboditi svet vladavine zablude. Opisujući [[Stradanje Isusa|Hristovu muku]], Evanđelje istine kaže da je Isus bio »prikovan za drvo«, »ubijen«.<ref>Jevandelje istine 18.24—20.6, u: NHL 38—39.</ref> Primenjujući uobičajenu hrišćansku metaforu, autor vidi raspetog Isusa kao plod na drvetu, nov »plod drveta znanja«, koje rađa život, ne smrt: {{izdvojeni citat|... prikovan za drvo; on je postao plod znanja Oca, koji, međutim, nije postao destruktivan, jer je pojeden, već je onima što su ga pojeli doneo radost zbog otkrića. Jer on ih je otkrio u sebi, i oni su otkrili njega u sebi...}} Nasuprot katolicima koji Hristovu smrt tumače kao žrtvu kojom se čovečanstvo iskupljuje za krivicu i greh, ovo evanđelje vidi raspeće kao priliku za otkrivanje čovekovog unutarnjeg božanskog ja.<ref name="Gnostička evanđelja">[http://www.scribd.com/doc/56095362/Elejn-Pejgels-Gnosti%C4%8Dka-evan%C4%91elja Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja] (scribd)</ref> Evanđelje Istine daje dirljiv opis Hristove smrti: {{izdvojeni citat|... milosrdni, verni Isus, strpljivo je podnosio patnje ... jer on je znao da je njegova smrt život za mnoge ... On je prikovan za drvo ... On se spušta ka smrti mada ga večni život obujmljuje. Pošto je sa sebe skinuo uništive dronjke on oblači neuništivost ...<ref>Jevandelje istine 20.10—32, u: NHL 39</ref>}} Evanđelje Istine uzrok ljudskog straha i greha pronalazi u neznanju: {{izdvojeni citat|Neznanje je donelo teskobu i strah. A teskoba se zgusnula kao magla, tako da niko nije mogao da vidi. Zbog toga je greška moćna.<ref>Jevanđelje istine 17.10—16, u: NHL 38.</ref>}} Usled neznanja ljudi žive u zaboravu, rečeno savremenim jezikom, besvesno.<ref name="Gnostička evanđelja"/> Budući nesvesni sopstvenog ja, oni »nemaju korena«.<ref>Ibid., 28.16—17, u: NHL 42.</ref> Evanđelje Istine opisuje takvo postojanje kao košmar. Oni koji tako žive doživljuju »strah, zbrku i nestabilnost, sumnju i podeljenost« jer su uhvaćeni u »mnoge iluzije«.<ref>Ibid., 29.2—6, u: NHL 43.</ref> Tako, usled neznanja, oni žive u "košmarnom snu": {{izdvojeni citat|Kao u košmarnom snu, oni nekud jure ili iznureni nekud beže, zadaju i primaju udarce, padaju s visina, lete vazduhom bez krila. Izgleda im kao da su u smrtnoj opasnosti iako ih niko ne goni, ili ubijaju svoje susede, okaljavši se njihovom krvlju. I sve dok se iz ove pometnje ne probude, oni ne vide ništa osim svoje uobrazilje. Oni koji odbace od sebe neznanje, ne drže više do sna, već ih ostavljaju kao snove u noći. Njima je osvit spoznaja Oca. Jer svako u neznanju postupa kao u snu a sticanjem znanja se budi. Blago onome ko dođe sebi i probudi se.<ref>Ibid., 29.8—30.12, u: NHL 43.</ref>}} Onaj ko ostane u neznanju »živi u manjkavosti«, a manjkavost nestaje u ispunjenju znanjem: {{izdvojeni citat|Kad čovek dođe do znanja, njegovo neznanje nestaje samo od sebe; kao što tama nestaje kad se svetlost pojavi, tako isto manjkavost nestaje u ispunjenju.<ref>Ibid., 24.32—25.3, u: NHL 41.</ref>}} Stoga je potrebno steći znanje da bi saznali "odakle dolazimo i kuda idemo": {{izdvojeni citat|Ako neko ima znanje, prima ono što mu pripada, i privlači to sebi ... Ko god je predodređen da ima znanje, na taj način saznaje odakle dolazi i kuda ide.<ref>Jevanđelje istine 21.11—22.15, u: NHL 40.</ref>}} Evanđelje Istine, izražava to u metafori: svako mora primiti »sopstveno ime« — odnosno, svoj pravi identitet. Oni koji su »sinovi unutrašnjeg znanja« <ref>Jevanđelje istine 32.38—39, u: NHL 44.</ref> stiču moć da izgovaraju sopstvena imena. Spis se obraća njima: {{izdvojeni citat|Kažite onda iz srca da ste savršen dan i da u vama boravi svetlost koja se ne gasi ... Brinite se o sebi; nemojte se brinuti o stvarima koje ste odbacili od sebe.<ref>Ibid., 32.31—33.14, u: NHL 44.</ref>}} == Analiza == Spis nije [[evanđelje]] u smislu književnog roda, nego propovijed, a naslov je nastao iz početnih riječi spisa. Pisac poznaje sve novozavjetne spise, pa je djelo značajno za povijest [[razvoj kanona Novog zavjeta|novozavjetnog kanona]].<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> [[Teologija]] spisa je [[judeohrišćani|judeo-kršćanska]], s prijelazom na [[gnosticizam]].<ref>J. DANIELOU, ''Nuova storia della Chiesa'', I, str. 210—213</ref>. == Izvori == <div class="references-small">{{Izvori|2}}</div> == Povezano == * [[Valentin]] * [[Knjižnica Nag Hamadi]] * [[Ranohrišćanski spisi]] == Vanjske veze == {{wikisource|Jevanđelje Istine}} * {{en}}[https://web.archive.org/web/20080829005757/http://www.webcom.com/%7Egnosis/naghamm/got.html The Gospel of Truth] (prevod Robert M. Grant) * {{en}}[http://www.metalog.org/files/valent.html The Gospel of Truth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100816130107/http://www.metalog.org/files/valent.html |date=2010-08-16 }} (prevod Paterson Brown) * {{en}}[http://www.gnosis.org/naghamm/gostruth.html The Gospel of Truth] (prevod Harold W. Attridge i George W. MacRae) [[Kategorija:2. vijek]] [[Kategorija:Apokrifi]] [[Kategorija:Ranohrišćanski spisi]] few1gxoygpefdrfv653r1bhq02vr7od El Zorro, la espada y la rosa 0 108467 42647842 42246850 2026-06-29T05:08:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | naziv_emisije = El Zorro, la espada y la rosa | žanr = telenovela | zemlja = {{flagcountry|COL}} | kanal = [[Telemundo]] | početak = [[15. 1.]] [[2007]]. | kraj = [[23. 7.]] [[2007]]. | br_epizoda = 122 | lokacija = [[Bogota|Bogotá]], [[Villa de Leyva]] i [[Cartagena, (Kolumbija)|Cartagena]], [[Kolumbija]] | režija = [[Mauricio Cruz]]<br />[[Agustín Restrepo]] | producent = [[Hugo León Ferrer]] | nastupaju = [[Marlene Favela]]<br />[[Christian Meier]]<br />[[Harry Geithner]]<br />[[Andrea López]]<br />[[Arturo Peniche]]<br />[[Osvaldo Ríos]]<br />[[Lully Bossa]]<br />[[Andrea Montenegro]]<br />[[Jorge Cao]]<br />[[Natasha Klauss]]<br />[[Luis Mesa]] | uvodna_pjesma = ''Amor gitano'', izvode: [[Alejandro Fernández]] y [[Beyoncé]] }} '''''Zorro, la espada y la rosa''''' je [[Kolumbija|kolumbijsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[telenovela]] produkcijske kuće [[Telemundo]], snimana tokom [[2006]]. i [[2007]]. godine. Temelji se na motivima romana ''[[Zorro (roman)|Zorro]]'' koga je napisala [[Isabel Allende]] 2005. godine, ali i popularne Disneyeve TV-serije o [[Zorro|istoimenom junaku]]. U [[Srbija|Srbiji]] se tokom [[2008]]. emitovala na [[RTV Pink|Televiziji Pink]]. == Sinopsis == Zoro je legendarni junak čije pravo ime je Dijego de la Vega. On je prefinjen hrabar i bogat muškarac, za koga malo ko zna da predstavlja misterioznog čoveka koji se maskira u crno kako bi zaštitio najugroženije. Dijego je sin vojnika Alehandra de la Vege, čija sudbina kreće novim tokom kada upoznaje predivnu Esmeraldu, najmlađu ćerku tiranina Fernanda Sančesa de Monkade. Zbog svoje buntovne i nestalne prirode, Esmeralda se ne ponaša dostojno dame svog ranga. Ipak, Dijego će se zaljubiti u Esmeraldu, iako ona neće biti u stanju da mu uzvrati ljubav pošto će njeno srce kucati za maskiranog heroja, koga je upoznala pod neobičnim okolnostima i koga svi zovu Zoro. == Uloge == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%" |- ! Glumac: || Uloga: |- |[[Christian Meier|Kristijan Majer]]||Dijego de la Vega, Zoro |- |[[Marlene Favela]]||Esmeralda Sančez de Monkada |- |[[Andrea López|Andrea Lopez]]||Marianhel Sančez de Monkada |- |Arturo Peniče||Fernando Sančez de Monkada |- |Osvaldo Rios||Don Alehandro de la Vega |- |[[Jorge Cao|Horhe Kao]]||Tomas Viljarte |- |Erik Elijas||Renso |- |[[Natasha Klauss|Nataša Klaus]]||Ana Kamila Suplicios |- |Hari Gejtner||Rikardo Montero de Avila |- |Hektor Suarez Gomis||Anibal Pizaro |- |Luli Bosa||Almudena Sančez de Monkada |- |Andrea Montenegro||Marija Pia de la Vega |- |Rikardo Gonzalez||Bernardo |- |[[Adriana Campos|Adrijana Kampos]]||Jumalaj / Gvadalupe / Rehina |- |Raul Gutjerez||Olmos Beroteran de la Gvardia |- |Karmen Marina Tores||Dolores |- |Ana Bolena Meza||Sara Kali / Mercedes Majorga de Aragon |- |Sesar Mora||Demetrijo Lopez Garsija |- |Margarita Giraldo||Asusena |- |German Rohas||Honas |- |Natalia Bedoja||Lajša |- |Orlando Valenzuela||Migel |- |Luiđi Ajakardi||Tobias del Valje i Kampos |- |Marilin Patinjo||Katalina |- |Ivelin Giro||Marija Luisa Burgos de Kastilja |- |Teresa Gutjerez||Markiza Karmen Santiljana de la Rokete |- |Didjer Van Der Hove||Santijago Mičelena |} == Vanjske veze == * [http://www.tepuy.com/zorro_eng.swf Telemundo International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081112084859/http://www.tepuy.com/zorro_eng.swf |date=2008-11-12 }} ''Zorro'' page (engleski, [[Adobe Flash Player|Flash]]) * [https://web.archive.org/web/20091028174543/http://www.geocities.com/thezorrolegend/zorro2007/swordrose.html La espada y la rosa] ''Zorro'' page with summaries (engleski) * [http://foro.telenovela-world.com/n4/list.php?f=419 Telenovela World]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110506131833/http://foro.telenovela-world.com/n4/list.php?f=419 |date=2011-05-06 }} (dvojezični) * {{imdb title|0841921|Zorro: La Espada y la Rosa}} * [http://tv.telemundo.yahoo.com/zorro/index.html Telemundo] ''Zorro'' (španski) * [http://www.canalcaracol.com/plant_contenido.asp?hid_id_menu=234 Canal Caracol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929124433/http://www.canalcaracol.com/plant_contenido.asp?hid_id_menu=234 |date=2007-09-29 }} ''Zorro'' (španski) {{Zorro}} {{TVSvijek|2007|2007}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke telenovele]] [[Kategorija:Kolumbijske telenovele]] [[Kategorija:Telemundove telenovele]] [[Kategorija:Zorro]] r61juqj43pdy7hbx6r7aqfjs7xhsn5v Slavko Sobin 0 108886 42647740 42266902 2026-06-28T20:03:31Z ~2026-37178-87 370188 /* Televizijske uloge */ 42647740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Slavko Sobin |datum_rođenja = {{bda|1984|11|13|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] |zanimanje = glumac }} '''Slavko Sobin''' ([[Split]], [[13. studenog]] [[1984.]]), [[hrvatska|hrvatski]] je [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]" kao Žungul ([[2015.]]) * "[[Ruža vjetrova (TV serija)|Ruža vjetrova]]" kao Petar Vranković Odak ([[2012.]]-[[2013.]]) * "[[Loza (TV serija)|Loza]]" kao Jerko ([[2011]].-[[2012]].) * "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao inspektor Edi Pavleković ([[2010]].-[[2011]].) * "[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]" kao Matej Zlatarić ([[2010.]]) * "[[Sve će biti dobro]]" kao gdin. Silanović ([[2009.]]) * "[[Krim tim 2]]" kao Luka Šarić ([[2009]].) * "[[Zauvijek susjedi]]" kao Gojko ([[2008.]]) * "[[Dobre namjere]]" kao Saša ([[2008.]]) * "[[Ne daj se, Nina]] kao Ricardo Sierra ([[2008.]]) * "[[Ponos Ratkajevih]]" kao James ([[2008.]]) * "Drugo ime ljubavi" === Kazališne uloge === * 2007. [[Max Schumacher]]/[[Hiroko Tanahashi]]: ''Casting Hunger Artist'', režija: [[Max Schumacher]]/[[Hiroko Tanahashi]], [[Teatar ITD]], [[Zagreb]] * 2008. [[H.C. Andersen]]: ''Postojani kositreni vojnik'', režija: [[Robert Waltl]], [[Scena Gorica]], [[Velika Gorica]] * 2009. [[Janoch]]: ''Oh, kako je lijepa Panama'', režija: [[Marius Schiener]], [[Dječje kazalište Dubrava]], [[Zagreb]] * 2009. [[Ivor Martinić]]: ''Ovdje piše naslov drame o Anti'', režija: [[Ivica Šimić]], [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] * 2009. [[Carlo Goldoni]]: ''Ribarske svađe'', režija: [[Vinko Brešan]], [[Splitsko ljeto]] * 2009. [[Dražen Ferenčina]]: ''E, moj Pinnochio'', režija: [[Dražen Ferenčina]], [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] * 2010. [[Petar Bosnić]]: ''Ukradena lopta'', režija: [[Petar Bosnić]], [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] * 2010. [[Ivica Ivanac]]: ''Mačak s onoga svijeta'', režija: [[Ladislav Vindakijević]], [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] * 2011. Ivan Leo Lemo: "Krčma, Alkar, Duga", režija: Ivan Leo Lemo, Gradsko kazalište mladih u Splitu * 2011. [[Braća Grimm]]: '''Stoliću, prostri se!''', režija: [[Nina Kleflin]], [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=2884433|ime=Slavko Sobin}} {{Lifetime|1984||Sobin, Slavko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Split]] bh235qk8ypeqxjs9v8ri0jtgz0zvofy Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država 0 110100 42647815 42643041 2026-06-29T00:42:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647815 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Seal of the United States Department of State.svg|200px|thumb|Amblem Stejt departmenta]] '''Državni sekretarijat SAD''' ({{Jez-engl|United States Department of State}}) je ministarstvo vanjskih poslova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Na čelu [[Sekretarijat]]a se nalazi [[državni sekretar SAD]]. Stejt department smešten je u zgradi „Hari Truman“ ({{Jez-engl|Harry S Truman Building}}) nedaleko od [[Bela kuća|Bele kuće]] u [[Vašington (grad)|Vašingtonu]], u delu grada koji se zove „[[Fogi Botom]]“ ({{Jez-engl|Foggy Bottom}}). == Historija == [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavom Sjedinjenih Američkih Država]] iz [[1787]]. godine (koji je [[Ratifikacija|ratifikovan]] naredne godine), regulisano je da vanjskim poslovima zemlje rukovodi [[predsednik Sjedinjenih Američkih Država]]. Ubrzo je, međutim, postalo jasno da je neophodan neki izvršni organ koji bi služio kao podrška predsedniku u upravljanju poslovima nove federalne vlasti. [[Predstavnički dom SAD]] i [[Senat SAD]] odobrili su osnivanje Sekretarijata inostranih poslova [[21. jul]]a [[1789]], što je stupilo na snagu već [[27. jul]]a, potpisom predsednika [[Džordž Vašington|Džordža Vašingtona]]. Time je Sekretarijat inostranih poslova postao prvo federalno [[ministarstvo]] formirano u skladu sa novim Ustavom. U septembru [[1789]]. godine ministarstvu je promenjen naziv u Državni sekretarijat (Stejt department), a dodeljene su mu i brojne nadležnosti iz resora [[Unutrašnji poslovi|unutrašnjih poslova]], koje su kasnije raspoređene na nove sekretarijate i agencije formirane tokom [[19. vek]]a. Dana [[29. septembar|29. septembra]] [[1789]], predsednik [[Džordž Vašington|Vašington]] imenovao je [[Tomas Džeferson|Tomasa Džefersona]] za prvog [[Državni sekretar SAD|državnog sekretara SAD]]. == Nadležnosti == Američka [[spoljna politika]] u nadležnosti je američkog [[Kongres SAD|Kongresa]], a sprovodi je Stejt department kao izvršni organ. Šef Stejt departmenta, [[državni sekretar SAD]], glavni je savetnik [[Predsednik SAD|američkog predsednika]] po pitanju inostranih poslova, iako nema uvek odlučujući uticaj na njegove odluke. Stejt department radi na ostvarivanju američkih ciljeva i interesa u svetu sprovođenjem spoljne politike koju diktira predsednik. Department u spoljnopolitičkim aktivnostima podržava i druga vladina tela, kao što su [[Sekretarijat za privredu]] i Agencija za međunarodni razvoj ([[USAID]]). Takođe pruža širok spektar usluga američkim građanima, kao i strancima koji žele da posete ili se usele u [[SAD]]. [[Budžet]] za sve aktivnosti u spoljnim poslovima - predstavljanje [[SAD]] u svetu, programi inostrane pomoći, borba protiv međunarodnog [[kriminal]]a, programi vojne obuke u inostranstvu, servisi za građane - čini nešto više od 1% ukupnog saveznog budžeta, što znači da Stejt department svakog Amerikanca košta oko 12 centi dnevno. Kako sam Stejt department navodi, njegove dužnosti su: * Zaštita i pomoć američkim građanima koji žive u inostranstvu ili tamo putuju; * Podrška američkoj privredi na međunarodnom [[Tržište|tržištu]]; * Koordinacija i obezbeđivanje podrške za međunarodne aktivnosti drugih agencija (lokalnih, državnih ili federalnih), zvanične posete u inostranstvu i na domaćem terenu i druge [[Diplomatija|diplomatske]] aktivnosti; * Informisanje javnosti o [[Spoljna politika|spoljnoj politici]] i odnosima sa drugim zemljama i prosleđivanje reakcija javnosti državnim zvaničnicima; * Obezbeđivanje registarskih tablica za automobile stranih diplomata i ostalog stranog osoblja bez [[Diplomatski imunitet|diplomatskog imuniteta]] u [[SAD]]. Radi sprovođenja ovih aktivnosti, Stejt department upošljava civilno ljudstvo. [[SAD]] imaju diplomatske odnose sa oko 180 zemalja, a tu je i saradnja sa mnogim međunarodnim organizacijama, pa zbog toga Department ima više od 250 raznih „ispostava“ širom sveta ([[Ambasada|ambasade]], [[konzulat]]i, [[Predstavništvo|predstavništva]], [[Agencija|agencije]], i sl.). U [[SAD]] oko 5.000 visoko kvalifikovanih profesionalaca, tehničkog i administrativnog osoblja, zajedno sa zaposlenima u Stranoj službi, radi na prikupljanju i analizi izveštaja, obezbeđuje [[Logistika|logističku]] podršku svojim objektima širom sveta, komunicira sa domaćom javnošću, kreira i nadzire [[budžet]], izdaje [[pasoš]]e i razna upozorenja vezana za putovanja, itd. U sprovođenju ovih dužnosti, Stejt department usko sarađuje sa drugim federalnim službama, kao i sa [[Kongres SAD|Kongresom]] u vezi sa aktivnostima i inicijativama u spoljnoj politici. == Organizacija == [[Datoteka:US Department of State organizational chart.svg|mini|400px|thumb|Šematski prikaz hijerarhije Stejt departmenta]] * Zamenik sekretara ({{Jez-engl|Deputy Secretary}}) — zajedno sa šefom personala, izvršnim sekretarijatom i [[podsekretar]]om za upravu, pomaže državnom sekretaru u rukovođenju agencijom. Potčinjeno mu je šest podsekretara i savetnika, kao i nekoliko službi: ** Šef personala ({{Jez-engl|Chief of Staff}}) ** Izvršni sekretarijat ({{Jez-engl|Executive Secretariat}}) ** Služba koordinatora za borbu protiv terorizma ({{Jez-engl|Office of the Coordinator for Counterterrorism}}) ** Nacionalni trening centar za spoljne poslove ({{Jez-engl|National Foreign Affairs Training Center}}) ** Služba međunarodnih informativnih programa ({{Jez-engl|Office of International Information Programs}}) ** Služba pravnog savetnika ({{Jez-engl|Office of the Legal Adviser}}) ** Služba za politiku menadžmenta ({{Jez-engl|Office of Management Policy}}) ** Služba protokola ({{Jez-engl|Office of Protocol}}) ** Služba savetnika za nauku i tehnologiju ({{Jez-engl|Office of the Science and Technology Adviser}}) ** Služba za nadzor i borbu protiv trafikinga ljudi ({{Jez-engl|Office to Monitor and Combat Trafficking in Persons}}) ** Služba za pitanja ratnih zločina ({{Jez-engl|Office of War Crimes Issues}}) ** Biro za istraživanje i obaveštajne aktivnosti ({{Jez-engl|Bureau of Intelligence and Research}}) ** Biro za zakonodavne poslove ({{Jez-engl|Bureau of Legislative Affairs}}) ** Biro za upravljanje resursima ({{Jez-engl|Bureau of Resource Management}}) * Podsekretar za politička pitanja ({{Jez-engl|Undersecretary for Political Affairs}}) - treći je po rangu u Stejt departmentu. On je vršilac dužnosti državnog sekretara u odsustvu sekretara i njegovog zamenika. U njegovoj nadležnosti su [[biro]]i preko kojih se koordinira američkim diplomatskim aktivnostima širom sveta: ** [[Biro]] za [[Afrika|Afriku]] (''Bureau of African Affairs'') ** [[Biro]] za Istočnu [[Azija|Aziju]] i [[Pacifik]] (''Bureau of East Asian and Pacific Affairs'') ** [[Biro]] za [[Evropa|Evropu]] i [[Evroazija|Evroaziju]] (''Bureau of European and Eurasian Affairs'') ** Međunarodni [[biro]] za [[narkotik]]e i sprovođenje zakona (''Bureau for International Narcotics and Law Enforcement Affairs'') ** [[Biro]] za međunarodnu organizaciju (''Bureau of International Organization Affairs'') ** [[Biro]] za [[Bliski istok]] (''Bureau of Near Eastern Affairs'') ** [[Biro]] za Južnu i Centralnu [[Azija|Aziju]] (''Bureau of South and Central Asian Affairs'') ** [[Biro]] za [[Zapadna hemisfera|Zapadnu hemisferu]] (''Bureau of Western Hemisphere Affairs'') * Podsekretar za upravu (''Undersecretary for Management'') ** Administrativni [[biro]] (''Bureau of Administration'') *** [[Obračunska služba]] (''Office of Allowances'') *** Služba za autorizaciju (''Office of Authentication'') *** Jezički servisi (''Language Services'') *** Menadžment logistike (''Office of Logistics Management'') *** Služba za škole u inostranstvu (''Office of Overseas Schools'') *** Služba za ekonomsku pomoć maloj privredi (''Office of Small and Disadvantaged Business Utilization'') *** Služba za [[multimedija]]lne servise (''Office of Multi-Media Services'') *** Služba za menadžment direktiva (''Office of Directives Management'') *** Služba za prodavnice i rekreativne aktivnosti u ambasadama SAD (''Office of Commissary and Recreation Affairs'') *** Služba za nabavku (''Office of the Procurement Executive'') ** Biro za konzularne poslove (''Bureau of Consular Affairs'') ** Biro za diplomatsku bezbednost (''Bureau of Diplomatic Security'') *** Služba inostranih misija (O''ffice of Foreign Missions'') ** Biro za [[ljudski resursi|ljudske resurse]] (''Bureau of Human Resources'') ** Biro za menadžment infomacionih [[resurs]]a (''Bureau of Information Resource Management'') ** Biro za održavanje diplomatskih objekata SAD u inostranstvu (''Bureau of Overseas Buildings Operations'') * [[Podsekretar]] za [[ekonomija|ekonomiju]], [[privreda|privredu]] i [[poljoprivreda|poljoprivredu]] (''Undersecretary for Economic, Business and Agricultural Affairs'') ** Biro za [[ekonomija|ekonomiju]] i [[privreda|privredu]] (''Bureau of Economic and Business Affairs'') * [[Podsekretar]] za javnu diplomatiju i odnose sa javnošću (''Undersecretary for Public Diplomacy and Public Affairs'') - rukovodi poslovima koje je nekada obavljala američka Informativna agencija, a koji su preneti u nadležnost Stejt departmenta reorganizacijom iz [[1996.]] godine. Ovaj podsekretar rukovodi službama koje se bave odnosima sa javnošću u cilju podizanja ugleda [[SAD|Sjedinjenih američkih država]] u svetu: ** Biro za obrazovanje i kulturu (''Bureau of Educational and Cultural Affairs'') ** Pristup Internetu i program obuke (I''nternet Access and Training Program'') ** Biro za odnose sa javnošću (''Bureau of Public Affairs'') *** Služba istoričara (''Office of The Historian'') ** Biro za međunarodne informativne programe (''Bureau of International Information Programs'') * [[Podsekretar]] za kontrolu naoružanja i međunarodnu bezbednost (''Undersecretary for Arms Control and International Security Affairs'') - Koordinira ulogu Stejt departmenta u poslovima američke vojne saradnje i obavlja nadzor nad nekada nezavisnom Agencijom za kontrolu naoružanja i razoružavanje (''U.S. Arms Control and Disarmament Agency''). ** Biro za međunarodnu bezbednost i kontrolu nuklearnog naoružanja (''Bureau of International Security and Nonproliferation'') ** Biro za vojno-političke poslove (''Bureau of Political-Military Affairs'') ** Biro za proveru, usaglašavanje i sprovođenje (''Bureau of Verification, Compliance, and Implementation'') * Podsekretar za demokratiju i globalne odnose ({{Jez-engl|Undersecretary for Democracy and Global Affairs}}) - Službu za globalne odnose formirala je [[Bil Klinton|Klintonova]] administracija radi rukovođenja diplomatskim aktivnostima na pokretanju raznih globalnih pitanja (kao npr. životna sredina), koja se ne mogu rešavati na bilateralnom ili lokalnom nivou. Sadašnji naziv ova služba dobila je [[2005]]. godine kao odraz sve većeg fokusiranja američke spoljne politike na promovisanje demokratskih vrednosti. [http://www.carnegieendowment.org/publications/index.cfm?fa=view&id=17770&prog=zgp&proj=zdrl,zme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111052957/https://www.carnegieendowment.org/publications/index.cfm?fa=view&id=17770&prog=zgp&proj=zdrl,zme |date=2007-01-11 }} ** Biro za demokratiju, ljudska prava i rad (''Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor'') ** Biro za okeane, svetsku životnu sredinu i nauku (''Bureau of Oceans and International Environmental and Scientific Affairs'') ** Biro za stanovništvo, izbeglice i migraciju (''Bureau of Population, Refugees, and Migration'') * Savetnik ({{Jez-engl|Counselor}}) - za razliku od podsekretara, on nema konkretan delokrug rada, već je angažovan na rešavanju problema u raznim oblastima. Od reorganizacije Stejt departmenta [[1996]]. godine, administrator američke Administracije za međunarodni razvoj ({{Jez-engl|U.S. Administration for International Development - AID}}), iako je na čelu nezavisne agencije, podnosi izveštaje državnom sekretaru, kao i američki [[ambasador]] pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Department of State of the United States}} * [http://www.state.gov/ Službena stranica Stejt departmenta SAD]* {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211124240/http://www.state.gov/ |date=2015-12-11 }} [[Kategorija:Ministarstva Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Sjedinjenih Američkih Država]] 0ddn9gcp0c16169ogt0c288weaapkrv David Souter 0 110671 42647694 42463748 2026-06-28T16:16:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647694 wikitext text/x-wiki {{Other persons}} {{Infobox Judge | name = David Souter | image = DavidSouter.jpg | imagesize = | caption = | office = [[Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD]] | termstart = 9. oktobar 1990<ref name='fedjudcenter'>{{cite web | title=Members of the Supreme Court of the United States | publisher=[[Vrhovni sud SAD|Supreme Court of the United States]] | url=http://www.supremecourt.gov/about/members.aspx | accessdate=26. 04. 2010. | archive-date=2010-04-29 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100429170327/http://www.supremecourt.gov/about/members.aspx }}</ref> | termend = 29. jun 2009.<ref name='fedjudcenter' /> | nominator = [[George H. W. Bush]] | appointer = | predecessor = [[William J. Brennan, Jr.]] | successor = [[Sonia Sotomayor]] | office2 = Sudija [[Žalbeni sud SAD za Prvi okrug|Žalbenog suda SAD za Prvi okrug]] | termstart2 = 25. maj 1990 | termend2 = 9. oktobar 1990 | nominator2 = [[George H. W. Bush]] | appointer2 = | predecessor2 =[[Hugh H. Bownes]] | successor2 =[[Norman H. Stahl]] | office3 = [[Vrhovni sud New Hampshirea|Pridruženi sudija Vrhovnog suda New Hampshirea]] | termstart3 =1983 | termend3 = 1990 | nominator3 = | appointer3 = [[John H. Sununu]] | predecessor3 = | successor3 = | office4 = [[Viši sud New Hampshirea|Pridruženi sudija Višeg suda New Hampshirea]] | termstart4 =1978 | termend4 = 1983 | nominator4 = | appointer4 = [[Meldrim Thomson, Jr.]] | predecessor4 = | successor4 | office5 = [[Vrhovni advokat New Hampshirea]] | termstart5 =1976 | termend5 =1978 | nominator5 = | appointer5 = [[Meldrim Thomson, Jr.]] | predecessor5 = [[Warren B. Rudman]] | successor5 = | office6 = [[Vrhovni advokat New Hampshirea|zamjenik Vrhovnog advokata New Hampshirea]] | termstart6 =1971 | termend6 =1976 | nominator6 = | appointer6 = [[Warren B. Rudman]] | predecessor6 = | successor6 = | alma_mater = [[Univerzitet Harvard|Harvard University]]<small> (B.A., [[Juris Doctor|J.D.]])</small><br /> Oxford University<small> ([[Master of Arts (postgraduate)|M.A.]])</small> | birthdate = {{Birth date and age|1939|09|17|df=y}} | birthplace = [[Melrose (Massachusetts)|Melrose]], Massachusetts | deathdate = | deathplace = | party = [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]]<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/02/11/AR2008021102753.html As on Bench, Voting Styles Are Personal]</ref> | religion = [[Episkopalna crkva SAD|episkopalac]] | signature = Souter signature.png }} '''David Hackett Souter''' (fonetski: Dejvid Heket Suter; 17. septembar 1939 - 8. maj 2025) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] pravnik najpoznatiji po tome što je služio kao [[pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD]] od 1990. do umirovljenja 29. juna 2009. Jedini je sudija Vrhovnog suda koji je imao dugotrajna sudska iskustva izvan sistema američkog federalnog pravosuđa <ref name="nytimesprofile"/>, služeći umjesto toga kao tužitelj, ministar pravde i sudija na redovnim i višim sudovima države [[New Hampshire]]. U Vrhovni sud je imenovan od strane [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] predsjednika [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]] na mjesto ispražnjeno od strane sudije [[William J. Brennan, Jr.|William J. Brennna]], i tada je uživao reputaciju [[konzervativizam|konzervativca]]. Međutim, tokom prakse u [[William Rehnquist|Rehnquistovom]] i [[John G. Roberts|Robertsovom]] sudu<ref>[http://www.supremecourt.gov/publicinfo/press/pr_05-01-09.html Press Release], February 13, 2009</ref> je Souter brzo izgradio reputaciju [[liberalizam|liberala]] koji pripada njihovim liberalnim manjinama.<ref name="nytimesprofile">[http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/people/s/david_h_souter/index.html?scp=1-spot&sq=david%20souter%20&st=cse Times topics, David H. Souter], ''New York Times''<!--accessed Oct 11, 2009--></ref> Souter je 2009. najavio kako se povlači iz Suda nakon čega je predsjednik [[Barack Obama]] imenovao [[Sonia Sotomayor|Sonyu Sotomayor]] kao njegovu nasljednicu.<ref>Sherman, Mark [http://www.washingtonexaminer.com/politics/-Souter-says-goodbye-to-the-Supreme-Court-49426217.html Souter says Goodbye to the Supreme Court]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Washington Examiner'', May 5, 2009</ref> == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == * Abraham, Henry J., ''Justices and Presidents: A Political History of Appointments to the Supreme Court.'' 3rd ed. (New York: Oxford University Press, 1992). {{ISBN|0-19-506557-3}}. * Cushman, Clare, ''The Supreme Court Justices: Illustrated Biographies, 1789–1995.'' 2nd ed. (Supreme Court Historical Society; Congressional Quarterly Books, 2001). {{ISBN|1-56802-126-7}}, {{ISBN|978-1-56802-126-3}}. * Frank, John P., ''The Justices of the United States Supreme Court: Their Lives and Major Opinions'' (Leon Friedman and Fred L. Israel, editors). (Chelsea House Publishers, 1995). {{ISBN|0-7910-1377-4}}, {{ISBN|978-0-7910-1377-9}}. * Hall, Kermit L., ed. ''The Oxford Companion to the Supreme Court of the United States.'' (New York: Oxford University Press, 1992). {{ISBN|0-19-505835-6}}, {{ISBN|978-0-19-505835-2}}. * Martin, Fenton S., and Goehlert, Robert U., ''The U.S. Supreme Court: A Bibliography.'' (Congressional Quarterly Books, 1990). {{ISBN|0-87187-554-3}}. * Urofsky, Melvin I., ''The Supreme Court Justices: A Biographical Dictionary.'' (New York: Garland Publishing 1994). {{ISBN|0-8153-1176-1}}, {{ISBN|978-0-8153-1176-8}}. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=103694193 Supreme Court Justice Souter To Retire], Nina Totenberg, ''[[NPR]]'', May 3, 2009 * [http://www.firstamendmentcenter.org/news.aspx?id=21755 Online Symposium: Justice Souter and the First Amendment] {{Webarchive|url=https://swap.stanford.edu/20090804004404/http%3A//www.firstamendmentcenter.org/news.aspx?id%3D21755 |date=2009-08-04 }}, [[First Amendment Center]], July 23, 2009 * [http://www.scribd.com/doc/33745569 The Selling of Judge David Souter to Movement Conservatives] * [http://www.hlrecord.org/news/souter-looks-beyond-supreme-court-1.625945 David Souter discusses his post-Supreme Court future]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717140317/http://www.hlrecord.org/news/souter-looks-beyond-supreme-court-1.625945 |date=2011-07-17 }} in the ''[[Harvard Law Record]]'', October 2, 2009 * [http://news.harvard.edu/gazette/story/2010/05/text-of-justice-david-souters-speech/ Justice David Souter's Harvard Commencement Remarks], ''Harvard Gazette'', May 27, 2010 {{s-start}} {{s-legal}} {{s-bef|before=[[Hugh Henry Bownes]]}} {{s-ttl|title=[[Žalbeni sud SAD za Prvi okrug|Sudija Žalbenog suda SAD za Prvi okrug]]|years=1990}} {{s-aft|after=[[Norman H. Stahl]]}} {{s-bef|before=[[William J. Brennan]]}} {{s-ttl|title=[[Popis sudija Vrhovnog suda SAD|Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD]]|years=1990–2009}} {{s-aft|after=[[Sonia Sotomayor]]}} {{s-prec|usa}} {{s-bef|before=[[Sandra Day O'Connor]]'''<br />''umirovljeni pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD''}} {{s-ttl|title=[[Protokolarna hijerarhija SAD]]'''<br />''umirovljeni pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD''|years=}} {{s-aft|after=[[Timothy Geithner]]'''<br />''sekretar za financije''}} {{end}} {{Robertsov sud}} {{Lifetime|1939|2025|Souter, David}} [[Kategorija:Američki pravnici]] [[Kategorija:Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] ha9k4gpi18z3wy55bgp91gvewx38ugl Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42647717 42647329 2026-06-28T17:59:19Z Duma 16555 /* Razno */ 42647717 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} irgcmmyfgeo1evru12w8sbvx3woppqh David Tennant 0 117589 42647695 42223620 2026-06-28T16:17:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647695 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = David Tennant |slika = 2009 07 31 David Tennant smile 09.jpg |širina_slike = 200px |ime_po_rođenju = David John McDonald |datum_rođenja = {{bda|1971|4|18|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Bathgate]], [[West Lothian]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |zanimanje = glumac |znamenite_uloge = [[Tenth Doctor|10. Doctor]] u ''[[Doctor Who]]'' |period = 1987– |supružnik = [[Georgia Moffett]] (2011–) |djeca = 1 kćer, 1 sin (usvojen) |roditelji = [[Alexander McDonald (moderator)|Alexander McDonald]]<br />Helen McDonald (pok.)<ref>{{Cite news |first=Lara |last=Gould |title=David Tennant pays tribute to his late mum|url=http://www.mirror.co.uk/3am/celebrity-news/david-tennant-pays-tribute-to-his-late-438719 |work=The Mirror |location=UK |date=27 December 2009 |accessdate=26. III 2012}}</ref> }} '''David Tennant''' ([[Bathgate]], [[West Lothian]], [[18. 4.|18. travnja]] [[1971|1971.]]) škotski je glumac. Osim po radu u kazalištu (njegov ''Hamlet'' bio je veoma hvaljen<ref>http://www.guardian.co.uk/stage/2008/aug/06/theatre.rsc</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/stage/theatre/article4466565.ece |access-date=2011-07-22 |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615123110/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/stage/theatre/article4466565.ece }}</ref>), Tennant je najpoznatiji po svojim televizijskim ulogama [[Deseti Doktor|desete inkarnacije]] [[Doktor (Doctor Who)|Doktora]] u ''[[Doctor Who]]u'', kao i po naslovnoj ulozi u ''[[Casanova (TV serija)|Casanovi]]''. Na filmu, najpoznatiji je po ulozi [[Barty Crouch ml.|Bartyja Croucha mlađeg]] u ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harryju Potteru i Plamenom peharu]]''. == Biografija == === Rani život === Tennant je rođen kao David John McDonald 18. travnja 1971. u [[Bathgate]]u, [[West Lothian]], a odrastao je u [[Ralston]]u, u [[Renfrewshire]]u gdje je njegov otac bio svećenik Škotske Crkve.<ref name="DTProfile">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/doctorwho/s4/characters/doctor10?character=doctor10&action=profile|title=The Tenth Doctor: Actor Profile|publisher=[[BBC Online]]|accessdate = 10. 04. 2009.|quote="Born in Bathgate, West Lothian, David John McDonald"}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/drama/faces/david_tennant.shtml|title="Drama Faces: David Tennant|publisher=[[BBC Online]]|accessdate=10. 04. 2009.|quote="David's birthday is 18th April"|archiveurl=https://archive.today/20120721071402/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/david_tennant.shtml|archivedate=2012-07-21|dead-url=no}}</ref><ref name="ww">{{Cite web|url=http://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U119800/McDONALD_David_John_David_Tennant|title=McDONALD, David John, (David Tennant) |work=[[Who's Who (UK)|Who's Who]]|year=2008|publisher=A&C Black|accessdate = 10. 04. 2009.}} Online edition Oxford University Press Dec 2008 (subscription or library card required).</ref> Odrastao je sa šest godina starijim bratom i osam godina starijom sestrom.<ref name="DIDiscs TD"/> Tennant je pohađao Osnovnu školu Ralston i Gimnaziju Paisley gdje mu je predavala profesorica engleskog jezika Moira Robertson, koja je među prvima prepoznala njegov potencijal.<ref>{{cite news | last=Scott | first=Marion | publisher=The Sunday Mail | url=http://www.sundaymail.co.uk/news/tm_objectid=16418493&method=full&siteid=64736&headline=the-secret-diary-of-dr-who--aged-14-3--4--name_page.html | date = 27. 11. 2005. | title=The Secret Diary of Dr Who, aged 14 3/4 | accessdate = 08. 11. 2007. }}</ref> Zatim je diplomirao na Kraljevskoj škotskoj akademiji glazbe i drame.<ref name="ww" /> S tri je godine Tennant rekao svojim roditeljima da želi postati glumac jer je bio obožavatelj serije ''Doctor Who'',<ref>{{cite news |first=Roger |last=Foss |title=Partners in Time |url=http://www.whatsonstage.com/index.php?pg=649 |work=What's On Stage |page=15 |date=July/August 2008 |accessdate=06. 07. 2008. |archivedate=2008-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802212430/http://www.whatsonstage.com/index.php?pg=649 |deadurl=yes }}</ref> a oni su ga pokušali usmjeriti prema konvencionalnijem poslu.<ref name="DIDiscs TD"/> Godinama je gledao gotovo svaku epizodu ''Doctora Whoa'' te je na potpisivanju knjiga u Glasgowu upoznao [[Tom Baker|Toma Bakera]].<ref name="DIDiscs TD">{{cite episode |title=Desert Island Discs with David Tennant |url=http://www.bbc.co.uk/programmes/b00pdz1n |series=Desert Island Discs | serieslink=Desert Island Discs |network=[[BBC]] |station=[[BBC Radio 4|Radio 4]] |airdate = 01. 01. 2010.}}</ref> Uzeo je prezime "Tennant" - inspirirano [[Neil Tennant|Neilom Tennantom]] iz [[Pet Shop Boys]]a<ref>{{cite news | url=http://news.independent.co.uk/people/profiles/article331665.ece | title=David Tennant: His days of blissful anonymity are numbered | first=Sarah | last=Shannon | work=[[The Independent]] | date=07. 12. 2005. | access-date=2011-07-22 | archivedate=2009-01-01 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090101093039/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/david-tennant-his-days-of-blissful-anonymity-are-numbered-518503.html | deadurl=yes }}</ref> - jer je u britanskoj udruzi glumaca postojao još jedan David McDonald. === Karijera === ==== Rani rad ==== Tennantova prva profesionalna uloga nakon diplome bila je u predstavi ''[[Arturo Ui]]'' s [[Ashley Jensen]]. Pojavio se i u škotskom sitcomu ''[[Rab C Nesbitt]]'' kao transeksualka Davina. Prva veća televizijska uloga bila mu je ona manično depresivnog Campbella u škotskoj dramskoj seriji ''[[Takin' Over the Asylum]]'' iz 1994. Tijekom snimanja, Tennant je upoznao komičarku, glumicu i scenaristicu [[Arabella Weir|Arabellu Weir]]. Kad se ubrzo nakon toga preselio u [[London]], pet je godina živio kod Weir te je postao kum njezinom najmlađem djetetu. Nakon toga pojavio se s Weir u mnogim produkcijama; kao gost u njezinoj televizijskoj seriji ''[[Posh Nosh]]'' i u radio drami ''Doctor Who'', ''Izgnanstvo'' - u kojoj je Weir imala ulogu ženske verzije Doktora. Jedno od njegovih najranijih pojavljivanja na filmu bilo je u ''[[Juda (film)|Judi]]'' iz 1996., gdje je u jednoj od scena glumio s [[Christopher Eccleston|Christopherom Ecclestonom]], a dobio je ulogu pijanog studenta koji izaziva Ecclestonovog Judu da dokaže svoj intelekt. Tennant je nastavio karijeru u kazalištu, često nastupavši s [[Royal Shakespeare Company]]. Njegova prva shakespeareanska uloga za RSC bila je u ''[[Kako vam drago]]'' (1996.); iako je išao na audiciju za ulogu glavnog junaka Orlanda, dobio je ulogu dvorske lude [[Kremen (lik)|Kremena]].<ref>David Tennant, "Touchstone", in ''Player of Shakespeare 4'', ed. Robert Smallwood (Cambridge University Press, 2000), p.30.</ref> Kasnije se specijalizirao za komične uloge, glumeći Antifola Sirakuškog u ''[[Komedija zabluda|Komediji zabluda]]'' i kapetana Jacka Absolutea u ''[[Rivali]]ma'', iako je glumio i tragičnog junaka [[Romeo|Romea]] u ''[[Romeo and Juliet|Romeu i Juliji]]''. Tennant se češće počeo pojavljivati na TV-u tijekom 2004. i 2005., kada je ostvario uloge u serijama ''He Knew He Was Right'' (2004.), ''[[Blackpool (TV serija)|Blackpool]]'' (2004.), ''[[Casanova (TV serija)|Casanova]]'' (2005.) i ''[[The Quatermass Experiment]]'' (2005.). Pojavio se i u filmu [[Stephen Fry|Stephena Fryja]] ''[[Bright Young Things]]'' (2003.), a glumio je i [[Barty Crouch ml.|Bartyja Croucha mlađeg]] u ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harryju Potteru i Plamenom peharu]]''. ==== Doctor Who (2005. - 2010.) ==== [[Datoteka:David Tennant July 2009.jpg|thumb|270px|Tennant na Comic-Conu u srpnju 2009.]] Tennant je 2004. bio naveden kao jedan od kandidata za [[Deveti Doktor|Devetog Doktora]], ali je ta uloga na kraju pripala [[Christopher Eccleston|Christopheru Ecclestonu]]. Nakon što je Eccleston 31. ožujka 2005. objavio da neće reprizirati ulogu u drugoj sezoni, [[BBC]] je 16. travnja 2005. potvrdio da će ga zamijeniti Tennant. Prvi se put nakratko pojavio kao [[Deseti Doktor]] u epizodi "[[The Parting of the Ways]]" (2005.) nakon scene regeneracije, a pojavio se i u posebnoj sedmominutnoj mini epizodi koja je 18. studenog 2005. prikazana kao dio dobrotvorne akcije [[Children in Need]]. Počeo je snimati novu seriju ''Doctor Who'' krajem srpnja 2005. Prva puna epizoda u kojoj se pojavio kao Doktor bio je jednosatni specijal "[[The Christmas Invasion]]", koji je emitiran na Božić 2005. Prvi se put okušao kao redatelj u epizodi "Do You Remember The First Time?" ''[[Doctor Who Confidential]]a'' koja je pratila epizodu [[Steven Moffat|Stevena Moffata]] "[[Blink (Doctor Who)|Blink]]", a emitirana je 9. lipnja 2007. Tennantov se Deseti Doktor 2007. godine pojavio kao [[Peti Doktor]] [[Peter Davisona|Petera Davisona]] u posebnoj epizodi ''Doctora Whoa'' za [[Children in Need]], za koju je scenarij napisao Steven Moffat, a nazvana je "[[Time Crash]]". To je bila prva priča s više Doktora od epizode "[[The Two Doctors]]" iz 1985.<ref>{{cite news |first=Sara |last=Nathan |authorlink=Sara Nathan (journalist) |title=Dr Peter is back in the Tardis|url=http://www.thesun.co.uk/article/0,,2001320029-2007380654,00.html |work=[[The Sun (newspaper)|The Sun]] |date = 21. 08. 2007. |accessdate = 22. 08. 2007.}}</ref> Tennant je kasnije glumio i s Davisonovom kćeri, [[Georgia Moffet|Georgiom Moffet]], u epizodi "[[The Doctor's Daughter]]" iz 2008. u kojoj je ona glumila naslovnu ulogu Jenny. Tennant je nastavio glumiti Desetog Doktora i u četvrtoj sezoni, 2008. Međutim, 29. listopada 2008., Tennant je objavio da će nakon tri pune sezone napustiti seriju.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7698539.stm] David Tennant quits as Doctor Who</ref> Glumio je Doktora u četiri posebne epizode 2009. te u finalnoj epizodi koja je emitirana 1. siječnja 2010. == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * {{imdb ime|0855039|ime=David Tennant}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/tv_and_radio/4396961.stm "David Tennant Conquers TV"] - BBC News Article (16. travnja 2005.) * [https://web.archive.org/web/20120426215554/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/david_tennant.shtml Profil] na web stranici BBC-a {{ WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = David Tennant }} {{Lifetime|1971||Tennant, David}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Britanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] buibknjwf5bliq1vi487m4ecgwn8p0u Doubt (film) 0 123367 42647784 42223636 2026-06-28T22:50:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = Doubt | opis = američki kino-poster | režija = [[John Patrick Shanley]] | producent = [[Scott Rudin]] | scenario = John Patrick Shanley | uloge = {{ubl|[[Meryl Streep]]|[[Philip Seymour Hoffman]]|[[Amy Adams]]|[[Viola Davis]]}} | muzika = [[Howard Shore]] | fotografija = [[Roger Deakins]] | montaža = [[Dylan Tichenor]] | distributer = [[Miramax Films]] | premijera = {{Film date|2008|10|30|[[American Film Institute|AFI Fest]]|2008|12|12|SAD|df=y}} | trajanje = 104 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 20 mil. $ | bruto = 67,309.677 $<ref name="BOM-total">{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=doubt.htm | title=Doubt | work=Box Office Mojo | date=4. I 2009 | accessdate=4. I 2009}}</ref> }} '''Sumnja''' ({{jez-eng|„Doubt“}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] filmska drama iz [[2008]]. sa [[Meryl Streep|Meril Strip]] u glavnoj ulozi. Režirao ju je [[John Patrick Shanley|Džon Patrik Šenli]] na temelju vlastite [[Pulitzerova nagrada za dramu|Pulicerovom nagradom]] ovjenčane drame ''[[Doubt: A Parable]]''. Radnja je smještena u [[Bronx|Bronks]] 1964. godine i prati napore redovnice sestre Alojšiš, stroge i konzervativne direktorice katoličke škole da potvrdi svoju sumnju kako liberalni i popularni župnik otac Brendan Flin održava seksualne odnose sa crnim učenikom i svojim [[ministrant]]om. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- |[[Meryl Streep|Meril Strip]] || sestra Alojšis Buvije |- |[[Philip Seymour Hoffman|Filip Simor Hofman]] || otac Brendan Flin |- |[[Amy Adams|Ejmi Adams]]|| sestra Džejms |- |[[Viola Davis|Vajola Dejvis]] || gđa. Miler |- |Džozef Foster || Donald Miler |- |Alis Dramon || sestra Veronika |- |Poli Lit || Tomi Konroj |} == Priznanja == === Nominacije === * [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oskar za najbolju glavnu glumicu]] - Meril Strip * [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Oskar za najboljeg sporednog glumca]] - Filip S. Hofman * [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oskar za najbolju sporednu glumicu]] - Ejmi Adams * [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oskar za najbolju sporednu glumicu]] - Vajola Dejvis * [[Oskar za najbolji adaptirani scenario]] * [[Nagrada BAFTA za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]] - Meril Strip * [[Nagrada BAFTA za najboljeg glumca u sporednoj ulozi]] - Filip S. Hofman * [[Nagrada BAFTA za najbolju glumicu u sporednoj ulozi]] - Ejmi Adams * [[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama|Zlatni globus za najbolju glavnu glumicu]] - Meril Strip * [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca]] - Filip S. Hofman * [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u igranom filmu|Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]] - Ejmi Adams * [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u igranom filmu|Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]] - Vajola Dejvis * [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus za najbolji scenario]] * [[Nagrada SAG za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca za najboljeg sporednog glumca]] - Filip S. Hofman * [[Nagrada SAG za najbolju glumicu u sporednoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca za najbolju sporednu glumicu]] - Ejmi Adams * [[Nagrada SAG za najbolju glumicu u sporednoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca za najbolju sporednu glumicu]] - Vajola Dejvis * [[Nagrada SAG za najbolju filmsku postavu|Nagrada Udruženja glumaca za najbolju filmsku postavu]] === Nagrade === * [[Nagrada SAG za najbolju glumicu u glavnoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca za najbolju glavnu glumicu]] - Meril Strip * [[Nagrada Critic's Choice za najbolju glavnu glumicu]] - Meril Strip == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.doubt-themovie.com Official site] * [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article5561304.ece Times online, "John Patrick Shanley's Doubt: in the church of poisoned minds"]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110616195644/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article5561304.ece |date=2011-06-16 }} * {{imdb title|0918927|Doubt}} * {{rotten-tomatoes|doubt|Doubt}} * {{cite web |url=http://www.apple.com/trailers/miramax/doubt/ |publisher=Miramax |location=Apple |title=Trailers}} {{John Patrick Shanley}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi 2008.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] cf2plnanykshon8s15hea1w7y6yzfi2 Ekonomija Irana 0 126716 42647838 42644935 2026-06-29T04:16:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647838 wikitext text/x-wiki {{Gospodarstvo |zemlja u genitivu = Irana |slika = Markazi bank Tehran.jpg |širina-slike = 200px |naslov-slike = [[Iranska središnja banka]] u [[Teheran]]u |valuta = [[Iranski rijal|rijal]] |godina = [[21. 3.]] - [[20. 3.]]<br />([[Iranski kalendar|iranska kalendarska godina]]) |organizacije = [[ECO]], [[OPEC]], [[GECF]], [[WTO]] (promatrač) |rang = 18. |bdp = 863,5 milijardi [[USD]] <small>([[2010.]] proc.)</small> |rast = 3% <small>([[2010.]] proc.)</small> |per capita = 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=mart 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small> |sektori = poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) <small>([[2010.]] proc.)</small> |inflacija = 8%<ref name="IMF2010.17">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 17.</ref> |siromaštvo = 18% <small>([[2007.]] proc.)</small> |radna-snaga = 25,7 milijuna |prema-zanimanju = poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) <small>([[2007.]] proc.)</small> |nezaposlenost = 14,6% |industrija = [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[natrijev karbonat]], [[motorna vozila]], [[lijek]]ovi, kućanski aparati, [[elektronika]], [[Energija|energetika]], [[električna energija]], [[tekstil]]i, [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], [[cement]] i građevinski materijali, [[hrana]], [[gnjojivo]], [[metal]]i, [[Vojna industrija|obrambena industrija]], [[turizam]] |izvoz = 94,6 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110512021151/http://www.presstv.ir/detail/167914.html|dead-url=yes}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small> |izvozna dobra = [[nafta]] i [[prirodni plin]] (70%)<ref name="PressTV02032011"/>, [[motorna vozila]], [[hrana]], [[tehnika]], rukotvorine |izvozni partneri = [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%), [[Turska]] (4.36%) <small>([[2009.]] proc.)</small> |uvoz = 58.97 milijardi [[USD]] <small>([[2010.]] proc.)</small> |uvozna dobra = industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika |uvozni partneri = [[UAE]] (15.14%, [[Kina]] (13.48%), [[Njemačka]] (9.66%), [[Južna Koreja]] (7.16%), [[Italija]] (5.27%), [[Rusija]] (4.81%), [[Indija]] (4.12%) <small>([[2009.]] proc.)</small> |dug = 12.84 milijardi [[USD]] |prihodi = 347 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010">{{eng icon}} {{cite web|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> |rashodi = 333 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010"/> |pomoć = 121 milijuna [[USD]] <small>([[2008.]] proc.)</small> }} '''Ekonomija [[Iran]]a''' mješavina je [[Planska ekonomija|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim ekonomskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iranska [[ekonomija]] bila je 18. najveća u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110123113304/http://presstv.com///detail/156979.html|dead-url=yes}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u internacionalnim statistikama: [[Iran u internacionalnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{sh}} {{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u ekonomski planiranim [[Tržišna ekonomija|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=februar 2001.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|dead-url=}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2019-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20190317104350/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|dead-url=yes}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 15.</ref>. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{sh}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro ekonomski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. 3. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110820044227/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|dead-url=yes}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. 9. 2003.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502003236/http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|dead-url=yes}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. 11. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2012-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120325125521/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|deadurl=yes}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. 7. 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Ekonomija [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|dead-url=yes}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedna od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koje bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728030923/http://www.presstv.ir/detail/144029.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|date=14. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Glavni ekonomski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>. Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130501230508/http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|dead-url=yes}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je [[Iran]] ispred svih vodećih svjetskih ekonomija<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|dead-url=yes}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. 3. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|url-status=dead}}</ref>. == Historija == [[Iran]] je bilježio stabilni [[Ekonomija|ekonomski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]]-[[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i ekonomske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{cite web|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=septembar 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Ciljevi [[iran]]ske vlade nakon revolucije bili su [[Ekonomija|ekonomska]] nezavisnost, potpuna zaposlenost i zadovoljavajući životni standard za sve građane. Ipak, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zemlja se suočavala s problemom udvostručenja [[Stanovništvo|stanovništva]] između [[1980.]] i [[2000.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite book|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=USA|year=2009.|isbn=0195378490}}</ref>. Broj poljoprivrednika značajno je opao zbog procesa [[Urbanizacija|urbanizacije]] započetog još [[1960-ih]] godina<ref name="Hakimzadeh2006"/>. Nakon [[Nacionalizacija|nacionalizacije]] iz [[1979.]] godine oko 80% iranske ekonomije stavljeno je pod državnu kontrolu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=7. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Osmogodišnji [[Iransko-irački rat|rat]] protiv [[Irak]]a i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta ekonomiji iznosila oko 500 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Iran-Iraq War (1980-1988)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=27. 4. 2005.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Poslije rata koji je završen [[1988.]] godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj [[Komunikacije|komunikacija]], [[promet]]a, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Industrija|industrije]], [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Obrazovanje|obrazovanja]] i energetike (uključujući [[Iranski nuklearni program|nuklearni program]]), kao i uspostavljanje boljih [[Trgovina|trgovačkih]] odnosa sa susjednim i drugim državama [[svijet]]a<ref name="Farahbakhsh2001"/>. == Makroekonomski trendovi == [[Datoteka:Iran BDP (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iran]]ski nominalni [[BDP]] između [[2000.]] i [[2016.]] godine]] Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303125406/http://www.presstv.ir/detail/167500.html|dead-url=yes}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. 11. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih ekonomija u [[21. stoljeće|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. 3. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611224820/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|archivedate=2009-06-11|deadurl=no}}</ref>. {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;" |- style="background:lightblue;" ! Godina <br /> (Izvor: [[MMF]])<ref name="IMFIran2010"/> || [[BDP]], trenutačni tečaj <br />(u milijardama [[Iranski rijal|IRR]])|| Implicitni [[paritet kupovne moći]]<br /> u pretvorbenom iznosu <br /> ([[USD]]/[[Iranski rijal|IRR]])|| BDP po glavi stanovnika <br />(trenutačni „međun. dolar”) || Stopa [[Inflacija|inflacije]] <br />(prosječni indeks potrošačkih cijena <br /> (2000=100) || Stanovništvo <br />(u milijunima) |- |align="center"| 1980. ||align="center"| 6622 ||align="center"| 58 ||align="center"| 2974 ||align="center"| 2 ||align="center"| 38 |- |align="center"| 1985. ||align="center"| 16.556 ||align="center"| 77 ||align="center"| 4507 ||align="center"| 4 ||align="center"| 48 |- |align="center"| 1990. ||align="center"| 35.315 ||align="center"| 144 ||align="center"| 4489 ||align="center"| 12 ||align="center"| 55 |- |align="center"| 1995. ||align="center"| 185.928 ||align="center"| 569 ||align="center"| 5094 ||align="center"| 43 ||align="center"| 64 |- |align="center"| 2000. ||align="center"| 580.473 ||align="center"| 1341 ||align="center"| 6800 ||align="center"| 100 ||align="center"| 64 |- |align="center"| 2005. ||align="center"| 1,697.305 ||align="center"| 2675 ||align="center"| 9268 ||align="center"| 190 ||align="center"| 68 |- |align="center"| 2010. (proc.) ||align="center"| 3,698.348 ||align="center"| 4307 ||align="center"| 11.396 ||align="center"| 377 ||align="center"| 75 |} == Fiskalna i montenarna politika == [[Datoteka:US dollar Iranian rial exchange rates (Cro).jpg|mini|desno|250px|Nakon uvođenja fluktuirajućeg deviznog tečaja [[2003.]] godine vrijednost [[iran]]skog [[Iranski rijal|rijala]] ostala je relativno stabilna]] Od revolucije iz [[1979.]] godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog [[budžet]]a, 17% za ekonomske namjene, 15% za [[Oružane snage Irana|obranu]], te 13% za općenite namjene<ref name="CurtisHooglund2008">{{eng icon}} {{cite book|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric James|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=Library of Congress|location=Washington D.C.|date=april 2008.|isbn=978-0-8444-1187-3|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 195.</ref>. Od socijalno-ekonomskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], 16% za [[Voda|vodu]] i [[Energija|energiju]], 5% za [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]], 12% za [[Cestovni promet|cestogradnju]] i [[promet]], te 5% za ostale namjene<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Iransko [[Investicija|investiranje]] je u [[2009.]] godini iznosilo 27,7% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je između [[2002.]] i [[2006.]] godine prosječna [[inflacija]] iznosila 14%<ref name="MundiInflation2010"/> (8% u 2010.<ref name="IMF2010.17"/>). Državni [[budžet]] u [[2010.]] godini procjenjen je na 368 milijardi [[USD]] što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Bozorgmehr|first=Najmeh|title=Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget|url=http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|publisher=Financial Times|location=London|date=24. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412163957/http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|dead-url=yes}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok je početkom [[2009.]] godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi [[USD]]<ref name=autogenerated1>{{eng icon}} {{cite web|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. 10. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. == Petogodišnji socijalno-ekonomski razvojni plan == Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[Ekonomija|ekonomski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. 9. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110410034054/http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|archivedate=2011-04-10|deadurl=no}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Planska ekonomija|planske]] i [[Tržišna ekonomija|tržišne]] [[Ekonomija|ekonomije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. 3. 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. === Plan ekonomske reforme === Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=januar 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110809205723/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=septembar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj ekonomskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnoj ekonomiji što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih ekonomskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2010-12-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101214141840/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|deadurl=yes}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinedžad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveća [[ekonomija]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>. {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:left;" |- style="background:lightblue;" ! Stavka !! 2010. (ostvareno) !! 2010.–2015. (cilj) |- | [[Iran u internacionalnim statistikama#Ekonomija|Najveća ekonomija svijeta]] || 18.<ref name="IranBDP3"/> || 12. u 2015. g.<ref name="PressTV24122010"/> |- | [[Ekonomski rast]] || 3%<ref name="IranCIA2011"/> || 8% (prosječno)<ref name="France2411012010">{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran five-year plan targets annual 8% growth|url=http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=11. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>; 3,6% (predviđanja)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BMI|title=Iran Commercial Banking Report Q1 2009|url=http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009|publisher=Business Monitor International|location=London|date=mart 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> |- | [[Nezaposlenost]] || 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> || 7% u 2012. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to cut jobless rate to 7% by 2012|url=http://www.presstv.ir/detail/165009.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje<ref name="France2411012010"/> |- | [[Inflacija]] || 8%<ref name="IMF2010.15"/> || do 12%<ref name="France2411012010"/> |- | [[Porez na dodanu vrijednost]] || 3%<ref name="Turquoise122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Country Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51|location=Tehran & London|date=decembar 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306000343/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf|dead-url=yes}}</ref> || 8%<ref name="Turquoise122010"/> |- | Cijena [[Nafta|nafte]] || 60 USD po barelu || 65 USD po barelu (prosječno)<ref name="France2411012010"/>; 250 milijarde USD ukupnih godišnjih prihoda<ref name="Payvand22122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years|url=http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=22. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-01-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110107125251/http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html|dead-url=yes}}</ref> |- | Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || 220 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2010-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215045338/http://www.presstv.ir/detail/154919.html|dead-url=yes}}</ref> || 330 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to up gas production capacity|url=http://www.presstv.com/detail/158125.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2017-05-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20170507012145/http://www.presstv.com/detail/158125.html|dead-url=yes}}</ref> |- | Udjel nenaftnog [[izvoz]]a || 30% (66,2 milijardi USD)<ref name="PressTV02032011"/> || 30% (110 milijardi USD) u 2015. g.<ref name="France2411012010"/><ref name="Turquoise122010"/> |- | Ulaganje u [[Industrija|industriju]] [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || ''Nepoznato'' || 20 milijardi USD godišnje (privatna i izravna strana ulaganja)<ref name="France2411012010"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=South Pars attracts $15b in domestic investment|url=http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=15. 6. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> |- | [[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja || 50 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran to build 46 new petchem units|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=13. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110613210148/http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109|url-status=dead}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=$44b investment for 64 petchem projects|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=23. 11. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110614012618/http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826|url-status=dead}}</ref> || 100 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2"/> |- | Pohrana [[Nafta|nafte]] || 25% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranDaily26102010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Bunkering Sector Flourishing|url=http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=26. 10. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://archive.today/20121216081057/http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm%23|archivedate=2012-12-16|dead-url=no}}</ref> || 50% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]; 7,5 milijuna tona<ref name="IranDaily26102010"/> |- | Pohrana [[Rafinerija nafte|petrokemijskih proizvoda]] || 11,5 milijardi litara<ref name="PressTV28012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to open biggest oil refinery in ME|url=http://www.presstv.com/detail/162338.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823130430/http://www.presstv.com/detail/162338.html|dead-url=yes}}</ref> || 16,7 milijardi litara<ref name="PressTV28012011"/> |- | Ulaganje u [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] || 30 milijardi USD godišnje (2009.)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry|url=http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=15. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-12-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20081210031255/http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html|dead-url=yes}}</ref> || 70 milijardi USD godišnje<ref name="IranDaily04072010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Mining Sector Exports Hit $8b|url=http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=4. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://archive.today/20121209063503/http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|archivedate=2012-12-09|dead-url=no}}</ref> |- | Proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] || 10.76 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011">{{eng icon}} {{cite book|last=Brown|first=T. J.|coauthors=Bide, T.; Walters, A. S.; Idoine, N. E.; Shaw, R. A.; Hannis, S. D.; Lusty, P. A. J.; Kendall, R.|title=World Mineral Production 2005-09|url=http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987|publisher=British Geological Survey|location=Keyworth, Nottingham|year=2011.|isbn=978-0-85272-677-8|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> || 42 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/> |- | Proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače || 38,2 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011"/> || 66 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/> |- | Proizvodnja [[cement]]a || 65 milijuna tona godišnje<ref name="PressTV05072010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 5th cement producer in world|url=http://edition.presstv.ir/detail/133493.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=5. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2014-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308002940/http://edition.presstv.ir/detail/133493.html|dead-url=yes}}</ref> || 110 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/> |- | Proizvodnja [[Vapnenac|vapnenca]] || ''Nepoznato'' || 166 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/> |- | Novi [[Industrija|industrijski]] parkovi || ''Nepoznato'' || 50 novih industrijskih parkova do 2015. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NGDIR|title=Economy News|url=http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132|publisher=National Geoscience Database of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2020-03-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323060308/http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132|dead-url=yes}}</ref> |- | Broj [[Turizam|turističkih]] posjeta || 2,219.000 stranih turista (2007.)<ref name="UNWTO2010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=World Tourism Organization|location=Madrid|date=juni 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2015-09-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|dead-url=yes}}</ref> || 20 milijuna turista do 2025. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran marks World Tourism Day|url=http://www.presstv.ir/detail/144383.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727193530/http://www.presstv.ir/detail/144383.html|dead-url=yes}}</ref> |- | [[Luka|Lučni]] kapacitet || 150 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Ports Capacity to Increase|url=http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=27. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://archive.today/20130103183040/http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm%23|archivedate=2013-01-03|dead-url=no}}</ref> || 200 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010"/> |- | Razvoj [[Željeznica|željezničke]] mreže || ''Nepoznato'' || Osam milijardi USD ulaganja godišnje do 2015. g.<ref name="Turquoise012011"/> |} {{-}} == Nacionalizacija i privatizacija == Nakon svršetka [[Iransko-irački rat|oružanih sukoba]] s [[Irak]]om i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[1988.]] godine, [[iran]]ska vlada objavila je program [[Privatizacija|privatizacije]] većine prethodno [[Nacionalizacija|nacionaliziranih]] [[industrija]] u cilju obnove postratne [[Ekonomija|ekonomije]]. Proces prodaje državnih [[tvornica]] išao je relativno sporo zbog neslaganja [[Nacionalizam|nacionalističke]] većine u iranskom [[parlament]]u. Većina teških industrija poput [[čelik]]a, [[Rafinerija nafte|petrokemikalija]], [[Bakar (element)|bakra]], [[automobil]]a i [[stroj]]eva ostale su u državnim rukama, dok je s druge strane većina manjih industrija u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]<ref name="IranCIA2011"/>. [[Datoteka:Foolad Mobarakeh50.jpg|thumb|lijevo|200px|Čeličana „Mubaraka” u [[Isfahan]]u, jedna od najvećih [[Tvrtka|tvrtki]] na [[teheran]]skoj burzi]] Članak 44. iranskog [[ustav]]a nalaže da se [[ekonomija]] mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog [[Vlasništvo|vlasništva]] temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku [[Industrija|industriju]], [[Izvoz|vanjsku trgovinu]], glavne [[mineralne sirovine]], [[bankarstvo]], [[osiguranje]], [[Energija|energetiku]], [[Brana|brane]] i goleme sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], [[radio]] i [[TV|televiziju]], [[Pošta|poštu]], [[telegraf]]e i [[telefon]]ske usluge, [[zrakoplovstvo]], [[Pomorstvo|brodarstvo]], [[Cestovni promet|ceste]], [[željeznice]] i [[promet]] općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u [[Grad|urbanim]] i [[Selo|ruralnim]] područjima čine temelj zadružnog sektora koji je [[2008.]] godine obuhvaćao 120.000 [[zadruga]] odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=120,000 Cooperatives Operating in Iran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=30. 6. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Privatni sektor obuhvaća [[Poduzeće|poduzeća]] koja se bave [[građevinarstvo]]m, [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[Industrija|industrijom]], [[Trgovina|trgovinom]], te uslugama koje nadopunjuju ekonomske aktivnosti države i [[zadruga]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ICL|title=Iran - Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|publisher=University of Bern|location=Bern|date=29. 5. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane [[ustav]]om<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Call for Prioritizing Vision 2025|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=12. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon [[2004.]] godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava [[privatizacija]] 80% državnog vlasništva<ref name="Privat20"/>. Polovica od navedenog postotka planira se [[Privatizacija|privatizirati]] kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz [[teheran]]sku [[Burza|burzu]], dok vlada planira zadržati ostalih 20%<ref name="Privat20"/>. Vrijednost državne [[Imovina|imovine]] u [[2005.]] godini procjenjivala se na oko 120 milijardi [[USD]]. Oko 63 milijarde [[USD]] od navedene imovine privatizirana je između [[2005.]] i [[2010.]] godine, smanjujući pritom državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009"/>. == Radna snaga == Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban ekonomski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. 6. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{cite web|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20130926193211/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. === Osobni prihodi === [[Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iranske pokrajine]] prema udjelu u ukupnom državnom [[BDP]]-u]] [[Iran]] se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u [[Zdravstvo|zdravstvu]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]] tijekom razdoblja ''Milenijskog razvojnog programa'' (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u [[Osnovna škola|osnovne škole]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610064706/http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|dead-url=yes}}</ref>. U [[2010.]] godini prosječna iranska mjesečna [[plaća]] iznosila je oko 500 [[USD]] <ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran, Islamic Rep.|url=http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (11.396 [[USD]] po stanovniku godišnje prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]<ref name="IMFIran2010"/>). U zemlji je za svaku ekonomsku granu propisana i minimalna [[plaća]] koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u [[2009.]] godini ona je iznosila približno 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]] (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika)<ref>Vidi:<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389|publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2017-12-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201131459/http://www.hesabdary.com/news/detail.asp/?id=1402|deadurl=yes}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=Fars News|url=http://www.farsnews.ir/newstext.php?nn=8812221177|title=حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2001.]] godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za [[Hrana|hranu]], 32% za [[gorivo]], 12% za [[zdravstvo]], te 8% za [[obrazovanje]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nations Encyclopedia|title=Iran - Income|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html|publisher=Encyclopedia of the Nations|location=Farmington Hills, Michigan|date=2007.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u [[Teheran]]u je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u [[2007.]] godini iznosio je 18%<ref name="IranCIA2011"/>. === Socijalna sigurnost === [[Iran]]ska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz [[Bliski istok|regionalnu]] perspektivu<ref name="Yamouri2010"/>, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja<ref name="Yamouri2010"/> koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rasmi|first=Rouznameh|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm|publisher=International Labour Organization - Natlex|location=Geneva|date=17. 2. 1991.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Socijalna sigurnost također obuhvaća [[Nezaposlenost|nezaposlene]], [[Bolest|bolesne]], starije osobe, te [[Ozljeda na radu|povrijeđene radnike]]<ref name="SocialSecurity2005">{{eng icon}} {{cite web|last=Social Security|title=Asia and the Pacific: Iran|url=https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html|publisher=U.S. Social Security Administration|location=Baltimore, Maryland|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Godine [[2003.]] minimalna [[mirovina]] iznosila je 50% redovitih [[prihod]]a, ali ne ispod minimalne propisane granice<ref name="SocialSecurity2005"/>. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog [[budžet]]a za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na [[Mirovina|mirovine]]<ref name="CBI2009">{{eng icon}} {{cite web|last=CBI|title=Annual Review for 1387 (2008/09)|url=http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|date=1. 12. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110618061133/http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|dead-url=yes}}</ref>. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=9. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom [[Mirovinsko osiguranje|mirovinskog osiguranja]], a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%<ref name="SocialSecurity2005"/>. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja<ref name="SocialSecurity2005"/>. Državni službenici, redovni [[Vojnik|vojnici]], agencije za provedbu [[zakon]]a, te pripadnici [[Iranska revolucionarna garda|revolucionarne garde]] sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran - The pension system in Iran|url=http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=9. 1. 2003.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. == Ekonomske grane == === Poljoprivreda i prehrana === {{glavni|Poljoprivreda u Iranu}} [[Datoteka:Iran Major Crops (Cro).jpg|mini|desno|250px|Karta [[Iran]]a s prikazanim [[Usjev|poljoprivrednim kulturama]]]] Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400 [[km²]] odnosno 13,43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970&nbsp;km²<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite web|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311155350/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98547&s=tp|dead-url=yes}}</ref>) po čemu Iran kotira peti u [[svijet]]u<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Irrigated Land|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2017-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20170429211413/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|dead-url=yes}}</ref>, dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih [[brana]] i vodospremnika podno [[Zagros]]a i [[Alborz]]a. Površina stalnih [[usjev]]a je oko 116.470&nbsp;km² prema službenim iranskim podacima iz [[2004.]] godine<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20160308214905/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98545&s=tp|deadurl=yes}}</ref>. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje<ref name="WorldBank20061994">{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. 6. 1994.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. [[Pšenica]] kao najvažniji [[usjev]] uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su [[Polje|polja]] [[Riža|riže]] smještena uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su [[ječam]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[šećerna repa]], [[čaj]], industrijska [[konoplja]], [[duhan]], [[voće]], [[krumpir]], [[mahunarke]] ([[grah]] i [[leća]]), [[povrće]], [[krmno bilje]] ([[lucerna]] i [[djetelina]]), [[badem]]i, [[orasi]] i [[začin]]i. Iran je najveći svjetski proizvođač [[šafran]]a, [[pistacija]] i [[bobica]]<ref name="FAO2008">{{eng icon}} {{cite web|last=FAO|title=Commodities by country: Iran|url=http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx|publisher=UN Food and Agriculture Organization|location=Rome, Italy|year=2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226044213/http://www.fao.org/faostat/en/}}</ref>, odnosno drugi najveći proizvođač [[datulja]] i [[marelica]]<ref name="FAO2008"/>. Iranski [[Meso|mesni]] i [[Mlijeko|mliječni]] proizvodi uključuju [[Janjetina|janjetinu]], [[kozje meso]], [[Govedina|govedinu]], [[Piletina|piletinu]], [[mlijeko]], [[jaja]], [[maslac]] i [[sir]]. Ostali važni proizvodi su [[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]], [[med]] se prikuplja iz [[košnica]], te [[svila]] od dudovog svilca. Oko 110.750&nbsp;km² [[Šuma|šumskih]] površina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Environmental Indicators: Forest area|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm|publisher=United Nations|location=New York City|date=decembar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> većinom na sjevernim obroncima planine [[Alborz]] važan su gospodarski faktor za proizvodnju [[Drvo (materijal)|drva]] iako je sječa [[Stablo|stabala]] pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program [[Pošumljavanje|pošumljavanja]]<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Ajorlo|first=M.|title=The History of Afforestation in Iran|url=http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM|publisher=XII World Forestry Congress|location=Québec City, Canada|year=2003.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=The Islamic Republic of Iran: Economy|url=http://www.un.org.ir/about_iran.asp|publisher=United Nations|location=New York City|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100717001210/http://www.un.org.ir/about_iran.asp|archivedate=2010-07-17|deadurl=no}}</ref>. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] slijeva bogate su [[losos]]om, [[šaran]]om, [[Pastrva|pastrvom]], [[Štuka|štukom]] i [[Kečiga|kečigom]], a jedna od važnijih grana u [[Ribarstvo|ribarstvu]] je proizvodnja [[kavijar]]a u kojoj [[Iran]] predvodi u svijetu<ref name="WorldBank20061994"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Crunch time for Caspian caviar|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=19. 6. 2001.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Od [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine provedena je opsežna reforma [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje koja se od [[1980.]] do [[2004.]] godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20070609232059/http://unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|dead-url=yes}}</ref>. Godine [[1997.]] vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi [[USD]]<ref name="IMOC2009"/>. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima<ref name="Agropolis2004">{{eng icon}} {{cite web|last=Agropolis International|title=The Case Study of The Islamic Republic of Iran|url=http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|publisher=World Bank|location=Montpellier, France|date=10. 6. 2004.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2018-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104073419/http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|url-status=dead}}</ref> iako proizvodnja [[Riža|riže]] nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U [[2007.]] godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji [[Pšenica|pšenice]] pa je postao [[izvoz]]nikom te [[Usjev|kulture]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Trade With PGCC To Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=31. 12. 2007.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=July 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Početkom [[2000-ih]] godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza<ref name="Agropolis2004"/>, a najvažniji među njima bili su svježe [[voće]], jezgričasto voće, životinjska [[Koža (materijal)|koža]], prerađena [[hrana]] i [[začin]]i<ref name="IMOC2009"/>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Poljoprivreda|Iran u internacionalnim statistikama: Poljoprivreda]] === Industrija === {{glavni|Industrija u Iranu}} [[Datoteka:Iran Industry (Cro).jpg|mini|desno|250px|Karta [[Iran]]a s prikazanim [[Industrija|industrijskim]] središtima]] [[Datoteka:Industrial Workforce Middle East (Cro).PNG|mini|desno|250px|[[Iran]] prema broju radnika sačunjava oko 40% [[Industrija|industrijskog]] radništva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]] Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu [[Rafinerija nafte|rafineriju]] [[Nafta|nafte]] u [[Abadan]]u gdje je proizvodnja potpuno obustavljena<ref name="Coutsoukis10112004">{{eng icon}} {{cite web|last=Coutsoukis|first=Photius|title=Iran Refining and Transport|url=http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html|publisher=Photius.com|location=Medford and Ashland, Oregon|date=10. 11. 2004.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Njena rekonstrukcija započela je [[1988.]] godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom [[Iransko-irački rat|ratnog razdoblja]] otvorene su brojne manje [[Tvornica|tvornice]] za proizvodnju dobara i materijala potrebnih [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]]<ref name="Pike13022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Defense Industry of Iran|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=13. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i građevinski materijali, [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="IranCIA2011"/>. Također, [[Iran]] je i najveći proizvođač industrijskih [[robot]]a u [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNECE|title=UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey|url=http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf|publisher=United Nations Economic Commission for Europe|location=Geneva|date=11. 10. 2005.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Godine [[2000.]] [[tekstil]]ni pogoni [[pamuk]]a i [[Vuna|vune]] u sjevernom dijelu zemlje zapošljavali su oko 400.000 radnika<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Soltani|first=Ehsan|title=Iran: a land of apparel opportunity?|url=http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx|publisher=Just Style|location=Bromsgrove, Worcestershire|date=8. 4. 2002.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20120517011114/http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx|dead-url=yes}}</ref>. Prema podacima ''The Economista'', vrijednost iranskih [[Industrija|industrijskih]] proizvoda [[2008.]] godine bila je 23 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Iran 39th Industrialized Country|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. 5. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> (29. u svijetu prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>), dok je između [[2008.]] i [[2009.]] godine zabilježen skok sa 69. na 28. mjesto prema rastu industrijske proizvodnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran advances 41 places in industrial production|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=28. 2. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Najnovije studije pokazuju da je [[Iran]] u posljednjih nekoliko godina ostvario golem napredak u različitim [[Znanost|znanstvenim]] i [[Tehnologija|tehnološkim]] područjima. Značajan napredak ostvaren je na području petrokemijske, farmaceutske, svemirske, obrambene i teške industrije, unatoč tridesetogodišnjim [[SAD|američkim]] sankcijama. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] se priključio skupini visokoindustrijaliziranih zemalja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Torbat|first=Akbar E.|title=Industrialization and Dependency: the Case of Iran|url=http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|publisher=California State University|location=Los Angeles|date=27. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2011-07-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726015057/http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|deadurl=yes}}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Industrija|Iran u internacionalnim statistikama: Industrija]] ==== Rukotvorine ==== {{glavni|Iranska umjetnost|Perzijski sagovi}} [[Iran]] ima [[Povijest Irana|tisućljetnu tradiciju]] u proizvodnji [[Umjetnost|umjetničkih]] dobara kao što su [[Perzijski sag|sagovi]], [[keramika]], [[Bakar|bakreno]] i [[mjed]]eno posuđe, [[staklo]], [[Koža (materijal)|koža]], [[tekstil]] i [[Drvo (materijal)|drvene]] rukotvorine. Najvažnija grana ove industrije je proizvodnja ručno izrađenih [[sag]]ova čija tradicija seže duboko u [[stari vijek]] a danas čini značajni dio prihoda u ruralnim krajevima. Procjenjuje se da 1,2 milijuna ljudi izrađuje sagove za domaće i inozemno tržište<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to form carpet export consortium|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=9. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-03-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325125625/http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. Godišnja zarada od sagova premašuje 500 milijuna [[USD]] i ima udjel od 30% na svjetskom tržištu<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Health Insurance for Carpet Weavers|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=16. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=September 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Khalaj|first=Mehrnosh|title=Iran’s oldest craft left behind|url=http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=10. 2. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Oko 5,2 milijuna ljudi sveukupno je zaposleno na 250 različitih polja izrade rukotvorina čija industrija sačinjava oko 3% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=6. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20111129211922/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Yazd man weaving.jpg|Ručna proizvodnja perzijanera u [[Jazd]]u Datoteka:TCarpet2.jpg|Uzorak perzijskog saga Datoteka:Esfahan Craftsman Art.jpg|Rukotvorina iz [[Isfahan]]a Datoteka:IranianHandicrafts.JPG|Rukotvorine u Torgabu pokraj [[Mašhad]]a </gallery> </center> ==== Graditeljstvo ==== {{glavni|Graditeljstvo u Iranu}} Do ranih [[1950-ih]] godina iranska [[Građevinarstvo|građevinska]] industrija oslanjala se uglavnom na malena domaća [[Poduzeće|poduzeća]]. Povećanje prihoda od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kao i mogućnost podizanja povoljnih [[kredit]]a uvjetovali su snažan rast građevinske industrije odnosno priljev stranih građevinskih [[Tvrtka|tvrtki]]. Ovaj rast nastavljen je do sredine [[1970-ih]] godina kada naglo pada zbog povećanja [[Inflacija|inflacije]] i ukidanja povoljnih [[kredit]]a. Građevinska industrija ponovno je doživjela veliki zamah sredinom [[1980-ih]] godina, posebno zbog ubrzane [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Sa 178 [[brana]] u izgradnji<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted|url=http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=29. 11. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm|dead-url=}}</ref> [[Iran]] je danas uz [[Kina|Kinu]] i [[Turska|Tursku]] najveći graditelj [[hidroelektrana]] u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide|url=http://www.shana.ir/51948-en.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=6. 5. 2005.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> među kojima je i najviša svjetska brana Bahtijari visine od 315 m<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to build world's tallest concrete dam|url=http://www.presstv.ir/detail/169941.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=14. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20110603105037/http://www.presstv.ir/detail/169941.html|dead-url=yes}}</ref>. Jedan od graditeljskih simbola suvremenog Irana je i [[toranj]] [[Milad (toranj)|Milad]] (435 m) koji je sredinom [[2000-ih]] u potpunosti građen domaćom tehnologijom<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Milad Tower to Become Tehran Symbol|url=http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html|publisher=Cultural Heritage News Agency|location=Tehran|date=15. 5. 2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-12-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20081211101215/http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html|dead-url=yes}}</ref>. Godišnji prihodi ostvareni u građevinskoj industriji iznosili su 38,4 milijarde [[USD]] u [[2005.]] godini<ref name="Austrade08022007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Construction to Iran|url=http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=8. 2. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx|dead-url=}}</ref> odnosno 32,8 milijardi [[USD]] u [[2011.]] godini<ref name="BMI02012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PRLog.org|title=Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research|url=http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=2. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, a samo graditeljstvo jedan je od najvažnijih grana iranske industrije s obzirom da obuhvaća između 20% i 50% ukupnog privatnog ulaganja u [[grad]]ska područja<ref name="CBI2009"/>. Državni udio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] je 2% dok ostalih 98% leži u privatnom vlasništvu<ref name="Austrade08022007"/>, a godišnji rast građevinske industrije u [[2011.]] godini procjenjuje se na 1,4%<ref name="BMI02012011"/>. Oko 70% Iranaca posjeduje vlastiti [[Kuća|dom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=70% of Population Own Homes|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. 4. 2007.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Tehran skyline may 2007.jpg|[[Teheran]] noću; [[Toranj Milad]] u prvom planu Datoteka:Dariush Grand Hotel - 2.jpg|[[Dariush Grand Hotel]] na otoku [[Kiš]] Datoteka:Karun-3 Dam.JPG|[[Brana]] [[Karun-3]] </gallery> </center> ==== Motorna vozila ==== {{glavni|Iranska automobilska industrija}} Od [[2001.]] godine u [[Iran]]u postoji 13 državnih i privatnih proizvođača [[automobil]]a među kojima su najveći ''[[Iran Hodro]]'' i ''[[Saipa]]'' čiji udjel u domaćoj proizvodnji iznosi 96%<ref name="ABC20102008">{{eng icon}} {{cite web|last=ABC|title=Iran’s Automotive Industry Overview|url=http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=20. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707182609/http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|url-status=dead}}</ref>. Iran Hodrov model ''[[Pajkan]]'' bio je iranski nacionalni automobil sve do [[2005.]] godine kada ga je zamijenio model ''[[Samand]]''<ref name="AutoMobile2011">{{sh}} {{cite web|last=Auto Mobile|title=Iranski Samand stigao na BiH tržište|url=http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1|publisher=Auto-Mobile.ba|location=Sarajevo|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=April 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Ostali iranski autohtoni modeli su ''[[Runna]]'' koja je izašla na tržište [[2011.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran unveils domestic-made car Runna|url=http://edition.presstv.ir/detail/91873.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. 4. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-12-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20121204075628/http://edition.presstv.ir/detail/91873.html|dead-url=yes}}</ref>, odnosno [[:Kategorija:Luksuzni automobili|luksuzni automobil]] ''[[Dena]]'' koja izlazi [[2012.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran Khodro unveils luxury car Dena|url=http://www.presstv.ir/detail/175212.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. 4. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110423012247/http://www.presstv.ir/detail/175212.html|dead-url=yes}}</ref>. Drugi iranski proizvođači automobila su ''Grupa Bahman'', ''Kerman Motori'', ''Kiš Hodro'', ''Raniran'', ''Šahab Hodro'' i ostali čiji ukupni udjel u proizvodnji iznosi 3,7%<ref name="ABC20102008"/>. Navedeni autoproizvođači proizvode razne vrste [[Motorno vozilo|motornih vozila]] uključujući [[motocikl]]e, [[Osobni automobil|osobne automobile]], [[furgon]]e, [[Kombinirano vozilo|kombije]], [[kamion]]e i razna [[Teretno vozilo|teretna vozila]], [[autobus]]e, te brojna druga [[specijalna vozila]]<ref name="ABC20102008"/>. Godine [[2009.]] Iran je kotirao peti u svijetu prema rastu proizvodnje [[Motorno vozilo|motornih vozila]] nakon [[Kina|Kine]], [[Tajvan]]a, [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Indija|Indije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Iran Ranks 5th in Car Production Growth|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8905271515|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=18. 8. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004951/http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8905271515|archivedate=2012-03-01|deadurl=no}}</ref>. U [[2010.]] godini Iran je bio 13. najveći proizvođač [[Motorno vozilo|motornih vozila]] odnosno 11. najveći proizvođač [[automobil]]a u svijetu<ref name="OICA2010">{{eng icon}} {{cite web|last=OICA|title=World Motor Vehicle Production|url=http://oica.net/category/production-statistics/|publisher=Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles|location=Paris|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501190306/http://oica.net/category/production-statistics/}}</ref>, s ukupno 11 milijuna vozila u čitavoj zemlji<ref name="TehranTimes20092010">{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=20. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110614013203/http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986|url-status=dead}}</ref>. Navedene godine proizvedeno je 1,599.454 motornih vozila od čega 1,367.014 automobila odnosno 232.440 komercijalnih vozila<ref name="OICA2010"/>, a godišnji rast u proizvodnji svih motornih vozila iznosi 14,7%<ref name="OICA2010"/>. Iranski [[automobil]]i poput ''[[Samand]]a'' izvoze se u dvadesetak država [[svijet]]a, među kojima su i [[Europa|europske]] zemlje [[Rusija]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran Khodro to boost Samand export to Russia|url=http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=10. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305185342/http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html|dead-url=yes}}</ref>, [[Bjelorusija]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Samand gaining foothold in Belarus|url=http://edition.presstv.ir/detail/33155.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=30. 11. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812204227/http://edition.presstv.ir/detail/33155.html|dead-url=yes}}</ref>, [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="AutoMobile2011"/>, te [[Švicarska]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports Samand to Switzerland|url=http://edition.presstv.ir/detail/110157.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. 11. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110118074438/http://edition.presstv.ir/detail/110157.html|dead-url=yes}}</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Samand white.jpg|Iranski automobil „Samand” Datoteka:Mb-firetruck-irankhodro.jpg|Vatrogasno vozilo proizvođača „Iran Hodro” Datoteka:2009 Mercedes-Benz E350.jpg|[[Mercedes-Benz]] E-klase (iranska proizvodnja) Datoteka:EF7 Dual-Fuel Front.jpg|Iranski [[automobil]]ski [[motor]]i IKCO EF </gallery> </center> ==== Vojna industrija ==== {{glavni|Oružane snage Irana}} [[Iran]]ski državni budžet za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] prema procjeni [[SAD|američke]] organizacije ''Global Security'' u [[2011.]] godini iznosio je 20.65 milijardi [[USD]]<ref name="Pike17012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=World Wide Military Expenditures - 2011|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm|location=Alexandria, Virginia|date=17. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (15. u svijetu; 2,5% [[BDP]]-a<ref name="Pike17012011"/>), dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]]<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Procjene [[CIA]]-e iz [[2003.]] godine govore o izdvajanju 64.77 [[USD]] po glavi stanovnika što je jedan od najmanjih prosjeka na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Iranska [[vojna industrija]] značajno se razvila u posljednjih 25 godina pa Iran danas proizvodi brojne vrste [[Oružje|oružja]] i vojne opreme, te je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nastoji ostvariti apsolutnu samodostatnost u obrambenoj industriji<ref name="Pike13022009"/>. Od [[1992.]] godine iranska Organizacija obrambene industrije (DIO) proizvodi vlastite [[tenk]]ove, [[Borbeno oklopno vozilo|borbena oklopna vozila]], navođene [[projektil]]e, [[radar]]e, [[razarač]]e i druge [[Ratni brod|ratne brodove]], [[Podmornica|podmornice]], [[helikopter]]e i [[Borbeni zrakoplov|borbene zrakoplove]]<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran builds new smart submarine|url=http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/|publisher=Pravda|location=Vienna, Saint Petersburg, Moscow|date=12. 8. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Advanced attack chopper joins Iran fleet|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. 5. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-03-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325125715/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101|dead-url=yes}}</ref>. U [[2006.]] godini [[Iran]] je izvozio [[oružje]] vrijedno 100 milijuna [[USD]] u 57 država [[svijet]]a uključujući članice [[NATO]]-a<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=IRI exports warfare to 50 countries|url=http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|date=23. 4. 2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-02-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32|dead-url=}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran exports military equipment|url=http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|date=3. 9. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12|dead-url=}}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Vojska|Iran u internacionalnim statistikama: Vojska]] ==== Rudarstvo ==== {{glavni|Rudarstvo u Iranu}} [[Rudarstvo]] čini 0,6% udjela u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] prema procjenama iz [[2011.]] godine<ref name="PressTV17012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's mineral exports up 39 percent|url=http://www.presstv.com/detail/160504.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2011-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110901025413/http://www.presstv.com/detail/160504.html|deadurl=yes}}</ref>. Iako [[Nafta|naftna]] industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu<ref name="IMOC2009"/> dok ostatak radi na proizvodnji [[ugljen]]a, [[Željezo|željezne rudače]], [[Bakar|bakra]], [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[krom]]a, [[barit]]a, [[sol]]i, [[gips]]a, [[molibden]]a, [[stroncij]]a, [[silicij]]a, [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], itd. Nalazište [[Bakar|bakra]] u Sarčešmi u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] drugo je najveće u svijetu<ref name="CurtisHooglund2008"/>, dok se velika nalazišta [[Željezo|željezne rudače]] nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj [[Bafk]]a, [[Jazd]]a i [[Kerman]]a. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi [[tona]] Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta<ref name="PressTV17012011"/>. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima<ref name="Austrade31072007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Mining to Iran|url=http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=31. 7. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-07-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|dead-url=}}</ref>. [[Rudarstvo]] čini oko 3% ukupnog iranskog [[izvoz]]a<ref name="Austrade31072007"/>. Iranske zalihe [[ugljen]]a procjenjuju se na između 13 i 50 milijardi [[tona]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pars Times|title=Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil|url=http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html|publisher=Hamshahri|location=Tehran|date=23. 6. 2002.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Sredinom [[2000-ih]] Iran je proizvodio 1.33 milijuna tona [[ugljen]]a godišnje, dok je zbog povećane potrošnje također uvozio oko 520.000 tona<ref name="EIUMarketProfile2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Market Profile for Iran|url=https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. 4. 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. U novembru [[2008.]] godine proizvodnja ugljena premašila je dva milijuna tona<ref name="Klimasinska28112008">{{eng icon}} {{cite web|last=Klimasinska|first=Katarzyna|title=Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok|publisher=Bloomberg|location=New York City|date=28. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok se [[2012.]] očekuje porast proizvodnje na pet milijuna [[tona]]<ref name="Klimasinska28112008"/>. Iran je postao samodostatan u proizvodnji [[čelik]]a [[2009.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Steel Self-Sufficiency This Summer|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=11. 6. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-04-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110414124724/http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275|dead-url=yes}}</ref>, zahvaljujući rastu proizvodnje u glavnim čeličanama smještenima u [[Isfahan]]u i [[Huzestan]]u. Iste godine proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110513043724/http://www.presstv.ir/detail/167245.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u [[2013.]], 23 milijuna tona u [[2014.]] i 29,8 milijuna tona u [[2015.]] godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. 2. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823052213/http://news.imidro.org/en/magazines%3Dno.30/categories%3D2/news%3D578/show.aspx|dead-url=yes}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u [[2013.]], 34,7 milijuna tona u [[2014.]], 35,5 milijuna tona u [[2015.]]<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona [[2020.]] godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2011-07-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715170434/http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|deadurl=yes}}</ref> Od ostalih važnijih [[metal]]a u industriji treba izdvojiti proizvodnju [[aluminij]]a od 281.300 tona<ref name="BGS2011"/>, odnosno proizvodnju [[Bakar (element)|bakra]] od 262.500 [[tona]]<ref name="BGS2011"/>. Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a<ref name="PressTV05072010"/> (uz godišnji porast proizvodnje od 16%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. 8. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110729080933/http://www.presstv.ir/detail/139606.html|dead-url=yes}}</ref>) koji se izvozi u 40 zemalja svijeta<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran exports cement to 40 countries|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=8. 2. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Rudarstvo|Iran u internacionalnim statistikama: Rudarstvo]] ==== Energetika ==== {{glavni|Iran Energy Map (Cro).JPG|Iranska naftna industrija|Iranski nuklearni program}} [[Datoteka:Iran Energy Map (Cro).JPG|mini|desno|250px|Karta Irana s prikazanim nalazištima [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]], glavnim [[Rafinerija nafte|rafinerijama]], naftovodima, plinovodima i [[luka]]ma]] [[Datoteka:Iran NPP CIMG2451 m1.jpg|thumb|desno|250px|Maketa [[NE Bušer]] izgrađene [[2010.]] godine]] [[Iran]] je drugi u [[svijet]]u po zalihama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] (15%)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2013-03-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130309174844/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html|deadurl=yes}}</ref><ref name="DOE012010">{{eng icon}} {{cite web|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=januar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> odnosno treći u svijetu po zalihama [[Nafta|nafte]] (10%)<ref name="DOE012010"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Oil - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2007-06-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070613005503/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html|deadurl=yes}}</ref>. [[Termoelektrana|Termoelektrane]] na naftu, plin i [[ugljen]] zajedno s [[Nuklearna elektrana|nuklearnom elektranom]] u [[Bušer]]u, [[hidroelektrana]]ma i drugim [[elektrana]]ma koje koriste [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] zadovoljavaju zemlju [[Električna energija|eletričnom energijom]]<ref name="DOE012010"/>. Godišnje rasipanje [[Energija|energije]] procjenjuje se između šest i sedam milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year|url=http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=30. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2020-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200115095247/http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html|dead-url=yes}}</ref>, dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BP|title=BP Statistical Review of World Energy|url=http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf|publisher=British Petroleum|location=London|date=juni 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100630210655/http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf|archivedate=2010-06-30|deadurl=no}}</ref>. U [[2008.]] godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi [[USD]] subvencija za naftu, plin i električnu energiju<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Energy Subsidies Reach $84b|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. 4. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon [[SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Consumption|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-01-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120129051956/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html|dead-url=yes}}</ref>, uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine [[2010.]] uz [[Rusija|rusku]] pomoć otvorena je prva iranska [[nuklearna elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran: Bushehr launch peaceful symbol|url=http://www.presstv.ir/detail/139502.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=11. 8. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728160117/http://www.presstv.ir/detail/139502.html|dead-url=yes}}</ref>, dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran plans 19 more nuclear plants|url=http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25|publisher=Los Angeles Times|location=Los Angeles|date=25. 12. 2007.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Iran je među glavnim izvoznicima [[Nafta|nafte]] još od [[1913.]] godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od [[Zagros]]a, odnosno u [[Iranske pokrajine|pokrajinama]] [[Ilam (pokrajina)|Ilamu]], [[Huzestan]]u, [[Bušer (pokrajina)|Bušeru]], [[Hormuzgan]]u i [[Fars]]u. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Godine [[1978.]] Iran je bio četvrti najveći proizvođač [[Nafta|nafte]] u [[svijet]]u, odnosno drugi najveći [[OPEC]]-ov proizvođač i izvoznik<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pars Times|title=Iran: The Economy|url=http://www.parstimes.com/history/economy.html|publisher=The Library of Congress Country Studies|location=Washington D.C.|date=decembar 1987.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] tijekom kojeg su [[Irak|iračke]] i [[SAD|američke]] oružane snage [[Bombardiranje|bombardirale]] iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]]. Kasnih [[1980-ih]] godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Godine [[2004.]] proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde [[barel]]a godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran oil industry founders, report says|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html|publisher=The Seattle Times|location=Seattle|date=26. 12. 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok se [[2009.]] godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde [[barel]]a. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] je s [[Kina|Kinom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CRI|title=China, Iran sign biggest oil & gas deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=31. 10. 2004.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, [[Rusija|Rusijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=JP|title=Iran and Russia sign major oil deal|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=14. 7. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, [[Indija|Indijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rediff|title=OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India|url=http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm|publisher=Rediff Business|location=Mumbai, India|date=4. 1. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i [[Malezija|Malezijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=China Daily|title=Iran, Malaysia sign $16b oil deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=27. 12. 2007.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi [[USD]]. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Trend|title=FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry|url=http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html|publisher=Trend News Agency|location=Baku, Azerbaijan|date=27. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8907041206|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://archive.today/20120708082052/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|archivedate=2012-07-08|dead-url=no}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Share of domestically made equipments on the rise|url=http://www.shana.ir/155561-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=18. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2012-03-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120309074817/http://www.shana.ir/155561-en.html|deadurl=yes}}</ref>. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] će u [[2015.]] godini dosegnuti 250 milijardi [[USD]]<ref name="Payvand22122010"/>. <center> <gallery> Datoteka:Top Oil Producing Counties (Cro).JPG|Najveći svjetski proizvođači [[Nafta|nafte]] od [[1960.]] do [[2006.]] g. Datoteka:Iran Oil Products (Cro).JPG|Iranski [[Rafinerija nafte|rafinerijski]] kapaciteti (procjene od [[2007.]] do [[2012.]] g.) Datoteka:IRAN oil&gas production (Cro).JPG|Iranska proizvodnja [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] od [[1970.]] do [[2030.]] g. Datoteka:Iran Electricity (Cro).PNG|Iranska proizvodnja i potrošnja [[Električna energija|el. energije]] od [[1988.]] do [[2007.]] g. Datoteka:Energy consumption per capita-Iran (Cro).PNG|Iranska potrošnja [[Energija|energije]] po stanovniku od [[1971.]] do [[2006.]] g. </gallery> </center> Glavne iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]] smještene su u [[Abadan]]u (prva iranska rafinerija), [[Kermanšah]]u, [[Teheran]]u, [[Isfahan]]u, [[Širaz]]u, [[Tabriz]]u, [[Arak]]u i [[Bandar-e Abas]]u<ref name="Coutsoukis10112004"/>. Golema većina [[Nafta|nafte]] s nalazišta u rafinerije transportira se [[naftovod]]ima. Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789&nbsp;km, od čega 7&nbsp;km kondenzacijskih, 397&nbsp;km za kondenzirani prirodni plin, 19.161&nbsp;km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. 6. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>), 570&nbsp;km za ukapljeni naftni plin, 7018&nbsp;km za naftu, te 7936&nbsp;km za ostale rafinirane proizvode. Do [[2025.]] godine planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000&nbsp;km.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm|title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. 8. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Najznačajnije [[Luka|luke]] za izvoz nafte su [[Abadan]], [[Bandar-e Abas]], [[Mahšaher]], [[Harg]], [[Lavan]], [[Kiš]] i [[Amirabadska luka|Amirabad]]<ref name="DOE012010"/>. Godine [[2008.]] na otoku [[Kiš]]u otvorena je Iranska naftna burza (IOB) na kojoj se trguje [[Nafta|nafte]], [[Prirodni plin|prirodnim plinom]] i petrokemijskim proizvodima<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island|url=http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. 2. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2009-01-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm|dead-url=}}</ref>. Većina trgovine obavlja se u [[Euro|eurima]] i [[Iranski rijal|iranskim rijalima]] te ostalim [[valuta]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Oil bourse opens in Iran's Kish Island|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. 2. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110825023915/http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>, dok je [[američki dolar]] u potpunosti isključen<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Austin|first=Steve|title=Iranian Oil Bourse Opening|url=http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php|publisher=Oil-Price.net|location=USA|date=2. 6. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Zahvaljujući proizvodnji dušičnog [[Gnojivo|gnojiva]] u [[Širaz]]u<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Shiraz Fertilizer Plant Tender Started|url=http://www.shana.ir/25007-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=28. 6. 2004.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, najvećoj [[Tvornica|tvornici]] [[eten]]a u svijetu smještenoj u [[Asaluja|Asaluji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran opens world largest ethylene unit|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=7. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110825025338/http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref> kao i drugim proizvodnjim zonama diljem zemlje, iranski [[izvoz]] petrokemikalija dosegnuo je 5,5 milijardi [[USD]] u [[2007.]]<ref name="PressTV26042008">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports $570M of petrochemicals|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. 4. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110825025101/http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>, 9 milijardi [[USD]] u [[2008.]]<ref name="PressTV26042008"/>, te 7,6 milijardi [[USD]] u prvih deset mjeseci [[2010.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Petrochemical Exports Pass $7 Billion|url=http://www.shana.ir/165360-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=31. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema podacima Iranskog ministarstva za naftu, [[Iran]] do [[2025.]] godine planira uložiti 500 milijardi [[USD]] u naftnu infrastrukturu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=$500b Needed For Hydrocarbon Sector|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. 4. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Energetika|Iran u internacionalnim statistikama: Energetika]] === Uslužne djelatnosti === [[Datoteka:Carpet Bazaar of Tabriz.JPG|thumb|desno|250px|Veliki [[bazar]] ([[tržnica]]) u [[Tabriz]]u]] Unatoč ekonomskoj [[Liberalizam|liberalizaciji]] iz [[1990-ih]] godina, državna potrošnja (uključujući izdatke poluvladinih fondova) ostala je relativno visoka. Procjene potrošnje u uslužnim djelatnostima Irana iznose približno 40% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]], od čega je većina državnog karaktera uključujući i izdatke za [[Oružane snage Irana|oružane snage]], državne [[Plaća|plaće]] i isplate za socijalnu sigurnost<ref name="IranCIA2011"/>. Proces [[Urbanizacija|urbanizacije]] značajno je doprinio uslužnim djelatnostima među kojima su najznačajnije javne službe (uključujući [[obrazovanje]]), [[trgovina]], osobne i stručne usluge, te [[turizam]]. Ukupna vrijednost [[promet]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] prema procjenama za [[2013.]] godinu porasti će na 46 milijardi [[USD]] što predstavlja 6,8% iranskog [[BDP]]-a<ref name="NITC18062009">{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Freight Transport Report|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=18. 6. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz [[1996.]] godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz [[2008.]] godine<ref name="NITC18062009"/>. ==== Maloprodaja ==== Iranska industrija [[Maloprodaja|maloprodaje]] sastoji se uglavnom od [[zadruga]] (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u [[bazar]]ima ([[tržnica]]ma)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iranica|title=Bāzār|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/bazar-index|date=15. 12. 1989.|accessdate=3. 2. 2011|archive-date=2010-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20101208194537/http://www.iranica.com/articles/bazar-index}}</ref>. Najveći dio [[Hrana|hrane]] pojavljuje se na uličnim tržnicama s [[cijena]]ma koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom<ref name="Euromonitor032011">{{eng icon}} {{cite web|last=Euromonitor|title=Retailing in Iran|url=http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report|publisher=Euromonitor International|location=London|date=mart 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> od kojih većina posluje van [[Teheran]]a gdje postoji velik broj hipermarketa i [[supermarket]]a. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih [[trgovina]] koje su većinom u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su ''Etka'', ''Refah'', ''Šahrvand'' and ''Hyperstar Market''<ref name="Euromonitor032011"/>. [[Elektroničko poslovanje]] u [[2008.]] godini ostvarilo je promet od milijardu [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's e-commerce to reach rls10,000b|url=http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=3. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2009-01-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|dead-url=}}</ref>. ==== Zdravstvo i ljekarništvo ==== {{glavni|Zdravstvo u Iranu}} {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:right;" |- style="background:lightblue;" ! Zdravstvo u Iranu (''Izvor: [[Economist Intelligence Unit]]''<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast|url=http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. 8. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>) ! 2005. ! 2006. ! 2007. ! 2008. ! 2009. ! 2010. ! 2011. ! 2012. |- | Očekivana životna dob (godina) | 70,0 | 70,3 | 70,6 | 70,9 | 71,1 | 71,4 | 71,7 | 72,0 |- | Izdvajanja za zdravstvo (postotak BDP-a) | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 | 4,2 |- | Izdvajanja za zdravstvo (milijardi USD) | 7,9 | 9,2 | 10,8 | 13,8 | 16,2 | 19,3 | 23,1 | 27,3 |- | Izdvajanja za zdravstvo (USD per capita) | 113 | 132 | 151 | 191 | 223 | 261 | 309 | 362 |} Iranskim [[ustav]]om zajamčena je [[Zdravstvo|zdravstvena]] skrb svim stanovnicima zemlje. Do [[2008.]] godine 73% Iranaca bilo je obuhvaćeno dobrovoljnom nacionalnom zdravstvenom skrbi<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Oko 85% stanovnštva koristi sustav osiguranja za lijekove, a vlada uvelike subvencionira [[Farmacija|farmaceutsku]] proizvodnju u cilju povećanja dostupnosti [[lijek]]ova i [[Cijepljenje|cjepiva]]. Ukupna tržišna vrijednost iranske [[Zdravstvo|zdravstvene]] i [[Medicina|medicinske]] mreže bila je 24 milijarde [[USD]] u [[2002.]] godini, dok se s obzirom na sve veću potražnju zdravstvenih usluga procjenjuje rast na 50 milijardi [[USD]] do [[2013.]] godine<ref name="Austrade19072007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Health services and pharmaceuticals to Iran|url=http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=19. 7. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-04-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx|dead-url=}}</ref><ref name="BMI25032009">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2|url=http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=25. 3. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20111129222751/http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html|dead-url=yes}}</ref>. Od [[2006.]] godine 55 iranskih [[Farmacija|farmaceutskih]] tvrtki proizvodi 96% lijekova<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's medicine production growing|url=http://www.presstv.ir/detail/144089.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2010-09-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20100929072124/http://www.presstv.ir/detail/144089.html|dead-url=yes}}</ref> vrijednih 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=18% of Medicines Thrown Out Annually|url=http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=30. 6. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm|dead-url=}}</ref> dok se vrijednost cjelokupnog tržišta procjenjuje na 310 milijardi [[USD]]<ref name="Austrade19072007"/>. Procjenjuje se da će samo farmaceutsko tržište [[2013.]] godine narasti na 3.65 milijardi [[USD]]<ref name="BMI25032009"/>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Zdravstvo|Iran u internacionalnim statistikama: Zdravstvo]] ==== Turizam ==== {{glavni|Turizam u Iranu}} [[Turizam]] kao ekonomska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310014302/http://iran-travels.com/english/economy.php}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=juni 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2015-09-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|dead-url=yes}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-12-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221100152/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|dead-url=yes}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>. <center> <gallery> Datoteka:Kish sea sides 1.jpg|Ljetovalište na otoku [[Kiš]]u Datoteka:Persepolis hdr.JPG|[[Darije I. Veliki|Darijeva]] palača u [[Perzepolis]]u Datoteka:Naghshe Jahan Square Isfahan modified.jpg|Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u Datoteka:Imam Reza shrine 06.jpg|Grobnica [[Imam Reza|Imama Reze]] u [[Mašhad]]u Datoteka:Dizin.jpg|Skijalište [[Dizin]] </gallery> </center> Najpopularnija iranska turistička odredišta kulturološkog karaktera su [[Isfahan]], [[Mašhad]] i [[Širaz]]. Početkom [[2000-ih]] najveće prepreke u razvoju [[Turizam u Iranu|iranskog turizma]] bile su nedovoljna [[promet]]na infrastruktura, zakonska ograničenja i manjak stručnih kadrova<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Velik broj posjetitelja su [[Šijiti|šijitski]] [[muslimani]] iz [[Azija|azijskih]] država koji posjećuju [[Šijiti|šijitska]] svetišta u [[Mašhad]]u i [[Kum (grad)|Kumu]]<ref name="PressTV19032010"/>, dok manjinu čine [[Europa|Europljani]] i drugi [[Zapadni svijet|zapadnjaci]] koji posjećuju [[:Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu|arheološke lokalitete]] i [[spomenik]]e. U [[2007.]] godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista<ref name="UNWTO2010"/> (58. u [[svijet]]u) kojima je na raspolaganju 641 [[hotel]] s ukupno 63.000 [[krevet]]a, dok je godišnja zarada od turizma u [[2008.]] iznosila 8,7 milijardi [[USD]]<ref name="UNWTO062010"/> (28. u svijetu) što je približno dvanaesterostruki porast u odnosu na [[2000.]] godinu<ref name="UNWTO062010"/>. Zbog atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] turističkih resursa Iran je rangiran među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003"/>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Kultura|Iran u internacionalnim statistikama: Kultura]] ==== Bankarstvo, financije i osiguranja ==== [[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. 8. 2003.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref><ref name="Bloomberg26072010">{{eng icon}} {{cite web|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>]] Vladini [[kredit]]i i [[Zajam|zajmovi]] su dostupni za industrijske i poljoprivredne projekte, prvenstveno putem [[Banka|banaka]]. Službena [[iran]]ska [[valuta]] je [[Iranski rijal|rijal]] čiji je tečaj krajem [[2000-ih]] iznosio oko 10.000 rijala za jedan [[američki dolar]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok se na neslužbenom tržištu mijenjaju i po višoj tarifi. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine iranska je vlada [[Nacionalizacija|nacionalizirala]] sve privatne [[Banka|banke]], a [[Kamata|kamate]] su u skladu s [[islam]]skim zakonom zamijenjene obrađivačkim pristojbama. Ovaj sustav stupio je na snagu sredinom [[1980-ih]] godina<ref name="CurtisHooglund2008"/>. [[Banka]]rski sustav sastoji se od središnje banke ([[Iranska središnja banka|Markazi banka]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Nekoliko poslovnih [[Banka|banaka]] sa sjedištem u [[Teheran]]u ima podružnice u cijeloj zemlji. Postoje i dvije razvojne banke i stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Računima vladinih banaka dominiraju krediti državi, „[[bonjad]]” poduzeća, velike privatne tvrtke i četiri tisuće imućnijih pojedinaca koji ponekad ne uspijevaju otplatiti svoje [[kredit]]e<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Banking System Needs Overhaul|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=President in Birjand Rally|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Vlada je počela s privatizacijom bankarskog sustava u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref name="EIUFinancial2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Iran Financial Services Forecast|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2012-04-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120402104415/http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=%2Fstory.cfm%3Fid%3DEIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|deadurl=yes}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Godine [[2010.]] iranske devizne pričuve u inozemnim bankama dosegle su iznos od 75.06 milijardi [[USD]] prema američkim izvorima<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-06-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005020/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html|dead-url=yes}}</ref>, odnosno oko 100 milijardi [[USD]] prema službenim [[iran]]skim izvorima<ref name=autogenerated1 />. Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje dionicama više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="Bloomberg26072010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=TSE ranked as best bourse index|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110916081515/http://www.presstv.com/detail/163110.html|dead-url=yes}}</ref>. Iran prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Vast Economic Potential Lauded|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Premije [[Osiguranje|osiguranja]] iznosile su tek nešto manje od 1% [[BDP]]-a u [[2008.]] godini<ref name="EIUMarketProfile2008"/> što je uvjetovano prosječnim primanjima po glavi stanovnika<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Pet državnih osiguravajućih društava dominiraju na [[Tržište|tržištu]], od kojih su četiri aktivna u komercijalnom osiguranju. Vodeća osiguravajuća društva su ''Iransko osiguravajuće društvo'', ''Azija osiguranje'', ''Alborz osiguranje'' i ''Dana osiguranje''. U iranskoj fiskalnoj godini [[2001.]]/[[2002.]] osiguranja treće strane činili su 46% premija, slijedi zdravstveno osiguranje sa 13%, protupožarno osiguranje sa 10%, te životno osiguranje sa 9,9%<ref name="EIUFinancial2008"/>. ==== Komunikacije i informatička tehnologija ==== {{glavni|Komunikacije u Iranu}} [[Datoteka:IR Telecom (Cro).JPG|mini|desno|250px|[[Iran]] je među pet vodećih zemalja prema rastu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sektora (iznad 20%)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Burkhart|first=Grey E.|title=Iran|url=http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|publisher=National Security and the Internet in the Persian Gulf Region|location=Washington D.C.|year=1998.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-07-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|dead-url=}}</ref>]] [[Mediji|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV|televizijski]] kanali odnosno [[Radio|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Internet World Stats|title=Iran|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm|publisher=Miniwatts Marketing Group|location=Bogota, Colombia|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110520115447/http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Joffe-Walt|first=Benjamin|title=Hackers take Iran's civil war online|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=2. 6. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[pružatelj internet usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Information and communications technology (ICT) to Iran|url=http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=4. 6. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-07-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|dead-url=}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Privatization of Telecom Companies|url=http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. 10. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-02-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|dead-url=}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=ICT At-a-Glance: Iran|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2008.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051215045113/http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|archivedate=2005-12-15|deadurl=yes}}</ref>. U navedenim ekonomskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{cite web|last=EIU|title=Iran: Telecoms and technology background|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2006-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20060813091822/http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|url-status=dead}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ITP|title=Iran software export market nearing $60 million|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million|publisher=ITP.net|location=UAE|date=4. 1. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Campbell|first=Susan J.|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm|publisher=Voice Quality|location=Norwalk, Connecticut|date=22. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije|Iran u internacionalnim statistikama: Komunikacije]] ==== Promet ==== {{glavni|Promet u Iranu}} [[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. Američke procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, od čega je 125.908&nbsp;km (73%) [[asfalt]]irano<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika u [[2011.]] godini bio je 146<ref name="EIUAutomotive2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Automotive Forecast: Iran|url=https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. 8. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok godišnji porast iznosi 9%<ref name="EIUAutomotive2008"/>. Godine [[2009.]] Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto u svijetu, a krajem [[2010.]] godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu<ref name="TehranTimes20092010"/>. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. 3. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. 8. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2009-08-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20090811034706/http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|dead-url=yes}}</ref> pa se [[2012.]] godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{cite web|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004201248/http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|dead-url=yes}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje. U svim velikim gradovima postoje gradske [[autobus]]ne linije, dok više privatnih tvrtki upravlja međugradskim autobusnim linijama. Operativna [[podzemna željeznica]] trenutačno postoji samo u [[Teheran]]u čija je ukupna dužina linija [[2007.]] godine bila 120,1&nbsp;km (sa 64 stanice). Do [[2012.]] godine planira se proširenje [[teheran]]ske podzemne željeznice za dodatna 172&nbsp;km, a u izgradnji je i 380&nbsp;km podzemnih željeznica u ostalim gradovima poput [[Mašhad]]a, [[Širaz]]a, [[Tabriz]]a, [[Ahvaz]]a i [[Isfahan]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2016-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310131900/http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|dead-url=yes}}</ref>. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000&nbsp;km<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran constructing 5,000 km railway|url=http://www.presstv.ir/detail/161731.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110729010924/http://www.presstv.ir/detail/161731.html|dead-url=yes}}</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Bandarabbas-sahel-2.jpg|[[Bandar-e Abas]], najznačajnija iranska [[luka]] Datoteka:Tehran Karaj Rd.jpg|[[Autocesta]] [[Teheran]]-[[Karadž]] Datoteka:Map Iran railways en.svg|Iranska [[Željeznica|željeznička]] mreža ([[2019.]]) Datoteka:Tehran subway.jpg|[[Podzemna željeznica]] u [[Teheran]]u, glavnom [[promet]]nom žarištu zemlje Datoteka:IranAir 747 at Mehrabad International Airport.JPG|Iranski [[Boeing 747]] u zračnoj luci u [[Zračna luka Mehrabad|Mehrabadu]] </gallery> </center> Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar-e Abas]]u koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]<ref name="DOE012010"/>, a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar-e Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar-e Anzali]], [[Amirabadska luka|Amirabad]] i [[Bandar-e Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="DOE012010"/>, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="DOE012010"/>. Iran raspolaže flotom od 74 [[Trgovački brod|trgovačka broda]], uz dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama<ref name="IranCIA2011"/>. Prvi iranski prekooceanski teretni brod u domaćim [[Brodogradilište|brodogradilištima]] izgrađen je [[2007.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran builds first huge cargo ship|url=http://edition.presstv.ir/detail/28630.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. 10. 2007.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Deseci [[Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]]. U čitavoj zemlji postoji 319 aktivnih zračnih luka od čega je 133 asfaltiranih<ref name="IranCIA2011"/>, dok prema broju (42) zračnih luka s velikim pistama (iznad 3048 m odnosno 10.000 stopa) Iran zauzima četvrto mjesto u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Airports - With Paved Runways|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2015-04-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20150406133103/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html|dead-url=yes}}</ref>. Iransko nacionalno zrakoplovno poduzeće ''[[Iran Air]]'' osnovano je [[1962.]] godine i danas upravlja flotom od 51 zrakoplova<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IranAir|title=IranAir Fleet|url=http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|publisher=Iran Air|location=Tehran|date=februar 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2011-05-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110516140610/http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|deadurl=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Jaeger|first=Thomas|coauthors=Saugy, Martial|title=Iran Air Fleet|url=http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1|publisher=CH-Aviation|location=Switzerland|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (uz 30 narudžbi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=RIA Novosti|title=Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran|url=http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html|publisher=Russian International News Agency|location=Moscow|date=16. 11. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-10-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013075520/http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html|dead-url=yes}}</ref>) koji lete na domaćim i međunarodnim letovima. U cjelokupnom prometnom sektoru zaposleno je više od milijun ljudi, a prihodi od prometne industrije u [[2008.]] godini činili su 9% [[BDP]]-a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Road Construction Projects Upbeat|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=21. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Promet|Iran u internacionalnim statistikama: Promet]] == Međunarodna trgovina i ekonomski odnosi == [[Datoteka:Iranian Export 2006 (Cro).PNG|mini|lijevo|320px|[[Iran]]ski nenaftni [[izvoz]] u [[2006.]] godini]] [[Iran]] je jedan od osnivača [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC)<ref name="DOE14072010">{{eng icon}} {{cite web|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=14. 7. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i [[OGEC|Organizacije zemalja izvoznica plina]] (OGEC)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8810271643|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=17. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120329131936/http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8810271643|archivedate=2012-03-29|deadurl=no}}</ref>. Udjel industrije [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] iznosi manje od 10%<ref name="IMF2010.15"/>, dok istovremeno sačinjava oko 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 66,2 milijardi [[USD]] prema procjeni iz [[2010.]] godine<ref name="PressTV02032011"/> što je porast od iznad 40% u odnosu na [[2006.]] kada je zarada iznosila 46,9 milijardi [[USD]]<ref name="DOE14072010"/>. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 75% više nego u [[2007.]] godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b|url=http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=1. 10. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|dead-url=}}</ref>. Najveći udjel u iranskom izvozu osim nafte i plina čine [[motorna vozila]], [[sag]]ovi ručne izrade, [[pistacija]], [[metanol]] i [[ukapljeni naftni plin]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to launch more trade counselors|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=25. 10. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120407055630/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. Iranski izvoz tehničkih i inženjerskih usluga obuhvaćao je poslove vrijedne 2,7 milijardi USD od čega je 40% otpadalo na [[Središnja Azija|središnju Aziju]] i [[Kavkaz]], 30% odnosno 350 milijuna [[USD]] na [[Irak]], 20% na [[Afrika|afričke]] države, te 10% na ostatak [[svijet]]a (uglavnom [[Južna Amerika]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Karimi|first=Majid|title=Engineering Service Exports Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Iranske tvrtke u navedenim zemljama većinom obavljaju poslove vezane uz [[Energetika|energetiku]], izgradnju [[cjevovod]]a, [[navodnjavanje]], te izgradnju [[brana]] i [[elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's trade not limited to Europe|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. 4. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120407055651/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. Izvoz nenaftnih [[proizvod]]a jedan je od glavnih iranskih državnih prioriteta<ref name="France2411012010"/>, a oslanja se na snažnu domaću industriju, obrazovane i motivirane radnike, te povoljan geostrateški položaj s obzirom da u okolnim državama živi više od 300 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNIDO|title=An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/index.php?id=5035|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=New York City|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema [[SAD|američkim]] procjenama iz [[2009.]] godine, glavni iranski izvozni partneri bili su [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%) i [[Turska]] (4.36%)<ref name="IranCIA2011"/>. [[Iran]] pripada manjini svjetskih država kojima je [[izvoz]] značajno veći od [[uvoz]]a<ref name="IranCIA2011"/>. Godine [[2000.]] uvoz je iznosio 13,7 milijardi [[USD]] odnosno 39,7 milijardi [[USD]] u [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Habibi|first=Nader|title=The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran|url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=5. 5. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110709163548/http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|dead-url=yes}}</ref>, dok je [[2010.]] porastao na 58.97 milijardi<ref name="IranCIA2011"/> prema američkim odnosno 55 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] unatoč [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetskoj financijskoj krizi]] koja traje od [[2007.]]<ref name="2Kriza"/> godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="2Kriza"/>. Američki izvori iz [[2009.]] godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju [[UAE]] (15.14%, [[Kina|Kinu]] (13.48%), [[Njemačka|Njemačku]] (9.66%), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (7.16%), [[Italija|Italiju]] (5.27%), [[Rusija|Rusiju]] (4.81%) i [[Indija|Indiju]] (4.12%)<ref name="IranCIA2011"/>. [[Datoteka:Economic Cooperation Organization map.svg|mini|desno|320px|Članice [[ECO]]-a]] Sredinom [[1990-ih]] godina [[Iran]] je unaprijedio ekonomsku suradnju sa zemljama u razvoju poput [[Sirija|Sirije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kuba|Kube]] i [[Venecuela|Venecuele]]. U [[2007.]] godini trgovina s [[Indija|Indijom]] dosegla je 13 milijardi [[USD]], dok godišnji rast bilateralne ekonomske suradnje iznosi 80%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=$13bn: new record in Iran-India trade|url=http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718224422/http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|dead-url=yes}}</ref>. Iran također ojačava suradnju sa [[Turska|Turskom]] i [[Pakistan]]om koji pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju ([[ECO]]) čije tržište obuhvaća države [[Središnja Azija|središnje]], [[Južna Azija|južne]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran pres. to attend ECO summit|url=http://www.presstv.ir/detail/155512.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=15. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728162425/http://www.presstv.ir/detail/155512.html|dead-url=yes}}</ref>. Od [[2003.]] godine [[Iran]] je povećao ulaganja u ekonomski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput [[Irak]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Iraq to broaden mutual cooperation|url=http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=20. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i [[Afganistan]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Afghanistan trade up 25%|url=http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. 1. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> koji su pogođeni [[rat]]ovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u [[Dubai]]ju ([[UAE]]) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Islamic WTO Proposed|url=http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. 1. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-10-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm|dead-url=}}</ref>, dok godišnja iranska ulaganja u [[Dubai]] iznose 200-300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b|url=http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=4. 4. 2006.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-02-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm|dead-url=}}</ref>. U [[2006.]] godini iranski su građani iz [[Dubai]]ja vratili u domovinu oko dvije milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Overseas Workers Remit Over $2b|url=http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. 10. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-02-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm|dead-url=}}</ref>, dok se između [[2005.]] i [[2009.]] godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg25012010">{{eng icon}} {{cite web|last=Foroohar|first=Kambiz|title=Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=25. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> od čega se većina odnosi na tržište [[nekretnina]]ma i uvozno-izvozne poslove<ref name="Bloomberg25012010"/>. === Izravna strana ulaganja === [[Datoteka:FDI Iran (Cro).PNG|mini|desno|320px|Izravna [[strana ulaganja]] u [[Iran]] od [[2000.]] do [[2007.]] godine]] Tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina [[Iran]] je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim [[tvrtka]]ma, uključujući otkup ugovora na [[Nafta|naftnom]] području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od [[NIOC|Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća]] (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ABC|title=Iran - Oil & Gas|url=http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil%26Gas.htm|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=juni 2002.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil%26Gas.htm|dead-url=}}</ref>. Nepovoljni ili složeni operativni zahtjevi i međunarodne sankcije otežavali su strana ulaganja u zemlji tijekom protekla dva desetljeća, dok je ranih [[2000-ih]] godina provodena liberalizacija [[Tržište|tržišta]] čime je njihov broj znatno porastao. Između [[1993.]] i [[2007.]] godine Iran je absorbirao oko 24,3 milijarde [[USD]] stranih ulaganja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years|url=http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=27. 5. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929120459/http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html|dead-url=yes}}</ref>, dok je [[2007.]] godine zabilježen rekord od 10,2 milijarde [[USD]] što je osjetno povećanje u odnosu na 4,2 milijarde [[USD]] iz [[2005.]] ili dva milijuna [[USD]] iz [[1994.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Foreign Investment At Record Level|url=http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=10. 4. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm|dead-url=}}</ref>. Između [[2000.]] i [[2007.]] godine ugovoreni su poslovi u vrijednosti od 150 milijardi [[USD]], što uključuje privatna i državna kreditiranja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rodman|first=Véronique|title=Global Investment in Iran: Interactive|url=http://www.aei.org/press/26147|publisher=American Enterprise Institute|location=Washington D.C.|date=9. 5. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610130424/http://www.aei.org/press/26147|dead-url=yes}}</ref>. Prema procjenama [[EIU]]-a, iznos izravnih stranih ulaganja u razdoblju između [[2010.]] i [[2014.]] godine povećati će se za 100%<ref name="Parsi22052010">{{eng icon}} {{cite web|last=Parsi|first=Massoud|title=The tragicomedy of Iran sanctions|url=http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html|publisher=[[Al Jazeera]]|location=Doha, Qatar|date=22. 5. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. S druge strane, godine [[2007.]] Iran je posjedovao inozemne nekretnine u vrijednosti od 62 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Mehr News|title=Iran’s foreign assets surpass $62b|url=http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=30. 6. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071212043225/http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|dead-url=yes}}</ref>. Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja [[Energija|energetike]], proizvodnju [[Motorna vozila|motornih vozila]], rudnike [[Bakar (element)|bakra]], [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], uslužne programe, [[Rafinerija nafte|petrokemikalije]], [[Odjeća|odjeću]], [[Hrana|hranu]] i [[Piće|pića]], [[telekomunikacije]], te [[ljekarništvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Amuzegar|first=Jahangir|title=Iran's Third Development Plan: an Appraisal|url=http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|publisher=Red Orbit|location=Dallas, Texas|date=3. 10. 2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20111129212318/http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|dead-url=yes}}</ref>. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se [[kapital]] procjenjuje na više od 1300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Expats Worth $1.3 Trillion|url=http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=14. 2. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-12-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm|dead-url=}}</ref>. [[Iran]] je član Multilateralne agencije za garanciju investicija ([[MIGA]], ogranak [[Svjetska banka|Svjetske banke]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=MIGA|title=MIGA Member Countries (175)|url=http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|publisher=Multilateral Investment Guarantee Agency|location=Washington D.C.|date=22. 11. 1010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Pedesetak tvrtki ulagalo je u iransku ekonomiju između [[1992.]] i [[2008.]] godine, među kojima su vodeće one iz [[Europa|europskih]] i [[Azija|azijskih]] zemalja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=$34b Foreign Investment in 16 Years|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>: {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:center" |- style="background:lightblue;" ! Kontinent !! Vodeće zemlje prema ulaganjima u Iran (1992.-2008.) !! Broj projekata !! Ukupni iznos ulaganja |- | [[Azija]] || [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Singapur]], [[Indonezija]] i [[Oman]] ||align="center"| 190 || 11,6 milijardi [[USD]] |- | [[Europa]] || [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Španjolska]], [[UK]], [[Turska]], [[Italija]], [[Francuska]] (ukupno 20 država) ||align="center"| 253 || 10,9 milijardi [[USD]] |- | [[Amerika]] || [[Kanada]], [[Panama]], [[SAD]] i [[Jamajka]] ||align="center"| 7 || 1,4 milijardi [[USD]] |- | [[Afrika]] || [[Mauricijus]], [[Liberija]] i [[Južna Afrika]] ||align="center"| ''nepoznato'' || 8 milijardi [[USD]] |- | [[Australija]] || [[Australija]] ||align="center"| 1 || 682 milijuna [[USD]] |} === Odnosi sa Svjetskom trgovinskom organizacijom === [[Datoteka:Middle east graphic 2003.jpg|thumb|desno|250px|[[Bliski istok]] najznačanije je [[tržište]] za iranski nenaftni [[izvoz]]]] Od [[2005.]] godine [[Iran]] ima status promatrača pri [[WTO|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=WTO|title=Accessions: Iran|url=http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm|publisher=World Trade Organization|location=Geneva, Switzerland|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, iako su [[SAD|Sjedinjene Države]] dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije<ref name="Dombey26052005">{{eng icon}} {{cite web|last=Dombey|first=Daniel|title=US agrees to Iran WTO membership talks|url=http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=26. 5. 2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-07-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20080723195715/http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|dead-url=yes}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]<ref name="Dombey26052005"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=WTO Membership|url=http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=15. 4. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2008-02-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|dead-url=}}</ref>. U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u [[WTO]]-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i [[Trgovina|trgovine]]. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na [[Kešm]]u, [[Čabahar]]u i [[Kiš]]u, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnije ekonomske atmosfere koja će pripomoći pristupanju u [[WTO|Svjetsku trgovinsku organizaciju]]. U [[2010.]] godini, Iran je izdvojio 20 milijardi [[USD]] kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Iran Plans to Open Trade Centers Abroad|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8810261289|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=16. 1. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004459/http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8810261289|archivedate=2012-03-01|deadurl=no}}</ref>. === Međunarodne sankcije === Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su ekonomske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20121129234420/http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=[[Congressional Research Service]]|location=Washington D.C.|date=31. 7. 2003.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. [[Iranski nuklearni program]] od [[2006.]] godine povećao je političke napetosti sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati [[nuklearno oružje]]. Na američku inicijativu [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je [[Iran]]u do [[2010.]] godine uvelo tri kruga [[Sankcije|sankcija]] sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i ekonomskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran nuclear talks back on, in Geneva next week|url=http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=30. 11. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Ipak, brojni [[iran]]ski i [[Zapadni svijet|zapadni]] stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja<ref name="Parsi22052010"/><ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8903011372|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=22. 5. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100523171504/http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=8903011372|archivedate=2010-05-23|deadurl=no}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Richter|first=Paul|title=Diplomat says Iran sanctions not working|url=http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html|publisher=Tribune Washington Bureau|location=Washington D.C.|date=3. 11. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. === Iransko-hrvatski ekonomski odnosi === [[Hrvatska]] je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne ekonomske odnose s [[Iran]]om<ref name="IMOC2009"/>, a ekonomski odnosi datiraju još iz vremena [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput [[Končar Elektroindustrija|Končara]], [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đure Đakovića]], [[Ingra|Ingre]] ili [[TŽV Gredelj d.o.o.|Gredelja]]<ref name="LiderPress20032008"/> koje su tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zamijenile tvrtke iz [[EU]]<ref name="LiderPress20032008"/>. U maju [[2000.]] godine hrvatsko [[brodogradilište]] „Greben” iz [[Vela Luka|Vele Luke]] sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 [[Patrolni brod|patrolnih brodova]] vrijedan 12 milijuna [[USD]]<ref name="Cvitić30032004">{{sh}} {{cite web|last=Cvitić|first=Plamenko|title=Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom|url=http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom|publisher=[[Nacional]]|location=Zagreb|date=30. 3. 2004.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, no posao nije proveden u djelo zbog [[SAD|američkog]] političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže [[terorizam]]<ref name="Cvitić30032004"/>. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s [[Francuska|francuskim]] brodogradilištima<ref name="Cvitić30032004"/>, dok su Amerikanci [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo<ref name="Cvitić30032004"/>. Glavne ekonomske grane na kojima [[Iran]] i [[Hrvatska]] surađuju su [[brodogradnja]], [[željeznice]], [[Energija|energetika]], gradnja [[termoelektrana]], [[Prehrana|prehrambena]] industrija, [[ribarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[turizam]]<ref name="LiderPress20032008"/>, među kojima se hrvatska [[Brodogradilište|brodogradilišta]] najčešće ističu kao glavni temelj suradnje<ref name="Cvitić30032004"/><ref name="Čubelić08112008">{{sh}} {{cite web|last=Čubelić|first=Tonka|title=Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|date=8. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref><ref>{{sh}} {{cite web|last=Klarić|first=Jasmina|title=Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|location=Zagreb|date=10. 5. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. [[TDR]] iz [[Rovinj]]a prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila [[Tvornica|tvornicu]] u [[Iran]]u (2008.)<ref>{{sh}} {{cite web|last=TDR|title=TDR gradi tvornicu u Iranu|url=http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|publisher=Tvornica duhana Rovinj|location=Rovinj|date=8. 9. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110415013037/http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|dead-url=yes}}</ref>, dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski [[automobil]] ''[[Samand]]'' za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke<ref>{{sh}} {{cite web|last=Vejnović|first=Saša|title=Iranski Samand stiže u Hrvatsku|url=http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx|publisher=Poslovni dnevnik|location=Zagreb|date=13. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. [[Iran]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] trgovački odnosi su u [[2008.]] godini prema riječima iranskog [[veleposlanik]]a u [[RH]] iznosili simboličkih 8-10 milijuna [[USD]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref name="Čubelić08112008"/>, dok je istovremeno trgovina između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]] unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća<ref name="Čubelić08112008"/>. == Veze == * [[Iran u internacionalnim statistikama#Ekonomija|Iran u internacionalnim statistikama: Ekonomija]] == Izvori == {{reflist|3}} == Literatura == ;Knjige * {{eng icon}} {{cite book|last=Nash|first=Jason John|coauthors=Sasmaz, Aytng|title=The Business Year 2011: Iran|publisher=The Business Year|location=London|year=2011.|isbn=978-1908180001}} * {{eng icon}} {{cite book|author=IBP USA|title=Doing Business and Investing in Iran Guide|publisher=International Business Publications USA|location=Washington D.C.|year=2009.|isbn=978-1433011023}} * {{eng icon}} {{cite book|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=New York City|year=2009.|isbn=978-0-19-537849-8}} * {{eng icon}} {{cite book|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=U.S. Library of Congress|location=Washington D.C.|year=2008.|isbn=978-0-8444-1187-3}} * {{eng icon}} {{cite book|last=Jbili|first=A.|coauthors=Kramarenko, V.; Bailén, J. M.|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|year=2007.|isbn=9781589064416}} * {{eng icon}} {{cite book|last=Mohammadi|first=Ali|title=Iran encountering globalization: problems and prospects|publisher=Routledge|location=London|year=2003.|isbn=978-0415308274}} * {{eng icon}} {{cite book|last=Parvin|first=Alizadeh|coauthors=Hakimian, Hassan|title=The Economy of Iran: Dilemmas of an Islamic State|url=https://archive.org/details/theeconomyofiran0000unse|publisher=I. B. Tauris|location=London|year=2001.|isbn=978-1860644641}} ;Dokumenti * {{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=mart 2010.|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web|author=World Bank|title=Regional appendix: Middle East and North Africa|url=http://siteresources.worldbank.org/INTGEP2010/Resources/GEP2010Summer2010-MENAAnnex.pdf|work=Global Economic Prospects|publisher=The World Bank|location=Washington, D.C.|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web|last=DeRosa|first=Dean A.|coauthors=Hufbauer, Gary Clyde|title=Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States|url=http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf|publisher=National Foreign Trade Council|location=Washington D.C.|date=21. 11. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. 3. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611224820/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|archivedate=2009-06-11|deadurl=no}} * {{eng icon}} {{cite web|author=UNIDO|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=Vienna, Austria|date=februar 2003.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-09-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20130903060902/http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf|dead-url=yes}} * {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. 6. 1994.|accessdate=21. 4. 2011}} ;Vladina izdanja * {{eng icon}} {{cite web|author=Markazi Bank|title=Annual Review 2009/10|url=http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928084852/http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|dead-url=yes}} * {{eng icon}} {{cite web|author=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web|last=Ilias|first=Shayerah|title=Iran’s Economy|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf|publisher=[[Congressional Research Service]]|location=Washington D.C.|date=12. 6. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}} ;Medijski članci * {{sh icon}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. 3. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110820044227/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|dead-url=yes}} * {{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20121129234420/http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy}} * {{eng icon}} {{cite web|last=Salehi-Isfahani|first=Djavad|title=Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential|url=http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx|publisher=Brookings|location=Washington D.C.|date=23. 5. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}} ;Video zapisi * {{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/170721.html Iran's Budget Bill (FY 2011)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723102239/http://presstv.com/Program/170721.html |date=2011-07-23 }} (mart 2011.) * {{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/157036.html Iran's Economic Reform Plan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110119211109/http://presstv.com/Program/157036.html |date=2011-01-19 }} (decembar 2010.) * {{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://www.presstv.com/program/153427.html Fifth Development Plan in Majlis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110119211053/http://presstv.com/Program/153427.html |date=2011-01-19 }} (novembar 2010.) * {{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://www.presstv.com/program/151362.html Iran's Prospering Economy and the Global Financial Crisis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110123111406/http://presstv.com///Program/151362.html |date=2011-01-23 }} (novembar 2010.) == Vanjske veze == ;Izdanja i statistike * {{eng icon}}{{fas icon}} [http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503181043/http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx |date=2016-05-03 }} - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja * {{eng icon}} [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312982~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:312943,00.html World Bank Statistics] - društveni i gospodarski pokazatelji [[Svjetska banka|Svjetske banke]] * {{eng icon}} [http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php Turquoise Partners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070317123020/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php |date=2007-03-17 }} - [[iran]]sko-[[UK|britanski]] mjesečnik s podacima o [[Teheran]]skoj burzi * {{eng icon}} [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html The World Factbook: Iran's entry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |date=2012-02-03 }} - izvještaj [[SAD|američke]] [[CIA|Središnje obavještajne agencije]] * {{eng icon}} [http://www.eia.doe.gov/countries/country-energy-data.cfm?fips=IR US Department of Energy: Iran's entry] - statistike američkog ministarstva za energetiku * {{eng icon}} [http://www.irantracker.org/global-business-in-iran American Enterprise Institute: Global Investment in Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170125154418/http://www.irantracker.org/global-business-in-iran |date=2017-01-25 }} - popis međunarodnih tvrtki koje ulažu u Iran (prema podrijetlu, vrsti posla i iznosima) ;Službene stranice * {{sh}} [http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/iran/10/ Hrvatska gospodarska diplomacija: Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424211558/http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/iran/10 |date=2012-04-24 }} - stranice hrvatskog [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministarstva vanjskih poslova]] * {{eng icon}} [http://en.freezones.ir/ High Council of Iran Free Trade-Industrial Zone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717193706/http://en.freezones.ir/ |date=2007-07-17 }} - službene stranice o iranskim slobodnim trgovinskim zonama * {{eng icon}} [http://www.cbi.ir/default_en.aspx Central Bank of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210203093839/https://www.cbi.ir/default_en.aspx |date=2021-02-03 }} - opće informacije i statistike Iranske središnje banke * {{eng icon}} [http://en.tpo.ir/ Trade Promotion Organization of Iran]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304114515/https://en.tpo.ir/ |date=2021-03-04 }} - baza podataka Iranske organizacije za trgovinu * {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20061004192232/http://www.austrade.gov.au/australia/layout/0,,0_S2-1_CLNTXID0019-2_-3_PWB1151550-4_doingbusiness-5_-6_-7_,00.html Doing Business in Iran] - izvještaji i statistike australske vlade ;Generalno * {{eng icon}} [http://www.parstimes.com/IBR.html Pars Times – Iran Business Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013184826/http://www.parstimes.com/IBR.html |date=2014-10-13 }} - sveobuhvatan popis izvora o iranskom gospodarstvu * {{eng icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Middle_East/Iran/Business_and_Economy/Economic_Development/ Iran Economic Development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110507233312/http://www.dmoz.org/Regional/Middle_East/Iran/Business_and_Economy/Economic_Development/ |date=2011-05-07 }} ([[Open Directory Project]]) ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Economy of Iran |commonscatsh = Ekonomija Irana }} [[Kategorija:Ekonomija Irana| ]] [[Kategorija:Iran]] [[Kategorija:Ekonomija Azije po državama|Iran]] [[Kategorija:Ekonomija po državama|Iran]] 8gptewazt3bc5h442i91uhw3191zkw0 Klinčić 0 128862 42647667 41575296 2026-06-28T15:03:53Z SimplyFreddie 127796 42647667 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Klinčić | slika = ClovesDried.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Myrtales]] | familia = [[Myrtaceae]] | genus = ''[[Syzygium]]'' | species = '''''S. aromaticum''''' | dvoimeno = ''Syzygium aromaticum'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]] }} '''Klinčić''' ili '''karanfilić''' ({{lang-la|Syzygium aromaticum}}) je tropsko [[drvo]] visoko najviše jedan metar, stalno zeleno od kojeg se sušenjem cvijetnih palica dobija aromatičan začin. Upotrebljava se za začinjavanje mesnih jela, kao i za začinjavanje kuhanog [[Vino|vina]]. Destilacijom Klinčića dobija se ulje koje se upotrebljava u zubarstvu kao [[anestezija]] i [[antiseptik]]. Također se upotrebljava u [[parfen+m|parfimeriji]] i za parfimiranje sapuna. == Povezano == * [[Lista začina]] {{Začini}} {{stub-biol}} {{Commonscat|Syzygium aromaticum}} [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Myrtales]] 01yk1wvr7rfbm9ib4r0a94iyxodzh77 42647668 42647667 2026-06-28T15:04:17Z SimplyFreddie 127796 42647668 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Klinčić | slika = ClovesDried.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Myrtales]] | familia = [[Myrtaceae]] | genus = ''[[Syzygium]]'' | species = '''''S. aromaticum''''' | dvoimeno = ''Syzygium aromaticum'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]] }} '''Klinčić''' ili '''karanfilić''' ({{lang-la|Syzygium aromaticum}}) je tropsko [[drvo]] visoko najviše jedan metar, stalno zeleno od kojeg se sušenjem cvijetnih palica dobija aromatičan začin. Upotrebljava se za začinjavanje mesnih jela, kao i za začinjavanje kuhanog [[Vino|vina]]. Destilacijom Klinčića dobija se ulje koje se upotrebljava u zubarstvu kao [[anestezija]] i [[antiseptik]]. Također se upotrebljava u [[parfen+m|parfimeriji]] i za parfimiranje sapuna. == Povezano == * [[Lista začina]] {{stub-biol}} {{Commonscat|Syzygium aromaticum}} [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Myrtales]] la43jm83oe3mc82jua3tsf78igwh08y Daisetz Suzuki 0 129300 42647663 41817266 2026-06-28T14:13:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647663 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Daisetsu Teitarō Suzuki photographed by Shigeru Tamura.jpg|thumb|200px|D. T. Suzuki]] '''Daisetsu Teitaro Suzuki''' (jap. 鈴木 大拙 貞太郎, [[18. 10.|18. oktobar]] [[1870]] – [[12. 7.|12. jul]] [[1966]]<ref>Isabel Stirling, ''Zen Pioneer: The Life & Works of Ruth Fuller Sasaki'' (2006) Shoemaker & Hoard. {{ISBN|978-1-59376-110-3}}, pg. 125</ref>, često potpisivan kao '''D. T. Suzuki''') je bio poznati [[japan]]ski [[pisac]] knjiga i eseja o [[budizam|budizmu]] i [[zen]]u, koji je značajno doprineo njihovom popularizovanju na [[Zapad]]u. Suzuki je takođe bio plodan prevodilac [[kineski jezik|kineske]], [[japanski jezik|japanske]] i [[sanskrit]]ske literature. Suzuki je predavao na zapadnim univerzitetima, kao i na budističkom [[Otani University|Otani Univerzitetu]] u [[Kjoto|Kjotu]]. == Dela == Prevedena dela na srpskohrvatski: * ''Zen budizam i psihoanaliza'' (sa [[Erich Fromm|E. Frommom]]), Nolit, Beograd, [[1964]]. * ''Uvod u zen budizam'', Zagreb, [[1998]]. * ''Zen i japanska kultura'', Geopoetika, Beograd, [[2005]]. * ''Misticizam: hrišćanski i budistički'', Liber, Beograd, [[2007]]. {{ISBN|978-86-85353-40-6}} * ''Obuka zen monaha'', Liber, Beograd, [[2009]]. {{ISBN|978-86-85353-77-2}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * {{en}} [https://web.archive.org/web/20050204223509/http://web.otani.ac.jp/EBS/dts.html Biography of D.T. Suzuki at Otani University (archived)] * {{en}} [http://www.azenlife-film.org/ D.T. Suzuki Documentary] * {{en}} [https://web.archive.org/web/20110606060608/http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/fl20061116a1.html "An ambassador of enlightenment: The man who brought Zen to the West"], Japan Times, Thursday, Nov. 16, 2006. * {{sh}} [http://www.scribd.com/doc/68611517/D-T-Suzuki-Uvod-u-zen-budizam D. T. Suzuki - Uvod u zen budizam] * {{sh}} [http://www.ivantic.net/Ostale_knjiige/zenbudizam.pdf D.T.Suzuki i E.Fromm - Zen budizam i psihoanaliza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111019045330/http://ivantic.net/Ostale_knjiige/zenbudizam.pdf |date=2011-10-19 }} {{filozofija}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Suzuki, Daisetz Teitaro}} [[Kategorija:Rođeni 1870.]] [[Kategorija:Umrli 1966.]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Japanski filozofi]] [[Kategorija:Budizam]] [[Kategorija:Budistički filozofi]] [[Kategorija:Japanski pisci]] 5nshenlvum51278cu0ewze6inoq94su Diego Rivera 0 130089 42647723 42491294 2026-06-28T19:15:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime =Diego Rivera |pokret = [[nadrealizam]], [[kubizam]], [[meksički muralizam]] |slika =Diego Rivera - Google Art Project (cropped).jpg |širina_slike = |opis = [[Frida Kahlo]] i '''Diego Rivera''' (1932.) |datum_rođenja = [[8. 12.|8. prosinca]] [[1886|1886.]]<br />[[Guanajuato]], [[Meksiko]] |datum_smrti = [[24. 11.|24. studenog]] [[1957|1957.]]<br />[[Ciudad de Mexico|Ciudad de México]], Meksiko |polje = [[slikarstvo]]<br />[[skulptura|kiparstvo]]<br />[[grafika]] |praksa = Umjetnička akademija San Carlos |uticaj_na = [[Glenn Gant]], [[José Clemente Orozco]], [[David Alfaro Siqueiros]] i dr. |uticaj_od= [[Paul Cézanne]], [[Amedeo Modigliani]], [[kubizam]] |djela = Murali u Državnoj palači ([[Ciudad de Mexico]])<br />''Detroitska industrija'' ([[Detroit]])<br />''Čovjek, upravitelj svemirom'' (Ciudad de Mexico)<br /> |potpis = }} '''Dijego Marija de la Konsepsion Huan Nepomuseno Estanislao de la Rivera i Barijentos Akosta i Rodrigez''' ({{jez-es|Diego María de la Concepcíon Juan Nepomuceno Estanislao de la Rivera y Barrientos Acosta y Rodríguez}}), rođen je [[8. 12.|8. decembra]] [[1886]]. u [[Gvanahuato]]u. Umro je [[25. 11.|25. novembra]] [[1957]] u gradu [[Ciudad de Mexico|Meksiku]]. Bio je veoma značajan meksički [[mural]]ista. Njegovi murali sa socijalnim temama se mogu videti u istorijskom centru grada Meksiko. Od 1916. naizmenično boravi u Meksiku i Španiji, gde je imao prilike da se upozna sa ličnostima kao što su bili [[Ramon Marija del Valje-Inklan]], [[Alfonso Rejes]] ili [[Pablo Picasso|Pablo Pikaso]]. Postaje član Komunističke partije Meksika od [[1922]]. i od tada počinje da slika murale sa socijalnim temama u javnim zgradama grada Meksika, koji će izvršiti veliki uticaj na muralistički pokret u [[Meksiko|Meksiku]] i uopšte u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Godine [[1929]]. po treći put se ženi, ovog puta sa isto tako poznatom meksičkom slikarkom, [[Frida Kahlo|Fridom Kalo]]. U toku sledeća četiri godine biće vrlo aktivan u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], gde će njegove [[komunizam|komunističke]] teme izazvati velike polemike, naročito [[Čovek na raskršću]] ({{jez-engl|Man at the Crossroads }}), mural sa [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinovim]] portretom na Rokfelerovom centru u [[New York|Njujorku]] iz [[1933]], koji će na kraju biti uklonjen. Godine 1934. ponovo će oslikati isti mural na Palati lepih umetnosti ({{jez-es|Palacio de Bellas Artes }}) u gradu Meksiku. Ova verzija je nazvana „[[Čovek, kontrolor univerzuma]]“. == Fiktivni portreti == Diego Rivera se pojavljuje kao lik u dva igrana filma. Godine 1999. ga je u filmu ''[[Cradle Will Rock]]'' tumačio [[Ruben Blades]], a godine 2001. u filmu ''[[Frida (film)|Frida]]'' tumačio [[Alfred Molina]]. == Vanjske veze == * [http://www.nga.gov/exhibitions/2004/rivera/intro.shtm Kubizam Dijega Rivere: Sećanja, Politika, Mesto u Nacionalnoj galeriji umetnosti u Vašingtonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214085347/http://www.nga.gov/exhibitions/2004/rivera/intro.shtm |date=2007-02-14 }} * [http://www.artcyclopedia.com/artists/rivera_diego.html Artcyclopedia] - Linkovi ka radovima Dijega Rivere * [http://www.artchive.com/artchive/ftptoc/rivera_ext.html Artchive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070302121626/http://www.artchive.com/artchive/ftptoc/rivera_ext.html |date=2007-03-02 }} - Biografija i fotografije Riverinih dela * [http://www.nndb.com/people/263/000024191/ Kratka biografija sa fotografijama] * [http://www.mexonline.com/diegorivera.htm Biografska nota]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (sa autoportretima i fotografije sa Fridom Kalo i Trockim) * [http://www.fbuch.com/painting.htm Autoportret iz 1941. i druge slike] * [http://www2.kenyon.edu/Depts/Mll/Spanish/Projects/Trejo-Zacarias/english.htm Marela Trejo Zacarías: "Visual Biography of Diego Rivera"] * [http://www.dia.org/asp/search/ExecuteSearch.asp?artist=Diego+M%2E+Rivera&AID=9621 Dijego Rivera u Detroitskom Institutu za umetnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070618230922/http://www.dia.org/asp/search/ExecuteSearch.asp?artist=Diego+M%2E+Rivera&AID=9621 |date=2007-06-18 }} * [http://www.riveramural.com/ Dijegor Rivera: Muralni projekat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070324044013/http://www.riveramural.com/ |date=2007-03-24 }} * [http://www.guanajuatocapital.com/ingles/Tmusdiego.htm Kuća muzej Dijega Rivere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310224631/http://www.guanajuatocapital.com/ingles/Tmusdiego.htm |date=2007-03-10 }} * [http://www.diegorivera.com/ Virtualni muzej sa delima Dijega Rivere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031125235513/http://www.diegorivera.com/ |date=2003-11-25 }} * [http://fbuch.com/cubism.htm Dijego Rivera: Majstor kubizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051122030342/http://fbuch.com/cubism.htm |date=2005-11-22 }} * [http://www.fridakahlofans.com/ Život i umetnost Fride Kalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230724084112/http://www.fridakahlofans.com/ |date=2023-07-24 }} * [http://tierra.free-people.net/artes/paintings-diego-rivera.php Život i slike Dijega Rivere] {{Lifetime|1886|1957|Rivera, Diego}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Meksički slikari]] [[Kategorija:Meksički ateisti]] t3evlun817rtum2u4tju1ap0q5vvw51 Drest III od Pikta 0 138977 42647800 42249594 2026-06-28T23:54:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647800 wikitext text/x-wiki '''Drest''', poznat i kao Drest, sin Uudrostov ili Drest, sin Uudrossigov, bio je kralj [[Pikti|Pikta]] u 6. vijeku. Popis kraljeva u ''[[Pictish Chronicle]]'' (Piktskoj kronici) ga povezuje sa [[Drest IV od Pikta|Drestom IV]]. Njemu se pripisuje vladavina od različitog broja godina, od jedne do petnaest. == Literatura == * [[Alan Orr Anderson|Anderson, Alan Orr]], ''Early Sources of Scottish History A.D 500&ndash;1286'', volume 1. Reprinted with corrections. Paul Watkins, Stamford, 1990. {{ISBN|1-871615-03-8}} == Vanjske veze == * [http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html Pictish Chronicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327020941/http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html |date=2008-03-27 }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Galan od Pikta]]}} {{s-ttl|title=[[Popis kraljeva Pikta|Kralj Pikta]]<br />zajedno sa [[Drest IV od Pikta|Drestom IV]]|years=nepoznato}} {{s-aft|after=[[Gartnait I od Pikta|Gartnait I]]}} {{end}} {{Piktski i škotski monarsi}} {{DEFAULTSORT:Drest 03 od Pikta}} [[Kategorija:Piktski monarsi]] [[Kategorija:6. vijek]] 3n8ix4hm9ru0k33vcxb7aq02bc491v4 Drest VIII od Pikta 0 138978 42647802 42246802 2026-06-28T23:54:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647802 wikitext text/x-wiki '''Drest mac Talorgan''' (doslovno: Drest, sin Talorganov), bio je kralj [[Pikti|Pikta]] od 782. do 787. Na prijestolje je došao naslijedivši svog oca [[Talorcen II od Pikta|Talorgana]]. == Povezano == * [[Kuća Óengus]] {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Talorgan II od Pikta|Talorgan II]]}} {{s-ttl|title=[[Popis kraljeva Pikta|Kralj Pikta]]|years=782&ndash;787}} {{s-aft|after=[[Conall mac Taidg]] ili [[Causantín mac Fergusa|Caustantín]]}} {{end}} {{Piktski i škotski monarsi}} == Vanjske veze == * [http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html The Pictish Chronicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327020941/http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html |date=2008-03-27 }} {{DEFAULTSORT:Drest 08 od Pikta}} [[Kategorija:Umrli 780-ih]] [[Kategorija:Piktski monarsi]] h81jktjielqq9f99p9fub9nnbc1xnd1 Eóganan mac Óengusa 0 143467 42647883 42246950 2026-06-29T09:56:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647883 wikitext text/x-wiki '''Uuen''' ili '''Eogán''' ([[hipokoristik|hipokoristički]]: ''Eóganán''; ? - 839) bio je kralj [[Pikti|Pikta]] i/li [[Fortriu]]a u današnjoj [[Škotska|Škotskoj]] od 836/837. do smrti. Bio je sin kralja [[Óengus II|Oengusa mac Ferguse]] a naslijedio je svog rođaka [[Drest mac Caustantín|Dresta mac Caustantina]] (Drest IX). Jedini spomen o njemu je pogibija u sukobu sa [[Vikinzi]]ma. Naslijedio ga je [[Uurad]] koji će započeti kratkotrajnu dinastiju piktskih vladara. == Vanjske veze == * [http://www.ucc.ie/celt/published/G100001A/index.html Annals of Ulster, part 1, at CELT] ([http://www.ucc.ie/celt/published/T100001A/index.html translated]) * [http://www.ucc.ie/celt/published/G100028/text002.html Duan Albanach, at CELT] ([http://www.ucc.ie/celt/published/T100028/text002.html translated]) * [http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html The Pictish Chronicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327020941/http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html |date=2008-03-27 }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Drest mac Caustantín|Drest]]}} {{s-ttl|title=[[Popis kraljeva Pikta|Kralj Pikta]]|years=836x837&ndash;839}} {{s-aft|after=[[Uurad]]}} {{end}} {{Piktski i škotski monarsi}} {{DEFAULTSORT:Eogan mac Oengusa}} [[Kategorija:Umrli 839.]] [[Kategorija:Piktski monarsi]] jr6fhyv3r3e5f3gw5ts0tsczmpcb63o Don Johnson 0 143555 42647775 42409834 2026-06-28T21:54:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Don Johnson |slika = |širina_slike = 210px |opis = Don Johnson 1986. godine |ime_po_rođenju = Donnie Wayne "Don" Johnson |datum_rođenja = {{bda|1949|12|15|df=y}} |mjesto_rođenja = Flat Creek, [[Missouri]] |period = [[1969]]. - |supružnik = <small>[[Melanie Griffith]] (1976, 1989-96) <br /> Kelley Phleger (1999-danas)</small> |znamenite_uloge = Sonny Crockett u '''[[Miami Vice]]''' }} '''Donnie Wayne "Don" Johnson'''<ref name=tvguide>http://www.tvguide.com/celebrities/don-johnson/147651 pristupljeno 20. veljače 2011.</ref> (Flat Creek, [[Missouri]], [[15. 12.|15. prosinca]] [[1949]].)<ref name=tvguide/> je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[glumci|glumac]] poznat po ulogama na televiziji i filmu. Glumio je glavnu ulogu Sonnyja Crocketta u policijskoj TV seriji ''[[Miami Vice|Poroci Miamija]]'' koja je postigla veliki uspjeh i donijela mu slavu. Kasnije (1990-ih) glumio je glavnu ulogu u seriji ''[[Nash Bridges]]''. Johnson je dobio [[Zlatni globus]] za ulogu u ''[[Miami Vice|Porocima Miamija]]'', te jedna zvijezda na čuvenom [[Hollywood]]skom pločniku zvijezda nosi njegovo ime.<ref name=hollywoodstar>https://web.archive.org/web/20090131114737/http://www.hollywood.com/celebrity/Don_Johnson/1114596 pristupljeno 20. veljače 2011.</ref> == Važnije uloge == * [[Miami Vice|Poroci Miamija]], 1984.-1989. * [[The Hot Spot]] 1990. * [[Harley Davidson i Marlboro Man]] 1991. * [[Nash Bridges]] 1996.-2001. * [[Machete]] 2010. == Reference == {{izvori}} {{Lifetime|1949||Johnson, Don}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u TV drami}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] f0c06et8qqtz70a4pak8wng4704xz8a Evan Hunter 0 152272 42647878 42584110 2026-06-29T09:25:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Evan Hunter | slika = EvanHunter.jpg | širina_slike = 200px | opis = Evan Hunter u martu 2001. | pseudonim = Ed McBain, Hunt Collins, Curt Cannon, Dean Hudson, Richard Marsten, Ezra Hannon, John Abbott | ime_po_rođenju = Salvatore Albert Lombino | datum_rođenja = {{Birth date|1926|10|15|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New York]] | datum_smrti= {{death date and age|2005|7|6|1926|10|15|df=y}} | mjesto_smrti= [[Weston (Connecticut)|Weston]], SAD | zanimanje = [[roman]]opisac, [[novela|novelist]], [[scenarist]] | nacionalnost = [[sjedinjene Američke Države|američka]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | period = 1951-2005 | žanr = [[policijski žanr|policijski]], [[detektivski žanr|detektivski]], [[znanstvena fantastika|science fiction]] | znamenita_djela = romani o [[87th Precint|87. policijskoj stanici]] | supružnik= Anita; 3 djece }} '''Evan Hunter''' (15. oktobar 1926 - 6. jul 2005) bio je američki književnik i filmski [[scenarist]], čije je ime po rođenju bilo '''Salvatore Albert Lombino'''. Poznatim je postao zahvaljujući svom debitantskom, socijalno angažiranom romanu ''[[Blackboard Jungle]]'' iz 1954. koji je sljedeće godine adaptiran u popularni film. Daleko poznatiji je, međutim, bio po [[kriminalistički žanr|kriminalističkim]], odnosno [[policijski žanr|policijskim]] romanima koje je pisao pod pseudonimom '''Ed McBain''', a pri čemu se posebno ističe ciklus romana o [[87th Precint|87. policijskoj stanici]], čiji su dijelovi objavljivani i u bivšoj Jugoslaviji. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * http://www.edmcbain.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030804231459/http://www.edmcbain.com/ |date=2003-08-04 }} * {{IMDb ime|name=Evan Hunter|id=0402805}} * {{Isfdb name|id=Evan_Hunter|name=Evan Hunter}} * {{Worldcat id|id=lccn-n82-253096}} * {{Worldcat id|id=lccn-n79-121690|name=Ed McBain}} * [http://www.iblist.com/author3167.htm Ed McBain] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503230412/http://www.iblist.com/author3167.htm |date=2016-05-03 }} and [http://www.iblist.com/author2131.htm Evan Hunter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080503005556/http://www.iblist.com/author2131.htm |date=2008-05-03 }} on Internet Book List * http://www.wnyc.org/stream/ram.py?file=/lopate/mcbain.mp3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326172902/http://www.wnyc.org/stream/ram.py?file=/lopate/mcbain.mp3 |date=2009-03-26 }} 2001 audio interview with Leonard Lopate of WNYC/NPR&nbsp;— RealAudio * [http://rraymond.narod.ru/mcbain-bib.htm Ed McBain / Evan Hunter bibliographies 1-2] at HARD-BOILED site (Comprehensive Bibliographies by Vladimir) {{Lifetime|1926|2005|Hunter, Evan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]] 50u02ins13gildgudjkmfyvkrg88h9e Klisa 0 152467 42647785 42541778 2026-06-28T22:52:09Z ~2026-37286-17 370232 /* */ 42647785 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Klisa (razvrstavanje)}} {{Gradska četvrt | naziv = Klisa | slika = Klisa03.JPG | opis_slike = Ulica na Klisi | grad = [[Novi Sad]] | opština = | površina = | stanovništvo = | stanovništvo_godina = | gustina = | mapa = Novi Sad | gšir = 45.290347 | gduž = 19.8353 }} '''Klisa''' je gradska četvrt [[Novi Sad|Novog Sada]]. Dovoljno. == Ime == [[Datoteka:Novi sad quarters.png|thumb|250px|Mapa gradskih četvrti Novog Sada, na kojoj se vidi položaj Klise]] Ime Klisa potiče od [[latinski jezik|latinske reči]] ''-{ecclesia}-'', što znači crkvište, jer se, kako svedoče arheološka iskopavanja, u srednjem veku tu nalazilo naselje sa crkvom. Ova reč je u [[srpski jezik]] došla preko [[turski jezik|turskog jezika]], a ime današnjeg naselja Klisa potiče iz vremena [[osmanlijsko carstvo|turske]] vladavine, kada je [[Srbi|srpsko]] stanovništvo koristilo reč "klisa" da označi mesta gde su se nalazili ostaci crkava. U narodu postoji predanje da je ovaj prostor dobio ime po [[manastir]]u koji se nalazio na Klisanskom bregu. == Položaj naselja == Klisa se nalazi u severnom delu Novog Sada, između Klisanskog brega i [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijske zone Sever]] na zapadu, [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijske zone Jug]] na jugu, [[Vidovdansko naselje|Vidovdanskog naselja]] i [[Slana bara|Slane bare]] na jugoistoku, [[Veliki rit|Velikog rita]] na istoku i [[Rimski Šančevi|Rimskih Šančeva]] i gradske deponije na severu. Istočnu granicu Klise čini ulica Temerinski put, jugoistočnu granicu čine ulice Zelengorska i Sentandrejski put, južnu granicu čini Primorska ulica, zapadnu granicu čine ulice Klisanski put, Mileve Simić i profesora Grčića (prema drugom tumačenju zapadnu granicu Klise čini ulica Josifa Pančića), dok severnu granicu čini autoput [[Subotica]]-[[Beograd]]. Klisa se sastoji iz dva dela: Gornje Klise (na zapadu) i Donje Klise (na istoku). Granicu između ova dva dela naselja čine ulice Klisanski put i Sentandrejski put. Obližnje naselje [[Slana bara]] se ponekad smatra trećim delom Klise, a takođe se južni delovi Klise (do ulice profesora Grčića na zapadu) ponekad smatraju delom Slane bare. U administrativnom smislu, područje Klise je podeljeno između dve mesne zajednice: MZ "Klisa" (na severu) i MZ "Slana bara" (na jugu). MZ "Klisa" obuhvata severni deo naselja Klisa, severni deo naselja [[Veliki Rit]], naselje [[Gornje Livade|Klisanski breg]], naselje [[Rimski Šančevi]] i gradsku deponiju, dok MZ "Slana bara" obuhvata naselje [[Slana bara]], južni deo naselja Klisa i [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijsku zonu sever]]. == Historija == [[Datoteka:Novi sad stara naselja02.png|thumb|levo|250px|Srednjovekovna naselja Vašaroš Varad i Gornje Sajlovo na području današnje Klise (13-16. vek)]] [[Datoteka:Novi sad stara naselja03.png|thumb|levo|250px|Naselja Varadinci i Sajlovo na području današnje Klise tokom osmanske uprave (16-17. vek)]] Na teritoriji današnje Klise (lokaliteti Klisa-Gornja šuma i Klisa-Barutana) nalazimo tragove ljudskog života, koji datiraju iz starijeg [[neolit]]a (5.500-4.500. god. p. n. e) i koji se vezuju za kompleks kultura [[Starčevačka kultura|Starčevo-Kereš-Kriš]], koje odlikuje početak bavljenja zemljoradnjom i sedelačkim načinom života. Tip staništa su zemunice i prve kuće koje su građene iznad zemlje. Osim lova i ribolova, čovek ovog vremena bavi se zemljoradnjom i domestifikacijom životinja, a pored obrade kamena, razvija se domaća radinost, predenje, pletenje i izrada grnčarije. Na Klisi (lokalitet Klisa-Gornja šuma) su, zatim, zastupljeni nalazi iz perioda mlađeg [[neolit]]a (4.500-3.000. god. p. n. e), koji reprezentuje [[vinčanska kultura]]. Opšte karakteristike ove kulture su stalna nadzemna staništa i izrazito bavljenje zemljoradnjom i stočarstvom. Oruđa i oružja od kamena i kosti imaju sve širu upotrebu, a u grnčarstvu figuralna plastika je sve učestalija. Potom su, na lokalitetu Klisa-Barutana, zastupljeni nalazi koji se vezuju za [[bakarno doba]] (3.000-2.000. god. p. n. e), kada dolazi do prekida sa neolitskom tradicijom i pojavom novih kultura, čiji su nosioci [[nomadi]], koji grade privremena staništa, a svoju privredu zasnivaju prvenstveno na stočarstvu i metalurgiji (upotreba bakra). Donose promene u stilu i oblicima posuđa, kao i načinu sahranjivanja. Na lokalitetu Klisa-Slana bara zastupljeni su nalazi iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (2.000-950. god. p. n. e), kada su se odigrali krupni događaji u svim sferama života. Tehnološki razvoj u metalurgiji (livenje bronze) uslovio je napredak u građevinarstvu, zemljoradnji, grnčarstvu i drugim oblastima. Arheološka istraživanja pokazuju da je u bronzanom dobu, na prostoru današnje Klise postojalo naselje. Sa lokaliteta Klisa-Barutana potiču nalazi koji pripadaju starijem [[gvozdeno doba|gvozdenom dobu]] (950-400. god. p. n. e), koje je označeno pojavom [[Tračani|trako]]-[[Kimerani|kimerskih]] plemena u [[Panonija|Panoniji]], sa kojima su stigla dragocena saznanja - metalurgija gvožđa, koja će iz osnova promeniti ekonomiku praistorijskog društva. Na lokalitetu Temerinska petlja nađena je manja [[Stari Rim|rimska]] podna opeka, koja datira iz [[antika|antičkog]] perioda. U [[srednji vek|srednjevekovnom]] periodu (od 13. do 16. veka) na području današnje Klise postojala su naselja Vašaroš Varad (mađarski: ''-{Vásárosvárad}-'') i Gornje Sajlovo (mađarski: ''-{Zajol}-''). Naselje Vašaroš Varad (poznato i kao Stari Petrovaradin, Petrovaradin, Petur-varad, Varad, Varoš Varad, i kasnije Varadinci) bilo je najvažnije srednjevekovno naselje na [[Bačka|bačkoj]] obali današnje teritorije Novog Sada i naseljeno je u kontinuitetu od 10. veka. Tragovi ovog naselja su nađeni "s obe strane temerinskog druma kod barutane", a među ostacima naselja pronađeni su i ostaci crkve "romaničkog stila". Naselje je bilo smešteno uz staru obalu [[Dunav]]a, a činilo je važno trgovište i žitnicu (ambar). Osim ribarstva i trgovine, koja je uslovila i razvoj zanatstva, naselje se bavilo i proizvodnjom čamaca i skela koje su verovatno namenski građene za prevoz žita i vina, koje je iz [[Fruška Gora|fruškogorskih]] vinograda dalje prevoženo ka severu. Važnu trgovačku ulogu naselje je zadržalo sve do 16. veka. Gornje Sajlovo (poznato i kao Gornje Isailovo, Isailovo, Sajlovo I ili Sajlovo) je bilo [[Sloveni|slovensko]] naselje i pominje se 1237. godine u povelji [[Ugarska|ugarskog]] kralja Bele IV (u istoj povelji se pominje i drugo naselje pod imenom [[Donje Sajlovo]], koje se nalazilo na području današnjeg [[Sajlovo|Sajlova]]). Nastanak imena Sajlovo / Isailovo vezuje se za [[manastir]], koji je prema predanju, nekada postojao na Klisanskom bregu, odnosno ime je dato po monahu isihasti ovog manastira, Isaiji. Ovaj monah je bio veoma poštovan u narodu, pa je po njemu prostor dobio ime. Neki istorijski izvori potvrđuju da se u 12. veku istočno od [[Rumenka|Rumenke]] nalazio veliki manastir. U [[Osmansko carstvo|tursko]] doba (16-17. vek), naselja Varadinci i Sajlovo bila su nastanjena [[Srbi]]ma. Prema turskom popisu iz 1554. godine, u Varadincima je bilo 5, a na Sajlovu 3 kućna broja. Po popisu iz 1570. u Varadincima je bilo 3, a na Sajlovu 6 kućnih brojeva, da bi po popisu iz 1590. u Varadincima bilo 18 kućnih brojeva, a na Sajlovu nijedan. Ovde se mora napomenuti da su tadašnji turski popisi beležili isključivo [[hrišćanstvo|hrišćansko]] (srpsko) stanovništvo koje je bilo dužno da plaća porez. [[islam|Muslimansko]] stanovništvo, za koje se takođe zna da je živelo na ovim prostorima, bilo je oslobođeno plaćanja poreza, a porez nisu plaćali ni neki Srbi (ukoliko su, recimo, bili u turskoj službi), tako da je broj stanovnika ovih naselja sigurno bio veći. Današnje naselje Klisa formirano je 1693. godine, posle odlaska Turaka iz ovih krajeva. Ovo naselje je formirano na prostoru današnje Gornje Klise. Prvobitno naselje bilo je razbijenog tipa, a docnije, naknadnim naseljavanjima i izgradnjom kuća starosedelaca odvojenih iz porodičnih zadruga, postepeno dobija obrise pravog panonskog, ušorenog naselja. Tokom 18. veka registrovano je dvadesetak, a krajem 19. veka oko 40 kuća. Na prostoru Donje Klise postojala je bagremova šuma, koja je 1870. posečena, a krčevina isparcelisana i za potrebe gradnje kuća prodavana poljoprivrednicima sa [[Čenej]]a, iz [[Kać]]a, [[Rumenka|Rumenke]] i drugih okolnih naselja. Između dva svetska rata, Klisa je bila tipično seosko naselje sa izrazitom poljoprivrednom funkcijom - čak 98% stanovništva registrovano je kao poljoprivredno, a manji broj stanovništva činili su radnici, zanatlije i činovnici. Klisani su snabdevali novosadske pijace povrtarskim, mlečnim i mesnim proizvodima. Značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede imala je zemljoradnička zadruga. Tokom vremena, posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], ovaj deo grada je potpuno izmenio svoju funkciju, tako da je poljoprivreda ostala samo kao sporedno zanimanje nekih domaćinstava. Na osnovu urbanističkog plana iz 1965. izvršena je nova parcelizacija oranica i bašti, te je zemljište namenski prodavano za gradnju kuća doseljenicima iz okolnih naselja i migrantima iz drugih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]], u prvom redu iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U Drugom svetskom ratu, stanovnici Klise aktivno su učestvovali u [[NOP|narodnooslobodilačkom pokretu]]. Već u prvim danima rata 1941. godine, mladi Klisani su skupljali oružje i municiju i sklanjali je na sigurna mesta. To će oružje kasnije upotrebiti borci [[Novosadski partizanski odred|Novosadskog partizanskog odreda]], koji su na Klisi imali najsigurnije uporište. Prve godine okupacije, 1941, omladina Klise učestvovala je u diverzijama, paljevini žita, podmetanju oštrih predmeta pod točkove kamiona na Međunarodnom putu, u pisanju [[antifašizam|antifašističkih]] parola i rasturanju letaka. Većina tih aktivista je kasnije pohapšena, mnogi su osuđeni na robiju i stradali u [[koncentracioni logor|koncentracionim logorima]], a jedan broj mladih ljudi poginuo je u [[partizani]]ma u završnim borbama za oslobođenje zemlje. U mnogim kućama bile su partizanske baze, u kojima su se sklanjali ilegalni borci i ratni materijal. Na Klisi je duže vreme radila tehnika mesnog komiteta [[KPJ]], u kojoj su umnožavani leci i proglasi oslobodilačkog pokreta. == Stanovništvo == [[Datoteka:Klisa01.JPG|thumb|250px|Ulica u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] [[Datoteka:Klisa02.JPG|thumb|250px|Ulica u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] Krajem 18. veka ovde je živelo 180 stanovnika, da bi ih krajem 19. veka bilo 240. Popis iz 1948. godine zabeležio je da ima 135 kuća sa 597 stanovnika, a 1971. godine je bilo 834 domaćinstva sa 3.977 stanovnika. Po popisu iz 1991. [[mesna zajednica]] "Klisa" imala je 1.406 domaćinstava sa 4.533 stanovnika. Većina stanovnika naselja su [[Srbi]]. Na početku Drugog svetskog rata, u naselju je živelo svega pet porodica koje nisu bile srpske, i to: tri [[Slovaci|slovačke]], jedna [[Mađari|mađarska]] i jedna [[Hrvati|hrvatska]] porodica.<ref>Dr Jovan Romelić - dr Gordana Milidragović - Živana Topalov, „Klisa“, Enciklopedija Novog Sada, sveska 11, Novi Sad, 1998, strana 128.</ref> Prema podacima preduzeća JKP Informatika Novi Sad, na području mesne zajednice "Klisa" živi 8.540 stanovnika (2010. godina), a na području mesne zajednice "Slana bara" 7.507 stanovnika (2010. godina). [http://www.nsinfo.co.rs/?q=node/54] == Karakteristike naselja == Klisa je prvobitno imala karakter ciganskog naselja. Stanovalo se najpre u [[zemunica]]ma, a potom u kućama od naboja sa dve prostorije, da bi se kasnije kvalitet gradnje kuća poboljšavao. U naselju preovlađuju porodične kuće, uglavnom prizemne, a u novije vreme ima i spratnih objekata. == Javne ustanove == Prvi školski objekat na Klisi izgradila je crkvena opština 1860. godine, a nova škola podignuta je 1935. u zapadnom delu Gornje Klise. U severnom delu Klise, na granici sa naseljem [[Gornje Livade|Klisanski breg]], nalazi se [[Okružni zatvor Novi Sad|okružni zatvor]], u okviru kojeg je sagrađena [[pravoslavna crkva]], a u naselju postoji i pošta. Takođe postoji i sportski centar, koji je sagrađen pre nekoliko godina. == Saobraćaj == Kroz naselje (ili pored njega) prolaze autoput E-75 Beograd – Subotica, magistralni put 22.1 Novi Sad – Subotica i regionalni put R-120 Novi Sad – Temerin. Na ukrštanju autoputa E-75 i regionalnog puta R-120 nalazi se petlja Novi Sad – Centar. Neke od najznačajnijih ulica na Klisi su: Temerinski, Sentandrejski, Klisanski i Zmajevački put, ulice Savska, Paje Radosavljevića, itd. Klisa je sa ostalim delovima grada i prigradskim naseljima povezana linijama [[Gradski prevoz u Novom Sadu|javnog prevoza]] 1, 5, 5N, 15, 15A, 30, 31, 32, 33, 34 i 35. == Privreda == Najzastupljenije su tercijarne delatnosti, odnosno trgovina, a od firmi se izdvaja „M-Rodić“. == Sport == [[Datoteka:Fk proleter novi sad.jpg|thumb|Igralište fudbalskog kluba Proleter u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] [[Datoteka:Fk borac klisa.jpg|thumb|Igralište fudbalskog kluba Borac na Klisi]] Na Klisi se nalazi igralište [[FK Proleter Novi Sad|fudbalskog kluba Proleter]], koji igra u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]]. U naselju postoji i [[FK Borac Klisa|fudbalski klub Borac]], ženski košarkaški klub "Proleter", a takođe i šahovski klub. == Reference == * Dr Jovan Romelić - dr Gordana Milidragović - Živana Topalov, „Klisa“, Enciklopedija Novog Sada, sveska 11, Novi Sad, 1998. * Branko Ćurčin, „Slana bara nekad i sad“, Novi Sad, 2002. * Milan Paroški, „Novi Sad - stara varoš 7.000 godina“, Novi Sad, 2008. * Jovan Mirosavljević, „Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001“, Novi Sad, 2002. * Jovan Mirosavljević, „Novi Sad - atlas ulica“, Novi Sad, 1998. * Milorad Grujić, „Vodič kroz Novi Sad i okolinu“, Novi Sad, 2004. * Zoran Rapajić, „Novi Sad bez tajni“, Beograd, 2002. * Melhior Erdujhelji, „Istorija Novog Sada“, Veternik, 2002. * Đorđe Randelj, „Novi Sad - slobodan grad“, Novi Sad, 1997. * Dr Slobodan Ćurčić, „Naselja Bačke - geografske karakteristike“, Novi Sad, 2007. * Agneš Ozer, „Život i istorija u Novom Sadu“, Novi Sad, 2005. * Program radova na uređivanju građevinskog zemljišta za 2003. godinu, Zavod za izgradnju grada, Novi Sad. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Gradske četvrti Novog Sada]] == Vanjske veze == * [http://www.mapa-novog-sada.com/ Detaljna mapa Novog Sada i Klise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091231053532/http://www.mapa-novog-sada.com/ |date=2009-12-31 }} {{Novi Sad}} {{commonscat|Klisa}} [[Kategorija:Gradske četvrti Novog Sada]] sn0b2zntz0whs61lo2yft486thxpa2y 42647797 42647785 2026-06-28T23:53:25Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37286-17|~2026-37286-17]] ([[User talk:~2026-37286-17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42541778 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Klisa (razvrstavanje)}} {{Gradska četvrt | naziv = Klisa | slika = Klisa03.JPG | opis_slike = Ulica na Klisi | grad = [[Novi Sad]] | opština = | površina = | stanovništvo = | stanovništvo_godina = | gustina = | mapa = Novi Sad | gšir = 45.290347 | gduž = 19.8353 }} '''Klisa''' je gradska četvrt [[Novi Sad|Novog Sada]]. == Ime == [[Datoteka:Novi sad quarters.png|thumb|250px|Mapa gradskih četvrti Novog Sada, na kojoj se vidi položaj Klise]] Ime Klisa potiče od [[latinski jezik|latinske reči]] ''-{ecclesia}-'', što znači crkvište, jer se, kako svedoče arheološka iskopavanja, u srednjem veku tu nalazilo naselje sa crkvom. Ova reč je u [[srpski jezik]] došla preko [[turski jezik|turskog jezika]], a ime današnjeg naselja Klisa potiče iz vremena [[osmanlijsko carstvo|turske]] vladavine, kada je [[Srbi|srpsko]] stanovništvo koristilo reč "klisa" da označi mesta gde su se nalazili ostaci crkava. U narodu postoji predanje da je ovaj prostor dobio ime po [[manastir]]u koji se nalazio na Klisanskom bregu. == Položaj naselja == Klisa se nalazi u severnom delu Novog Sada, između Klisanskog brega i [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijske zone Sever]] na zapadu, [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijske zone Jug]] na jugu, [[Vidovdansko naselje|Vidovdanskog naselja]] i [[Slana bara|Slane bare]] na jugoistoku, [[Veliki rit|Velikog rita]] na istoku i [[Rimski Šančevi|Rimskih Šančeva]] i gradske deponije na severu. Istočnu granicu Klise čini ulica Temerinski put, jugoistočnu granicu čine ulice Zelengorska i Sentandrejski put, južnu granicu čini Primorska ulica, zapadnu granicu čine ulice Klisanski put, Mileve Simić i profesora Grčića (prema drugom tumačenju zapadnu granicu Klise čini ulica Josifa Pančića), dok severnu granicu čini autoput [[Subotica]]-[[Beograd]]. Klisa se sastoji iz dva dela: Gornje Klise (na zapadu) i Donje Klise (na istoku). Granicu između ova dva dela naselja čine ulice Klisanski put i Sentandrejski put. Obližnje naselje [[Slana bara]] se ponekad smatra trećim delom Klise, a takođe se južni delovi Klise (do ulice profesora Grčića na zapadu) ponekad smatraju delom Slane bare. U administrativnom smislu, područje Klise je podeljeno između dve mesne zajednice: MZ "Klisa" (na severu) i MZ "Slana bara" (na jugu). MZ "Klisa" obuhvata severni deo naselja Klisa, severni deo naselja [[Veliki Rit]], naselje [[Gornje Livade|Klisanski breg]], naselje [[Rimski Šančevi]] i gradsku deponiju, dok MZ "Slana bara" obuhvata naselje [[Slana bara]], južni deo naselja Klisa i [[Industrijske zone u Novom Sadu|Industrijsku zonu sever]]. == Historija == [[Datoteka:Novi sad stara naselja02.png|thumb|levo|250px|Srednjovekovna naselja Vašaroš Varad i Gornje Sajlovo na području današnje Klise (13-16. vek)]] [[Datoteka:Novi sad stara naselja03.png|thumb|levo|250px|Naselja Varadinci i Sajlovo na području današnje Klise tokom osmanske uprave (16-17. vek)]] Na teritoriji današnje Klise (lokaliteti Klisa-Gornja šuma i Klisa-Barutana) nalazimo tragove ljudskog života, koji datiraju iz starijeg [[neolit]]a (5.500-4.500. god. p. n. e) i koji se vezuju za kompleks kultura [[Starčevačka kultura|Starčevo-Kereš-Kriš]], koje odlikuje početak bavljenja zemljoradnjom i sedelačkim načinom života. Tip staništa su zemunice i prve kuće koje su građene iznad zemlje. Osim lova i ribolova, čovek ovog vremena bavi se zemljoradnjom i domestifikacijom životinja, a pored obrade kamena, razvija se domaća radinost, predenje, pletenje i izrada grnčarije. Na Klisi (lokalitet Klisa-Gornja šuma) su, zatim, zastupljeni nalazi iz perioda mlađeg [[neolit]]a (4.500-3.000. god. p. n. e), koji reprezentuje [[vinčanska kultura]]. Opšte karakteristike ove kulture su stalna nadzemna staništa i izrazito bavljenje zemljoradnjom i stočarstvom. Oruđa i oružja od kamena i kosti imaju sve širu upotrebu, a u grnčarstvu figuralna plastika je sve učestalija. Potom su, na lokalitetu Klisa-Barutana, zastupljeni nalazi koji se vezuju za [[bakarno doba]] (3.000-2.000. god. p. n. e), kada dolazi do prekida sa neolitskom tradicijom i pojavom novih kultura, čiji su nosioci [[nomadi]], koji grade privremena staništa, a svoju privredu zasnivaju prvenstveno na stočarstvu i metalurgiji (upotreba bakra). Donose promene u stilu i oblicima posuđa, kao i načinu sahranjivanja. Na lokalitetu Klisa-Slana bara zastupljeni su nalazi iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (2.000-950. god. p. n. e), kada su se odigrali krupni događaji u svim sferama života. Tehnološki razvoj u metalurgiji (livenje bronze) uslovio je napredak u građevinarstvu, zemljoradnji, grnčarstvu i drugim oblastima. Arheološka istraživanja pokazuju da je u bronzanom dobu, na prostoru današnje Klise postojalo naselje. Sa lokaliteta Klisa-Barutana potiču nalazi koji pripadaju starijem [[gvozdeno doba|gvozdenom dobu]] (950-400. god. p. n. e), koje je označeno pojavom [[Tračani|trako]]-[[Kimerani|kimerskih]] plemena u [[Panonija|Panoniji]], sa kojima su stigla dragocena saznanja - metalurgija gvožđa, koja će iz osnova promeniti ekonomiku praistorijskog društva. Na lokalitetu Temerinska petlja nađena je manja [[Stari Rim|rimska]] podna opeka, koja datira iz [[antika|antičkog]] perioda. U [[srednji vek|srednjevekovnom]] periodu (od 13. do 16. veka) na području današnje Klise postojala su naselja Vašaroš Varad (mađarski: ''-{Vásárosvárad}-'') i Gornje Sajlovo (mađarski: ''-{Zajol}-''). Naselje Vašaroš Varad (poznato i kao Stari Petrovaradin, Petrovaradin, Petur-varad, Varad, Varoš Varad, i kasnije Varadinci) bilo je najvažnije srednjevekovno naselje na [[Bačka|bačkoj]] obali današnje teritorije Novog Sada i naseljeno je u kontinuitetu od 10. veka. Tragovi ovog naselja su nađeni "s obe strane temerinskog druma kod barutane", a među ostacima naselja pronađeni su i ostaci crkve "romaničkog stila". Naselje je bilo smešteno uz staru obalu [[Dunav]]a, a činilo je važno trgovište i žitnicu (ambar). Osim ribarstva i trgovine, koja je uslovila i razvoj zanatstva, naselje se bavilo i proizvodnjom čamaca i skela koje su verovatno namenski građene za prevoz žita i vina, koje je iz [[Fruška Gora|fruškogorskih]] vinograda dalje prevoženo ka severu. Važnu trgovačku ulogu naselje je zadržalo sve do 16. veka. Gornje Sajlovo (poznato i kao Gornje Isailovo, Isailovo, Sajlovo I ili Sajlovo) je bilo [[Sloveni|slovensko]] naselje i pominje se 1237. godine u povelji [[Ugarska|ugarskog]] kralja Bele IV (u istoj povelji se pominje i drugo naselje pod imenom [[Donje Sajlovo]], koje se nalazilo na području današnjeg [[Sajlovo|Sajlova]]). Nastanak imena Sajlovo / Isailovo vezuje se za [[manastir]], koji je prema predanju, nekada postojao na Klisanskom bregu, odnosno ime je dato po monahu isihasti ovog manastira, Isaiji. Ovaj monah je bio veoma poštovan u narodu, pa je po njemu prostor dobio ime. Neki istorijski izvori potvrđuju da se u 12. veku istočno od [[Rumenka|Rumenke]] nalazio veliki manastir. U [[Osmansko carstvo|tursko]] doba (16-17. vek), naselja Varadinci i Sajlovo bila su nastanjena [[Srbi]]ma. Prema turskom popisu iz 1554. godine, u Varadincima je bilo 5, a na Sajlovu 3 kućna broja. Po popisu iz 1570. u Varadincima je bilo 3, a na Sajlovu 6 kućnih brojeva, da bi po popisu iz 1590. u Varadincima bilo 18 kućnih brojeva, a na Sajlovu nijedan. Ovde se mora napomenuti da su tadašnji turski popisi beležili isključivo [[hrišćanstvo|hrišćansko]] (srpsko) stanovništvo koje je bilo dužno da plaća porez. [[islam|Muslimansko]] stanovništvo, za koje se takođe zna da je živelo na ovim prostorima, bilo je oslobođeno plaćanja poreza, a porez nisu plaćali ni neki Srbi (ukoliko su, recimo, bili u turskoj službi), tako da je broj stanovnika ovih naselja sigurno bio veći. Današnje naselje Klisa formirano je 1693. godine, posle odlaska Turaka iz ovih krajeva. Ovo naselje je formirano na prostoru današnje Gornje Klise. Prvobitno naselje bilo je razbijenog tipa, a docnije, naknadnim naseljavanjima i izgradnjom kuća starosedelaca odvojenih iz porodičnih zadruga, postepeno dobija obrise pravog panonskog, ušorenog naselja. Tokom 18. veka registrovano je dvadesetak, a krajem 19. veka oko 40 kuća. Na prostoru Donje Klise postojala je bagremova šuma, koja je 1870. posečena, a krčevina isparcelisana i za potrebe gradnje kuća prodavana poljoprivrednicima sa [[Čenej]]a, iz [[Kać]]a, [[Rumenka|Rumenke]] i drugih okolnih naselja. Između dva svetska rata, Klisa je bila tipično seosko naselje sa izrazitom poljoprivrednom funkcijom - čak 98% stanovništva registrovano je kao poljoprivredno, a manji broj stanovništva činili su radnici, zanatlije i činovnici. Klisani su snabdevali novosadske pijace povrtarskim, mlečnim i mesnim proizvodima. Značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede imala je zemljoradnička zadruga. Tokom vremena, posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], ovaj deo grada je potpuno izmenio svoju funkciju, tako da je poljoprivreda ostala samo kao sporedno zanimanje nekih domaćinstava. Na osnovu urbanističkog plana iz 1965. izvršena je nova parcelizacija oranica i bašti, te je zemljište namenski prodavano za gradnju kuća doseljenicima iz okolnih naselja i migrantima iz drugih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]], u prvom redu iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U Drugom svetskom ratu, stanovnici Klise aktivno su učestvovali u [[NOP|narodnooslobodilačkom pokretu]]. Već u prvim danima rata 1941. godine, mladi Klisani su skupljali oružje i municiju i sklanjali je na sigurna mesta. To će oružje kasnije upotrebiti borci [[Novosadski partizanski odred|Novosadskog partizanskog odreda]], koji su na Klisi imali najsigurnije uporište. Prve godine okupacije, 1941, omladina Klise učestvovala je u diverzijama, paljevini žita, podmetanju oštrih predmeta pod točkove kamiona na Međunarodnom putu, u pisanju [[antifašizam|antifašističkih]] parola i rasturanju letaka. Većina tih aktivista je kasnije pohapšena, mnogi su osuđeni na robiju i stradali u [[koncentracioni logor|koncentracionim logorima]], a jedan broj mladih ljudi poginuo je u [[partizani]]ma u završnim borbama za oslobođenje zemlje. U mnogim kućama bile su partizanske baze, u kojima su se sklanjali ilegalni borci i ratni materijal. Na Klisi je duže vreme radila tehnika mesnog komiteta [[KPJ]], u kojoj su umnožavani leci i proglasi oslobodilačkog pokreta. == Stanovništvo == [[Datoteka:Klisa01.JPG|thumb|250px|Ulica u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] [[Datoteka:Klisa02.JPG|thumb|250px|Ulica u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] Krajem 18. veka ovde je živelo 180 stanovnika, da bi ih krajem 19. veka bilo 240. Popis iz 1948. godine zabeležio je da ima 135 kuća sa 597 stanovnika, a 1971. godine je bilo 834 domaćinstva sa 3.977 stanovnika. Po popisu iz 1991. [[mesna zajednica]] "Klisa" imala je 1.406 domaćinstava sa 4.533 stanovnika. Većina stanovnika naselja su [[Srbi]]. Na početku Drugog svetskog rata, u naselju je živelo svega pet porodica koje nisu bile srpske, i to: tri [[Slovaci|slovačke]], jedna [[Mađari|mađarska]] i jedna [[Hrvati|hrvatska]] porodica.<ref>Dr Jovan Romelić - dr Gordana Milidragović - Živana Topalov, „Klisa“, Enciklopedija Novog Sada, sveska 11, Novi Sad, 1998, strana 128.</ref> Prema podacima preduzeća JKP Informatika Novi Sad, na području mesne zajednice "Klisa" živi 8.540 stanovnika (2010. godina), a na području mesne zajednice "Slana bara" 7.507 stanovnika (2010. godina). [http://www.nsinfo.co.rs/?q=node/54] == Karakteristike naselja == Klisa je prvobitno imala karakter ciganskog naselja. Stanovalo se najpre u [[zemunica]]ma, a potom u kućama od naboja sa dve prostorije, da bi se kasnije kvalitet gradnje kuća poboljšavao. U naselju preovlađuju porodične kuće, uglavnom prizemne, a u novije vreme ima i spratnih objekata. == Javne ustanove == Prvi školski objekat na Klisi izgradila je crkvena opština 1860. godine, a nova škola podignuta je 1935. u zapadnom delu Gornje Klise. U severnom delu Klise, na granici sa naseljem [[Gornje Livade|Klisanski breg]], nalazi se [[Okružni zatvor Novi Sad|okružni zatvor]], u okviru kojeg je sagrađena [[pravoslavna crkva]], a u naselju postoji i pošta. Takođe postoji i sportski centar, koji je sagrađen pre nekoliko godina. == Saobraćaj == Kroz naselje (ili pored njega) prolaze autoput E-75 Beograd – Subotica, magistralni put 22.1 Novi Sad – Subotica i regionalni put R-120 Novi Sad – Temerin. Na ukrštanju autoputa E-75 i regionalnog puta R-120 nalazi se petlja Novi Sad – Centar. Neke od najznačajnijih ulica na Klisi su: Temerinski, Sentandrejski, Klisanski i Zmajevački put, ulice Savska, Paje Radosavljevića, itd. Klisa je sa ostalim delovima grada i prigradskim naseljima povezana linijama [[Gradski prevoz u Novom Sadu|javnog prevoza]] 1, 5, 5N, 15, 15A, 30, 31, 32, 33, 34 i 35. == Privreda == Najzastupljenije su tercijarne delatnosti, odnosno trgovina, a od firmi se izdvaja „M-Rodić“. == Sport == [[Datoteka:Fk proleter novi sad.jpg|thumb|Igralište fudbalskog kluba Proleter u južnom delu Klise (zapadnom delu Slane bare)]] [[Datoteka:Fk borac klisa.jpg|thumb|Igralište fudbalskog kluba Borac na Klisi]] Na Klisi se nalazi igralište [[FK Proleter Novi Sad|fudbalskog kluba Proleter]], koji igra u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]]. U naselju postoji i [[FK Borac Klisa|fudbalski klub Borac]], ženski košarkaški klub "Proleter", a takođe i šahovski klub. == Reference == * Dr Jovan Romelić - dr Gordana Milidragović - Živana Topalov, „Klisa“, Enciklopedija Novog Sada, sveska 11, Novi Sad, 1998. * Branko Ćurčin, „Slana bara nekad i sad“, Novi Sad, 2002. * Milan Paroški, „Novi Sad - stara varoš 7.000 godina“, Novi Sad, 2008. * Jovan Mirosavljević, „Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001“, Novi Sad, 2002. * Jovan Mirosavljević, „Novi Sad - atlas ulica“, Novi Sad, 1998. * Milorad Grujić, „Vodič kroz Novi Sad i okolinu“, Novi Sad, 2004. * Zoran Rapajić, „Novi Sad bez tajni“, Beograd, 2002. * Melhior Erdujhelji, „Istorija Novog Sada“, Veternik, 2002. * Đorđe Randelj, „Novi Sad - slobodan grad“, Novi Sad, 1997. * Dr Slobodan Ćurčić, „Naselja Bačke - geografske karakteristike“, Novi Sad, 2007. * Agneš Ozer, „Život i istorija u Novom Sadu“, Novi Sad, 2005. * Program radova na uređivanju građevinskog zemljišta za 2003. godinu, Zavod za izgradnju grada, Novi Sad. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Gradske četvrti Novog Sada]] == Vanjske veze == * [http://www.mapa-novog-sada.com/ Detaljna mapa Novog Sada i Klise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091231053532/http://www.mapa-novog-sada.com/ |date=2009-12-31 }} {{Novi Sad}} {{commonscat|Klisa}} [[Kategorija:Gradske četvrti Novog Sada]] j5wmx0okdmvbyq1os4t4h3ggk4bskfl Žarkovo 0 153578 42647778 42357382 2026-06-28T22:26:56Z ~2026-37284-07 370225 /* Istorija */ 42647778 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Žarkovo | slika = Zgrade Zarkovo.jpg | opis_slike = Centar Žarkova | grad = [[Beograd]] | opština = Čukarica | površina = | stanovništvo = 79.438 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.75694 | gduž = 20.42 }} '''Žarkovo''' == Lokacija i stanovništvo == Žarkovo se nalazi u jugozapadnom delu [[Beograd]]a. Na severu se graniči sa [[Banovo brdo|Banovim Brdom]] i [[Julino brdo|Julinim brdom]], na istoku sa [[Košutnjak]]om, na zapadu sa [[Makiš]]om i na jugu sa [[Belim vodama]]. Osnovna škola koja nosi naziv [[Ljubomir Nenadović|Ljuba Nenadović]] je jedna od najstarijih škola u Srbiji.<ref>{{cite web |url=http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |title=O NAMA |publisher=Osljubanenadovic.edu.rs |date=2010-12-09 |accessdate=2012-04-04 |archive-date=2011-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525003729/http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |access-date=2012-04-17 |archivedate=2011-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908022812/http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |deadurl=yes }}</ref> Ostale osnovne škole koje se nalaze na teritoriji Žarkova nose imena po [[Đorđe Krstić|Đorđu Krstiću]], [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], i [[Miloš Crnjanski|Milošu Crnjanskom]]. Deo Žarkova, naselje [[Filmski grad]] je dobilo po [[Avala film]]u, jednoj od najvećih filmskih kompanija na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], koje je tu smešteno. [[2005]]. je osnovana nova televizijska i filmska kompanija [[Košutnjak film]]. U naselju [[Bele Vode (Čukarica)|Bele Vode]] se nalazi [[Crkva (građevina)|crkva]] Svetog vaznesenja Gospodnjeg, koju su stanovnici Žarkova izgradili [[1938]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/121008/Istorija-duga-pet--vekova |title=Blic Online &#124; Istorija duga pet vekova |publisher=Blic.rs |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Istorija == [[Datoteka:Kapija crkve Svetog Vaznesenja Bele Vode.jpg|mini|levo|250p|Kapija Crkve Svetog Vaznesenja Gospodnjeg]] Ostaci velikog [[neolit]]skog naselja iz perioda [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]] (u stručnim krugovima lokalitet je poznat pod nazivom "Ledine - Žarkovo") nalaze se u naselju Bele Vode, ispod žarkovačke crkve. Prvi put naziv ''Žarkovo'' se pojavljuje u XVII veku. Tada je Žarkovo bilo posebna [[opština]], a u sastav opštine [[gradska opština Čukarica|Čukarica]] ušlo je 1956. kada je Opština Žarkovo zvanično prestala da postoji (prethodno se tadašnji žarkovački zaseok Čukarica [[1911]]. godine "otcepio" iz sastava opštine Žarkovo i formirao sopstvenu opštinu). Do [[1970]]. godine Žarkovo je predgrađe [[Beograd]]a. Žarkovo je naprasno počelo da se naseljava početkom 90-ih godina, zbog ratnih dešavanja u zemlji. Doselili su se ljudi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima i poneka porodica iz BJR Makedonije. [[1999]]. godine Žarkovo naseljava veći broj Srba sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], koji su napustili svoje domove zbog ratnih zbivanja, najviše izraženih u tom delu tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Ipak u Žarkovu su se još uvek održali starosedeoci koji su se naselili u Žarkovo pre više od 200 godina. == Fudbalski klub == [[FK Žarkovo]], čiji se teren nalazi na [[Bele Vode (Čukarica)|Belim Vodama]] se trenutno takmiči u Prvoj Srpskoj ligi. Osnovan je [[1925]]. godine. Bio je prvak Beograda, pobednik Kupa Beograda i pobeđivao je velike timove, a poznat je i po nekadašnjem ogromnom rivalstvu sa komšijskim [[FK Čukarički Stankom|FK Čukarički]]<ref>Film "Žarkovo, priča koja traje"</ref> i FK Železnik. == ''Žarkovo, priča koja traje'' == Zbog zanimljive istorije naselja, filmski reditelj i producent Zoran Janković je [[2009]]. godine snimio dokumentarni film o Žarkovu. Najviše pažnje u filmu su privukli uspešni sportisti koji su potekli iz sportskih klubova na prostoru Žarkova.<ref>{{cite web|author=WEBCentric doo, www.malasrpskaprodavnica.com, prodavnica@oaza.rs |url=http://www.malasrpskaprodavnica.com/user/dvd-sportski-dokumentarni-srbija/zarkovo-prica-koja-traje-dvd/4_547_20020_1_0_0/item.jsp |title=Žarkovo, priča koja traje (DVD) : Sportski i dokumentarni : Mala Srpska Prodavnica - majice, duksevi, trenerke, DVD, CD iz Srbije |publisher=Mala Srpska Prodavnica |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Žarkovo}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] 4q9yz0jdnl9p7iskznu8bsafprvesak 42647805 42647778 2026-06-28T23:58:42Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-37284-07|~2026-37284-07]] ([[User talk:~2026-37284-07|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] 42353223 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Žarkovo | slika = Zgrade Zarkovo.jpg | opis_slike = Centar Žarkova | grad = [[Beograd]] | opština = Čukarica | površina = | stanovništvo = 79.438 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.75694 | gduž = 20.42 }} '''Žarkovo''' == Lokacija i stanovništvo == Žarkovo se nalazi u jugozapadnom delu [[Beograd]]a. Na severu se graniči sa [[Banovo brdo|Banovim Brdom]] i [[Julino brdo|Julinim brdom]], na istoku sa [[Košutnjak]]om, na zapadu sa [[Makiš]]om i na jugu sa [[Belim vodama]]. Osnovna škola koja nosi naziv [[Ljubomir Nenadović|Ljuba Nenadović]] je jedna od najstarijih škola u Srbiji.<ref>{{cite web |url=http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |title=O NAMA |publisher=Osljubanenadovic.edu.rs |date=2010-12-09 |accessdate=2012-04-04 |archive-date=2011-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525003729/http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |access-date=2012-04-17 |archivedate=2011-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908022812/http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |deadurl=yes }}</ref> Ostale osnovne škole koje se nalaze na teritoriji Žarkova nose imena po [[Đorđe Krstić|Đorđu Krstiću]], [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], i [[Miloš Crnjanski|Milošu Crnjanskom]]. Deo Žarkova, naselje [[Filmski grad]] je dobilo po [[Avala film]]u, jednoj od najvećih filmskih kompanija na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], koje je tu smešteno. [[2005]]. je osnovana nova televizijska i filmska kompanija [[Košutnjak film]]. U naselju [[Bele Vode (Čukarica)|Bele Vode]] se nalazi [[Crkva (građevina)|crkva]] Svetog vaznesenja Gospodnjeg, koju su stanovnici Žarkova izgradili [[1938]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/121008/Istorija-duga-pet--vekova |title=Blic Online &#124; Istorija duga pet vekova |publisher=Blic.rs |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Kapija crkve Svetog Vaznesenja Bele Vode.jpg|mini|levo|250p|Kapija Crkve Svetog Vaznesenja Gospodnjeg]] Ostaci velikog [[neolit]]skog naselja iz perioda [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]] (u stručnim krugovima lokalitet je poznat pod nazivom "Ledine - Žarkovo") nalaze se u naselju Bele Vode, ispod žarkovačke crkve. Prvi put naziv ''Žarkovo'' se pojavljuje u XVII veku. Tada je Žarkovo bilo posebna [[opština]], a u sastav opštine [[gradska opština Čukarica|Čukarica]] ušlo je 1956. kada je Opština Žarkovo zvanično prestala da postoji (prethodno se tadašnji žarkovački zaseok Čukarica [[1911]]. godine "otcepio" iz sastava opštine Žarkovo i formirao sopstvenu opštinu). Do [[1970]]. godine Žarkovo je predgrađe [[Beograd]]a. Žarkovo je naprasno počelo da se naseljava početkom 90-ih godina, zbog ratnih dešavanja u zemlji. Doselili su se ljudi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima i poneka porodica iz BJR Makedonije. [[1999]]. godine Žarkovo naseljava veći broj Srba sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], koji su napustili svoje domove zbog ratnih zbivanja, najviše izraženih u tom delu tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Ipak u Žarkovu su se još uvek održali starosedeoci koji su se naselili u Žarkovo pre više od 200 godina. == Fudbalski klub == [[FK Žarkovo]], čiji se teren nalazi na [[Bele Vode (Čukarica)|Belim Vodama]] se trenutno takmiči u Prvoj Srpskoj ligi. Osnovan je [[1925]]. godine. Bio je prvak Beograda, pobednik Kupa Beograda i pobeđivao je velike timove, a poznat je i po nekadašnjem ogromnom rivalstvu sa komšijskim [[FK Čukarički Stankom|FK Čukarički]]<ref>Film "Žarkovo, priča koja traje"</ref> i FK Železnik. == ''Žarkovo, priča koja traje'' == Zbog zanimljive istorije naselja, filmski reditelj i producent Zoran Janković je [[2009]]. godine snimio dokumentarni film o Žarkovu. Najviše pažnje u filmu su privukli uspešni sportisti koji su potekli iz sportskih klubova na prostoru Žarkova.<ref>{{cite web|author=WEBCentric doo, www.malasrpskaprodavnica.com, prodavnica@oaza.rs |url=http://www.malasrpskaprodavnica.com/user/dvd-sportski-dokumentarni-srbija/zarkovo-prica-koja-traje-dvd/4_547_20020_1_0_0/item.jsp |title=Žarkovo, priča koja traje (DVD) : Sportski i dokumentarni : Mala Srpska Prodavnica - majice, duksevi, trenerke, DVD, CD iz Srbije |publisher=Mala Srpska Prodavnica |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Žarkovo}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] 25a0b2ic2y3y131436gcnrvvehpkxl3 42647806 42647805 2026-06-28T23:59:23Z نوفاك اتشمان 11942 Poništena izmjena [[Special:Diff/41063072|41063072]] korisnika [[Special:Contributions/178.148.216.51|178.148.216.51]] ([[User talk:178.148.216.51|razgovor]]) 42647806 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Žarkovo | slika = Zgrade Zarkovo.jpg | opis_slike = Centar Žarkova | grad = [[Beograd]] | opština = Čukarica | površina = | stanovništvo = 79.438 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.75694 | gduž = 20.42 }} '''Žarkovo''' se nalazi Bogu iza nogu.Po popisu stanovnistva,u vecem delu Zarkova zive Romi.Ovo naselje se raspada svakog dana sve vise i vise. == Lokacija i stanovništvo == Žarkovo se nalazi u jugozapadnom delu [[Beograd]]a. Na severu se graniči sa [[Banovo brdo|Banovim Brdom]] i [[Julino brdo|Julinim brdom]], na istoku sa [[Košutnjak]]om, na zapadu sa [[Makiš]]om i na jugu sa [[Belim vodama]]. Osnovna škola koja nosi naziv [[Ljubomir Nenadović|Ljuba Nenadović]] je jedna od najstarijih škola u Srbiji.<ref>{{cite web |url=http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |title=O NAMA |publisher=Osljubanenadovic.edu.rs |date=2010-12-09 |accessdate=2012-04-04 |archive-date=2011-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525003729/http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |access-date=2012-04-17 |archivedate=2011-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908022812/http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |deadurl=yes }}</ref> Ostale osnovne škole koje se nalaze na teritoriji Žarkova nose imena po [[Đorđe Krstić|Đorđu Krstiću]], [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], i [[Miloš Crnjanski|Milošu Crnjanskom]]. Deo Žarkova, naselje [[Filmski grad]] je dobilo po [[Avala film]]u, jednoj od najvećih filmskih kompanija na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], koje je tu smešteno. [[2005]]. je osnovana nova televizijska i filmska kompanija [[Košutnjak film]]. U naselju [[Bele Vode (Čukarica)|Bele Vode]] se nalazi [[Crkva (građevina)|crkva]] Svetog vaznesenja Gospodnjeg, koju su stanovnici Žarkova izgradili [[1938]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/121008/Istorija-duga-pet--vekova |title=Blic Online &#124; Istorija duga pet vekova |publisher=Blic.rs |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Kapija crkve Svetog Vaznesenja Bele Vode.jpg|mini|levo|250p|Kapija Crkve Svetog Vaznesenja Gospodnjeg]] Ostaci velikog [[neolit]]skog naselja iz perioda [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]] (u stručnim krugovima lokalitet je poznat pod nazivom "Ledine - Žarkovo") nalaze se u naselju Bele Vode, ispod žarkovačke crkve. Prvi put naziv ''Žarkovo'' se pojavljuje u XVII veku. Tada je Žarkovo bilo posebna [[opština]], a u sastav opštine [[gradska opština Čukarica|Čukarica]] ušlo je 1956. kada je Opština Žarkovo zvanično prestala da postoji (prethodno se tadašnji žarkovački zaseok Čukarica [[1911]]. godine "otcepio" iz sastava opštine Žarkovo i formirao sopstvenu opštinu). Do [[1970]]. godine Žarkovo je predgrađe [[Beograd]]a. Žarkovo je naprasno počelo da se naseljava početkom 90-ih godina, zbog ratnih dešavanja u zemlji. Doselili su se ljudi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima i poneka porodica iz BJR Makedonije. [[1999]]. godine Žarkovo naseljava veći broj Srba sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], koji su napustili svoje domove zbog ratnih zbivanja, najviše izraženih u tom delu tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Ipak u Žarkovu su se još uvek održali starosedeoci koji su se naselili u Žarkovo pre više od 200 godina. == Fudbalski klub == [[FK Žarkovo]], čiji se teren nalazi na [[Bele Vode (Čukarica)|Belim Vodama]] se trenutno takmiči u Prvoj Srpskoj ligi. Osnovan je [[1925]]. godine. Bio je prvak Beograda, pobednik Kupa Beograda i pobeđivao je velike timove, a poznat je i po nekadašnjem ogromnom rivalstvu sa komšijskim [[FK Čukarički Stankom|FK Čukarički]]<ref>Film "Žarkovo, priča koja traje"</ref> i FK Železnik. == ''Žarkovo, priča koja traje'' == Zbog zanimljive istorije naselja, filmski reditelj i producent Zoran Janković je [[2009]]. godine snimio dokumentarni film o Žarkovu. Najviše pažnje u filmu su privukli uspešni sportisti koji su potekli iz sportskih klubova na prostoru Žarkova.<ref>{{cite web|author=WEBCentric doo, www.malasrpskaprodavnica.com, prodavnica@oaza.rs |url=http://www.malasrpskaprodavnica.com/user/dvd-sportski-dokumentarni-srbija/zarkovo-prica-koja-traje-dvd/4_547_20020_1_0_0/item.jsp |title=Žarkovo, priča koja traje (DVD) : Sportski i dokumentarni : Mala Srpska Prodavnica - majice, duksevi, trenerke, DVD, CD iz Srbije |publisher=Mala Srpska Prodavnica |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Žarkovo}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] m4zd6qw8aupl1ywji4bnihvt3m320dv 42647807 42647806 2026-06-28T23:59:34Z نوفاك اتشمان 11942 Poništena izmjena [[Special:Diff/41063061|41063061]] korisnika [[Special:Contributions/212.200.181.206|212.200.181.206]] ([[User talk:212.200.181.206|razgovor]]) 42647807 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Žarkovo | slika = Zgrade Zarkovo.jpg | opis_slike = Centar Žarkova | grad = [[Beograd]] | opština = Čukarica | površina = | stanovništvo = 79.438 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.75694 | gduž = 20.42 }} '''Žarkovo''' je naselje Beograda. Nalazi se u opštini Čukarica. U Žarkovo spadaju Staro Žarkovo, Bele vode, Julino brdo, Filmski grad, Repište, i veći deo Makiša. == Lokacija i stanovništvo == Žarkovo se nalazi u jugozapadnom delu [[Beograd]]a. Na severu se graniči sa [[Banovo brdo|Banovim Brdom]] i [[Julino brdo|Julinim brdom]], na istoku sa [[Košutnjak]]om, na zapadu sa [[Makiš]]om i na jugu sa [[Belim vodama]]. Osnovna škola koja nosi naziv [[Ljubomir Nenadović|Ljuba Nenadović]] je jedna od najstarijih škola u Srbiji.<ref>{{cite web |url=http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |title=O NAMA |publisher=Osljubanenadovic.edu.rs |date=2010-12-09 |accessdate=2012-04-04 |archive-date=2011-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525003729/http://www.osljubanenadovic.edu.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=12 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |access-date=2012-04-17 |archivedate=2011-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908022812/http://www.pravoslavlje.nl/foto_crkve/crkva_svetih_arhangela_brankovina.htm |deadurl=yes }}</ref> Ostale osnovne škole koje se nalaze na teritoriji Žarkova nose imena po [[Đorđe Krstić|Đorđu Krstiću]], [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], i [[Miloš Crnjanski|Milošu Crnjanskom]]. Deo Žarkova, naselje [[Filmski grad]] je dobilo po [[Avala film]]u, jednoj od najvećih filmskih kompanija na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], koje je tu smešteno. [[2005]]. je osnovana nova televizijska i filmska kompanija [[Košutnjak film]]. U naselju [[Bele Vode (Čukarica)|Bele Vode]] se nalazi [[Crkva (građevina)|crkva]] Svetog vaznesenja Gospodnjeg, koju su stanovnici Žarkova izgradili [[1938]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/121008/Istorija-duga-pet--vekova |title=Blic Online &#124; Istorija duga pet vekova |publisher=Blic.rs |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Kapija crkve Svetog Vaznesenja Bele Vode.jpg|mini|levo|250p|Kapija Crkve Svetog Vaznesenja Gospodnjeg]] Ostaci velikog [[neolit]]skog naselja iz perioda [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]] (u stručnim krugovima lokalitet je poznat pod nazivom "Ledine - Žarkovo") nalaze se u naselju Bele Vode, ispod žarkovačke crkve. Prvi put naziv ''Žarkovo'' se pojavljuje u XVII veku. Tada je Žarkovo bilo posebna [[opština]], a u sastav opštine [[gradska opština Čukarica|Čukarica]] ušlo je 1956. kada je Opština Žarkovo zvanično prestala da postoji (prethodno se tadašnji žarkovački zaseok Čukarica [[1911]]. godine "otcepio" iz sastava opštine Žarkovo i formirao sopstvenu opštinu). Do [[1970]]. godine Žarkovo je predgrađe [[Beograd]]a. Žarkovo je naprasno počelo da se naseljava početkom 90-ih godina, zbog ratnih dešavanja u zemlji. Doselili su se ljudi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ima i poneka porodica iz BJR Makedonije. [[1999]]. godine Žarkovo naseljava veći broj Srba sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], koji su napustili svoje domove zbog ratnih zbivanja, najviše izraženih u tom delu tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Ipak u Žarkovu su se još uvek održali starosedeoci koji su se naselili u Žarkovo pre više od 200 godina. == Fudbalski klub == [[FK Žarkovo]], čiji se teren nalazi na [[Bele Vode (Čukarica)|Belim Vodama]] se trenutno takmiči u Prvoj Srpskoj ligi. Osnovan je [[1925]]. godine. Bio je prvak Beograda, pobednik Kupa Beograda i pobeđivao je velike timove, a poznat je i po nekadašnjem ogromnom rivalstvu sa komšijskim [[FK Čukarički Stankom|FK Čukarički]]<ref>Film "Žarkovo, priča koja traje"</ref> i FK Železnik. == ''Žarkovo, priča koja traje'' == Zbog zanimljive istorije naselja, filmski reditelj i producent Zoran Janković je [[2009]]. godine snimio dokumentarni film o Žarkovu. Najviše pažnje u filmu su privukli uspešni sportisti koji su potekli iz sportskih klubova na prostoru Žarkova.<ref>{{cite web|author=WEBCentric doo, www.malasrpskaprodavnica.com, prodavnica@oaza.rs |url=http://www.malasrpskaprodavnica.com/user/dvd-sportski-dokumentarni-srbija/zarkovo-prica-koja-traje-dvd/4_547_20020_1_0_0/item.jsp |title=Žarkovo, priča koja traje (DVD) : Sportski i dokumentarni : Mala Srpska Prodavnica - majice, duksevi, trenerke, DVD, CD iz Srbije |publisher=Mala Srpska Prodavnica |date= |accessdate=2012-04-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Žarkovo}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] 3y39znn5y40taa7mnhfryazt8yj189o Dylanova električna kontroverza 0 155697 42647825 42376923 2026-06-29T01:51:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647825 wikitext text/x-wiki '''Dylanova električna kontroverza''' ({{lang-en|Electric Dylan controversy}}, doslovno: "Kontroverza električnog Dylana") je naziv za događaje vezane uz odluku popularnog američkog [[Folk muzika|folk]] pjevača [[Bob Dylan|Boba Dylana]] da 1965. godine počne koristiti [[električna gitara|električnu gitaru]], a zajedno sa njime i elemente tadašnje [[rock and Roll|rock]] muzike u svom opusu, odnosno reakciju dijela njegovih poklonika koji su taj čin prozvali "izdajom". Dylan je početkom 1960-ih stekao veliku popularnost svojim politički angažiranim pjesmama u tradicionalnom folk stilu, a svoju je popularnost iskazao i kroz srdačan prijem svojih nastupa na uglednom [[Newport Folk Festival]]u 1963. i 1964. U proljeće 1965. je, pak, snimio svoj peti studijski album ''[[Bringing It All Back Home]]'', na kome je prvi put eksperimentirao sa muzikom u rock stilu - na jednoj strani, dok je na drugoj koristio tradicionalni folk stil sa [[akustična gitara|akustičnom gitarom]] i [[usna harmonika|usnom harmonikom]]. 25. jula 1965. Dylan je ponovno nastupio, ali je, kada se ispostavilo da će zajedno s bendom izvoditi [[Like A Rolling Stone]] i druge "električne" pjesme, dio publike počeo zviždati. Za Dylana je nastup bio izuzetno neugodno iskustvo i nakon što je otpjevao posljednju pjesmu ''[[It's All Over Now, Baby Blue]]'' više se nije vratio na Newport punih 37 godina; nakon toga je nastupio 2002. sa perikom i lažnom bradom. Zviždanje i uzvici neodobravanja su godinama postali predmetom različitih tumačenja - od onih prema kojima su bili upućeni organizatorima, a ne samom Dylanu; potaknuti lošom kvalitetom zvuka; do onih koji su, poput samog Dylana, tumačili nespremnošću publike, naviknute na "tradicionalni folk" na njegovo miješanje s rock muzikom. Dylan je nakon toga svoje koncerte redovno dijelio na početni "električni" i završni "akustični" dio. Zviždanje zbog korištenja "elektrike" je zabilježeno i na njegovoj međunarodnoj turneji, odnosno koncertima u [[Engleska|engleskim]] gradovima [[Sheffiled]] i [[Newcastle upon Tyne]]. Dylanova električna kontroverza je zabilježena u dokumentarnom filmu [[Festival (1967 film)|Festival]] iz 1967. godine. Pažnju joj je posvetio i [[Martin Scorsese]] u svom dokumentarcu ''[[No Direction Home]]'' iz 2005. a također je, dosad najtemeljitije, obrađena i u dokumentarnom filmu [[The Other Side of the Mirror (film)|''The Other Side of Mirror'']] iz 2007. == Vanjske veze == * [http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,767932,00.html Guardian.co.uk: "Bob Dylan's return to the scene of the crime", August 2, 2002] * [http://campus.queens.edu/depts/english/dylan_goes_electric_the_newport_.htm Queens University of Charlotte: Extract from Robert Shelton, ''No Direction Home: The Life and Music of Bob Dylan'', New York, 1986]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628213653/http://campus.queens.edu/depts/english/dylan_goes_electric_the_newport_.htm |date=2010-06-28 }} * [http://dulltooldimbulb.blogspot.com/2010/02/mixed-up-confusion-myth-that-bob-dylan.html The Myth Bob Dylan "went" Electric by Jim Linderman] {{DEFAULTSORT:Dylanova električna kontroverza}} [[Kategorija:Bob Dylan]] [[Kategorija:1965.]] 900otqyfqd5eg6ebzcgvt21np0bz9j1 Alarm für Cobra 11 – Die Autobahnpolizei 0 156366 42647642 42636511 2026-06-28T12:59:53Z Stephan1000000 137538 sezone = 28 | epizode = 387 42647642 wikitext text/x-wiki {{Televizijska emisija (SR) | ime = Kobra | slika = | opis_slike = | naslov = Alarm für Cobra&nbsp;11&nbsp;–&nbsp;Die&nbsp;Autobahnpolizei | ime2 = | žanr = [[akcija]], [[Kriminalistički film|krimi-drama]] | format = | izdavač = | scenarista = | režija = | muzička_tema = | početna_tema = | završna_tema = | slogan = ''Ihr Revier ist die Autobahn. Ihr Einsatz heißt: volles Tempo Ihre Gegner von heute: extrem schnell und gefährlich. Verbrechen ohne Limit – Jeder Einsatz volles Risiko für die Männer von Cobra 11.'' | kompozitor = Reinhard Scheuregger, Klaus Garternicht, Kay Skerra, Markus Lonardoni, Rainer Oleak, Jaro Messerschmidt, Nik Reich | država = [[Nemačka]] | jezik = [[Nemački jezik|Nemački]] | sezone = 28 | epizode = 387 | spisak = | izvršni_producent = | ko_izvršni = | producent = Hermann Joha | supervising_producer = | pomoćni_producent = | consulting_producer = | ko-producent = | story_editor = | montažer = | lokacija = | kinematografija = | kamera = | trajanje = 45 minuta (obična serija)<br />90 minuta (pilotni film; svaka 10. epizoda) | produkcija ={{!}} *RTL *action concept Film- und Stuntproduktion GmbH | distributer = | kanal = | format_slike = | format_tona = | premijerno_prikazivanje = RTL | početak = [[12. mart]] [[1996]]. | kraj = | status = | prethodnik = | naslednik = | srodstvo = | emitovanje_u_Srbiji=da = | kanal2 = [[Prva Srpska Televizija]] | mreža2 = | format_slike2 = | format_tona2 = | premijerno_prikazivanje2 = | početak2 = [[18. mart]] [[2011]]. | kraj2 = | status2 = | prethodnik2 = | naslednik2 = | srodstvo2 = | sajt = http://www.rtl.de/cms/unterhaltung/tv-programm/serie/alarm-fuer-cobra-11.html | sajt2 = http://www.actionconcept.com/site/en-index.html | imdb_id = 0115088 | tv_com_id = }} '''Alarm für Cobra 11 – Die Autobahnpolizei''' (njemački izgovor: [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:IPA_for_German [ˈalaʁm fyːɐ ˈkobʁa ˌɛlf di ˈaʊ̯tobaːnpɔlɪˌʦaɪ<nowiki>]</nowiki>]) je popularna njemačka televizijska serija o timu s policije na autocesti. Serija je izvorno postavljena u [[Berlin]]u, a kasnije u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]]. Emitirana je u zemljama širom svijeta. == Uloge == Izvornu čast su imali [[Johannes Brandrup]] kao Frank Stolte i [[Rainera Strecker]] kao Ingo Fischer. Fischer je napustio seriju samo dvije epizode kasnije, a zamijenio ga je [[Erdogan Atalay]] kao Semir Gerkhan. Brandrup je završio sa prvom sezonom, a zamjenio ga je [[Mark Keller]] kao André Fux na njegovom mjestu. Keller je napustio seriju na kraju 6. sezone, a zamijenio ga je [[René Steinke]] sa ulogom Toma Kranicha. On je igrao između 7. i 14. sezone, a zatim se odlučio prestati i probati druge uloge. Atalayev novi partner postao je [[Christian Oliver]] koji je imao ulogu Jana Richtera od 14. do 16. sezone. U 17. sezoni se ponovno vraća René Steinke kao Tom Kranich, međutim Steinke je odlučio neobnoviti ugovor i napustiti seriju početkom 20. sezone. Steinkeova zamjena je [[Gerdeon Burkhard]] kao Chris Ritter. Burkhard je poznat po ulozi Alexandera Brandtnera u [[Inspektor Rex|Inspektoru Rexu]]. 2008. godine. Burkharda zamijenjuje [[Tom Beck]] kao Ben Jäger i glumi sve do danas. == Likovi == U prve dvije epizode glavni likovi bili su Frank i Ingo. Frank je vozio [[Audi 100/200/5000|Audi 100]] (C3), kasnije BMW E36, a Ingo je vozio Ford Sierra, no već u drugoj epizodi je ubijen. Semir je glavni lik i jedan od policajaca koji su ostali na snazi od početka do kraja. Postao je Frankov drugi partner. On je najpoznatiji za vožnju svoje srebrne BMW serije (E36, E46 i E90) tijekom svoje karijere. U drugoj sezoni Semirov novi partner postaje Andre. On je vozio BMW E36, Mercedes-Benz W202, a kasnije i Mercedes-Benz W208 CLK 320 Coupe. On je ubijen u [[Mallorca|Mallorci]] nakon što je upucan u prsa. Tom, novi Semirov partner također posjeduje Mercedes-Benz CLK 320, isti auto koje koristio Andre, a koji je uništen desetak puta. U jednoj od epizoda ubijena je Tomova cura, iako je bomba na autu bila podmetnuta njemu. Nakon toga Tom se povlači iz policije. Jan je sljedeći Semirov partner. Koristio je Tomov Mercedes-Benz, a kasnije W209 CLK. On je ubrzo poginuo i Semir je bio prisiljen tražiti Toma da se vrati u policiju. Tom se odlučio vratiti kako bi se osvetio ubojicama svoje poginule djevojke i on koristi Janov automobil. Nakon što je neko vrijeme bio u seriji, potajno je bio i u vezi sa tajnicom policijske postaje, Petrom Schubert. Jedne večeri prilikom odlaska na slavlje kada su htjeli svima reći za svoju vezu Tom je ubijen. Chris Ritter, optužen za Tomovo ubojstvo otkriva da je on policajac i postaje Semirov partner. Chris vozi plavi Mercedes-Benz W209 CLK 320 koji je isti kao što su vozili Jan i Tom. U sezoni 23. počeo je vozeći sivi Mercedes-Benz C350. Chris umire na kraju epizode "Unter Feinden“. Ben Jäger nasljednik je Chrisa Rittera. On se odlikuje kao ambiciozan, mladi časnik. Koristi isti automobil koji je koristio Chris. Semir je ispočetka nepovjerljiv prema njemu, ali ubrzo postaju dobri prijatelji. Tu su Dieter Bonrath i Horst "Hotte" Herzberger. U seriji su od početka, a za razliku od Semira i ostalih koristili su zeleni i bijeli „Polizei“ [[Porsche 911]] turbo auto Highway Patrol, a kasnije je zamijenjen za [[Porsche Cayenne]] s plavom bojom. Tajnica policije mijenjala se četiri puta. Regina Christmann, nakon nje je došla Andrea Schäfer koja je bila Semirova cura, kasnije žena pa je postala Andrea Gerkhan, a nakon što je otišla na porodiljni dopust došla je Petra Schubert. Petra je bila Tomova cura no kako je Tom ubijen Petra više nije željela ostati u Policiji i nakon nje je stigla posljednja tajnica Susanne König. Osim policajaca i tajnice tu je i Hartmut Freund, forenzičar koji nikad ne spava. Policijska postaja je mjenjala šefice policije. Prva šefica bila je Catherine Lamprecht, zatim Anna Engelhardt, a nakon što je ona otišla zamijenila ju je Kim Krüger. Za razliku od Engelhardtice, Krügerica je puno stroža. {| class="wikitable" |- ! Lik !! Uloga !! Sezona !! Glumac |- | Detektiv inspektor Frank Stolte || detektiv|| sezona 1. ||Johannes Brandrup |- | Detektiv glavni Ingo Fischer || detektiv|| sezona 1. ep. 1., 2.|| Rainer Stecker |- | Detektiv glavni inspektor Semir Gerkan || detektiv|| sezona 1. - danas || [[Erdogan Atalay]] |- | Detektiv glavni inspektor Andre Fux|| detektiv|| sezona 2., 3.|| Mark Keller |- | Detektiv glavni ispektor Tom Kranich|| detektiv|| sezona 4. - 6.; 9. - 11.|| René Steinke |- | Detektiv Jan Richter || detektiv|| sezona 7. - 8.|| Christian Oliver |- | Detektiv glavni nadzornik Chris Ritter|| detektiv|| sezona 11. - 12.|| Gedeon Burkhad |- | Detektiv inspektor Ben Jäger|| detektiv|| sezona 13. - danas|| Tom Beck |- | Glavni detektiv Catherine Lamprecht|| šefica|| sezona 1. - 2. (ep. 1. - 6 .) || Almut Eggert |- | Glavni detektiv Anna Engelhardt|| šefica|| sezona 2. (ep.7.) - sezona 13. (ep.7.)|| Charlotte Schwab |- | Glavni detektiv savjetnik Kim Krüger|| šefica|| sezona 13. (ep.7.) - danas|| Katja Woywood |- | Regina Christmann|| tajnica|| sezona 1.-sezona 2. (ep.6.) || Nina Weniger |- | Andrea Gerkan|| tajnica|| sezona 2. (ep.7.) - sezona 10. (ep.3)|| Carina Wiese |- | Petra Schubert|| tajnica|| sezona 10. (ep.3.) - sezona 11. (ep.1)|| Martina Hill |- | Susanne König|| tajnica|| sezona 11. - danas|| Daniela Wutte |- | Povjerenik policije Horst "Hotte" Herzberger|| policajac u uniformi || sezona 1. - danas|| Dietmar Huhn |- | Povjerenik policije Dieter Bonrath|| policajac u uniformi || sezona 1. - danas|| Gottfried Vollmer |- | Hartmut Freund|| forenzičar|| sezona 1. - danas|| Niels Kurvin |} == Proizvodnja mjesta == Od [[1996]]. do [[1998]]., seriju je producirao zajednički [http://www.polyphon.de/ Polyphon Film-und Fernsehgesellschaft mbH] (odgovoran za sve druge proizvodne aspekte kao što su snimanje / postprodukcija / mjesto izviđanje itd.) i [http://www.actionconcept.com/site/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421082300/http://www.actionconcept.com/site/ |date=2012-04-21 }} ActionConcept] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421082300/http://www.actionconcept.com/site/ |date=2012-04-21 }} (akrobacija). Te epizode snimljene su u [[Berlin]]u, posebice u mjestu nekadašnjeg [http://en.wikipedia.org/wiki/Checkpoint_Bravo Checkpoint Bravo] i okolne države [[Brandenburg]]. [[1998]]., ActionConcept je preuzeo kao jedina tvrtka za proizvodnju i sva snimanja / proizvodnje/rad sjedište u Hürth južno od [[Köln]]a . Od tada, događaji su pucali i u Kölnu i [[Düsseldorf]]u, kao i na nekoliko velikih autocesta (A540/A44 i sada uglavnom na Filmautobahn Aldenhoven po [[Düren]] - između Kölna i Düsseldorfa u državi [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]. == Ostalo == U intro špici tekst je sljedeći: IHR Revier ist die Autobahn (Njihovo je područje autocesta) IHR Tempo ist mörderisch (Njihov tempo je ubitačan) Ihre Gegner: Autoschieber, Mörder und Erpresser (Protivnici, kradljici automobila, ubojice i nasilnici) Einsatz rund um die Uhr für die Männer von Cobra 11 (Neprekidan zadatak za ljude iz Cobre 11) Unsere Sicherheit ist IHR Job (Naša sigurnost je njihov posao). Cobra 11 naziv je tima - Semira i njegovog partnera. Svakom timu iz Policije na autocesti dodijeljen je naziv, primjerice Hotte i Dieter su Cobra 7, dok je šefica policije Cobra 1 i td. == Vanjske veze == * [http://www.rtl.de/cms/sendungen/serie/alarm-fuer-cobra-11.html Alarm für Cobra 11: RTL.de] {{de}} * [http://soapspoiler.de/soaps_alarmfuercobra11_vorschau.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120628183829/http://www.soapspoiler.de/soaps_alarmfuercobra11_vorschau.html |date=2012-06-28 }} Alarm für Cobra 11: Spoiler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120628183829/http://www.soapspoiler.de/soaps_alarmfuercobra11_vorschau.html |date=2012-06-28 }} {{de}} [[Kategorija:TV serije]] 375qz1u156eph614vba9ru0tjdw6cqg Eksploatacijski film 0 157269 42647840 42445461 2026-06-29T04:29:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647840 wikitext text/x-wiki '''Eksploatacijski film''' je izraz kojim se označava široka grupa [[igrani film|igranih]] i, rjeđe, [[dokumentarni film|dokumentarnih]] filmova, odnosno uz njih vezanih [[filmski žanr|žanrova]] i podžanrova kojima je zajedničko nastojanje da se na, uvjetno rečeno, "sirovi" i eksplicitan način iskoristi, odnosno ''eksploatira'', sklonost publike prema prikazu [[seks]]a i [[nasilje|nasilja]], odnosno interes za sadržaje kojih nema u "pristojnim" ili [[srednja struja|mainstream]] filmovima. Pojam eksploatacijski film ({{lang-en|exploitation film}}) se prvi put pojavio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 1960-ih kako bi se označili filmovi, najčešće napravljeni s niskim budžetom i u [[Nezavisni film|nezavisnoj produkciji]], odnosno izvan sistema velikih studija koji su bili karakteristika za [[Stari Hollywood]]. Taj se izraz proširio i na ne-američke filmove napravljene za američko, odnosno [[Zapadni svijet|zapadno]] tržište koji su se s Hollywoodom nastojali natjecali rušenjem njegovih konvencija i ograničenja po pitanju sadržaja. Autori eksploatacijskih filmova su, pogotovo u ranijim decenijama, često nastojali iskoristiti i interes publike za razne oblike društvene patologije, najčešće one čiji je [[senzacionalizam|senzacionalistički]] prikaz u medijima stvarao [[moralna panika|moralnu paniku]], a cenzuru su nastojali izbjeći kvazimoralističkim pristupom ili tvrdnjama da imaju poučan, odnosno [[obrazovni film|obrazovni sadržaj]]. Neki od najpoznatijih podžanrova eksploatacijskog filma su: * [[biker film]], posvećen supkulturi [[biker]]a; * [[peplum]], pseudohistorijski filmovi s radnjom smještenom u [[grčko-rimska kultura|grčko-rimski svijet]]; * [[spaghetti western]]; * [[blaxpolitation]], akcijski/gangsterski filmovi čiji su protagonisti bili [[Afroamerikanci|američki Crnci]]; poslužio je kao inspiracija za: ** [[hixploitation]], akcijski/gangsterski filmovi smješteni u milje ruralne [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] čiji su protagonisti [[white trash|siromašni bijelci]] * [[giallo]], italijanski kriminalistički filmovi i trileri; * [[mondo film]], dokumentarci posvećeni prikazu "šokantnih" i bizarnih tema; * [[žene u zatvoru]], s podvrstama: ** [[nazisploitation]], žene kao zarobljenice [[nacionalsocijalizam|nacista]]; ** [[nunsploitation]], žene zatvorene u [[manastir|samostanima]] * [[vigilante film]], čiji je protagonist [[vigilantizam|vigilante]], odnosno privatni građanin koji se umjesto vlasti obračunava sa kriminalcima i zlikovcima; ** [[rape and revenge]], filmovima u kojima su žene brutalno [[silovanje|silovane]], a potom se krvavo [[osveta|osvećuju]] svojim silovateljima; * [[slasher film]], horor-film u kome su protagoniste žrtve homicidalnog manijaka; * [[splatter film]], horor-film čija je specijalnost eksplicitni prikaz sakaćenja i komadanja ljudskog tijela i prolivanja krvi; == Povezano == * [[Mockbuster]] * [[Sexposition]] * [[Grindhouse]] == Vanjske veze == * [http://www.grindhousedatabase.com THE DEUCE: Grindhouse Cinema Database] The original Grindhouse/Classic Exploitation Cinema Wiki. * [http://dir.salon.com/story/ent/movies/feature/2002/09/03/christian/index.html "Lights! Camera! Apocalypse!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813103148/http://dir.salon.com/story/ent/movies/feature/2002/09/03/christian/index.html |date=2006-08-13 }}, an article about [[Rapture]] films as Christian exploitation filmmaking * [http://www.cultuurschok.com/ Cultuurschok] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130020700/http://cultuurschok.com/ |date=2009-01-30 }} Dutch website dedicated to Cult and Exploitation * [http://www.paracinema.net Paracinema Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127154745/http://www.paracinema.net/ |date=2020-11-27 }} Quarterly film magazine dedicated to b-movies, cult classics, indie, horror, science fiction, exploitation, underground and Asian films from past and present. * [http://grindhouseland.com Grindhouseland | Exploitation Film Reviews]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222101342/http://grindhouseland.com/ |date=2012-02-22 }} * [http://midnight-theatre.com/ MIDNIGHT-THEATRE.com – The Home of Exploitation Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101017204755/http://midnight-theatre.com/ |date=2010-10-17 }} * [http://www.boulevardmovies.com BoulevardMovies.com – Exploitation Films on DVD & Blu-ray] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eksploatacijski film}} [[Kategorija:Eksploatacijski filmovi| ]] [[Kategorija:Filmski žanrovi]] qpn8qv3v9doemlg1sjjb3ed4kkxpv69 Društvene nauke 0 158338 42647809 42337890 2026-06-29T00:17:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647809 wikitext text/x-wiki '''Društvene znanosti''' čine [[akademska disciplina|akademske discipline]] koje se bave proučavanjem [[ljudsko društvo|društvenog]] života grupa ljudi i pojedinaca, a uključuju [[antropologija|antropologiju]], [[komunikologija|komunikologiju]], [[ekonomija|ekonomiju]], [[antropogeografija|antropogeografiju]], [[historija|povijest]], [[političke nauke|politologiju]], [[psihologija|psihologiju]] i [[sociologija|sociologiju]]. == Povijest društvenih znanosti == {{Glavni|Povijest društvenih znanosti}} Riječ "znanost" starija je od svoje moderne uporabe. Utjecajem [[pozitivizam|pozitivizma]] riječ je postala kratica za "[[prirodne znanosti]]". Društvo je tek nedavnim razvitkom postalo objekt organiziranog korpusa znanja koje se može standardizirati i o njemu objektivno promišljati, slijedeći vlastita pravila i metodologiju. === Antička Grčka === {{Glavni|Antička Grčka}} U antičkoj filozofiji nije postojala razlika između [[matematika|matematike]] i proučavanja [[historija|povijesti]], [[poezija|poezije]] ili [[politika|politike]]. Tek se razvojem [[dokaz (matematika)|matematičkog dokaza]] postupno isticala percipirana razlika između "znanstvenih" i drugih disciplina. [[Aristotel]] je stoga proučavao [[orbita|planetarno gibanje]] i poeziju istim metodama, a [[Platon]] je kombinirao [[geometrija|geometrijske]] dokaze s vlastitom demonstracijom stanja intrinzičnog znanja. === Islamska civilizacija === {{Glavni|Islamska sociologija|Rana islamska sociologija}} {{Glavni|Islamska ekonomija u svijetu|Islamska psihologija|Historiografija ranog islama}} Značajne doprinose društvenim znanostima ostvarili su [[islamska znanost|muslimanski znanstvenici]] u [[zlatno doba islama|islamskoj civilizaciji]]. [[Abu-Rajhan Biruni|Al-Biruni]] (973. - 1048.) nazivan je "prvim [[antropologija|antropologom]]". Napisao je detaljne komparativne studije o [[antropologija|antropologiji]] naroda, religija i kultura na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]], [[Sredozemno more|Mediteranu]] i u [[južna Azija|južnoj Aziji]]. Al-Birunijeva antropologija religije bila je jedina moguća stvar za znanstvenika duboko uronjenog u nauke drugih naroda. Nekoliko je znanstvenika također hvalilo Birunija zbog njegove [[islam]]ske antropologije. [[Ibn Khaldun]] (1332. - 1406.) smatran je ocem [[demografija|demografije]], [[historiografija|historiografije]], [[filozofija historije|filozofije povijesti]], [[sociologija|sociologije]] i društvenih znanosti, te označen pionirom moderne [[ekonomija|ekonomije]]. Najpoznatiji je po svom djelu ''[[Muqaddimah]]'' ([[grčki jezik|grčki]] ''Prolegomenon''). === Europska misao === {{Glavni|Prosvjetiteljstvo}} Nakon pada Rima, koji je učinio malo po pitanju znanosti, teoretiziranje je prešlo u ruke svećenstva i grupe učenjaka poznatih kao skolastici. Istaknuti mislioci [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] poput [[Abelard]]a, [[Erigena|Erigene]], [[sv. Anselmo|sv. Anselma]] i [[Ivan od Salisburyja|Ivana od Salisburyja]] napisali su nekoliko komentara o ekonomskoj analizi. [[Toma Akvinski]] je u 13. stoljeću izrazio zanimanje za političku sociologiju, te je pisao nešto o ekonomiji. Neposredno pred [[renesansa|renesansu]] oko 14. stoljeća Buridanus i Oresmius pisali su o novcu. U 15. stoljeću sv. Antonin Firentinski pisao je o općem ekonomskom procesu. U 16. stoljeću Leonard de Leys (Lessius), Juan de Lego, a posebice Luis Molina pisali su o ekonomskim temama. Ovi pisci fokusirali su se na objašnjavanje vlasništva kao nečega za "javno dobro". Reprezentativne figure 17. stoljeća bili su [[David Hartley]], Hugo Grotius, [[Thomas Hobbes]], John Locke, te Samuel von Putendorf. Thomas Hobbes raspravljao je kako [[deduktivni zaključak|deduktivno zaključivanje]] iz [[aksiom]]a stvara znanstveni okvir, pa je stoga njegov ''[[Leviathan]]'' bio znanstveni opis političkog [[komonvelt nacija|commonwealtha]]. U osamnaestom stoljeću društvene znanosti su se nazivale moralnom filozofijom nasuprot prirodnoj filozofiji i matematici, a uključivale su prirodnu teologiju, prirodnu etiku, prirodnu jurisprudenciju te politiku koja je uključivala ekonomiju i financije ("dohodak"). Čista filozofija, logika, književnost i povijest bili su izvan tih dviju kategorija. [[Adam Smith]] bio je profesor moralne filozofije, te učenik [[Francis Hutcheson|Francisa Hutchesona]]. Ličnosti tog vremena bili su [[François Quesnay]], Rousseau, [[Giambattista Vico]], [[William Godwin]], [[Gabriel Bonnet de Mably]], te [[Andre Morellet]]. [[Encyclopédie]] koja je nastala u to vrijeme sadržavala je različita djela o društvenim znanostima. === Devetnaesto stoljeće === {{Glavni|19. stoljeće}} Termin "društvene znanosti" prvi put se pojavio 1824. u knjizi [[William Thompson|Williama Thompsona]] (1775. - 1833.) ''An Inquiry into the Principles of the Distribution of Wealth Most Conducive to Human Happiness; applied to the Newly Proposed System of Voluntary Equality of Wealth''. [[Auguste Comte]] (1797. - 1857.) tvrdio je kako ideje prolaze kroz tri uzlazna stadija, [[teologija|teološki]], [[filozofija|filozofski]] i [[nauka|znanstveni]]. Definirao je razliku među njima po tome što je prvi stadij ukorijenjen u pretpostavci, drugi u [[kritička misao|kritičkoj misli]], a treći u pozitivnom promatranju. Ovaj okvir, koji još uvijek mnogi odbacuju, obuhvaća misao čija je namjera bila potisnuti [[ekonomija|ekonomsko]] istraživanje iz deskriptivne u matematičku disciplinu. [[Karl Marx]] bio je jedan od prvih pisaca koji je tvrdio kako su njegove metode istraživanja predstavljale [[nauka|znanstveni]] pogled na povijest u tom modelu. Krajem 19. stoljeća sve češće su se pojavljivali pokušaji primjene jednadžbi na tvrdnje o [[ljudsko ponašanje|ljudskom ponašanju]]. Među prvima bili su "Zakoni" [[filologija|filologije]] koji su pokušavali zabilježiti promjenu glasova u [[jezik]]u tijekom vremena. Deskriptivna verzija [[socijalna teorija|socijalne teorije]] zadobila je drugi udarac radom [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. [[Biologija]] se značajno odupirala matematičkom istraživanju, a za [[prirodna selekcija|teoriju prirodne selekcije]] i impliciranu ideju [[genetičko nasljeđivanje|genetičkog nasljeđivanja]] – za koju je kasnije otkriveno kako ju je osmislio [[Gregor Mendel]], činilo se kako su usmjerile znanstvenu biologiju zasnovanu poput [[fizika|fizike]] i [[kemija|kemije]] na matematičkim odnosima. === Dvadeseto stoljeće === {{Glavni|20. stoljeće}} U prvoj polovici 20. stoljeća [[statistika]] je postala slobodna i neovisna disciplina [[primijenjena matematika|primijenjene matematike]]. Statističke metode pouzdano su se koristile, primjerice u rastućem statističkom pogledu biologije. Prvi mislioci koji su pokušali kombinirati ispitivanje čiji su tip zamjetili kod Darwina i njegova istraživanja ljudskih odnosa, a koje se, implicirano teorijom [[evolucija|evolucije]], temeljilo na selektivnim silama, bili su [[Sigmund Freud|Freud]] u Austriji i [[William James]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Freudova teorija o funkcioniranju [[um]]a te Jamesovo djelo o eksperimentalnoj [[psihologija|psihologiji]] imali su ogroman utjecaj na one koji su uslijedili. Posebno je važan Freud koji će stvaranjem okvira privući ne samo one koji studiraju psihologiju, već također umjetnike i pisce. Jedan od najgorljivijih zastupnika pogleda znanstvenog pristupa filozofiji bit će [[John Dewey]] (1859. - 1952.). On je krenuo, kao što je to Marx učinio, primjenjivati [[hegelovski idealizam]] i [[logika|logiku]] na eksperimentalnu znanost, što se može vidjeti u njegovoj ''Psihologiji'' iz 1887. godine. Ipak, napustio je hegelovske konstrukcije. On se pod utjecajem [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]] i [[William James|Williama Jamesa]] pridružio pokretu u Americi nazvanom [[pragmatizam]]. Zatim je formulirao svoju osnovnu doktrinu objavljenu u eseju "The Influence of Darwin on Philosophy" (1910). Ova ideja, utemeljena na njegovoj teoriji kako [[organizam|organizmi]] odgovaraju, govori kako postoje tri faze procesa ispitivanja: # problematična situacija, gdje je tipičan odgovor nedostatan. # izolacija podataka ili materija predmeta. # Reflektivno, što se testira empirijski. Usponom ideje kvantitativnog mjerenja u fizikalnim znanostima, što se primjerice vidi u slavnoj maksimi [[Lord Rutherford|Lorda Rutherforda]] kako je svako znanje koje netko ne može brojčano izmjeriti "jadna vrsta znanja", postavljena je scena za koncepciju humanističkih znanosti kao prekursora "društvenih znanosti". Ova promjena nije bila niti je sada, bez svojih protivnika, istovremeno unutar akademske zajednice i izvan nje. Raspon kritika kretao se od onih koji su vjerovali da su [[fizikalne znanosti]] kvalitativno različite od društvenih znanosti, preko onih koji nisu vjerovali ni u kakvu vrstu statističke znanosti, kao i onih koji se nisu slagali s [[metodologija|metodologijom]] i vrstama zaključaka društvenih znanosti, sve do onih koji su vjerovali da čitav okvir scijentifikacije tih disciplina uglavnom čini želju za prestižom. Neka područja društvenih znanosti razvila su vrlo kvantitativnu metodologiju. Nasuprot tome, interdisciplinarna i križnodisciplinarna priroda znanstvenog ispitivanja ljudskog ponašanja te društvenih i okolinskih čimbenika koji utječu na ljudsko ponašanje potaknula je mnoge prirodne znanosti na zanimanje za neke aspekte metodologije društvenih znanosti. Primjeri nestajanja granica uključuju pojavu disciplina poput društvenih istraživanja [[medicina|medicine]], [[sociobiologija|sociobiologije]], [[neuropsihologija|neuropsihologije]], [[biohemija|bioekonomije]] te [[historija|povijesti]] i [[sociologija znanosti|sociologije znanosti]]. Kvantitativne i kvalitativne metode sve su se više integrirale u istraživanje ljudskog djelovanja te njegovih implikacija i posljedica. Godine 1924. prominentni društveni znanstvenici osnovali su počasno društvo za društvene znanosti [[Pi Gamma Mu]]. Među njegovim ključnim zadaćama bilo je promicanje interdisciplinarne suradnje i razvijanje integrirane teorije ljudske ličnosti i organizacije. Vodeći se istim ciljevima, utemeljeni su časopisi interdisciplinarnih stipendija u raznim društvenim znanostima i potpora za predavanja. === Uspon === [[Theodore Porter]] tvrdio je u djelu ''The Rise of Statistical Thinking'' kako napor za osiguravanje sintetske društvene znanosti predstavlja materiju kombinirane administracije i otkrića, a uspon društvene znanosti stoga je obilježen pragmatičkim potrebama jednako kao i teoretskom čistoćom. Primjer navedenog je uspona koncepta [[kvocijent inteligencije|kvocijenta inteligencije]] ili IQ-a. Nejasno je točno što se mjeri, no mjerenje je korisno zbog toga što predviđa uspjeh u različitim nastojanjima. Uspon [[industrijalizam|industrijalizma]] stvorio je niz [[društvo|socijalnih]], [[ekonomija|ekonomskih]] i [[politika|političkih]] problema, posebice u upravljanju ponudom i potražnjom u njihovoj političkoj ekonomiji, [[upravljanje resursima|upravljanju resursima]] za [[vojska|vojno]] i razvojno korištenje, stvaranju masovnih [[obrazovni sustav|obrazovnih sustava]] za treniranje pojedinaca u simboličkom zaključivanju te problema u upravljanju učincima same [[industrijalizacija|industrijalizacije]]. Percipirana besmislenost "Velikog rata" kako se nekoć nazivao rat od 1914-18, danas nazivan [[Prvi svjetski rat]], utemeljena na onome što se percipiralo "emocionalnim" i "iracionalnim" odlukama, osigurala je trenutačan impuls za oblik odlučivanja koje je bilo "znanstvenije" i lakše za upravljanje. Jednostavno rečeno, upravljanje novim multinacionalnim poduzećima, privatnim i državnim, zahtijevalo je više podataka. Više podataka zahtijevalo je sredstva reduciranja podataka na informaciju prema kojoj bi se donosile odluke. Brojevi i dijagrami mogli su se brže interpretirati te učinkovitije prenositi od dugačkih tekstova. Nasuprot tome, interdisciplinarna i križnodisciplinarna priroda znanstvenog ispitivanja ljudskog ponašanja te društvenih i okolinskih čimbenika koji utječu na ljudsko ponašanje učinila je mnoge takozvane čvrste znanosti ovisnima o metodologiji društvenih znanosti. Primjeri nestajanja granica uključuju pojavu disciplina poput društvenih istraživanja [[medicina|medicine]], [[sociobiologija|sociobiologije]], [[neuropsihologija|neuropsihologije]], [[bioekonomija|bioekonomije]] te povijesti i sociologije znanosti. Kvantitativne i kvalitativne metode sve su se više integrirale u istraživanje ljudskog djelovanja te njegovih implikacija i posljedica. U 1930-ima ovaj novi model odlučivanja postao je zacementiran [[New Deal]]om u SAD-u, a u Europi sa sve većom potrebom za upravljanjem industrijskom proizvodnjom i državnim poslovima. Institucije kao što su [[The New School for Social Research]], [[International Institute of Social History]], te odsjeci za "društveno istraživanje" na prestižnim sveučilištima osnovani su radi ispunjavanja rastuće potražnje za pojedincima koji bi mogli kvantificirati ljudske interakcije i proizvesti modele za odlučivanje na toj osnovi. S tom pragmatičkom potrebom bilo je spareno vjerovanje kako jasnoća i jednostavnost matematičkog izraza izbjegava sistematske pogreške holističke misli i logike ukorijenjene u tradicionalnom argumentu. Ovaj trend, dio većeg pokreta poznatog kao [[modernizam]], pružio je retorički rub za ekspanziju društvenih znanosti. === Današnje stanje === Malen je pokret koji nastavlja težiti konsenzusu o tome kakvu bi snagu i rafiniranost mogla imati metodologija za spajanje predložene "velike teorije" s raznim teorijama srednjeg raspona koje uz značajan uspjeh nastavljaju pružati korisne okvire za masivne, rastuće banke podataka. Vidi [[konzilijencija]]. === Studiranje društvenih znanosti === Sveučilišta diljem svijeta smatraju studije društvenih znanosti vitalnima za budućnost društva, a mnoga nude različite stupnjeve u multiplicitetu područja društvenih znanosti. U Sjedinjenim Državama student koji je upisao studij područja unutar društvenih znanosti može steći stupanj [[Bachelor of Arts]], posebice ako je područje jedno od tradicionalnih "[[liberal arts]]" – poput povijesti – ili može steći stupanj [[Bachelor of Science]], budući da društvene znanosti čine jednu od dviju glavnih grana "znanosti" (drugu granu čine "prirodne znanosti"). Štoviše, na početku 20. stoljeća neke su institucije stvorile specijalizirane stupnjeve specifične za društvenu znanost – poput stupnja [[prvostupnik ekonomije|prvostupnika ekonomije]], iako su takvi specijalizirani stupnjevi relativno rijetki u Sjedinjenim Državama. [[Bachelor of Social Science]], [[BSocSc]] ili B.Soc.Sc je stupanj namijenjen isključivo društvenim znanostima, te je često fleksibilniji i dublji od ostalih stupnjeva koji također uključuju društvenoznanstvene predmete. [[Bachelor of Social Science]] može se steći na [[Sveučilište u Waikatu|Sveučilištu u Waikatu]] ([[Hamilton]], [[Novi Zeland]]), [[Sveučilište u Sydneyju|Sveučilištu u Sydneyju]] ([[Sydney]], [[Australija]]), [[Sveučilište u Hong Kongu|Sveučilištu u Hong Kongu]] ([[Hong Kong]], [[Narodna Republika Kina|Kina]]), [[Sveučilište u Manchesteru|Sveučilištu u Manchesteru]] ([[Manchester]], [[Engleska]]), [[Lincolnovo sveučilište|Lincolnovu sveučilištu]] ([[Christchurch]], [[Novi Zeland]]), [[Nacionalno sveučilište u Maleziji|Nacionalnom sveučilištu u Maleziji]] ([[Bangi]], [[Malezija]]), te [[Sveučilište u Queenslandu|Sveučilištu u Queenslandu]] ([[Brisbane]], [[Australija]]). == Područja društvenih znanosti == === Antropologija === {{Glavni|Antropologija}} [[Antropologija]] je holistička disciplina koja se bavi integracijom različitih aspekata društvenih i [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]], te [[biologija čovjeka|biologije čovjeka]]. Ona obuhvaća [[arheologija|arheologiju]], [[prahistorija|prapovijest]], [[fizička antropologija|fizičku]] ili [[fizička antropologija|biološku antropologiju]], [[antropološka lingvistika|antropološku lingvistiku]], [[socijalna antropologija|socijalnu]] i [[kulturna antropologija|kulturnu antropologiju]], [[etnologija|etnologiju]] i [[etnografija|etnografiju]]. To je područje koje nudi većina preddiplomskih institucija. Riječ anthropos (άνθρωπος) dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi za "ljudsko biće" ili "osobu". [[Eric Wolf]] opisuje sociokulturnu antropologiju kao "najznanstveniju humanističku znanost, te najviše humanističku od svih znanosti". === Ekonomija === {{Glavni|Ekonomija}} [[Datoteka:Market-Chichicastenango.jpg|thumb|Kupci se cjenkaju za dobre cijene dok prodavači pokazuju svoju najbolju ponudu na tržnici [[Chichicastenango]] u [[Gvatemala|Gvatemali]].]] [[Ekonomija]] je društvena znanost koja analizira i opisuje proizvodnju, distribuciju i potrošnju bogatstava. Riječ "ekonomija" dolazi iz [[grčki jezik|grčkih]] riječi οἶκος [''oikos''], "obitelj, domaćinstvo, posjed" i νόμος [''nomos''], "običaj, zakon" i stoga označava "upravljanje domaćinstvom" ili "upravljanje državom". [[Ekonomist]] je osoba koja koristi ekonomske koncepte i podatke u svrhu zapošljavanja ili netko tko je stekao [[sveučilišni naziv]] u tom predmetu. Klasična kratka definicija ekonomije koju je 1932. iznio [[Lionel Robbins]] označava ekonomiju kao "znanost koja istražuje ljudsko ponašanje kao odnos između oskudnih sredstava koje imaju alternativnu uporabu". Bez oskudnosti i alternativne uporabe nema [[ekonomski problem|ekonomskih problema]]. Još kraće definicije govore o ekonomiji kao "istraživanju o tome kako ljudi pokušavaju zadovoljiti potrebe i želje" i "istraživanju financijskih aspekata ljudskog ponašanja". Ekonomija ima dvije velike grane: [[mikroekonomija|mikroekonomiju]], u kojoj je jedinica analize individualni agens poput [[domaćinstvo|domaćinstva]] ili tvrtke, te [[makroekonomija|makroekonomiju]], u kojoj je jedinica analize ekonomija u cjelini. Druga podjela predmeta razlikuje [[pozitivna znanost|pozitivnu]] ekonomiju, koja svrstava izbore i akcije po nekom kriteriju; takva razvrstavanja nužno uključuju [[subjektivnost|subjektivne]] vrijednosne odluke. Od ranog 20. stoljeća ekonomija se uglavnom fokusirala na mjerljive količine, koristeći teoretske modele i empirijsku analizu. Kvantitativni modeli ipak se mogu prvi put pronaći još u [[fiziokratska škola|fiziokratskoj školi]]. Ekonomsko zaključivanje sve se više primjenjuje u posljednjih nekoliko desetljeća u socijalnim situacijama gdje se novac ne uzima u obzir poput [[politika|politike]], [[pravo|prava]], [[psihologija|psihologije]], [[historija|povijesti]], [[religija|religije]], [[brak|bračnog]] i obiteljskog života, te u ostalim socijalnim interakcijama. Ova paradigma odlučno pretpostavlja (1) da su resursi oskudni zbog toga što su [[oskudica|nedostatni]] za zadovoljenje svih želja, te (2) da "ekonomska vrijednost" predstavlja spremnost za plaćanjem kao što se može primjerice vidjeti u tržišnim transakcijama. Konkurentne škole misli kao što su [[heterodoksna ekonomija]], [[institucionalna ekonomija]], [[marksistička ekonomija]], [[socijalizam]], [[zelena ekonomija]] i [[ekonomska sociologija]] same su oblikovale druge osnovne pretpostavke, na primjer kako se ekonomija primarno bavi razmjenom vrijednosti, te kako je rad (ljudski napor) izvor svih vrijednosti. Rastuća domena ekonomije u društvenim znanostima opisana je kao [[ekonomski imperijalizam]]. === Edukacija === {{Glavni|Edukacija}} [[Datoteka:Laurentius de Voltolina 001.jpg|right|thumb|Prikaz najstarijeg europskog sveučilišta, [[Sveučilište u Bologni|Sveučilišta u Bologni]], Italija.]] Edukacija [[popis edukacijskih tema|obuhvaća]] [[poučavanje]] i [[učenje]] specifičnih [[vještina]], te također nešto manje opipljivo ali mnogo dublje: davanje [[znanje|znanja]], pozitivno [[odlučivanje]] i dobro razvijenu [[mudrost]]. Edukacija ima kao jedan od svojih fundamentalnih aspekata predaju [[kultura|kulture]] s generacije na generaciju (vidi [[socijalizacija]]). Educirati prema latinskoj riječi ''educare'' znači "izvesti, iscrtati" odnosno označava facilitaciju realizacije potencijala i talenata pojedinca. Edukacija je primjena [[pedagogija|pedagogije]], korpusa teoretskog i primijenjenog istraživanja povezanog s poučavanjem i učenjem zasnovanima na mnogim disciplinama poput [[psihologija|psihologije]], [[filozofija|filozofije]], [[računarstvo|računarstva]], [[jezikoslovlje|lingvistike]], [[neuronauka|neuroznanosti]], [[sociologija|sociologije]] i [[antropologija|antropologije]]. Edukacija pojedinog ljudskog bića započinje pri rođenju i nastavlja se kroz čitav život. (Neki vjeruju kako edukacija počinje čak i prije rođenja, a kao dokaz toga su roditelji koji puštaju glazbu ili čitaju djetetu dok je ono u utrobi s nadom da će to utjecati na razvoj djeteta.) Neki smatraju kako borbe i trijumfi svakodnevnog [[život]]a pružaju mnogo više instrukcija od formalnog pohađanja [[škola|škole]] (stoga je [[Mark Twain]] izrekao primjedbu kako se "nikada ne smije dopustiti da škola interferira s nečijom edukacijom"). Članovi [[porodica|obitelji]] mogu imati dublji edukacijski učinak – često mnogo dublji od onoga kojeg vide – iako obiteljsko poučavanje može funkcionirati vrlo neslužbeno. === Geografija === {{Glavni|Geografija}} [[Datoteka:Physical world.jpg|thumb|right|Karta [[Zemlja (planet)|Zemlje]]]] Geografija kao disciplina može se grubo podijeliti na dva glavna područja: [[antropogeografija|antropogeografiju]] i [[fizička geografija|fizičku geografiju]]. Antropogeografija se uglavnom fokusira na izgrađeni okoliš te na način na koji ljudi stvaraju, vide i upravljaju prostorom. Ona također proučava utjecaj koji ljudi čine u prostoru kojeg nastanjuju. Fizička geografija proučava prirodni okoliš te nastajanje i interakciju [[klima|klime]], [[vegetacija|vegetacije]] i života, [[tlo|tla]], [[voda|vode]] i [[reljef]]a. Kao rezultat ovih dvaju područja koja koriste različite pristupe nastalo je treće područje, [[okolinska geografija]]. Okolinska geografija kombinira fizičku i antropogeografiju, te traži interakcije između okoline i ljudi. Geografi pokušavaju shvatiti [[Zemlja (planet)|Zemlju]] u pojmovima fizičkih i prostornih odnosa. Prvi geografi fokusirali su se na znanost [[izrada karata|izrade karata]] i pronalaska putova preciznog [[projekcija|projiciranja]] površine Zemlje. U tom smislu geografiju premošćuje neke praznine između prirodnih i društvenih znanosti. [[Historijska geografija]] često se poučava na fakultetu na objedinjenom odsjeku za geografiju. Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost|regionalne znanosti]] i [[planetologija|planetologije]] blisko su povezane s geografijom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS). Polje geografije je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturna geografija|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo|zdravstva]], [[vojna geografija|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije|grane geografije]] uključuju [[socijalna geografija|socijalnu geografiju]], [[regionalna geografija|regionalnu geografiju]], [[geomatika|geomatiku]] i [[okolinska geografija|okolinsku geografiju]]. === Historija === {{Glavni|Povijest}} Povijest je kontinuirana, sistematska [[naratologija]] i [[istraživanje]] prošlih događaja povezanih s ljudskom vrstom; ona je također istraživanje svih događaja u [[vrijeme|vremenu]] u odnosu na čovječanstvo. Postoji velika debata oko akademske klasifikacije povijesti, primjerice u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[National Endowment for the Humanities]] svrstava povijest u svoju definiciju [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] (kao što to čini i za primijenjenu lingvistiku). Ipak [[National Research Council]] klasificira povijest kao društvenu znanost. Na povijest se može gledati kao na ukupan zbroj mnogih stvari uzetih zajedno te spektra događaja koji se zbivaju u akciji koja uslijedi redom od prošlosti do sadašnjosti te dalje u budućnost. ''[[Povijesna metoda]]'' obuhvaća tehnike i smjernice pomoću kojih povjesničari koriste [[primarna literatura|primarne izvore]] i ostale dokaze radi istraživanja i [[historiografija|zapisivanja povijesti]]. === Pravo === {{Glavni|Pravo}} [[Datoteka:Microcosm of London Plate 058 - Old Bailey edited.jpg|thumb|right|Sudski proces na kaznenom sudu, [[Old Bailey]] u [[London]]u]] Pravo u običnom razgovoru označava pravilo koje se (za razliku od etičkih pravila) može provoditi kroz institucije. Studij prava prelazi granice između druptvenih i humanističkih znanosti ovisno o pogledu na istraživanje njegovih ciljeva i učinaka. Pravo nije uvijek provedivo, posebice u kontekstu internacionalnih odnosa. Definira se kao "sustav pravila", kao "interpretativni koncept" za postizanje pravde, kao "autoritet" za medijaciju ljudskih interesa, pa čak i kao "zapovijed suverena koja u svojoj pozadini ima prijetnju sankcijom". Međutim promišljanjem o pravu obično se misli na potpuno centralnu socijalnu instituciju. Pravna politika inkorporira praktičnu manifestaciju misli iz gotovo svih društvenih i humanističkih znanosti. Zakoni su politika, jer ih političari stvaraju. Pravo je filozofija jer njihove ideje oblikuju moralna i etička uvjerenja. Pravo govori mnogo o povijesnim pričama, jer se statuti, specijalni zakoni i kodeksi razvijaju tijekom vremena. Pravo je također ekonomija, jer svako pravilo o [[ugovor]]u, [[delikt]]u, [[stvarno pravo|pravu vlasništva]], [[radno pravo|rada]] i [[privredno pravo|tvrtki]] te mnogih drugih mogu imati dugotrajne učinke na raspodjelu bogatstava. Imenica ''pravo'' je kalk nastao prema [[nemački jezik|njemačkom]] ''Recht'', odnosno [[francuski jezik|francuskom]] ''droit'', a označava nešto ravno, neiskrivljeno, dok pridjev ''legalni'' dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''lex''. === Lingvistika === {{Glavni|Lingvistika}} [[Datoteka:Ferdinand de Saussure.jpg|thumb|[[Ferdinand de Saussure]], otac moderne [[jezikoslovlje|lingvistike]]]] Lingvistika istražuje kognitivne i socijalne aspekte ljudskog jezika. Polje je podijeljeno na područja koja se fokusiraju na aspekte lingvističkog signala poput [[sintaksa|sintakse]] (istraživanje pravila koja upravljaju strukturom rečenica), [[semantika|semantike]] (istraživanje značenja), [[fonetika|fonetike]] (istraživanje govornih zvukova) i [[fonologija|fonologije]] (istraživanje apstraktnog zvučnog sustava pojedinog jezika); ipak, rad u područjima poput [[evolucijska lingvistika|evolucijske lingvistike]] (istraživanje podrijetla i evolucije jezika) i [[psiholingvistika|psiholingvistike]] (istraživanje psiholoških faktora u ljudskom jeziku) dokinulo je te podjele. Silna većina modernih istraživanja u lingvistici uzima predominantno [[sinkronost|sinkronu]] perspektivu (fokusirajući se na jezik u određenoj točki u vremenu), a veći dio njih—djelomično zahvaljujući utjecaju [[Noam Chomsky|Noama Chomskog]]—imaju za cilj formuliranje teorija kognitivnog procesiranja jezika. Ipak, jezik ne postoji u vakuumu ili samo u mozgu, pa pristupi poput kontaktne lingvistike, [[kreolski jezik|kreolnih]] znanosti, [[analiza diskursa|analize diskursa]], socijalne interaktivne lingvistike i [[sociolingvistika|sociolingvistike]] istražuju jezik u njegovu socijalnom kontekstu. Sociolingvistika često koristi tradicionalnu kvantitativnu analizu u istraživanju učestalosti obilježja, dok se druge discipline poput kontaktne lingvistike fokusiraju na kvalitativnu analizu. Određena područja lingvistike stoga se mogu shvatiti kako jasno pripadaju društvenim znanostima, dok druga područja poput [[akustička fonetika|akustičke fonetike]] i [[neurolingvistika|neurolingvistike]] pripadaju prirodnim znanostima. Lingvistika tek sekundarno počiva na humanističkim znanostima koje su odigrale veliku ulogu u lingvističkim ispitivanjima u 19. i ranom 20. stoljeću. [[Ferdinand Saussure]] smatran je ocem moderne lingvistike. === Politologija === {{Glavni|Politologija|Politika}} [[Datoteka:Aristoteles Louvre.jpg|left|thumb|[[Aristotel]] je u svojoj knjizi ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'' tvrdio kako je čovjek politička životinja]] [[Političke nauke|Politologija]] (politička znanost), [[akademija|akademska]] i [[istraživanje|istraživačka]] disciplina koja se bavi teorijom i praksom [[politika|politike]] te opisom i analizom [[oblik vladavine|političkih sustava]] i političkog ponašanja. Polja i područja politologije uključuju političku ekonomiju, [[politička filozofija|političku teoriju i filozofiju]], [[civilna edukacija|civilnu edukaciju]] i [[komparativna politika|komparativnu politiku]], teoriju [[direktna demokracija|direktne demokracije]], apolitičku vlast, participativnu direktnu demokraciju, nacionalne sustave, međunacionalu političku analizu, politički razvoj, [[internacionalni odnosi|internacionalne odnose]], [[spoljna politika|vanjsku politiku]], [[međunarodno pravo|internacionalno pravo]], politiku, [[javna uprava|javnu upravu]], upravno ponašanje, javno pravo, sudsko ponašanje i [[javna politika|javnu politiku]]. Politologija također istražuje [[moć u internacionalnim odnosima]] te teoriju [[velika sila|velesila]] i [[supersila]]. Politologija je metodološki raznovrsna. Pristupi unutar discipline uključuju klasičnu političku filozofiju, [[interpretivizam]], [[strukturalizam]] te [[bihevioralizam]], [[realizam]], pluralizam i [[institucionalizam]]. Politologija, kao jedna od društvenih znanosti, koristi metode i tehnike koje se odnose na vrste traženih ispitivanja: primarnih izvora poput povijesnih dokumenata i službenih zapisa, te sekundarnih izvora poput članaka iz školskih časopisa, [[anketa|anketnih]] istraživanja, [[statistička analiza|statističke analize]], [[istraživanje slučajeva|istraživanja slučajeva]] i izrade modela. [[Herbert Baxter Adams]] zaslužan je za kovanje fraze "politička znanost" dok je predavao povijest na [[Sveučilište Johnsa Hopkinsa|Sveučilištu Johnsa Hopkinsa]]. ==== Javna administracija ==== {{Glavni|Javna administracija}} Jedna od glavnih grana politologije, javna administracija, može se grubo opisati kao razvoj, primjena i istraživanje grana upravne [[politika|politike]]. Postizanje javnog dobra unaprijeđenjem [[civilno društvo|civilnog društva]] i [[socijalna pravda|socijalne pravde]] krajnji je cilj ovog polja. Iako se javna administracija tijekom povijesti nazivala upravljanje vlasti, ona sve više obuhvaća [[nevladina organizacija|nevladine organizacije]] koje također djeluju sa sličnom, primarnom posvećenošću dobrobiti čovječanstva. Diferenciranje javne administracije od poslovne administracije, vrlo bliskog polja, postalo je popularna metoda definiranja discipline. Prvo, ciljevi javne administracije bliži su ciljevima koji se često navode kao ciljevi američkih osnivača i demokratskog naroda općenito. To jest, javni zaposlenici rade kako bi poboljšali ravnopravnost, pravdu, sigurnost, učinkovitost, djelotvornost, a tek povremeno rade radi profita. Ove vrijednosti pomažu diferencijaciji polja od poslovne administracije koja je primarno zabrinuta za profit što definira tu disciplinu. Drugo, javna administracija relativno je novo, multidisciplinarno polje. Djelo [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] ''The Study of Administration'' često se navodi kao zametno djelo. Dr. Wilson je zagovarao profesionalniju operaciju dnevnih aktivnosti javnih službenika. Štoviše, budući predsjednik je identificirao potrebu Sjedinjenih Država za separacijom stranačke politike i dobre [[birokracija|birokracije]], što je također bila vječna tema. Multidisciplinarna priroda javne administracije je povezana s trećim definirajućim obilježjem: administrativnim dužnostima. Javni administratori rade u javnim agencijama na svim razinama vlasti, te izvode širok raspon zadaća. Javni administratori prikupljaju i analiziraju podatke (statistika), nadziru fiskalne operacije (proračune, obračune i protok novca), organiziraju velike događaje i sastanke, predlažu zakone, razvijaju politiku, te često izvršavaju zakonski mandatirane aktivnosti vlasti. Zahvaljujući ovom posljednjem aspektu javni administratori služe kao glasnogovornici, tajnici, bilježnici, novinski procesori, zapisničari, javni bilježnici, rizniari i upravitelji. Zaista, disciplina se dobro sparuje s mnogim strukovnim poljima poput informacijske tehnologije, financija, prava i inženjerstva. Kada treba iznijeti i procijeniti javne službe, javni administrator je nesumnjivo uključen. === Psihologija === {{Glavni|Psihologija}} [[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|thumbnail|right|[[Wilhelm Maximilian Wundt]] osnivač je [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]]] [[Psihologija]] je [[akademija|akademska]] i [[primijenjene znanosti|primijenjena]] disciplina koja uključuje istraživanje ponašanja i mentalnih procesa. Psihologija se također odnosi na primjenu takvog [[znanje|znanja]] na razne sfere ljudske aktivnosti, uključujući probleme pojedinaca u njihovu [[svakodnevni život|svakodnevnom životu]], te terapiju [[duševna bolest|mentalnih bolesti]]. Psihologija se razlikuje od [[antropologija|antropologije]], [[ekonomija|ekonomije]], [[političke nauke|politologije]] i [[sociologija|sociologije]] u tome što pokušava pronaći eksplanatorne generalizacije [[mentalna funkcija|mentalne funkcije]] i vidljivog [[ponašanje|ponašanja]] pojedinaca, dok se druge discipline fokusiraju na stvaranje deskriptivnih generalizacija o funkcioniranju socijalnih grupa ili ljudskog ponašanja specifičnog u raznim situacijama. U praksi ipak postoji poprilično velika križna fertilizacija koja se odvija među tim poljima. Psihologija se razlikuje od [[biologija|biologije]] i [[neuronauka|neuroznanosti]] po tome što se primarno bavi interakcijom mentalnih procesa i ponašanja, te cjelokupnim procesima sustava, a ne samo biološkim ili neuralnim procesima, iako uže područje [[neuropsihologija|neuropsihologije]] kombinira istraživanje aktualnih neuralnih procesa s istraživanjem mentalnih efekata koje oni subjektivno proizvode. Mnogi ljudi asociraju psihologiju s kliničkom psihologijom koja se fokusira na procjenjivanje i terapiju problema u živoj i psihopatologiji. U stvarnosti psihologija ima bezbrojne specijalnosti uključujući socijalnu psihologiju, razvojnu psihologiju, kognitivnu psihologiju, psihologiju industrijske organizacije, [[matematička psihologija|matematičku psihologiju]], neuropsihologiju, kvantitativnu analizu ponašanja te mnoge druge. Riječ ''psihologija'' dolazi od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ψυχή, ''[[psyche]]'' ("duša", "um") i ''[[logos]]'' ("riječ", "znanost"). Psihologija je vrlo široka znanost kojoj se rijetko pristupa u cjelini kao velikom bloku. Iako neka područja obuhvaćaju prirodnoznanstvenu bazu i društvenoznanstvenu primjenu, druga se mogu jasno razdijeliti i označiti kako imaju malo toga s društvenim znanostima ili malo toga s prirodnim znanostima. Primjerice, biološka psihologija se smatra prirodnom znanošću s društvenoznanstvenom primjenom (kao što je to klinička [[medicina]]), socijalna i okupacijska psihologija su, generalno govoreći, čisto društvene znanosti, dok je neuropsihologija prirodna znanost kojoj nedostaje primjena izvan potpuno znanstvene tradicije. Na britanskim sveučilištima naglasak na dijelu psihologije koju je student studirao i/ili se na nju usredotočio može se vidjeti u stečenim akademskim nazivima: B.Psy. označava ravnotežu između prirodnih i društvenih znanosti, B.Sc. označava snažnu (ili potpunu) znanstvenu koncentraciju, dok B.A. označava glavninu društvenoznanstvenih kredita. === Socijalni rad === {{Glavni|Socijalni rad}} [[Socijalni rad]] bavi se socijalnim problemima, njihovim uzrocima, rješenjima i utjecajima na ljude. Socijalni radnici rade s pojedincima, obiteljima, grupama, organizacijama i zajednicama. Socijalni rad je profesija posvećena potrazi za socijalnom pravdom, poboljšanju kvalitete života, te razvoju punog potencijala svakog pojedinca, grupe i zajednice u društvu. Pridjev socijalni odnosi se na ljudsko društvo ili njegovu organizaciju. Korijen "soci-" koji dolazi od latinske riječi socius, a označava člana, druga ili saveznika, odnosi se stoga na ljude općenito. Socijalni rad je društvena znanost koja primjenjuje socijalnu teoriju i istraživačke metode radi proučavanja i poboljšavanja [[život]]a [[čovjek|ljudi]], [[grupa]] i [[društvo|društava]]. Socijalni rad je jedinstven po tome što pokušava simultano navigirati kroz sustave (mikro, medio i makrosustave), kao i unutar svakog od njih radi dostatnog adresiranja i rješavanja socijalnih problema na svim razinama. Socijalni rad inkorporira i iskorištava sve društvene znanosti kao sredstva za poboljšanje ljudskog stanja. Socijalni rad zasniva svoju metodologiju na sustavnom korpusu znanja utemeljenom na dokazima te proisteklom iz istraživačke i praktične evaluacije, uključujući lokalno i autohtono znanje specifično za svoj kontekst. Socijalni rad prepoznaje složenost interakcija između ljudskih bića i njihove okoline, te kapacitet ljudi na koji mogu utjecati te koji istovremeno može mijenjati mnogostruke utjecaje na ljude uključujući biopsihosocijalne faktore. Profesija socijalnih radnika počiva na teorijama ljudskog razvoja i ponašanja te socijalnih sustava radi analize kompeksnih situacija i facilitacije individualnih, organizacijskih, socijalnih i kulturnih promjena. (Internacionalna federacija socijalnih radnika). U istraživanjima u socijalnom radu postoji velik dio tradicionalnog istraživanja kako kvalitativnog tako i kvantitativnog koje prvenstveno provode sveučilišni istraživači, ali i istraživači iz drugih polja koji djeluju na raznim institutima, fundacijama ili agencijama socijalnih službi. Istovremeno glavnina socijalnih radnika nastavlja tražiti drugdje za znanjem. Takvo je stanje postojalo tijekom nastanka profesije u prvom desetljeću dvadesetog stoljeća. Jedan razlog za jaz u praktičnom istraživanju leži u tome što se praktičari bave sa situacijama koje su jedinstvene i idiosinkratične, dok se istraživanja bave pravilnostima i agregatima. Translacija između ova dva stanja često je nesavršena. Razvoj pun nade koji bi premostio taj jaz čini kompilacija mnogih praktičnih područja kolekcija "najboljih praksi", pretežno preuzetih iz istraživačkih rezultata, ali također destiliranih iz iskustva uvaženih praktičara. Jedan od najistaknutijih organizacija koje promiču istraživačku znanost socijalnog rada je Society for Social Work and Research (http://www.sswr.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511055803/http://www.sswr.org/ |date=2012-05-11 }}), neprofitno profesionalno društvo inkorporirano u državu New York 1993. godine. Društvo je posvećeno uključivanju socijalnih radnika, fakulteta socijalnog rada, te studenata socijalnog rada u istraživanje i promicanje društvene skrbi kroz istraživanja i istraživačke primjene. === Sociologija === {{Glavni|Sociologija}} [[Datoteka:Emile Durkheim.jpg|thumb|right|[[Emile Durkheim]] smatra se jednim od osnivača sociologije.]] [[Sociologija]] je znanost o društvu i ljudskom socijalnom djelovanju. Općenito se bavi [[socijalno pravilo|socijalnim pravilima]] i procesima koji povezuju i odvajaju ljude ne samo kao [[pojedinac|pojedince]], već kao članove [[udruženje|udruženja]], [[grupa]], [[zajednica]] i [[institucija]], te uključuje istraživanje organizacija i razvoj ljudskog socijalnog života. Sociološko polje zanimanja varira od analize kratkih [[socijalni kontakt|kontakata]] među anonimnim pojedincima na ulici do istraživanja [[globalni socijalni proces|globalnih socijalnih procesa]]. Većina sociologa radi u jednom ili više [[polja sociologije|užih područja]]. Značenje riječi dolazi od sufiksa "-ologija" grčkog podrijetla što znači "znanost", te korijena "soci-" od latinske riječi socius što znači član, drug ili saveznik, označavajući stoga ljude općenito. Sociologija je društvena znanost koja primjenjuje socijalnu teoriju i metode istraživanja radi proučavanja [[društvo|socijalnih]] [[život]]a [[čovjek|ljudi]], [[grupa]] i [[društvo|društava]], pa se ponekad definira kao znanost o [[socijalna interakcija|socijalnim interakcijama]]. Ona je relativno nova [[akademska disciplina]] koja se razvila u ranom 19. stoljeću. Zbog toga što je sociologija vrlo široka disciplina, teško se definira čak i kad to pokušaju profesionalni sociolozi. Jedan koristan način za opisivanje discipline je njezin prikaz kao mnoštva užih područja koja proučavaju različite dimenzije društva. Primjerice, [[socijalna stratifikacija]] proučava nejednakost i klasnu strukturu; [[demografija]] proučava promjene veličine i tipa populacije; [[kriminologija]] proučava kriminalno ponašanje i devijantnost; [[politička sociologija]] proučava vlast i zakone; a sociologija rase i [[sociologija roda]] proučavaju rasne i rodne podjele u društvu. Sociološke metode, teorije i koncepti mogu inspirirati sociologe na istraživanje podrijetla [[zajednička misao|uobičajeno prihvaćenih]] konvencija. Sociologija nudi uvide u socijalni svijet koji se prostire izvan očekivanja koja počivaju na pojedinačnim dosjetkama i ličnostima. Sociolozi mogu pronaći opće socijalne obrasce u proučavanju ponašanja određenih pojedinaca i grupa. Ovaj specifičan pristup socijalnoj realnosti ponekad se naziva [[sociološka perspektiva|sociološkom perspektivom]]. Sociolozi koriste raznolike metode istraživanja, uključujući [[istraživanje slučajeva]], [[povijesno istraživanje]], [[intervju]], [[promatranje sudionika]], [[analiza socijalne mreže|analizu socijalne mreže]], [[anketno istraživanje]], [[statistička analiza|statističku analizu]], izradu modela te mnoge druge pristupe. Od kraja 1970-ih mnogi su sociolozi pokušavali učiniti disciplinu korisnom za neakademske svrhe. Rezultati socioloških istraživanja pomažu edukatorima, zakonodavcima, administratorima, razvijateljima, te ostalima uključenima u riješavanje socijalnih problema i formuliranju [[javna politika|javne politike]] kroz subdisciplinarna područja poput [[evaluacijsko istraživanje|evaluacijskog istraživanja]], metodološkog [[procjenjivanje|procjenjivanja]], te [[javna sociologija|javne sociologije]]. Nova sociološka područja nastavljaju nicati – [[komunikologija|komunikacijske znanosti]], [[informatička sociologija]], [[mrežna analiza]], [[teorija aktera i mreže]] te rastući popis na kojem se nalaze mnoge discipline [[interdisciplinarnost|interdisciplinarne]] prirode. === Ostala područja === * [[Komunikologija]] ili komunikacijske znanosti * [[Razvojne znanosti]] * [[Informatika]] * [[Internacionalni odnosi]] * [[Legalno upravljanje]] ili paralegalne znanosti * [[Sociobiologija]] == Socijalna teorija i metode istraživanja == Društvene znanosti dijele mnoge perspektive socijalnih teorija i metode istraživanja. Teoretske perspektive uključuju različite tipove [[kritičak teorija|kritičke teorije]], [[dijalektički materijalizam|dijalektičkog materijalizma]], [[feministička teorija|feminističke teorije]], [[fronetička društvena znanost|fronetičke društvene znanosti]], razvrstanih grana [[marksistička teorija|marksističke teorije]] poput [[revolucionarna teorija|revolucionarne teorije]] i [[klasna teorija|klasne teorije]], [[postkolonijalna teorija|postkolonijalne teorije]], [[postmodernizam|postmodernizma]] kao i srodnog [[intelektualni kriticizam|intelektualnog kriticizma]] i [[znanstveni kriticizam|znanstvenog kriticizma]], [[teorija racionalnog izbora|teorije racionalnog izbora]], [[racionalni kriticizam|racionalnog kriticizma]], [[socijalni konstruktivizam|socijalnog konstruktivizma]], [[strukturalizam|strukturalizma]] i [[strukturalni funkcionalizam|strukturalnog funkcionalizma]]. Zajedničke metode istraživanja uključuju široku raznolikost [[kvantitativna metoda|kvantitativnih]] i [[kvalitativna metoda|kvalitativnih metoda]]. Kvantitativne metode prikupljanja podataka uključuju uporabu brojeva za procjenu informacija. Ove se informacija zatim mogu evaluirati uporabom statističke analize. Upitnici, terensko i laboratorijsko prikupljanje podataka su ostali tipovi tehnika korištenih u kvantitativnim istraživanjima. == Kriticizam == Društvene znanosti ponekad se kritiziraju zbog toga što su manje znanstvene od [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], te po tome što su smatrane manje rigoroznima ili empirijskima u svojim metodama. Ova tvrdnja nastala je u takozvanim [[Znanstveni ratovi|Znanstvenim ratovima]] te se uobičajeno navodi prilikom usporedbe društvenih znanosti s poljima poput fizike, kemije ili biologije kod kojih je koroboracija hipoteze mnogo više incizivna u odnosu na promatrane podatke iz specifično dizajniranih eksperimenata. Društvene znanosti stoga mogu biti smatrane pretežno opservacijskima, jer su u objašnjavanju kauzalnih odnosa vrlo subjektivne. Ograničen stupanj slobode dostupan je u dizajniranju faktora koji se postavlja za pojedino opservacijsko istraživanje. Društveni znanstvenici ipak se protive tim tvrdnjama ističući uporabu bogate raznolikosti znanstvenih procesa, matematički dokaza, te ostalih metoda u svojoj profesionalnoj literaturi. Flyvbjerg (2001) tvrdi kako je rasprava o tome jesu li prirodne znanosti znanstvenije od društvenih znanosti zapravo uzaludna; društvene znanosti najbolje je prakticirati kao [[froneza|fronezu]], dok je prirodne znanosti najbolje prakticirati kao [[episteme]], u klasično grčkom značenju ovih pojmova, te oba imaju važnu (iako različitu) ulogu u produkciji znanja u društvu. Ponekad se tvrdi kako je socijalni svijet jednako kompleksan za proučavanje kao što je proučavanje statičkih molekula. Akcije ili reakcije molekula ili kemijske tvari uvijek su iste kada su stavljene u određene situacije. Ljudi su, u drugu ruku, mnogo kompleksniji za takve tradicionalne znanstvene metodologije. Ljudi i društva nemaju određena pravila koja uvijek imaju isti ishod, te oni ne mogu jamčiti kako će reagirati na isti način u određenim situacijama. Treći kriticizam označava težnju društvenih znanosti da se češće nalaze pod utjecajem politike, budući da rezultati u društvenim znanostima mogu prijetiti određenim centrima moći u društvu, posebice onima koji financiraju istraživačke institucije. Štoviše, kompleksnost pojačava probleme, jer promatrani socijalni podatci mogu biti rezultat faktora koje je teško procijeniti u izolaciji. Ne priznaju sve institucije gore navedena polja pod pojmom društvenih znanosti ili ih označujući samo kao društveno znanstvenim. Neke discipline imaju karakteristike humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti: primjerice neka područja [[antropologija|antropologije]] poput [[biološka antropologija|biološke antropologije]] blisko su povezana s prirodnim znanostima, dok su [[arheologija]] i [[jezikoslovlje|lingvistika]] društvene znanosti, kulturna antropologija je mnogo više povezana s humanističkim znanostima. Treba se zapaziti kako se metodologije društvenih znanosti inkorporiraju u takozvane čvrste znanosti poput medicine gdje se sada ističe tronožna stolica u razumijevanju fizičkog blagostanja u medicinskom kurikulumu a noge predstavljaju biološke, sociopsihološke i okolinske utjecaje. == Povezano == : ''Glavni popis: [[Popis glavnih društvenih znanosti]]'' * [[Humanističke znanosti]] * [[Popis akademskih disciplina]] * "Periodička tablica humanističkih znanosti" u [[Tinbergenova četiri pitanja|Tinbergenovim četirima pitanjima]] * [[Političke nauke|Političke znanosti]] ** [[Znanstvena polja]] *** [[Prirodna znanost|Prirodne znanosti]] *** [[Bihevioralna znanost|Bihevioralne znanosti]] *** Društvene znanosti ** [[Povijest znanosti]] ** [[Povijest tehnologije]] * [[Nauka|Znanost]] == Knjižni izvori == Počeci društvenih znanosti u 18. stoljeću reflektiraju se u velikoj [[Diderot]]ovoj [[enciklopedija|enciklopediji]] s člancima [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i ostalih pionira. Rast društvenih znanosti također se reflektira u specijaliziranim enciklopedijama. Starija izdanja stoga imaju jak povijesni interes dok najnovija reflektiraju trenutačne rasprave i metodologije. * Encyclopedia of the Social Sciences (1934) * [[International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences]] (2001), ed., [[Neil J. Smelser]] and [[Paul B. Baltes]], Amsterdam: Elsevier. * [[International Encyclopedia of the Social Sciences]] (1968), ed., David L. Sills and [[Robert K. Merton]]. == Akademski resursi == * The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science, ISSN: [http://ann.sagepub.com/ 1552-3349] (electronic) ISSN: 0002-7162 (paper), SAGE Publications == Vanjske veze == {{Commonscat|Social sciences}} * [http://www.ashgate.com/pdf/SamplePages/There_is_No_Such_Thing_as_a_Social_Science_Intro.pdf Introduction to Hutchinson et al There's No Such Thing as a Social Science] * [http://www.dialogical.net/socialsciences/index.html Social Science Virtual Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306014508/http://www.dialogical.net/socialsciences/index.html |date=2012-03-06 }} * [http://xlab.berkeley.edu UC Berkeley Experimental Social Science Laboratory] * [http://www.intute.ac.uk/socialsciences/ Intute: Social Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101111204023/http://www.intute.ac.uk/socialsciences// |date=2010-11-11 }} (UK) * [http://www.mdx.ac.uk/www/study/sshtim.htm History of Social Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090504235854/http://www.mdx.ac.uk/WWW/STUDY/SSHtim.htm |date=2009-05-04 }} * [http://www.waset.org/ijhss/ International Journal of Humanities and Social Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014055314/http://www.waset.org/ijhss/ |date=2007-10-14 }} * [http://www.waset.org/ijss/ International Journal of Social Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022025737/http://www.waset.org/ijss/ |date=2007-10-22 }} * [http://www.unesco.org/ngo/issc International Social Science Council] * [http://www.canaktan.org/ Social Science Virtual Library:Canaktanweb (Turkish)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230073810/http://www.canaktan.org/ |date=2010-12-30 }} * [http://www.sobiad.org/mainpage-sosres.html Social Science Research Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509131616/http://www.sobiad.org/mainpage-sosres.html |date=2008-05-09 }} * [http://www.sobiad.org/icss-conference/icss-main.htm International Conference on Social Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080312160638/http://www.sobiad.org/icss-conference/icss-main.htm |date=2008-03-12 }} * [http://www.isedonline.org/ Institute of Small Enterprises and Development (ISED)] {{Društvene nauke}} [[Kategorija:Društvene nauke| ]] [[Kategorija:Nauke]] [[Kategorija:Društvo|Nauke]] k9wbkng8em1item0bgvqc3io8j8jsbi Eparhija banjalučka 0 159548 42647856 42549667 2026-06-29T07:03:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647856 wikitext text/x-wiki {{Eparhija | Eparhija = | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]] | Slika = | Opis = | Država = [[Bosna i Hercegovina]] | Površina = | Stanovništvo = | Arhiepiskopija = | Mitropolija =Mitropolija banjalučka | Sjedište = [[Banja Luka]] | Osnovana = | Ukinuta = | Broj namjesništava = | Broj crkvenih opština = | Broj parohija = | Broj manastira = | Broj hramova = | Broj sveštenika = | Broj monaha = | Broj vjernika = | Zvanična stranica = [http://www.spcbl.org/ www.spcbl.org] | Eparhijski arhijerej = [[Jefrem Milutinović|Jefrem]] | Čin arhijereja = [[Mitropolitos|Mitropolit]] | Titula arhijereja = ''Mitropolit banjalučki'' | Arhiepiskop = | Mitropolit = | Vikarni arhijerej = | Titula vikarnog arhijereja = | Karta = [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|290px]] |Vikarni episkop=[[Sava Bundalo|Sava]]}} '''Mitropolija banjalučka''' je mitropolija [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Nadležni arhijerej je gospodin [[Jefrem Milutinović|Jefrem]], a sjedište mitropolije se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Historija == Mitropolija banjalučka obuhvata [[severozapad]]ni deo [[Bosna|Bosne]], osnovana je [[1900]]. godine kao [[mitropolija]]. Do tog vremena, ovi srpski prostori bili su u sastavu [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]]. Prvi [[episkopos|episkop]] ove eparhije bio je mitropolit [[Evgenije Letica]] (1901—1907), a zatim slede srpski [[arhijerej]]i: [[Vasilije Popović (mitropolit)|Vasilije Popović]] (1908—1938), [[Platon Jovanović]] (1940—1941), dr [[Vasilije Kostić]] (1947—1961), dr [[Andrej Frušić]] (1961—1980) i sadašnji mitropolit [[Jefrem Milutinović]]. Glavna duhovna središta eparhije su manastiri [[Manastir Gomionica|Gomionica]], [[Manastir Moštanica|Moštanica]] i [[Manastir Liplje|Liplje]]. Manastir Gomionicu sa hramom posvećenim Vavedenju Presvete Bogorodice obnovili su [[1595]]. godine [[Manastir Mileševa|mileševski]] monasi, koji su posle turske najezde izbegli u ovaj manastir. == Arhijerejska namesništva == [[Datoteka:Владичански двор (Бања Лука).jpg|thumb|desno|240px|Vladičanski dvor, sjedište Banjalučke eparhije]] * Banjalučko * Gradiško * Zmijanjsko * Kotorvaroško * Laktaško * [http://www.spcjm.com Jajačko-mrkonjićko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009063643/http://spcjm.com/ |date=2016-10-09 }} * Pounsko * Prijedorsko * Prnjavorsko * Srbačko == Manastiri == Aktivni: * [[Manastir Gomionica]] * [[Manastir Krupa na Vrbasu]] * [[Manastir Liplje]] * [[Manastir Moštanica]] * [[Manastir Stuplje]] Ugašeni: * Đurđevac (kod [[Prijedor]]a) * Miloševac (kod Prijedora) * Karanovac (kod [[Gradiška|Gradiške]]) * Osovica (u [[Motajica|Motajici]], između [[Kobaši|Kobaša]] i [[Prnjavor]]a) == Vanjske veze == * [http://www.spcbl.org/ Zvanična stranica Eparhije banjalučke]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230230530/http://www.spcbl.org/ |date=2010-12-30 }} * [http://www.hhsbl.org/ Zvanična stranica Hrama Hrista Spasitelja] * [http://www.sozeb.org/ Zvanična stranica Svetosavske omladinske zajednice Eparhije banjalučke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111110120933/http://www.sozeb.org/ |date=2011-11-10 }} {{Srpska pravoslavna crkva}} [[Kategorija:Eparhije Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Eparhija banjalučka]] 89mncel5gcu3v2dtv7jv8z0221b8yvf David Fincher 0 164277 42647689 41910862 2026-06-28T16:00:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija |ime = David Fincher |slika = David Fincher (2012) 3.jpg |širina_slike = 200px |opis = |ime_po_rođenju = David Andrew Leo Fincher<ref name=rew>{{cite web|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=The Membership: Howard Kely "Jack" Fincher|publisher=Wolfensberger: Newsletter of the Wolfensberger Family Association|date=May 2003|url=http://www.wolfensberger.org/pages/NL_BKUP/WFA_NL/2003May.pdf|accessdate=November 4, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/boxingandmma/3918373/Forrest-Griffin-to-show-his-police-brutality.html |work=The Daily Telegraph |location=London |title=Forrest Griffin to show his police brutality They have named UFC 92 in Las Vegas on Saturday night 'Ultimate 2008'. For good reason. |first=Gareth A |last=Davies |date=December 23, 2008 |accessdate=1. V 2010 |archivedate=2015-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150911133804/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/boxing/3918373/Forrest-Griffin-to-show-his-police-brutality.html |deadurl=yes }}</ref> |datum_rođenja = {{Birth date and age|1962|08|28|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Denver]], Kolorado, SAD |datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} Death date then birth --> |mjesto_smrti = |alias = Finch, Dave Fincher |zanimanje = filmski režiser i producent |period = 1984– |znameniti_filmovi = [[Seven (film)|Seven]], [[Fight Club]], [[Zodiac (2007 film)|Zodiac]], [[The Social Network]], [[The Girl with the Dragon Tattoo (film)|The Girl with the Dragon Tattoo]] |uticaj_od = [[Martin Scorsese]], [[Alfred Hitchcock]], [[George Roy Hill]], [[Stanley Kubrick]], [[Terrence Malick]], [[Steven Spielberg]], [[Alan J. Pakula]], [[Bob Fosse]], [[Roman Polanski]], [[William Friedkin]] |supružnik = Donya Fiorentino (1990–1995) |djeca = Phelix Imogen (r. 25. aprila 1994) |website = }} '''Dejvid Lio Finčer''' (rođen [[28. 8.|28. avgusta]] [[1962]].) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski režiser, kao i režiser spotova, poznat po mračnoj atmosferi u svojim filmovima. == Biografija == Rođen je u [[Denver]]u ([[Kolorado (država)|Kolorado]]), a odrastao u Marin Kauntiju ([[Kalifornija]]). Kada je bio tinejdžer, preselio se u Ešland u [[Oregon]]u, gde je završio srednju školu. Inspirisan filmom „Buč Kasidi i Sandens Kid“, počeo je da snima filmove sa osam godina sa osmomilimetarskom kamerom. Snimanje je izgledalo kao savršen odušak za dete koje je moglo da potroši ceo dan crtajući i praveći skulpture, fotografišući i snimajući zvuk na kasetofonu. Finčer je izbegao put kroz filmsku školu, dobijajući posao noseći kamere i druge ručne poslove u Džon Kortijevom „Kortni filmsu“. Njegov sledeći posao bio je u „''Industry Light and Magic''“ [[1980]]. godine, kada se njegovo ime prvi put pojavilo na kraju filma „Povratak džedaja“, gde je ostao do [[1984]]. Napustio je preduzeće i režirao dokumentarni film „''The Beat of the Live Drum''“. Počeo je da režira reklame za [[Televizija|televiziju]], prvo za „Američko udruženje za maligna oboljenja“, a kasnije i za preduzeća „Revlon“, „Konvers“, „Najk“, „Pepsi“ i „Livajs“. Finčer je ubrzo otkrio da bi rastući format muzičkih video spotova mogao da bude čak i bolje mesto da se isprobaju stvari. == Spotovi == Finčer je režirao visokobudžetne spotove za izvođače poput [[Madonna|Madone]], [[George Michael|Džordža Majkla]], [[Aerosmit]], [[Michael Jackson|Majkla Džeksona]], [[The Rolling Stones|Rolingstonsa]] i drugih. Kao i veliki broj drugih režisera spotova, i on je kasnije prešao na film. == Filmovi == === Osmi putnik<sup>3</sup> === Finčerov prvi film bio je film iz 1992. godine, „Osmi putnik<sup>3</sup>“ ({{jez-eng|Alien<sup>3</sup>}}), koji je tada bio najskuplji film ikada koji je režirao debitant. Nažalost, film nije bio prijatno iskustvo za Finčera, koji je imao problema sa ljudima iz preduzeća ''20th Century Fox'', jer su napravili scenografiju pre nego što je završen scenario i učinili snimanje košmarom. Iako je nominovan za [[Oscar|Oskara]] u kategoriji specijalnih efekata, film nije dobro primljen od kritike. Potišten i razočaran, Finčer se vratio u svet televizijskih reklama i muzičkih spotova, plašeći se da nikada više neće raditi na filmu. === Sedam === Vera je konačno pokucala na vrata Finčera sa scenarijom Endrua Kevina Vokera za mračnu detektivsku priču nazvanu „Sedam“ ([[1995]]). Nemilosrdno tmurna priča o dvojici detektiva (igraju ih [[Brad Pitt|Bred Pit]] i [[Morgan Freeman|Morgan Friman]]) koji prate serijskog ubicu koji je bazirao svoja ubistva na sedam smrtnih grehova, film je zaradio preko 100 miliona [[Američki dolar|dolara]], čineći Finčera jednim od poželjnijih [[hollywood|holivudskih]] režisera. === Igra === Njegov sledeći fil je „Igra“ ([[1997]]), avanturistički film u stilu „Zone sumraka“, koji svojom atmosferom steže vrat gledalaca slično kao film „Sedam“, ali nije naišao na razumevanje publike. Priča se okreće oko poslovnog čoveka iz [[San Francisco|San Franciska]] ([[Michael Douglas|Majkl Daglas]]) koji prima neobičan poklon od svog mlađeg brata ([[Sean Penn|Šon Pen]]), u kom postaje glavni igrač igre koja mu preuzima život. === Borilački klub === Relativni neuspeh „Igre“ je zamračio uzbuđenje koje je pratilo Finčerov sledeći projekat, „[[Fight Club (film)|Borilački klub]]“, filmsku adaptaciju istoimenog romana Čaka Palahnijuka o dvojici muškaraca koji otvaraju klub posvećen isključivo za borbe golim pesnicama za muškarce. Zbog prvoklasne postave filma, uključujući [[Edward Norton|Edvarda Nortona]], Helenu Bonam Karter i Breda Pita, ovaj film iz [[1999]]. je bio jedan od najreklamiranijih, ali je bio razočarenje na [[bioskop]]skim blagajnama i imao različite kritike. Ipak, mnogi kritičari i publika su kasnije promenili mišljenje i film se pojavio na mnogim listama za najbolji film godine i uskoro napravio ogromno sledbeništvo. Časopis „Entertainment Weekly“, koji je filmu prvo dao negativnu ocenu D, kasnije ga je stavio na prvo mesto na listi „50 video diskova koje morate da imate“. Tržište [[DVD|video diskova]], koje je imalo veliki rast u to vreme, prouzrokovalo je zaradu filma. === Soba panike === [[2002]]. je nastavio sa trilerom „Soba panike“, koji je predstavio neke novine u korišćenju [[kompjuter|računarske]] grafike. Iako je iznenadio tehničkim dostignućima sa dobrom zaradom u bioskopima, film nije tako dobro primljen kao „Sedam“, „Borilački klub“ ili „Igra“. Priča takođe prati više uobičajenu putanju za Finčera, uprkos nekim zanimljivim optičkim veštinama, kako se samohrana majka ([[Jodie Foster|Džodi Foster]]) i njena ćerka kriju u bezbednoj sobi u njihovoj kući, dalje od zločinaca (Forest Vitaker, Dvajt Joakam i Džared Lito) sklonih traganju za izgubljenim bogatstvom. == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|399}} * {{Amg name|id=89783}} * {{Rotten-tomatoes-person|id=david_fincher}} * [http://fincherfanatic.blogspot.com/ David Fincher Blog] at fincherfanatic.blogspot.com * [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/fincher/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] * Music Videos & Commercials at [http://www.anonymouscontent.com/ anonymous content] ;Intervjui * [http://www.dvdtalk.com/davidfincher.html David Fincher interview] with Paul Guyot of [http://www.dvdtalk.com/ www.dvdtalk.com] * [http://drdrew.com/article.asp?id=198 David Fincher interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422005355/http://www.drdrew.com/article.asp?id=198 |date=2008-04-22 }} with Michael Moses of [http://www.drdrew.com/ www.drdrew.com] * [http://edward-norton.org/fc/articles/filmcom.html David Fincher interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630171348/http://edward-norton.org/fc/articles/filmcom.html |date=2009-06-30 }} with Gavin Smith of [http://edward-norton.org/ edward-norton.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140523200631/http://www.edward-norton.org/ |date=2014-05-23 }} * [http://www.esquire.com/features/ESQ0307fincher ''Esquire'' magazine interview with Fincher] * [http://www.indielondon.co.uk/Film-Review/zodiac-david-fincher-interview IndieLondon interview with Fincher] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090417073255/http://www.indielondon.co.uk/Film-Review/zodiac-david-fincher-interview |date=2009-04-17 }} * [http://www.mtv.com/movies/news/articles/1578840/20080102/story.jhtml David Fincher Didn't Want To Make 'Another Serial-Killer Movie' ... Until ''Zodiac'' Came Along] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309051841/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1578840/20080102/story.jhtml |date=2009-03-09 }} – Part 1 interview with MTV * [http://www.mtv.com/movies/news/articles/1579041/20080104/story.jhtml David Fincher Discusses Reunion With Brad Pitt, Possible ''Fight Club'' Musical] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090723062508/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1579041/20080104/story.jhtml |date=2009-07-23 }} – Part 2 interview with MTV * [http://www.chud.com/index.php?type=interviews&id=13213 CHUD: Exclusive Interview: David Fincher] * [http://www.movieweb.com/dvd/news/16/25516.php Movieweb: David Fincher Talks Zodiac: Director's Cut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080524071838/http://www.movieweb.com/dvd/news/16/25516.php |date=2008-05-24 }} * [http://www.laweekly.com/film+tv/film/david-fincher-discusses-zodiacs-rising-star/18047 LA Weekly – David Fincher discusses Zodiac's rising star] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416194404/http://www.laweekly.com/film+tv/film/david-fincher-discusses-zodiacs-rising-star/18047/ |date=2008-04-16 }} {{S-start}} {{S-ach}} |- ! colspan="3" style="background: #DAA520;" | [[Nacionalni odbor za recenziju filmova|National Board of Review]] |- {{S-bef|before=[[Tim Burton]]<br />za ''[[Sweeney Todd: The Demon Barber of Fleet Street (2007)|Sweeney Todd: The Demon Barber of Fleet Street]]''}} {{S-ttl|title=[[Nagrada NBR za najbolju režiju|Najbolji režiser]]<br />za ''[[The Curious Case of Benjamin Button (film)|The Curious Case of Benjamin Button]]''|years=2008}} {{S-aft|after=[[Clint Eastwood]]<br />za ''[[Invictus (film)|Invictus]]''}} ! colspan="3" style="background: #DAA520;" | [[Nacionalni odbor za recenziju filmova|National Board of Review]] |- {{S-bef|before=[[Clint Eastwood]]<br />za ''[[Invictus (film)|Invictus]]''}} {{S-ttl|title=[[Nagrada NBR za najbolju režiju|Najbolji režiser]]<br />za ''[[The Social Network]]''|years=2010}} {{S-aft|after=[[Martin Scorsese]]<br />za ''[[Hugo (film)|Hugo]]''}} {{end}} {{David Fincher}} {{Satellite za režiju}} {{Lifetime|1962||Fincher, David}} {{commonscat|David Fincher}} [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] myi3cxk6hvitrxfygrvdd4jzdgkgp5b Dobro Selo (Bužim) 0 169115 42647762 42349023 2026-06-28T21:07:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647762 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Dobro Selo |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Federacija Bosne i Hercegovine |kanton = [[Unsko-sanski kanton]] |opština = [[Bužim]] |nadm visina= |populacija= 1.752 |poštanski kod= |pozivni broj = 032 |gšir= 45.0569 |gduž= 16.1131 }} '''Dobro Selo''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Bužim]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1.752 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == {{...}} == Historija == Dobro Selo se prije [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] nalazio u sastavu opštine [[Bosanska Krupa]]. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 1.680 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 51 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 1 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] | align="right" | 1 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 19 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 1.752 |} == Privreda == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinabuzim.ba/ Sajt opštine Bužim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820083820/http://www.opcinabuzim.ba/ |date=2013-08-20 }} {{Bužim}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bužim]] mxnqufbfii6b2s6o03dz0pvcvhba7vm Episkop moravički 0 172128 42647857 41853170 2026-06-29T07:14:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647857 wikitext text/x-wiki '''Episkop moravički''' je titula koju nosi [[vikarni arhijerej]] u [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]]. Ovo je počasna titula pomoćnom episkopu [[Patrijarh srpski|patrijarha srpskog]]. == Vikarni episkopi == Dosadašnji vikarni episkopi moravički bili su: <ref>Moguće da je spisak nepotpun.</ref> * [[Vikentije Vujić]] (1932—1936) * [[Platon Banjalučki|Platon Jovanović]] (1936—1938) * [[Dionisije Milivojević]] (1938—1939) * [[Arsenije Bradvarević]] (1940—1947) * [[Hrizostom Vojinović]] (1947—1951) * [[Patrijarh srpski German|German Đorić]] (1951—1952) * [[Sava Vuković]] (1961—1967) * [[Lavrentije Trifunović]] (1967—1969) * [[Patrijarh srpski Irinej|Irinej Gavrilović]] (1974—1975) * [[Jefrem Milutinović]] (1978—1980) * [[Sava Andrić]] (1982—1984) <ref>{{Cite web |title=Eparhija Vranjska<!-- Bot generated title --> |url=http://www.eparhija.org/Siteview.asp?ID=210 |access-date=2012-07-22 |archivedate=2012-08-01 |archiveurl=https://archive.today/20120801093716/http://www.eparhija.org/Siteview.asp?ID=210 |deadurl=yes }}</ref> * [[Lukijan Pantelić]] (1984—1985) * [[Longin Krčo]] (1985—1986) <ref>{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/8294/Ko-ce-naslediti-patrijarha-Pavla#Longin |title=Vesti online / Vesti / Tema dana / Ko će naslediti patrijarha Pavla?<!-- Bot generated title --> |access-date=2012-07-22 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305134027/http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/8294/Ko-ce-naslediti-patrijarha-Pavla#Longin |url-status=dead }}</ref> * [[Irinej Bulović]] (1989—1990) * [[Antonije Pantelić]] (2006—2024) == Izvori == {{Izvori}} {{DEFAULTSORT:Moravički, Episkop}} [[Kategorija:Vikarni arhijereji Srpske pravoslavne crkve]] 35mlrvx7mqfwlistesm9doedmezomwj ExCeL London 0 175493 42647881 42282041 2026-06-29T09:44:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647881 wikitext text/x-wiki {{Zgrada |ime_zgrade = Eksel centar<br />ExCeL London |slika = Excel London Summer 2011.jpg |slika2 = [[Datoteka:ExCeL and docks.jpg|250px]] |naslov = Zapadni ulaz u Eksel centar |naslov2 = Pogled na centar iz vazduha |početak = |kraj = |prethodna = |premašena = |plural = |lokacija = {{flagicon|VB}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |koordinate = {{coord|51|30|27|N|0|01|47|E|type:Conference_Centar}} |status = U funkciji |svečano_otvaranje = |sagrađena = |period_gradnje = |očekivani_završetak = |otvaranje = [[Novembar]] [[2000]]. |zatvaranje = |srušena = |korišćenje = |visina_sa_tornjem = |visina = |najviši_sprat = |broj_spratova = |broj_liftova = |vrednost = |površina = 100.000 m² |arhitekta = |inženjer = |konstruktor = Sir Robert McAlpine Ltd |autor = |vlasnik = [http://www.adnec.ae/ Abu Dhabi National Exhibitions Company] |upravljanje = |reference = [http://www.excel-london.co.uk/ www.excel-london.co.uk] }} '''Eksel centar''' ({{jez-eng|ExCeL London ('''Ex'''hibition '''Ce'''ntre '''L'''ondon)}}) predstavlja izložbeni i kongresni kompleks u [[London]]u ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]). Obuhvata površinu od 100.000 m² na severnom keju pristaništa ''Rojal Viktorija'' u londonskoj gradskoj opštini [[Londonska opština Njuem|Njuem]]. U centru se održavaju brojne izložbene, kongresne, muzičke, sportske i verske manifestacije. Projekat i građevinske radove na centru izvodila je kompanija ''Sir Robert McAlpine Ltd'' a završetak radova i svečano otvaranje kompleksa desili su se u [[novembar|novembru]] [[2000]]. godine. U [[maj]]u [[2010]]. završeni su radovi na proširenju objekta dogradnjom novih kongresnih dvorana i banket sala. Vlasništvo nad objektom je u maju [[2008]]. godine preuzela kompanija ''Abu Dhabi National Exhibitions Company'' iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Građevinu čine dve paralelne pravougaone celine prosečne površine 44.546 m² između kojih se nalazi centralni hol sa brojnim uslužnim radnjama i info punktovima. U okviru objekta posluje 6 hotela, 30 kafića i restorana, a parking prostor ima mesta za 3.700 vozila. U [[april]]u [[2009]]. Eksel centar je bio domaćin samita [[G20 industrijski razvijenih zemalja]]. Tokom [[Olimpijada 2012|Letnjih olimpijskih igara 2012.]] u [[London]]u Eksel centar je služio i kao olimpijsko borilište. U tu svrhu cela građevina je podeljena na 4 velike dvorane kapaciteta između 6.000 i 10.000 sedećih mesta za takmičenja u [[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|boksu]], [[Mačevanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|mačevanju]], [[Rvanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|rvanju]], [[Džudo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|džudou]], [[Tekvondo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|tekvondou]], [[Stoni tenis na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|stonom tenisu]] i [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|dizanju tegova]]. == Povezano == * [[Olimpijada 2012|Letnje olimpijske igre 2012.]] * [[Sportski objekti na Letnjim olimpijskim igrama 2012.]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.excel-london.co.uk/ Službena veb prezentacija Eksel centra] * [https://web.archive.org/web/20120427120831/https://www.london2012.com/games/venues/excel.php Profil na sajtu O.O. LOI 2012.] * [http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=51.506071,0.031285&spn=0.018137,0.039911&t=h&z=15&om=1 Lokacija centra na guglovim mapama] {{Commonscat|ExCeL Exhibition Centre}} {{Sportski objekti na LOI 2012.}} [[Kategorija:London]] [[Kategorija:Sportski objekti na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Sportski objekti u Londonu]] b3kd4f2xbx2ek56yriyzu206nzftdk1 Dizanje tegova na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. 0 175770 42647756 42292156 2026-06-28T20:38:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647756 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:olympic flag.svg|desno|100px]] [[Datoteka:Weightlifting pictogram.svg|150p|desno]] '''Takmičnje u [[dizanje tegova|dizanju tegova]]''' na [[Olimpijada 2012|Olimpijskim igrama]] je održano od [[28. 7.|28. jula]] do [[7. 8.|7. avgusta]] u [[ExCeL London|Eksel centru]]. Učestvovalo je 260 takmičara (156 muškaraca i 104 žena). Takmičari su podeljeni u kategorije, muškarci u osam, a žene u sedam kategorija. == Raspored takmičenja == {| class="wikitable" ! class="hintergrundfarbe6" colspan="12" | Dicipline i datum takmičenja |- ! Disciplina !! colspan="11" | Jul/Avgust |- ! Žene !! &nbsp;28.&nbsp; !! &nbsp;29.&nbsp; !! &nbsp;30.&nbsp; !! &nbsp;31.&nbsp; !! &nbsp;1.&nbsp; !! &nbsp;2.&nbsp; !! &nbsp;3.&nbsp; !! &nbsp;4.&nbsp; !! &nbsp;5.&nbsp; !! &nbsp;6.&nbsp; !! &nbsp;7.&nbsp; |- align="center" | align="left" | do 48&nbsp;kg || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 53&nbsp;kg || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 58&nbsp;kg || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 63&nbsp;kg || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 69&nbsp;kg || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 75&nbsp;kg || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || |- align="center" | align="left" | preko 75&nbsp;kg || || || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || |- ! Muškarci !! &nbsp;28.&nbsp; !! &nbsp;29.&nbsp; !! &nbsp;30.&nbsp; !! &nbsp;31.&nbsp; !! &nbsp;1.&nbsp; !! &nbsp;2.&nbsp; !! &nbsp;3.&nbsp; !! &nbsp;4.&nbsp; !! &nbsp;5.&nbsp; !! &nbsp;6.&nbsp; !! &nbsp;7.&nbsp; |- align="center" | align="left" | do 56&nbsp;kg|| || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 62&nbsp;kg || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 69&nbsp;kg || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 77&nbsp;kg || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || || || |- align="center" | align="left" | do 85&nbsp;kg || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || || |- align="center" | align="left" | do 94&nbsp;kg || || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || || || |- align="center" | align="left" | do 105&nbsp;kg || || || || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] || |- align="center" | align="left" | preko 105&nbsp;kg || || || || || || || || || || || bgcolor="#FFCC00" | [[Datoteka:Gouden medaille.svg|18px]] |} == Zemlje učesnice == == Rezultati == === Ženske discipline === [[Datoteka:ExCel Exhibition Centre.jpg|thumb|right|200px|Eksel centar]] {| class=wikitable |- | '''Disciplina''' | bgcolor="gold" | '''Zlato''' | bgcolor="silver" | '''Srebro''' | bgcolor=cc9966 | '''Bronza''' |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 48 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 48 kg za žene|detalji]] | [[Vang Mingđuan]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Hiromi Mijake]]<br /> {{flagIOC2|JPN|Letnjim|2012.}} | [[Rjang Čun-Hva]]<br /> {{flagIOC2|PRK|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 53 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 53 kg za žene|detalji]] | [[Zulfija Činšanlo]]<br /> {{flagIOC2|KAZ|Letnjim|2012.}} | [[Sji Šu-đing]]<br /> {{flagIOC2|TPE|Letnjim|2012.}} | [[Kristina Jovu]]<br /> {{flagIOC2|MDA|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 58 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 58 kg za žene|detalji]] | [[Li Sjuejing]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Pimsiri Sirikaev]]<br /> {{flagIOC2|THA|Letnjim|2012.}} | [[Julija Kalina]]<br /> {{flagIOC2|UKR|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 63 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 63 kg za žene|detalji]] | [[Maja Maneza]]<br /> {{flagIOC2|KAZ|Letnjim|2012.}} | [[Svetlana Carukajeva]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} | [[Kristin Žirar]]<br /> {{flagIOC2|CAN|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 69 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 69 kg za žene|detalji]] | [[Rim Đong-Sim]]<br /> {{flagIOC2|PRK|Letnjim|2012.}} | [[Roksana Kokoš]]<br /> {{flagIOC2|ROU|Letnjim|2012.}} | [[Marina Škermankova]]<br /> {{flagIOC2|BLR|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 75 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 75 kg za žene|detalji]] | [[Svetlana Podobedova]]<br /> {{flagIOC2|KAZ|Letnjim|2012.}} | [[Natalija Zabolotnaja]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} | [[Irina Kuleša]]<br /> {{flagIOC2|BLR|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|preko 75 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — preko 75 kg za žene|detalji]] | [[Džou Lulu]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Tatjana Kaširina]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} | [[Hripsime Huršudjan]]<br /> {{flagIOC2|ARM|Letnjim|2012.}} |} === Muške discipline === {| class=wikitable |- | '''Disciplina''' | bgcolor="gold" | '''Zlato''' | bgcolor="silver" | '''Srebro''' | bgcolor=cc9966 | '''Bronza''' |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 56 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 56 kg za muškarce|detalji]] | [[Om Jun-Čol]]<br /> {{flagIOC2|PRK|Letnjim|2012.}} | [[Vu Đingbjao]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Valentin Hristov]]<br /> {{flagIOC2|AZE|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 62 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 62 kg za muškarce|detalji]] | [[Kim Un-Guk]]<br /> {{flagIOC2|PRK|Letnjim|2012.}} | [[Oskar Figeroa]]<br /> {{flagIOC2|COL|Letnjim|2012.}} | [[Eko Juli Iravan]]<br /> {{flagIOC2|INA|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 69 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 69 kg za muškarce|detalji]] | [[Lin Ćingfeng]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Trijatno]]<br /> {{flagIOC2|INA|Letnjim|2012.}} | [[Razvan Martin]]<br /> {{flagIOC2|ROU|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 77 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 77 kg za muškarce|detalji]] | [[Lu Sjaođin]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Lu Haođe]]<br /> {{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}} | [[Ivan Kambar]]<br /> {{flagIOC2|CUB|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 85 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 85 kg za muškarce|detalji]] | [[Adrija Zjelinjski]]<br /> {{flagIOC2|POL|Letnjim|2012.}} | [[Apti Auhadov]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} | [[Kijanuš Rostami]]<br /> {{flagIOC2|IRI|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 94 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 94 kg za muškarce|detalji]] | [[Ilja Ilin]]<br /> {{flagIOC2|KAZ|Letnjim|2012.}} | [[Aleksandar Ivanov]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} | [[Anatolije Čiriku]]<br /> {{flagIOC2|MDA|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|do 105 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 105 kg za muškarce|detalji]] | [[Oleksij Torohti]]<br /> {{flagIOC2|UKR|Letnjim|2012.}} | [[Navab Nasiršalal]]<br /> {{flagIOC2|IRI|Letnjim|2012.}} | [[Bartlomjej Bonk]]<br /> {{flagIOC2|POL|Letnjim|2012.}} |- | [[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|preko 105 kg]] <br />[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — preko 105 kg za muškarce|detalji]] | [[Behdad Salimi]]<br /> {{flagIOC2|IRI|Letnjim|2012.}} | [[Sadžad Anuširavani]]<br /> {{flagIOC2|IRI|Letnjim|2012.}} | [[Ruslan Albegov]]<br /> {{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}} |} == Bilans medalja == {| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable}} |- |1||align=left|{{flagIOC2|CHN|Letnjim|2012.}}||5||2||0||7 |- |2||align=left|{{flagIOC2|KAZ|Letnjim|2012.}}||4||0||0||4 |- |3||align=left|{{flagIOC2|PRK|Letnjim|2012.}}||3||0||1||4 |- | 4||align=left|{{flagIOC2|IRI|Letnjim|2012.}}||1||2||1||4 |- | rowspan="2"|5||align=left|{{flagIOC2|POL|Letnjim|2012.}}||1||0||1||2 |- | align=left|{{flagIOC2|UKR|Letnjim|2012.}}||1||0||1||2 |- |7||align=left|{{flagIOC2|RUS|Letnjim|2012.}}||0||5||1||6 |- | rowspan="2"|8||align=left|{{flagIOC2|INA|Letnjim|2012.}}||0||1||1||2 |- | align=left|{{flagIOC2|ROU|Letnjim|2012.}}||0||1||1||2 |- | rowspan="4" | 10||align=left|{{flagIOC2|TPE|Letnjim|2012.}}||0||1||0||1 |- | align=left|{{flagIOC2|COL|Letnjim|2012.}}||0||1||0||1 |- | align=left|{{flagIOC2|JPN|Letnjim|2012.}}||0||1||0||1 |- | align=left|{{flagIOC2|THA|Letnjim|2012.}}||0||1||0||1 |- | rowspan="2"|14||align=left|{{flagIOC2|BLR|Letnjim|2012.}}||0||0||2||2 |- | align=left|{{flagIOC2|MDA|Letnjim|2012.}}||0||0||2||2 |- | rowspan="4"| 16||align=left| {{flagIOC2|AZE|Letnjim|2012.}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left|{{flagIOC2|CAN|Letnjim|2012.}}||0||0||1||1 |- | align=left|{{flagIOC2|CUB|Letnjim|2012.}}||0||0||1||1 |- | align=left|{{flagIOC2|ARM|Letnjim|2012.}}||0||0||1||1 |- !colspan=2| Ukupno || 15 || 15 || 15 || 45 |} == Vanjske veze == * [http://www.iwf.net Međunarodna federacija dizača tegova] * [http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20130228084315/http://www.london2012.com/weightlifting/ Dizanje tegova] na sajtu www.london2012.com {{Sportovi na LOI 2012.}} [[Kategorija:Ljetne olimpijske igre 2012.]] [[Kategorija:Dizanje tegova na Ljetnim olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Dizanje tegova]] dc049e4v4r1ssj5nwmihyx2m4ek8d36 Altina 0 178093 42647741 42536502 2026-06-28T20:07:05Z Setxkbmap 189433 Уклоњена будалаштина или пошалица. Волео бих да видим пример где се ово насеље назива Аталанта. 42647741 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Altina | slika = Gornji Grad and Altina Zemun 2017.3.jpg | opis_slike = Altina | grad = [[Beograd]] | opština = [[Gradska opština Zemun|Zemun]] | površina = | stanovništvo = | stanovništvo_godina = | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.851791 | gduž = 20.350842 }} '''Altina''' je urbano beogradsko naselje u opštini Zemun u Beogradu. == Lokacija == Altina se nalazi u severozapadnom delu uže teritorije Beograda. Graniči se sa naseljima [[Nova Galenika]] na severu, [[Sutjeska (Zemun)|Zemun Bačka]] na istoku, [[Novi Grad (Zemun)|Vojni Put]] i [[Plavi Horizonti]] na jugu, dok se na zapadu proteže u pravcu [[Zemun Polje|Zemun Polja]]. Severna i istočna granica Altine obeležena je oštrim lakat krivinama auto-puta Beograd-Novi Sad i Dobanovačkog puta, zajedno sa Ugrinovačkim i Pazovačkim putem koji prolaze kroz samo naselje.Blizu Zemuna. == Naziv imena == Reč „Altina“ u prevodu znači „zlatan turski novac“. U doba Rimljana, na području današnje Altine, bila je „poštanska“ stanica između Sirmijuma i Singidunuma, o čemu svedoče brojni zapisi. == Karakteristike o Altini == Naselje je na blagom uzvišenju sremske ravnice i u blizini reke Dunav. Formiranje naselja započeto je ranih devedesetih godina prošlog veka. Nakon 2000, započeto je urbanističko uređivanje naselja, asfaltirane su ulice i kroz naselje su puštene tri linije gradskog prevoza, 81 i 81L, koje saobraćaju do Novog Beograda (Paviljoni) i linija 707, koja saobraća novom trasom do Zelenog venca. Altina je jedno od najmlađih beogradskih naselja koje i dalje raste i razvija se u lepo, mirno i moderno naselje. Jedna od karakteristika naselja je da ulice nose nazive po našim i inostranim znamenitim ličnostima, kao što su: [[Nikolaj Velimirović|Vladika Nikolaj Velimirović]], [[Migel de Servantes]], [[Džesi Ovens]], [[Pavle Vuisić|Pavle Vujisić]], [[Mija Aleksić]], [[Danilo Bata Stojković]], [[Ernest Hemingvej]], [[Abebe Bikila]], [[ Dijego Rivera]] ... Novoizgrađena Osnovna škola „[[Sava Šumanović]]“ počela je sa radom školske godine 2009/2010, u izgradnji je Dom zdravlja a u blizini se nalazi i crkva Svetog đakona Avakuma i učenika Pajsija. Altina takođe poseduje i železničku stanicu na kojoj saobraća BG voz. {{Gradske četvrti Zemuna}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] [[Kategorija:Opština Zemun]] sjwwb7hef9pmf3ywd8selacj1ofuz1k Crna knjiga komunizma 0 190096 42647635 42561993 2026-06-28T12:23:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | slika = [[Datoteka:Le Livre noir du communisme.jpg|200px]] | opis = Naslovna strana prvog izdanja | naslov_orig = The Black Book of Communism | naslov_prev = Le Livre noir du communisme | autor = [[Stéphane Courtois]] (ur.)<br />[[Nicolas Werth]]<br />[[Jean-Louis Panné]]<br />[[Andrzej Paczkowski]]<br />[[Karel Bartosek]]<br />[[Jean-Louis Margolin]]<br />[[Ehrhart Neubert]]*<br />[[Joachim Gauck]]*<br /><small>(*njemačko izdanje)</small> | zemlja = {{flagcountry|FRA}} | jezik =[[francuski]] | tema = [[komunizam]], [[totalitarizam]] | žanr = [[historija]] | izdavač = [[Éditions Robert Laffont]] | dat_izd = 6. novembar 1997 | stranica = 912 | isbn = 978-0-674-07608-2 }} '''Crna knjiga komunizma: Zločini, teror represija''' ({{lang-fr|Le Livre noir du communisme: Crimes, terreur, répression}}) je knjiga grupe međunarodne grupe historičara na čelu sa [[Stéphane Courtois|Stephaneom Courtoisom]] u kojoj se detaljno dokumentiraju brojevi žrtava [[teror]]a, [[represija|represije]] i masovnih ubistava (uključujući [[genocid]]e) koji su počinjeni pod [[komunizam|komunističkim]] režimima u 20. vijeku. Knjiga je originalno objavljena u [[Francuska|Francuskoj]], da bi potom bila objavljena u nizu drugih država, uključujući i [[Hrvatska|Hrvatsku]] 1999. godine. Glavna je teza autora da je komunizam po svojoj prirodi [[totalitarizam|totalitarna]] ideologija, a da je u svojoj praksi značajno nadmašio [[fašizam]] i [[nacizam]] po razmjerima zločina i broju žrtava. Knjiga je izazvala veliku pažnju i različite reakcije, od oduševljenja i prihvaćanja kao konačni sud o komunizmu, do žestokog osporavanja i tvrdnji da predstavlja ništa drugo do [[antikomunizam|antikomunistički]] pamflet. Recenzije u [[masovni mediji|masovnim medijima]] i popularnim publikacijama bile su pretežno pozitivne, dok su [[akademija|akademski]] tiskovi i specijalističke recenzije bile kritičnije ili mješovite zbog povijesnih netočnosti i manipulacije brojevima, u težnji da konačna brojka premaši 100 miliona. Često se navodi kako je [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006]] bila temeljena upravo na navodima ''Crne knjige komunizma''. Tri su se glavna urednika knjige javno disasocirala od Courtoisovih izjava na početku knjige i njegovih rezultata zbog opsjednutosti s postignućem velike okrugle brojke od 100 miliona, kao rezultat "aljkavog i pristranog proučavanja", inflacije brojeva koje su daleko nadmašile njihove vlastite figure, ubrajanja [[nacizam|nacista]] i nezačete djece u doba smanjene [[stopa plodnosti|stope plodnosti]] kao žrtava komunizma. Okrivili su ga za preuveličavanje broja umrlih u određenim zemljama i odbacili usporedbu komunizma sa nacizmom. == Broj žrtava komunizma, prema Crnoj knjizi komunizma == Crna knjiga navodi sljedeće procjene o broju ljudi ubijenih od strane komunističke vladavine u navedenim zemljama: * [[Kina]]: 65 miliona * [[Sovjetski Savez]]: 20 miliona * [[Kambodža]]: 2 miliona * [[Sjeverna Koreja]]: 2 miliona * [[Etiopija]]: 1,7 miliona * [[Afganistan]]: 1,5 miliona * [[Istočni blok]]: 1,5 miliona * [[Vijetnam]]: 1 milion * [[Latinska Amerika]]: 150.000 * 10,000 žrtava kao "rezultat djelovanja međunarodnog komunističkog pokreta i komunističkih partija koje nisu na vlasti" == Povezano == * [[Crna knjiga kapitalizma]] - odgovor na knjigu Crna knjiga komunizma. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?recid=26699&content=reviews Extracts by the publisher from many different reviews] * {{en icon}} [http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/0674076087 Reviews on Amazon.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080220085121/http://www.historycooperative.org/journals/jah/88.3/br_128.html Review&nbsp;– Journal of American History] * {{fr icon}} Philippe Bourrinet, [http://www.left-dis.nl/f/werth.htm "Du bon usage des livres noirs"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311114100/http://www.left-dis.nl/f/werth.htm |date=2008-03-11 }} * {{en icon}} [[Noam Chomsky]], [http://www.spectrezine.org/global/chomsky.htm "Counting the Bodies"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070218005400/http://www.spectrezine.org/global/chomsky.htm |date=2007-02-18 }}, Spectre No. 9 * {{fr icon}} Laurent Joffrin, [http://www.faits-et-documents.com/bilan_communisme/sauver_lenine.htm "Sauver Lénine?"], ''[[Libération]]'', December 17, 1997 * {{fr icon}} [[Gilles Perrault]], [http://www.monde-diplomatique.fr/1997/12/PERRAULT/9660 "Communisme, les falsifications d'un «livre noir»"], ''[[Le Monde diplomatique]]'' * {{en icon}} [[Ronald Radosh]], [http://www.firstthings.com/article/2007/01/the-black-book-of-communism-crimes-terror-repression-35 "The Black Book of Communism: Crimes, Terror, Repression"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207055046/http://www.firstthings.com/article/2007/01/the-black-book-of-communism-crimes-terror-repression-35 |date=2013-02-07 }}, review on Firstthings.com, February 2000 {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Crna knjiga komunizma}} [[Kategorija:Knjige 1997.]] [[Kategorija:Historijske knjige]] [[Kategorija:Antikomunizam]] 7ke5kowy0q7oijcbj4rixtcfwma9vle Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi 2 205351 42647702 42647422 2026-06-28T16:44:21Z Edgar Allan Poe 29250 /* Sportaši */ 42647702 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} 4lspplzpf9dluj4zw5jzma5z01xci1n 42647822 42647702 2026-06-29T01:12:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Sportaši */ 42647822 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} qvt1zhkn86lh6oo25n157k42059msk0 Ahmed Best 0 207099 42647834 9767882 2026-06-29T03:24:46Z PaulLim11 347219 Image 42647834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Ahmed Best | slika = Ahmed Best at Fan Expo Anaheim 2026-2.jpg | opis = Best 2026. godine | zanimanje = glumac, scenarist, režiser, producent, muzičar | datum_rođenja = {{Birth date and age|1973|8|19|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[SAD]] | period = 1989– | website = {{url|http://www.ahmedbest.com}} | nagrade = '''[[Zlatna malina]] za [[Razzie Award for Worst Supporting Actor|najgoreg sporednog glumca]]'''<br />1999 ''[[Star Wars Episode I: The Phantom Menace]]'' }} '''Ahmed<!--- no middle name ---> Best''' ([[19. august]] [[1973]] -) je [[SAD|američki]] [[muzičar]] i glumac specijaliziran za [[glasovna gluma|posuđivanje glasa]], najpoznatiji po tome što je dao glas liku [[Jar Jar Binks]]a u filmovima franšize ''[[Star Wars|Ratovi zvijezda]]''. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{Official website|http://www.ahmedbest.com}} * {{IMDb name|id=0078886|name=Ahmed Best}} {{Lifetime|1973||Best, Ahmed}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] po50l0mmw40ho6pq0zsg5898ue1mici Albano (jezero) 0 209899 42647891 42400749 2026-06-29T10:14:33Z Parola per parola 131174 /* Hidrografija */ 42647891 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime =Albano<br /><small>Lago albano</small> | slika = Panoramica Lago Albano.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = [[Lacij]] |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute = 45 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute = 39 |dužina-oznaka = E | površina = 5 | zapremina = 0,468 | dubina =170 | visina = 293 | širina = 2.3 | dužina = 3.5 | vrsta = [[kratersko jezero]] | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Italija}} }} '''Jezero Albano''' ([[talijanski]]: '''Lago albano''') je malo [[kratersko jezero]] koje leži udaljeno oko 30 [[km]] južno od [[Rim]]a u [[Italija|Italiji]]. Za [[Antički Rim|Antičkog Rima]] zvalo se ''Albanus Lacus'', a zna se i da je uz njegove obale bila [[Alba Longa]]. == Hidrografija == Jezero Albano leži na nadmorskoj visini od 293 m, u gorju [[Colli Albani]] u [[Lacij|Laziu]]. Jezero ima površinu od 5 [[km²]],<ref name=brit/> ovalnog je oblika, dugo 3.5 [[km]], a široko 2.3&nbsp;km, najveća dubina mu iznosi 170 m.<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12563/Lake-Albano |title = ''Lake Albano'' |publisher = Encyclopedia Britannica |language = engleski |accessdate = 28. 02. 2013}}</ref> Dužina obala jezera iznosi 10 [[km]], pored jezera leže ladanjski gradići [[Castel Gandolfo]] i [[Albano Laziale]]. [[Datoteka:Lago albano castelgandolfo roma italy.JPG|thumb|left|260px|Pogled na jezero]] Jezero Albano pune vodom podzemni [[izvor]]i,<ref name=brit/> a nastalo je spajanjem dva [[vulkan]]ska [[krater]]a, oko 69.000 godina prije naše ere. Još za [[Antički Rim|antike]] između [[398]]. - [[397. pne.]] prokopan je [[tunel]] kroz [[Monte Cavo]] kojim su jezerske vode otjecale u jezero [[Nemi]], i to kako kaže [[legenda]] zbog proročanstva iz [[Delfi]]ja koje je reklo da [[Rimljani]] neće moći zauzeti [[Etrušćani|etrursko]] uporište [[Veji]] sve dok vode iz Albana ne poteku do mora.<ref name=brit/> Za vrijeme održavanja [[Olimpijada 1960|Ljetnih olimpijskih igara]] [[1960]]. na jezeru su održavana [[Veslanje|veslačka]] natjecanja. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Lake Albano}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12563/Lake-Albano ''Lake Albano'' na portalu Encyclopedia Britannica] {{en icon}} [[Kategorija:Jezera u Italiji]] [[Kategorija:Kraterska jezera]] luao1ah888m7xmn1og9nl9dl3gwuxkt Eynion de Tilston 0 210036 42647882 41558494 2026-06-29T09:54:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647882 wikitext text/x-wiki Sir '''Eynion de Tilston''' (o. 1126 - ?) bio je [[Kambro-Normani|normanski]] [[vitez]] poznat kao prvi gospodar sela [[Tilston]] u današnjoj [[Engleska|engleskoj]] Grofoviji [[Cheshire]]. Njega je dobio od strane Williama de Malpasa, [[earl Chestera|earla Chestera]], kao nagradu za zasluge u borbi protiv [[Wales|Velšana]]. Godine 1154. se Eynion oženio za Beatrix de Gernons, kćer [[Ranulf de Gernon|Ranulfa de Gernona]], chesterskog earla; s njome je imao najmanje jednog sina rođenog 1156. Među dalekim potomcima Eyniona de Tilstona su [[John Tillotson]], nadbiskup Canterburyja iz 17. vijeka te suvremeni folk pjevač [[Steve Tilston]]. == Literatura == * [http://www.pibburns.com/tillotsn.htm Descent from Richard de Tilston to Philip Robert Burns] * [http://www.spoonergen.com/references/ville_of_tilston.html Tilson Genealogy]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216011742/http://www.spoonergen.com/references/ville_of_tilston.html |date=2012-02-16 }} * [http://www.manchester2002-uk.com/cheshire-towns5.html Cheshire towns and villages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080807180924/http://www.manchester2002-uk.com/cheshire-towns5.html |date=2008-08-07 }} including Tilston {{Lifetime|1126|NEPOZNATO|Tilston, Eynion De}} [[Kategorija:Anglo-Normani]] 1abxtgbomtmyg0fuyrk13x4krarwsqd Do No Harm (Lost) 0 215441 42647759 42463288 2026-06-28T20:56:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647759 wikitext text/x-wiki {{Infookvir televizijska epizoda | Naslov = Do No Harm | Serija = [[Izgubljeni]] | Slika = | Opis = Epizoda ''Do No Harm'' označila je prvu smrt jednog od glavnih likova serije | Sezona = 1 | Epizoda = 20 | Datum = [[6. 4.|6. travnja]] [[2005]]. | Trajanje = | Produkcija = 118 | Scenarij = [[Janet Tamaro]] | Režija = [[Stephen Williams]] | Glazba = | Snimatelj = | Gosti = [[John Terry (glumac)|John Terry]] kao [[Christian Shephard (Izgubljeni)|Christian Shephard]]<br />Zack Ward kao Marc Silverman<br />[[Julie Bowen]] kao Sarah<br />Clarence Logan kao svećenik<br />John Tilton kao vlasnik dućana | Popis epizoda=[[Popis epizoda TV-serije Lost|Popis epizoda serije Izgubljeni]] | Prethodna = [[Deus Ex Machina (Lost)|Deus Ex Machina]] | Sljedeća = [[The Greater Good (Lost)|The Greater Good]] }} '''"Do No Harm"''' je dvadeseta epizoda prve sezone [[televizijska serija|televizijske serije]] [[Izgubljeni]]. Režirao ju je [[Stephen Williams]], a napisala [[Janet Tamaro]]. Prvi put emitirana je [[6. 4.|6. travnja]] [[2005]]. godine na televizijskoj mreži [[American Broadcasting Company|ABC]]. Glavni lik radnje ove epizode je [[Jack Shephard (Izgubljeni)|Jack Shephard]] ([[Matthew Fox]]). == Radnja == === Prije otoka === U radnji koja se događa prije dolaska na otok pratimo događaje netom prije Jackovog vjenčanja sa Sarah, njegove bivše pacijentice koju je "popravio" nakon [[Prometna nesreća|prometne nesreće]]. Jack je u problemima, jer ne može napisati zavjete ljubavi, a dodatno ga šokira iznenadni dolazak njegovog oca [[Christian Shephard (Izgubljeni)|Christiana]] ([[John Terry (glumac)|John Terry]]) koji mu daje savjet o zavjetima pored [[bazen]]a. Njegov mu otac govori da je Jackova snaga u odanosti, a da je jedini problem koji ima taj da ne može pustiti stvari na miru. Nakon kratkog razmišljanja o svemu što mu je otac rekao, Jack uspijeva napisati zavjete prije početka ceremonije u kojima će reći Sarah kako ga je ona "popravila". === Na otoku === Boone se nalazi u kritičnom stanju nakon pada malog [[avion]]a iz prethodne epizode. Izgubio je dosta [[krv]]i, jedno pluće mu ne radi, a desna noga mu je zdrobljena. Jack šalje [[Kate Austen (Izgubljeni)|Kate Austen]] ([[Evangeline Lilly]]) da od [[James Ford (Izgubljeni)|Jamesa "Sawyera" Forda]] ([[Josh Holloway]]) donese [[alkoholi|alkohola]]. Na putu natrag Kate susreće [[Claire Littleton (Izgubljeni)|Claire Littleton]] ([[Emilie de Ravin]]) koja se upravo nalazi u neočekivanim trudovima. [[Sayid Jarrah (Izgubljeni)|Sayid Jarrah]] ([[Naveen Andrews]]) iznenađuje [[Shannon Rutherford (Izgubljeni)|Shannon Rutherford]] ([[Maggie Grace]]) s romantičnom večerom. Shannon govori Sayidu da joj je Boone brat po maćehi i da je on na neki način zaljubljen u nju. Booneu je potrebna transfuzija krvi tipa -A. Jack šalje [[Charlie Pace (Izgubljeni)|Charlieja Pacea]] ([[Dominic Monaghan]]) da pronađe nekoga od preživjelih s tom krvnom grupom. Charlie se vraća s informacijom da nije mogao naći nikoga (samo četvero ljudi je uopće znalo svoju krvnu grupu) pa Jack odlučuje da će mu dati svoju koja je 0-negativna. S bambusovom grančicom Jack pokušava napraviti iglu, ali ne uspijeva. [[Sun-Hwa Kwon (Izgubljeni)|Sun-Hwa Kwon]] ([[Yunjin Kim]]) riješi problem donoseći [[Morski ježinac|morskog ježa]]. Koristeći njegove bodlje, Jack uspije dati Booneu svoju krv. Tijekom rada na splavi, [[Jin-Soo Kwon (Izgubljeni)|Jin-Soo Kwon]] ([[Daniel Dae Kim]]) čuje Katein poziv u pomoć i požuri se do nje i Claire. Unatoč tome što se međusobno ne razumiju, Kate uspijeva reći Jinu da ode po Jacka. Jin dolazi do [[spilja|pećina]], ali Jack je preokupiran krvnom transfuzijom. Jack kaže Jinu (uz pomoć Sun koja prevodi) da uzme sa sobom Charlieja i da odu do Kate i Claire te daje Charlieju upute za Kate o tome kako se ispravno izvodi [[porođaj]]. Sun primijeti da je Jack počeo blijediti pa zaustavlja transfuziju, jer se krv počela nakupljati u Booneovoj mrtvoj desnoj nozi. Jack pokuša spasiti Booneovu nogu, ali uskoro shvaća da ne može i da će Boone umrijeti ako ovaj ne napravi [[Amputacija|amputaciju]]. Jack upita [[Michael Dawson (Izgubljeni)|Michaela Dawsona]] ([[Harold Perrineau]]) da pronađe nešto s čim će odrezati Booneovu nogu, ali u tom trenutku Boone dolazi k svijesti i zamoli Jacka da ga samo pusti. Boone otkriva Jacku da su on i [[John Locke (Izgubljeni)|John Locke]] ([[Terry O'Quinn]]) otkrili tajanstveno okno i da ga je Locke zamolio da nikome drugome ne kaže. Nakon toga Boone umire, a u isto vrijeme Kate porodi Claire. Jack govori Shannon da je Boone mrtav te ona plače nad njegovim tijelom. Ljutit i razočaran raspletom, Jack krene u potragu za Lockeom uvjeren u to da je ovaj ubio Boonea. == Produkcija == U prvoj verziji scenarija za jedanaestu epizodu, Lockea su u potrazi za otetom Claire trebala pratiti dva gostujuća lika s kojima bi otkrio okno.<ref>[[Javier Grillo-Marxuach|Grillo-Marxuach, Javier]] (October 24, 2006) "[http://www.post-gazette.com/pg/06297/732141-352.stm Writing ''Lost'']," ''[[Pittsburgh Post-Gazette]]''. Retrieved on October 17, 2007.</ref> Međutim, kasnije je odlučeno da će ga pratiti Boone - izbor koji je doveo do njegove [[smrt]]i. Premda su izvršni producenti izjavili da je glumac [[Ian Somerhalder]] vijesti o smrti svog lika primio profesionalno, sam glumac izjavio je da je bio "poprilično tužan".<ref name="EW">Jensen, "Doc" Jeff, (April 6, 2005) "[http://www.ew.com/ew/article/0,,1045702,00.html ''Lost'' to Us] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129025903/http://www.ew.com/ew/article/0,,1045702,00.html |date=2014-11-29 }}," ''[[Entertainment Weekly]]''. Retrieved on August 5, 2007.</ref> Booneova smrt značajna je po tome što je to bila prva smrt jednog od glavnih likova u seriji. Prema riječima izvršnih producenata [[Damon Lindelof|Damona Lindelofa]] i [[Carlton Cuse|Carltona Cusea]] Booneova smrt je imala smisla iz perspektive same priče zbog toga što je dodatno "zapalila" rivalstvo između Jacka i Lockea koje će kulminirati u finalu sezone.<ref>Keveney, Bill, (April 7, 2006) "[http://www.usatoday.com/life/television/news/2005-04-07-lost_x.htm Death for Boone, Birth for Claire on ''Lost'']," ''[[USA Today]]''. Retrieved on August 5, 2007.</ref> Nakon što je Somerhalder otišao iz serije, televizijska mreža [[American Broadcasting Company|ABC]] potpisala je s njim jednogodišnji ugovor.<ref>Ausiello, Michael, (April 5, 2005) "[http://www.tvguide.com/News-Views/Columnists/Todays-News-Our-Take/default.aspx?posting=%7B096018EB-475D-4FFC-ABDE-2473E90856CB%7D Today's News: Our Take]," ''[[TV Guide]]''. Retrieved on August 5, 2007.</ref> Somerhalder je izjavio da je to što je bio dijelom serije [[Izgubljeni]] bilo "najbolje iskustvo" i "najbolja godina njegovog života".<ref>[[Us Weekly]], (April 20, 2005) "[http://www.lost-media.com/modules.php?name=News&file=article&sid=672 Ian in Us Weekly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209103834/http://www.lost-media.com/modules.php?name=News&file=article&sid=672 |date=2010-02-09 }}," ''Lost-Media.com''. Retrieved on August 5, 2007.</ref><ref>Williamson, Kevin, (April 27, 2005) "[http://www.calgarysun.com/cgi-bin/publish.cgi?p=94582&x=articles&s=showbiz ''Lost'' Boy: Actor Faces Life After Death on TV Blockbuster] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208142110/http://www.calgarysun.com/cgi-bin/publish.cgi?p=94582&x=articles&s=showbiz |date=2008-12-08 }}," ''[[Calgary Sun]]''. Retrieved on August 5, 2007.</ref> == Gledanost i kritike == Epizodu ''Do No Harm'' gledalo je 17.12 milijuna [[Amerikanci|Amerikanaca]].<ref>{{cite web|publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|date=April 12, 2005|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=041205_05|title= Weekly Program Rankings|accessdate=2008-07-30}}</ref> ''IGN'' je rangirao Booneovu smrt na četvrto mjesto najboljih 10 smrti u seriji ''Izgubljeni''.<ref>[http://tv.ign.com/articles/749/749696p2.html IGN's Top 10 Lost Deaths]</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://abc.go.com/shows/lost/episode-detail/do-no-harm/40652 "Do No Harm"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103204324/http://abc.go.com/shows/lost/episode-detail/do-no-harm/40652 |date=2012-01-03 }} na [[American Broadcasting Company|ABC-u]] [[Kategorija:Epizode TV-serije Lost]] h36idgk4yj3sjpvpg6jb2kjg4kwjaf3 Evropska akademija nauka i umjetnosti 0 219634 42647880 42340808 2026-06-29T09:33:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647880 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Evropska akademija nauka}} <!-- ovo ne smije ići na engleskom {{Infobox organisation |name = Evropska akademija nauka i umetnosti<br />{{Latinski jezik|lat.|Academia Scientiarum et Artium Europaea}} |image = Insigne Academiae Scientiarum et Artium Europaeae.svg |size = 150px |caption = grb |osnovana = 1990 |sjedište = [[Salzburg (grad)|Salzburg]], [[Austria]] |leader_title = Predsjednik |leader_name = [[:de:Felix Unger|Felix Unger]] |broj članova = 1,500 |web stranica = [http://www.euro-acad.eu/ www.euro-acad.eu] }} --> '''Evropska akademija nauka i umjetnosti''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Academia Scientiarum et Artium Europaea'') transnacionalna je [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarna]] akademska organizacija koja okuplja 2.000 naučnika i umjetnika širom svijeta, uključujući 37 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]. Osnovao ju je 1990. [[Felix Unger]].<ref name="iap">{{cite web|title=European Academy of Sciences and Arts|work=Network|publisher=InterAcademy Partnership|access-date=2020-11-19|url=https://www.interacademies.org/organization/european-academy-sciences-and-arts-easa}}</ref> Nalazi se u [[Salzburg]]u, a podržavaju je grad [[Beč]], austrijska vlada i [[Evropska komisija]]. Članovi akademije u različitiim publikacijama bave se pitanjima s kojima se suočava savremena [[Evropa]] i svijet. Aktualni predsjednik je Klaus Mainzer, emeritus izvrsnosti na Tehničkom univerzitetu u [[München]]u i viši profesor u Centru ''Carl Friedrich von Weizsäcker'' Univerziteta u [[Tübingen]]u. Evropsku akademiju nauka i umjetnosti ne treba miješati s drugom, manje etabliranom Evropskom akademijom nauka sa sjedištem u [[Belgija|Belgiji]].<ref>{{Cite journal|last=Adam|first=David|date=2002-10-31|title=European Academy of Sciences|url=https://www.nature.com/articles/419865a|journal=Nature|language=En|volume=419|issue=6910|pages=865|doi=10.1038/419865a|issn=0028-0836|pmid=12410266|s2cid=12166219}}</ref> Akademija je član mreže [[InterAcademy Partnership]]. Njene aktivnosti uključuju saradnju s Latvijskom akademijom nauka; Evropsko-latvijski institut za kulturno-naučnu razmjenu (EUROLAT) osnovan je 1993.<ref>{{cite journal|last1=Stradiņš|first1=Jānis|last2=Draveniece|first2=Anita|title=the European Academy of Sciences and Arts: Its impact on Latvia|url=https://www.ies.ee/iesp/No9/articles/02_Stradins_Draveniece.pdf|journal=Baltic Journal of European Studies|volume=1|issue=1|pages=24–31}}</ref> == Historija == Akademija je zasnovana u [[Salzburg (grad)|Salzburgu]], [[Austrija]], 1990. godine, inicijativom kirurga kardiologa [[:de:Felix Unger|Felixa Ungera]] iz Salzburga, [[beč]]kog nadbiskupa [[Franz König|Franza Königa]] te [[politolog]]a i [[filozof]]a [[Nikolaus Lobkowicz|Nikolausa Lobkowicza]].<ref>[http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Unger Felix Unger] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150610201345/http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Unger |date=2015-06-10 }} → president and founding member</ref><ref>[http://www.euro-acad.eu/ Franz Cardinal König] about the academy → history → founding member</ref><ref>[http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Lobkowicz Nikolaus Lobkowicz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714142102/http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Lobkowicz |date=2014-07-14 }} → honorary president and founding member</ref> === Razvoj Alma Mater Europaea === Već početkom 2000. godine, akademija razvija sveučilišni projekt nazvan ''Alma Mater Europaea'', skoji se često imenuje i ''Europsko sveučilište za vodstvo'' (European University for Leadership).<ref>[http://www.ameu.eu/ Alma Mater Europaea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130726070304/http://www.ameu.eu/ |date=2013-07-26 }} der Europäischen Akademie der Wissenschaften und Künste</ref><ref>[http://www.euro-acad.eu EuroAcad] → Organisation → Institutes → Alma Mater Europaea</ref><ref>[http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Alma+Mater EuroAcad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004222647/http://www.euro-acad.eu/search?utf8=%E2%9C%93&q=Alma+Mater |date=2013-10-04 }} → Search → Alma+Mater</ref> [[Datoteka:Alma Mater Europaea university graduation ceremony. Maribor, Slovenia, 12 March 2013.png|270px|thumb|right|Alma Mater Europaea podela diploma. Maribor, Slovenija, 12. 3. 2013]] U 2013. godini, Alma Mater Europaea će započeti u Salzburgu. Rektor sveučilišta je nemački politolog prof. dr. [[:de:Werner Weidenfeld|Werner Weidenfeld]] a prorektor je slovenski pravnik i diplomat prof. dr. [[:en:Ludvik Toplak|Ludvik Toplak]]. Od 2011. godine, Alma Mater Europae u Sloveniji deluje kao visokoškolska ustanova pod nazivom Alma Mater Europaea - Evropski center Maribor (srp. Alma Mater Europaea - Evropski centar Maribor) . U 2012. godini je već oko 800 studenata upisanih na različitim preddiplomskim, magistarskim i doktorskim programima. Tekom jula 2011. godine, Alma Mater Europaea je, kao sastavnica Europske akademije nauke i umetnosti (European Academy of Arts and Sciences) sponzorirala Letnu školu u St. Galleanu, u Švicarskoj.<ref>{{Cite web |title=Summer School Human Change Processes, St. Gallen, Switzerland |url=http://www.euro-acad.eu/downloads/events/Summer%20School%202011b.pdf |access-date=2013-05-12 |archivedate=2012-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120403131248/http://www.euro-acad.eu/downloads/events/Summer%20School%202011b.pdf |deadurl=yes }}</ref> U godini 2012-2013 oko 800 studenata studira u campusu Maribor. U početku 2013. godine univerzitet Alma Mater Europaea otvorio je kampus u Salzburgu. U jeseni 2013 oćekuje se da će oko 1000 studenata studirati u Austriji, Sloveniji i drugim državama. === Deklaracija o klimatskim promjenama === U ožujku 2007. godine, Europska Akademija znanosti i umjetnosti je izdala deklaraciju u kojoj se očituje navodom da je, “Po svemu sudeći najvjerojatnije ljudska aktivnost snosi odgovornost za [[promjena klime|klimatske promjene]] uključujući povišenu koncentraciju [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] u [[atmosfera|atmosferi]]. Dokumentirane dugoročne klimatske promjene uključuju promjene u [[Arktik|Artičkim]] temperaturama i ledu, ekstremnim vremenskim promjenama u obliku [[suša]], jakih oborina, u slanosti oceana, [[Toplinski udar|toplinskim udarima]] i povečanom intenzitetu tropskih [[ciklona]]. Takav razvoj može imati dramatične posljedice na budućnost čovječanstva,<ref>{{Cite web |title=European Academy of Sciences and Arts ''Let's Be Honest |url=http://www.euro-acad.eu/downloads/memorandas/lets_be_honest_-_festplenum_03.03.07_-_final2.pdf |access-date=2013-05-12 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002840/http://www.euro-acad.eu/downloads/memorandas/lets_be_honest_-_festplenum_03.03.07_-_final2.pdf }}</ref> te se s toga pozdravlja inicijativa organizacija [[Live Earth]] i [[Save Our Selves]], koje putem osvješćavanja i iniciraju mobiliziranost čovječanstva u svrhu poduzimanja akcija po tom pitanju. == Ustroj i članovi == {{glavni|Popis članova Evropske akademije nauka i umetnosti}} Članovi su nominirani i izabrani od strane Senata Akademije, primjerice zbog zasluga na području znanstvenih istraživanja i drugih postignuća. Članstvo je priznanje i nagrada za znanstveni rad. Akademiju čine više od 1500 [[Popis članova Europske akademije nauka i umetnosti|članova]] koji su organizirani u sedam znanstvenih disciplina:<ref>http://www.euro-acad.eu → Organisation → Presidency/Senate/Deans</ref> :I. [[Humanistika]] :II. [[Medicina]] :III. [[Umetnost]] :IV. [[Prirodne znanosti]] :V. [[Društvene nauke]], [[Pravo]] i [[Ekonomija]] :VI. Tehničke nauke i [[Nauke o okolišu]] :VII. Svetske [[Religija|religije]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.euro-acad.eu/ Službena stranica] * [http://www.ameu.eu/ Website of the Alma Mater Europaea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130726070304/http://www.ameu.eu/ |date=2013-07-26 }} * [http://www.almamater.si/ Službena stranica Alma Mater Europaea - Evropski centar, Maribor] [[Kategorija:Akademije nauka]] gsy9m9m9631w96w6b6a7asz4qta0lpv Ehsan Lašgari 0 228878 42647835 42199101 2026-06-29T03:48:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647835 wikitext text/x-wiki {{Boksač |ime i prezime = Ehsan Lašgari<br /><small>{{fa icon}} احسان لشگرى</small> |slika = |slika širina = |caption = |pravo ime = Ehsan Naser Lašgari |nadimak = |kategorija = 84 kg |državljanstvo = {{flagicon|IRN}} [[Iran]]sko |nadnevak rođenja = [[30. 8.]] [[1985.]] |mjesto rođenja = [[Kazvin]], [[Iran]] |nadnevak smrti = |mjesto smrti = |stil = slobodni stil |visina = |ukupno = |pobjeda = |prekidom = |poraza = |neriješenih = |nevažećih = |prvak = |amat ukupno = |amat pobjeda = |amat prekidom = |amat poraza = |amat neriješenih = |amat nevažećih = |amat prvak = |medalje = {{Medalje sport | [[Hrvanje]]}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}} {{Medalje bronca |[[Svjetsko prvenstvo u hrvanju 2013.|Budimpešta 2013.]] | 84 kg }} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje bronca |[[OI 2012.|London 2012.]] | 84 kg }} {{odličja| Azijsko prvenstvo}} {{Medalje zlato |[[Pattaya]] [[2009.]] | 84 kg }} {{Medalje zlato |[[New Delhi]] [[2010.]] | 84 kg }} {{Medalje zlato |[[Gumi]] [[2012.]] | 84 kg }} }} '''Ehsan Lašgari''' ([[Perzijski jezik|perz.]] احسان لشگرى; [[Kazvin]], [[Iran]], [[30. 8.]] [[1985.]]) je [[iran]]ski [[Hrvanje|hrvač]] slobodnim stilom koji je na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu 2012.]] osvojio broncu u težinskoj kategoriji do 84&nbsp;kg. Tamo je u polufinalu poražen od azerskog predstavnika i kasnijeg olimpijskog pobjednika [[Šarif Šarifov|Šarifa Šarifova]]. Također, Lašgari je trostruki azijski hrvački prvak do 84&nbsp;kg. == Karijera == === OI 2012. London === {| class="wikitable" !colspan="4"|{{flagicon|UK}} [[OI 2012.|London 2012.]] |- !Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje |- |Jermek Baiduašov||{{flagcountry|KAZ}} ||1:0, 4:0; pobjeda||kvalifikacije |- |Gadzhimurad Nurmagomedov||{{flagcountry|ARM}} ||1:0, 4:0; pobjeda||osmina finala |- |Anzor Urišev||{{flagcountry|RUS}} ||3:0, 3:1 pobjeda||četvrtfinale |- |[[Šarif Šarifov]]||{{flagcountry|AZE}} ||0:1, 2:0, 1:2; poraz||polufinale |- |İbrahim Bölükbaşı||{{flagcountry|TUR}} ||3:2, 3:0 pobjeda||borba za broncu |- |} == Vanjske veze == * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121030012804/http://www.london2012.com/athlete/lashgari-ehsan-naser-1077390/index.html Ehsan Naser Lašgari] {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1985||Lašgari, Ehsan}} [[Kategorija:Iranski hrvači]] [[Kategorija:Iranski olimpijci]] [[Kategorija:Hrvači na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u hrvanju]] [[Kategorija:Biografije, Kazvin]] pjhnonrq8xdfplkjwgxenby8pquq9wl Emily Stevens (glumica) 0 236987 42647849 42406389 2026-06-29T06:16:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Emily Stevens |slika = Emily Stevens.jpg |datum_rođenja = {{birth date|1882|02|27|df=y}} |mjesto_rođenja = [[New York]] |datum_smrti = {{death date and age|1928|01|3|1882|02|27|df=y}} |mjesto_smrti= New York |period = 1900-1927 }} '''Emily Stevens''' (27. februar 1882 &ndash; 3. januar 1928) je bila [[SAD|američka]] kazališna i filmska glumica koja je uživala popularnost na [[broadway]]skim pozornicama u prve tri decenije 20. vijeka. Odrasla je u porodici kazališnih glumaca; bliska rođaka joj je bila ugledna glumica [[Minnie Madern Fiske]], od koje je preuzela glumački stil. Iako je nastupala u nekoliko filmova krajem 1910-ih, gotovo cijelu karijeru je ostvarila u teatru. Njenu smrt je mrtvozornik pripisao predoziranju lijekovima. == Filmografija == [[Datoteka:The Wheel of Law.jpg|thumb|''The Wheel of Law'' (1916)]] * ''Cora'' (1915) * ''Destiny: Or the Soul of a Woman'' (1915) * ''The House of Tears'' (1915) * ''The Wheel of the Law'' (1916) * ''The Wager'' (1916) * ''The Slacker'' (1917) * ''A Sleeping Memory'' (1917) * ''Outwitted'' (1917) * ''Alias Mrs. Jessop'' (1917) * ''[[Daybreak (1918 film)|Daybreak]]'' (1918) * ''A Man's World'' (1918) * ''Kildare of Storm'' (1918) * ''Building for Democracy'' (1918) (*kratkometražni) * ''The Sacred Flame'' (1920) * ''The Place of the Honeymoons'' (1920) == Reference == {{reflist}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=The Manhattan Theatre |date=September 25, 1901 |page=8}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Mrs. Fiske's New Play At The Manhattan |date=November 24, 1901 |date=15}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Mrs. Fiske To Revive Tess |date=May 4, 1902 |page=11}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Dixey In Paretic Farce |date=May 22, 1903 |page=5}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Notes of the Theatres |date=July 14, 1904 |page=7}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Amusements |date=September 11, 1904 |page=9}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=No Title |date=November 13, 1904 |page=SMA3}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=No Title |date=December 11, 1904 |page=SMA3}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Emily Stevens Dies; Was Found In Coma |date=January 3, 1928 |page=10}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Finds Miss Stevens Did Not Die Of Drug |date=January 4, 1928 |page=8}} * {{cite news| publisher=[[New York Times]] |title=Services Are Held For Emily Stevens |date=January 6, 1928 |page=23}} == Vanjske veze == {{commons category|Emily Stevens}} * {{IMDb name|id=0828392|name=Emily Stevens}} * [http://ibdb.com/person.php?id=61046 Emily Stevens at IBDb] * [https://web.archive.org/web/20120305051826/http://silentladies.com/annex/StevensE.jpg Emily Stevens] during her time in silent films * [http://www.ebay.com/itm/1919-Press-Photo-Emily-Stevens-Silent-Film-Actress-/260841380497?pt=Art_Photo_Images&hash=item3cbb5b9a91 Emily Stevens 1919 Press Photo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304060946/http://www.ebay.com/itm/1919-Press-Photo-Emily-Stevens-Silent-Film-Actress-/260841380497?pt=Art_Photo_Images&hash=item3cbb5b9a91 |date=2016-03-04 }} * [http://images.auctionworks.com/hi/62/61530/5414.jpg signed portrait ]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} of Emily Stevens * [http://content.lib.washington.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/sayrepublic&CISOPTR=5812&CISOBOX=1&REC=8 Emily Stevens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104024855/http://content.lib.washington.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2Fsayrepublic&CISOPTR=5812&CISOBOX=1&REC=8 |date=2012-11-04 }} portrait University of Washington * [http://content.lib.washington.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/sayrepublic&CISOPTR=5925&CISOBOX=1&REC=9 a marvelously strange still of Emily Stevens peering into a birdcage from her most popular silent movie ''The Slacker'' made in 1917] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104103821/http://content.lib.washington.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2Fsayrepublic&CISOPTR=5925&CISOBOX=1&REC=9 |date=2012-11-04 }} * [http://amica.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/AMICO~1~1~74924~90213:Emily-Stevens?sort=INITIALSORT_CRN%2COCS%2CAMICOID;lc:AMICO~1~1&mi=19&trs=268 color photo] {{Lifetime|1883|1928|Stevens (glumica), Emily}} {{Commonscat|Emily Stevens}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke teatarske glumice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] fpnhswjnifc3azqbxpu4lucm4tmh5oh USS K-2 (SS-33) 0 241195 42647894 42340340 2026-06-29T10:46:34Z Icodense 89981 Conneticut → Connecticut 42647894 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brod |ime broda = USS K-2 (SS-33) |slika broda = [[Datoteka:Uss K-2 1914.jpg|250px]] |opis slike = |država pripadnosti = [[SAD]] |zastava broda = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|50px]] |imenjak = |klasa broda = Podmornica [[Američke podmornice klase K|klase ''K'']] |naručitelj broda = |brodogradilište = |kobilica položena = |porinuće = |kum broda = |brod nabavljen = |stavljen u službu = |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = <!--privremeno--> |preimenovan = |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status = |matična luka = |istisnina = |dužina broda = 46,9 m |širina broda = 5,1 m |visina = |gaz = 4,0 m |pogon = |brzina = 14 čv. (površinska)<br />10,5 čv. (podvodna) |doplov = <!--dolet kod aviona--> |izdržljivost = <!--podvodna autonomija za podmornice--> |dubina zarona = 70 m |brodski čamci = |kapacitet = <!--npr. tereta--> |posada = |trupe = <!--kod vojnih brodova--> |radari = <!--radari, sonari i drugi senzori--> |elektronika = <!--Sprave za elektroničko ratovanje--> |naoružanje = |streljivo = |oklop = |avioni = <!--za nosače aviona--> |zrakoplovna oprema = <!--za nosače aviona--> |geslo = |nadimak = |počasti = |napomene = }} '''USS ''K-2'' (SS-33)''' (izvorno ''USS Cachalot'') bila je druga [[SAD|američka]] podmornica [[Američke podmornice klase K|klase K]]. == Historija == Izgrađena je u brodogradilištu ''Fore River'' u [[Quincy]]ju. Porinuta je [[4. listopada]] 1913. i u operativnu uporabu primljena je [[31. siječnja]] 1914. === Operativna uporaba === Nakon što je završila s testiranjima u vodama [[Nova Engleska|Nove Engleske]], pridružila se 4. diviziji Atlantske torpedne flotile. Naredne tri godine duž istočne obale SAD-a izvodi eksperimente koji su za cilj imali razvoj novih tehnika podmorničarskog ratovanja.<ref name=navy>{{cite web|url=http://www.history.navy.mil/danfs/k1/k-2.htm|title=''K-2''|language=engleski|access-date=2013-09-06|archive-date=2010-12-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20101207223854/http://www.history.navy.mil/danfs/k1/k-2.htm|dead-url=yes}} History.navy.mil (3.3.2010.)</ref> Dana [[12. listopada]] iz [[New London, Connecticut|New Londona]] upućuje se prema [[Azori]]ma gdje obavlja ophodne zadatke u potrazi za neprijateljskim podmornicama. [[20. listopada]] 1918. kreće na put prema Sjedinjenim Državama u koje stiže 10. studenog kako bi nastavila s operacijama u priobalju.<ref name=navy/> Od [[1919.]] do [[1923.]] krstareći istočnom obalom, ponovno je uključena u podmorničarski razvoj i eksperimente koji su uvelike pomogli daljnji razvoj američkih podmornica.<ref name=navy/> Dana [[15. studenog]] 1922. stiže u [[Hampton Roads]] gdje ostaje do svog povlačenja iz službe [[9. ožujka]] 1923. godine. Dana [[3. lipnja]] 1931. prodana je kao staro željezo.<ref name=navy/> == Izvori == {{Izvori}} {{Američka klasa K}} {{DEFAULTSORT:K-2 (SS-33)}} [[Kategorija:Američke podmornice]] [[Kategorija:Američke podmornice klase K]] qps4zje8aq04jng26echuz5wt2s6nal Jean Vigo 0 243197 42647810 41136607 2026-06-29T00:19:04Z SHB2000 162804 rm stray header 42647810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Jean Vigo | slika =Jean Vigo.jpg | datum_rođenja = {{Birth date|1905|4|26|df=yes}} | mjesto_rođenja = Pariz | datum_smrti = {{Death date and age|1934|10|5|1905|4|26|df=yes}} | mjesto_smrti = Pariz | zanimanje = filmski režiser | alias = Jean Salles | period= 1930&ndash;1934 | znameniti_filmovi = {{ubl|''[[Nula iz vladanja]]''|''[[L'Atalante]]''}} | roditelji = [[Miguel Almereyda]] i Emily Clero | djeca = Luce Vigo | uticaj_na ={{ubl|[[François Truffaut]]|[[Lindsay Anderson]]|[[Emir Kusturica]]}} }} '''Jean Vigo''' (26. april 1905 - 5. oktobar 1934) bio je [[francuska|francuski]] filmski režiser, čija se kratka filmografija smatra zaslužnom za pokretanje [[poetski realizam|poetskog realizma]] u međuratnoj francuskoj kinematografiji, odnosno glavnim uticajem na autore [[Francuski novi val|Novog vala]] 1950-ih i 1960-ih. Rodio se kao dijete [[Španija|španskog]] [[anarhizam|anarhista]] [[Miguel Almereyda|Migulea Almereyde]] (pravo ime ''Eugeni Bonaventura di Vigo y Salles'') i Emily Clero. Najveći dio ranog života je proveo s roditeljima koji su bježali od policije. Otac mu je na kraju 1917. uhapšen i ubijen u zatvoru. Mladi Jean je poslan u [[internat]] gdje je stekao iskustva koja će mu kasnije poslužiti kao inspiracija za ''[[Nula iz vladanja|Nulu iz vladanja]]''. Vigo se filmom počeo baviti kao član kino-kluba. Početak karijere mu je obillježen neuspjesima, siromaštvom i [[tuberkuloza|tuberkulozom]]. Njegov dugometražni prvijenac [[Nula iz vladanja|''Nula iz vladanja'']] je, zbog "antifrancuskog sadržaja" bio službeno zabranjen od vlasti i javno je prikazan tek nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Godine 1934. je njegov drugi film [[L'Atalante|''L'Atalante'']] prikazan u kino-dvoranama, ali bitno okljaštren od strane distributera. Tada je Vigo bio toliko bolestan, da se tome nije mogao suprotstaviti, te je umro pred kraj godine. Vigo je naknadno prepoznat kao jedan od najtalentiranijih francuskih sineasta. Već 1951. je njemu u čast ustanovljena godišnja nagrada [[Prix Jean Vigo]] za najbolje francuske režisere. Godine 1998. je britanski režiser [[Julien Temple]] o njemu snimio biografski film ''[[Vigo: A Passion for Life]]'' gdje je Vigov lik tumačio [[James Frain]]. == Filmografija == * 1930 : ''[[À propos de Nice]]'' (sačuvana radna kopija u [[Cinémathèque royale de Belgique]])) * 1931 : ''[[Jean Taris, Swimming Champion|La Natation par Jean Taris]]'' ili ''Taris, roi de l'eau'' * 1933 : ''[[Zero for Conduct|Zéro de conduite]]'' * 1934 : ''[[L'Atalante]]'' ==Izvori== {{reflist}} == Literatura == * Michael Temple, ''Jean Vigo''. Manchester: Manchester University Press, 2005. == Vanjske veze == * {{IMDb name|name=Jean Vigo|id=0897118}} * [http://archive.sensesofcinema.com/contents/directors/02/vigo.html Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316045636/http://archive.sensesofcinema.com/contents/directors/02/vigo.html |date=2010-03-16 }} * [http://recollectionbooks.com/bleed/Encyclopedia/VigoJean.htm Jean Vigo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051027133542/http://recollectionbooks.com/bleed/Encyclopedia/VigoJean.htm |date=2005-10-27 }} ''Anarchist Encyclopedia'' * [http://www.hs-augsburg.de/~harsch/Cinematheca/Chronologia/1930_1939/Vigo/vig_intr.html Jean Vigo] (Bibliotheca Augustana) * [http://www.puntodevistafestival.com Punto de Vista festival "sees Jean Vigo as a permanent point of reference and guide."] {{Jean Vigo}} {{Lifetime|1905|1934|Vigo, Jean}} [[Kategorija:Francuski filmski režiseri]] [[Kategorija:Anarhisti]] 0dggfm5v0z21wt6wxwqoys2x1dpqs19 Republika Srbija (1992–2006) 0 245717 42647703 42647607 2026-06-28T16:50:38Z نوفاك اتشمان 11942 ažuriranje 42647703 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Republika Srbija<br />Republika Srbija | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = Flag of Serbia (1992-2004).svg | Slika_grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg | Ime_genitiv = Srbije | Slika_karta = Serbia on the globe (claimed) (Europe centered).svg | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Položaj u Evropi | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]], [[Srednja Evropa]] | Zemlja = {{zastava|SR Jugoslavija}}<br />{{zastava|Srbija i Crna Gora}} | Himna = | Površina = 88.361 | Stanovništvo = 7.498.001 (2002) | Prestonica = [[Beograd]] | Zvanični_jezici = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |archive-date=8 September 2006 |access-date=22 January 2023 |title=Ustav Republike Srbije |publisher=Narodna skupština Republike Srbije |website=www.parlament.sr.gov.yu |year=1990}}</ref> | Religija = [[Pravoslavlje]], [[Islam]], [[Katolicizam]], [[Protestantizam]] | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Republika | Titula_vladara = | Vladajuća_partija = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Predsednik = [[Boris Tadić]] (poslednji) | Premijer = [[Vojislav Koštunica]] (poslednji) | Era = Savremeno doba | Godina_početak = [[1992]]. | Godina_kraj = [[2006]]. | Status = | Događaj1 = | Datum_događaj1 = | Zastava_Prethodnik1 = Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg | Prethodnik1 = [[SR Srbija]] ([[SFR Jugoslavija]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Serbia.svg | Sledbenik1 = [[Srbija]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = Istorija }} '''Republika Srbija''' je ime koje je imala [[Srbija]] od [[1992]]. do [[2006]], u okviru [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] do [[2003]], i onda do [[2006]]. godine u [[SCG]]. Donošenjem [[Ustav Srbije iz 1990. godine|Ustava iz 1990. godine]] odlučio je da se ime [[Socijalistička Republika Srbija]] promeni u Republika Srbija, koja je zadržala to ime i posle [[1992]]. godine. Deo Srbije je takođe bila [[AP Vojvodina]] sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom, i [[AP Kosovo i Metohija]] sa [[Priština|Prištinom]] kao glavnim gradom. Međutim, od [[1999]]. posle rata na Kosovu i [[Rezolucija 1244|Rezolucije 1244]] [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] AP KiM je međunarodni protektorat [[UNMIK]]-a u sastavu Republike Srbije. Godine [[2002]]. u saveznom parlamentu u [[Beograd]]u, postignut je sporazum o restrukturiranju Federacije i Jugoslavija je prestala da postoji. Time je Republika Srbija ušla u sastav SCG. Godine [[2006]], nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore (koje je usledilo posle referenduma), [[SCG]] je raspuštena i nasleđe Republike Srbije je prikupljeno od strane [[Srbija|srpske države]]. Republika Srbija je, po Ustavnoj povelji Državne zajednice Srbija i Crna Gora, država-kontinuiteta (ista država (samo sa drugim nazivom i teritorijom, ali sa istim pravima i obavezama)) sa [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Državnom zajednicom Srbija i Crna Gora]]. == Povezano == * [[Republika Crna Gora (1992–2006)]] * [[Srpsko-crnogorski unionizam]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Scg01.png Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|[[Okruzi Srbije]], od [[29. januar]]a [[1992]]. </gallery> == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2006.]] [[Kategorija:Historija Srbije]] bjgzau9rtq3t73sna7vm8jitjupu1b7 42647711 42647703 2026-06-28T17:06:23Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42647711 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Republika Srbija<br />Republika Srbija | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = Flag of Serbia (1992-2004).svg | Slika_grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg | Ime_genitiv = Srbije | Slika_karta = Serbia on the globe (claimed) (Europe centered).svg | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Položaj u Evropi | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]], [[Srednja Evropa]] | Zemlja = {{zastava|SR Jugoslavija}}<br />{{zastava|Srbija i Crna Gora}} | Himna = | Površina = 88.361 | Stanovništvo = 7.498.001 (2002) | Prestonica = [[Beograd]] | Zvanični_jezici = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |archive-date=8 September 2006 |access-date=22 January 2023 |title=Ustav Republike Srbije |publisher=Narodna skupština Republike Srbije |website=www.parlament.sr.gov.yu |year=1990}}</ref> | Religija = [[Pravoslavlje]], [[Islam]], [[Katolicizam]], [[Protestantizam]] | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Republika | Titula_vladara = | Vladajuća_partija = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Predsednik = [[Boris Tadić]] (poslednji) | Premijer = [[Vojislav Koštunica]] (poslednji) | Era = Savremeno doba | Godina_početak = [[1992]]. | Godina_kraj = [[2006]]. | Status = | Događaj1 = | Datum_događaj1 = | Zastava_Prethodnik1 = Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg | Prethodnik1 = [[SR Srbija]] ([[SFR Jugoslavija]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Serbia.svg | Sledbenik1 = [[Srbija]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = Istorija }} '''Republika Srbija''' je ime koje je imala [[Srbija]] od [[1992]]. do [[2006]], u okviru [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] do [[2003]], i onda do [[2006]]. godine u [[SCG]]. Donošenjem [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustava iz 1990. godine]] odlučio je da se ime [[Socijalistička Republika Srbija]] promeni u Republika Srbija, koja je zadržala to ime i posle [[1992]]. godine. Deo Srbije je takođe bila [[AP Vojvodina]] sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom, i [[AP Kosovo i Metohija]] sa [[Priština|Prištinom]] kao glavnim gradom. Međutim, od [[1999]]. posle rata na Kosovu i [[Rezolucija 1244|Rezolucije 1244]] [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] AP KiM je međunarodni protektorat [[UNMIK]]-a u sastavu Republike Srbije. Godine [[2002]]. u saveznom parlamentu u [[Beograd]]u, postignut je sporazum o restrukturiranju Federacije i Jugoslavija je prestala da postoji. Time je Republika Srbija ušla u sastav SCG. Godine [[2006]], nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore (koje je usledilo posle referenduma), [[SCG]] je raspuštena i nasleđe Republike Srbije je prikupljeno od strane [[Srbija|srpske države]]. Republika Srbija je, po Ustavnoj povelji Državne zajednice Srbija i Crna Gora, država-kontinuiteta (ista država (samo sa drugim nazivom i teritorijom, ali sa istim pravima i obavezama)) sa [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Državnom zajednicom Srbija i Crna Gora]]. == Povezano == * [[Republika Crna Gora (1992–2006)]] * [[Srpsko-crnogorski unionizam]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Scg01.png Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|[[Okruzi Srbije]], od [[29. januar]]a [[1992]]. </gallery> == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2006.]] [[Kategorija:Historija Srbije]] t1qi4wly8l2jma49n5vfzds1gehofov Republika Crna Gora (1992–2006) 0 245974 42647892 42178425 2026-06-29T10:30:33Z نوفاك اتشمان 11942 dopuna 42647892 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Republika Crna Gora | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = Flag of Montenegro (1993-2004).svg | Slika_grb = Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg | Ime_genitiv = Crne Gore | Slika_karta = Montenegro in Europe.svg | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Položaj u Evropi | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]] | Zemlja = {{zastava|SR Jugoslavija}}<br />{{zastava|Srbija i Crna Gora}} | Himna = | Površina = 13.812 | Stanovništvo = 620.145 (2003) | Prestonica = [[Podgorica]] | Zvanični_jezici = [[srpski jezik|srpski]] ([[ijekavski izgovor]])<ref>Član 9. [https://www.rastko.rs/rastko/delo/11161 Ustav Republike Crne Gore (1992.)]: {{citat|„U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora. Ravnopravno je ćiriličko i latiničko pismo. U opštinama u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih i etničkih grupa u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.”}}</ref> | Religija = [[Pravoslavlje]], [[Islam]], [[Katolicizam]] | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]], [[Nemačka marka]], [[Evro]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Republika | Titula_vladara = | Vladajuća_partija = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Predsednik = [[Filip Vujanović]] (poslednji) | Premijer = [[Milo Đukanović]] (poslednji) | Era = Savremeno doba | Godina_početak = [[1992]]. | Godina_kraj = [[2006]]. | Status = | Događaj1 = Proglašenje nezavisnosti: | Datum_događaj1 = [[3. jun]] [[2006]]. godine | Zastava_Prethodnik1 = Flag of SR Montenegro.svg | Prethodnik1 = [[SR Crna Gora]] ([[SFR Jugoslavija]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Montenegro.svg | Sledbenik1 = [[Crna Gora]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = Istorija }} '''Republika Crna Gora''' je bila federalna republika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od [[1992]]. do [[2003]], a potom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od [[2003]]. do [[2006]]. godine. Glavni grad je bio [[Podgorica]] kojoj je [[1990]]. vraćeno staro ime jer se od [[1945]]. do [[1990]]. zvala Titograd. Nakon kraja komunističke vladavine i raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], zvanično raspuštena [[27. april]]a [[1992]], [[Republika Srbija (1992—2006)|Republika Srbija]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora]], pod novim imenom Republika Crna Gora, dana [[28. april]]a [[1992]]. su stvorile novu federaciju pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]] koja je [[4. februar]]a [[2003]]. uz saglasnost oba doma jugoslovenskog parlamenta uzeo ime [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]]. Republika Crna Gora, za razliku od Srbije, u kome je novac bio jugoslovenski dinar, imala je kao novac [[Nemačka marka|nemačku marku]], a potom [[evro]] (od 2002). Nakon [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma o nezavisnosti Crne Gore]], koji je održan [[21. maj]]a [[2006]], na kojem je glasalo 86,5% birača, od kojih je 55,5% podržalo ''„Demokratski Blok-Milo Đukanović“'', uz procenat iznad praga od 55% dogovorene sa [[EU|Evropskom unijom]] da bi referendum bio validan, apsolutni minimum glasova je premašen za 2300 glasova. Skupština Crne Gore je preduzela zakonske procedure da bi proglasila nezavisnost, proces koji je završen [[3. jun]]a [[2006]]. godine sa proglašenjem nezavisnosti. Nakon 88 godina zajedničke državne zajednice se završila unija Srbijanaca i Crnogoraca. {{Istorije|Crne Gore}} == Povezano == * [[Republika Srbija (1992–2006)]] * [[Srpsko-crnogorski unionizam]] <gallery> Image:Scg01.png </gallery> == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Istorija Crne Gore u savremenom dobu]] a9f9xzn3dmjoy9k45n2rroyh0097e1n FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. 0 246758 42647887 42463566 2026-06-29T10:11:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647887 wikitext text/x-wiki {{Fudbalsko ili nogometno natjecanje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2014 | izvorni naziv = Copa do Mundo FIFA de 2014 | Logo = WC-2014-Brasil.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{flag|Brazil}} | datum = [[12. lipnja]] - [[13. srpnja]] [[2014.]] | Broj reprezentacija = 32 | stadioni = 12 | gradovi = 12 | Prvaci = {{flag|Njemačka}} | drugi = {{flag|Argentina}} | treći = {{flag|Nizozemska}} | četvrti = {{flag|Brazil}} | Broj utakmica = 64 | Broj golova = 171 | gledanost = 3429873 | Najbolji strijelac = {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]<br /><small>(6 golova)</small> | Najbolji igrač = {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] | ažurirano = [[13. srpnja]] [[2014]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.''' bilo je dvadeseto izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog nogometnog prvenstva]] za muškarce koje se od [[12. lipnja]] do [[13. srpnja]] [[2014.]] godine<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminarydraw/news/newsid=1480389/index.html |title=Jakosne skupine za ždrijeb kvalifikacija |date=[[27. srpnja]] [[2011.]] |accessdate=[[28. srpnja]] [[2011.]] |publisher=FIFA |archive-date=2013-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017145235/http://www.fifa.com/worldcup/preliminarydraw/news/newsid=1480389/index.html |dead-url=yes }}</ref> igralo u [[Brazil]]u. Bio je to drugi put da je Brazil domaćin prvenstva; prvi put je domaćin bio [[1950.]] godine. Brazil je za domaćina izabran kao jedini kandidat nakon što su [[Kolumbija]] i [[Argentina]] odustale, a FIFA već ranije najavila kako će se prvenstvo, zbog politike rotiranja, održati u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], prvi put nakon [[1978.]] godine.<ref name="HostSelection"/> Ukupno 31 momčad prošla je kroz kvalifikacije koje su započele u lipnju [[2011.]] godine kako bi, zajedno s domaćinom Brazilom, nastupila na završnici turnira. Konačni ždrijeb skupina održan je [[6. prosinca]] [[2013.]] godine. Ukupno 64 utakmice bit će odigrane u 12 [[Popis gradova u Brazilu|brazilskih gradova]] na novim ili redizajniranim stadionima. Kao i do tada, natjecanje je započelo grupnom fazom, a ovo prvenstvo bilo je prvo na kojem se koristila tehnologija na gol linijama.<ref name="GLT">{{cite web|url=http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/qualityprogramme/news/newsid=2014983/index.html|title=FIFA launch GLT tender for Brazil 2013/14|publisher=FIFA.com|date=19 February 2013|access-date=2013-12-07|archive-date=2013-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022093353/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/qualityprogramme/news/newsid=2014983/index.html/|dead-url=yes}}</ref> Branitelj naslova je [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je pobjedom nad [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] u [[JAR|Južnoj Africi]] [[2010.]] godine prvi put postala svjetski prvak. Međutim, nakon uzastopnih poraza od Nizozemske i Čilea, Španjolska se od obrane naslova oprostila već u grupnoj fazi natjecanja. Bilo je to treće prvenstvo od posljednja četiri na kojemu je branitelj naslova ispadao u grupnoj fazi, nakon [[Francuska|Francuske]] [[2002.]] godine i [[Italija|Italije]] [[2010.]] godine. Svjetski prvak je, po četvrti put, postala [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]], koja je nakon produžetaka pobijedila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 1:0. Njemačkim osvajanjem prvenstva prekinuta je dugogodišnja tradicija prema kojoj su sva prvenstva održana u Amerikama osvajale južnoameričke momčadi.<ref>{{cite web|url=http://espnfc.com/blog/_/name/worldcupcentral/id/53?cc=5739|title=If the World Cup started tomorrow|publisher=ESPN |date=12 June 2013}}</ref> Trećeplasirana je bila [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]], koja je porazila [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] 3:0. == Izbor domaćina == [[Datoteka:Joseph Blatter - World Cup 2014.jpg|thumb|220px|[[Sepp Blatterr]] objavljuje kako je [[Brazil]] izabran za domaćina svjetskog prvenstva [[2014.]] godine.]] Dana [[7. ožujka]] [[2003.]], [[FIFA]] je najavila da će se prvenstvo odigrati u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|Argentine 1978.]], a sve zbog politike rotiranja konfederacija za domaćina svakog Svjetskog prvenstva. Dana 3. lipnja 2003., [[CONMEBOL]] je najavio da [[Argentina]], [[Brazil]] i [[Kolumbija]] imaju želju za održavanjem Svjetskog prvenstva 2014. u svojoj državi.<ref name="HostSelection">{{cite web|url=http://english.people.com.cn/200301/19/eng20030119_110398.shtml |title=Argentina, Brazil i Kolumbija žele Svjetsko prvenstvo 2014. |publisher=English.people.com.cn |date=[[19. siječnja]] [[2003.]] |accessdate=[[10. rujna]] [[2011.]] }}</ref> Do [[17. ožujka]] [[2004.]], savezi [[CONMEBOL|CONMEBOL-a]] su jednoglasno odlučili da Brazil bude jedini kandidat za domaćinstvo.<ref>{{Cite web |title=Blatter ponavlja želju da se Svjetsko prvenstvo 2014. održi u Brazilu |url=http://www.conmebol.com/index.jsp?slangab=E |access-date=2013-10-16 |archivedate=2009-06-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090618184728/http://www.conmebol.com/index.jsp?slangab=E |deadurl=yes }}</ref> Brazil je svoju kandidaturu službeno obznanio u [[Prosinac|prosincu]] [[2006.]], dok je [[Kolumbija]] učinila isto nekoliko dana nakon toga. Argentina svoju kandidaturu na kraju nije ostvarila. Dana [[11. travnja]] [[2007.]], Kolumbija je službeno odustala od kandidature; potpredsjednik države, [[Francisco Santos Calderón]], izjavio je da će Kolumbija umjesto SP-a 2014. održati [[Svjetsko U-20 prvenstvo u nogometu|Svjetsko U-20 prvenstvo]] 2011. godine. S takvim ishodom, Brazil je ostao jedini službeni kandidat za domaćina prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/releases/newsid=123706.html |title=Brazil potvrđuje kandidaturu - Kolumbija odustaje |publisher=[[FIFA]].com |date=[[13. travnja]] [[2007.]] |accessdate=[[9. listopada]] [[2011.]] |archive-date=2013-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129191426/http://www.fifa.com/worldfootball/releases/newsid=123706.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je [[30. listopada]] [[2007.]] službeno dobio prava za održavanje Svjetskog prvenstva kao jedina država kandidat.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=625695.html |title=Brazil potvrđen kao domaćin 2014. |date=[[30. listopada]] [[2007.]] |accessdate=[[30. listopada]] [[2007.]] |publisher=[[FIFA]].com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071031182910/http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=625695.html |archivedate=2007-10-31 |deadurl=no }}</ref> == Kvalifikacije == {{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.}} Ždrijeb kvalifikacija za SP 2014. održan je [[30. srpnja]] [[2011.]] u [[Marina da Glória|Marini da Glóriji]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]].<ref>{{cite web |url=http://globoesporte.globo.com/futebol/copa-do-mundo/noticia/2010/12/sorteio-das-eliminatorias-da-copa-sera-na-marina-da-gloria-no-rio.html |title=Ždrijeb za kvalifikacije za SP u Marini da Glóriji u Riju |publisher=globoesporte.com |date=[[8. prosinca]] [[2010.]] |accessdate=[[21. siječnja]] [[2011.]] }}</ref> Kao domaćin, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] se automatski kvalificirao za završnicu prvenstva. Započele su sredinom [[2011.]], a završile su krajem [[2013.]] godine. Za završnicu prvenstva kvalificirale su se 32 momčadi, s automatski kvalificiranim [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilom]] kao domaćinom. Za preostalo 31 mjesto borilo se ukupno 207 momčadi u 6 [[FIFA#Konfederacije|konfederacija]]. === Kvalificirane momčadi === Sljedeće 32 zemlje, prikazane s pozicijama na FIFA-inoj ljestvici u listopadu [[2013.]] godine,<ref>http://espnfc.com/news/story/_/id/1572890/world-cup-seeds-based-october-world-ranking?cc=5739</ref> kvalificirale su se na završnicu turnira. {{col begin}} {{col-4}} ;[[AFC]] (4) * {{flagcountry|AUS}} (57) * {{flagcountry|IRN}} (49) * {{flagcountry|JPN}} (44) * {{flagcountry|KOR}} (56) ;[[CAF]] (5) * {{flagcountry|ALG}} (32) * {{flagcountry|CMR}} (59) * {{flagcountry|GHA}} (23) * {{flagcountry|NGA}} (33) * {{flag|Obala Bjelokosti}} (17) {{col-4}} ;[[CONCACAF]] (4) * {{flagcountry|HON}} (34) * {{flagcountry|CRC}} (31) * {{flagcountry|MEX}} (24) * {{flag|Sjedinjene Države}} (13) ;[[CONMEBOL]] (6) * {{flagcountry|ARG}} (3) * {{flagcountry|BRA}} (11) (domaćin) * {{flagcountry|CHI}} (12) * {{flagcountry|ECU}} (22) * {{flagcountry|COL}} (4) * {{flagcountry|URU}} (6) {{col-4}} ;[[UEFA]] (13) * {{flagcountry|BEL}} (5) * {{flagcountry|BIH}} (16) * {{flagcountry|ENG}} (10) * {{flagcountry|FRA}} (21) * {{flagcountry|GRE}} (15) * {{flagcountry|CRO}} (18) * {{flagcountry|ITA}} (9) * {{flag|Nizozemska}} (8) * {{flag|Njemačka}} (2) * {{flagcountry|POR}} (14) * {{flagcountry|RUS}} (19) * {{flag|Španjolska}} (1) * {{flag|Švicarska}} (7) {{col-4}} <!-- This map should not be removed as it is shows the status of qualification by failed or not enter--> [[Datoteka:2014 world cup qualification.PNG|thumb|350px|{{legend|#000cff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffb400|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|black|Nisu sudjelovali u kvalifikacijama}} {{legend|#ababab|Nisu članice FIFA-e}}]] {{col end}} == Gradovi domaćini == FIFA je [[31. svibnja]] [[2009]]. objavila popis 12 gradova u kojima će se održati prvenstvo.<ref>{{cite web |title=Gradovi domaćini za Brazil 2014. najavit će se u svibnju |url=http://www.fifa.com/worldcup/brazil2014/news/newsid=1037180.html |work=[[FIFA]].com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=[[12. ožujka]] [[2009.]] |accessdate=6. lipnja 2009. |archive-date=2010-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615200812/http://www.fifa.com/worldcup/brazil2014/news/newsid=1037180.html |dead-url=yes }}</ref> Odbijeni su [[Belém]], [[Campo Grande]], [[Florianópolis]], [[Goiânia]] i [[Rio Branco]]. Šest stadiona će se sagraditi posebno za Svjetsko prvenstvo, s tim da je [[Estádio Nacional de Brasília|Estádio Nacional]] u [[Brasilia|Brasiliji]] potpuno srušen da bi se mogao ponovo sagraditi. <center> {{Clear}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ![[Rio de Janeiro]] ![[Brasília]] ![[São Paulo]] ![[Fortaleza]] |- |[[Estádio do Maracanã|Maracanã]] |[[Estádio Mané Garrincha]]<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/confederationscup/photogallery/gallery=2109607.html#2109523|title=Estádio Nacional Mané Garrincha|date=|publisher=FIFA.com|accessdate=14 de junho de 2013|archive-date=2013-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023002711/http://www.fifa.com/confederationscup/photogallery/gallery=2109607.html#2109523|dead-url=yes}}</ref> |[[Arena Corinthians]] |[[Estádio Plácido Aderaldo Castelo|Estádio Castelão]] |- | <small>{{Coord|22|54|43.8|S|43|13|48.59|W|region:ZA_type:landmark|display=inline|name=Estádio do Maracanã}} | <small>{{Coord|15|47|0.6|S|47|53|56.99|W|region:ZA-WC_type:landmark_source:dewiki|display=inline|name=Estádio Nacional Mané Garrincha}} | <small>{{Coord|23|32|43.91|S|46|28|24.14|W|type:landmark_source:dewiki|display=inline|name=Arena de Sao Paulo}}</small> | <small>{{Coord|3|48|26.16|S|38|31|20.93|W|type:landmark|display=inline|name= Estádio Castelão}}</small> |- |Kapacitet: '''76,935'''<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=214/index.html |title=Estadio do Maracana - Rio De Janeiro |publisher=fifa.com |accessdate=2 June 2013 |archivedate=2013-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131021211841/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=214/index.html |deadurl=yes }}</ref> |Kapacitet: '''70,042'''<ref>{{cite web|url=http://copadomundo.uol.com.br/noticias/redacao/2013/05/06/se-brasilia-pedir-fifa-admite-adotar-nome-mane-garrincha-na-copa-2014.htm |title=Fifa admite adotar nome Mané Garrincha em estádio de Brasília na Copa |publisher=Copadomundo.uol.com.br |date= |accessdate=20 June 2013}}</ref> |Kapacitet: '''68,000'''<ref>{{cite web|url=http://globoesporte.globo.com/futebol/times/corinthians/noticia/2013/09/perto-dos-90-arena-corinthians-entrega-predio-leste-ate-o-fim-do-mes.html |title=Perto dos 90%, Arena Corinthians entrega prédio leste até o fim do mês - |publisher=Globo Esporte |date=22 September 2013 |accessdate=23 September 2013}}</ref> |Kapacitet: '''64,846'''<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5025114/index.html |title=Estadio Castelao - Fortaleza |publisher=Fifa.com |date= |accessdate=20 June 2013 |archive-date=2013-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021211839/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5025114/index.html |dead-url=yes }}</ref> |- |[[Datoteka:Maracana Stadium June 2013.jpg|200px]] |[[Datoteka:Brasilia Stadium - June 2013.jpg|200px]] |[[Datoteka:Arena Corinthians West Building.jpg|200px]] |[[Datoteka:Fortaleza Arena on March 2014..jpg|200px]] |- ![[Belo Horizonte]] |rowspan=10 colspan=2|[[Datoteka:Brasil 2014 mapa.png|400px]] ![[Porto Alegre]] |- |[[Mineirão|Estádio Mineirão]] |[[Estádio Beira-Rio]] |- | <small>{{Coord|19|51|57|S|43|58|15|W|display=inline|format=dms|type:landmark_scale:3000|name=Estádio Mineirão}}</small> | <small>{{Coord|30|3|56.21|S|51|14|9.91|W|display=inline|format=dms|type:landmark_scale:3000|name=Estádio Beira-Rio}}</small> |- |Kapacitet: '''62,547''' |Kapacitet: '''51,300'''<ref>{{cite web |url=http://www.internacional.com.br/pagina.php?modulo=16&setor=195&secao=&subsecao= |title=Site oficial do Sport Club Internacional - Projeto Gigante Para Sempre |publisher=Internacional.com.br |date= |accessdate=25 May 2013 |archivedate=2014-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407052335/http://internacional.com.br/pagina.php?modulo=16&setor=195&secao=&subsecao= |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.copa2014.gov.br/pt-br/noticia/beira-rio-atinge-825-de-finalizacao-dos-trabalhos-video-mostra-avancos |title=Beira-Rio atinge 82,5% de finalização dos trabalhos |publisher=Copa2014.gov.br |date=18 September 2013 |accessdate=18 September 2013 |archivedate=2016-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306021918/http://www.copa2014.gov.br/pt-br/noticia/beira-rio-atinge-825-de-finalizacao-dos-trabalhos-video-mostra-avancos |deadurl=yes }}</ref> |- |[[Datoteka:Mineirão Aérea.jpg|200px]] |[[Datoteka:Portoalegre aerea arenabeirario.jpg|200px]] |- ![[Salvador, Bahia|Salvador]] ![[Recife]] |- |[[Arena Fonte Nova]] |[[Itaipava Arena Pernambuco|Arena Pernambuco]] |- | <small>{{Coord|12|58|43|S|38|30|15|W|display=inline|format=dms|type:landmark_scale:3000|name=Arena Fonte Nova}}</small> | <small>{{Coord|8|2|24|S|35|0|29|W|display=inline|format=dms|type:landmark_scale:3000|name=Arena Pernambuco}}</small> |- |Kapacitet: '''56,000'''<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5002308/index.html |title=Arena Fonte Nova - Salvador Stadium |publisher=Fifa.com |date=28 January 1951 |accessdate=20 June 2013 |archivedate=2013-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131022092451/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5002308/index.html |deadurl=yes }}</ref> |Kapacitet: '''46,154''' |- |[[Datoteka:Itaipava Arena - March 2013.jpg|200px]] |[[Datoteka:Itaipava Arena Pernambuco - Recife, Pernambuco, Brasil.jpg|200px]] |- ![[Cuiabá]] ![[Manaus]] ![[Natal, Brazil|Natal]] ![[Curitiba]] |- |[[Arena Pantanal]] |[[Arena Amazônia]] |[[Arena das Dunas]] |[[Arena da Baixada]] |- | <small>{{Coord|15|36|11|S|56|7|14|W|region:ZA_type:landmark|display=inline|name=Arena Pantanal}}</small> | <small>{{Coord|3|4|59|S|60|1|41|W|type:landmark_source:dewiki|display=inline|name=Arena Amazônia}}</small> | <small>{{Coord|5|49|44.18|S|35|12|49.91|W|format=dms |region:ZA_type:landmark_source:ptwiki |display=inline|name=Arena das Dunas}}</small> | <small>{{Coord|25|26|54|S|49|16|37|W|type:landmark|display=inline|name=Arena da Baixada}}</small> |- |Kapacitet: '''42,968'''<ref>{{cite web|author=Globo Esporte |url=http://globoesporte.globo.com/mt/noticia/2013/08/arena-pantanal-recebe-primeira-parte-da-estrutura-metalica-da-cobertura.html |title=Arena Pantanal recebe primeira parte da estrutura metálica da cobertura |publisher=Globo Esporte |date=22 August 2013 |accessdate=2 September 2013}}</ref> |Kapacitet: '''42,374'''<ref>{{cite web|url=http://www.estadao.com.br/noticias/esportes,com-4-jogos-da-copa-do-mundo-arena-da-amazonia-chega-a-80-de-conclusao,1073227,0.htm |title=Com 4 jogos da Copa do Mundo, Arena da Amazônia chega a 80% de conclusão |publisher=Estadão.com.br |date=10 September 2013 |accessdate=12 September 2013}}</ref> |Kapacitet: '''42,086'''<ref>{{cite web|author=Estadão |url=http://www.estadao.com.br/noticias/esportes,no-rio-grande-do-norte-arena-das-dunas-atinge-90-das-obras-concluidas,1076209,0.htm |title=No Rio Grande do Norte, Arena das Dunas atinge 90% das obras concluídas |publisher=Estadão.com.br |date=18 September 2013 |accessdate=18 September 2013}}</ref> |Kapacitet: '''43,981'''<ref>{{cite web|author=Por GLOBOESPORTE.COM Curitiba |url=http://globoesporte.globo.com/futebol/times/atletico-pr/noticia/2013/07/atletico-pr-mostra-obras-na-arena-da-baixada-com-imagens-aereas.html |title=Arena da Baixada's capacity |publisher=Globoesporte.globo.com |date= |accessdate=16 September 2013}}</ref><ref>{{cite web|author=Estadao.com.br |url=http://www.estadao.com.br/noticias/esportes,arena-da-baixada-tem-7890-de-suas-obras-concluidas,1076109,0.htm |title=Arena da Baixada tem 78,90% de suas obras concluídas |publisher=Exame.com |date=18 September 2013 |accessdate= 18 September 2013}}</ref> |- |[[Datoteka:Cuiaba Arena.jpg|200px]] |[[Datoteka:Amazonia Arena.jpg|200px]] |[[Datoteka:Natal, Brazil - Arena das Dunas.jpg|200px]] |[[Datoteka:Arenadabaixada2.jpg|200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Ukupno 32 kvalificirane momčadi ždrijebane su u osam skupina po četiri reprezentacije. Kao pripreme za to, ekipe su raspoređene u četiri jakosne skupine, s tim da je sedam najbolje rangiranih reprezentacija (prema [[FIFA]]-inoj ljestvici) svrstano u prvu skupinu s [[Brazil]]om, među nositelje.<ref>{{cite news|url=http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=2197884/index.html|title=Pot 1 seeds set for Brazil 2014 draws|publisher=FIFA|date=17 October 2013|accessdate=23 November 2013|archive-date=2015-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123150411/http://www.fifa.com/worldranking/news/newsid=2197884/index.html|dead-url=yes}}</ref> Kako bi se realizirala ideja geografske odvojenosti, momčadi su u skupinama raspoređene po geografskom ključu.<ref name="Draw procedures">{{cite news|url=http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2238498/index.html|title=Draw procedures approved|publisher=FIFA|date=3 December 2013|accessdate=3 December 2013|archive-date=2014-07-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708194238/http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2238498/index.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/mm/document/tournament/finaldraw/02/23/84/73/131203_finaldrawprocedures_neutral.pdf|title=Final draw procedures|publisher=FIFA|date=3 December 2013|accessdate=3 December 2013|archive-date=2019-03-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20190318204234/https://www.fifa.com/mm/document/tournament/finaldraw/02/23/84/73/131203_finaldrawprocedures_neutral.pdf|dead-url=yes}}</ref> {| class="wikitable" width=98% |- !width=25%| '''Skupina 1''' (nositelji) !width=25%| '''Skupina 2''' ([[CAF|Afrika]] i [[CONMEBOL|Južna Amerika]]) !width=25%| '''Skupina 3''' ([[AFC|Azija]] i [[CONCACAF|Sjeverna Amerika]]) !width=25%| '''Skupina 4''' ([[UEFA|Europa]]) |- | {{flagicon|BRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] ''(domaćini)''<br /> {{flagicon|ARG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]<br /> {{flagicon|COL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]<br /> {{flagicon|URU}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]<br /> {{flagicon|BEL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]<br /> {{flagicon|GER}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]<br /> {{flagicon|ESP}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]<br /> {{flagicon|SWI}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{flagicon|ALG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]]<br /> {{flagicon|CMR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]<br /> {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]<br /> {{flagicon|GHA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]]<br /> {{flagicon|NGR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]<br /> {{flagicon|CHI}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]]<br /> {{flagicon|ECU}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]] | {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]]<br /> {{flagicon|JPN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]]<br /> {{flagicon|IRN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irana|Iran]]<br /> {{flagicon|KOR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]<br /> {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]<br /> {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]]<br /> {{flagicon|MEX}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]<br /> {{flagicon|USA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{flagicon|BIH}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]<br /> {{flagicon|CRO}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]<br /> {{flagicon|ENG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]<br /> {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]<br /> {{flagicon|GRE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]<br /> {{flagicon|ITA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] ''(ždrijebana u skupinu 2)''<br /> {{flagicon|NED}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]<br /> {{flagicon|POR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]<br /> {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] |} Završni ždrijeb skupina održan je [[6. prosinca]] [[2013.]] u mjestu [[Mata de São João]], [[Bahia]].<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/index.html|title=Final Draw|date=|work=FIFA.com|accessdate=15 October 2013|archive-date=2014-12-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20141230092619/http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/index.html|dead-url=yes}}</ref> Ceremoniju su predvodili [[Jérôme Valcke]], glavni tajnik FIFA-e, te [[Fernanda Lima]], brazilska manekenka, dok su im u izvlačenju pomagale nogometne legende: [[Cafu]], [[Fabio Cannavaro]], [[Alcides Ghiggia]], [[Fernando Hierro]], [[Geoff Hurst]], [[Mario Kempes]], [[Lothar Matthäus]] i [[Zinedine Zidane]].<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2240026/index.html|title=Final Draw reveals intriguing groups|date=6 December 2013|work=FIFA.com|accessdate=6 December 2013|archive-date=2014-05-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20140531001241/http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2240026/index.html|dead-url=yes}}</ref> Prije početka samog ždrijeba, jedna je momčad iz skupine 4 izvučena i premještena u skupinu 2 (pokazalo se kako je to [[Italija]]),<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2238933/|title=The Final Draw: your questions answered|date=4 December 2013|work=FIFA.com|accessdate=4 December 2013|archive-date=2014-09-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20140904075322/http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/news/newsid=2238933/|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/live-blog.html?intcmp=promo_fwc_hp_finaldraw_relivedraw_en|title=Final Draw - Live commentary|date=6 December 2013|work=FIFA.com|accessdate=6 December 2013|archive-date=2013-12-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20131207190423/http://www.fifa.com/worldcup/final-draw/live-blog.html?intcmp=promo_fwc_hp_finaldraw_relivedraw_en|dead-url=yes}}</ref> a pri ždrijebanju se primijenjivalo načelo da dvije momčadi iz iste konfederacije ne mogu igrati u istoj skupini, osim u slučaju momčadi iz UEFA-e, gdje su u istoj skupini mogle igrati maksimalno dvije.<ref name="Draw procedures"/> == Suci == Prije same odluke, [[FIFA]] je objavila popis od 52 suca, svaki od njih ima i dva pomoćna, iz svih 6 konfederacija koji bi mogli suditi na prvenstvu.<ref name="Draw procedure">{{cite web|url=http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/04/76/97/open_list_prospective_referees__assistants_2014fwcrefereesproject2012_march2013.pdf|title=Final draw procedures|date=7 March 2013|work=FIFA.com|format=PDF|access-date=2013-12-07|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121011/http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/04/76/97/open_list_prospective_referees__assistants_2014fwcrefereesproject2012_march2013.pdf|dead-url=yes}}</ref> Konačni popis objavljen je [[14. siječnja]] [[2014.]] godine, a na njemu su se našli sljedeći suci: {| class="wikitable" |- !Konfederacija !Sudac !Pomoćnici |- |rowspan="4"|[[AFC]] |{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] |{{flagicon|UZB}} Abdukhamidullo Rasulov<br />{{flagicon|Kirgistan}} Bahadyr Kochkarov |- |{{flagicon|JAP}} [[Juichi Nishimura]] |{{flagicon|JAP}} Toru Sagara<br />{{flagicon|JAP}} Toshijuki Nagi |- |{{flagicon|Bahrein}} [[Nawaf Shukralla]] |{{flagicon|Bahrein}} Jaser Tulefat<br />{{flagicon|Bahrein}} Ebrahim Saleh |- |{{flagicon|AUS}} [[Ben Williams (fudbalski sudac)|Ben Williams]] |{{flagicon|AUS}} Matthew Cream<br />{{flagicon|AUS}} Hakan Anaz |- |rowspan="3"|[[CAF]] |{{flagicon|CIV}} [[Noumandiez Doué]] |{{flagicon|CIV}} Songuifolo Yeo<br />{{flagicon|Burundi}} Jean-Claude Birumushahu |- |{{flagicon|GAM}} [[Bakary Gassama]] |{{flagicon|CMR}} Evarist Menkouande<br />{{flagicon|RUA}} Félicien Kabanda |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]] |{{flagicon|ALŽ}} Abdelhalk Etchiali<br />{{flagicon|MAR}} Redouane Achik |- |rowspan="3"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Joel Aguilar]] |{{flagicon|SAL}} William Torres<br />{{flagicon|SAL}} Juan Zumba |- |{{flagicon|SAD}} [[Mark Geiger]] |{{flagicon|SAD}} Mark Hurd<br />{{flagicon|KAN}} Joe Fletcher |- |{{flagicon|MEX}} [[Marco Antonio Rodríguez|Marco Rodríguez]] |{{flagicon|MEX}} Marvin Torrentera<br />{{flagicon|MEX}} Marcos Quintero |- |rowspan="5"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] |{{flagicon|ARG}} Hernán Maidana<br />{{flagicon|ARG}} Juan Pablo Belatti |- |{{flagicon|BRA}} [[Sandro Ricci]] |{{flagicon|BRA}} Emerson De Carvalho<br />{{flagicon|BRA}} Marcelo Van Gasse |- |{{flagicon|ČIL}} [[Enrique Osses]] |{{flagicon|ČIL}} Carlos Astroza<br />{{flagicon|ČIL}} Sergio Román |- |{{flagicon|KOL}} [[Wilmar Roldán]] |{{flagicon|KOL}} Humberto Clavijo<br />{{flagicon|KOL}} Eduardo Díaz |- |{{flagicon|EKV}} [[Carlos Vera]] |{{flagicon|EKV}} Christian Lescano<br />{{flagicon|EKV}} Byron Romero |- ||[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Peter O'Leary (fudbalski sudac)|Peter O'Leary]] |{{flagicon|NZL}} Jan-Hendrik Hintz <br />{{flagicon|FIJ}} Ravinesh Kumar |- |rowspan="9"|[[UEFA]] |{{flagicon|NJE}} [[Felix Brych]] |{{flagicon|NJE}} Stefan Lupp<br />{{flagicon|NJE}} Mark Borsch |- |{{flagicon|TUR}} [[Cüneyt Çakır]] |{{flagicon|TUR}} Bahattin Duran<br />{{flagicon|TUR}} Tarık Ongun |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Eriksson (fudbalski sudac)|Jonas Eriksson]] |{{flagicon|ŠVE}} Mathias Clasenius <br />{{flagicon|ŠVE}} Daniel Wärnmark |- |{{flagicon|NIZ}} [[Björn Kuipers]] |{{flagicon|NIZ}} Sander van Roekel<br />{{flagicon|NIZ}} Erwin Zeinstra |- |{{flagicon|SRB}} [[Milorad Mažić]] |{{flagicon|SRB}} Milovan Ristić<br />{{flagicon|SRB}} Dalibor Đurđević |- |{{flagicon|POR}} [[Pedro Proença]] |{{flagicon|POR}} Bertino Miranda<br />{{flagicon|POR}} Tiago Trigo |- |{{flagicon|ITA}} [[Nicola Rizzoli]] |{{flagicon|ITA}} Renato Faverani<br />{{flagicon|ITA}} Andrea Stefani |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Velasco Carballo]] |{{flagicon|ŠPA}} Roberto Alonso Fernández<br />{{flagicon|ŠPA}} Juan Carlos Yuste Jiménez |- |{{flagicon|ENG}} [[Howard Webb]] |{{flagicon|ENG}} Mike Mullarkey<br />{{flagicon|ENG}} Darren Cann |} {| class="wikitable" |- !Konfederacija !Zamjenski suci !Zamjenski pomoćnici |- ||[[AFC]] |{{flagicon|Iran}} [[Alireza Faghani]] |{{flagicon|Iran}} Hassan Kamranifar |- |rowspan="2"|[[CAF]] |{{flagicon|CMR}} [[Néant Alioum]] |{{flagicon|SEN}} Djibril Camara |- |{{flagicon|JAR}} [[Daniel Bennett (fudbalski sudac)|Daniel Bennett]] |{{flagicon|KEN}} Aden Marwa |- |rowspan="2"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|PAN}} [[Roberto Moreno (fudbalski sudac)|Roberto Moreno]] |{{flagicon|SAD}} Eric Boria |- |{{flagicon|Gvatemala}} [[Walter López Castellanos|Walter López]] |{{flagicon|CRC}} Leonel Leal |- ||[[CONMEBOL]] |{{flagicon|PER}} [[Víctor Hugo Carrillo]] |{{flagicon|PAR}} Rodney Aquino |- ||[[OFC]] |{{flagicon|TAH}} [[Norbert Hauata]] |{{flagicon|NZL}} Mark Rule |- ||[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Svein Oddvar Moen]] |{{flagicon|NOR}} Kim Haglund |} === Tehnologija === Prvi put na završnici svjetskih prvenstava, suci će koristiti tehnologiju na gol linijama. Odluka je donesena nakon što niza kontroverznih situacija na prošlom prvenstvu, posebice one kada je [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskoj]] poništen očit gol u utakmici osmine finala protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]].<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/world-cup/pictures/7857609/England-v-Germany-Frank-Lampard-denied-goal-by-Uruguayan-linesman-in-pictures.html | publisher=The Daily Telegraph | title=England v Germany: Frank Lampard denied goal by Uruguayan linesman - in pictures | date=27 June 2010}}</ref> [[FIAB]] je [[2012.]] službeno odobrila korištenje tehnologije.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/qualityprogramme/news/newsid=1659741/|title=IFAB gives the green light to goal-line technology|publisher=FIFA.com|date=5 July 2012|access-date=2013-12-07|archive-date=2012-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20120711054323/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/qualityprogramme/news/newsid=1659741/|dead-url=yes}}</ref> Bit će ovo treće [[FIFA]]-ino natjecanje koje koristi tehnologiju na gol linija, nakon Svjetskog klupskog prvenstva [[2012.]] godine i [[Kup konfederacija|Kupa konfederacija]] [[2013.]] godine. == Natjecanje po grupama == '''Objašnjenje boja u tablici skupina:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad se plasirala za daljnji tijek natjecanja. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||2||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''3'''||3||1||0||2||6||6||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAM}} |'''0'''||3||0||0||3||1||9||-8 |} {{Footballbox |date=[[12. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=3:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186456/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CRO}} |goals1=[[Neymar]] {{gol|29}}, {{gol|71|11m}}<br />[[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]] {{gol|90+1}} |goals2=[[Marcelo]] {{gol|11|ag}} |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=62,103 |referee={{flagicon|JAP}} [[Juichi Nishimura]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[13. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |score=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186492/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CMR}} |goals1=[[Oribe Peralta|Peralta]] {{gol|61}} |goals2= |stadium=[[Arena das Dunas]], [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]] |attendance=39,216 |referee={{flagicon|KOL}} [[Wilmar Roldán]] }} ---- {{Football box |date=[[17. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=0:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186509/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|MEX}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=60,342 |referee={{flagicon|TUR}} [[Cüneyt Çakır]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[18. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Kamerun]] {{flagicon|CMR}} |score=0:4 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186453/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CRO}} |goals1= |goals2=[[Ivica Olić|Olić]] {{gol|11}}<br />[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|48}}<br />[[Mario Mandžukić|Mandžukić]] {{gol|61}}, {{gol|73}} |stadium=[[Arena Amazônia]], [[Manaus]] |attendance=39,982 |referee={{flagicon|POR}} [[Pedro Proença]] }} ---- {{Football box |date=[[23. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Kamerun]] {{flagicon|CMR}} |score=1:4 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186472/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|BRA}} |goals1=[[Joël Matip|Matip]] {{gol|26}} |goals2=[[Neymar]] {{gol|17}}, {{gol|35}}<br />[[Fred (fudbaler)|Fred]] {{gol|49}}<br />[[Fernando Luiz Roza|Fernandinho]] {{gol|84}} |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=69,112 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Eriksson]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[23. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score=1:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186452/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|MEX}} |goals1=[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|87}} |goals2=[[Rafael Márquez|Márquez]] {{gol|72}}<br />[[Andrés Guardado|Guardado]] {{gol|75}}<br />[[Javier Hernández Balcázar|Hernández]] {{gol|82}} |stadium=[[Arena Cidade da Copa|Arena Pernambuco]], [[Recife]] |attendance=41,212 |referee={{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''9'''||3||3||0||0||10||3||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ČIL}} |'''6'''||3||2||0||1||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠPA}} |'''3'''||3||1||0||2||4||7||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''0'''||3||0||0||3||3||9||-6 |} {{Football box |date=[[13. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score=1:5 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186510/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|NED}} |goals1=[[Xabi Alonso|Alonso]] {{gol|27|11m}} |goals2=[[Robin van Persie|van Persie]] {{gol|44}}, {{gol|72}}<br />[[Arjen Robben|Robben]] {{gol|53}}, {{gol|80}}<br />[[Stefan de Vrij|de Vrij]] {{gol|64}} |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=48,173 |referee= {{flagicon|ITA}} [[Nicola Rizzoli]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[13. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Čile]] {{flagicon|CHI}} |score=3:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186473/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|AUS}} |goals1=[[Alexis Sánchez|Sánchez]] {{gol|12}}<br />[[Jorge Valdívia|Valdívia]] {{gol|14}}<br />[[Jean Beausejour|Beausejour]] {{gol|90+2}} |goals2=[[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|35}} |stadium=[[Arena Pantanal]], [[Cuiabá]] |attendance=40,275 |referee= {{flagicon|CIV}} [[Noumandiez Doué]] }} ---- {{Football box |date=[[18. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Australija]] {{flagicon|AUS}} |score=2:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186478/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|NED}} |goals1=[[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|21}}<br />[[Mile Jedinak|Jedinak]] {{gol|54|11m}} |goals2=[[Arjen Robben|Robben]] {{gol|20}}<br />[[Robin van Persie|van Persie]] {{gol|58}}<br />[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|68}} |stadium=[[Estádio Beira-Rio]], [[Porto Alegre]] |attendance=42,877 |referee={{flagicon|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[18. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score=0:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186498/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CHI}} |goals1= |goals2=[[Eduardo Vargas|Vargas]] {{gol|20}}<br />[[Charles Aránguiz|Aránguiz]] {{gol|43}} |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=74,101 |referee={{flagicon|SAD}} [[Mark Geiger]] }} ---- {{Football box |date=[[23. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Australija]] {{flagicon|AUS}} |score=0:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186467/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Španjolska}} |goals1= |goals2=[[David Villa|Villa]] {{gol|36}}<br />[[Fernando Torres|Torres]] {{gol|69}}<br />[[Juan Mata|Mata]] {{gol|82}} |stadium=[[Arena da Baixada]], [[Curitiba]] |attendance=39,375 |referee={{flagicon|BHR}} [[Nawaf Shukralla]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[23. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NED}} |score=2:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186470/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CHI}} |goals1=[[Leroy Fer|Fer]] {{gol|77}}<br />[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|90+2}} |goals2= |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=62,996 |referee={{flagicon|GAM}} [[Bakary Gassama]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''9'''||3||3||0||0||9||2||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|GRČ}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|CIV}} |'''3'''||3||1||0||2||4||5||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{Football box |date=[[14. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Kolumbija]] {{flagicon|COL}} |score=3:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186471/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|GRE}} |goals1=[[Pablo Armero|Armero]] {{gol|5}}<br />[[Teófilo Gutiérrez|Gutiérrez]] {{gol|58}}<br />[[James Rodríguez|Rodríguez]] {{gol|90+3}} |goals2= |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=57,174 |referee={{flagicon|SAD}} [[Mark Geiger]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[14. lipnja]] [[2014.]] |time=22:00 |team1=[[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186507/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|JPN}} |goals1=[[Wilfried Bony|Bony]] {{gol|64}}<br />[[Gervinho]] {{gol|66}} |goals2=[[Keisuke Honda|Honda]] {{gol|16}} |stadium=[[Arena Cidade da Copa|Arena Pernambuco]], [[Recife]] |attendance=40,267 |referee={{flagicon|ČIL}} [[Enrique Osses]] }} ---- {{Football box |date=[[19. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Kolumbija]] {{flagicon|COL}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186468/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CIV}} |goals1=[[James Rodríguez|Rodríguez]] {{gol|64}}<br />[[Juan Fernando Quintero|Quintero]] {{gol|70}} |goals2=[[Gervinho]] {{gol|73}} |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=68,748 |referee={{flagicon|ENG}} [[Howard Webb]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[19. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Japan]] {{flagicon|JPN}} |score=0:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186454/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|GRE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arena das Dunas]], [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]] |attendance=39,485 |referee={{flagicon|SAL}} [[Joel Aguilar]] }} ---- {{Football box |date=[[24. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Japan]] {{flagicon|JPN}} |score=1:4 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186457/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|COL}} |goals1=[[Shinji Okazaki|Okazaki]] {{gol|45+1}} |goals2=[[Juan Guillermo Cuadrado|Cuadrado]] {{gol|17|11m}}<br />[[Jackson Martínez|Martínez]] {{gol|55}}, {{gol|82}}<br />[[James Rodríguez|Rodríguez]] {{gol|90}} |stadium=[[Arena Pantanal]], [[Cuiabá]] |attendance=40,340 |referee={{flagicon|POR}} [[Pedro Proença]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[24. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Grčka]] {{flagicon|GRE}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186455/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CIV}} |goals1=[[Andreas Samaris|Samaris]] {{gol|42}}<br />[[Georgios Samaras|Samaras]] {{gol|90+3|11m}} |goals2=[[Wilfried Bony|Bony]] {{gol|74}} |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=59,095 |referee={{flagicon|EKV}} [[Carlos Vera]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOS}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''6'''||3||2||0||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ITA}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''1'''||3||0||1||2||2||4||-2 |} {{Football box |date=[[14. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |score=1:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186489/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CRC}} |goals1=[[Edinson Cavani|Cavani]] {{gol|24|11m}} |goals2=[[Joel Campbell|Campbell]] {{gol|54}}<br />[[Óscar Duarte|Duarte]] {{gol|57}}<br />[[Marco Ureña|Ureña]] {{gol|84}} |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=58,679 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Brych]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[14. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=1:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186513/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ITA}} |goals1=[[Daniel Sturridge|Sturridge]] {{gol|37}} |goals2=[[Claudio Marchisio|Marchisio]] {{gol|35}}<br />[[Mario Balotelli|Balotelli]] {{gol|50}} |stadium=[[Arena Amazônia]], [[Manaus]] |attendance=39,800 |referee={{flagicon|NIZ}} [[Björn Kuipers]] }} ---- {{Football box |date=[[19. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186486/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ENG}} |goals1=[[Luis Suárez|Suárez]] {{gol|39}}, {{gol|85}} |goals2=[[Wayne Rooney|Rooney]] {{gol|75}} |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=62,575 |referee={{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Velasco Carballo]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[20. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Italija]] {{flagicon|ITA}} |score=0:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186500/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|CRC}} |goals1= |goals2=[[Bryan Ruiz|Ruiz]] {{gol|44}} |stadium=[[Arena Cidade da Copa|Arena Pernambuco]], [[Recife]] |attendance=40,285 |referee={{flagicon|ČIL}} [[Enrique Osses]] }} ---- {{Football box |date=[[24. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Italija]] {{flagicon|ITA}} |score=0:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186465/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|URU}} |goals1= |goals2=[[Diego Godín|Godín]] {{gol|81}} |stadium=[[Arena das Dunas]], [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]] |attendance=39,706 |referee={{flagicon|MEX}} [[Marco Rodríguez]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[24. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Kostarika]] {{flagicon|CRC}} |score=0:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186484/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ENG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=57,823 |referee={{flagicon|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''7'''||3||2||1||0||8||2||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |'''6'''||3||2||0||1||7||6||+1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HON}} |'''0'''||3||0||0||3||1||8||-7 |} {{Football box |date=[[15. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Švicarska]] {{flagicon|SUI|size=20px}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186494/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ECU}} |goals1=[[Admir Mehmedi|Mehmedi]] {{gol|48}}<br />[[Haris Seferović|Seferović]] {{gol|90+3}} |goals2=[[Enner Valencia|E. Valencia]] {{gol|22}} |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=68,351 |referee={{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[15. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=3:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186496/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|HON}} |goals1=[[Karim Benzema|Benzema]] {{gol|45|11m}}, {{gol|72}}<br />[[Noel Valladares|Valladares]] {{gol|48|ag}} |goals2= |stadium=[[Estádio Beira-Rio]], [[Porto Alegre]] |attendance=43,012 |referee={{flagicon|BRA}} [[Sandro Ricci]] }} ---- {{Football box |date=[[20. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Švicarska]] {{flagicon|SUI|size=20px}} |score=2:5 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186514/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|FRA}} |goals1=[[Blerim Džemaili|Džemaili]] {{gol|81}}<br />[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|87}} |goals2=[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol|17}}<br />[[Blaise Matuidi|Matuidi]] {{gol|18}}<br />[[Mathieu Valbuena|Valbuena]] {{gol|40}}<br />[[Karim Benzema|Benzema]] {{gol|67}}<br />[[Moussa Sissoko|Sissoko]] {{gol|73}} |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=51,003 |referee={{flagicon|NIZ}} [[Björn Kuipers]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[20. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Honduras]] {{flagicon|HON}} |score=1:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186463/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ECU}} |goals1=[[Carlo Costly|Costly]] {{gol|31}} |goals2=[[Enner Valencia|E. Valencia]] {{gol|34}}, {{gol|65}} |stadium=[[Arena da Baixada]], [[Curitiba]] |attendance=39,224 |referee={{flagicon|AUS}} [[Ben Williams (fudbalski sudac)|Ben Williams]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Honduras]] {{flagicon|HON}} |score=0:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186482/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|SUI|size=20px}} |goals1= |goals2=[[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]] {{gol|6}}, {{gol|31}}, {{gol|71}} |stadium=[[Arena Amazônia]], [[Manaus]] |attendance=40,322 |referee={{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[25. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Ekvador]] {{flagicon|ECU}} |score=0:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186515/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=73,749 |referee={{flagicon|CIV}} [[Noumandiez Doué]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||6||3||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NGA}} |'''4'''||3||1||1||1||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''3'''||3||1||0||2||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''1'''||3||0||1||2||1||4||-2 |} {{Football box |date=[[15. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186477/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|BIH}} |goals1=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]] {{gol|3|ag}}<br />[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|65}} |goals2=[[Vedad Ibišević|Ibišević]] {{gol|85}} |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=74,738 |referee={{flagicon|SAL}} [[Joel Aguilar]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[16. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Iran]] {{flagicon|IRN}} |score=0:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186505/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|NGA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arena da Baixada]], [[Curitiba]] |attendance=39,081 |referee={{flagicon|EKV}} [[Carlos Vera]] }} ---- {{Football box |date=[[21. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186466/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|IRN}} |goals1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|90+1}} |goals2= |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=57,698 |referee={{flagicon|SRB}} [[Milorad Mažić]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[21. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Nigerija]] {{flagicon|NGA}} |score=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186511/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|BIH}} |goals1=[[Peter Odemwingie|Odemwingie]] {{gol|29}} |goals2= |stadium=[[Arena Pantanal]], [[Cuiabá]] |attendance=40,499 |referee={{flagicon|NZL}} [[Peter O'Leary]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Nigerija]] {{flagicon|NGA}} |score=2:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186458/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ARG}} |goals1=[[Ahmed Musa|Musa]] {{gol|4}}, {{gol|47}} |goals2=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|3}}, {{gol|45+1}}<br />[[Marcos Rojo|Rojo]] {{gol|50}} |stadium=[[Estádio Beira-Rio]], [[Porto Alegre]] |attendance=43,285 |referee={{flagicon|ITA}} [[Nicola Rizzoli]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[25. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |score=3:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|IRN}} |goals1=[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|23}}<br />[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|59}}<br />[[Avdija Vršajević|Vršajević]] {{gol|83}} |goals2=[[Reza Gučan-Nežad|Gučan-Nežad]] {{gol|82}} |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=48,011 |referee={{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Velasco Carballo]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''7'''||3||2||1||0||7||2||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''4'''||3||1||1||1||4||7||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''1'''||3||0||1||2||4||6||-2 |} {{Football box |date=[[16. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|GER}} |score=4:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186475/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|POR}} |goals1=[[Thomas Müller|Müller]] {{gol|12|11m}}, {{gol|45+1}}, {{gol|78}}<br />[[Mats Hummels|Hummels]] {{gol|32}} |goals2= |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=51,081 |referee={{flagicon|SRB}} [[Milorad Mažić]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[16. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Gana]] {{flagicon|GHA}} |score=1:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186512/report.html Izvještaj] |team2={{flagicon|USA}} [[Sjedinjene Države]] |goals1=[[André Ayew|A. Ayew]] {{gol|82}} |goals2=[[Clint Dempsey|Dempsey]] {{gol|1}}<br />[[John Anthony Brooks|Brooks]] {{gol|86}} |stadium=[[Arena das Dunas]], [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]] |attendance=39,670 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Eriksson]] }} ---- {{Football box |date=[[21. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|GER}} |score=2:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186493/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|GHA}} |goals1=[[Mario Götze|Götze]] {{gol|51}}<br />[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|71}} |goals2=[[André Ayew|A. Ayew]] {{gol|54}}<br />[[Asamoah Gyan|Gyan]] {{gol|63}} |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=59,621 |referee={{flagicon|BRA}} [[Sandro Ricci]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[22. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Sjedinjene Države]] {{flagicon|USA}} |score=2:2 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186483/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|POR}} |goals1=[[Jermaine Jones|Jones]] {{gol|64}}<br />[[Clint Dempsey|Dempsey]] {{gol|81}} |goals2=[[Nani]] {{gol|5}}<br />[[Silvestre Varela|Varela]] {{gol|90+5}} |stadium=[[Arena Amazônia]], [[Manaus]] |attendance=40,123 |referee={{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Sjedinjene Države]] {{flagicon|USA}} |score=0:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186469/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|GER}} |goals1= |goals2=[[Thomas Müller|Müller]] {{gol|55}} |stadium=[[Arena Cidade da Copa|Arena Pernambuco]], [[Recife]] |attendance=41,876 |referee={{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[26. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186476/report.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|GHA}} |goals1=[[John Boye|Boye]] {{gol|31|ag}}<br />[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|80}} |goals2=[[Asamoah Gyan|Gyan]] {{gol|57}} |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=37,540 |referee={{flagicon|BHR}} [[Nawaf Shukralla]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|BEL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |'''9'''||3||3||0||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||6||5||+1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|RUS}} |'''2'''||3||0||2||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''1'''||3||0||1||2||3||6||-3 |} {{Football box |date=[[17. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186479/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ALG}} |goals1=[[Marouane Fellaini|Fellaini]] {{gol|70}}<br />[[Dries Mertens|Mertens]] {{gol|80}} |goals2=[[Sofiane Feghouli|Feghouli]] {{gol|25|11m}} |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=56,800 |referee={{flagicon|MEX}} [[Marco Rodríguez]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[17. lipnja]] [[2014.]] |time=19:00 |team1=[[Rusija]] {{flagicon|RUS}} |score=1:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186499/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|KOR}} |goals1=[[Aleksandar Keržakov|Keržakov]] {{gol|74}} |goals2=[[I Geun-ho]] {{gol|68}} |stadium=[[Arena Pantanal]], [[Cuiabá]] |attendance=37,603 |referee={{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] }} ---- {{Football box |date=[[22. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186481/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|RUS}} |goals1=[[Divock Origi|Origi]] {{gol|88}} |goals2= |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=73,819 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Brych]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[22. lipnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Južna Koreja]] {{flagicon|KOR}} |score=2:4 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186495/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|ALG}} |goals1=[[Son Heung-min]] {{gol|50}}<br />[[Gu Ja-cheol]] {{gol|72}} |goals2=[[Islam Slimani|Slimani]] {{gol|26}}<br />[[Rafik Halliche|Halliche]] {{gol|28}}<br />[[Abdelmoumene Djabou|Djabou]] {{gol|38}}<br />[[Yacine Brahimi|Brahimi]] {{gol|62}} |stadium=[[Estádio Beira-Rio]], [[Porto Alegre]] |attendance=42,732 |referee={{flagicon|KOL}} [[Wilmar Roldán]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Južna Koreja]] {{flagicon|KOR}} |score=0:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186480/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|BEL}} |goals1= |goals2=[[Jan Vertonghen|Vertonghen]] {{gol|78}} |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=61,397 |referee={{flagicon|AUS}} [[Ben Williams (fudbalski sudac)|Ben Williams]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[26. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Alžir]] {{flagicon|ALG}} |score=1:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186506/index.html Izvještaj] |team2={{flagcountry|RUS}} |goals1=[[Islam Slimani|Slimani]] {{gol|60}} |goals2=[[Aleksandar Kokorin|Kokorin]] {{gol|6}} |stadium=[[Arena da Baixada]], [[Curitiba]] |attendance=39,311 |referee={{flagicon|TUR}} [[Cüneyt Çakır]] }} == Faza na izbacivanje == {{Round16 |template=yes |name=2014 FIFA World Cup knockout bracket <!--Date-Place/Team 1/Score 1/Team 2/Score 2 --> <!-- round of 16 --> |28. lipnja – [[Mineirão|Belo Horizonte]]|'''{{flag|Brazil}} <small>(11m)</small>''' |'''1 <small>(3)</small>''' |{{flag|Čile}} |1 <small>(2)</small> |28. lipnja – [[Maracanã (stadion)|Rio de Janeiro]]|'''{{flag|Kolumbija}}''' |'''2''' |{{flag|Urugvaj}} |0 |30. lipnja – [[Estádio Nacional de Brasília|Brasília]]|'''{{flag|Francuska}}''' |'''2''' |{{flag|Nigerija}} |0 |30. lipnja – [[Estádio Beira-Rio|Porto Alegre]]|'''{{flag|Njemačka}} <small>(pr.)</small>''' |'''2''' |{{flag|Alžir}} |1 |29. lipnja – [[Castelão (Ceará)|Fortaleza]]|'''{{flag|Nizozemska}}''' |'''2''' |{{flag|Meksiko}} |1 |29. lipnja – [[Arena Cidade da Copa|Recife]]|'''{{flag|Kostarika}} <small>(11m)</small>''' |'''1 <small>(5)</small>''' |{{flag|Grčka}} |1 <small>(3)</small> |1. srpnja – [[Arena de São Paulo|São Paulo]]|'''{{flag|Argentina}} <small>(pr.)</small>''' |'''1''' |{{flag|Švicarska}} |0 |1. srpnja – [[Arena Fonte Nova|Salvador]]|'''{{flag|Belgija}} <small>(pr.)</small>''' |'''2''' |{{flag|Sjedinjene Države}} |1 <!-- quarter finals --> |4. srpnja – [[Castelão (Ceará)|Fortaleza]]|'''{{flag|Brazil}}''' |'''2''' |{{flag|Kolumbija}} |1 |4. srpnja – [[Maracanã (stadion)|Rio de Janeiro]]|{{flag|Francuska}} |0 |'''{{flag|Njemačka}}''' |'''1''' |5. srpnja – [[Arena Fonte Nova|Salvador]]|'''{{flag|Nizozemska}} <small>(11m)</small>''' |'''0 <small>(4)</small>''' |{{flag|Kostarika}} |0 <small>(3)</small> |5. srpnja – [[Estádio Nacional de Brasília|Brasília]]|'''{{flag|Argentina}}''' |'''1''' |{{flag|Belgija}} |0 <!--semi-finals --> |8. srpnja – [[Mineirão|Belo Horizonte]]|{{flag|Brazil}} |1 |'''{{flag|Njemačka}}''' |'''7''' |9. srpnja – [[Arena de São Paulo|São Paulo]]|{{flag|Nizozemska}} |0 <small>(2)</small> |'''{{flag|Argentina}} <small>(11m)</small>''' |'''0 <small>(4)</small>''' <!--final --> |13. srpnja – [[Maracanã (stadion)|Rio de Janeiro]]|'''{{flag|Njemačka}} <small>(pr.)</small>''' |'''1''' |{{flag|Argentina}} |0 <!--third place --> |12. srpnja – [[Estádio Nacional de Brasília|Brasília]]|{{flag|Brazil}} |0 |'''{{flag|Nizozemska}}''' |'''3''' }} === Osmina finala === {{Football box |date=[[28. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=1:1 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186487/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Čile}} |goals1=[[David Luiz]] {{gol|18}} |goals2=[[Alexis Sánchez|Sánchez]] {{gol|32}} |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=57,714 |referee={{flagicon|ENG}} [[Howard Webb]] |11m1= [[David Luiz]] {{pengoal}}<br />[[Willian Borges da Silva|Willian]] {{penmiss}}<br />[[Marcelo]] {{pengoal}}<br />[[Hulk (fudbaler)|Hulk]] {{penmiss}}<br />[[Neymar]] {{pengoal}} |11m= 3:2 |11m2= {{penmiss}} [[Mauricio Pinilla|Pinilla]]<br />{{penmiss}} [[Alexis Sánchez|Sánchez]]<br />{{pengoal}} [[Charles Aránguiz|Aránguiz]]<br />{{pengoal}} [[Marcelo Díaz|Díaz]]<br />{{penmiss}} [[Gonzalo Jara|Jara]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[28. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |score=2:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186491/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Urugvaj}} |goals1=[[James Rodríguez|Rodríguez]] {{gol|28}}, {{gol|50}} |goals2= |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=73,804 |referee={{flagicon|NIZ}} [[Björn Kuipers]] }} ---- {{Football box |date=[[29. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186508/report.html Izvještaj] |team2={{flag|Meksiko}} |goals1=[[Wesley Sneijder|Sneijder]] {{gol|88}}<br />[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]] {{gol|90+4|11m}} |goals2=[[Giovani dos Santos|dos Santos]] {{gol|48}} |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=58,817 |referee={{flagicon|POR}} [[Pedro Proença]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[29. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Kostarika]] {{flagicon|CRC}} |score=1:1 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186459/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Grčka}} |goals1=[[Bryan Ruiz|Ruiz]] {{gol|52}} |goals2=[[Sokratis Papastathopoulos|Papastathopoulos]] {{gol|90+1}} |stadium=[[Arena Cidade da Copa|Arena Pernambuco]], [[Recife]] |attendance=41,242 |referee={{flagicon|AUS}} [[Ben Williams (fudbalski sudac)|Ben Williams]] |11m1= [[Celso Borges|Borges]] {{pengoal}}<br />[[Bryan Ruiz|Ruiz]] {{pengoal}}<br />[[Giancarlo González|González]] {{pengoal}}<br />[[Joel Campbell|Campbell]] {{pengoal}}<br />[[Michael Umaña|Umaña]] {{pengoal}} |11m= 5:3 |11m2= {{pengoal}} [[Kostas Mitroglou|Mitroglou]]<br />{{pengoal}} [[Lazaros Christodoulopoulos|Christodoulopoulos]]<br />{{pengoal}} [[José Holebas|Holebas]]<br />{{penmiss}} [[Theofanis Gekas|Gekas]] }} ---- {{Football box |date=[[30. lipnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=2:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186462/report.html Izvještaj] |team2={{flag|Nigerija}} |goals1=[[Paul Pogba|Pogba]] {{gol|79}}<br />[[Joseph Yobo|Yobo]] {{gol|90+2|ag}} |goals2= |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=67,882 |referee={{flagicon|SAD}} [[Mark Geiger]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[30. lipnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score=2:1 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186460/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Alžir}} |goals1=[[André Schürrle|Schürrle]] {{gol|92}}<br />[[Mesut Özil|Özil]] {{gol|120}} |goals2=[[Abdelmoumene Djabou|Djabou]] {{gol|120+1}} |stadium=[[Estádio Beira-Rio]], [[Porto Alegre]] |attendance=43,063 |referee={{flagicon|BRA}} [[Sandro Ricci]] }} ---- {{Football box |date=[[1. srpnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=1:0 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186503/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Švicarska}} |goals1=[[Ángel di María|di María]] {{gol|118}} |goals2= |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=63,255 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Eriksson]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[1. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score=2:1 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255951/match=300186497/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Sjedinjene Države}} |goals1=[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|93}}<br />[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|105}} |goals2=[[Julian Green|Green]] {{gol|107}} |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=51,227 |referee={{flagicon|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]] }} === Četvrtfinale === {{Football box |date=[[4. srpnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=0:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255953/match=300186485/report.html Izvještaj] |team2={{flag|Njemačka}} |goals1= |goals2=[[Mats Hummels|Hummels]] {{gol|13}} |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=74,240 |referee={{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[4. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=2:1 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255953/match=300186461/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Kolumbija}} |goals1=[[Thiago Silva|Silva]] {{gol|7}}<br />[[David Luiz]] {{gol|69}} |goals2=[[James Rodríguez|Rodríguez]] {{gol|80|11m}} |stadium=[[Castelão (Ceará)|Estádio Castelão]], [[Fortaleza]] |attendance=60,342 |referee={{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Velasco Carballo]] }} ---- {{Football box |date=[[5. srpnja]] [[2014.]] |time=13:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255953/match=300186504/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Belgija}} |goals1=[[Gonzalo Higuaín|Higuaín]] {{gol|8}} |goals2= |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=68,551 |referee={{flagicon|ITA}} [[Nicola Rizzoli]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[5. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=0:0 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255953/match=300186488/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Kostarika}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arena Fonte Nova]], [[Salvador, Bahia|Salvador]] |attendance=51,179 |referee={{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] |11m1= [[Robin van Persie|van Persie]] {{pengoal}}<br />[[Arjen Robben|Robben]] {{pengoal}}<br />[[Wesley Sneijder|Sneijder]] {{pengoal}}<br />[[Dirk Kuijt|Kuijt]] {{pengoal}} |11m= 4:3 |11m2= {{pengoal}} [[Celso Borges|Borges]]<br />{{penmiss}} [[Bryan Ruiz|Ruiz]]<br />{{pengoal}} [[Giancarlo González|González]]<br />{{pengoal}} [[Christian Bolaños|Bolaños]]<br />{{penmiss}} [[Michael Umaña|Umaña]] }} === Polufinale === {{Football box |date=[[8. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|1:7]] |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255955/match=300186474/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Njemačka}} |goals1=[[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]] {{gol|90}} |goals2=[[Thomas Müller|Müller]] {{gol|11}}<br />[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|23}}<br />[[Toni Kroos|Kroos]] {{gol|24}}, {{gol|26}}<br />[[Sami Khedira|Khedira]] {{gol|29}}<br />[[André Schürrle|Schürrle]] {{gol|69}}, {{gol|79}} |stadium=[[Mineirão|Estádio Mineirão]], [[Belo Horizonte]] |attendance=58,141 |referee={{flagicon|MEX}} [[Marco Rodríguez]] }} ---- {{Football box |bg= |date=[[9. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=0:0 |pr=y |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255955/match=300186490/index.html Izvještaj] |team2={{flag|Argentina}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arena Corinthians|Arena de São Paulo]], [[São Paulo]] |attendance=63,267 |referee={{flagicon|TUR}} [[Cüneyt Çakır]] |11m1= [[Ron Vlaar|Vlaar]] {{penmiss}}<br />[[Arjen Robben|Robben]] {{pengoal}}<br />[[Wesley Sneijder|Sneijder]] {{penmiss}}<br />[[Dirk Kuijt|Kuijt]] {{pengoal}} |11m= 2:4 |11m2= {{pengoal}} [[Lionel Messi|Messi]]<br />{{pengoal}} [[Ezequiel Garay|Garay]]<br />{{pengoal}} [[Sergio Agüero|Agüero]]<br />{{pengoal}} [[Maxi Rodríguez|Rodríguez]] }} === Utakmica za treće mjesto === {{Football box |date=[[12. srpnja]] [[2014.]] |time=17:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=0:3 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255957/match=300186502/report.html Izvještaj] |team2={{flag|Nizozemska}} |goals1= |goals2=[[Robin van Persie|van Persie]] {{gol|3|11m}}<br />[[Daley Blind|Blind]] {{gol|17}}<br />[[Georginio Wijnaldum|Wijnaldum]] {{gol|90+1}} |stadium=[[Estádio Nacional Mané Garrincha]], [[Brasília]] |attendance=68,034 |referee={{flagicon|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]] }} === Finale === {{Football box |date=[[13. srpnja]] [[2014.]] |time=16:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score=1:0 |pr=1:0 |report=[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255959/match=300186501/report.html Izvještaj] |team2={{flag|Argentina}} |goals1=[[Mario Götze|Götze]] {{gol|113}} |goals2= |stadium=[[Maracanã (stadion)|Estádio do Maracanã]], [[Rio de Janeiro]] |attendance=74,738 |referee={{flagicon|ITA}} [[Nicola Rizzoli]] }} == Statistike i nagrade == === Statistike === ''Ažurirano: [[11. siječnja]] [[2016.]]'' {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]] - 11. minuta (ag.) ([[Brazil]] 3:1 [[Hrvatska]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]] - 1. minuta (0:30) ([[Gana]] 1:2 [[SAD]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]] - 121. minuta ([[Njemačka]] 2:1 [[Alžir]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] - 27. minuta ([[Brazil]] 3:1 [[Hrvatska]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira]] - 94. minuta ([[Urugvaj]] 1:3 [[Kostarika]]) '''Najviše golova na utakmici''' * {{flagicon|BRA}} [[Brazil]] 1:7 [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flagicon|IRN}} [[Iran]] 0:0 [[Nigerija]] {{flagicon|Nigerija}} * {{flagicon|BRA}} [[Brazil]] 0:0 [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} * {{flagicon|JAP}} [[Japan]] 0:0 [[Grčka]] {{flagicon|GRČ}} * {{flagicon|CRC}} [[Kostarika]] 0:0 [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} * {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska]] 0:0 [[Kostarika]] {{flagicon|CRC}} * {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska]] 0:0 [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]] - 43 godine '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]] - 18 godina | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]] - 37 godina (autogol) '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]] - 19 godina '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]] ([[Njemačka]] 4:0 [[Portugal]]) '''Igrač s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici''' * {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]] - 3 gola * {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]] - 3 gola '''Momčad s najviše postignutih pogodaka''' * {{flag|Njemačka}} - 18 golova '''Momčad s najviše primljenih pogodaka''' * {{flag|Brazil}} - 14 golova '''Momčad s najmanje primljenih pogodaka''' * {{flag|Kostarika}} - 2 gola '''Momčad s najmanje postignutih pogodaka''' * {{flag|Kamerun}} - 1 gol * {{flag|Honduras}} - 1 gol * {{flag|Iran}} - 1 gol |} === Strijelci === ''Zadnji put ažurirano: [[13. srpnja]] [[2014.]]'' '''6 golova''' * {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]] '''5 golova''' * {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]] '''4 gola''' {{div col|3}} * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|NED}} [[Robin van Persie]] {{div col end}} '''3 gola''' {{div col|3}} * {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]] * {{flagicon|FRA}} [[Karim Benzema]] * {{flagicon|NED}} [[Arjen Robben]] * {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Xherdan Shaqiri]] {{div col end}} ;2 gola {{div col|3}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]] * {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]] * {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]] * {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]] * {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]] * {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]] * {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]] * {{flagicon|CRC}} [[Bryan Ruiz]] * {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]] * {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]] * {{flagicon|NJE}} [[Mario Götze]] * {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]] * {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]] * {{flagicon|NJE}} [[Toni Kroos]] * {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]] * {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]] * {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]] * {{flagicon|URU}} [[Luis Suárez]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|3}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]] * {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Higuaín]] * {{flagicon|ARG}} [[Ángel di María]] * {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]] * {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]] * {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]] * {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]] * {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]] * {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]] * {{flagicon|BIH}} [[Edin Džeko]] * {{flagicon|BIH}} [[Vedad Ibišević]] * {{flagicon|BIH}} [[Miralem Pjanić]] * {{flagicon|BIH}} [[Avdija Vršajević]] * {{flagicon|BRA}} [[Fernando Luiz Roza|Fernandinho]] * {{flagicon|BRA}} [[Fred (fudbaler)|Fred]] * {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]] * {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]] * {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]] * {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]] * {{flagicon|ČIL}} [[Eduardo Vargas]] * {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]] * {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]] * {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]] * {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]] * {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]] * {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]] * {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]] * {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastathopoulos]] * {{flagicon|GRČ}} [[Georgios Samaras]] * {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]] * {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]] * {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]] * {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]] * {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]] * {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]] * {{flagicon|JKO}} [[Gu Ja-cheol]] * {{flagicon|JKO}} [[I Geun-ho]] * {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]] * {{flagicon|KAM}} [[Joël Matip]] * {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]] * {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado]] * {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]] * {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero]] * {{flagicon|CRC}} [[Joel Campbell]] * {{flagicon|CRC}} [[Óscar Duarte]] * {{flagicon|CRC}} [[Marco Ureña]] * {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]] * {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]] * {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]] * {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]] * {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]] * {{flagicon|Nigerija}} [[Peter Odemwingie]] * {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]] * {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]] * {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]] * {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]] * {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]] * {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]] * {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]] * {{flagicon|NJE}} [[Mesut Özil]] * {{flagicon|POR}} [[Nani]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]] * {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]] * {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]] * {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]] * {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]] * {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Mata]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Torres]] * {{flagicon|ŠPA}} [[David Villa]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Blerim Džemaili]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Admir Mehmedi]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Haris Seferović]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|URU}} [[Edinson Cavani]] * {{flagicon|URU}} [[Diego Godín]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|3}} * {{flagicon|BIH}} [[Sead Kolašinac]] <small>(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])</small> * {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]] <small>(protiv {{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|Hrvatske]])</small> * {{flagicon|GAN}} [[John Boye]] <small>(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)</small> * {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]] <small>(protiv {{flagicon|FRA}} [[Francuska|Francuske]])</small> * {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]] <small>(protiv {{flagicon|FRA}} [[Francuska|Francuske]])</small> {{div col end}} === Jedanaesterci === Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] za [[Španjolska|Španjolsku]] u utakmici protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] * {{flagicon|URU}} [[Edinson Cavani]] za [[Urugvaj]] u utakmici protiv [[Kostarika|Kostarike]] * {{flagicon|FRA}} [[Karim Benzema]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Honduras]]a * {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Portugal]]a * {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]] za [[Alžir]] u utakmici protiv [[Belgija|Belgije]] * {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]] za [[Australija|Australiju]] u utakmici protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] * {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado]] za [[Kolumbija|Kolumbiju]] u utakmici protiv [[Japan]]a * {{flagicon|GRČ}} [[Georgios Samaras]] za [[Grčka|Grčku]] u utakmici protiv [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] * {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]] za [[Nizozemska|Nizozemsku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]] za [[Kolumbija|Kolumbiju]] u utakmici protiv [[Brazil]]a * {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]] za [[Nizozemska|Nizozemsku]] u utakmici protiv [[Brazil]]a | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|FRA}} [[Karim Benzema]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Švicarska|Švicarske]] |} === Nagrade === {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- |align=center|'''Pobjednici Svjetskog nogometnog prvenstva 2014.''' |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|100px|Njemačka]]<br />'''[[Njemačka nogometna reprezentacija|NJEMAČKA]]'''<br />'''4. naslov''' |} {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- !'''[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]]''' !'''[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]]''' !'''[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]]''' !'''[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''' !'''[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]]''' |- |align=center|{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]] <small>(6 golova)</small> |align=center|{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] |align=center|{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] |align=center|{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]] |align=center|{{flag|Kolumbija}} |} ==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači !Izbornik |- |align=left valign=top|{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]<br />{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]<br />{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]<br />{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]] |align=left valign=top|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Schweinsteiger]]<br />{{flagicon|NJE}} [[Toni Kroos]]<br />{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]] |align=left valign=top|{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]<br />{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]<br />{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]] |align=left valign=top|{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |} == Konačni poredak == [[File:2014 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2014. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#ff9f40|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|NJE}} || G || 7 || 6 || 1 || 0 || 18 || 4 || +14 || 19 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|ARG}} || F || 7 || 5 || 1 || 1 || 8 || 4 || +4 || 16 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|NIZ}} || B || 7 || 5 || 2 || 0 || 15 || 5 || +10 || 17 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|BRA}} || A || 7 || 3 || 2 || 2 || 11 || 14 || -3 || 11 |- | colspan="11"| '''Četvrt-finale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|KOL}} || C || 5 || 4 || 0 || 1 || 12 || 4 || +8 || 12 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|BEL}} || H || 5 || 4 || 0 || 1 || 6 || 3 || +3 || 12 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|FRA}} || E || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 3 || +7 || 10 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|KOS}} || D || 5 || 2 || 3 || 0 || 5 || 2 || +3 || 9 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|ČIL}} || B || 4 || 2 || 1 || 1 || 6 || 4 || +2 || 7 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|MEX}} || A || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 3 || +2 || 7 |- | 11 || align="left"|{{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] || E || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 7 || 0 || 6 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|URU}} || D || 4 || 2 || 0 || 2 || 4 || 6 || -2 || 6 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|GRČ}} || C || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 5 || -2 || 5 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|ALŽ}} || H || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 7 || 0 || 4 |- | 15 || align="left"|{{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] || G || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 6 || -1 || 4 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|NGA}} || F || 4 || 1 || 1 || 2 || 3 || 5 || -2 || 4 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|EKV}} || E || 3 || 1 || 1 || 1 || 3 || 3 || 0 || 4 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|POR}} || G || 3 || 1 || 1 || 1 || 4 || 7 || -3 || 4 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|HRV}} || A || 3 || 1 || 0 || 2 || 6 || 6 || 0 || 3 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|BIH}} || F || 3 || 1 || 0 || 2 || 4 || 4 || 0 || 3 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|CIV}} || C || 3 || 1 || 0 || 2 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|ITA}} || D || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|ŠPA}} || B || 3 || 1 || 0 || 2 || 4 || 7 || -3 || 3 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|RUS}} || H || 3 || 0 || 2 || 1 || 2 || 3 || -1 || 2 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|GAN}} || G || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 6 || -2 || 1 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|ENG}} || D || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 1 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || H || 3 || 0 || 1 || 2 || 3 || 6 || -3 || 1 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || F || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 4 || -3 || 1 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|JAP}} || C || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|AUS}} || B || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 9 || -6 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|HON}} || E || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 8 || -7 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|KAM}} || A || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 9 || -8 || 0 |} == Marketing == === Maskota === U rujnu [[2012.]] godine, za maskotu prvenstva odabran je ''[[Tolypeutes tricinctus|tatu-bola]]'', posebna vrsta [[pasanac|pasanca]] koji se brani tako što se sklupča u loptu.<ref>{{cite news |date=11 September 2012 |url=http://globoesporte.globo.com/futebol/copa-do-mundo/noticia/2012/09/fifa-registra-desenho-e-confirma-tatu-bola-como-mascote-da-copa.html |title=Fifa registra desenho e confirma tatu-bola como mascote da Copa |publisher=Globoesporte.com |accessdate=11 September 2012 |language=Portuguese}}</ref> [[Pasanac]] je izabran među ukupno 47 ideja što su ih je predložilo šest kompanija.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/media/newsid=1701431/index.html|title=Armadillo alert: Official Mascot introduced to the world|publisher=FIFA.com|date=17 September 2012|access-date=2013-12-07|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305081304/http://www.fifa.com/worldcup/media/newsid=1701431/index.html|dead-url=yes}}</ref> Nakon predstavljanja na televiziji,<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1708140/index.html?cid=rssfeed&att= |title=2014 Mascot is big in Brazil |access-date=2013-12-07 |archive-date=2014-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709040004/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1708140/index.html?cid=rssfeed&att= |dead-url=yes }}</ref> otvoreno je javno glasovanje s ukupno tri prijedloga,<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/mm/document/tournament/loc/01/70/21/55/officialmascotqa_en.pdf|title=Official Mascot Launc - Q&A|format=PDF|access-date=2013-12-07|archive-date=2014-07-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20140709040006/http://www.fifa.com/mm/document/tournament/loc/01/70/21/55/officialmascotqa_en.pdf|dead-url=yes}}</ref> a rezultati su objavljeni [[25. rujna]] [[2012.]] godine:<ref name=fuleco>{{cite news|title=Fuleco é escolhido como nome do mascote da Copa de 2014|url=http://copadomundo.uol.com.br/noticias/redacao/2012/11/25/escolhido-nome-do-mascote-da-copa-de-2014.htm|accessdate=26 November 2012|newspaper=[[Universo Online|UOL Esporte]]|date=26 November 2012|location=São Paulo|language=Portuguese}}</ref><ref name="Fuleco">{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1944138/index.html |title=Fuleco wins name game |publisher=Fifa.com |date=26 November 2012 |access-date=2013-12-07 |archive-date=2014-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709035942/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1944138/index.html |dead-url=yes }}</ref> # [[Fuleco]] - 48% (cca. 1,700,000 glasova) # Zuzeco - 31% # Amijubi - 21% Ime Fuleco nastalo je kombiniranjem riječi "'''Fu'''tebo'''l'''" ("nogomet") i "'''Eco'''logia" ("ekologija"), a kao dodatak tomu je i činjenica da su nadimci sa završetkom ''-eco'' izrazito popularni u Brazilu. === Logo i slogan === Službeni logo prvenstva nazvan je "Inspiration", a izradila ga je brazilska kompanija ''Africa''.<ref name="Logo">{{cite web|url =http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1269930/index.html|title =Re-live the Brazil 2014 Emblem Launch|publisher =FIFA.com|date =7 July 2010|access-date =2013-12-07|archive-date =2014-07-09|archive-url =https://web.archive.org/web/20140709035954/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1269930/index.html|dead-url =yes}}</ref> Dizajn se temeljio na tri pobjedničke ruke koje drže pehar svjetskoga prvaka, a zelena i žuta boja simboliziraju [[brazil]]sku dobrodošlicu cijelome svijetu. Logo je prvi put predstavljan u [[Johannesburg]]u, tokom prvenstva [[2010.]] godine.<ref name="Logo"/> Službeni logo prvenstva je '''"Svi u jednom ritmu"''' ([[portugalski]]: "Juntos num só ritmo").<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/media/newsid=1641290/|title=Brazil 2014 slogan presented: All in one rhythm™ / Juntos num só ritmo™|publisher=FIFA.com|date=30 May 2012|access-date=2013-12-07|archive-date=2018-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20180615005028/https://www.fifa.com/worldcup/media/newsid=1641290/|dead-url=yes}}</ref> Prvi put nakon [[1962.]], prvenstvo će imati i službenu pjesmu. Globalni sponzor prvenstva, [[Sony]], otvorio je natjecanje za službenu pjesmu koje završava u veljači [[2014.]] godine.<ref name="Song">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=2224063/|title=Music hopefuls invited to add to the rhythm of the 2014 FIFA World Cup™|date=15 November 2013|publisher=FIFA.com|access-date=2013-12-07|archive-date=2014-07-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20140709040032/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=2224063/|dead-url=yes}}</ref> Na natjecanju može sudjelovati svatko, a pobjedničku pjesmu će tokom [[2014.]] izvesti i snimiri pjevač [[Ricky Martin]].<ref name="Song"/> === Lopta === Službena lopta prvenstva je [[Adidas Brazuca]],<ref>{{cite web |url=http://www.soccer.com/guide |title=World Cup 2014 Brazuca |work=Soccer.com/Guide |publisher=Soccer.com |accessdate=28 October 2013}}</ref> koja je zamijenila nepredvidivu i kritiziranu Adidas Jabulani loptu korištenu na prvenstvu [[2010.]] godine. Ime lopte odlučeno je pomoću online glasovanja, a [[Adidas]], koji je službeni izrađivač lopti još od [[1970.]] godine, predložio je ukupno tri imena, crpeći izvore iz brazilske kulture i tradicije. Druga dva prijedloga bila su Bossa Nova i Carnavalesca.<ref name="ball_name">{{cite news |title=adidas Brazuca – Name of Official Match Ball decided by Brazilian fans |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1693277/ |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2 September 2012 |accessdate=3 September 2012 |archive-date=2014-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229023458/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1693277/ |dead-url=yes }}</ref> == Infrastruktura == [[Datoteka:Maracanã 024.jpg|mini|Stadion [[Estádio do Maracanã|Maracanã]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]]] === Stadioni === [[Brazilski nogometni savez]] (CBF) procjenjuje da će trošak izgradnje i renoviranja stadiona<ref>{{Cite web |title=Sadioni za Svjetsko prvenstvo - Brazil 2014. |url=http://arogeraldes.blogspot.com/2007/10/brasil-2014-la-candidatura.html/ |access-date=2007-11-28 |archivedate=2007-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071128150500/http://arogeraldes.blogspot.com/2007/10/brasil-2014-la-candidatura.html/ |deadurl=yes }}</ref> ukupno biti više od 1.9 milijardi [[Brazilski real|R$]] (1.1 milijardi [[Euro|eura]] ili 550 milijuna [[Britanska funta|funti]]).<ref>{{cite web |url=http://brazil.homesgofast.com/news/brazil-named-as-world-cup-2014-host-I544/ |title=Brazil najavljen kao domaćin Svjetskog prvenstva 2014. |publisher=Brazil.homesgofast.com |date= |accessdate=[[9. listopada]] [[2011.]] }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Uz potrošnju na stadione i renovacije, još će se milijuni potrošiti na osnovnu [[Infrastruktura|infrastrukturu]] da bi se zemlja pripremila za prvenstvo. Kad je dobio informaciju da je organizator Svjetskog nogometnog prvenstva, predsjednik [[Brazilski nogometni savez|CBF-a]] Ricardo Teixeira je izjavio: "Mi smo civiliziran narod koji prolazi kroz izvrsno razdoblje, i imamo sve pripremljeno da primimo čast organizacije Svjetskoga prvenstva." Teixeira je bio u sjedištu FIFA-e u [[Zürich]]u kad je donešena odluka. "Sljedećih nekoliko godina imat ćemo dosljedna pritjecanja investicija. Svjetsko prvenstvo 2014. omogućit će Brazilu modernu infrastrukturu," rekao je Teixeira. "[[Sociologija|Socijalno]] rečeno, biti će jako korisno. Naš je cilj Brazil učiniti vidljivijim u globalnom pogledu," dodao je. "Svjetsko je prvenstvo puno više od običnog [[šport]]skog događaja. Biti će zanimljiv način unaprijeđenja socijalne preobrazbe." === Zračni i javni prijevoz === [[Datoteka:Aeroporto do recife.jpg|mini|Međunarodna zračna luka u [[Recife]]u]] [[31. kolovoza]] [[2009.]], državna agencija za [[Zračni promet|zračni prijevoz]], [[Infraero]], otkrila je investni plan od 5.3 milijarde [[Brazilski real|reala]] (otprilike 3 milijarde [[Euro|eura]])<ref>{{Cite news | last = Rittner | first = Daniel | last2 = Braga | first2 = Paulo Victor | title = Infraero ulaže R$5 mlrd R$ za obnove zračnih luka | newspaper = Valor Econômico | pages = A4 | date = [[31. kolovoza]] [[2009.]] }} {{por icon}}</ref> za nadogradnju [[Zračna luka|zračnih luka]] u deset gradova domaćina prvenstva, povećavajem njihovih kapaciteta i udobnijim smještajem za stotine tisuća očekivanih turista. Natal i Salvador su isključeni iz projekta jer su njihove renovacije već nedavno bile dovršene. Značajan iznos novca (55.3% od svih investicija) bit će potrošen na dvije zračne luke, one u [[São Paulo|São Paulu]] i [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Predviđa se da će investirani radovi biti dovršeni do 2014. godine. Infraerova najava dovela je do kritika Brazilske opće zrakoplovne organizacije (ABAG), skupine privatnih vlasnika [[zrakoplov]]a, da se brazilski aerodromi trenutno ne mogu nostiti sa priljevom Svjetskog prvenstva. Podpredsjednik organizacije Adalberto Febeliano, izjavio je da se očekuje više od 500 000 nogometnih navijača, gdje svaki od njih koristi šest do četrnaest letova tijekom prvenstva da bi otišli na više utakmica u drugim gradovima.<ref>{{cite web|url=http://www.asiaone.com/News/Latest%2BNews/Sports/Story/A1Story20080725-78670.html |title=Budući brazilski aerodromi |publisher=Asiaone.com |date= [[25. srpnja]] [[2008.]] |accessdate=[[9. listopada]] [[2011.]] }}</ref> U [[Svibanj|svibnju]] [[2010.]], brazilska je Vlada promijenila legislaciju kandidature da bi dopustila fleksibilnost Infraeru.<ref>{{cite web |url=http://www.v-brazil.com/world-cup/2014/law-bureaucracy-airport-building-easier/ |title=Law reduces bureaucracy |publisher=V-brazil.com |date=[[8. lipnja]] [[2010.]] |accessdate=[[9. listopada]] [[2011.]] |archive-date=2014-08-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140816220332/http://www.v-brazil.com/world-cup/2014/law-bureaucracy-airport-building-easier/ |dead-url=yes }}</ref> Što se tiče javnog prijevoza, osam gradova domaćina grade [[metro]] linije koje će povezati aerodrome sa stadionima, eventualno i sa središtem grada. Navedeni gradovi su [[Porto Alegre]],<ref>{{cite web |url=http://www.portal2014.org.br/noticias/7576/COPA+2014+AEROMOVEL+DE+PORTO+ALEGRE+COMECA+A+SAIR+DO+PAPEL.html |title=Copa 2014: Aeromóvel de Porto Alegre começa a sair do papel |publisher=Portal 2014 |date=[[22. srpnja]] [[2011.]] |accessdate=[[15. listopada]] [[2011.]] |archivedate=2012-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120405012430/http://www.portal2014.org.br/noticias/7576/COPA+2014+AEROMOVEL+DE+PORTO+ALEGRE+COMECA+A+SAIR+DO+PAPEL.html |deadurl=yes }} {{por icon}}</ref> [[São Paulo]],<ref>{{cite web |url=http://www.copa2014.org.br/noticias/8112/SECRETARIO+DIZ+QUE+ABERTURA+DA+COPA+PODE+RENDER+R+30+BI+A+SAO+PAULO.html |title=Secretário diz que abertura da Copa pode render R$ 30 bi a São Paulo |publisher=Portal 2014 |date=[[28. rujna]] [[2011.]] |accessdate=[[12. listopada]] [[2011.]] |archivedate=2011-10-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111002023046/http://www.copa2014.org.br/noticias/8112/SECRETARIO+DIZ+QUE+ABERTURA+DA+COPA+PODE+RENDER+R+30+BI+A+SAO+PAULO.html |deadurl=yes }} {{por icon}}</ref> [[Salvador, Bahia|Salvador]],<ref>{{cite web |url=http://www.copa2014.org.br/noticias/7799/EDITAL+PARA+AMPLIACAO+DO+METRO+DE+SALVADOR+DEVE+SAIR+EM+45+DIAS.html |title=Edital para ampliação do metrô de Salvador deve sair em 45 dias |publisher=Portal 2014 |date=[[18. kolovoza]] [[2011.]] |accessdate=[[12. listopada]] [[2011.]] |archivedate=2011-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110912085211/http://www.copa2014.org.br/noticias/7799/EDITAL+PARA+AMPLIACAO+DO+METRO+DE+SALVADOR+DEVE+SAIR+EM+45+DIAS.html |deadurl=yes }} {{por icon}}</ref> [[Fortaleza]],<ref>{{cite web |url=http://www.opovo.com.br/hotsite/copa2014/intervencoes-urbanas.html |title=Copa do Mundo deixará legado para o futuro |publisher=O POVO Online |date= |accessdate=[[13. listopada]] [[2011.]] |archive-date=2011-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110817051512/http://www.opovo.com.br/hotsite/copa2014/intervencoes-urbanas.html |dead-url=yes }} {{por icon}}</ref> [[Manaus]],<ref>{{cite web |url=http://www.portal2014.org.br/noticias/7684/OBRA+DO+MONOTRILHO+DE+MANAUS+E+APROVADA.html |title=Obra do monotrilho de Manaus é aprovada |publisher=Portal 2014 |date=[[4. kolovoza]] [[2011.]] |accessdate=[[12. listopada]] [[2011.]] |archivedate=2012-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120405012442/http://www.portal2014.org.br/noticias/7684/OBRA+DO+MONOTRILHO+DE+MANAUS+E+APROVADA.html |deadurl=yes }} {{por icon}}</ref> [[Brasília]],<ref>{{cite web |url=http://www.vlt.df.gov.br/ |title=Metrô Leve de Brasília - VLT |publisher=GDF Portal do Cidadão |date=[[2009.]] |accessdate=[[12. listopada]] [[2011.]] |archivedate=2013-07-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130725175818/http://www.vlt.df.gov.br/ |deadurl=yes }} {{por icon}}</ref> [[Cuiabá]],<ref>{{cite web|url=http://www.portal2014.org.br/noticias/7969/GOVERNO+ACEITA+VLT+EM+CUIABA+E+METRO+EM+SALVADOR.html |title=Governo aceita VLT em Cuiabá e metrô em Salvador |publisher=Portal 2014 |date=[[9. rujna]] [[2011.]] |accessdate=[[13. listopada]] [[2011.]] }} {{por icon}}</ref> i [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]].<ref>{{cite web |url=http://www.nominuto.com/noticias/politica/fatima-bezerra-diz-que-vlt-esta-garantido-com-a-copa-2014/32942/ |title=Fátima Bezerra diz que VLT está garantido com a Copa 2014 |publisher=Nominuto.com |date=[[3. lipnja]] [[2009.]] |accessdate=[[16. listopada]] [[2011.]] |archive-date=2013-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210173905/http://nominuto.com/noticias/politica/fatima-bezerra-diz-que-vlt-esta-garantido-com-a-copa-2014/32942/ }} {{por icon}}</ref> Uz to, gradovi koji uvode brzu autobusnu liniju (BRT) do stadiona posebno za Svjetsko prvenstvo su [[Belo Horizonte]], [[Curitiba]], [[Recife]] i [[Rio de Janeiro]]. Brza autobusna linija Rio de Janeira će, osim spajanja međunarodnog aerodroma s [[Estádio do Maracanã|Maracanom]], uključiti i susjedstvo [[Barra da Tijuca]], u kojem je sjedište [[XXXI. Olimpijske igre - Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskih igara 2016]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * {{službena|http://www.fifa.com/worldcup/brazil2014/index.html}} * [http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/060520/1/6uea.html Informacije o prvenstvu, Sepp Blatter (20. svibnja 2006.)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313055523/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/060520/1/6uea.html |date=2007-03-13 }}, [[FIFA]].com {{eng oznaka}} {{FIFA Svjetsko prvenstvo}} {{Izabran}} [[Kategorija:2014.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]] [[Kategorija:Fudbal u Brazilu]] mt2kmk5egjj26hu2cvhzm3otwou8kkd Harry Partch 0 246826 42647811 41582678 2026-06-29T00:19:28Z SHB2000 162804 42647811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime =Harry Partch | slika = | tip = | ime_po_rođenju =Harry Partch | datum_rođenja = {{Birth date|1901|6|24|df=yes}} | datum_smrti = {{Death date and age|1974|9|3|1901|6|24|df=yes}} | žanr = [[Eksperimentalna muzika]] | zanimanje = | period = | diskografska_kuća = | povezani_izvođači = }} '''Harry Partch''' ([[1901]] – [[1974]]) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[kompozitor]], najpoznatiji kao pionir [[mikrotonalna muzike]] i [[eksperimentalna muzika]] te [[Extended technique|nekonvencionalnog korištenja muzičkih instrumenata]]. Partch se smatra jednom od vodećih ličnosti poratne muzičke [[avangarda|avangarde]], te jednim od najvećih američkih kompozitora 20. vijeka. [[Datoteka:Harry Partch Institute-3.jpg|thumb|''Quadrangularus Reversum'' ('''Harry Partch''').]] [[Datoteka:Partch Ensemble.jpg|thumb|right|250px]] [[Datoteka:partchdiamond.png|thumb|200px|Harry Partch: Partch Diamant 2]] == Diskografija == * ''The World of Harry Partch'' ([[Columbia Masterworks]] MS 7207 & MQ 7207, 1969) * ''Delusion of the Fury'' (LP [[Columbia Masterworks]] M2 30576, 1971; CD [[Innova]] 406, 2001) * ''Enclosure II'' (early speech-music works) (Innova 401) * ''Enclosure V'' ("On a Greek Theme") (Innova 405) * ''Enclosure VI'' ("Delusion of the Fury") (Innova 406) * ''The Seventeen Lyrics of Li Po'' (Tzadik, 1995). ASIN B000003YSU. * ''Revelation In The Courthouse Park'' ([[Tomato Records]] TOM-3004, 2003) === Doc === * ''Enclosure I'' (Innova 400, VHS) * ''Enclosure IV'' (Innova 404, VHS) "Delusion", "Music of HP" * ''Enclosure VII'' (Innova 407, DVD) "Delusion", "Dreamer", Bonus Album, "Revelation" * ''Enclosure VIII'' (Innova 399, DVD) * ''Musical Outsiders: An American Legacy - Harry Partch, [[Lou Harrison]] & [[Terry Riley]]'' === Bibliografija === * Blackburn, Philip (1998). ''Harry Partch: Enclosure III''. Saint Paul: Innova. {{ISBN|0-9656569-0-X}}. * Gilmore, Bob (1998). ''Harry Partch, A Biography,'' New Haven: Yale University Press. * Partch, Harry (1974). ''Genesis of a Music''. New York: Da Capo Press. {{ISBN|0-306-80106-X}}. * Partch, Harry (1991). ''Bitter Music: Collected Journals, Essays, Introductions and Librettos,'' Champaign: University of Illinois Press. == Reference == * [http://www.allmusic.com/artist/harry-partch-q7818 bio] [[Allmusic]] {{en}} == Kolekcije linkova == * [http://www.harrypartch.com www.harrypartch.com] {{en}} * [http://www.corporeal.com/ Corporeal Meadows] {{en}} {{Lifetime|1901|1974|Partch, Harry}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Partch, Harry}} [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:LGBT kompozitori i kompozitorke]] [[Kategorija:Gej muzičari]] gdfyos578e371hbjftgxfpy33tpdwmp Curlie 0 248675 42647647 41572347 2026-06-28T13:21:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647647 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DMOZ logo.png|thumb|alt=]] '''Open Directory Project''' ('''ODP'''), Projekt otvorene direktorije, poznat i kao '''dmoz''' (naziv od '''d'''irectory.'''moz'''illa.org, početne domena na kojoj se nalazila), je višejezični direktorij/web katalog [[World Wide Web]] poveznica u vlasništvu [[Netscape]]-a (koji je u vlasništvu [[AOL]]-a) kojeg izrađuje i održava zajednica editora dobrovoljaca. == Informacije o projektu == === Osnivači === ODP je pokrenut 1998. godine kao '''Gnuhoo''' od strane [[Rich Skrenta]] i [[Bob Truel]] koji su u to vreme radili kao inžinjeri za [[Sun Microsystems]]. [[Chris Tolles]], koji je radio za Sun Microsystems kao šef marketinga za bezbednosne proizvode za mreže, također se priključio u 1998 kao suosnivač Gnuhoo-a zajedno sa suosnivačima [[Bryn Dole]] i Jeremy Wenokur. === Pad sistema i prekid uređivanja, 10. - 12. 2006. === 20.10. glavni ODP server imao je "katastrofalni" sistemski pad<ref>[http://dmozgrunt.blogspot.com/2006/10/dmozs-catastrophic-serverhardware.html "Dmoz's Catastrophic Server/Hardware Failure"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730153521/http://dmozgrunt.blogspot.com/2006/10/dmozs-catastrophic-serverhardware.html |date=2017-07-30 }} October 27, 2006, retrieved November 15, 2006</ref> i editori nisu imali pristup sve do 18. 12.<ref>[http://www.resource-zone.com/forum/showthread.php?t=45325 "dmoz.org technical problems (UPDATED: December 18, 2006)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108033810/http://www.resource-zone.com/forum/showthread.php?t=45325 |date=2007-01-08 }}, Resource-Zone.com Announcement, retrieved December 19, 2006</ref>. Za vreme pada starija verzija direktorija je bila vidljiva javnosti. Istovremeno izgubljene su mnogo promene koju bile napravljene u periodu od 7. do 9. 2006., a izbrisane su i sve web stranice koje su bile na čekanju da ih pregledaju editori i odobre njihov upis u direktorij.<ref>[http://www.revenews.com/carstencumbrowski/2007/01/dmoz_directory_accepts_site_su.html "DMOZ Directory Accepts Site Submissions Again"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070207075936/http://www.revenews.com/carstencumbrowski/2007/01/dmoz_directory_accepts_site_su.html |date=2007-02-07 }} 14. 1. 2007, posećena 17. 1. 2007.</ref> Prijava za nove editore još uvek ne radi. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://dmoz.org/ The Open Directory Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928194603/http://dmoz.org/ |date=2006-09-28 }} {{commonscat|DMOZ}} [[Kategorija:Internet]] 4lglovlgd0cxncb30vdxkiot9wiynq7 Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42647678 42647631 2026-06-28T15:42:39Z Duma 16555 /* PDS 70c */ 42647678 wikitext text/x-wiki [[File:PDS 70 closeup - eso2111a.jpg|thumb|315x315px|Cirkumplanetarni disk oko [[egzoplaneta]] [[PDS 70c]] (izvor nalik tački i okolni oblak u centru desne slike; sjaj ukazuje na vrući vodonični cirkumplanetarni disk),<ref name="m130">{{cite web | last=Blue | first=Charles | title=‘Moon-forming’ Circumplanetary Disk Discovered in Distant Star System | website=National Radio Astronomy Observatory | date=July 11, 2019 | url=https://public.nrao.edu/news/2019-alma-circumplanetary/ | access-date=August 5, 2025}}</ref> unutar [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnog diska]] (lijeva slika)]] '''Cirkulplanetarni disk''' (skraćeno CPD) je nakupina [[materija|materije]] sastavljene od [[plin]]a, [[kosmička prašina|prašine]], [[planetezimal]]a, [[asteroid]]a ili fragmenata sudara u obliku [[torus]]a, palačinke ili prstena, u [[orbita|orbiti]] oko [[planet]]e. Oni su rezervoari materijala iz kojeg se mogu formirati [[prirodni sateliti|mjeseci]] (ili [[egzomjesec]]i ili [[podsatelit]]i).<ref name="AST-20211108">{{cite news |last=Parks |first=Jake |title=Snapshot: ALMA spots moon-forming disk around distant exoplanet - This stellar shot serves as the first unambiguous detection of a circumplanetary disk capable of brewing its own moon. |url=https://astronomy.com/magazine/news/2021/11/snapshot-alma-spots-moon-forming-disk-around-distant-exoplanet |date=8 November 2021 |work=[[Astronomy (magazine)|Astronomy]] |accessdate=9 November 2021 }}</ref> Takav disk se može manifestovati na različite načine. == Teorija == [[File:Circumplanetary disk simulation with added exomoons.jpg|thumb|Hidrodinamička simulacija unutrašnjeg dijela cirkumplanetarnog diska nakon što su egzomjeseci dodani na disk. Simulacija koju su izvršili Sun et al.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Sun |first1=Xilei |last2=Huang |first2=Pinghui |last3=Dong |first3=Ruobing |last4=Liu |first4=Shang-Fei |date=2024-09-01 |title=Observational Characteristics of Circumplanetary-mass-object Disks in the Era of James Webb Space Telescope |journal=The Astrophysical Journal |volume=972 |issue=1 |pages=25 |arxiv=2406.09501 |bibcode=2024ApJ...972...25S |doi=10.3847/1538-4357/ad57c2 |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref>]] [[Divovska planeta]] će se uglavnom formirati [[akrecijom jezgra]]. U ovom scenariju, jezgro se formira akrecijom malih čvrstih tijela. Kada jezgro postane dovoljno masivno, može bi izrezati rupu na [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnom disku]] oko [[zvijezda|zvijezde]]-domaćina. Materijal će teći s rubova cirkumstelarnog diska prema planeti u mlazovima i oko planete će formirati cirkumplanetarni disk. Cirkulplanetarni disk se stoga formira tokom kasne faze formiranja divovske planete.<ref name="dl2018">{{cite book |last=D'Angelo |first=G. |title=Handbook of Exoplanets |author2=Lissauer, J. J. |date=2018 |publisher=Springer International Publishing AG, part of Springer Nature |isbn=978-3-319-55332-0 |editor=Deeg H., Belmonte J. |pages=2319–2343 |chapter=Formation of Giant Planets |bibcode=2018haex.bookE.140D |doi=10.1007/978-3-319-55333-7_140 |arxiv=1806.05649 |s2cid=116913980}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Lubow |first1=S. H. |last2=Seibert |first2=M. |last3=Artymowicz |first3=P. |date=1999-12-01 |title=Disk Accretion onto High-Mass Planets |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/1999ApJ...526.1001L/abstract |journal=The Astrophysical Journal |volume=526 |issue=2 |pages=1001–1012 |arxiv=astro-ph/9910404 |bibcode=1999ApJ...526.1001L |doi=10.1086/308045 |issn=0004-637X}}</ref> Veličina diska je ograničena [[Hill sfera|Hillovim radijusom]]. Cirkulplanetarni disk će imati maksimalnu veličinu diska od 0,4 puta Hillovog radijusa.<ref>{{Cite journal |last=Martin |first=Rebecca G. |last2=Lubow |first2=Stephen H. |date=May 2011 |title=Tidal truncation of circumplanetary discs |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2011MNRAS.413.1447M/abstract |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |language=en |volume=413 |issue=2 |pages=1447–1461 |doi=10.1111/j.1365-2966.2011.18228.x |issn=0035-8711|arxiv=1012.4102 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Chen |first1=Cheng |last2=Yang |first2=Chao-Chin |last3=Martin |first3=Rebecca G. |last4=Zhu |first4=Zhaohuan |date=2021-01-01 |title=The evolution of a circumplanetary disc with a dead zone |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=500 |issue=3 |pages=2822–2830 |arxiv=2011.01384 |bibcode=2021MNRAS.500.2822C |doi=10.1093/mnras/staa3427 |doi-access=free |issn=0035-8711}}</ref> Disk također ima "mrtvu zonu" u srednjoj ravni koja nije turbulentna i turbulentnu površinu diska. Mrtva zona je povoljno područje za formiranje satelita (egzomjeseca).<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Lubow |first1=Stephen H. |last2=Martin |first2=Rebecca G. |date=2013-01-01 |title=Dead zones in circumplanetary discs as formation sites for regular satellites |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=428 |issue=3 |pages=2668–2673 |arxiv=1210.4579 |bibcode=2013MNRAS.428.2668L |doi=10.1093/mnras/sts229 |doi-access=free |issn=0035-8711}}</ref> Cirkulplanetarni disk će proći kroz različite faze evolucije. Predložena je klasifikacija slična [[mladi zvjezdani objekat|mladim zvjezdanim objektima]]. U ranoj fazi cirkumplanetarni disk će biti pun. Novoformirani sateliti će izrezati rupu u blizini planete, pretvarajući disk u "prelazni" disk. U posljednjoj fazi disk je pun, ali ima nisku gustinu i može se klasificirati kao "evoluiran".<ref name=":1" /> Pored cirkumplanetarnog diska, [[protoplaneta]] također može izazvati odliv.<ref>{{Cite journal |last1=Quillen |first1=A. C. |last2=Trilling |first2=D. E. |date=1998-12-01 |title=Do Proto-jovian Planets Drive Outflows? |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/1998ApJ...508..707Q/abstract |journal=The Astrophysical Journal |volume=508 |issue=2 |pages=707–713 |arxiv=astro-ph/9712033 |bibcode=1998ApJ...508..707Q |doi=10.1086/306421 |issn=0004-637X}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Fendt |first=Ch. |date=2003-12-01 |title=Magnetically driven outflows from Jovian circum-planetary accretion disks |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2003A&A...411..623F/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=411 |issue=3 |pages=623–635 |arxiv=astro-ph/0310021 |bibcode=2003A&A...411..623F |doi=10.1051/0004-6361:20034154 |issn=0004-6361}}</ref> Jedan takav odliv je identificiran putem šokiranog [[silicijum monosulfid|SiS]]-a za [[HD 169142b]].<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Law |first1=Charles J. |last2=Booth |first2=Alice S. |last3=Öberg |first3=Karin I. |date=2023-06-01 |title=SO and SiS Emission Tracing an Embedded Planet and Compact 12CO and 13CO Counterparts in the HD 169142 Disk |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2023arXiv230613710L |journal=Astrophysical Journal Letters |volume=952 |issue=1 |pages=L19 |arxiv=2306.13710 |bibcode=2023ApJ...952L..19L |doi=10.3847/2041-8213/acdfd0 |doi-access=free}}</ref> Cirkumplanetarni diskovi su u skladu s formiranjem [[Galilejanski sateliti|Galilejanskih satelita]]. Stariji modeli nisu bili u skladu s ledenim sastavom mjeseca i nepotpunom diferencijacijom [[Kalisto (mjesec)|Kalista]]. Cirkumplanetarni disk sa dotokom plina i čvrstih tvari od 2*10<sup>−7</sup> M<sub>J</sub>/godini bio je u skladu s uvjetima neophodnim za formiranje mjeseca, uključujući nisku temperaturu tokom kasne faze formiranja [[Jupiter]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Canup |first1=Robin M. |last2=Ward |first2=William R. |date=2002-12-01 |title=Formation of the Galilean Satellites: Conditions of Accretion |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2002AJ....124.3404C/abstract |journal=The Astronomical Journal |volume=124 |issue=6 |pages=3404–3423 |bibcode=2002AJ....124.3404C |doi=10.1086/344684 |issn=0004-6256}}</ref> Međutim, kasnije simulacije su otkrile da je cirkumplanetarni disk prevruć za formiranje i opstanak satelita.<ref>{{Cite book |last1=Estrada |first1=P. R. |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2009euro.book...27E/abstract |title=Formation of Jupiter and Conditions for Accretion of the Galilean Satellites |last2=Mosqueira |first2=I. |last3=Lissauer |first3=J. J. |last4=D'Angelo |first4=G. |last5=Cruikshank |first5=D. P. |date=2009-01-01 |bibcode=2009euro.book...27E}}</ref><ref name=":2" /> To je kasnije riješeno uvođenjem mrtve zone unutar cirkumplanetarnih diskova koja je povoljno područje za formiranje satelita i objašnjava kompaktnu orbitu Galilejanskih satelita.<ref name=":3" /> == Kandidati oko egzoplaneta == U prošlosti se sumnjalo da [[2M1207b]] ima cirkumplanetarni disk.<ref>{{cite journal |last1=Mohanty |first1=Subhanjoy |display-authors=etal |date=March 2007 |title=The Planetary Mass Companion 2MASS 1207-3932B: Temperature, Mass, and Evidence for an Edge-on Disk |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=657 |issue=2 |pages=1064–1091 |arxiv=astro-ph/0610550 |bibcode=2007ApJ...657.1064M |doi=10.1086/510877 |s2cid=17326111}}</ref> Nova posmatranja sa [[svemirski teleskop James Webb|JWST]]/[[NIRSpec]]-a su potvrdila akreciju sa nevidljivog diska detekcijom emisije vodika i helija. Klasifikacija cirkumplanetarnog diska je, međutim, sporna jer bi 2M1207b (ili 2M1207B) mogao biti klasificiran kao binarni sistem zajedno sa 2M1207A, a ne kao egzoplanet. To bi disk oko 2M1207b učinilo [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnim diskom]], uprkos tome što nije oko zvijezde, već oko [[Objekt planetarne mase|objekta planetarne mase]] 5-6 [[jupiterova masa|M<sub>Jup</sub>]].<ref>{{Cite journal |last1=Luhman |first1=K. L. |last2=Tremblin |first2=P. |last3=Birkmann |first3=S. M. |last4=Manjavacas |first4=E. |last5=Valenti |first5=J. |last6=Alves de Oliveira |first6=C. |last7=Beck |first7=T. L. |last8=Giardino |first8=G. |last9=Lützgendorf |first9=N. |last10=Rauscher |first10=B. J. |last11=Sirianni |first11=M. |date=2023-06-01 |title=JWST/NIRSpec Observations of the Planetary Mass Companion TWA 27B |journal=The Astrophysical Journal |volume=949 |issue=2 |pages=L36 |doi=10.3847/2041-8213/acd635 |bibcode=2023ApJ...949L..36L |issn=0004-637X|doi-access=free |arxiv=2305.18603 }}</ref> U augustu 2018. godine, astronomi su izvijestili o vjerojatnoj detekciji cirkumplanetarnog diska oko [[CS Chamaeleontis B|CS Cha B]].<ref>{{cite journal |last1=Ginski |first1=Christian |title=First direct detection of a polarized companion outside a resolved circumbinary disk around CS Chamaeleonis |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |date=August 2018 |volume=616 |issue=79 |page=18 |doi=10.1051/0004-6361/201732417|arxiv=1805.02261 |bibcode=2018A&A...616A..79G |doi-access=free }}</ref> Autori navode da je "Sistem CS Cha jedini u kojem je vjerojatno prisutan cirkumplanetarni disk, kao i razlučen cirkumstelarni disk."<ref>{{cite news |last1=Starr |first1=Michelle |title=Astronomers Have Accidentally Taken a Direct Photo of a Possible Baby Exoplanet |url=https://www.sciencealert.com/astronomers-have-accidentally-taken-a-direct-photograph-of-a-possible-baby-exoplanet |access-date=10 October 2019}}</ref> Međutim, 2020. godine, parametri [[CS Chamaeleontis B|CS Cha B]] su revidirani, što ga čini najvjerojatnijim akrecijskim crvenim patuljkom, a disk najvjerovatnije [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnim]].<ref>{{citation|arxiv=2007.07831|title=CS Cha B: A disc-obscured M-type star mimicking a polarised planetary companion|year=2020|doi=10.1051/0004-6361/202038706 |last1=Haffert |first1=S. Y. |last2=Van Holstein |first2=R. G. |last3=Ginski |first3=C. |last4=Brinchmann |first4=J. |last5=Snellen |first5=I. A. G. |last6=Milli |first6=J. |last7=Stolker |first7=T. |last8=Keller |first8=C. U. |last9=Girard |first9=J. |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=640 |pages=L12 |bibcode=2020A&A...640L..12H |s2cid=220525346 }}</ref> Mogući cirkumplanetarni diskovi su također otkriveni oko egzoplaneta, [[HD 100546 b]],<ref>{{cite journal |last1=Quanz |first1=Sascha P. |display-authors=etal |title=Confirmation and Characterization of the Protoplanet HD 100546 b—Direct Evidence for Gas Giant Planet Formation at 50 AU |journal=[[The Astrophysical Journal]] |date=July 2015 |volume=807 |issue=1 |page=64 |doi=10.1088/0004-637X/807/1/64 |arxiv=1412.5173 |bibcode=2015ApJ...807...64Q|s2cid=119119314 }}</ref> [[AS 209 b]]<ref>{{cite journal |last1=Bae |first1=Jaehan |display-authors=etal |title=Molecules with ALMA at Planet-forming Scales (MAPS): A Circumplanetary Disk Candidate in Molecular-line Emission in the AS 209 Disk |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |date=August 2022 |volume=934 |issue=2 |page=20 |doi=10.3847/2041-8213/ac7fa3 |arxiv=2207.05923 |bibcode=2022ApJ...934L..20B |s2cid=250492936 |doi-access=free }}</ref> i [[HD 169142|HD 169142 b]]<ref>{{Cite journal |last1=Hammond |first1=Iain |last2=Christiaens |first2=Valentin |last3=Price |first3=Daniel J. |last4=Toci |first4=Claudia |last5=Pinte |first5=Christophe |last6=Juillard |first6=Sandrine |last7=Garg |first7=Himanshi |date=2023-02-23 |title=Confirmation and Keplerian motion of the gap-carving protoplanet HD 169142 B |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters |volume=522 |pages=L51–L55 |doi=10.1093/mnrasl/slad027 |doi-access=free |arxiv=2302.11302 }}</ref> ili pratilaca planetarne mase (PMC; 10-20 M<sub>J</sub>, udaljenost ≥100 AU), kao što su [[GSC 06214-00210 b]]<ref>{{cite journal |last1=Bowler |first1=Brendan P. |display-authors=etal |date=June 2015 |title=An ALMA Constraint on the GSC 6214-210 B Circum-Substellar Accretion Disk Mass |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=805 |issue=2 |page=L17 |arxiv=1505.01483 |bibcode=2015ApJ...805L..17B |doi=10.1088/2041-8205/805/2/L17 |s2cid=29008641}}</ref> i [[DH Tauri b]].<ref>{{cite journal |last1=Wolff |first1=Schuyler G. |display-authors=etal |date=July 2017 |title=An Upper Limit on the Mass of the Circumplanetary Disk for DH Tau b |journal=[[The Astronomical Journal]] |volume=154 |issue=1 |page=26 |arxiv=1705.08470 |bibcode=2017AJ....154...26W |doi=10.3847/1538-3881/aa74cd |s2cid=119339454 |doi-access=free}}</ref> ALMA je otkrila disk u submilimetarskim dimenzijama oko [[SR 12 c]], pratioca planetarne mase. SR 12 c možda nije nastao od materijala cirkumplanetarnog diska zvijezde domaćina SR 12, tako da se možda ne smatra pravim cirkumplanetarnim diskom. PMC diskovi su relativno česti oko mladih objekata i lakši su za proučavanje u poređenju sa cirkumplanetarnim diskovima.<ref>{{Cite journal |last1=Wu |first1=Ya-Lin |last2=Bowler |first2=Brendan P. |last3=Sheehan |first3=Patrick D. |last4=Close |first4=Laird M. |last5=Eisner |first5=Joshua A. |last6=Best |first6=William M. J. |last7=Ward-Duong |first7=Kimberly |last8=Zhu |first8=Zhaohuan |last9=Kraus |first9=Adam L. |date=2022-05-01 |title=ALMA Discovery of a Disk around the Planetary-mass Companion SR 12 c |journal=The Astrophysical Journal |volume=930 |issue=1 |pages=L3 |doi=10.3847/2041-8213/ac6420 |doi-access=free |arxiv=2204.06013 |bibcode=2022ApJ...930L...3W |issn=0004-637X}}</ref> Protoplanet [[Delorme 1]] (AB)b pokazuje jake dokaze akrecije sa cirkumplanetarnog diska, ali disk do sada (septembar 2024.) nije detektovan u infracrvenom spektru.<ref name="Ringqvist2023">{{Cite journal |last1=Ringqvist |first1=Simon C. |last2=Viswanath |first2=Gayathri |last3=Aoyama |first3=Yuhiko |last4=Janson |first4=Markus |last5=Marleau |first5=Gabriel-Dominique |last6=Brandeker |first6=Alexis |date=2023-01-01 |title=Resolved near-UV hydrogen emission lines at 40-Myr super-Jovian protoplanet Delorme 1 (AB)b. Indications of magnetospheric accretion |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2023A&A...669L..12R/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=669 |pages=L12 |arxiv=2212.03207 |bibcode=2023A&A...669L..12R |doi=10.1051/0004-6361/202245424 |issn=0004-6361}}</ref> [[Svemirski teleskop James Webb]] otkrio je disk oko planete [[YSES 1]]b. Disk pokazuje emisiju malih vrućih zrna [[olivin]]a. To se smatra dokazom sudara između satelita koji se formiraju unutar diska.<ref name="Hoch2025">{{cite journal|last1=Hoch |first1=K. K. W. |last2=Rowland |first2=M. |last3=Petrus |first3=S. |last4=Nasedkin |first4=E. |last5=Ingebretsen |first5=C. |last6=Kammerer |first6=J. |last7=Perrin |first7=M. |last8=d'Orazi |first8=V. |last9=Balmer |first9=W. O. |last10=Barman |first10=T. |last11=Bonnefoy |first11=M. |last12=Chauvin |first12=G. |last13=Chen |first13=C. |last14=De Rosa |first14=R. J. |last15=Girard |first15=J. |last16=Gonzales |first16=E. |last17=Kenworthy |first17=M. |last18=Konopacky |first18=Q. M. |last19=MacIntosh |first19=B. |last20=Moran |first20=S. E. |last21=Morley |first21=C. V. |last22=Palma-Bifani |first22=P. |last23=Pueyo |first23=L. |last24=Ren |first24=B. |last25=Rickman |first25=E. |last26=Ruffio |first26=J.-B. |last27=Theissen |first27=C. A. |last28=Ward-Duong |first28=K. |last29=Zhang |first29=Y. |title=Silicate clouds and a circumplanetary disk in the YSES-1 exoplanet system |journal=Nature |date=2025 |volume=643 |issue=8073 |pages=938–942 |doi=10.1038/s41586-025-09174-w |pmid=40494394 |arxiv=2507.18861 |bibcode=2025Natur.643..938H }}</ref> Nekoliko diskova je otkriveno oko obližnjih [[odbjegli planet|izolovanih objekata planetarne mase]]. Diskovi oko takvih objekata unutar 300 parseka pronađeni su u [[Kompleks oblaka Rho Ophiuchi|kompleksu Rho Ophiuchi]],<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Rilinger |first1=Anneliese M. |last2=Espaillat |first2=Catherine C. |date=2021-11-01 |title=Disk Masses and Dust Evolution of Protoplanetary Disks around Brown Dwarfs |journal=The Astrophysical Journal |volume=921 |issue=2 |pages=182 |arxiv=2106.05247 |bibcode=2021ApJ...921..182R |doi=10.3847/1538-4357/ac09e5 |issn=0004-637X |doi-access=free}}</ref> [[Molekularni oblak Taurus|kompleksu Taurus]] (npr. [[KPNO-Tau 12]]),<ref name=":23" /><ref>{{Cite journal |last1=Best |first1=William M. J. |last2=Liu |first2=Michael C. |last3=Magnier |first3=Eugene A. |last4=Bowler |first4=Brendan P. |last5=Aller |first5=Kimberly M. |last6=Zhang |first6=Zhoujian |last7=Kotson |first7=Michael C. |last8=Burgett |first8=W. S. |last9=Chambers |first9=K. C. |last10=Draper |first10=P. W. |last11=Flewelling |first11=H. |last12=Hodapp |first12=K. W. |last13=Kaiser |first13=N. |last14=Metcalfe |first14=N. |last15=Wainscoat |first15=R. J. |date=2017-03-01 |title=A Search for L/T Transition Dwarfs with Pan-STARRS1 and WISE. III. Young L Dwarf Discoveries and Proper Motion Catalogs in Taurus and Scorpius-Centaurus |journal=The Astrophysical Journal |volume=837 |issue=1 |pages=95 |arxiv=1702.00789 |bibcode=2017ApJ...837...95B |doi=10.3847/1538-4357/aa5df0 |issn=0004-637X |doi-access=free |hdl-access=free |hdl=1721.1/109753}}</ref> oblaku Lupus I<ref name=":22">{{Cite journal |last1=Jayawardhana |first1=Ray |last2=Ivanov |first2=Valentin D. |date=2006-08-01 |title=Spectroscopy of Young Planetary Mass Candidates with Disks |journal=The Astrophysical Journal |volume=647 |issue=2 |pages=L167–L170 |arxiv=astro-ph/0607152 |bibcode=2006ApJ...647L.167J |doi=10.1086/507522 |issn=0004-637X |doi-access=free}}</ref> i [[oblak Chamaeleon|kompleksu Chamaeleon]] (npr. dobro proučeni [[OTS 44]] i [[Cha 110913−773444]]<ref>{{cite journal |last1=Luhman |first1=K. L. |display-authors=etal |title=Discovery of a Planetary-Mass Brown Dwarf with a Circumstellar Disk |journal=[[The Astrophysical Journal]] |date=December 2005 |volume=635 |issue=1 |pages=L93–L96 |doi=10.1086/498868 |arxiv=astro-ph/0511807 |bibcode=2005ApJ...635L..93L|s2cid=11685964 }}</ref>). Jedan značajan bliski slobodno lebdeći objekat s diskom je [[2MASS J11151597+1937266]], koji je udaljen samo 45 parseka. Mogao bi biti objekat planetarne mase ili smeđi patuljak male mase.<ref name="Theissen2018">{{Cite journal |last1=Theissen |first1=Christopher A. |last2=Burgasser |first2=Adam J. |last3=Bardalez Gagliuffi |first3=Daniella C. |last4=Hardegree-Ullman |first4=Kevin K. |last5=Gagné |first5=Jonathan |last6=Schmidt |first6=Sarah J. |last7=West |first7=Andrew A. |date=2018-01-01 |title=2MASS J11151597+1937266: A Young, Dusty, Isolated, Planetary-mass Object with a Potential Wide Stellar Companion |journal=The Astrophysical Journal |volume=853 |issue=1 |pages=75 |arxiv=1712.03964 |bibcode=2018ApJ...853...75T |doi=10.3847/1538-4357/aaa0cf |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref> Ovi objekti s diskovima su slobodno lebdeći i većinu vremena se nazivaju cirkumstelarnim diskovima, uprkos tome što su vjerojatno slični cirkumplanetarnim diskovima. === PDS 70 === {{Main|PDS 70}} Disk oko planete c sistema PDS 70 bio je najbolji dokaz za postojanje cirkumplanetarnog diska u vrijeme njegovog otkrića. Ta egzoplaneta je dio multiplanetarnog zvjezdanog sistema PDS 70, udaljenog oko 370 svjetlosnih godina (110 parseka) od Zemlje.<ref name="GZM-20190712">{{cite news |last=Mandelbaum |first=Ryan F. |title=Astronomers Think They've Spotted a Moon Forming Around an Exoplanet |url=https://gizmodo.com/astronomers-think-they-ve-spotted-a-moon-forming-around-1836323615 |date=12 July 2019 |work=[[Gizmodo]] |access-date=12 July 2019 }}</ref> ==== PDS 70b ==== U junu 2019. godine, astronomi su izvijestili o detekciji dokaza o postojanju cirkumplanetarnog diska oko [[PDS 70b]]<ref>{{cite journal |last1=Christiaens |first1=Valentin |title=Evidence for a circumplanetary disk around protoplanet PDS 70 b |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |date=June 2019 |volume=877 |issue=2 |pages=L33 |doi=10.3847/2041-8213/ab212b|arxiv=1905.06370 |bibcode=2019ApJ...877L..33C |s2cid=155100321 |doi-access=free }}</ref> koristeći spektroskopiju i akrecijske potpise. Obje vrste potpisa su prethodno detektovane kod drugih planetarnih kandidata. Kasnija infracrvena karakterizacija nije mogla potvrditi spektroskopske dokaze za disk oko PDS 70b i izvještava o slabim dokazima da trenutni podaci favorizuju model s jednom komponentom crnog tijela.<ref>{{Cite journal |last1=Stolker |first1=T. |last2=Marleau |first2=G.-D. |last3=Cugno |first3=G. |last4=Mollière |first4=P. |last5=Quanz |first5=S. P. |last6=Todorov |first6=K. O. |last7=Kühn |first7=J. |date=December 2020 |title=MIRACLES: atmospheric characterization of directly imaged planets and substellar companions at 4–5 μ m: II. Constraints on the mass and radius of the enshrouded planet PDS 70 b |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=644 |pages=A13 |doi=10.1051/0004-6361/202038878 |arxiv=2009.04483 |bibcode=2020A&A...644A..13S |issn=0004-6361|doi-access=free }}</ref> Interferometrijska posmatranja pomoću FGS-NIRISS-a ([[Fine Guidance Sensor and Near Infrared Imager and Slitless Spectrograph]]) svemirskog teleskopa James Webb i arhivirani podaci pronašli su okvirne dokaze da PDS 70b ima cirkumplanetarni disk.<ref>{{Cite journal |arxiv=2404.13032 |last1=Blakely |first1=Dori |title=The James Webb Interferometer: Space-based interferometric detections of PDS 70 b and c at 4.8 μm |last2=Johnstone |first2=Doug |last3=Cugno |first3=Gabriele |last4=Sivaramakrishnan |first4=Anand |last5=Tuthill |first5=Peter |last6=Dong |first6=Ruobing |last7=Pope |first7=Benjamin J. S. |last8=Albert |first8=Loïc |last9=Charles |first9=Max|journal=The Astronomical Journal |date=2024 |volume=169 |issue=3 |page=137 |doi=10.3847/1538-3881/ad9b94 |doi-access=free |bibcode=2025AJ....169..137B }}</ref> ==== PDS 70c ==== U julu 2019. astronomi su izvijestili o prvom otkrivanju cirkumplanetarnog diska pomoću [[Atacama Large Millimeter Array|Atacama velikog milimetarskog/submilimetarskog niza]] (ALMA).<ref name="TAJL-20190711">{{cite journal |author=Isella, Andrea |display-authors=et al. |date=11 July 2019 |title=Detection of Continuum Submillimeter Emission Associated with Candidate Protoplanets |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |volume=879 |pages=L25 |arxiv=1906.06308 |bibcode=2019ApJ...879L..25I |doi=10.3847/2041-8213/ab2a12 |s2cid=189897829 |doi-access=free |number=2}}</ref><ref name="NRAO-20190711">{{cite news |last=Blue |first=Charles E. |date=11 July 2019 |title='Moon-forming' Circumplanetary Disk Discovered in Distant Star System |url=https://public.nrao.edu/news/2019-alma-circumplanetary/ |access-date=11 July 2019 |work=[[National Radio Astronomy Observatory]]}}</ref><ref name="CM-20190713">{{cite news |last=Carne |first=Nick |date=13 July 2019 |title='Moon-forming' disk found in distant star system - Discovery helps confirm theories of planet formation, astronomers say. |url=https://cosmosmagazine.com/space/moon-forming-disk-found-in-distant-start-system |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712155910/https://cosmosmagazine.com/space/moon-forming-disk-found-in-distant-start-system |archive-date=12 July 2019 |access-date=12 July 2019 |work=[[Cosmos (Australian magazine)|Cosmos]]}}</ref> of a circumplanetary disk.<ref name="TAJL-20190711" /><ref name="NRAO-20190711" /><ref name="PHY-20190711">{{cite news |last=Boyd |first=Jade |date=11 July 2019 |title=Moon-forming disk discovered around distant planet |url=https://phys.org/news/2019-07-moon-forming-disk-distant-planet.html |access-date=11 July 2019 |work=[[Phys.org]]}}</ref><ref name="PHY-20190711">{{cite news |last=Boyd |first=Jade |date=11 July 2019 |title=Moon-forming disk discovered around distant planet |url=https://phys.org/news/2019-07-moon-forming-disk-distant-planet.html |access-date=11 July 2019 |work=[[Phys.org]]}}</ref> Istraživanja ALMA-e, koja koriste [[Ekstremno visoka frekvencija|milimetarske]] i [[Submilimetarska astronomija|submilimetarske]] talasne dužine, bolja su u posmatranju [[Međuplanetarna prašina|prašine]] koncentrirane u međuplanetarnim regionima, pošto zvijezde emitiraju relativno malo svjetlosti na ovim talasnim dužinama, i pošto su [[Optička astronomija|optička posmatranja]] često zaklonjena neodoljivim odsjajem sjajne zvijezde-domaćina. Cirkumplanetarni disk je otkriven oko mlade masivne [[egzoplanet]]e nalik [[Jupiter]]u, [[PDS 70c]].<ref name="TAJL-20190711" /><ref name="NRAO-20190711" /><ref name="PHY-20190711" /> Prema riječima [[Andrea Isella|Andree Isella]], vodećeg istraživača sa [[univerzitet Rice|Univerziteta Rice]] u [[Houston, Texas|Houstonu, Teksas]], "Po prvi put možemo konačno vidjeti znakove upozorenja o cirkumplanetarnom disku, što pomaže u podršci mnogim trenutnim teorijama o [[Nebularna teorija|formiranju planeta]]... Upoređujući naša zapažanja sa [[Infracrvena astronomija|infracrvenim]] i [[Optička astronomija|optičkim slikama visoke rezolucije]], jasno možemo vidjeti da je inače enigmatična koncentracija [[Međuplanetarni oblak prašine|sitnih čestica prašine]] zapravo disk prašine koji okružuje planetu, prva takva karakteristika ikada konačno uočena."<ref name="CM-20190713" /> Jason Wang iz Caltecha, glavni istraživač druge publikacije, objašnjava: "Ako se čini da planeta sjedi na vrhu diska, što je slučaj sa PDS 70c",<ref>{{Cite web |last=Observatory |first=W. M. Keck |title=Astronomers confirm existence of two giant newborn planets in PDS 70 system |url=https://phys.org/news/2020-05-astronomers-giant-newborn-planets-pds.html |access-date=2022-07-27 |website=phys.org |language=en}}</ref> tada signal oko PDS 70c mora biti prostorno odvojen od vanjskog prstena, što nije slučaj 2019. godine. Međutim, u julu 2021. predstavljeni su podaci veće rezolucije i sa konačnim odgovorima.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Benisty |first1=Myriam |last2=Bae |first2=Jaehan |last3=Facchini |first3=Stefano |last4=Keppler |first4=Miriam |last5=Teague |first5=Richard |last6=Isella |first6=Andrea |last7=Kurtovic |first7=Nicolas T. |last8=Pérez |first8=Laura M. |last9=Sierra |first9=Anibal |last10=Andrews |first10=Sean M. |last11=Carpenter |first11=John |date=2021-07-01 |title=A Circumplanetary Disk around PDS70c |journal=The Astrophysical Journal Letters |volume=916 |issue=1 |pages=L2 |doi=10.3847/2041-8213/ac0f83 |arxiv=2108.07123 |bibcode=2021ApJ...916L...2B |s2cid=236186222 |issn=2041-8205 |doi-access=free }}</ref> Planeta PDS 70c je detektovana u [[hidrogen-alfa|H-alfa]], što se smatra dokazom da akreira materijal sa cirkumplanetarnog diska brzinom od 10<sup>−8±0,4</sup> ''M''<sub>J</sub> godišnje.<ref>{{Cite journal |last1=Haffert |first1=S. Y. |last2=Bohn |first2=A. J. |last3=de Boer |first3=J. |last4=Snellen |first4=I. A. G. |last5=Brinchmann |first5=J. |last6=Girard |first6=J. H. |last7=Keller |first7=C. U. |last8=Bacon |first8=R. |date=2019-06-01 |title=Two accreting protoplanets around the young star PDS 70 |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2019NatAs...3..749H |journal=Nature Astronomy |volume=3 |issue=8 |pages=749–754 |doi=10.1038/s41550-019-0780-5 |issn=2397-3366|arxiv=1906.01486 |bibcode=2019NatAs...3..749H |hdl=1887/83158 }}</ref> Iz ALMA opservacija pokazalo se da ovaj disk ima radijus manji od 1,2 [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]] (AU) ili trećine [[Hill sfera|Hillovog radijusa]]. Masa prašine je procijenjena na oko 0,007 ili 0,031 M🜨 (0,57 do 2,5 [[mjesec|Mjesečevih]] masa), ovisno o veličini zrna korištenoj za modeliranje.<ref name=":0" /> Kasnije modeliranje je pokazalo da je disk oko PDS 70c optički debeo i ima procijenjenu masu prašine od 0,07 do 0,7 M🜨 (5,7 do 57 Mjesečevih masa). Ukupna masa (prašina + gas) diska trebala bi biti veća. Sjaj planete je dominantan mehanizam zagrijavanja unutar 0,6 AU od CPD-a. Osim toga, [[foton]]i sa zvijezde zagrijavaju disk.<ref>{{Cite journal |last1=Portilla-Revelo |first1=B. |last2=Kamp |first2=I. |last3=Rab |first3=Ch. |last4=van Dishoeck |first4=E. F. |last5=Keppler |first5=M. |last6=Min |first6=M. |last7=Muro-Arena |first7=G. A. |date=2022-02-01 |title=Self-consistent modelling of the dust component in protoplanetary and circumplanetary disks: the case of PDS 70 |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2022A&A...658A..89P |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=658 |pages=A89 |doi=10.1051/0004-6361/202141764 |issn=0004-6361|arxiv=2111.08648 |bibcode=2022A&A...658A..89P }}</ref> Opservacije pomoću JWST [[NIRCam]] kamere pokazala su veliki spiralni oblik u blizini PDS 70c. Taj oblik se vidi tek nakon što se disk oko PDS 70 ukloni. Dio ovog spiralnog oblika protumačen je kao akrecioni tok koji hrani cirkumplanetarni disk oko PDS 70c.<ref>{{Cite journal |last1=Christiaens |first1=V. |last2=Samland |first2=M. |last3=Henning |first3=Th. |last4=Portilla-Revelo |first4=B. |last5=Perotti |first5=G. |last6=Matthews |first6=E. |last7=Absil |first7=O. |last8=Decin |first8=L. |last9=Kamp |first9=I. |last10=Boccaletti |first10=A. |last11=Tabone |first11=B. |last12=Marleau |first12=G. -D. |last13=van Dishoeck |first13=E. F. |last14=Güdel |first14=M. |last15=Lagage |first15=P. -O. |date=2024-05-01 |title=MINDS: JWST/NIRCam imaging of the protoplanetary disk PDS 70. A spiral accretion stream and a potential third protoplanet |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2024A&A...685L...1C/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=685 |pages=L1 |arxiv=2403.04855 |bibcode=2024A&A...685L...1C |doi=10.1051/0004-6361/202349089 |hdl=20.500.11850/673047 |issn=0004-6361}}</ref> == Povezano == {{div col|colwidth=30}} * [[Akrecioni disk]] – struktura formirana difuznim materijalom u orbitalnom kretanju oko masivnog centralnog tijela * [[Cirkumstelarna ovojnica]] – dio zvijezde * [[Perturbirana planeta]] – planetarni objekat poremećen djelovanjem drugog tijela * [[Ekstrasolarna planeta]] – planeta izvan Sunčevog sistema * [[Formiranje Sunčevog sistema]] * [[Protoplanetarni disk]] – plin i prašina koji okružuju novonastalu zvijezdu * [[Sistem prstenova]] – prsten kosmičke prašine koji kruži oko astronomskog objekta {{div col end}} == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://astro.berkeley.edu/~kalas/disksite/pages/gallery.html Galerija slika cirkumstelarnih diskova prašine] ([[Paul Kalas]]; "[http://astro.berkeley.edu/~kalas/disksite/index.html Stranica za učenje])" * {{YouTube|ZmUCm1O1vuY|Video (1:20) − Cirkumplanetarni disk koji formira Mjesec}} ([[Evropski južni opservatorij|ESO]]; juli 2021.) bc2pmhblod33a75qnfply5tn6jvszi0 42647855 42647678 2026-06-29T06:40:11Z Duma 16555 42647855 wikitext text/x-wiki Like plants and [[Insects in medicine|insects]], arachnids have been used for thousands of years in [[traditional medicine|traditional medical practices]]. Recent scientific research in natural bioactive factors has increased, leading to a renewed interest in venom components in many animals. In 1993 [[Margatoxin]] was synthesized from the venom of the ''[[Centruroides]] margaritatus'' the Central American bark scorpion. It is a peptide that selectively inhibits [[Voltage-gated potassium channel|voltage-dependent potassium channels]]. Patented by Merck, it can potentially prevent [[Intimal hyperplasia|neointimal hyperplasia]], a common cause of bypass graft failure.<ref>{{cite journal|first = E. M. |last =Costa-Neto|journal = An. Acad. Bras. Ciênc. |date = 2005|volume= 77|number=1|pages= 33–43|title = Animal-based medicines: biological prospection and the sustainable use of zootherapeutic resources|pmid = 15692677|doi = 10.1590/s0001-37652005000100004|doi-access = free}}</ref> In addition to medical uses of arachnid defense compounds, a great amount of research has recently been directed toward synthesizing and using [[spider silk]] as a scaffolding for ligament generation. Spider silk is ideal for synthesizing medical skin grafts or ligament implants because it is one of the strongest known natural fibers and triggers little immune response in animals. Spider silk may also make fine sutures for stitching nerves or eyes to heal with little scarring. Medical uses of spider silk have been introduced previously. Spider silks have been used for centuries to fight infection and heal wounds. Efforts to produce industrial quantities and qualities of spider silk in transgenic goat milk are underway.<ref name="livescience">{{cite web|url=http://www.livescience.com/15443-artificial-skin-spun-spider-silk.html|title=Artificial Skin Spun from Spider Silk {{pipe}} Golden Orb-Weaver Spiders {{pipe}} Skin Grafts & Medical Technologies|date=8 August 2011 |publisher=livescience.com|access-date=2016-04-01}}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Vendrely | first1 = C. | last2 = Scheibel | first2 = T. | year = 2007 | title = Biotechnological Production of Spider-Silk Proteins Enables New Applications | journal = Macromolecular Bioscience | volume = 7 | issue = 4| pages = 401–409 | doi = 10.1002/mabi.200600255 | pmid = 17429812 }}</ref> == Psihoaktivni škorpioni == Recent news reports<ref>{{cite magazine|url = https://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2001/11/48310|date = 11 November 2001 |title= Smoking Scorpions For a New High|magazine = Wired}}</ref> claim that use of scorpions for psychoactive purposes is gaining in popularity in Asia. Heroin addicts in Afghanistan are purported to smoke dried scorpions or use scorpion stings to get high when heroin is unavailable. Using scorpions as a psychoactive drug reportedly gives an instant high as strong or stronger than heroin. However, there is little information on the long-term effects of using scorpion toxins.<ref>{{Cite journal|date=January 2006|title=Most Frequently Accessed Articles, September 2004-September 2005*|journal=Academic Medicine|volume=81|issue=1|pages=7|doi=10.1097/00001888-200601000-00004|s2cid=220575893|issn=1040-2446|doi-access=free}}</ref> The 'scorpion sting craze' has also increased in India with decreasing availability of other drugs and alcohol available to youth.<ref name="treatmentsolutionsnetwork">{{cite web|url=http://www.treatmentsolutionsnetwork.com/blog/index.php/2011/04/08/uses-for-scorpion-venom/|title=iSARMS.com - Review Selective Androgen Receptor Modulators|publisher=treatmentsolutionsnetwork.com|access-date=2016-04-01|archive-date=2015-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418123349/http://www.treatmentsolutionsnetwork.com/blog/index.php/2011/04/08/uses-for-scorpion-venom/|url-status=dead}}</ref> Young people are reportedly flocking to highway sides where they can purchase scorpion stings that after several minutes of intense pain, supposedly produce a six- to eight-hour feeling of wellbeing.<ref>"Drugs in Afghanistan: opium, outlaws and scorpion tales." David Macdonald. Pluto. 2007</ref> == Slina krpelja == Modern medical research has only recently begun investigating the drug development potential of blood-feeding insect saliva. These compounds in the saliva of blood-feeding insects can increase the ease of blood feeding by preventing the coagulation of platelets around the wound and providing protection against the host's immune response. Over 1280 different protein families have been associated with the saliva of blood-feeding organisms.<ref>Ribeiro, J.M.C., Arca, B., 2009. From sialomes to the sialoverse: an insight into a salivary potion of blood-feeding insects. Adv. Insect Physiol. 37, 59e118.</ref> This diverse range of compounds may include inhibitors of platelet aggregation, ADP, arachidonic acid, [[thrombin]], and PAF; anticoagulants; vasodilators and vasoconstrictors; antihistamines; anaesthetics, and other functional substances.<ref name="N.A. Ratcliffe 2011">N.A. Ratcliffe et al. Insect Biochemistry and Molecular Biology 41 (2011) 747e769</ref><ref>Francischetti, I.M.B., Mather, T.N., Ribeiro, J.M.C., 2005. Tick saliva is a potent inhibitor of endothelial cell proliferation and angiogenesis. Thromb. Haemost. 94, 167e174.</ref> Currently, some preliminary progress has been made with the investigation of the therapeutic properties of tick anticoagulant peptide (TAP) and Ixolaris, a novel recombinant [[tissue factor pathway inhibitor]] (TFPI) from the salivary gland of the tick, ''[[Ixodes scapularis]]''.<ref>Maritz-Olivier, C., Stutzer, C., Jongejan, F., et al., 2007. Tick anti-hemostatics: targets for future vaccines and therapeutics. Trends Parasitol. 23, 397e407.</ref> Additionally, Ixolaris, a [[tissue factor]] inhibitor, has been shown to block [[primary tumor]] growth and [[angiogenesis]] in a [[glioblastoma]] model.<ref>Carneiro-Lobo, T.C., Konig, S., Machado, D.E., 2009. Ixolaris, a tissue factor inhibitor, blocks primary tumor growth and angiogenesis in a glioblastoma model. J. Thromb. Haemost. 7, 1855e1864.</ref> No modern medicines developed from the saliva of blood-sucking insects are currently on the market.<ref name="N.A. Ratcliffe 2011"/> == Reference == {{reflist}} 8hqvfmqi67v2bfhfb4xdjnju4rbzuwv Dubrovačka Republika (1991) 0 255223 42647818 42506367 2026-06-29T01:01:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647818 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Dubrovačka Republika |hr_ime=Dubrovačka Republika |izvorno_ime =Dubrovačka Republika |genitiv = Dubrovačke Republike |kontinent = Europa |status= Samoproglašena paradržava u Hrvatskoj |regija = Balkan |era=Rat u Hrvatskoj |događaj_start= |događaj_kraj= |događaj1= |događaj2= |datum_događaj1= |datum_događaj2= |godina_start = 1991. |godina_kraj = 1992. |datum_start=[[24. studenog]] [[1991.]] |datum_kraj=[[4. svibnja]] [[1992.]] |događaj_prije= |datum_prije= |događaj_poslije= |datum_poslije= |zastava = |zastava_i = |grb_i = Grb Dubrovačke Republike |grb =Dubrovnik_grb.svg |mapa =Dubrovnik Republic (1991).png |mapa_opis = Područje Dubrovačke Republike |jezik = [[srpskohrvatski]] |glavni_grad = ''de jure'' [[Dubrovnik]], ''de facto'' [[Cavtat]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = Predsjednik |vođa1 = Aleksandar ''Aco'' Apolonio |vođa2 = |godina_vođa3 = |vođa3 = |stat_površina1 = 979 |stat_pop1 = 71419 |stat_godina1 = |vremenska_zona = +1 |valuta = [[jugoslavenski dinar]] }} [[Datoteka:Balkans War 1991, Serb rockets - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|thumb|mini|Rakete JNA na položaju u prosincu 1991. godine]] '''Dubrovačka Republika''' na teritoriju [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] bila je proglašena kao država [[24. studenog]] [[1991.]] u [[Cavtat]]u (okupiranom od [[15. listopada]]) od strane javnog tužitelja [[Aleksandar Aco Apolonio|Aleksandra Aca Apolonija]], uz vojnu podršku [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Apolonijeva je zamisao bila proglasiti državu koja bi obuhvaćala teritorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republika]], koja se protezala od [[Neum]]a do [[Prevlaka|Prevlake]], a ista bi bila u sastavu [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnje Jugoslavije]].<ref>{{Cite web |url=http://img202.imageshack.us/img202/9099/dubrovnik.jpg |title=Korak ka osnivanju samostalne Dubrovačke republike |access-date=2013-11-04 |archive-date=2013-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105050107/http://img202.imageshack.us/img202/9099/dubrovnik.jpg |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&news_id=357 www.sense-ageny.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103224435/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&news_id=357 |date=2013-11-03 }}, "KAKO JE OBNAVLJANA "DUBROVAČKA REPUBLIKA"", objavljeno 11. prosinca 2002., pristupljeno 19. prosinca 2013.</ref><ref>[http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike iwpr.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103123347/http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike |date=2013-11-03 }}, "ANALIZA: Obnova 'Dubrovacke republike'", objavljeno 6. listopada 2001., pristupljeno 19. prosinca 2013.</ref> Zamisao nikada nije zaživjela. JNA se povukla [[4. svibnja]] [[1992.]], a Apolonio je 1992. umro u [[Beograd]]u. Aleksandar Aco Apolonio rođen je [[11. studenog]] [[1916.]] godine u [[Kamenari]]ma kraj [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]]. Otac mu je bio Virgilio, [[Istra]]nin iz [[Piran]]a, a majka Dubrovkinja Marica rođ. Šuković. Proglašenje "Dubrovačke Republike" obznanio je u [[cavtat]]skom hotelu ''Croatia'' kao čelnik udruženja pod nazivom Pokret za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovačke Republike.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=49850#.X8waDlVKi00 Kako je prije 25 godina propao pokušaj uspostavljanja Dubrovačke Republike Aca Apolonija. dubrovnik.net 25.11.2016.]</ref> Iako je "Dubrovačka Republika" bila osnovana uz pomoć JNA, srpska vlada nije davala nikakve izjave u prilog novoj vlasti niti je uključivala "Republiku" u svoje političke rasprave. Međutim, u to se vrijeme vidi želja rukovodstva Srbije da uključi Dubrovnik u krnju Jugoslaviju, kako pokazuju dnevnik [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] i komunikacije unutarnjeg kruga savjetnika predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom.<ref>Josip Glaurdić. The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia. Yale University Press, 2011 Pp. 229.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Historija Dubrovnika]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše nepriznate države]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]] [[Kategorija:Prestanci 1992.]] cscuk0uehnl2ldg0yyzcn395v0byexm 2026. 0 257502 42647758 42647608 2026-06-28T20:54:49Z Alekol 2231 /* Predviđeni događaji */ 42647758 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom ; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). == Predviđeni događaji == * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] taywsdr8ravcdzuz4qygb80u1lp7vbr FK Radnički Niš 0 273812 42647889 42647274 2026-06-29T10:13:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647889 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|drugi fudbalski klub|FK Svilajnac (višeznačna odrednica)}} {{Fudbalski klub (SR) | ime = Radnički Niš| slika = | puno ime = Fudbalski klub Radnički Niš | nadimak = Real Sa Nišavu | osnovan = [[24. april]]a [[1923]]. | stadion = [[Stadion Čair]], [[Niš]] | kapacitet = 18.151 | direktor = {{zas|SRB}} Radan Ilić | trener = {{zas|SRB}} [[Nikola Drinčić]] | liga = [[Superliga Srbije u fudbalu|Superliga Srbije]] | sezona = 2025./26. | pozicija = Superliga, 10. | | pattern_la1=_bristol1112h|pattern_b1=_bristol1112h|pattern_ra1=_bristol1112h|pattern_sh1=_adidaswhite|pattern_so1=_color_3_stripes_white| | leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000 | pattern_la2=_dinamoscou11h|pattern_b2=_dinamoscou11h|pattern_ra2=_dinamoscou11h|pattern_sh2=_adidaswhite|pattern_so2=_color_3_stripes_white| | leftarm2=0000FF|body2=0000FF|rightarm2=0000FF|shorts2=0000FF|socks2=0000FF }} '''Fudbalski klub Radnički''' je [[Srbija|srpski]] [[fudbal]]ski klub iz [[Niš]]a. Trenutno se takmiči u [[Superliga Srbije u fudbalu|Superligi Srbije]], nakon što se u sezoni [[Prva liga Srbije u fudbalu 2011/12.|2011/12.]] kao prvak [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prve lige Srbije]] plasirao u viši rang. == Historija == === Nastanak === Prvi Sportski klub u Nišu je bio „[[FK Sinđelić Niš|Sinđelić]]", a nakon njega nastao je čitav niz ekipa, među kojima: „Niševac“, „Obilić“, „Jug Bogdan“, „Proleter“, (ekipa niške organizacije [[KPJ]] koja nije bila registrovana) „Polet“, „TAŠK“, (vojni tim teške artiljerije sa terenom i sedištem u niškoj Tvrđavi) kao i druge manje ekipe. Prvo radničko sportsko društvo formirano je na inicijativu Miloša Markovića, tada člana [[KPJ]]. Klub se još [[1921]]. godine počeo nazivati „Proleter“ i to je preteča kasnije nastalog „Radničkog“. U to vreme Niš nije imao svoj podsavez, već su niški timovi pripadali Beogradskom loptačkom podsavezu. Kad su pravila bila gotova i skupština održana klub je trebalo da bude osnovan. Grupa članova „Proleter“ otputovala je u Beograd da završi ovaj posao. U grupi se nalazio i jedan od poznatih igrača „Radničkog“ Mile Stamenković. Vlast je optužila nišku ekipu „Proleter“ da je „prokomunistička“ i da kao takva ne može da razvija svoju sportsku aktivnost. Te optužbe stigle su i u Beogradski loptački podsavez pa se grupa iz ekipe niškog, „Proletera“ vratila ne obavljenog posla sa sledećim obrazloženjem: Beogradski podsavez ne želi i neće da verificira tim „Proleter“ pod ovim imenom, pozivajući se na Zakon o zaštiti države i druga akta kojima je ovaj naziv bio zabranjen. Miloš Marković nije posustao. Po sećanju savremenika on je bio dosta gnevan na ovaj postupak podsaveza, ali se brzo dao na posao da je sva pravila kluba izmenio na taj način što je naziv „Proleter“ svuda zamenio sa „Radnički“. Tako je formirana fudbalska ekipa koja sa malim prekidima razvija svoju bogatu sportsku tradiciju skoro pola veka, sa manjim ili većim prekidima. Kako je klub osnovan [[24. april]]a [[1923]]. godine, ova se godina uzima kao godina nastanka sport kluba Radničkog iz Niša.<ref>[http://www.fcradnicki-nis.com/istorijat.php Istorija kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131001033051/http://www.fcradnicki-nis.com/istorijat.php |date=2013-10-01 }}, www.fcradnicki-nis.com</ref> === Radnički === Ekipa Radničkog u svom početku trenirala je u malom dvorištu Radničkog doma a nešto kasnije na starom vašarištu, odnosno na prostoru gde se danas nalazi stovarište preduzeća „Ogrev“ u blizini [[Mašinska industrija Niš|Mašinske industrije Niš]]. U početku ekipa nije imala trenera već je kapiten tima bio zadužen i za treniranje svojih igrača. Za vreme treninga obavezno je prisustvovao i jedan član uprave kluba. U početku Radnički nije imao dovoljno iskustva i tehnike u igri, pa su ga ranije formirani klubovi, kao [[FK Sinđelić Niš|Sinđelić]] ili Pobeda, pobeđivali i sa više golova razlike. Sve je to bilo kratkog veka: ubrzo je Radnički postao ravnopravan protivnik svim klubovima i počeo da beleži pobede. ''„U nedelju je Radnički sigurno i zasluženo potukao svog protivnika. Pobeda je u prvom delu igre igrala očajno slabo i da je protivnik bio prisebniji i odlučniji pred golom rezultat bi bio katastrofalniji … Pobeda je morala da kapitulira pred odlučnom odbranom Radničkog''... sportski list 16. oktobra 1927. godine. Tim Radničkog nastupao je u zelenim dresovima a na levoj strani, u belom polju, nalazila se crvena zvezda petokraka kao simbol pripadnosti radničkom pokretu. Posrednik kluba je u početku bio Miloš Marković a po njegovom odlasku Dragiša Niketić, oba istaknuta radnička borca. Između ostalih, članova uprave bili su i Mladen Đorđević Madža i Raša Anđelković, ekonom. U ekipi Radničkog igrali su kao aktivni igrači poznati revolucionari [[Josip Kolumbo]] i [[Stanko Paunović Veljko]]. U prvenstvu moravske župe, a posle jesenje sezone za 1927/28. godinu. Radnički je osvojio prvo mesto. Bilo je to počasno zvanje i sportska slava igrača Radničkog koji su ovo mesto zauzeli posle pobede nad mnogim timovima iz Niša, Leskovca i Prokuplja. Tim povodom pisao je jedan list: ''„Kao što se iz tabele vidi jesenji prvak Moravske župe je sport klub Radnički iz Niša. Ovaj mladi i napredni klub zaslužno je zauzeo prvo mesto. Iz tabele se vidi da je izgubio samo jednu utakmicu i to nezasluženo. Ostale je rešio u svoju korist, osim što je sa SK Sinđelićem igrao nerešeno.'' U danima zavođenja šestojanuarske diktature i naleta buržoazije na sve manifestacije radničkog pokreta zabranjen je 1929. godine i rad SK Radničkog, koji je skoro devet godina predstavljao zapaženu, po disciplini i po zalaganju, sportsku ekipu. Radnički će posle nekoliko godina ponovo biti obnovljen. === Nakon Drugog svetskog rata === Početkom rata [[1941]]. klub prestaje sa aktivnostima da bi ih obnovio [[1945]]. Nakon toga Radnički je u stalnom usponu. Sezonu 1961/62. završio je na drugom mestu [[Druga savezna liga Jugoslavije u fudbalu|Druge savezne lige Zapad]], čim je obezbedio kvalifikacije za ulazak u [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|Prvu saveznu ligu]]. U baražu se sastao sa pretposlednjim timom iz Prve lige, skopskim [[FK Vardar|Vardarom]], prvi meč u Nišu je završen nerešeno 1:1, a u revanšu nakon regularnog dela i produžetaka nije bilo golova, pa je Radnički boljim izvođenjem penala (5:4) prvi put u klupskoj istoriji izborio plasman u Prvu saveznu ligu.<ref>[http://www.srpskifudbal.rs/2012/06/01/radnicki-50-godina-od-ulaska-u-prvu-saveznu-ligu/ Radnički: 50 godina od ulaska u Prvu saveznu ligu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705031617/http://www.srpskifudbal.rs/2012/06/01/radnicki-50-godina-od-ulaska-u-prvu-saveznu-ligu/ |date=2012-07-05 }}, www.srpskifudbal.rs, 01. 06. 2012.</ref> Već u [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1962/63.|prvoj sezoni]] u Prvoj ligi, Radnički je zauzeo odlično šesto mesto, a nakon toga je postao standardan prvoligaš. Radnički je prvih 11 sezona u prvoligaškom društvu završavao većinom u sredini tabele, a prvi problemi oko opstanka u Prvoj ligi su došli u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1973/74.|1973/74.]], kada je Radnički završio samo dva mesta iznad zone ispadanja. Klub [[1975]]. godine postaje pobednik [[Balkanski kup u fudbalu za klubove|Balkanskog kupa]], pobedivši u finalnom dvomeču turski [[FK Eskišehirspor|Eskišehirspor]] sa 1:0 i 2:1, čime je osvojio svoj prvi trofej od međunarodnog značaja. Radnički je 70-ih u ligi nastavio da igra promenljivo, tako da je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1975/76.|1975/76.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1977/78.|1977/78.]] bio na ivici ispadanja u niži rang. Juna [[1980]]. kao trećeplasirana ekipa u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1979/80.|1979/80.]] nacionalnog prvenstva stiče pravo učešća u [[UEFA kup]]u, u kome će veoma uspešno nastupati još dve sezone odigravši širom Evrope 13 utakmice sa renomiranim klubovima poput [[FK Hamburger|Hamburgera]], [[FK Napoli|Napolija]], [[FK Dandi junajted|Dandi junajteda]], [[FK Grashoper|Grashopersa]], [[FK Fejenord Roterdam|Fejenorda]], [[FK AZ Alkmar|Az Alkmara]] i drugih. U prvom učešću klub je stigao do osmine finala, a [[1982]]. godine, u drugoj sezoni učešća u evropskim takmičenjima, je ostvario svoj najveći uspeh stigavši do polufinala UEFA kupa. U polufinalnom dvomeču bolji je bio nemački Hamburger, nakon pobede od 2:1 u Nišu, Radnički je ubedljivo sa 5:1 poražen na gostujućem terenu. Radnički u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1982/83.|1982/83.]] zauzima četvrto mesto i tako po treći put obezbeđuje učešće u UEFA kupu za nastupajuću sezonu 1983/84., kada kao i prvog puta, stiže do osmine finala. Kraj ovog najuspešnijeg perioda u klupskoj istoriji dolazi u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1984/85.|1984/85.]], kada klub kao poslednjeplasirani ispada u niži rang, mada za kratko, pošto se već nakon jedne sezone vraća u Prvu ligu. Radnički se zadržao u Prvoj ligi Jugoslavije tih šest sezona, sve do raspada SFRJ. U međuvremenu je [[1989]]. igrao finale Balkanskog kupa, gde je poražen od [[FK OFI Krit|OFI Krit]] sa 3:1. U periodu posle Drugog svetskog rata istakli su se fudbaleri blizanci [[Petar Mičić|Petar]] i [[Pavle Mičić]], koji su za ovaj klub odigrali rekordnih 654, odnosno 582 meča.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:462872-Nis-Sadnice-i-ulica-za-90-rodjendan-FK-Radnicki Sadnice i ulica za 90. rođendan FK Radnički („Večernje novosti“, 8. novembar 2013)]</ref> === Novija istorija === Nakon rasformiranja Prve lige SFRJ, Radnički takmičenje nastavlja u [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu|Prvoj ligi SRJ]] od sezone [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu 1992/93.|1992/93.]] Već u sezoni [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu 1995/96.|1995/96.]] ispada iz Prve A u Prvu B ligu SRJ. Zbog proširenja lige, iako je sezonu završio kao petoplasirani u Prvoj B ligi, Radnički se u elitni rang vraća u sezoni [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu 1998/99.|1998/99.]] Tu se zadržao samo tri sezone i već [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu 2000/01.|2001.]] ispao u niži rang, naredne sezone osvaja prvo mesto u Drugoj ligi Istok i brzo se vraća u Prvu ligu, gde u prvoj sezoni 2002/03. završava na poslednjem mestu i ponovo ispada. Nakon toga klub se sledećih pet sezona takmičio u drugom rangu takmičenja, a u sezoni 2008/09. je stigao i do [[Srpska liga Istok|Srpske lige Istok]], gde je postao prvak i brzo se vratio u viši rang. U [[Prva liga Srbije u fudbalu 2009/10.|sezoni 2009/10. Prve lige Srbije]] zauzeo je 15. mesto sa 39 boda, dobivši 9 od ukupno 34 odigranih utakmica, tako da je ispao iz Prve lige Srbije u [[Srpska liga Istok|Srpsku ligu Istok]] za sezonu 2010/11. Već u prvoj sezoni u Srpskoj ligi Istok klub osvaja 1. mesto i nakon jedne sezone u nižem rangu vraća se u Prvu ligu. Radnički je povratničku sezonu 2011/12. u Prvoj ligi Srbije završio na prvom mestu, čime se plasirao u [[Superliga Srbije u fudbalu|Superligu Srbije]], i tako se Radnički vratio u elitni rang prvi put nakon sezone [[Prva liga SR Jugoslavije u fudbalu 2002/03.|2002/03.]] U svojoj dugoj istoriji Radnički je dao nekoliko desetina reprezentativaca u svim republičkim i saveznim selekcijama. Pečat Radničkom je dao i veliki broj fudbalera koji su odigrali preko 200 utakmica, provodeći i više od 10 godina u klubu. U sezoni 2021/22 Radnički je ponovo izborio plasman u Evropu predvođen upravom na čijem je čelu Ivica Tončev. Osvojeno je četvrto mesto a tim se pred novi izlazak u Evropu suočio sa nizom tehničkih problema koji se odnose na rekonstrukciju stadiona Čair i ispunjavanje UEFA standarda. == Uspesi == '''Nacionalni - 0''' * '''[[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|Prvenstvo SFR Jugoslavije]]:''' :* ''' Treće mesto (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1979/80.|1979/80]], [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1980/81.|1980/81]]. '''Nacionalni kup - 0''' * '''[[Kup Jugoslavije u fudbalu|Kup SFR Jugoslavije]]:''' :* ''' Polufinale (3):''' 1952., 1970., 1977. * '''[[Kup SR Jugoslavije u fudbalu|Kup SR Jugoslavije]]'''/'''[[Kup Srbije i Crne Gore u fudbalu|Kup Srbije i Crne Gore]]:''' :* ''' Polufinale (2):''' 1994., 2006. '''Međunarodni''' * '''[[Balkanski kup u fudbalu za klubove|Balkanski kup]]:''' :* ''' Pobednik (1):''' 1975. :* ''' Finalista (1):''' 1988/89. * '''[[UEFA kup]]:''' :* ''' Polufinale (1):''' [[UEFA kup 1981/82.|1981/82]]. :* ''' Osmina finala (2):''' [[UEFA kup 1980/81.|1980/81]], [[UEFA kup 1983/84.|1983/84]]. == FK Radnički Niš u Superligi Srbije == ''Stanje na dan [[26. maj]] [[2013]]. {| class="wikitable" ! Sezona ! Odig. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! GD ! GP ! GR ! Bod. ! Plasman |- |- align=center |[[Superliga Srbije u fudbalu 2012/13.|2012/13.]] ||30 ||9 ||7 ||14 ||30 ||44 ||-14 ||34 ||12 |- |- align=center |'''Ukupno''' ||'''30''' ||'''9''' ||'''7''' ||'''14''' ||'''30''' ||'''44''' ||'''-14''' ||'''34''' ||'''25''' |- |} == FK Radnički Niš u evropskim takmičenjima == {| {{prettytable}} ! Sezona ! Takmičenje ! Kolo ! Država ! Klub ! Rezultat |- |[[UEFA kup 1980/81.|1980/81]] |[[UEFA kup]] | 1. kolo |{{zas|AUT}} |[[FK LASK Linc|LASK Linc]] |2:1, 4:1 |- | | | 2. kolo |{{zas|BUG}} |[[FK Beroe|Beroe Stara Zagora]] |1:0, 2:1 |- | | |Osmina finala |{{zas|HOL}} |[[FK AZ Alkmar|AZ]] |2:2, 0:5 |- |[[UEFA kup 1981/82.|1981/82]] |UEFA kup | 1. kolo |{{zas|ITA}} |[[FK Napoli|Napoli]] |2:2, 0:0 |- | | | 2. kolo |{{zas|ŠVA}} |[[FK Grashoper|Grashoper]] |0:2, 2:0 (3:0 pen) |- | | |Osmina finala |{{zas|HOL}} |[[FK Fejenord Roterdam|Fejenord Roterdam]] |2:0, 0:1 |- | | |Četvrtfinale |{{zas|ŠKO}} |[[FK Dandi junajted|Dandi junajted]] |0:2, 3:0 |- | | |Polufinale |{{zas|NEM}} |[[FK Hamburger|Hamburger]] |2:1, 1:5 |- |[[UEFA kup 1983/84.|1983/84]] |UEFA kup | 1. kolo |{{zas|ŠVA}} |[[FK Sankt Galen|Sankt Galen]] |3:0, 2:1 |- | | | 2. kolo |{{zas|ČEŠ}} |[[FK Inter Bratislava|Inter Bratislava]] |4:0, 2:3 |- | | |Osmina finala |{{zas|SFRJ}} |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |0:2, 0:2 |- |[[Mitropa kup 1990.|1990]] |[[Mitropa kup]] |Grupa |{{zas|ITA}} |[[FK Bari|Bari]] |0:3 |- | | |Grupa |{{zas|MAĐ}} |[[FK Pečuj|Pečuj Munkaš]] |1:0 |- |} == Trenutni sastav tima == {{Fs start}} {{Fs player|no= 2|nat=SRB|name=[[Miloš Živković]]|pos=DF}} {{Fs player|no= 4|nat=SRB|name=[[Radoš Bulatović]]|pos=DF}} {{Fs player|no= 6|nat=SRB|name=[[Marko Tomić]]|pos=DF}} {{Fs player|no= 7|nat=SRB|name=[[Petar Đuričković]]|pos=MF}} {{Fs player|no=9|nat=SRB|name=[[Nikola Ašćerić]]|pos=FW}} {{Fs player|no=14|nat=SRB|name=[[Miloš Petrović]]|pos=DF}} {{Fs mid}} {{Fs player|no=18|nat=RUS|name=[[Ivan Konovalov]]|pos=GK}} {{Fs player|no=19|nat=SRB|name=[[Marko Mrkić]]|pos=FW}} {{Fs player|no=21|nat=SRB|name=[[Saša Marjanović]]|pos=MF}} {{Fs player|no=24|nat=SRB|name=[[Aleksandar M.Jovanović (born 1984)|Aleksandar Jovanović]]|pos=MF|other=[[captain (association football)|captain]]}} {{Fs player|no=26|nat=SRB|name=[[Aleksandar S.Jovanović]]|pos=GK}} {{Fs player|no=28|nat=SRB|name=[[Vladimir Đorđević]]|pos=DF}} {{Fs player|no=32|nat=SRB|name=[[Vladimir Bogdanović]]|pos=MF}} {{Fs player|no=44|nat=SRB|name=[[Nemanja Lakić-Pešić]]|pos=DF}} {{Fs player|no=55|nat=SRB|name=[[Marko Blažić]]|pos=MF}} {{Fs player|no=67|nat=SRB|name=[[Nikola Mitrović (footballer born 1997)|Nikola Mitrović]]|pos=MF}} {{Fs player|no=70|nat=SRB|name=[[Andreja Apostolović]]|pos=MF}} {{Fs player|no=89|nat=MNE|name=[[Darko Bulatović]]|pos=DF}} {{Fs end}} == Slavni igrači == {{col-begin}} {{col-3}} * {{zas|SRB}} [[Miroslav Aleksić]] * {{zas|SRB}} [[Stevan Andrejević]] * {{zas|SRB}} [[Jovan Anđelković]] * {{zas|SRB}} [[Slobodan Antić]] * {{zas|SRB}} [[Andreja Apostolović]] * {{zas|SRB}} [[Lazar Arsić]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Ašćerić]] * {{zas|SRB}} [[Vladimir Bajić]] * {{zas|SRB}} [[Stevan Balov]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Banković]] * {{zas|SRB}} [[Sanid Beganović]] * {{zas|SRB}} [[Dragiša Binić]] * {{zas|SRB}} [[Vladan Binić]] * {{zas|SRB}} [[Marko Blažić]] * {{zas|SRB}} [[Vladimir Bogdanović]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Bojović]] * {{zas|SRB}} [[Radoš Bulatović]] * {{zas|SRB}} [[Nenad Cvetković]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Čolaković]] * {{zas|SRB}} [[Vitomir Dimitrijević]] * {{zas|SRB}} [[Milan Dovedan]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Drizić]] * {{zas|SRB}} [[Petar Đenić]] * {{zas|SRB}} [[Branislav Đorđević]] * {{zas|SRB}} [[Vladimir Đorđević]] * {{zas|SRB}} [[Petar Đuričković]] * {{zas|SRB}} [[Goran Gavrilović]] * {{zas|SRB}} [[Stojan Gavrilović]] * {{zas|SRB}} [[Siniša Gogić]] * {{zas|SRB}} [[Slobodan Halilović]] * {{zas|SRB}} [[Dragan Holcer]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Ignjatović]] * {{zas|SRB}} [[Milan Ivanović]] * {{zas|SRB}} [[Dušan Ivanov]] {{col-3}} * {{zas|SRB}} [[Nenad Jakšić]] * {{zas|SRB}} [[Milorad Janković (fudbaler)|Milorad Janković]] * {{zas|SRB}} [[Milorad Jeremić]] * {{zas|SRB}} [[Vladimir Jocić]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Jovanović]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar S. Jovanović|Aleksandar Jovanović]] * {{zas|SRB}} [[Aleksa Jovanović]] * {{zas|SRB}} [[Uroš Jovanović]] * {{zas|SRB}} [[Miodrag Knežević]] * {{zas|SRB}} [[Milorad Kojić]] * {{zas|SRB}} [[Nemanja Kojić]] * {{zas|SRB}} [[Bojan Krkić]] * {{zas|SRB}} [[Ivan Krstić|Ivan Krstić Beli]] * {{zas|SRB}} [[Nemanja Krznarić]] * {{zas|SRB}} [[Nemanja Lakić-Pešić]] * {{zas|SRB}} [[Saša Marjanović]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Martinović]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Milenković]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Milenković]] * {{zas|SRB}} [[Slobodan Miletić]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Milinković]] * {{zas|SRB}} [[Boris Milošević]] * {{zas|SRB}} [[Ljubodrag Milošević]] * {{zas|SRB}} [[Blagoje Mitić]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Mitić]] * {{zas|SRB}} [[Dušan Mitošević]] * {{zas|SRB}} [[Lazar Mitrović]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Mitrović]] * {{zas|SRB}} {{zas|KAN}} [[Stefan Mitrović]] * {{zas|SRB}} [[Marko Mrkić]] * {{zas|SRB}} [[Slavoljub Nikolić]] * {{zas|SRB}} [[Milovan Obradović]] * {{zas|SRB}} [[Stevan Ostojić]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Panajotović]] * {{zas|SRB}} [[Dragan Pantelić]] * {{zas|SRB}} [[Milan Pavkov]] * {{zas|SRB}} [[Ivan Pejčić]] * {{zas|SRB}} [[Zaviša Pejić]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Pejović]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Perić]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Pešić]] * {{zas|SRB}} [[Dejan Pešić]] * {{zas|SRB}} [[Tomislav Pešić]] * {{zas|SRB}} [[Dejan Petković|Dejan Petković Rambo]] * {{zas|SRB}} [[Sava Petrov]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Petrović]] * {{zas|SRB}} [[Stojadin Petrović]] * {{zas|SRB}} [[Pavle Popara]] * {{zas|SRB}} [[Rade Radisavljević]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Radivojević]] * {{zas|SRB}} [[Dragan Radosavljević]] * {{zas|SRB}} [[Ljubiša Rajković]] * {{zas|SRB}} [[Ivan Ranđelović]] * {{zas|SRB}} [[Lazar Ranđelović]] * {{zas|SRB}} [[Marko Ranđelović]] * {{zas|SRB}} [[Predrag Ranđelović]] * {{zas|SRB}} [[Borivoje Ristić]] * {{zas|SRB}} [[Bratislav Rinčić]] * {{zas|SRB}} [[Bratislav Ristić]] * {{zas|SRB}} [[Lazar Rosić]] {{col-3}} * {{zas|SRB}} [[Miroslav Simonović]] * {{zas|SRB}} [[Vitomir Sovrović]] * {{zas|SRB}} [[Ivan Stanković]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Stanković]] * {{zas|SRB}} [[Živorad Stanković Kenda]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Stanojević]] * {{zas|SRB}} [[Igor Stefanović]] * {{zas|SRB}} [[Borislav Stevanović]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Stevanović]] * {{zas|SRB}} [[Saša Stojanović]] * {{zas|SRB}} [[Goran Stojiljković]] * {{zas|SRB}} [[Miodrag Stojiljković]] * {{zas|SRB}} [[Mladen Stojiljković]] * {{zas|SRB}} [[Dragan Stojković|Dragan Stojković Piksi]] * {{zas|SRB}} [[Nikola Štulić]] * {{zas|SRB}} [[Marko Tomić]] * {{zas|SRB}} [[Vladan Tomić]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Trifunović]] * {{zas|SRB}} [[Miroslav Vardić]] * {{zas|SRB}} [[Goran Vasilijević]] * {{zas|SRB}} [[Zoran Vasković]] * {{zas|SRB}} [[Josip Višnjić]] * {{zas|SRB}} [[Miroslav Vojinović]] * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Živković]] * {{zas|SRB}} [[Dušan Živković]] * {{zas|SRB}} [[Miloš Živković]] * {{zas|SRB}} [[Mladen Živković]] * {{zas|BIH}} [[Nermin Haskić]] * {{zas|BIH}} [[Jovo Mišeljić]] * {{zas|BIH}} [[Aleksandar Vojnović]] * {{zas|BUG}} [[Metodi Tomanov]] * {{zas|CG}} [[Darko Bulatović]] * {{zas|CG}} [[Petar Grbić]] * {{zas|CG}} [[Nemanja Kartal]] * {{zas|KAN}} [[Milan Borjan]] * {{zas|LAT}} [[Anastasijs Mordatenko]] * {{zas|MAK}} [[Ilija Dimoski]] * {{zas|MAK}} [[Blagoja Kitanovski]] * {{zas|MAK}} [[Petar Krstić]] * {{zas|MAK}} [[Blagoja Kuleski]] * {{zas|RUS}} [[Ramazan Isayev]] * {{zas|RUS}} [[Ivan Konovalov]] * {{zas|SEN}} [[Ibrahima Gueyé]] {{col-end}} == Treneri == Spisak trenera prvog tima Radničkog:<ref>[http://www.fcradnicki-nis.com/treneri.php Treneri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120719063052/http://www.fcradnicki-nis.com/treneri.php |date=2012-07-19 }} na zvaničnom sajtu FK Radnički Niš, 26. 06. 2012.</ref><ref>[http://www.transfermarkt.co.uk/en/fk-radnicki-nis/mitarbeiterhistorie/verein_7567.html FK Radnički Niš - treneri] na -{transfermarkt.co.uk}-</ref> {{col-begin}} {{col-2}} * {{zas|SRB}} [[Milan Rastavac]] (decembar 2014 - trenutno) * {{zas|SRB}} [[Saša Mrkić]] (septembar 2014 - decembar 2014) * {{zas|SRB}} [[Dragoslav Stepanović]] (jul 2014 - septembar 2014) * {{zas|SRB}} [[Milan Milanović]] (mart 2014 - jun 2014) * {{zas|SRB}} [[Dragoljub Bekvalac]] (jun 2013 - mart 2014) * {{zas|SRB}} [[Saša Mrkić]] (februar 2013 - maj 2013) * {{zas|SRB}} [[Aleksandar Ilić (fudbaler)|Aleksandar Ilić]] (2012 - 2013) * {{zas|SRB}} [[Vladimir Jocić]] (2006 - 2012) * {{zas|SRB}} [[Tomislav Manojlović]] (2002)<ref>[http://www.worldfootball.net/teams/radniki-nis/9/ FK Radnički Niš - treneri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623030923/http://www.worldfootball.net/teams/radniki-nis/9/ |date=2015-06-23 }} na -{worldfootball.net}-</ref> * {{zas|SRB}} [[Zoran Čolaković]] (1999 - 2000) * {{zas|SRB}} [[Boris Bunjak]] (1999) * {{zas|SRB}} [[Radmilo Ivančević]] (1999) * {{zas|MAK}} [[Ilija Dimoski]] (1998 - 1999) * {{zas|SRB}} [[Božidar Antić]] (1998) * {{zas|SRB}} [[Miodrag Ješić]] (1998) * {{zas|SRB}} [[Vladislav Nikolić]] (1997 - 1998) * {{zas|SRB}} [[Miodrag Stojiljković]] (1997) * {{zas|SRB}} [[Mile Tomić]] (1997) * {{zas|SRB}} [[Miodrag Stefanović]] (1997) * {{zas|BIH}} [[Slobodan Halilović]] (1996 - 1997) * {{zas|HRV}} [[Josip Duvančić]] (1994 - 1996) * {{zas|SRB}} [[Miodrag Stefanović]] (1994) * {{zas|SRB}} [[Vladimir Milosavljević]] (1994) * {{zas|SRB}} [[Zoran Banković]] (1993 - 1994) * {{zas|SRB}} [[Milorad Janković (fudbaler)|Milorad Janković]] (1993) * {{zas|SRB}} [[Milovan Đorić]] (1993) * {{zas|SRB}} [[Ljuborad Stevanović]] (1993) {{col-2}} * {{zas|SRB}} [[Vladislav Nikolić]] (1992 - 1993) * {{zas|SRB}} [[Nenad Cvetković]] (1992) * {{zas|BIH}} [[Slobodan Halilović]] (1990 - 1992) * {{zas|SRB}} [[Dragan Pantelić]] (1989 - 1990) * {{zas|BIH}} [[Slobodan Halilović]] (1988 - 1989) * {{zas|SRB}} [[Milan Živadinović]] (1987 - 1988) * {{zas|SRB}} [[Zoran Čolaković]] (1986 - 1987) * {{zas|HRV}} [[Josip Duvančić]] (1985 - 1986) * {{zas|SRB}} [[Milorad Janković (fudbaler)|Milorad Janković]] (1985) * {{zas|SRB}} [[Dušan Nenković]] (1985) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1984) * {{zas|MAK}} [[Ilija Dimoski]] (1982 - 1983) * {{zas|SRB}} [[Dušan Nenković]] (1979 - 1982) * {{zas|HRV}} [[Josip Duvančić]] (1977 - 1979) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1976 - 1977) * {{zas|SRB}} [[Đorđe Kučunković]] (1974 - 1976) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1972 - 1974) * {{zas|SRB}} [[Dušan Varagić]] (1971 - 1972) * {{zas|SRB}} [[Slavko Videnović]] (1970 - 1971) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1968 - 1969) * {{zas|SRB}} [[Ratomir Čabrić]] (1967 - 1968) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1966 - 1967) * {{zas|SRB}} [[Dragoljub Milošević]] (1965 - 1966) * {{zas|SRB}} [[Dušan Nenković]] (1964 - 1965) * {{zas|SRB}} [[Abdulah Gegić]] (1963 - 1964) * {{zas|SRB}} [[Miroslav Glišović]] (1962 - 1963) {{col-end}} == Izvori == * Đorđe Stamenković: Ključ stare Srbije, 1997. {{reflist}} == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova u Srbiji]] * [[Meraklije]] == Vanjske veze == * [https://www.facebook.com/fkradnickinis.official?ref=hl%20Zvanični%20facebook%20profil Zvanični facebook profil] * [http://fkradnickinis.rs/ Zvaničan sajt FK Radnički Niš] * [http://www.meraklije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=5&Itemid=7 Sajt navijača - meraklije.com] {{Superliga Srbije}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Radnički]] [[Kategorija:Sport u Nišu]] 292gj72daqtu1kgo6155rs2bdeyl2tl Dikcija 0 273873 42647731 42422211 2026-06-28T19:38:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647731 wikitext text/x-wiki {{TOCright}} '''Dikcija''' ({{jez-lat|dictio}} = govorenje, izražavanje)<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=Diction&searchmode=none Diction], Online Etymology Dictionary</ref>) odnosi se, u svom izvornom značenju, na izbor [[vokabular]]a svojstven nekom određenom piscu ili govorniku, kao i na stil izražavanja u nekoj pesmi ili priči.<ref>http://www.merriam-webster.com/netdict/diction</ref><ref name="Crannell97p406">Crannell (1997) ''Glossary'', p.406</ref> Iz toga se razvilo drugo značenje ove reči, koje je danas preovladalo, a odnosi se na osobenost [[govor]]a,<ref name="Crannell97p406"/><ref>''Littré - Diction''.</ref><ref>Georges Le Roy, ''Traité pratique de la diction française'', 1911.</ref> tj. na umeće takvog govora gde se svaka reč jasno čuje i razume u svojoj punoj složenosti, i tiče se pre [[izgovor]]a i [[ton]]a nego izbora [[reč]]i i [[stil]]a. Za dikciju se, u ovom sekundarnom značenju, ponekad koriste i termini [[elokucija]] ili [[Način tvorbe|artikulacija]].<ref name="Crannell97p84">Crannell (1997) Part II, Speech, p.84</ref> Dikcija izučava različite predmete, od kojih je među najvažijim registar upotrebe reči u [[Formalni jezik|formalnom]] ili neformalnom kontekstu. Analiza književne dikcije otkriva opšti ton i karakter jednog teksta, npr. prevaga [[glagol]]a koji se odnose na kretanje u prostoru sugeriše aktivan karakter, dok prevaga glagola koji se odnose na stanje uma odražava introspektivni karakter. U [[književnost]]i, dikcija se smatra osobenim tonom ili stilom koji neki pisac primenjuje i koji omogućuje da se neko delo lako identifikuje s tim piscem. U tom značenju dikcija uključuje izbor određenih reči ili izraza koji postaju svojstveni tom piscu. Dikcija može biti arhaična (koja koristi staromodni stil i izraze), visoka (koja koristi uzvišeni jezik i stil) i niska (koja koisti svakodnevni jezik). == Povezano == {{Div col|cols=3}} * [[Delanje (filozofija)]] * [[Deskripcija]] * [[Elokucija]] * [[Enuncijacija]] * [[Pozdrav]] * [[Naracija]] * [[Ortoepija]] * [[Pesnička dikcija]] * [[Produkcija govora]] * [[Registar (sociolingvistika)]] * [[Tehnika daha]] {{Div col end}} == Reference == {{reflist}} === Literatura === * Kenneth C. Crannell (1999). {{Google books|x9YbAQAAIAAJ|Voice and articulation}} (izdanje iz 1997) * http://literary-devices.com/content/diction == Vanjske veze == * [http://www.poetandknowit.com/english-definitions/diction-examples.aspx Examples of diction in poetry] * [http://www.gnu.org/software/diction/ Style and Diction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214084055/http://www.gnu.org/software/diction/ |date=2014-02-14 }} – free software by the [[GNU Project]] [[Kategorija:Fonetika]] [[Kategorija:Teorija književnosti]] i1xkeh3ixkrpxg8zjm82y5tu85v6lpd Amettes 0 279427 42647755 42105995 2026-06-28T20:35:04Z SrpskiAnonimac 101643 42647755 wikitext text/x-wiki {{Preusmeri|Amet|bugarskog pevača|Amet (pevač)}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Amet | originalni_naziv = Amettes | slika = BJLABRE3.jpg | opis_slike = | grb = Blason Amettes.svg | država={{FRA}} | region = Sever-Pa d Kale | departman = Pas-de-Calais | prefektura = Béthune | kanton = Ošel | gšir = 50.5313888888889 | gduž = 2.39333333333333 | nadm visina = 86 | maksimalna_nadmorska_visina = 121 | minimalna_nadmorska_visina = 62 | površina-km = 6,82 | površina-he = 682 | stanovništvo = 503<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 73,75 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 62029 | poštanski kod = 62260 }} '''Amet''' ({{jez-fra|Amettes}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Sever-Pa d Kale]], u departmanu [[Departman Pa de Kale u Francuskoj|Pa de Kale]] koja pripada prefekturi Béthune. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 474 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 69&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,82&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 86 metara (maksimalnoj 121 m, a minimalnoj 62 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=533| 1968=566| 1975=507| 1982=505| 1990=507| 1999=474| 2006=| 2011=503| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,133)(84,127) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 599 1968: 566 points:(84,127)(100,116) color:blue width:2 #1975: 507 points:(100,116)(128,115) color:blue width:2 #1982: 505 points:(128,115)(160,116) color:blue width:2 #1990: 507 points:(160,116)(196,110) color:blue width:2 #1999: 474 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Amettes}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=92252 Amet na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=62&codecom=029 Amet na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.881939111764236&RadLong1=0.0417715467666448 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=620029 Položaj mesta Amet na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.5313888888889&longitude=2.39333333333333&zoom=8 Plan naselja Amet na mapi (Mapquest)] {{Departman Pa de Kale u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|50_31_53_N_02_23_36_E_type:city_region:FR|50° 31' 53" SG Š, 02° 23' 36" IGD}} dse56uye4m8vtibo7a38n29pzc0sykb Davayé 0 282922 42647686 42115057 2026-06-28T15:57:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647686 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto =Davaje | originalni_naziv =Davayé | slika = Davayé vu du ciel.jpg | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region =Burgonja | departman =Saône-et-Loire | prefektura =Makon | kanton =Mâcon | gšir =46.3019444444444 | gduž =4.74555555555556 | nadm visina =199 | maksimalna_nadmorska_visina =325 | minimalna_nadmorska_visina =185 | površina-km = 4,17 | površina-he =417 | stanovništvo =617<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 162,59 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE =71169 |poštanski kod=71960 }} '''Davaje''' ({{jez-fra|Davayé}}) je naselje i opština u istočnom delu centralne [[Francuska|Francuske]] u regionu [[Burgonja]], u departmanu [[Departman Saona i Loara u Francuskoj|Saona i Loara]] koja pripada prefekturi Makon. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 617 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 147&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,17&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 199 metara (maksimalnoj 325 m, a minimalnoj 185 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=427| 1968=466| 1975=527| 1982=610| 1990=630| 1999=617| 2006=| 2011=678| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,101)(84,108) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 427 1968: 466 points:(84,108)(100,120) color:blue width:2 #1975: 527 points:(100,120)(128,135) color:blue width:2 #1982: 610 points:(128,135)(160,139) color:blue width:2 #1990: 630 points:(160,139)(196,137) color:blue width:2 #1999: 617 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.cybercommunes.com/DAVAYE/ http://www.cybercommunes.com/DAVAYE/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427030855/http://www.cybercommunes.com/DAVAYE/ |date=2006-04-27 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=67444 Davayé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=71&codecom=169 Davayé na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.808121380674526&RadLong1=0.0828255692852089 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=710169 Položaj mesta Davayé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=46.3019444444444&longitude=4.74555555555556&zoom=8 Plan naselja Davayé na mapi (Mapquest)] {{Departman Saona i Loara u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{commonscat|Davayé}} mxuyvmd03ghespr4rck5xvhj66zdw33 Devaki Nandan Khatri 0 385850 42647720 42546870 2026-06-28T18:34:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Devaki Nandan Khatri | slika = | datum_rođenja = {{Birth date|1861|6|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Muzaffarpur]], [[Bengalsko Predsjedništvo]], [[Britanska Indija]] | datum_smrti = {{death year and age|1913|1861}} | jezik = [[hindi]] | nacionalnost = [[indija|indijska]] | žanr = [[triler]] | znamenita_djela = [[Chandrakanta (roman)|Chandrakanta]] }} '''Devaki Nandan Khatri''' (18. jun 1861&nbsp;– 1913) bio je [[Indija|indijski]] pisac, poznat kao jedan od prvih kojih je pisao [[roman]]e na [[hindi]]ju.<ref>{{cite book | title = Realism and reality: the novel and society in India | url = https://archive.org/details/trent_0116401039932 | author = Meenakshi Mukherjee | publisher = Oxford University Press | year = 1985 | page = [https://archive.org/details/trent_0116401039932/page/60 60] }}</ref> Najpoznatije djelo mu je historijsko-kriminalistički roman ''[[Chandrakanta (roman)|Chandrakanta]]'', čija je popularnost značajno pomogla širenju [[hindi]]ja, s obzirom da su mnogi naučili taj jezik samo da bi mogli pročitati roman. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://gadyakosh.org/gk/index.php?title=%E0%A4%A6%E0%A5%87%E0%A4%B5%E0%A4%95%E0%A5%80%E0%A4%A8%E0%A4%A8%E0%A5%8D%E0%A4%A6%E0%A4%A8_%E0%A4%96%E0%A4%A4%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%80 Devaki Nandan Khatri in Gadya Kosh]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241221221512/http://gadyakosh.org/gk/index.php?title=%E0%A4%A6%E0%A5%87%E0%A4%B5%E0%A4%95%E0%A5%80%E0%A4%A8%E0%A4%A8%E0%A5%8D%E0%A4%A6%E0%A4%A8_%E0%A4%96%E0%A4%A4%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%80 |date=2024-12-21 }} * '''[http://www.gadyakosh.org/gk/index.php?title=%E0%A4%9A%E0%A4%82%E0%A4%A6%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A4%95%E0%A4%BE%E0%A4%82%E0%A4%A4%E0%A4%BE_/_%E0%A4%A6%E0%A5%87%E0%A4%B5%E0%A4%95%E0%A5%80%E0%A4%A8%E0%A4%A8%E0%A5%8D%E0%A4%A6%E0%A4%A8_%E0%A4%96%E0%A4%A4%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%80 Complete Chandrakanta in Gadya Kosh] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130414200340/http://www.gadyakosh.org/gk/index.php?title=%E0%A4%9A%E0%A4%82%E0%A4%A6%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A4%95%E0%A4%BE%E0%A4%82%E0%A4%A4%E0%A4%BE_/_%E0%A4%A6%E0%A5%87%E0%A4%B5%E0%A4%95%E0%A5%80%E0%A4%A8%E0%A4%A8%E0%A5%8D%E0%A4%A6%E0%A4%A8_%E0%A4%96%E0%A4%A4%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%80 |date=2013-04-14 }}''' * http://www.columbia.edu/itc/mealac/pritchett/01glossaries/busch/chandrakanta.htm {{Lifetime|1861|1913|Khatri, Devaki Nandan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indijski pisci]] ba84idvb7gl4ka22xgavslqovxjpa3c Siva masa 0 624230 42647766 42511853 2026-06-28T21:15:09Z SrpskiAnonimac 101643 42647766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Name = Siva tvar | Latin = Substantia grisea | GraySubject = | GrayPage = | Image = spinal nerve.svg | Caption = Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korijena (siva materija označena u centru desno) | Image2 = Grey matter and white matter - very high mag.jpg | Caption2 = Mikrografija pokazuje sivu materiju s karakterističnim tijelima neuronskih ćelija (desni dio slike - tamno ružičasto), i bele materije sa svojim karakterističnim fino mrežastim izgledom ( lijevi dio slike – svijetlo ružičasto). HPS bojenje. | System = | MeshName = | MeshNumber = | Dorlands = nine/100008780 | DorlandsID = Gray matter | Code = A14.1.00.002 }} '''Siva tvar''' ili '''siva materija''', ili '''siva masa''' ({{jez-lat|substantia grisea}}) je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tela neuronskih ćelija, neuropila (dendriti,te mijelinizovani i mijelinizovani aksoni) , glijalnih ćelija ( astroglia i oligodendrociti ) i kapilara. Siva materija razlikuje se od bele materije po tome što siva materija sadrži brojna ćelijska tela i relativno malo mijelinizovanih aksona, dok se bela materija sastoji uglavnom od dugačkih mijelinizovanih aksona i sadrži relativno vrlo malo ćelijskih tela. <ref name="Purves" >{{cite book | author = Purves, Dale, George J. Augustine, David Fitzpatrick, William C. Hall, Anthony-Samuel LaMantia, James O. McNamara, and Leonard E. White | title = Neuroscience. 4th ed. | publisher = Sinauer Associates | pages = 15–16 | year = 2008 | isbn = 978-0-87893-697-7}}</ref> Razlika u boji nastaje uglavnom zbog beline mijelina. U živom tkivu siva materija zapravo ima veoma svetlo sivu boje sa žućkastim ili ružičastim tonom kojega stvaraju krvne kapilare i tela neuronskih ćelija. <ref>Kolb & Whishaw: Fundamentals of Human Neuropsychology (2003) page 49</ref> Siva materija sadrži većinu tela neuronskih ćelija mozga. Siva masa obuhvata regione mozga koji su uključeni u kontrolu mišića, senzornu percepciju kao što su vid i sluh, memorija, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Dok 20% ukupne telesne potrošnje količine kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj materiji. <ref>{{cite journal|last=Miller|first=A. K. H.|coauthors=Alston, Corsellis|title=VARIATION WITH AGE IN THE VOLUMES OF GREY AND WHITE MATTER IN THE CEREBRAL HEMISPHERES OF MAN: MEASUREMENTS WITH AN IMAGE ANALYSER|journal=Neuropathology and Applied Neurobiology|date=28 June 2008|volume=6|issue=2|pages=119–132|doi=10.1111/j.1365-2990.1980.tb00283.x|pmid=7374914}}</ref> == Distribucija == Siva materija se distribuira na površini hemisfera veliko mozga (cerebralni korteks) i malog mozga (cerebelarni korteks), kao i u dubinama mozga (talamus; hipotalamus, subtalamus, bazalni gangliji - putamen, globus pallidus, nucleus accumbens; septalne jezgre), cerebelarne jezgre (duboke cerebelarne jezgre - nucleus dentatus, nucleus globosus, nucleus emboliformis, nucleus fastigii), moždanog stabla (supstantia nigra, nucleus ruber, nucleus olivarius, jezgre kranijalnih nerava) i spinalne sive mase (prednji rog , lateralni rog , stražnji rog) . Siva materija prolazi razvoj i rast kroz detinjstvo i adolescenciju. ref>{{cite journal|last=Sowell|first=Elizabeth|coauthors=Thompson, Tessner, Toga|title=Mapping Continued Brain Growth and Gray Matter Density Reduction in Dorsal Frontal Cortex: Inverse Relationships during Postadolescent Brain Maturation|journal=The Journal of Neuroscience|date=15 November 2001}}</ref> == Istraživanja == === Volumen i kognicija kod starijih ljudi === Pronađene su značajne pozitivne korelacije između volumena sive materije u starijih osoba te mera semantičkog i kratkoročnog pamćenja. Nije pronađena značajna korelacija s volumenom bele materije. Ovi rezultati ukazuju na to da se individualna varijabilnost specifičnih kognitivnih funkcija koje su relativno dobro očuvane u starosti dade objasniti varijabilnošću volumena sive materije u zdravih starijih ispitanika. <ref>{{cite web|last=Taki, Y., Kinomura, S., Sato, K., Goto, R., Wu, K., Kawashima, R., & Fukuda, H.|title=Correlation between gray/white matter volume and cognition in healthy elderly people.|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=3&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-01976-010|publisher=Brain and Cognition|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Povezanost volumena s bipolarnim poremećajem === Neke strukturne razlike u sivoj materiji mogu biti povezane sa psihijatrijskim poremećajima. Nije pronađena razlika u volumenu sive materije celog mozga između ispitanika sa bipolarnim poremećajem tipa I i zdravih ispitanika. Ispitanici s bipolarnim poremećajem tipa I imali su manje volumene levog donjeg parijetalnog lobula, desnog gornjeg temporalnog girusa, srednjeg desnog frontalnoga girusa, te levog caudatusa. Samo je volumen desnog srednjeg frontalnoga girusa u korelaciji s trajanjem bolesti i brojem epizoda u pacijenata. <ref>{{cite web|last=Li, M., Cui, L., Deng, W., Ma, X., Huang, C., Jiang, L., & ... Li, T.|title=Voxel-based morphometric analysis on the volume of gray matter in bipolar I disorder|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=5&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-02038-003|publisher=Psychiatry Research: Neuroimaging|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Efekti pušenja === Stariji pušači gube sivu materiju i kognitivne funkcije u većoj meni nego nepušači. Hronični pušači koji prestanu pušti tokom ispitivanja izgubili su manje moždanih ćelija i zadržali bolju intelektualnu funkciju od onih koji su nastavili da puše. <ref>{{cite web|last=Almeida|first=Osvaldo|title=Smoking causes brain cell loss and cognitive decline|url=http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline|publisher=NeuroImage|accessdate=2011-04-21|archive-date=2012-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120327185344/http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline}}</ref> === Efekti zlostavljanja dece === Adolescenti koji su bili izloženi zlostavljanju i zanemarivanju čini se da imaju smanjenu količinu sive materije u prefrontalnom korteksu. <ref>http://news.yale.edu/2011/12/05/past-abuse-leads-loss-grey-matter-brains-adolescents-0{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Dodatne slike == <gallery> Image:Human brain right dissected lateral view description.JPG |Lateralni presek kroz ljudski mozak Image:Gray678.png|SShematski prikaz glavnih kategorija ganglija (I do V) </gallery> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] 19qjy5bl8zlrkceee83pq0gbvdwllpc 42647767 42647766 2026-06-28T21:24:22Z SrpskiAnonimac 101643 42647767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Name = Siva tvar | Latin = Substantia grisea | GraySubject = | GrayPage = | Image = spinal nerve.svg | Caption = Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korijena (siva materija označena u centru desno) | Image2 = Grey matter and white matter - very high mag.jpg | Caption2 = Mikrografija pokazuje sivu materiju s karakterističnim tijelima neuronskih ćelija (desni dio slike - tamno ružičasto), i bele materije sa svojim karakterističnim fino mrežastim izgledom ( lijevi dio slike – svijetlo ružičasto). HPS bojenje. | System = | MeshName = | MeshNumber = | Dorlands = nine/100008780 | DorlandsID = Gray matter | Code = A14.1.00.002 }} '''Siva tvar''' ili '''siva materija''', ili '''siva masa''' ({{jez-lat|substantia grisea}}), je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tela neuronskih ćelija, neuropila (dendriti,te mijelinizovani i mijelinizovani aksoni) , glijalnih ćelija ( astroglia i oligodendrociti ) i kapilara. Siva materija razlikuje se od bele materije po tome što siva materija sadrži brojna ćelijska tela i relativno malo mijelinizovanih aksona, dok se bela materija sastoji uglavnom od dugačkih mijelinizovanih aksona i sadrži relativno vrlo malo ćelijskih tela. <ref name="Purves" >{{cite book | author = Purves, Dale, George J. Augustine, David Fitzpatrick, William C. Hall, Anthony-Samuel LaMantia, James O. McNamara, and Leonard E. White | title = Neuroscience. 4th ed. | publisher = Sinauer Associates | pages = 15–16 | year = 2008 | isbn = 978-0-87893-697-7}}</ref> Razlika u boji nastaje uglavnom zbog beline mijelina. U živom tkivu siva materija zapravo ima veoma svetlo sivu boje sa žućkastim ili ružičastim tonom kojega stvaraju krvne kapilare i tela neuronskih ćelija. <ref>Kolb & Whishaw: Fundamentals of Human Neuropsychology (2003) page 49</ref> Siva materija sadrži većinu tela neuronskih ćelija mozga. Siva masa obuhvata regione mozga koji su uključeni u kontrolu mišića, senzornu percepciju kao što su vid i sluh, memorija, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Dok 20% ukupne telesne potrošnje količine kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj materiji. <ref>{{cite journal|last=Miller|first=A. K. H.|coauthors=Alston, Corsellis|title=VARIATION WITH AGE IN THE VOLUMES OF GREY AND WHITE MATTER IN THE CEREBRAL HEMISPHERES OF MAN: MEASUREMENTS WITH AN IMAGE ANALYSER|journal=Neuropathology and Applied Neurobiology|date=28 June 2008|volume=6|issue=2|pages=119–132|doi=10.1111/j.1365-2990.1980.tb00283.x|pmid=7374914}}</ref> == Distribucija == Siva materija se distribuira na površini hemisfera veliko mozga (cerebralni korteks) i malog mozga (cerebelarni korteks), kao i u dubinama mozga (talamus; hipotalamus, subtalamus, bazalni gangliji - putamen, globus pallidus, nucleus accumbens; septalne jezgre), cerebelarne jezgre (duboke cerebelarne jezgre - nucleus dentatus, nucleus globosus, nucleus emboliformis, nucleus fastigii), moždanog stabla (supstantia nigra, nucleus ruber, nucleus olivarius, jezgre kranijalnih nerava) i spinalne sive mase (prednji rog , lateralni rog , stražnji rog) . Siva materija prolazi razvoj i rast kroz detinjstvo i adolescenciju. ref>{{cite journal|last=Sowell|first=Elizabeth|coauthors=Thompson, Tessner, Toga|title=Mapping Continued Brain Growth and Gray Matter Density Reduction in Dorsal Frontal Cortex: Inverse Relationships during Postadolescent Brain Maturation|journal=The Journal of Neuroscience|date=15 November 2001}}</ref> == Istraživanja == === Volumen i kognicija kod starijih ljudi === Pronađene su značajne pozitivne korelacije između volumena sive materije u starijih osoba te mera semantičkog i kratkoročnog pamćenja. Nije pronađena značajna korelacija s volumenom bele materije. Ovi rezultati ukazuju na to da se individualna varijabilnost specifičnih kognitivnih funkcija koje su relativno dobro očuvane u starosti dade objasniti varijabilnošću volumena sive materije u zdravih starijih ispitanika. <ref>{{cite web|last=Taki, Y., Kinomura, S., Sato, K., Goto, R., Wu, K., Kawashima, R., & Fukuda, H.|title=Correlation between gray/white matter volume and cognition in healthy elderly people.|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=3&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-01976-010|publisher=Brain and Cognition|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Povezanost volumena s bipolarnim poremećajem === Neke strukturne razlike u sivoj materiji mogu biti povezane sa psihijatrijskim poremećajima. Nije pronađena razlika u volumenu sive materije celog mozga između ispitanika sa bipolarnim poremećajem tipa I i zdravih ispitanika. Ispitanici s bipolarnim poremećajem tipa I imali su manje volumene levog donjeg parijetalnog lobula, desnog gornjeg temporalnog girusa, srednjeg desnog frontalnoga girusa, te levog caudatusa. Samo je volumen desnog srednjeg frontalnoga girusa u korelaciji s trajanjem bolesti i brojem epizoda u pacijenata. <ref>{{cite web|last=Li, M., Cui, L., Deng, W., Ma, X., Huang, C., Jiang, L., & ... Li, T.|title=Voxel-based morphometric analysis on the volume of gray matter in bipolar I disorder|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=5&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-02038-003|publisher=Psychiatry Research: Neuroimaging|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Efekti pušenja === Stariji pušači gube sivu materiju i kognitivne funkcije u većoj meni nego nepušači. Hronični pušači koji prestanu pušti tokom ispitivanja izgubili su manje moždanih ćelija i zadržali bolju intelektualnu funkciju od onih koji su nastavili da puše. <ref>{{cite web|last=Almeida|first=Osvaldo|title=Smoking causes brain cell loss and cognitive decline|url=http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline|publisher=NeuroImage|accessdate=2011-04-21|archive-date=2012-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120327185344/http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline}}</ref> === Efekti zlostavljanja dece === Adolescenti koji su bili izloženi zlostavljanju i zanemarivanju čini se da imaju smanjenu količinu sive materije u prefrontalnom korteksu. <ref>http://news.yale.edu/2011/12/05/past-abuse-leads-loss-grey-matter-brains-adolescents-0{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Dodatne slike == <gallery> Image:Human brain right dissected lateral view description.JPG |Lateralni presek kroz ljudski mozak Image:Gray678.png|SShematski prikaz glavnih kategorija ganglija (I do V) </gallery> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] tu8mwxhad57h4ixnu5dd7ba121z6esx 42647768 42647767 2026-06-28T21:25:01Z SrpskiAnonimac 101643 42647768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Name = Siva materija | Latin = Substantia grisea | GraySubject = | GrayPage = | Image = spinal nerve.svg | Caption = Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korijena (siva materija označena u centru desno) | Image2 = Grey matter and white matter - very high mag.jpg | Caption2 = Mikrografija pokazuje sivu materiju s karakterističnim tijelima neuronskih ćelija (desni dio slike - tamno ružičasto), i bele materije sa svojim karakterističnim fino mrežastim izgledom ( lijevi dio slike – svijetlo ružičasto). HPS bojenje. | System = | MeshName = | MeshNumber = | Dorlands = nine/100008780 | DorlandsID = Gray matter | Code = A14.1.00.002 }} '''Siva tvar''' ili '''siva materija''', ili '''siva masa''' ({{jez-lat|substantia grisea}}), je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tela neuronskih ćelija, neuropila (dendriti,te mijelinizovani i mijelinizovani aksoni) , glijalnih ćelija ( astroglia i oligodendrociti ) i kapilara. Siva materija razlikuje se od bele materije po tome što siva materija sadrži brojna ćelijska tela i relativno malo mijelinizovanih aksona, dok se bela materija sastoji uglavnom od dugačkih mijelinizovanih aksona i sadrži relativno vrlo malo ćelijskih tela. <ref name="Purves" >{{cite book | author = Purves, Dale, George J. Augustine, David Fitzpatrick, William C. Hall, Anthony-Samuel LaMantia, James O. McNamara, and Leonard E. White | title = Neuroscience. 4th ed. | publisher = Sinauer Associates | pages = 15–16 | year = 2008 | isbn = 978-0-87893-697-7}}</ref> Razlika u boji nastaje uglavnom zbog beline mijelina. U živom tkivu siva materija zapravo ima veoma svetlo sivu boje sa žućkastim ili ružičastim tonom kojega stvaraju krvne kapilare i tela neuronskih ćelija. <ref>Kolb & Whishaw: Fundamentals of Human Neuropsychology (2003) page 49</ref> Siva materija sadrži većinu tela neuronskih ćelija mozga. Siva masa obuhvata regione mozga koji su uključeni u kontrolu mišića, senzornu percepciju kao što su vid i sluh, memorija, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Dok 20% ukupne telesne potrošnje količine kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj materiji. <ref>{{cite journal|last=Miller|first=A. K. H.|coauthors=Alston, Corsellis|title=VARIATION WITH AGE IN THE VOLUMES OF GREY AND WHITE MATTER IN THE CEREBRAL HEMISPHERES OF MAN: MEASUREMENTS WITH AN IMAGE ANALYSER|journal=Neuropathology and Applied Neurobiology|date=28 June 2008|volume=6|issue=2|pages=119–132|doi=10.1111/j.1365-2990.1980.tb00283.x|pmid=7374914}}</ref> == Distribucija == Siva materija se distribuira na površini hemisfera veliko mozga (cerebralni korteks) i malog mozga (cerebelarni korteks), kao i u dubinama mozga (talamus; hipotalamus, subtalamus, bazalni gangliji - putamen, globus pallidus, nucleus accumbens; septalne jezgre), cerebelarne jezgre (duboke cerebelarne jezgre - nucleus dentatus, nucleus globosus, nucleus emboliformis, nucleus fastigii), moždanog stabla (supstantia nigra, nucleus ruber, nucleus olivarius, jezgre kranijalnih nerava) i spinalne sive mase (prednji rog , lateralni rog , stražnji rog) . Siva materija prolazi razvoj i rast kroz detinjstvo i adolescenciju. ref>{{cite journal|last=Sowell|first=Elizabeth|coauthors=Thompson, Tessner, Toga|title=Mapping Continued Brain Growth and Gray Matter Density Reduction in Dorsal Frontal Cortex: Inverse Relationships during Postadolescent Brain Maturation|journal=The Journal of Neuroscience|date=15 November 2001}}</ref> == Istraživanja == === Volumen i kognicija kod starijih ljudi === Pronađene su značajne pozitivne korelacije između volumena sive materije u starijih osoba te mera semantičkog i kratkoročnog pamćenja. Nije pronađena značajna korelacija s volumenom bele materije. Ovi rezultati ukazuju na to da se individualna varijabilnost specifičnih kognitivnih funkcija koje su relativno dobro očuvane u starosti dade objasniti varijabilnošću volumena sive materije u zdravih starijih ispitanika. <ref>{{cite web|last=Taki, Y., Kinomura, S., Sato, K., Goto, R., Wu, K., Kawashima, R., & Fukuda, H.|title=Correlation between gray/white matter volume and cognition in healthy elderly people.|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=3&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-01976-010|publisher=Brain and Cognition|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Povezanost volumena s bipolarnim poremećajem === Neke strukturne razlike u sivoj materiji mogu biti povezane sa psihijatrijskim poremećajima. Nije pronađena razlika u volumenu sive materije celog mozga između ispitanika sa bipolarnim poremećajem tipa I i zdravih ispitanika. Ispitanici s bipolarnim poremećajem tipa I imali su manje volumene levog donjeg parijetalnog lobula, desnog gornjeg temporalnog girusa, srednjeg desnog frontalnoga girusa, te levog caudatusa. Samo je volumen desnog srednjeg frontalnoga girusa u korelaciji s trajanjem bolesti i brojem epizoda u pacijenata. <ref>{{cite web|last=Li, M., Cui, L., Deng, W., Ma, X., Huang, C., Jiang, L., & ... Li, T.|title=Voxel-based morphometric analysis on the volume of gray matter in bipolar I disorder|url=http://web.ebscohost.com.leo.lib.unomaha.edu/ehost/detail?vid=5&hid=15&sid=bb077608-d2b7-4bbd-b006-85f23b27db1b%40sessionmgr11&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=psyh&AN=2011-02038-003|publisher=Psychiatry Research: Neuroimaging|accessdate=2011-04-21}}</ref> === Efekti pušenja === Stariji pušači gube sivu materiju i kognitivne funkcije u većoj meni nego nepušači. Hronični pušači koji prestanu pušti tokom ispitivanja izgubili su manje moždanih ćelija i zadržali bolju intelektualnu funkciju od onih koji su nastavili da puše. <ref>{{cite web|last=Almeida|first=Osvaldo|title=Smoking causes brain cell loss and cognitive decline|url=http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline|publisher=NeuroImage|accessdate=2011-04-21|archive-date=2012-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120327185344/http://www.news.uwa.edu.au/201102093273/business-and-industry/smoking-causes-brain-cell-loss-and-cognitive-decline}}</ref> === Efekti zlostavljanja dece === Adolescenti koji su bili izloženi zlostavljanju i zanemarivanju čini se da imaju smanjenu količinu sive materije u prefrontalnom korteksu. <ref>http://news.yale.edu/2011/12/05/past-abuse-leads-loss-grey-matter-brains-adolescents-0{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Dodatne slike == <gallery> Image:Human brain right dissected lateral view description.JPG |Lateralni presek kroz ljudski mozak Image:Gray678.png|SShematski prikaz glavnih kategorija ganglija (I do V) </gallery> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] b27qmqhpk4tj30kdp6pt1minj52i67s Adipozno tkivo 0 1186330 42647761 42538561 2026-06-28T21:06:18Z SrpskiAnonimac 101643 42647761 wikitext text/x-wiki {{Preusmeri|Salo}} [[Datoteka:Illu connective tissues 1.jpg|thumb|390px|Adipozno tkivo je jedan od glavnih tipova [[connective tissue]].]] U biologiji, '''adipozno tkivo''' (''masno tkivo'', ''telesna mastnoća'', ''salo'') je labavo [[vezivno tkivo]] koje se sastoji od [[adipocit]]a. Ono se sastoji od oko 80% masti. Adipozno tkivo je izvedeno iz [[lipoblast]]a. Njegova glavna uloga je skladištenje [[energija|energije]] u obliku [[lipid]]a, mada služi i kao [[termal izolacija]] tela. Adipozno tkivo je identifikovano [[1551]].<ref>{{cite journal|pmid=18719573 |year=2008|last1=Cannon|first1=B |last2=Nedergaard|first2=J|title=Developmental biology: Neither fat nor flesh|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-08-21_454_7207/page/946 |volume=454|issue=7207|pages=947–8|doi=10.1038/454947a|journal=Nature}}</ref> Mast iz hormonalno inertnog, adipoznog tkiva je jedan od glavnih [[Endokrini sistem|endokrinih]] organa.<ref>{{cite journal |author=Kershaw EE, Flier JS |title=Adipose tissue as an endocrine organ |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=89 |issue=6 |pages=2548–56 |year=2004 |pmid=15181022 |doi=10.1210/jc.2004-0395}}</ref> To tkivo proizvodi [[hormon]]e kao što su [[leptin]], [[estrogen]], [[rezistin]], i [[citokin]] [[TNF-alfa|TNFα]]. Adipozno tkivo može da utiče na druge organe tela i može da dovede do bolesti. [[Gojaznost]] kod ljudi i većine životinja ne zavisi od telesnte težine, nego od količine masnoća. Postoje dva tipa adipoznog tkiva [[belo adipozno tkivo]] (WAT) i [[braon adipozno tkivo]] (BAT). Formiranje adipoznog tkiva je delom kontrolisano [[WDTC1|adipoznim genom]]. == Dodatne slike == <gallery> Image:Gray940.png|Poprećni presek kože (uvećan). Image:Yellow adipose tissue in paraffin section - lipids washed out.jpg|Belo adipozno tkivo Image:Body Fat meter.jpg|Elektronski instrument za određivanje telesne masnoće </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite journal | last1 = Stock | first1 = M. J. | last2 = Cinti | first2 = S. | doi = 10.1016/B0-12-227055-X/00008-0 | title = Encyclopedia of Food Sciences and Nutrition. Structure and Function of Brown Adipose Tissue | pages = 29 | year = 2003 | isbn = 9780122270550 | pmid = | pmc = }} * {{Cite journal | last1 = Vernon | first1 = R. G. | last2 = Flint | first2 = D. J. | doi = 10.1016/B0-12-227055-X/00007-9 | title = Encyclopedia of Food Sciences and Nutrition. Structure and Function of White Adipose Tissue | pages = 23 | year = 2003 | isbn = 9780122270550 | pmid = | pmc = }} {{refend}} == Povezano == * [[Apelin]] * [[Celulit]] * [[Gojaznost]] * [[Gladovanje]] * [[Matične ćelije]] {{-}} {{Hormoni-lat}} [[Kategorija:Gojaznost]] [[Kategorija:Vezivno tkivo]] inyj7h2m0uymrttnjl1kymy1jnhjsu7 Salo (razvrstavanje) 0 1186332 42647765 6864277 2026-06-28T21:10:20Z SrpskiAnonimac 101643 42647765 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Salo]] {{Bb|zbog promene naslova}} pd8tpms3jyiz261mkxg42wn4ogq4777 Euromajdan 0 1243678 42647874 42554534 2026-06-29T09:05:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647874 wikitext text/x-wiki '''Evromajdan''' ili '''Euromajdan''' je ime za masovne demonstracije u [[Ukrajina|Ukrajini]] koje počinju [[21. novembra]] [[2013.]] nakon što je tamošnja vlada koja je izabrana nakon [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012|parlamentarnih izbora 2012.]] odbila potpisati sporazum o bližoj integraciji s [[EU]]. Demonstracije će kulminirati 22. februara 2014. smjenom predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] koja je bila protivna članku 11. ustava Ukrajine, [[Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.|ruskom vojnom intervencijom]] i [[Krimska kriza|Krimskim referendumom]] 16. marta 2014. koji je protivan članku 73. ustava Ukrajine nakon kojeg je ukrajinska [[Autonomna Republika Krim|autonomna republika]] priključena Rusiji<ref>[http://www.huffingtonpost.com/john-feffer/who-are-these-people-anyw_b_4964526.html Who Are These 'People,' Anyway?]</ref> pod nazivom [[Republika Krim]] ({{jez-ru|Республика Крым}}) i potpisivanjem 21. marta 2014. sporazuma o integraciji s EU od strane nove revolucionarne ukrajinske vlade. == Uvod == Tokom [[2009.]] godine [[Europska unija]] je pokrenula nacrt Istočnog partnerstva namijenjen [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], Ukrajini, [[Moldavija|Moldaviji]], [[Armenija|Armeniji]] i [[Azerbejdžan]]u s javno proklamiranim ciljem poticanja demokratskih reformi. Drugi cilj koji nije toliko javno istican bio je ograničavanje utjecaja Rusije na tom području.<ref name="spiegel">[http://www.spiegel.de/international/europe/how-the-eu-lost-to-russia-in-negotiations-over-ukraine-trade-deal-a-935476.html Putin's Gambit: How the EU Lost Ukraine]</ref> U ovaj projekt je automatizmom uključena i [[Gruzija]] koja je još 2003. godine nakon [[Revolucija ruža|Revolucije ruža]] izabrala bližu integraciju s Evropskom unijom. Tokom sljedećih godina [[Armenija]], [[Azerbejdžan]] i [[Bjelorusija]] su odbile pristupanje tom projektu dok ga je [[Moldavija]] nakon [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|revolucije iz 2009/10.]] prihvatila tako da još jedino Ukrajina nije bila donijela konačnu odluku. Prvi od potrebnih sporazuma u smjeru bliže integracije Ukrajine i EU biva pokrenut [[30. marta]] [[2012.]] u [[Bruxelles]]u, ali vlade Europske unije odbijaju ratificirati sporazum dok [[Julija Timošenko]] ne bude puštena iz zatvora. Bez obzira na ne ispunjavanje tog uvjeta pregovori između realno govoreći bankrotirane Ukrajine i Europske unije su nastavljeni tokom 2012. i 2013. godine. Tokom ovih pregovora ukrajinska vlada je pokušala postići što financijski povoljniju ponudu za državu što su europski dužnosnici i priznali.<ref name="spiegel"/> Na kraju ponuda Europske unije za potpisivanje sporazuma je iznosila 610 milijardi [[Euro|eura]] uz potencijalni [[kredit]] od milijarde eura,<ref name="spiegel"/> dok je s druge strane Rusija nudila milijarde u kreditima<ref name="spiegel"/> i istovremeno prijetila ukidanjem povlaštenih ekonomskih odnosa s Ukrajinom ako sporazum bude potpisan, što bi rezultiralo gubitkom od 15 milijardi dolara godišnje. U skladu s odbijanjem unije da ispuni zahtjev ukrajinskog premijera za kreditom i pomoći u visini od 20 milijardi eura Ukrajina je odbila potpisati sporazum u bližim ekonomskim odnosima kao što je to još u aprilu zahtjevala Federacija poslodavaca Ukrajine.<ref>{{Cite web |title=Economic Logic Pushed Ukraine to Russia |url=http://www.themoscowtimes.com/business/article/economic-logic-pushed-ukraine-to-russia/490516.html |access-date=2014-04-05 |archive-date=2014-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140313045735/http://www.themoscowtimes.com/business/article/economic-logic-pushed-ukraine-to-russia/490516.html }}</ref> Tu odluku je vlada donijela potpuno svjesna potencijalnih posljedica po njenu opstojnost pošto su još 2011. godine nakon što je Europska unija donijela odluku o davanju 470 milijardi eura u periodu od 2012. do 2014. za „promociju demokracije” optužila ju za organiziranje revolucije.<ref>[http://www.euractiv.com/specialreport-eu-ukraine-relatio/ukraine-government-split-eu-demo-news-507594 Ukraine government split over EU 'democracy grants']</ref> == Revolucija == Gotovo odmah nakon što je u javnost izašla vijest da [[Ukrajina]] neće potpisati sporazum o bližim ekonomskim odnosima s Evropskom unijom u Kijevu su na trgu nezavisnosti 21.11.2013. počele demonstracije. Vrhunac prve sedmice demonstracija je bio 24.11.2013. kada se na trgu okupilo između 50 i 200 hiljada demonstranata nakon čega se on naglo smanjio kao što se tog dana bio naglo povećao. Kada je 29.11.2013. i službeno postalo jasno da sporazum nije potpisan u Kijevu je na ulice izašlo 10.000 ljudi. Tokom sljedeće noći ukrajinska specijalna policija je krenula u nasilnu akciju protjerivanja demonstranata s trga što biva osuđeno o cjelokupnog ukrajinskog društva nakon čega se sljedećih dana policija povukla s trga dok su demonstranti organizirani i predvođeni strankama Otadžbina Julije Timošenko, Udar Vitalija Klička i neonacističkom Svobodom počeli graditi šatore i blokirati zgrade ministarstava. Sveukupno po službenim podacima između 24.11. i 13.12. u raznim okršajima policije i demonstranata biti će ozlijeđeno više od 400 ljudi od čega su polovica njih bili policajci. Tokom sljedećih mjesec dana situacija se neće drastično mijenjati s brojem demonstranata kojih će na vrhuncu biti maksimalno 50.000 i koje će javno podržavati i hrabriti dužnosnici država takozvanog zapadnog svijeta. Povremeno će između demonstranata i policije dolaziti do sukoba, ali oni u ovom periodu još uvek neće eskalirati. Do prve značajnije promene dolazi 16.01.2014. kada ukrajinski parlament donosi zakone protiv demonstranata kojima se kaznom zatvora među ostalim kažnjava blokiranje državnih zgrada, nošenje kaciga i maski tokom demonstracija, kažnjavanje zaposlenika "nevladinih organizacija" koje financiraju strane vlade itd. Te zakone su odmah osudili ministri EU, Njemačke i SAD, a 19.01. će oni dovesti i do novih masivnih demonstracija na kojima će se navodno okupiti 200.000 ljudi. Ostatak januara prolazi u sukobima demonstranata i policije tokom kojih će biti i poginulih kao i odbijanja šefova opozicije da prihvate položaj premijera u novoj vladi. {| border="1" |+Odnos Ukrajinaca prema Evromajdanu i prema integraciji s EU ili EE | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Podaci''' |colspan="2" align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Evromajdan''' |colspan="3" align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''EU ili EE''' | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Agencija''' |- | ||style="background:#008142; color:white;"|'''za'''||style="background:#dc241f; color:white;"|'''protiv'''||style="background:#008142; color:white;"|'''za EU'''||style="background:#dc241f; color:white;"|'''za EE'''||style="background:gray; color:white;"|'''ništa'''|| |- | 10.12.||style="background:#9f9;"|'''49 %'''||45 %||style="background:#9f9;"|'''46 %'''||36 %||||R&B Group<ref>{{Cite web |title=„ЕВРОМАЙДАН — 2013“ — R&B Group |url=http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8836/ |access-date=2014-04-05 |archivedate=2014-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221232523/http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8836/ |deadurl=yes }}</ref> |- | 24.12.||style="background:#008142; color:white;"|'''50 %'''||42 %||style="background:#9f9;"|'''47 %'''||36 %||||Демократические инициативы<ref>{{Cite web |title=Опитування / 2013 / 2013--й: політичні підсумки і прогнози (загальнонаціональне й експертне опитування) — Фонд „Демократичні ініціативи“ |url=http://www.dif.org.ua/ua/polls/2013-year/2013-i--politichni-pidsumki-i-prognozi-zagalnonacionalne-i-ekspertne-opituvannja.htm |access-date=2014-04-05 |archive-date=2014-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140218033837/http://www.dif.org.ua/ua/polls/2013-year/2013-i--politichni-pidsumki-i-prognozi-zagalnonacionalne-i-ekspertne-opituvannja.htm |dead-url=yes }}</ref> |- | 30.12.||45 %||style="background:#e96b67;"| '''50 %'''||style="background:#9f9;"|'''43 %'''||30 %||20 %||R&B Group<ref>{{Cite web |title=Oценка социально-политической ситуации в Украине. Декабрь 2013 г — R&B Group |url=http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8877/ |access-date=2014-04-05 |archivedate=2014-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140611194002/http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8877/ |deadurl=yes }}</ref> |- | 24.01.||style="background:#9f9;"|'''49 %'''||45 %||style="background:#9f9;"|'''38 %'''||29 %||25 %||Социополис<ref>{{Cite web |title=Оценка жителями Украины социально-политической ситуации в стране по состоянию на январь 2014 года |url=http://sociopolis.ua/ru/novyvny/novyny-komentari/174-socio-political-january-2014/ |access-date=2014-04-05 |archivedate=2014-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140416035417/http://sociopolis.ua/ru/novyvny/novyny-komentari/174-socio-political-january-2014/ |deadurl=yes }}</ref> |- | 27.01.||44 %||style="background:#e96b67;"| '''51 %'''||||||||R&B Group<ref>{{Cite web |title=Кризис в Украине: мнение жителей областных центров. — R&B Group |url=http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8907/ |access-date=2014-04-05 |archivedate=2014-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140611194356/http://rb.com.ua/rus/projects/omnibus/8907/ |deadurl=yes }}</ref> |- | 05.02.||style="background:#9f9;"|'''47 %'''||38 %||style="background:#9f9;"|'''47 %'''||38 %||||Inpress<ref>{{Cite web |title=Почти половина украинцев не поддерживает «майдан». Результаты опроса. Политика. Информационно-аналитический портал Inpress.ua |url=http://inpress.ua/ru/politics/24899-pochti-polovina-ukraintsev-ne-podderzhivaet-maydan-opros |access-date=2014-04-05 |archive-date=2014-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140308070716/http://inpress.ua/ru/politics/24899-pochti-polovina-ukraintsev-ne-podderzhivaet-maydan-opros }}</ref> |} == Smjena predsjednika == Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič izabran 2010. godine i pobjednik parlamentarnih izbora 2012. je bez obzira na sve ove događaje još uvijek zbog podrške stanovništva istočnih područja države bio bi svim ispitivanjima javnog mijenja ostao najpopularniji političar u državi koji bi u slučaju održavanja predsjedničkih izbora ostvario relativnu pobjedu u prvom krugu dok bi u drugom bio uvjerljivo poražen od Klička. Nakon što je u drugoj polovici januara i prvoj februara došlo do drastičnog zaoštravanja situacije uz pomoć diplomata Evropske unije 21.02.2014. je sklopljen dogovor ukrajinske vlade i šefova opozicije po kojemu se ukida predsjednički sistem i dolazi do prijevremenih predsjedničkih izbora tokom 2014. godine. Nakon potpisivanja tog dogovora ukrajinska policija će se povući s ulica što će iskoristiti demonstranti predvođeni s paravojnim desnim sektorom za preuzimanje kontrole nad gradom nakon čega predsjednik Viktor Januković bježi iz Kijeva. Nakon njegovog bijega ukrajinski parlament pod kontrolom demonstranata glasovanjem 328:0 donosi odluku o smjeni predsjednika. Kada je ubrzo postalo da je nedovoljan broj članova parlamenta glasovao za smjenu tako da je u skladu s ustavom Januković i dalje predsjednik parlament je smijenio suce ustavnog suda zbog navodnog kriminala<ref>[http://www.kyivpost.com/content/ukraine/rada-dismisses-constitutional-court-judges-appointed-from-its-quota-337523.html Rada dismisses Constitutional Court judges appointed from its quota]</ref> što biva osuđeno od međunarodnog udruženja sudaca.<ref>[http://www.icj.org/ukraine-dismissal-and-criminal-prosecution-of-judges-undermine-independence-of-the-judiciary/ Ukraine: dismissal and criminal prosecution of judges undermine independence of the judiciary]</ref> Popularnost Ukrajinskih političara tokom Evromajdana: {|class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%; line-height:16px;" |- style="height:42px; background-color:#E9E9E9" ! style="width:100px;" rowspan="3"| Datum ! style="width:165px;" rowspan="3"| Anketar ! width:40px;"| [[Datoteka:Viktor Yanukovych Greece 2011 (cropped).jpg|63px]] ! width:40px;"| [[Datoteka:2014-09-12_-_Vitali_Klitschko_-_9019.jpg|57px]] ! width:40px;"| [[Datoteka:Yulia Tymoshenko 2014-03-06.jpg|67px]] ! width:40px;"| [[Datoteka:Oleh Tyahnybok 2013.jpg|70px]] ! width:40px;"| [[Datoteka:Symonenko Petr.png|67px]] ! width:40px;"| [[Datoteka:Munich Security Conference 2010 Poroshenko small.jpg|64px]] ! width:40px;" rowspan="3"| razlika ! width:40px;" rowspan="3"| prednost |- ! [[Viktor Janukovič|Janukovič]]<br /><small>[[Stranka Regija|SR]]</small> ! [[Vitalij Kličko|Kličko]]<br /><small>[[UDAR]]</small> ! [[Julija Timošenko|Timošenko]]<br /><small>[[Otadžbina]]</small> ! [[Oleh Tjahnibok|Tjahnibok]]<br /><small>[[Svoboda]]</small> ! [[Petro Simonenko|Simonenko]]<br /><small>[[Komunistička Partija Ukrajine|KPU]]</small> ! [[Petro Porošenko|Porošenko]]<br /><small>Nezavisni</small> |- ! style="background:#1569C7; width:40px;"| ! style="background:Red; width:40px;"| ! style="background:Crimson; width:40px;"| ! style="background:#002072; width:40px;"| ! style="background:#FF0000; width:40px;"| ! style="background:Grey; width:40px;"| |- | {{nowrap|24. jan. – 1. feb.}} | [http://www.socis.kiev.ua/ua/press/dani-spilnoho-zahalnoukrajinskoho-sotsiolohichnoho-doslidzhennja-tsentru-sotsialnykh-ta-marketyn.html SOCIS]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140711210103/http://www.socis.kiev.ua/ua/press/dani-spilnoho-zahalnoukrajinskoho-sotsiolohichnoho-doslidzhennja-tsentru-sotsialnykh-ta-marketyn.html |date=2014-07-11 }} | style="background:#C4DDF9"| '''29,2''' | style="background:#F9C8CA"| 22,8 | 19,1 | 2,8 | 4,3 | 15,9 | 6,0 | style="background:#1569C7; color:white;"| 6,4 |- | 17. – 26. jan. | [http://www.socis.kiev.ua/ua/press/dani-zahalnoukrajinskoho-sotsiolohichnoho-doslidzhennja-monitorynhu-ukrajina-i-ukrajintsi.html SOCIS]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201195247/http://www.socis.kiev.ua/ua/press/dani-zahalnoukrajinskoho-sotsiolohichnoho-doslidzhennja-monitorynhu-ukrajina-i-ukrajintsi.html |date=2014-02-01 }} | style="background:#C4DDF9"| '''29,5''' | style="background:#F9C8CA"| 21,6 | 20,8 | 4,7 | 5,7 | 13,0 | 4,6 | style="background:#1569C7; color:white;"| 7,9 |- |colspan="12" style="background:#D0D0D0; color:black" | '''2014''' |- | 23. – 27. dec. | [http://rb.com.ua/Prezentation_EMU_12_2013_russ.pdf R&B Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140305193109/http://rb.com.ua/Prezentation_EMU_12_2013_russ.pdf |date=2014-03-05 }} | style="background:#C4DDF9"| '''36,0''' | style="background:#F9C8CA"| 19,9 | 11,2 | 5,7 | 5,4 | 11,0 | 10,7 | style="background:#1569C7; color:white;"| 16,1 |- | 7. – 17. dec. | [http://ratinggroup.com.ua/en/products/politic/data/entry/14080/ RATING] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140215084509/http://www.ratinggroup.com.ua/en/products/politic/data/entry/14080 |date=2014-02-15 }} | style="background:#C4DDF9"| '''28,2''' | 22,7 | style="background:#F9C8CA"| 23,2 | 5,5 | 6,3 | 8,0 | 6,1 | style="background:#1569C7; color:white;"| 5,0 |- | {{nowrap|26. okt. – 8. nov.}} | [http://www.ifes.org/~/media/Files/Publications/Survey/2013/Ukraine%202013%20Summary%20of%20Findings%20Public_Final.pdf IFES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809072804/http://www.ifes.org/~/media/Files/Publications/Survey/2013/Ukraine%202013%20Summary%20of%20Findings%20Public_Final.pdf |date=2014-08-09 }} | style="background:#C4DDF9"| '''31,0''' | style="background:#F9C8CA"| 30,0 | 17,0 | 6,0 | 9,0 | – | 7,0 | style="background:#1569C7; color:white;"| 1,0 |- |} == Antimajdan == Još tokom održavanja protuvladinih, proevropskih evromajdan demonstracija u zapadnoj i centralnoj Ukrajini na području prije svega južne i istočne Ukrajine je počelo održavanje provladinih, proruskih antimajdan demonstracija. Prve antimajdan demonstracije su održane još [[25. 11.]] [[2013]]. godine i one su periodično održavane sve do obaranja predsjednika Janukovića s vlasti u februaru nakon čega te demonstracije u pojedinim oblastima prerastaju u pobunu protiv nove vlade u Kijevu. === Krimska kriza i pripajanje poluostrva Rusiji === Proruska pobuna na krimu koji se od stvaranja samostalne Ukrajine već nekoliko puta bunio tražeći pripojenje Rusiji završava se s [[Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.|ruskom vojnom intervencijom]] te [[Krimska kriza|referendumom i pripojenjem Krima Rusiji]]. === Oružana pobuna i rat u Donbasu === [[Datoteka:Карта боевых действий на Востоке Украины.svg|250px|minijatura|Područje Donbasa zahvaćeno oružanom pobunom. Crvenom bojom su označene oblasti koje su još uvijek pod kontrolom proruskih pobunjenika, dok su plavom bojom označene oblasti koje su bile pod njihovom kontrolom dok ih nisu zauzele ukrajinske snage.]] Dok su u [[Harkov]]u i [[Odesa|Odesi]] snage lojalne novoj vladi uspjele ugušiti antimajdan pobunu, one to nisu uspjele u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u pa su se te ukrajinske pokrajine našle u otvorenoj višemjesečnoj oružanoj pobuni protiv nove centralne vlade tražeći službeni status [[Ruski jezik|ruskog jezika]] i veću autonomiju.<ref>{{Cite web |title=Ukraine says Russia stoking unrest as gunmen seize more buildings |url=http://www.reuters.com/article/2014/04/12/ukraine-crisis-police-idUSL6N0N402F20140412 |access-date=2014-07-13 |archivedate=2014-04-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140415180506/http://www.reuters.com/article/2014/04/12/ukraine-crisis-police-idUSL6N0N402F20140412 |deadurl=yes }}</ref>. Po ispitivanju javnog mijenja provedenog u aprilu 2014. ove zahtjeve podržava između 39 i 55 % stanovnika južne i istočne Ukrajine <ref>[http://kiis.com.ua/?lang=eng&cat=news&id=258 The views and opinions of South-Eastern regions residents of Ukraine: April 2014]</ref>. Internacionalna reakcija ne ovu pobunu je bila vrlo različita u odnosu na evromajdan pobuna koja je počela nekoliko mjeseci ranije. Kada su tokom proevropske evromajdane pobune zauzete gradske skupštine <ref>[http://www.theguardian.com/world/2013/dec/02/kiev-anti-government-protesters-viktor-yanukovych Kiev anti-government protesters remain in control in parts of city]</ref> američka vlada je zahtjevala da Ukrajina ne koristi policiju i vojsku pošto "ljudski život uvijek mora biti zaštićen,a ukrajinska vlada je odgovorna za živote svojih građana" <ref>[http://www.nytimes.com/2013/12/11/world/europe/kerrys-statement-on-ukraine.html?_r=1& Kerry’s Statement on Ukraine]</ref> dok je po pitanju gušenja antimajdan, proruske, separatističke pobune glasnogovornica američke diplomacije Marie Harf je izjavila da je "suzdržanost kijevskih vlasti važna, ali da je isto tako važno i očuvanje reda i zakona.<ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/r/pa/prs/dpb/2014/05/225613.htm#UKRAINE |title=Marie Harf, Deputy Spokesperson Daily Press Briefing |location=Washington, DC |date=5.5. 2014}}</ref> == Predsjednički izbori == Nakon obaranja Janukovića bili su raspisani novi predsjednički izbori koji su se bez obzira na otvorenu pobunu na područjima [[Donečka oblast|Donečke]] i [[Luganska oblast|Luganske oblasti]] u kojima živi 15 % stanovnika, održali [[25. 5.]] [[2014]]. godine<ref name="themoscowtimes.com">[http://www.themoscowtimes.com/news/article/threats-aim-to-derail-ukraines-presidential-vote/500459.html Threats Aim to Derail Ukraine's Presidential Vote]</ref>. Za razliku od izbora održanih 2004. i 2010. godine kada su glasači u drugom krugu imali izbor između proevropskog i proruskog kandidata, na ovim izborima kandidati s najvećom šansom za uspjeh su bili proevropski [[Petro Porošenko]]<ref>[http://www.bbc.com/news/world-europe-26822741 Profile: Ukraine's President Petro Poroshenko]</ref> {{Failed verification}} i [[Julija Timošenko]]. Proruski kandidat na ovim izborima Mikhajlo Dobkin je u martu bio uhapšen i stavljen u kućni pritvor pod optužbom da je "vodio separatistički pokret". Mjera kućnog pritvora mu je ukinuta početkom aprila na njegov zahtjev, kako bi mogao učestvovati na izborima.<ref>[http://www.pravda.com.ua/news/2014/08/30/7036273/ Справу проти Добкіна закрили]</ref><ref>[http://ukrpresidelection2014.eu/mykhailo-dobkin/ predsjednički kandidati Mikhail Dobkin]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Izbori su prošli mirno, ali u demokratskom smislu upitnoj atmosferi.{{nedostaje izvor}} Pobunjenici u Donečkoj i Luganskoj oblasti nisu dozvolili održavanje izbora pa su zauzimali zgrade lokalnih izbornih komisija, a mnogi članovi biračkih odbora su dobijali prijetnje smrću.<ref name="themoscowtimes.com"/> Rezultat toga je bio da izbori nisu ni održani u velikom dijelu ove dvije oblasti gdje živi 15 % stanovnika Ukrajine<ref name="themoscowtimes.com"/>, a i tamo gdje su održani izlazost je bila mala. Sistem elektroničkog prebrojavanja glasova je bio nefunkcionalan zbog navodnog kvara servera za prebrojavanje glasova koji je prema ministarstvu unutrašnjih poslova Ukrajine prouzročen hakerskim napadom<ref>{{Cite web |title=Ukrainian security forces repell attack by hackers on CEC server |url=http://www.nrcu.gov.ua/en/148/566180/ |access-date=2014-06-08 |archivedate=2014-05-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140526193633/http://nrcu.gov.ua/en/148/566180/ |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.globalresearch.ca/rigged-presidential-elections-in-ukraine-cyber-attack-on-the-central-election-commission/5383843 Rigged Presidential Elections in Ukraine? Cyber Attack on the Central Election Commission]</ref>. Porošenko je izabran za predsjednika s nešto manje od 10,000.000 glasova, dok ih je Timošenko osvojila više od 2,000.000. Na ovim predsjedničkim izborima pravo glasa je imalo 36 miliona državljana Ukrajine <ref>[http://www.dw.de/ballots-or-barricades-for-ukraine-voters/a-17644562 Ballots or barricades for Ukraine voters?]</ref>,a glasovalo ih je nešto malo više od 18 miliona <ref>[http://www.cvk.gov.ua/vp2014/wp300pt001f01=702.html Izborni rezultati]</ref> dok je oko 25.5 miliona glasača glasovalo u drugom krugu predsedničkih izbora 2010. godine <ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/monkey-cage/wp/2014/05/18/is-ukraine-ready-to-vote/ Is Ukraine ready to vote?]</ref>. Procjenjuje se da je do takve razlike u broj glasača došlo jer veliki broj njih koji su 2010. godine podržavali Janukovića nije izašao na glasovanje<ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/monkey-cage/wp/2014/06/02/ukraines-2014-presidential-election-result-is-unlikely-to-be-repeated/ Ukraine’s 2014 presidential election result is unlikely to be repeated]</ref>. == Povezano == * [[Revolucija dostojanstva]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:2013.]] [[Kategorija:2014.]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Protesti]] 3q3l5am0bkh7kepnhet6evgn8h8zhim Edurne Pasaban 0 1283454 42647833 41272507 2026-06-29T03:22:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647833 wikitext text/x-wiki {{Sportista | ime = Edurne Pasaban | nadimak = | slika = Edurne Pasaban, 2010-07-01.jpg | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | datum_rođenja = 01.08.1973 | mesto_rođenja = [[Tolosa]], [[Španija]] | država_rođenja = | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zas|Španija}}[[Španija]] | visina = | težina = | pozicija = | vebsajt = | sport = [[Planinarstvo]] | disciplina = [[Alpinizam]] | karijera = | lični_rekord = Prva žena osvajačica [[Vrhovi preko 8.000 m.|vrhova preko 8.000 m]]. | klub = | reprezentacija = | nagrade = | medalje = }} '''Edurne Pasaban Lizarribar''' (rođena [[1. kolovoza]] [[1973.]]) je [[baski]]jsko-[[Španija|španjolska]] planinarka, iz pokrajine Gipuskoa u Baskiji u Španjolskoj. 17. svibnja 2010., ona je postala 21. osoba i prva žena koja se popela na svih 14 planinskih vrhova svijeta iznad 8000 tisuća metara.<ref name="explorersweb19771">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19771 |access-date=2014-04-15 |archive-date=2016-04-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416151948/http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19771 |dead-url=yes }}</ref> Njezin prvi vrh od 8000 metara je postignut devet godina ranije, 23. svibnja 2001., kada se popela na Mount Everest. == Život i karijera == Pasaban je rođena u Tolosi, gradu u [[Gipuskoa|Gipuskoi]], Španjolska. Ona se popela na svoj deveti vrh iznad 8000 m, [[Broad Peak]] , 12. srpnja 2007., zajedno s austrijskom penjačicom [[Gerlinde Kaltenbrunner]]. 1. svibnja 2008, Pasaban se popela na Dhaulagiri, što je opet isti dan učinila i Kaltenbrunner. Obe su umanjivale aspekt utrke između njih za prvu ženu na svih 14 vrhova iznad 8000 metara. 18. svibnja 2009, Pasaban se popela na Kangchenjungu sa, između ostalima i Juanitom Oiarzabal i [[Poljska|poljskom]] penjačicom Kingom Baranowskom. S tim je nadmašila Kaltenbrunner i [[Nives Meroi]] i postala prva žena u penjanju na vrhove iznad 8000 metara. <ref>http://www.8000ers.com/cms/en/download.html?func=startdown&id=224</ref> Gerlinde Kaltenbrunner ju je sustigla dva dana kasnije kada se popela na Lhotse. Nives Meroi se tada pokušala uspeti na vrh Kangchenjunga ali je morala odustati jer je njezin suprug i kolega penjač, [[Romano Benet]], imao zdravstvenih problema. 17. travnja 2010. dodala je Annapurnu u svoj rekord,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19261 |access-date=2014-04-15 |archive-date=2018-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624010643/https://www.explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19261 |dead-url=yes }}</ref> i nastavila izravno na Shisha Pangma , gdje je završila svoj zadatak 17. svibnja.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19361 |access-date=2014-04-15 |archive-date=2016-04-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418152401/http://www.explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19361 |dead-url=yes }}</ref> 27. travnja 2010., objavljeno je da bi Pasaban mogla izgubiti titulu od [[Južna Koreja|korejske]] penjačice Oh Eun- Sun. <ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8646995.stm </ref> Međutim, Pasaban i drugi stručnjaci su osporavali uspon Oh na [[Kangchenjunga|Kangchenjungu]]. <ref>http://www.rtve.es/deportes/20100427/piso-miss-oh-cumbre-del-kangchen-quien-determina/329193.shtml </ref> Nakon razgovora između Elizabeth Hawley i Pasaban, Hawley najavio je da će Ohin uspon biti označen kao "sporan" u budućim izdanjima njezine Himalajske baze podataka. Dana 3. svibnja, Oh Eun-Sun je vodila sat vremena dugu raspravu s Elizabeth Hawley u Kathmanduu, u kojem je zatražila Oh detalje njezina uspona na Kangchenjung. " <ref name="asiaone"/>Oh će biti pripisan uspon na Kangchenjunga ali će biti označena kao "sporan" rekla je Hawley kasnije u izjavi za novinare." <ref name="asiaone">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://news.asiaone.com/News/Latest%2BNews/Sports/Story/A1Story20100504-214021.html |access-date=2014-04-15 |archivedate=2014-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140416183317/http://news.asiaone.com/News/Latest%2BNews/Sports/Story/A1Story20100504-214021.html |deadurl=yes }}</ref> Njezin izračun je bio potpuno drugačiji od Pasaban tako da ja stvarno ne znam tko je u pravu", dodala je. <ref name="asiaone"/> Hawley je navodno kazala kako će se uspon na Kangchenjungu ponovno priznati, ako španjolski tim povuče svoje tvrdnje. <ref>http://english.chosun.com/site/data/html_dir/2010/05/04/2010050401159.html </ref> Odbacujući Pasabanine tvrdnje, Oh je dodala: " vjerujem da su Pasaban neki Šerpe rekli da se nisam popela Kangchenjungu. Ali nema imena Šerpa koji su to spomenuli. Zašto? "<ref name="asiaone"/> 4. svibnja 2010. Pasaban spomenula imena sedam Šerpa koji su bili uključeni: " Dawa Ongchu Sherpa, Pema Chiring Sherpa, Chheji Nurbu Sherpa, Dawa Sangge Sherpa, Ong Darchi Sherpa , Cuombi Sherpa i Phurdorchi Sherpa " <ref>http://www.abc.es/20100505/deportes-deportes/pasaban-nombres-sherpas-dicen-20100505.html</ref> Ona je odbila dati imena tih Šerpa ranije jer su ovi još radili za korejske penjače. Kasnije je Pasaban priznala da je bila druga žena koja se popela na 14 najviših vrhova, ali pitanje je li se korejska penjačica zapravo popela na sve njih. <ref>http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/spain/7756837/Spanish-climber-concedes-she-is-second-woman-to-climb-worlds-14-highest-peaks.html </ref> Međutim, 29. kolovoza 2010., objavljeno je da Južnokorejska planinarska federacija, nakon razmatranja dokaza koje je predstavila Oh, odbila priznati njezin uspon na vrh Kangchenjunga, prihvaćajući verziju Šerpa prema kojoj Oh nije bila u mogućnosti dovršiti uspon zbog loših vremenskih uvjeta.<ref>https://es.eurosport.yahoo.com/25052012/47/pasaban-acerca-cumbre-mas-dificil.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416183706/https://es.eurosport.yahoo.com/25052012/47/pasaban-acerca-cumbre-mas-dificil.html |date=2014-04-16 }} http://www.channelnewsasia.com/news {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415175953/http://www.channelnewsasia.com/news |date=2014-04-15 }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://es.eurosport.yahoo.com/25052012/47/pasaban-acerca-cumbre-mas-dificil.html |title=Archive copy |access-date=2014-04-15 |archive-date=2014-04-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140416183706/https://es.eurosport.yahoo.com/25052012/47/pasaban-acerca-cumbre-mas-dificil.html |url-status=dead }}</ref> Oh Eun-Sun je kasnije priznala da je morala stati nekoliko metara ispod vrha Kangchenjunga, te je stoga poznata planinarska stranica ExplorersWeb objavila 10. prosinca 2010. kako je Edurne Pasaban prva žena koja se popela na svih četrnaest vrhova.<ref name="explorersweb19771"/> To je razriješilo polemiku u korist Pasaban.<ref>http://masdeporte.as.com/masdeporte/2010/08/31/polideportivo/1283292292_850215.html</ref> Ostale žene koje su pokušale popeti se na vrhove iznad 8000 metara uključuju Nives Meroi iz [[Italija|Italije]]. == Usponi == * 17. svibnja 2010. - [[Shishapangma]] * 17. travnja 2010. - [[Annapurna]] * 18. svibnja 2009. - [[Kangchenjunga]] * 5. listopada 2008. - [[Manaslu]] * 1. svibnja 2008. - [[Dhaulagiri]] * 12. srpnja 2007. - [[Broad Peak]] * 20. srpnja 2005.- [[Nanga Parbat]] * 26. srpnja 2004. - [[K2]] * 26. srpnja 2003. - [[Gasherbrum I]] * 19. srpnja 2003. - [[Gasherbrum II]] * 26. svibnja 2003. - [[Lhotse]] * 5. listopada 2002.- [[Cho Oyu]] * 16. svibnja 2002.- [[Makalu]] * 23. svibnja 2001. - [[Mount Everest]] == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Edurne Pasaban}} * http://www.edurnepasaban.com/ {{DEFAULTSORT:Pasaban, Edurne}} [[Kategorija:Baski]] [[Kategorija:Španski planinari]] [[Kategorija:Španski sportisti]] [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Osvajači vrhova preko 8.000 m.]] 6j8j8h9f8lwyfgvymdzt3zwywqcrhor Elije Donat 0 1301961 42647844 41818586 2026-06-29T05:44:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647844 wikitext text/x-wiki '''Elije Donat''' ({{jez-lat|Aelius Donatus}}) bio je [[Stari Rim|rimski]] [[gramatičar]] i učitelj [[Retorika|retorike]] iz [[4. vek]]a, o čijem se životu zna jedino to da je bio učitelj [[Hijeronim]]ov. Radi se o jednom od najuticajnijih [[Filologija|filologa]] tog doba, zbog čega se u rukopisima i naziva "slavnim govornikom grada Rima" ''(vir clarus orator urbis Romae)''.<ref name=smithdon>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=3BBBEB04A2C8538C38B4388D7372DD87?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D16%3Aentry%3Ddonatus-aelius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Donatus.]</ref> Ne treba ga zameniti s [[Tiberije Klaudije Donat|Tiberijem Klaudijem Donatom]], koji je takođe sastavio komentar na ''[[Eneida|Eneidu]]'' ''(Interpretationes)'' i koji je živeo nekih pedeset godina nakon Elija Donata.<ref name=smithtib>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=3BBBEB04A2C8538C38B4388D7372DD87?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D16%3Aentry%3Ddonatus-tiberius-claudius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Donatus, Tiberius Claudius.]</ref> == Latinska gramatika == Donat je najpoznatiji po svom radu na [[gramatika latinskog jezika|gramatici latinskog jezika]] ''([[Ars grammatica]])'', koja je predstavljala temelj većine kasnijih [[gramatika]], od [[Srednji vek|srednjeg veka]] pa sve do 19. veka. Donatovu gramatiku čine dva dela. "Manja gramatika" ''(Ars minor)'' daje kratak pregled osam vrsta reči ([[imenica]], [[zamenica]], [[glagol]]a, [[prilog]]a, [[particip]]a, [[veznik]]a, [[predlog]]a i [[uzvik]]a) i u celosti je data u obliku pitanja i odgovora, npr. "Koliko [[Broj (gramatika)|brojeva]] može imati imenica? Dva: [[Jednina|jedninu]] i [[Množina|množinu]]". "Veća gramatika" ''(Ars maior)'' je obimom tek nešto veća, ali se na mnogo ozbiljniji način bavi gramatikom, uključujući [[Fonetika|fonetiku]], [[Metrika|metriku]] i [[stilske figure]] i [[trop]]e, kao što su [[metafora]], [[sinegdoha]], [[alegorija]], [[sarkazam]], [[zeugma]] i [[anafora]]. Donatova gramatika koristila se kao standardni udžbenik [[Latinski jezik|latinskog jezika]] tokom celog srednjeg veka, pa je reč ''donat'' ili ''donet'' počela da označava bilo kakvu lekciju ili uopšte uvod u neku temu, npr. ''The donat into Christian religion'' ''(= Uvod u hrišćansku veru)'' Bishopa Pecocka ili [[Starofrancuski jezik|starofrancuska]] poslovica ''Les diables estoient encores a leur donat'' (= "Đavoli su još bili u samom začetku").<ref name=smithdon/> Donat je primenjivao jedan rani sistem [[Interpunkcija|interpunkcije]], u kojem se [[Tačka (pravopis)|tačka]] mogla staviti na donju crtu, na sredinu ili na gornju crtu, što bi otprilike odgovaralo današnjem sistemu [[zarez]]a, [[Tačka zarez|tačke-zareza]] i tačke. Taj je sistem bio u upotrebi sve do [[7. vek]]a, kad ga je zamenio savršeniji sistem koji je uveo [[Isidor Seviljski]].<ref>M. B. Parkes, ''Pause and effect: punctuation in the west'', {{ISBN|0-520-07941-8}}.</ref> == Konentar uz Terencija == Od Donata je sačuvan i komentar uz pet [[Terencije]]vih [[Rimska komedija|komedija]], dok je komentar uz ''[[Samomučitelj (Terencije)|Samomučitelja]]'' izgubljen. Sačuvane su i Donatove [[didaskalije]] ''(enarrationes)'' uz tih pet komedija, u kojima se daju informacije o vremenu i mestu izvođenja komada, o producentima, muzičkim izvođačima i sl. Komentari sadrže zanimljive i vredne informacije, premda u njima ima i mnogo kasnijih dodataka.<ref name=smithdon/> U Donatovom korpusu o Terenciju nalazi se i životopis ovog komediografa ''(Vita Terenti)'', koji je sastavljen na temelju onog koji je [[Svetonije]] napisao u okviru svog dela ''O slavnim ljudima'' ''(De viris illustribus)'', ali je Donat ovu verziju dodatno proširio. Tu je zatim i jedan uvod u [[Komedija|komediju]] kao [[književni žanr]], a tek onda sledi komentar uz svaku pojedinu komediju Terencijevu, pri čemu svaki počinje Donatovim zapažanjima o strukturi, likovima i zapletu. Postoje različite pretpostavke o nastanku ovog komentara. Zbog velike konfuzije u samom tekstu komentara pomišljalo se da je kasnije došlo do značajnih interpolacija (Lessing). Kasnije su se pažljivom analizom uočila dva sasvim različita koncepta interpretacije, pa je izneta pretpostavka da su do nas došla, ujedinjena u jednom tekstu, dva prvobitno različita komentara, od kojih bi jedan poticao iz Donatova pera, a drugi od gramatičara [[Evantije|Evantija]] (Usener). Danas ima više pristalica teza prema kojoj su cirkulisale dve zbirke komentara, obe Donatove, od kojih je jedna bila u obliku [[glosa]], a koje su postepeno bile objedinjene u rukopisima (Sabbadini, Wessner). == Komentar uz Vergilija == U svom komentaru uz [[Vergilije|Vergilija]] [[Marko Servije Honorat|Servije]] se na više mesta poziva na nekog Donata, iz čega se zaključuje da je ovaj napisao komentare uz ''[[Ekloge]]'', ''[[Georgike]]'' i ''[[Eneida|Eneidu]]''. Od tog komentara, za koji se smatra da je sastavljen pre 363. godine, sačuvana je samo Donatova posveta njegovom patronu Luciju Munaciju, Vergilijev životopis (verovatno napisan na temelju danas izgubljenog Vergilijevog životopisa iz pera Svetonijevog), uvod u ''Ekloge'' i početak njihovog tumačenja. U posveti Donat izlaže svoj [[Filologija|filološki]] metod, koji je definisan načelima potpunosti i kratkoće, uz citiranje izvora kojima se služio. Uvod u ''Ekloge'' bavi se autorom i naslovom dela, književnim žanrom, motivima koji su podstakli Vergilija na pisanje tih pesama i njihovim značajem; u drugom delu tog uvoda počinje izlaganje komentara, koji se bavi kako [[Stilistika (lingvistika)|stilistikom]] i metrikom, tako i preciznijom filološkom intrepretacijom teksta. [[Sholije]] uz ''Eneidu'' ''(Scholia in Aeneida)'', koje su sačuvane pod imenom Donata i koje uglavnom odgovaraju delovima Servijevog komentara, danas se uglavnom smatraju delom [[Tiberije Klaudije Donat|Tiberija Klaudija Donata]]. To se zaključuje na osnovu njihovog relativno lošeg kvaliteta. Ove sholije podeljene su na dvanaest knjiga, a osnovna im je tendencija da ukažu na lepote i veštinu pesnikovog izlaganja, a ne da objasne teškoće na koje se nailazi u tekstu. == Izgubljena dela == Nije sačuvan kratak Donatov spis ''O retorskim strukturama i stopama'', koji je obrađivao metričke [[klauzula|klauzule]]. == Vanjske veze == * [http://www.frapanthers.com/teachers/white/donatus_ars_minor.htm ''Ars Minor'' online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103150109/http://www.frapanthers.com/teachers/white/donatus_ars_minor.htm |date=2012-11-03 }} * [http://www.frapanthers.com/teachers/white/donatus_ars_%20maior.htm ''The Ars Maior'' online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304183713/http://www.frapanthers.com/teachers/white/donatus_ars_%20maior.htm |date=2012-03-04 }} * [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT138.HTM Latinski tekstovi nekih dela Elija Donata, uključujući ''Ars Minor'' i sve delove ''Ars Maior''] * [http://hyperdonat.ens-lyon.fr/ Komentar uz Terencija] * [http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/index.jsp ''Corpus Grammaticorum Latinorum:'' tekstovi i iscrpna bibliografija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404051520/http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/index.jsp |date=2009-04-04 }} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Latinski gramatičari]] [[Kategorija:Rimski pisci]] mbz0gg7djyqwon31hbl01j4pkxydiv0 Glukagonski receptor 0 1353449 42647763 42645810 2026-06-28T21:08:59Z SrpskiAnonimac 101643 42647763 wikitext text/x-wiki {{PBB|geneid=2642}} '''Glukagonski receptor''' je 62 [[kDa]] težak [[protein]] koji se aktivira [[glukagon]]om. On je član klase B [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutih receptora]]. On formira spregu sa [[Gi alfa podjedinica|G alfa i]], [[Gs alfa podjedinica|G<sub>s</sub>]] i u manjoj meri [[Gq alfa podjedinica|G alfa q]].<ref name="pmid12529935">{{cite journal | author = Brubaker PL, Drucker DJ | title = Structure-function of the glucagon receptor family of G protein-coupled receptors: the glucagon, GIP, GLP-1, and GLP-2 receptors | journal = Recept. Channels | volume = 8 | issue = 3-4 | pages = 179–88 | year = 2002 | pmid = 12529935 | doi = 10.1080/10606820213687| url = | accessdate = 2007 }}</ref> Stimulacija receptora dovodi do aktivacije [[adenilat ciklaza|adenilat ciklaze]] i povišenja nivoa [[intracelularni|intracelularnog]] [[Ciklični adenozin monofosfat|cAMP]]. Kod ljudi, glukagonski receptor je kodiran ''GCGR'' [[gen]]om.<ref name="pmid8144028">{{cite journal | author = Lok S, Kuijper JL, Jelinek LJ, Kramer JM, Whitmore TE, Sprecher CA, Mathewes S, Grant FJ, Biggs SH, Rosenberg GB | title = The human glucagon receptor encoding gene: structure, cDNA sequence and chromosomal localization | journal = Gene | volume = 140 | issue = 2 | pages = 203–9 | year = 1994 | month = March | pmid = 8144028 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90545-2| url =https://archive.org/details/sim_gene_1994-03-25_140_2/page/202| issn = }}</ref><ref name="pmid8020989">{{cite journal | author = Menzel S, Stoffel M, Espinosa R, Fernald AA, Le Beau MM, Bell GI | title = Localization of the glucagon receptor gene to human chromosome band 17q25 | journal = Genomics | volume = 20 | issue = 2 | pages = 327–8 | year = 1994 | month = March | pmid = 8020989 | doi = 10.1006/geno.1994.1179 | url = | issn = }}</ref> Glukagonski receptori su uglavnom izraženi u [[jetra|jetri]] i [[bubreg|bugrezima]], i u manjim razmeri u [[srce|srcu]], [[adipozno tkivo|adipoznom tkivu]], [[slezina|slezini]], [[grudna žlezda|grudnoj žledi]], [[nadbubrežna žlezda|nadbubrežnim žlezdama]], [[pankreas]]u, [[moždana kora|cerebralnom korteksu]], i [[Sistem organa za varenje|gastrointestinalnom traktu]]. == Klinički zanačaj == Jedna od mutacija GCGR gena je vezana za [[Šećerna bolest|dijabetes melitus tip 2]].<ref name="pmid7773293">{{cite journal | author = Hager J, Hansen L, Vaisse C, Vionnet N, Philippi A, Poller W, Velho G, Carcassi C, Contu L, Julier C | title = A missense mutation in the glucagon receptor gene is associated with non-insulin-dependent diabetes mellitus | journal = Nat. Genet. | volume = 9 | issue = 3 | pages = 299–304 | year = 1995 | month = March | pmid = 7773293 | doi = 10.1038/ng0395-299 | url = | issn = }}</ref> Inaktivirajuća [[mutacija]] glukagonskog receptora kod ljudi uzrokuje otpornost na [[glukagon]], te je povezana sa [[hiperplazija|hiperplazijom]] pankreasnih alfa ćelija, [[nezidioblastoza|nezidioblastozom]], [[hiperglukagonemija|hiperglukagonemijom]], i pankreasnim [[neuroendokrini tumor|neuroendokrinim tumorima]].<ref name="pmid19657311">{{cite journal | author=Zhou C, Dhall D, Nissen NN, Chen CR, Yu R |title=Homozygous P86S mutation of the human glucagon receptor is associated with hyperglucagonemia, alpha cell hyperplasia, and islet cell tumor. |journal=Pancreas |volume=38 |issue= 8 |pages= 941–6 |year= 2009 |pmid= 19657311 |doi= 10.1097/MPA.0b013e3181b2bb03 | pmc=2767399}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{refbegin | 2}} {{PBB_Further_reading | citations = *{{cite journal | author=Levey GS, Weiss SR, Ruiz E |title=Characterization of the glucagon receptor in a pheochromocytoma. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-endocrinology-and-metabolism_1975-04_40_4/page/720 |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=40 |issue= 4 |pages= 720–3 |year= 1975 |pmid= 165216 |doi=10.1210/jcem-40-4-720 }} *{{cite journal | author=Nakamura S, Rodbell M |title=Glucagon induces disaggregation of polymer-like structures of the alpha subunit of the stimulatory G protein in liver membranes. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-08-15_88_16/page/7150 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 16 |pages= 7150–4 |year= 1991 |pmid= 1908089 |doi=10.1073/pnas.88.16.7150 | pmc=52251 }} *{{cite journal | author=Horuk R, Wright DE |title=Partial purification and characterization of the glucagon receptor. |journal=FEBS Lett. |volume=155 |issue= 2 |pages= 213–7 |year= 1983 |pmid= 6303843 |doi=10.1016/0014-5793(82)80605-4 }} *{{cite journal | author=MacNeil DJ, Occi JL, Hey PJ, ''et al.'' |title=Cloning and expression of a human glucagon receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1994-01-14_198_1/page/328 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=198 |issue= 1 |pages= 328–34 |year= 1994 |pmid= 7507321 |doi= 10.1006/bbrc.1994.1046 }} *{{cite journal | author=Fujisawa T, Ikegami H, Yamato E, ''et al.'' |title=A mutation in the glucagon receptor gene (Gly40Ser): heterogeneity in the association with diabetes mellitus. | url=https://archive.org/details/sim_diabetologia_1995-08_38_8/page/983 |journal=Diabetologia |volume=38 |issue= 8 |pages= 983–5 |year= 1995 |pmid= 7589886 |doi=10.1007/BF00400589 }} *{{cite journal | author=Unson CG, Macdonald D, Merrifield RB |title=The role of histidine-1 in glucagon action. | url=https://archive.org/details/archives-of-biochemistry-and-biophysics_1993-02-01_300_2/page/747 |journal=Arch. Biochem. Biophys. |volume=300 |issue= 2 |pages= 747–50 |year= 1993 |pmid= 8382034 |doi= 10.1006/abbi.1993.1103 }} *{{cite journal | author=Chambers SM, Morris BJ |title=Glucagon receptor gene mutation in essential hypertension. |journal=Nat. Genet. |volume=12 |issue= 2 |pages= 122 |year= 1996 |pmid= 8563746 |doi= 10.1038/ng0296-122 }} *{{cite journal | author=Yamato E, Ikegami H, Takekawa K, ''et al.'' |title=Tissue-specific and glucose-dependent expression of receptor genes for glucagon and glucagon-like peptide-1 (GLP-1). | url=https://archive.org/details/sim_hormone-and-metabolic-research_1997-02_29_2/page/56 |journal=Horm. Metab. Res. |volume=29 |issue= 2 |pages= 56–9 |year= 1997 |pmid= 9105899 |doi=10.1055/s-2007-978985 }} *{{cite journal | author=Strazzullo P, Iacone R, Siani A, ''et al.'' |title=Altered renal sodium handling and hypertension in men carrying the glucagon receptor gene (Gly40Ser) variant. |journal=J. Mol. Med. |volume=79 |issue= 10 |pages= 574–80 |year= 2001 |pmid= 11692154 |doi= 10.1007/s001090100257 }} *{{cite journal | author=Shiota D, Kasamatsu T, Dib SA, ''et al.'' |title=Role of the Gly40Ser mutation in the glucagon receptor gene in Brazilian patients with type 2 diabetes mellitus. |journal=Pancreas |volume=24 |issue= 4 |pages= 386–90 |year= 2002 |pmid= 11961492 |doi=10.1097/00006676-200205000-00010 }} *{{cite journal | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 | pmc=139241 }} *{{cite journal | author=Runge S, Gram C, Brauner-Osborne H, ''et al.'' |title=Three distinct epitopes on the extracellular face of the glucagon receptor determine specificity for the glucagon amino terminus. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-07-25_278_30/page/28004 |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue= 30 |pages= 28005–10 |year= 2003 |pmid= 12724331 |doi= 10.1074/jbc.M301085200 }} *{{cite journal | author=Hassel S, Eichner A, Yakymovych M, ''et al.'' |title=Proteins associated with type II bone morphogenetic protein receptor (BMPR-II) and identified by two-dimensional gel electrophoresis and mass spectrometry. |journal=Proteomics |volume=4 |issue= 5 |pages= 1346–58 |year= 2004 |pmid= 15188402 |doi= 10.1002/pmic.200300770 }} *{{cite journal | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504 | pmc=528928 }} *{{cite journal | author=Mortensen OH, Dichmann DS, Abrahamsen N, ''et al.'' |title=Identification of a novel human glucagon receptor promoter: regulation by cAMP and PGC-1alpha. |journal=Gene |volume=393 |issue= 1-2 |pages= 127–36 |year= 2007 |pmid= 17374560 |doi= 10.1016/j.gene.2007.01.023 }} }} {{refend}} == Povezano == * [[Glukagonska receptorska familija]] {{-}} {{G protein spregnuti receptori-lat}} [[Kategorija:G protein spregnuti receptori]] p81fzelt05onu308342n32bive21o86 Masno tkvo 0 1355715 42647764 4358248 2026-06-28T21:09:33Z SrpskiAnonimac 101643 42647764 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Adipozno tkivo]] {{Bb|greška u naslovu, ispravno je "[[Masno tkivo]]"}} 4zo0z6r5d57uskxpucxxxrztpqehn8k Drest V 0 1359063 42647801 41360047 2026-06-28T23:54:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647801 wikitext text/x-wiki '''Drest''', sin Munaitov, bio je kralj [[Pikti|Pikta]] od 549 do 550. Popisi kraljeva u ''[[Pictish Chronicle|Piktskoj kronici]]'' navode da je vladao godinu dana između [[Talorc II od Pikta|Talorca II]] i [[Galam od Pikta|Galama Cennalatha]]. == Literatura == * [[Alan Orr Anderson|Anderson, Alan Orr]], ''Early Sources of Scottish History A.D 500&ndash;1286'', volume 1. Reprinted with corrections. Paul Watkins, Stamford, 1990. {{ISBN|1-871615-03-8}} == Vanjske veze == * [http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html Pictish Chronicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327020941/http://www.mimas.ac.uk/~zzalsaw2/pictish.html |date=2008-03-27 }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Talorc II od Pikta|Talorc II]]}} {{s-ttl|title=[[Popis kraljeva Pikta|kralj Pikta]]|years=549-550}} {{s-aft|after=[[Galam od Pikta|Galam Cennalath]]}} {{end}} {{Piktski i škotski monarsi}} {{Lifetime|NEPOZNATO|550|Drest 05 od Pikta}} [[Kategorija:Piktski monarsi]] trcqptjwz68v9yv1as709qgt99f16rj Dümpelfeld 0 1365981 42647826 42529516 2026-06-29T01:56:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647826 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Dimpelfeld | izvorni_naziv = ''Dümpelfeld'' | slika = | opis_slike = Dimpelfeld | gradska_zastava = | grb = DEU Dümpelfeld COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 675<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 57 | aglomeracija = | površina = 11,9 | gšir = 50.4425 | gduž = 6.93306 | nadmorska_visina = 481 | registarska_oznaka = AW | pozivni_broj = 02695 | poštanski_kod = 53520 | dan_grada = | veb-strana = <small>[http://www.duempelfeld-ahr.de/ www.duempelfeld-ahr.de]</small> | gradonačelnik = ''Udo Stratmann'' | stranka = | ije = da }} '''Dimpelfeld''' ({{jez-nem|Dümpelfeld}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 74 opštinska središta okruga [[Okrug Arvajler|Arvajler]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 675 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7131501. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Dümpelfeld_in_AW.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Arvajler]] Dimpelfeld se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Arvajler. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 481 metra. Površina opštine iznosi 11,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 675 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 57 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Dümpelfeld}} * <small>[http://www.duempelfeld-ahr.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100618061254/http://www.duempelfeld-ahr.de/ |date=2010-06-18 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Arvajler}} p1g487jsjuzgylx7q2sdixbc8w0f9aw Dunzweiler 0 1365998 42647823 42529472 2026-06-29T01:23:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647823 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Duncvajler | izvorni_naziv = ''Dunzweiler'' | slika = | opis_slike = Duncvajler | gradska_zastava = | grb = DEU Dunzweiler COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 956<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 173 | aglomeracija = | površina = 5,5 | gšir = 49.41583 | gduž = 7.30556 | nadmorska_visina = 352 | registarska_oznaka = KUS | pozivni_broj = 06373 | poštanski_kod = 66916 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.dunzweiler.de/ www.dunzweiler.de] | gradonačelnik = ''Volker Korst'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Duncvajler''' ({{jez-nem|Dunzweiler}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 98 opštinskih središta okruga [[Okrug Kuzel|Kuzel]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 956 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7336017. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Dunzweiler in KUS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kuzel]] Duncvajler se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Kuzel. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 352 metra. Površina opštine iznosi 5,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 956 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 173 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Monchy Lagache]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1985]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Dunzweiler&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Dunzweiler}} * [http://www.dunzweiler.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309154022/http://dunzweiler.de/ |date=2016-03-09 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kuzel}} 7rsfnvibt76ybhaklsrod3651a9c1g7 Faktor VIII 0 1410087 42647893 42601685 2026-06-29T10:34:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647893 wikitext text/x-wiki {{PBB|geneid=2157}} '''Faktor VIII''' (FVIII) je esencijalni [[protein]] [[tromb|zgrušavanja krvi]]. On je takođe poznat kao antihemofilički faktor (AHF). Kod ljudi, faktor VIII je Kodiran ''F8'' [[gen]]om.<ref name="pmid6438528">{{cite journal | author = Toole JJ, Knopf JL, Wozney JM, Sultzman LA, Buecker JL, Pittman DD, Kaufman RJ, Brown E, Shoemaker C, Orr EC | title = Molecular cloning of a cDNA encoding human antihaemophilic factor | journal = Nature | volume = 312 | issue = 5992 | pages = 342–7 | year = 1984 | pmid = 6438528 | doi = 10.1038/312342a0| url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1984-11-22_312_5992/page/n69| issn = }}</ref><ref name="pmid3935400">{{cite journal | author = Truett MA, Blacher R, Burke RL, Caput D, Chu C, Dina D, Hartog K, Kuo CH, Masiarz FR, Merryweather JP | title = Characterization of the polypeptide composition of human factor VIII:C and the nucleotide sequence and expression of the human kidney cDNA | journal = DNA | volume = 4 | issue = 5 | pages = 333–49 | year = 1985 | month = October | pmid = 3935400 | doi = 10.1089/dna.1985.4.333| url = | issn = }}</ref> Defekti tog gena dovode do [[Hemofilija A|hemophilije A]], [[Autozomno-dominantno nasleđivanje|recesivnog]] X-vezanog koagulacionog poremećaja.<ref name="pmid8578479">{{cite journal | author = Antonarakis SE | title = Molecular genetics of coagulation factor VIII gene and hemophilia A | journal = Thromb. Haemost. | volume = 74 | issue = 1 | pages = 322–8 | year = 1995 | month = July | pmid = 8578479 | doi = | url = | issn = }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin | 2}} {{PBB Further reading | citations = *{{cite journal | author=Gitschier J |title=The molecular basis of hemophilia A |journal=Ann. N. Y. Acad. Sci. |volume=614 |issue= 1 Process in Va|pages= 89–96 |year= 1991 |pmid= 1902642| doi=10.1111/j.1749-6632.1991.tb43694.x}} *{{cite journal | author=White GC, Shoemaker CB |title=Factor VIII gene and hemophilia A |journal=Blood |volume=73 |issue= 1 |pages= 1–12 |year= 1989 |pmid= 2491949 |doi= }} *{{cite journal | author=Antonarakis SE, Kazazian HH, Tuddenham EG |title=Molecular etiology of factor VIII deficiency in hemophilia A |journal=Hum. Mutat. |volume=5 |issue= 1 |pages= 1–22 |year= 1995 |pmid= 7728145 |doi= 10.1002/humu.1380050102 }} *{{cite journal | author=Lenting PJ, van Mourik JA, Mertens K |title=The life cycle of coagulation factor VIII in view of its structure and function |journal=Blood |volume=92 |issue= 11 |pages= 3983–96 |year= 1999 |pmid= 9834200 |doi= }} *{{cite journal | author=Saenko EL, Ananyeva N, Kouiavskaia D, ''et al.'' |title=Molecular defects in coagulation Factor VIII and their impact on Factor VIII function |journal=Vox Sang. |volume=83 |issue= 2 |pages= 89–96 |year= 2003 |pmid= 12201837 |doi=10.1046/j.1423-0410.2002.00183.x }} *{{cite journal | author=Lollar P |title=Molecular characterization of the immune response to factor VIII | series=83 |journal=Vox Sang. |volume=Suppl 1 |issue= |pages= 403–8 |year= 2003 |pmid= 12617176 |doi= }} *{{cite journal | author=Fay PJ |title=Activation of factor VIII and mechanisms of cofactor action |journal=Blood Rev. |volume=18 |issue= 1 |pages= 1–15 |year= 2004 |pmid= 14684146| doi=10.1016/S0268-960X(03)00025-0}} *{{cite journal | author=Lavigne-Lissalde G, Schved JF, Granier C, Villard S |title=Anti-factor VIII antibodies: a 2005 update |journal=Thromb. Haemost. |volume=94 |issue= 4 |pages= 760–9 |year= 2005 |pmid= 16270627 |doi= 10.1160/TH05-02-0118 }} *{{cite journal | author=Fang H, Wang L, Wang H |title=The protein structure and effect of factor VIII | url=https://archive.org/details/sim_thrombosis-research_2007_119_1/page/n7 |journal=Thromb. Res. |volume=119 |issue= 1 |pages= 1–13 |year= 2007 |pmid= 16487577 |doi= 10.1016/j.thromres.2005.12.015 }} }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Factor VIII}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00025 Factor VIII] * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1404/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Hemophilia A] * [http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php The Coagulation Factor VIII Protein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207054717/http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php |date=2012-02-07 }} * {{MeshName|Factor+VIII}} {{PDB Galerija-lat|geneid=2157}} [[Kategorija:Proteini akutne faze]] [[Kategorija:Rekombinantni proteini]] [[Kategorija:Koagulacioni sistem]] [[Kategorija:Kofaktori]] 4edamngdolqkyxoowxpl1ro4cr98kei Salo 0 1410386 42647776 41390568 2026-06-28T22:06:25Z SrpskiAnonimac 101643 42647776 wikitext text/x-wiki Pojam '''{{PAGENAME}}''' može biti: u osnovnom značenju: * [[Adipozno tkivo]] ==Toponimi== * [[Salo (Finska)]], grad u Finskoj. * [[Salo (Italija)]], naselje u Italiji. * {{ill|Salo (Centralnoafrička Republika)|en|Salo, Central African Republic|v=sup}}, naselje u Centralnoafričkoj Republici. * [[Salo (Gabon)]], naselje u Gabonu. ==Ostalo== *[[Italijanska Socijalna Republika]], također poznata i kao Republika Salo. *''[[Salo ili 120 dana Sodome]]'', kontroverzni italijanski igrani film. {{Višeznačna odrednica}} jz1ht8mplvt5e7gju047di1qst0ie7o 42647779 42647776 2026-06-28T22:33:13Z SrpskiAnonimac 101643 /* Toponimi */ 42647779 wikitext text/x-wiki Pojam '''{{PAGENAME}}''' može biti: u osnovnom značenju: * [[Adipozno tkivo]] ==Toponimi== * [[Salo (Finska)]], grad u Finskoj, u regiji Prava Finska. * [[Salo (Italija)]], naselje u Italiji, u provinciji Brescia. * {{ill|Salo (Centralnoafrička Republika)|en|Salo, Central African Republic|v=sup}}, naselje u Centralnoafričkoj Republici. * [[Salo (Gabon)]], naselje u Gabonu. ==Ostalo== *[[Italijanska Socijalna Republika]], također poznata i kao Republika Salo. *''[[Salo ili 120 dana Sodome]]'', kontroverzni italijanski igrani film. {{Višeznačna odrednica}} 3g5pw3sknpmqhe5qwned6hv6okkm2q0 42647780 42647779 2026-06-28T22:34:49Z SrpskiAnonimac 101643 /* Toponimi */ 42647780 wikitext text/x-wiki Pojam '''{{PAGENAME}}''' može biti: u osnovnom značenju: * [[Adipozno tkivo]] ==Toponimi== * [[Salo (Finska)]], grad u Finskoj, u regiji Prava Finska. * [[Salo (Italija)]], naselje u Italiji, u provinciji Brescia. * {{ill|Salo (Centralnoafrička Republika)|en|Salo, Central African Republic|v=sup}}, naselje u Centralnoafričkoj Republici, u prefekturi Sangha-Mbaéré. * [[Salo (Gabon)]], naselje u Gabonu. ==Ostalo== *[[Italijanska Socijalna Republika]], također poznata i kao Republika Salo. *''[[Salo ili 120 dana Sodome]]'', kontroverzni italijanski igrani film. {{Višeznačna odrednica}} t7sjbo5h1furk4n6mrmvgavevmcsup4 Dražen Aničić 0 1468792 42647794 42357918 2026-06-28T23:46:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Dražen Aničić | slika = | veličina = 200px | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = [[Osijek]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = dipl. ing. građevinarstva }} '''Dražen Aničić''' ([[Osijek]], [[10. studenoga]] [[1940.]]), [[Hrvati|hrvatski]] znanstvenik iz područja [[potres]]nog inženjerstva, član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.<ref>{{Cite web |url=http://www.hatz.hr/hrv/podaci.php?fid=18 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2008-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080628162059/http://www.hatz.hr/hrv/podaci.php?fid=18 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Rođen je 10. studenoga 1940. u Osijeku gdje je 1958. završio gimnaziju. Na Građevinskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] diplomirao je 1963. Stupanj magistra znanosti iz područja potresnog inženjerstva stekao je 1970. na Univerzitetu u [[Skopje|Skopju]]. Godine 1978. boravio je u svojstvu pridruženog istraživača na University of California Berkeley. Doktorat tehničkih znanosti stekao je 1979.<ref>[[Dražen Aničić-Duvnjaković]], ''Postepeno smanjenje krutosti armiranobetonskih konstruktivnih elemenata izloženih seizmičkim utjecajima'', 19. veljače 1979.</ref> na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. redoviti je sveučilišni profesor na Fakultetu građevinskih znanosti u [[Zagreb]]u a od 2001. na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Od 2004. je u mirovini. Bio je zaposlen u Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu od 1963. do 2001. a od 2001. do 2004. na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Kao autor i koautor objavio je 7 knjiga, 10 poglavlja u knjigama, 11 znanstvenih radova u časopisima, 40 znanstvenih recenziranih radova u zbornicima međunarodnih skupova i 28 recenziranih znanstvenih radova u zbornicima domaćih znanstvenih skupova. Objavio je i 51 stručni rad u domaćim časopisima i zbornicima stručnih skupova i 42 popularizacijska članka. Bio je urednik 19 zbornika ili knjiga, urednik jednog stručnog časopisa tijekom devet godina i recenzent 13 knjiga i sveučilišnih udžbenika. Bio je odgovorni istraživač ili suradnik na 11 domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Područja znanstvene i stručne djelatnosti Dražena Aničića obuhvaćaju građevno konstrukterstvo – armiranobetonske i zidane konstrukcije, istraživanja inovativnih zidanih konstrukcija, rekonstrukciju i konstrukcijsko pojačanje kulturnih dobara, potresnu otpornost zgrada, ispitivanje konstrukcija, obnovu zgrada oštećenih [[potres]]om i [[rat]]om ([[Dubrovnik]], [[Vukovar]]) i rad na tehničkim normama. Njegove stručne radove i ekspertize čini popis s više od 600 radova iz područja zgradarstva i inženjerskih konstrukcija. Kao prevoditelj preveo je s [[Engleski jezik|engleskoga]] i [[Njemački jezik|njemačkoga jezika]] više od 10.000 stranica različitih tehničkih dokumenata, pretežito europskih norma iz područja građevinarstva. == Nagrade i priznanja == Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je mnoga priznanja i obnašao više dužnosti. Imenovan je počasnim profesorom Univerziteta »Kiril i Metodij« u Skopju, obnašao je dužnost glavnoga tajnika European Association for Earthquake Engineering - EAEE (1984.-1992.), izabran je za počasnoga člana EAEE (1992.), bio je delegat Hrvatske u International Association for Earthquake Engineering (1992.-2002.). Osnivač je i redoviti član (1993.), potpredsjednik (1993.- 1997.), glavni tajnik (1997.-2003.), emeritus (od 2011.) i dobitnik nagrade za životno djelo (2012.) [[Akademija tehničkih znanosti Hrvatske|Akademije tehničkih znanosti Hrvatske]]. Istaknuo se kao ekspert Svjetske banke pri planiranju obnove potresom pogođenoga područja u [[Indija|Indiji]] (1994.), kao glavni revizor Državne komisije za popis i procjenu ratne štete (1992.-1999.), član Savjeta Projekta za sukcesiju bivše Jugoslavije (1992.-2001.) i predsjednik više tehničkih odbora pri [[Hrvatski zavod za norme|Hrvatskom zavodu za norme]]. == Izvori == {{Izvori}} * http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Odlicnici%20HATZ%201-1.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629031326/http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Odlicnici%20HATZ%201-1.htm |date=2007-06-29 }} s [[Razgovor:Dražen Aničić|dopusnicom]] * http://www.hatz.hr/hrv/podaci.php?fid=18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080628162059/http://www.hatz.hr/hrv/podaci.php?fid=18 |date=2008-06-28 }} == Vanjske veze == * [http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Anicic%20Potresno%20inzenjerstvo-1.htm Potresno inženjerstvo u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613111637/http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Anicic%20Potresno%20inzenjerstvo-1.htm |date=2007-06-13 }} {{DEFAULTSORT:Aničić, Dražen}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Biografije, Osijek]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] itrrfhcktj5cg09kqqe8692wn3hg14c Drago Gabrić 0 1469796 42647793 42552377 2026-06-28T23:22:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647793 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Drago Gabrić | slika = Drago Gabric.jpg | puno ime = Drago Gabrić | visina = 176 cm | nadimak = | datum rođenja = [[27. rujna]] [[1986]]. | mjesto rođenja = [[Split]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[NK Domžale]] | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|vezni igrač]] | mlade godine = [[1996]]. - [[2005]]. | juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split]] | godina = [[2004]]. - [[2009]]. <br /> [[2005]]. <br /> [[2006]]. <br /> [[2009]]. - [[2011]]. <br /> [[2010]]. - [[2011]]. <br /> [[2011]]. - [[2012]]. <br /> [[2012]]. - <br /> [[2013]]. - | profesionalni klubovi = [[Hajduk Split]] <br />→ [[NK Solin|Solin]] (posudba) <br />→ [[NK Novalja|Novalja]] (posudba) <br /> [[Trabzonspor]] <br />→ [[Ankaragücü]] (posudba) <br /> [[Hajduk Split]] <br /> [[HNK Rijeka]]<ref>Drago Gabrić još je jedan u nizu pojačanja Rijeke, 20. lipnja 2012., [http://www.vecernji.hr/sport/vijesti/drago-gabric-jos-je-jedan-nizu-pojacanja-rijeke-clanak-422770 vecernji.hr], pristupljeno 22. kolovoza 2012.</ref> <br />→ [[NK Domžale]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(13) <br /> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br /> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2007]]. <br /> [[2007]]. - [[2008]]. <br /> [[2009]]. - | reprezentacija ={{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna U-20 reprezentacija|Hrvatska do 20]] <br /> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska do 21]] <br /> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 15. lipnja 2013. }} '''Drago Gabrić''' ([[Split]], [[27. rujna]] [[1986]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, sin nekadašnjeg vratara [[Hajduk Split|Hajduka]] [[Tonči Gabrić|Tončija Gabrića]]. == Biografija == Do svoje desete godine Gabrić je igrao u [[NK Orkan Dugi Rat]] i [[Hajduk]] a kasnije kao kadet igra za juniore [[NK Omiš|Omiša]], dok se nije upustio u posudbe u [[NK Solin|Solinu]] i [[NK Novalja|Novalji]]. Prve minute u HNL-u bilježi [[16. rujna]] [[2006]]. na prvenstvenoj utakmici sa [[NK Varteks|Varteksom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]], ušavši u 80. minuti umjesto dvostrukog strijelca [[Josip Balatinac|Josipa Balatinca]], no, kasnije rjeđe ulazi u igru. Na [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2006./07.|dvoranskom HNL 2006./07.]] bio je važan igrač kluba, koji je tada nastupio bez velikog broja prvotimaca. Istaknuo se sjajnim driblinzima i golovima (8) kojima je odveo Hajduk u drugi krug. Nakon toga, iako ga je [[Miroslav Blažević|Ćirin]] [[NK Zagreb|Zagreb]] tijekom zimskih priprema htio ili kupiti ili dovesti na posudbu, ostao je u klubu i nastavio potvrđivati svoj talent. Iako je najavio da će na kraju sezone zatražiti odlazak iz kluba ukoliko neće igrati, i zahtjevna splitska publika prepoznala je ponajprije zalaganje, a kasnije i talent mladog igrača. Opet mu je sretan bio Varteks na [[gradski stadion u Poljudu|Poljudu]], kada je u ožujku postigao svoj prvijenac, s najavom da bi u skoroj budućnosti mogao doći do pozicije prvotimca. U ožujku [[2007]]. zabilježio je i prvi nastup za mladu reprezentaciju, protiv Italije (poraz 1:2), i u 70 minuta igre bio najbolji igrač mlade vrste. Pod vodstvom [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]] dolazi do pozicije standardnog prvotimca koju ne ispušta cijeli proljetni dio sezone 2007./2008. pokrivajući više pozicija, čak i onu lijevog braniča, dok u sezoni 2008./2009. prvo kod [[Goran Vučević|Gorana Vučevića]], a zatim i kod [[Ante Miše]], stječe punu afirmaciju igrajući uglavnom kao ofanzivni vezni na desnoj strani i postigavši 4 gola u jesenskom dijelu prvenstva kojeg je Hajduk završio kao drugoplasirani, samo bod iza Dinama. <br /> Iako je svo to vrijeme bio ponajbolji igrač kluba, plaća mu je bila među onima najmanjima. Krajem jesenske polusezone potpisuje novi 3,5-godišnji ugovor vrijedan 180.000[[euro|€]] po godini. Dana [[11. kolovoza]] [[2008]]. dobio je iz ruku tajnika [[Torcida|Torcide]] [[Stipe Lekić]]a nagradu [[Hajdučko srce]] koju dobiva prema [[Torcida|Torcidi]] najpožrtvovniji igrač [[Hajduk]]a u sezoni ranije. U kolovozu [[2009]]. prešao je u turski [[Trabzonspor]]. Na [[31. kolovoza]] [[2010.]] Gabrić je otišao na posudbu u [[Turska|turski]] klub [[Ankaragücü]]. Za reprezentaciju [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] debitirao je u [[Vinkovci]]ma [[14. studenog]] [[2009]]. protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|reprezentacije Lihtenštajna]].<ref>{{Cite web |title=Napunjena mreža Lihtenštajna |url=http://www.hrsport.net/vijesti/386649/nogomet-reprezentacija/napunjena-mreza-lihtenstajna |access-date=2014-07-26 |archive-date=2012-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516013104/http://www.hrsport.net/vijesti/386649/nogomet-reprezentacija/napunjena-mreza-lihtenstajna/ |dead-url=yes }}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je u [[Osijek]]u protiv reprezentacije Walesa za konačnih 2:0.<ref>{{Cite web |title=Dvije majstorije za novu pobjedu |url=http://www.hrsport.net/vijesti/397665/nogomet-reprezentacija/dvije-majstorije-za-novu-pobjedu |access-date=2014-07-26 |archive-date=2011-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711025710/http://www.hrsport.net/vijesti/397665/nogomet-reprezentacija/dvije-majstorije-za-novu-pobjedu |dead-url=yes }}</ref> U noći [[23. svibnja]] [[2011]]. doživio je tešku prometnu nesreću na [[Autocesta A1|autocesti A1]], nakon četiri dana inducirane kome se probudio.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/139151/Default.aspx Drago Gabrić se probudio iz kome i prvo zazvao majku]</ref> {{Statistika u Hajduku |82|14 |17|1 |0|0 |7|0 |0|0 |106|15 |22|10 |128|25}} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=870 Profil]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140323134847/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=870 |date=2014-03-23 }} na hnl-statistika.com {{commonscat|Drago Gabrić}} [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka|Gabrić, Drago]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri|Gabrić, Drago]] [[Kategorija:Fudbaleri Trabzonspora]] [[Kategorija:Fudbaleri Rijeke]] kyjpr2ojb67vmzmt1x12dsebzxj8zdc Federik Grisogono 0 1470867 42647896 42385754 2026-06-29T11:13:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647896 wikitext text/x-wiki '''Federik Grisogono Bartolačić''' (''Bortolazzi'') ([[Zadar]], [[1472.]] – Zadar, [[2. siječnja]]<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=25 Federik Grisogono - Hrvatski biografski leksikon]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[1538.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] [[liječnik]], [[kozmografija|kozmograf]], [[matematika|matematičar]] i [[astrologija|astrolog]]. == Biografija == Podrijetlom je iz zadarske [[plemstvo|patricijske]] obitelji [[Grisogono (Zadar)|Grisogono]]. Rano je ostao pa se za njegov odgoj brinuo stric Franjo Grisogono. Osnovnu humanističku naobrazbu stekao je u Zadru, a [[1498.]] otišao je na studij u [[Padova|Padovu]] gdje studira [[pravo]] i matematiku, a kasnije i [[filozofija|filozofiju]] i [[medicina|medicinu]]. Za studija držao je na padovanskom sveučilištu nekoliko govora o filozofiji i [[etika|etici]], a nakon diplomiranja predavao je astrologiju i matematiku (1507.-1508.).<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. VIII., str. 35.</ref> U knjizi ''Speculum astronomicum'' (1507.) objavio je svoja predavanja o značenju pojedinih znanosti, [[Aristotel]]ovu učenju o uzročnosti i kritiku [[Euklid]]ovih principa f[[geometrija|geometrije]] (definicija [[točka (matematika)|točke]] i [[usporednica]]). Knjiga sadržava poglavlje o cjelovitosti glazbe ''De musica integritate'', koje je najstariji objavljeni tekst hrvatskog autora o [[glazbena teorija|teoriji]] [[glazba|glazbe]] i [[glazbena estetika|glazbenoj estetici]]. Godine [[1509.]] vratio se u Zadar, gdje djeluje kao liječnik, astrolog i član gradske uprave.<ref name="ReferenceA"/> Sastavljao je [[horoskop]]e za svoje pacijente i za procjenu političkih prilika. Prigodom boravka u [[Venecija|Veneciji]] [[1512.]] uzbunio je [[Mlečani|Mlečane]] zlogukim astrološkim proricanjima u kojima je došlo do izražaja njegovo antipapinsko i profrancusko stajalište.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Godine [[1528.]] tiskani su u Mletcima Grisogonovi [[traktat]]i o medicinskoj astrologiji i liječenju [[groznica]] (''De artificioso modo collegiandi egritudinum'', ''De pronosticis egritudinum per dies creticos'', ''De artificioso modo curandi febrium'' i ''De febre pestilentiali''), filozofska [[rasprava]] o vrhunskoj sreći i ljudskoj savršenosti (''De summa felicitate et suprema perfectione humana'') i traktat o plimi i oseki (''De occulta causa fluxus et refluxus mari''). Grisogono piše u okviru [[Aristotel]]ove [[filozozofija|filozofije]] i [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeve]] kozmografije, ali više je pod utjecajem [[Pitagora|Pitagore]] i [[Platon]]a.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kao liječnik bio je potpuno pod utjecajem astrologije. U svojim djelima donosi podatke o [[sušica|sušici]] i epidemijskim bolestima i njihovu liječenju u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. S gledišta povijesti znanosti osobito su vrijedni njegovi tablični podatci o nekim zvijezdama i originalna teorija o uzrocima [[plima i oseka|plime i oseke]]. Smatrao je da je povišenje razine mora rezultat zajedničkog utjecaja Sunca i Mjeseca koji maksimalno privlače morske vode kako u [[zenit]]u tako i u [[nadir]]u. Ta je pretpostavka objašnjavala drugi dnevni val plime i omogućila Grisogonu izradbu prikladnoga matematičkog [[model]]a. Grad [[Rimini]] konzultirao ga je 1537. prigodom izgradnje nove luke. == Djela == * ''Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia. Premissa est ejus oratio habita in Accademia Patavia. Venetiis, Impressum per Lazarum de Soardis'', 1507. * ''De modo collegiandi, pronosticandi et curandi febres, necnon de humana felicitate ac denique de fluxu et refluxu maris. Venetiis, Impr. a Joan. Ant. de Sabbio et fratres'', 1528. (faksimilno izd. s hrvatskim prijevodom J. Stipišića, Zagreb 1990.) * ''De maris fluxu atque refluxu. U: P. Galluci, Theatrum mundi et temporis. Venetiis, Apud J. B. Somascum'', 1589. == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. VIII., Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-08-2}} {{mrva-biog-hrvatska}} {{DEFAULTSORT:Grisogono, Federik}} [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Astrolozi]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] 9tm1vfx1urw1t6tdlytep3lqd0p41kx Dolovo (Pančevo) 0 1775354 42647771 42540254 2026-06-28T21:29:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647771 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Dolovo (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Dolovo |slika= |opis_slike= |pokrajina=Vojvodina |okrug=Južnobanatski |grad=Pančevo |slika=Crkva_u_Dolovu1.jpg |opis_slike=Jedna od crkava u Dolovu |nadm visina=101 |populacija={{decrease}} 6146 |površina=119,8 |gustina=57 |poštanski kod=26227 |pozivni broj=013 |registarska oznaka=PA |gšir=44.900666 |gduž=20.873166 }} '''Dolovo''' je seosko naselje koje se nalazi na teritoriji [[Grad Pančevo|grada Pančeva]], u [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatskom okrugu]] [[Vojvodina|Autonomne Pokrajine Vojvodine]], u [[Srbija|Republici Srbiji]]. Prema konačnim [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine]], u Dolovu živi 6146 stanovnika.<ref>''Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011 – Starost i pol'' - Republički zavod za statistiku, Beograd. {{page|2012|978-86-6161-028-8|pages=}}</ref> Ovde se nalaze [[Crkva Prenosa moštiju Svetog Nikole Velidonja]] i [[Crkva Prenosa moštiju Svetog Nikole Maladonja]]. == Predanje o poreklu stanovništva == Istražujući stanovništvo Crne Reke u istočnoj Srbiji, Dragoljub K. Jovanović je osamdesetih godina XIX veka u Vražogrncu zabeležio sledeće predanje: „U mestu zvanom „Selište“, u blizini sela Vražogrnce, od prilike pre 200 godina, postojalo je veliko srpsko selo koje se zvalo Tolovac. Jednog letnjeg dana, pričaju, kad se je narod bio skupio kod crkve i praznovao, iznenada odonud udare Tatari na selo, učine juriš na narod, koji se bezbrižno veselio, mnoge iseku, porobe i opljačkaju selo, pa odu za tim na drugu stranu. Tek neznatan deo, po kazivanju, dobije priliku da umakne, dohvati se Dunava i pređe u Austriju, i tamo naseli današnje selo Dolovo, kod Pančeva“. Kao srpsko naselje Dolovo se prvi put pominje u Pećkom Katastigu (spisak, popis, rukopisna knjiga [[monaštvo|kaluđera]] [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]]) [[1660]]. godine pod nazivom Dolovi, sto je verovatno vezano za izgled predela na kome je naselje ležalo. Srpski živalj koji se tu naselio je sa juga pod pritiskom turaka u 17 veku migrirao u Panonsku niziju. Najmasovnija seoba je bila [[1690]]. godine pod patrijarhom [[Arsenije III Crnojević|Arsenijem Čarnojevicem]], mada je takvih pomeranja bilo i ranije. U to vreme banatsko stanovništvo se bavilo zemljoradnjom samo koliko je bilo potrebno za ishranu, a pretežno je bilo razvijenije [[stočarstvo]]. Sto se organizacije vlasti u selu tiče u to vreme, podaci su oskudni, ali se zna da je na čelu bio [[knez]], u većim selima ih je bilo dvojica. U selu se susreću i [[Kmetstvo|kmetovi]], ugledni i imućni seljaci u širem smislu. Sledeći put se Dolovo pominje posle [[1725]]. godine, odnosno posle oslobođenja [[Banat]]a od Turaka pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. U tim pohodima su većina sela u Banatu bila opljačkana i opustošena. Ta sudbina nije zaobišla ni ovo naselje. Granica koja se prostirala južno od Morisa i istočno od Tise sada je pomerena na jug, bliže [[Dunav]]u, za vrema vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Tada Dolovo počinje ponovo da se naseljava i formira, ali ne na starom mestu već pomereno na granici atara [[Banatsko Novo Selo|Banatskog Novog Sela]], gde se i danas nalazi. Razlozi se mogu samo pretpostavljati, a jedna od mogućnosti je i ta da su stari Dolovci poučeni primerima rata i haranja svoje naselje sagradili po strani od glavnih saobraćajnica i vaznih strateških pravaca kako bi izbegli najezde osvajača u slučaju ratova koji su tada bili česti. Tako je napušteno ''Veliko selište'' a novo podignuto dovoljno udaljeno od puta koji od Pančeva vodi ka [[Temišvar]]u. Dolovo je masovno naseljeno tek u periodu 1745—1750. godine i to delimično sa severa Banata, zatim sa juga migracijom Srba pod Arsenijem Jovanovicem i Rumunije iz Provincijale (polovinom 17-og veka) . godine 1764. ustanovljena je Banatska vojnička granica u čijem sastavu je Dolovo od njenog nastanka do ukidanja. Stanovnici srpskog i rumunskog porekla sposobni za vršenje vojne službe postali su graničari. Za tu svoju dužnost novčanih primanja nisu imali, ali im je bila garantovana sloboda, smanjene dažbine, a dobijali su i zemljišne posede u zavisnosti da li su bili konjanici ([[husari]] ), pešaci ([[hajduci]] ) ili oficiri. Banatska vojnička granica je imala tipično vojnicko uređenje koje počiva na čvrstoj vojničkoj organizaciji, sa pravima, propisima i dužnostima svih pojedinaca. Graničari su svoju dobijenu zemlju uživali doživotno i ostavljali je u nasleđe. U to vreme su ponikle i važne kulturne i humanitarne institucije, posebno škole koje su bile : niže, srednje i specijalne. Ugarske vlasti su jedno vreme promenile naziv naselju (Kiraljtava ), ali to je izazvalo ogorčenje i nezadovoljstvo seljana tako da je vraćeno staro ime, a time sačuvan identitet i slobodni duh Dolovaca. Revolucija [[1848]]. godine na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima doneta je odluka o proglašenju autonomne Srpske Vojvodine sa vojvodom Šupljikcem na čelu. Carskim manifestom 1872. godine definitivno je ukinuta Banatska vojnička granica i na snagu stupaju Ugarske vlasti i civilni zakoni. Za vreme I svetskog rata (1914—1918. ) Dolovo je, iako je bilo i pod Ugarskom, dalo veliki broj ratnika dobrovoljaca koji su sa srpskom vojskom osetili sve golgote i stradanja, ali i ukus pobede i slave. Po oslobađanju i utemeljenju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] za Dolovce je počela nova era. Sada su dobili svoju otadžbinu i obrađivali svoju zemlju. U to vreme i ranije u selu je delovala Socijaldemokratska stranka, a [[1919]]g. osnovana je Socijalistička Radnička partija Jugoslavije (komunista ), koja je i u Dolovu imala svoje pristalice. Oni su uz Radikale i Demokrate između dva rata predstavljali osnovne političke snage u selu. U II svetskom ratu Dolovo je delilo sudbinu porobljene otadžbine. Nemci su brutalno uzvraćali svakom rodoljubivom i slobodarskom potezu dolovačke omladine, ali radnički pokret je jačao da bi partizanske jedinice uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]] 4.10.1944. konačno oslobodile selo od okupatora. Od tada počinje savremena istorija ovog južnobanatskog naselja. Selo Dolovo je po grupisanosti i rasporedu stambenih, pomoćnih i dr. objekata tipično ušoreno naselje centralizovanog tipa, koje je karakteristično za ravničarske predele. Ukupna površina pod stambenim objektima je oko 14,5&nbsp;km². U centralnom delu naselja nalaze se uglavnom sve javne ustanove, društvene i kulturne institucije : pošta, mesna zajednica i kancelarija, banka, dom kulture sa bioskopskom salom, robna kuća, samousluga i drugi trgovački objekti, zanatske radnje, zdravstvena stanica, apoteka i ugostiteljski objekti. U blizini Osnovna škola “Aksentije Maksimović” i tereni za fudbal i rukomet sportskog kluba “Dolovo”. Polazeći ka perifernom delu nalaze se privatne kuće, gusto usorene, uglavnom rađene uličnim i prepoznatljivim stilom sa ukrasnim fasadama, ispred kuća su neizbežne klupe. Jedna od karakteristika ulica u ovakvim naseljima su drvoredi, najćešće [[dud]]a, [[lipa]] i [[orah]]a. Na samoj periferiji naselje postaje transferzalnog tipa, jer kuće nastavljaju uz saobraćajnicu, tu se gube poprečne ulice da bi se na oba kraja završavale ekonomskim zgradama i hangarima poljoprivrednog kombinata. Dolovo je po strukturi kompaktno naselje i povezano u celinu, ali zbog svoje prostranosti, nacionalne structure, načina zivota i rada stanovnika može se izdvojiti nekoliko njegovih dolova. U središnjem delu su kuće većinom stare, napravljene u banatskom stilu i to je ono gde je Dolovo oduvek bilo. Tu žive starosedeoci, uglavnom Srbi, čiji su preci i osnovali mesto. Bave se poljoprivrednom proizvodnjom, živeći od zemlje, mada mladi završavaju škole i obavljaju i nepoljoprivredne delatnosti. Nešto severnije, grupisano u nekoliko ulica, uglavnom žive Rumuni, koji po brojnosti zauzimaju drugo mesto u selu i taj deo se zove “Vlaška mala”. Tu se nalazi i Rumunska ortodoksna crkva, kao i neke trgovačke radnje. Kuće su ovde zbijene, ušorene, fasade i kapije ukrašene živim bojama rumunskog folklora i potezima romanike. U prošlosti i ovaj deo se paralelno razvijao sa srpskim, jer su zajedno formirali naselje. I ovde je poljoprivreda osnovna delatnost stanovnika. Na samom severnom kraju sela je put za [[Peščara|Deliblatsku peščaru]]. Po celoj periferiji sela nalaze se nepravilno razbacani posedi doseljenika koji su posle II svetskog rata na ove prostore došli iz planinskih predela južne Srbije (Pirota, Vranja i Leskovca ) ili Bosne. Oni su sa sobom doneli i svoj šumadijsko-pomoravski nacin građenja kuće ''Svi putevi vode u Dolovo'' Postoji jedna stara priča da su neki Rimljani krenuli da trguju ovim krajevima i kako god krenu za [[Deliblato]], oni stignu u [[Dolovo]], kako krenu za [[Crepaja|Crepaju]] oni opet u Dolovo, za [[Starčevo (Pančevo)|Starčevo]] - opet u Dolovo i sve tako u krug.... i najzad kada su nekako stigli u rodni [[Rim]] i ispricali celu tu priču komšiluku, napomenuli su i kako su im o'de ljudi lepo govorili „Ta, džaba šibate te konje, svi Vam putevi vode u Dolovo, no !". ... ali sve vreme pričajući priče o trgovačkim putesestvijama, umesto da budu razočarani što nisu napravili neke dobre pazare, Oni su bili vrlo srećni što su bar tako dobro upoznali ove krajeve i što su upoznali sve te divne ljude na putu, saznali toliko toga. == Demografija == U naselju Dolovo živi 5390 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,3 godina (38,1 kod muškaraca i 40,5 kod žena). U naselju ima 2119 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,23. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| style="width:50%; background:none;" |- | style="width:50%; vertical-align:top; border:1px solid gray;"| <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:8203 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:5468 color:gray1 from:start till:end bar:2734 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,143)(77,150) color:blue width:2 points:(77,150)(100,160) color:blue width:2 points:(100,160)(128,156) color:blue width:2 points:(128,156)(157,161) color:blue width:2 points:(157,161)(185,160) color:blue width:2 points:(185,160)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=5983 |p1953=6273 |p1961=6766 |p1971=6582 |p1981=6836 |p1991=6790 |p1991n=6700 |p2002s=7138 |p2002=6835 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|5346|78.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|927|13.56}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|83|1.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|green|49|0.71}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|36|0.52}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|cyan|26|0.38}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|magenta|21|0.30}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|black|17|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|15|0.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|pink|10|0.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|navy|8|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|silver|6|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|purple|6|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|yellow|2|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|red|1|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|green|218|3.18}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|66|19.07|21.96|76}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|56|16.18|23.69|82}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|82|23.69|43.35|150}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|150|43.35|62.13|215}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|176|50.86|57.51|199}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|170|49.13|51.73|179}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|146|42.19|45.66|158}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|234|67.63|68.20|236}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|289|83.52|70.23|243}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|265|76.58|63.87|221}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|238|68.78|69.36|240}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|241|69.65|56.93|197}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|202|58.38|67.63|234}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|231|66.76|67.05|232}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|232|67.05|59.24|205}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|227|65.60|61.56|213}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|202|58.38|61.56|213}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|182|52.60|44.21|153}} |prosekm=38.1 |prosekž=40.5 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|1547|1611|1796|1820|1865|1904|2119|357|476|369|486|212|152|43|17|4|3|3.23}} {{BrakNaseljaSrbija|2778|790|1759|148|66|15|2867|529|1755|489|89|5}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|1625|765|-|-|332|26|123|98|11|59|771|338|-|-|111|4|2|90|8|12|2396|1103|-|-|443|30|125|188|19|71|5|33|50|31|11|37|-|-|44|11|16|26|45|78|14|-|-|16|16|49|76|76|89|51|-|-|60}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Izvori: Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavljeno (1927) „Napredak Pančevo,, * Istorijiski preglad Podunavske Oblasti Banatski deo napisao:''[[Feliks Mileker]] '' bibliotekar i kustos gradske biblioteke i muzeja u Vršcu 1928 g. * A delibláti homok hőmérséklet ingadozása-u.a. (Mathem. És természtud. Ertes. 1903) * „Letopis“ Period od 1812 do 1990 g. "[[Peščara]]" Napisao M. Marina:(Beč 1993) Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju o selu, nastanak sela ko su bili Doseljenici čime su se bavili meštani?: Sastavio od Pisanih tragova, ’’"Letopisa"’’, po predanju, Banatskih mesta, običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime su se bavili meštani * ''Napomene''. U uvodnom delu prikazan je kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do ulaska Banata u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Najveći prilog u ovom delu čine ,''Letopis Dolovo'' i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta koje se prvi put pojavljuje u ovom obliku, verujemo da ćemo zadovoljiti već dosta raširen interes za proučavanje prošlosti naših Banatskih naselja. Inače Monografija Podunavske oblasti (Pančevo, 1929) koju je sastavio dr Vladimir Margan i Feliksa Milekera sačinjena je od tri dela i predstavlja i danas jedno od nezaobilaznih dela za proučavanje Banata * Preporučena Literatura: [http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dsban-osb.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110105040401/http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dsban-osb.html |date=2011-01-05 }} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Dolovo}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Dolovo3.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.900666,20.873166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/dolovo/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.900666&longitude=20.873166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Grad Pančevo}} [[Kategorija:Opština Pančevo]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] sq0qk58mbl4li6byd0i1e9jpho7300b Draginac (Loznica) 0 1776223 42647792 42540328 2026-06-28T23:21:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647792 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Draginac (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Draginac |slika=Crkva Sv. Georgija, Draginac 002.jpg |opis_slike=Crkva Sv. Georgija |okrug=Mačvanski |grad=Loznica |nadm visina=136 |populacija={{decrease}} 146 |poštanski kod=15311 |pozivni broj=015 |registarska oznaka=LO |gšir=44.5055 |gduž=19.409666 }} '''Draginac''' je naseljeno mesto [[Grad Loznica|grada Loznice]] u [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanskom okrugu]]. Smešteno je u dolini [[Jadar (pritoka Drine)|Jadra]] na putu [[Valjevo]]—[[Loznica]]. U blizini su ruševine starog [[Gradac (loznički)|Gradca]] (Jadarski Gradac). Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 164 stanovnika. U selu se nalazi [[Osnovna škola 14. oktobar]] koju je u 2012. godini pohađalo oko 280 učenika<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/Srbija+danas/1216082 RTS: Ekološko i ekonomično grejanje] (22. novembar 2012)</ref>. == Historija == Ova varošica dobila je ime po [[Draga Obrenović|Dragi Obrenović]], supruzi [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra Obrenovića]]. Kada je Draga jednom prilikom prolazila kroz Draginac, meštani su po putu po kojem se ona kretala postavili crveni tepih da se ne bi isprljala jer su putevi bili blatnjavi. === Zločin u Dragincu === {{glavni članak|Genocid u Dragincu}} Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] u Dragincu i okolini vojska [[treći rajh|nacističke Nemačke]] je streljala 2.950 ljudi iz [[Mačva|Mačve]] i [[Pocerje|Pocerja]]. Ovaj zločin se odigrao [[14. oktobar|14. oktobra]] [[1941]]. godine u selima u dolini reke [[Jadar]]: Dragincu [[Korenita|Koreniti]], [[Veliko selo (Loznica)|Velikom selu]], [[Cikote|Cikotama]] i susednim selima. U Dragincu je na više mesta, u skladu sa zapovešću [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se na okupiranim područjima za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja sto, a za ranjenog 50 civila, ubijeno 2.950 ljudi. Najmlađa žrtva bila je stara svega tri dana. Ovo je bio prvi pokolj koji su nemačke snage izvele u okupiranoj Srbiji. U Dragincu se danas nalazi spomen kosturnica poginulima, granitni spomenik visine sedam metara, autora [[Ostoja Gordanić Balkanski|Ostoje Gordanića Balkanskog]]. Ovo mesto je 14. oktobra 2012. posetio premijer Srbije [[Ivica Dačić]].<ref>{{Cite web |url=http://fakti.org/serbian-point/dacic-hoce-da-zavrse-zapoceto-u-dva-svetska-rata-da-se-srbija-sto-vise-smanji |title=„DAČIĆ: Hoće da završe započeto u dva svetska rata - da se Srbija što više smanji“ |access-date=2014-08-24 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304102727/http://fakti.org/serbian-point/dacic-hoce-da-zavrse-zapoceto-u-dva-svetska-rata-da-se-srbija-sto-vise-smanji |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/1191784/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D1%98%D0%B5+%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B2%D0%B0%D0%BC%D0%B0+%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D1%83+%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%BF%D1%83.html Srbija je žrtvama gradila novu Evropu (RTS, 14. oktobar 2012)]</ref><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=10&dd=15&nav_category=11&nav_id=651881%20Da%C4%8Di%C4%87%20u%20Dragincu Šta je Dačić rekao u Dragincu (B92, 15. oktobar 2012)]</ref> == Demografija == U naselju Draginac živi 252 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,2 godina (38,5 kod muškaraca i 39,9 kod žena). U naselju ima 100 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:388 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:258 color:gray1 from:start till:end bar:129 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,132)(77,141) color:blue width:2 points:(77,141)(100,141) color:blue width:2 points:(100,141)(128,137) color:blue width:2 points:(128,137)(157,158) color:blue width:2 points:(157,158)(185,161) color:blue width:2 points:(185,161)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=257 |p1953=277 |p1961=278 |p1971=269 |p1981=315 |p1991=324 |p1991n=318 |p2002s=358 |p2002=324 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|308|95.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|blue|3|0.92}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|red|2|0.61}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|green|2|0.61}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|orange|2|0.61}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|2|9.09|22.72|5}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|2|9.09|9.09|2}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|5|22.72|22.72|5}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|8|36.36|45.45|10}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|7|31.81|63.63|14}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|7|31.81|45.45|10}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|11|50.0|22.72|5}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|7|31.81|31.81|7}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|19|86.36|68.18|15}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|8|36.36|68.18|15}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|72.72|50.0|11}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|3|13.63|54.54|12}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|9|40.90|40.90|9}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|8|36.36|50.0|11}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|13|59.09|63.63|14}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|10|45.45|45.45|10}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|12|54.54|40.90|9}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|31.81|27.27|6}} |prosekm=38.5 |prosekž=39.9 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|61|64|78|79|81|102|100|17|20|18|24|12|6|3|-|-|-|3.24}} {{BrakNaseljaSrbija|125|37|83|4|-|1|145|29|84|24|7|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|66|14|-|-|19|3|10|3|2|1|41|4|-|-|16|-|-|3|1|2|107|18|-|-|35|3|10|6|3|3|-|2|1|8|1|2|-|-|-|-|1|3|4|4|1|-|-|2|-|3|4|12|5|3|-|-|2}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Draginac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.5055,19.409666&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/draginac-44-30-33-n-19-24-58-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.5055&longitude=19.409666&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=767 Spomenik i kosturnica streljanim žrtvama u Dragincu] * [http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Draginac-varoshica-koju-slikari-vole.lt.html Draginac, varošica koju slikari vole („Politika“, 16. oktobar 2008)] {{Grad Loznica}} [[Kategorija:Opština Loznica]] [[Kategorija:Naselja u Mačvanskom upravnom okrugu]] gg1234yhs8fql11y8l9tvbsql4jc4a7 Elsbeth Schragmüller 0 2889740 42647847 41557426 2026-06-29T06:07:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647847 wikitext text/x-wiki {{redirect|Mademoiselle Docteur}} '''Elsbeth Schragmüller''' ([[Schlüsselburg (Petershagen)|Schlüsselburg]], 7. august 1887 - [[München]], 24. februar 1940), poznatija pod pseudonimima '''Fräulein Doktor''', '''Mademoiselle Docteur''' ili '''Gospođica Doktor''', bila je [[njemačka]] obavještajka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a koja se smatra jednom od najvećih legendi u historiji špijunaže. Rođena je kao najstarije dijete [[Kraljevina Pruska|pruskog]] oficira i državnog službenika Carla Antona Schragmüllera, a još od ranog djetinjstva je dobila izvrsno obrazovanje te je 1913. godine diplomirala [[politologija|politologiju]] na [[Albert Ludwigs Universitaet|Univerzitetu u Freiburgu]], postavši jedna od prvih njemačkih žena s tom akademskom titulom. Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ju je [[Colmar Freiherr von der Goltz|Colmar von der Goltz]], njemački guverner okupirane [[Belgija|Belgije]] angažirao u svojoj upravi, gdje je bila zadužena za otvaranje i presretanje pisama, a potom i za obavještajni rad. Godine 1915. ju je pod svoje uzeo pukovnik [[Walter Nicolai]], šef vojne obavještajne službe Abteilung IIIb, i imenovao načelnicom odjela u [[Antwerpen]]u, odakle je rukovodila obavještajnim operacijama protiv sila [[Antanta|Antante]] na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]] i pozadini. Iz rata je izašla sa činom [[poručnik]]a i [[Željezni križ|Željeznim križem]]. Po završetku rata se posvetila akademskoj karijeri i radila kao profesorica na Frajburškom univerzitetu. Otac i brat Konrad su se priključili [[NSDAP|nacistima]], pri čemu je Konrad postao šef [[Sturmabteilung|Jurišnih odreda]] (SA) za [[Magderburg]]. Obojica su stradala u [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] 1934. godine. Nekoliko godina kasnije je Schragmüller umrla od tuberkuloze kostiju. Schragmüller je, kao jedna od prvih žena na visokom položaju neke obavještajne službe, izazvala veliku pažnju kako protivničkih obavještajaca, tako i javnosti, ali je usprkos tome njen pravi identitet do kraja života ostao tajnom. Njeno pravo ime je potvrđeno tek nakon poraza Njemačke u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada su [[SAD|američkim]] istražiteljima postale dostupne službene arhive. U međuvremenu su aktivnosti i identitet Schragmüller postale predmetom špekulacija i urbanih legendi koje su se pretočile u romane, filmove i druge oblike popularne kulture, gdje je obično prikazivana kao [[femme fatale]] i svojevrsni pandan mnogo poznatijoj [[Mata Hari]]. ==Fiktivni portreti== *''[[Stamboul Quest]]'', hollywoodski film iz 1934. godine gdje ju je glumila [[Myrna Loy]] *''[[Salonique, nid d'espions]]'', francuski film iz 1937. godine i njegova britanska [[višejezični film|verzija]] pod naslovom ''[[Under Secret Orders]]'' gdje ju je glumila [[Dita Parlo]] *''[[Gospođica doktor (film)|Gospođica doktor]]'', italijansko-jugoslavenski film iz 1969. gdje ju je glumila [[Suzy Kendall]] * ''Annemarie Lesser'', zapadnonjemački TV-film iz 1971. godine gdje ju je tumačila Christine Wodetzky * ''[[Mata Hari (film, 1985)|Mata Hari]]'', američki igrani film iz 1985. godine gdje ju je glumila Gaye Brown == Vanjske veze == * [http://www.prin.edu/users/els/departments/poli_sci/film_politics/fraudoc.htm The Films of 'Fraulein Doctor']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422163858/http://www.prin.edu/users/els/departments/poli_sci/film_politics/fraudoc.htm |date=2009-04-22 }} {{Lifetime|1887|1940|Schragmuller, Elsbeth}} [[Kategorija:Obavještajci]] cmslmsu1gyuu1omsxb5dmdi7yzpckau Dan kada se Zemlja nasmijala 0 3552165 42647665 42471552 2026-06-28T14:54:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647665 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Day the Earth Smiled - PIA17172.jpg|400px|right|thumb|Mozaik fotografija koje je snimila letjelica Cassini 19. srpnja 2013.]] [[Datoteka:The Day The Earth Smiled - Preview.jpg|thumb|right|Zemlja se može vidjeti kao plava točka ispod Saturnovih prstenova, na fotografiji koju je snimila letjelica Cassini 19. srpnja 2013.]] [[Datoteka:The Faces of 'Wave at Saturn'.jpg|thumb|right|Fotomozaik iz NASA-ine kampanje "Mahnite Saturnu". Kolaž uključuje oko 1600 fotografija snimljenih širom svijeta na "Dan kada se Zemlja nasmijala".]] '''Dan kada se Zemlja nasmijala''' (engl. ''The Day the Earth Smiled'') odnosi se na 19. srpnja 2013. godine, kada je međuplanetarna letjelica [[Cassini-Huygens|Cassini]] fotografirala [[Saturn]], njegov sustav prstenova i Zemlju, tijekom pomrčine Sunca. Naziv se također odnosi i na sve aktivnosti vezane uz taj događaj. Projekt je osmislila voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije Cassini i planetologinja [[Carolyn Porco]], pozvavši sve ljude da razmisle o našem mjestu u svemiru, da se dive životu na Zemlji i da u trenutku kad se fotografije budu snimale pogledaju prema gore i osmjehnu se.<ref>[http://www.pbs.org/newshour/rundown/2013/06/celebrating-saturn.html NASA's Cassini Cameras to Provide Breathtaking Image of Earth from Saturn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140119121113/http://www.pbs.org/newshour/rundown/2013/06/celebrating-saturn.html |date=2014-01-19 }}, pbs.org, Carolyn Porco, 18. lipnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="jjb">[http://www.theguardian.com/artanddesign/jonathanjonesblog/2013/jun/19/saturn-nasa-earth-picture-cassini People of Earth, say cheese! Nasa to take everyone's picture from space], theguardian.com, Jonathan Jones, 19. lipnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="zvz">[http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/zanimljivosti/mahnite-prema-saturnu-snimaju-vas/1924 Mahnite prema Saturnu, snimaju vas!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140528105409/http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/zanimljivosti/mahnite-prema-saturnu-snimaju-vas/1924 |date=2014-05-28 }}, zvjezdarnica.com, Marino Tumpić, 18. srpnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014.</ref> Završni mozaik pripremljen je u središnjem laboratoriju za obradu slikovnih podataka misije Cassini (CICLOPS) i objavljen 12. studenog 2013.<ref>[http://www.theatlantic.com/technology/archive/2013/11/the-carl-sagan-of-our-time-reprises-the-pale-blue-dot-photo-of-earth/281414/ The Carl Sagan of Our Time Reprises the 'Pale Blue Dot' Photo of Earth], theatlantic.com, Alexis C. Madrigal, 12. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="cup">[http://cudaprirode.com/portal/bpz/5794-nasa-objavila-najudesniju-fotografiju-u-povijesti-istraivanja-svemira NASA objavila najčudesniju fotografiju u povijesti istraživanja svemira!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140528062533/http://cudaprirode.com/portal/bpz/5794-nasa-objavila-najudesniju-fotografiju-u-povijesti-istraivanja-svemira |date=2014-05-28 }}, cudaprirode.com, 19. studeni 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014.</ref> Na fotografiji se vide [[Zemlja]], [[Mars]], [[Venera]] i brojni Saturnovi mjeseci.<ref name="cup" /><ref name="jpl">[http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA17172 The Day the Earth Smiled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190121110950/https://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA17172 |date=2019-01-21 }}, nasa.gov, 12. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Fotografija Zemlje i Mjeseca snimljena uskokutnom kamerom objavljena je nekoliko dana nakon fotografiranja.<ref name="tpo">[http://www.tportal.hr/scitech/znanost/275831/Pogledajte-kako-su-nas-slikali-sa-Saturna.html Pogledajte kako su nas slikali sa Saturna!], tportal.hr, 22. srpnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014.</ref> == Događaji == Letjelica [[Cassini-Huygens|Cassini]] snimila je fotografije Zemlje s udaljenosti od 1 455 851 410&nbsp;km u 21:27 [[UTC]], 19. srpnja 2013.<ref name="zvz" /><ref name="tpo" /> Povodom toga planirane su brojne aktivnosti: * Web stranica "Dan kada se Zemlja nasmijala" postavljena je kao portal za aktivnosti vezane uz 19. srpnja.<ref>[http://thedaytheearthsmiled.com/info.php The Day the Earth Smiled], thedaytheearthsmiled.com, pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> * [[Astronomi bez granica]] koordinirali su događaje na međunarodnoj razini.<ref>[http://www.astronomerswithoutborders.org/projects/the-day-the-earth-smiled.html The Day the Earth Smiled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141011152448/http://www.astronomerswithoutborders.org/projects/the-day-the-earth-smiled.html |date=2014-10-11 }}, astronomerswithoutborders.org, pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> * [[NASA]] je predvodila vezani događaj pod nazivom "Mahnite Saturnu" (engl. ''Wave at Saturn'') "kako bi obilježili povijesni međuplanetarni portret u trenutku snimanja".<ref>[http://saturn.jpl.nasa.gov/news/newsreleases/newsrelease20040618/ Cassini to Take Photo of Earth from Deep Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622053829/http://saturn.jpl.nasa.gov/news/newsreleases/newsrelease20040618/ |date=2013-06-22 }}, nasa.gov, 18. lipnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> * Tvrtka Carolyn Porco, Diamond Sky Productions, održala je natjecanje "Poruka za Mliječni put" (engl. ''Message to the Milky Way''). Natjecatelji su mogli poslati digitalnu fotografiju snimljenu 19. srpnja i/ili glazbenu kompoziciju. Najbolji radovi će se emitirati kao poruka vanzemaljcima "u Mliječnom putu pomoću [[zvjezdarnica Arecibo|radio teleskopa Arecibo]] u Portoriku.<ref>[http://diamondskyproductions.com/recent/index.php#mmw Message to the Milky Way], diamondskyproductions.com, pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Namjera je slična primjeru iz 1974. godine, kada je sa Zemlje emitirana prva smislena poruka - [[poruka iz Areciba]].<ref>[http://www.news.cornell.edu/stories/1999/11/25th-anniversary-first-attempt-phone-et-0 It's the 25th anniversary of Earth's first attempt to phone E.T.], Bill Steele, cornell.edu, 12. studenog 1999., pristupljeno 26. srpnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Rezultati == Neobrađene ("sirove") fotografije s letjelice Cassini primljene su na Zemlji nedugo nakon snimanja, a nekoliko obrađenih fotografija - ona visoke rezolucije na kojima se vide Zemlja i Mjesec te mali dio konačnog širokokutnog mozaika koji prikazuje Zemlju - objavljene su nekoliko dana kasnije.<ref name="tpo"/><ref>[http://www.smh.com.au/technology/sci-tech/earth-viewed-from-a-billion-miles-away-20130726-2qo22.html Earth viewed from a billion miles away], smh.com.au, Peter Spinks, 26. srpnja 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Priprema konačnog mozaika napravljena je u središnjem laboratoriju za obradu slikovnih podataka misije Cassini (CICLOPS) pod vodstvom Carolyn Porco tijekom otprilike dva mjeseca.<ref>[http://www.bbc.com/news/science-environment-24913141 Viewpoint: Saturn snapped as Earth smiled], bbc.com, 12. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Tijekom četiri sata koliko je letjelici Cassini trebalo da fotografira cijelu scenu, široku 651 591&nbsp;km, snimljene su ukupno 323 fotografije, a njih 141 korišteno je u konačnom mozaiku.<ref name="jpl" /> NASA je objavila da je ovo bio prvi slučaj da je letjelica Cassini fotografirala odjednom četiri planeta - Saturn, Zemlja, Mars i Venera.<ref>[http://blogs.wsj.com/photojournal/2013/11/13/saturn-from-the-dark-side/ Saturn From The Dark Side], wsj.com, Robert Lee Hotz, 13. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Ovo je također bio prvi slučaj da je javnost bila upoznata da se Zemlja snima iz vanjskog Sunčevog sustava.<ref name="jjb" /> NASA-inu objavu konačnog mozaika 12. studenog 2013. prenijeli su mediji širom svijeta.<ref>[http://www.focus.it/scienza/spazio/la-terra-vista-da-saturno-la-foto-definitiva_C12.aspx La Terra vista da Saturno, la foto definitiva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140528093610/http://www.focus.it/scienza/spazio/la-terra-vista-da-saturno-la-foto-definitiva_C12.aspx |date=2014-05-28 }}, focus.it, 12. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{ita oznaka}}</ref><ref>[http://www.theregister.co.uk/2013/11/13/space_the_final_frontier_these_are_the_images_of_the_star_probe_cassini/ SPACE, the FINAL FRONTIER: These are the images of the star probe Cassini], theregister.co.uk, Lewis Page, 13. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.elmundo.es/ciencia/2013/11/13/528355f80ab740b4358b456b.html La Tierra, un punto azul diminuto tras los anillos de Saturno], elmundo.es, 13. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{spa oznaka}}</ref><ref>[http://noticias.terra.com.br/ciencia/espaco/nova-imagem-da-nasa-capta-saturno-sob-eclipse-do-sol,46ebedf6cad42410VgnCLD2000000ec6eb0aRCRD.html Nova imagem da Nasa capta Saturno sob eclipse do Sol], terra.com.br, 13. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{por oznaka}}</ref><ref>[http://www.businessinsider.com.au/wave-at-saturn-images-of-earth-released-2013-11 Earth Looks Teeny-Tiny In These New Images Taken From Saturn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819035611/http://www.businessinsider.com.au/wave-at-saturn-images-of-earth-released-2013-11 |date=2014-08-19 }}, businessinsider.com.au, Jennifer Welsh, 13. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Mozaik je predstavila i Carolyn Porco na ceremoniji u [[Kongresna knjižnica|Kongresnoj knjižnici]], a posvetila ga je pokojnom astronomu [[Carl Sagan|Carlu Saganu]].<ref>[http://blogs.loc.gov/loc/2013/11/portraits-of-the-solar-system-talking-with-carolyn-porco-about-carl-sagan/ Portraits of the Solar System: Talking with Carolyn Porco About Carl Sagan], loc.gov, Erin Allen, 14. studenog 2013., pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Kolaž sastavljen od oko 1600 fotografija pristiglih u sklopu NASA-ine kampanje "Mahnite Saturnu" također je objavljen 12. studenog 2013.<ref>[http://www.nasa.gov/mission_pages/cassini/multimedia/jpl/pia17679.html#.UoV1uY3pUXx The Faces of 'Wave at Saturn'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314205143/http://www.nasa.gov/mission_pages/cassini/multimedia/jpl/pia17679.html#.UoV1uY3pUXx |date=2016-03-14 }}, nasa.gov, pristupljeno 27. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Povezano == * [[Pale Blue Dot]] * [[The Blue Marble]] * [[Dan planeta Zemlje]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://thedaytheearthsmiled.com/ The Day the Earth Smiled], službena web stranica {{eng oznaka}} * [http://www.ciclops.org/view_event/194?js=1 CICLOPS, fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140528081741/http://www.ciclops.org/view_event/194?js=1 |date=2014-05-28 }} {{eng oznaka}} [[Kategorija:Zemlja]] [[Kategorija:Saturn]] [[Kategorija:NASA]] etwczh8ahidmbj4i7khdj5q94ofssrd Novosadski big band 0 3557613 42647812 42592360 2026-06-29T00:20:13Z SHB2000 162804 rm stray header 42647812 wikitext text/x-wiki {{reklamiranje}} [[Datoteka:NS BIG BAND 2017.jpg|alt=Ns big band|mini|Novosadski big band - Ns big band ]] [[Datoteka:NS BIG BAND promo photo.jpg|mini|Novosadski big band]] '''Novosadski big band''' je osnovan u maju [[2003]]. godine od strane profesionalnih i renomiranih jazz i pop muzičara [[Novi Sad|Novog Sada]] sa ciljem da ispuni prazninu nastalu nestankom Plesnog orkestra RTV Novi Sad, te da nastavi tradiciju orkestarskog muziciranja na polju jazz, pop, filmske, i scenske muzike. Tokom proteklih godina, orkestar je priredio više od 620 koncerata na gotovo svim kulturnim manifestacijama i festivalima u zemlji i regionu. Na koncertima u Studiju „M“ RTV Vojvodine snimljeno je 18 izuzetno kvalitetnih nastupa. Godine 2010. objavljen je prvi studijski CD „Samo muzika“. Novi, autorski  CD-a „ Polaris", obogaćen modernim funk zvukom, izlazi u februaru 2017. u  maju 2021 godine objavljujemo treći autorski CD- TATTOO koji predstavlja esenciju muzičkih interesovanja članova novosadskog big benda. Novosadski big bend je snimio muziku za dve kultne serije: Cvat lipe na Balkanu i Nepobedivo srce, dok je kroz koncertnu delatnost ostvario aktivnu saradnju s Beogradskom filharmonijom, medijskim kućama – RTV Srbije, RTV Vojvodine, RTV Pink, kao i sa gotovo svim renomiranim umetnicima u regionu, od kojih izdvajamo Zdravka Čolića, Džibonija,Tota Kutunja, Emira Kusturicu, Jelenu Tomašević, Željka Joksimovića, Jelenu Rozgu, Bojanu Stamenov, Sašku Janković, Masima Savića, Kornelija Kovača, Aleksandru Radović, Tanju Jovićević, Tanju Banjanin, Terezu Kesoviju, grupu Colonija, Borisa Režaka itd. 2018. pokreće simfo-rock projekat ROCK OPERA, 2019. godine projekat DISCO OPERA a 2020. koncert TRI TENORA. Na koncertima u Studiju «M» RTV Vojvodine snimljeno je  18 izuzetno kvalitetnih nastupa. 2010. godine objavljuje svoj  prvi studijski CD pod nazivom „ [https://www.youtube.com/watch?v=kn96JeduH20&list=RDkn96JeduH20&start_radio=1 SAMO MUZIKA]“ a 2017. godine  drugi studijski CD „ [https://www.youtube.com/watch?v=AHBnsnCFDDQ&list=PLj2YLYOWFS5hzmcvZd3eZr3HqXCrg36pG POLARIS]“ , sa autorskom muzikom i treći „ [https://www.youtube.com/watch?v=jhlXZGEytRQ&list=OLAK5uy_k8Oz4h8NiF9KGx_Wngw-bcplstuLZ6IzM TATOO]“ 2021. godine Novosadski big bend je snimio muziku za dve kultne serije: „Cvat lipe na Balkanu“ i „Nepobedivo srce“, dok je kroz koncertnu aktivnost ostvario aktivnu saradnju sa Beogradskom filharmonijom ( Novogodišnji koncerti),Horom i orkestrom opere SNP-a / [https://www.rockopera.info/ ROK OPERA,]DISCO OPERA I TRI TENORA /RTV Srbije, RTV Vojvodine, RTV Pink, kao i sa gotovo svim renomiranim umetnicima u regionu, od kojih izdvajamo: Zdravka Čolića, Tota Kutunja, Džibonija, Jelenu Tomašević, Željka Joksimovića,Masima Savića, Kornelija Kovača, Aleksandru Radović, Tanju Jovićević,Tanju Banjanin, Borisa Režaka, Sergeja Trifunovića,Sergeja Ćetkovića... Svojim kreativnim koncertnim nastupima uz visok kvalitet izvođenja te programsku politiku koja prati naj savremenije svetske trendove , novosadski big bend je postao nezaobilazni činilac u kulturnom životu Novog Sada, Vojvodine i Srbije sa tendencijom da deo svojih programa predstavi i na planiranim gostovanjima u inostranstvu.Promocija naj viših umetničkih vrednosti i poziciranje  na domaćoj i međunarodnoj sceni predstavljaju  naj važnije ciljeve  Novosadskog big benda. U dosadašnjem radu Novosadski big bend je nastupao u različitim formacijama, koje su uslovljene programskim sadržajima. Njegovu okosnicu danas čine najbolji džez i pop muzičari Novog Sada: == Članovi i saradnici == U dosadašnjem radu Novosadski big bend je nastupao u različitim formacijama, koje su bile uslovljene programskim sadržajima. Njegovu okosnicu danas čine najbolji džez muzičari Novog Sada: Ivan Blanuša – alt saksofon Mateja Blažić – alt saksofon Gabor Bunford – tenor saksofon Draško Korać – tenor saksofon Stojan Grubić – alt saksofon, bariton saksofon Strahinja Banović – truba Dragan Kozarčić – truba Atila Pete – truba Petar Najdovski – truba Vladimir Nežić – trombon Stevan Dragaš – trombon Nikola Milanov – trombon Saška Veljović - trombon Aleksandar Bahun - klavir Vladimir Jakovljević – gitara Ištvan Mađarić – bas gitara Goran Evetović – bubnjevi. Dirigent, aranžer i umetnički rukovodilac Novosadskog big benda je [https://www.orchestralscoreproduction.net/fedor-vrtacnik Fedor Vrtačnik]. Saradnici: Vladan Vučković- Paja - gitara Nikola Markovic - bas gitara Saša Ignjatović - perkusije Zoran Šandorov - vokal Bojana Stamenov - vokal Nevena Reljin-Vokal Danka Adamov-vokal Jana Šušteršič- vokal == Reference == https://www.mojnovisad.com/navigator/04.avgust.2025.novosadski-big-band-id56190.html{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Vanjske veze == * [http://www.novosadskibigband.com/ Novosadski big band] * https://youtube.com/channel/UCCPc-gD_cyqpa-ylg-tok7A?si=1EiuabsGfjNvZag6 [[Kategorija:Srpske muzičke grupe]] [[Kategorija:Kultura u Novom Sadu]] nbxxubwjbdzjo241cu6tqxq6cgnwdb4 Dans les rues 0 3877674 42647673 42600471 2026-06-28T15:26:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = Dans les rues | režija = [[Victor Trivas]] | producer = | scenario = [[Victor Trivas]]<br />'''dijalozi''': [[Joseph Henri]]<br />[[Alexandre Arnoux]] | starring = [[Jean-Pierre Aumont]]<br />[[Madeleine Ozeray]]<br />[[Vladimir Sokoloff]]<br />[[Natalie Paley]] | music = [[Hanns Eisler]] | cinematography = [[Rudolph Maté]]<br />[[Louis Née]] | editing = | studio = Société Internationale Cinématographique | released = {{Filmdate|1933|7|26|df=y}} | runtime = 81 min. | country = {{flagcountry|FRA}} | awards = | language = francuski | budget = | preceded_by = | followed_by = }} '''''Dans les rues''''' ({{jez-sh|Na ulicama}}) je [[Francuska|francuski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1933. u režiji [[Victor Trivas|Victora Trivasa]]. Predstavlja žanrovsku kombinaciju [[dramski film|drame]], [[filmska komedija|komedije]] i [[ljubavni film|ljubavnog filma]]. Radnjom je smješten na ulice siromašnih [[Pariz|pariških]] četvrti. Protagonist, koga tumači [[Jean-Pierre Aumont]], je sin ratne udovice koji se odaje kriminalu i koji će, usprkos pokušaja djevojke (koju tumači [[Madeline Ozeray]]) da ga izvede na pravi put, završiti tragično. Predtavljao je filmski debi znamenitog glumca [[Jean Marais|Jeana Maraisa]]. == Cast == * [[Jean-Pierre Aumont]] : ''Jacques'' * [[Madeleine Ozeray]] : ''Rosalie'' * [[Paulette Dubost]] : ''Pauline'' * [[Vladimir Sokoloff]] : ''otac Schlamp'' * [[Marcelle Worms]] : ''Madam Lérande'' * [[Germaine Michel]] : ''Concierge'' * [[Charlotte Dauvia]] : ''Jeanne'' * [[Lucien Paris]] : ''Maurice'' * [[Humbert (glumac)|Humbert]] : ''Cigare'' * [[Roger Legris]] : ''Moutarde'' * [[Pierre Lugan]] : ''Rosengart'' * [[Le Petit Patachou]] : ''Moustique'' * [[Emile Rosen]] : ''Gobiche'' * [[François Llenas]] : ''Main Droite'' * [[Jean Marais]] : (van špice) * [[Rose-Mai]] : (van špice) == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0023929}} * [http://filmsdefrance.com/FDF_Dans_les_rues_1933_rev.html ''Dans les rues'' (1933) at ''Films de France'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130704102403/http://filmsdefrance.com/FDF_Dans_les_rues_1933_rev.html |date=2013-07-04 }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dans les rues}} [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] 3spr2qb1x6lgko9ca0aq88xrnfcw9et Dane DeHaan 0 4031616 42647666 42320284 2026-06-28T15:03:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Dane DeHaan | slika = Dane DeHaan 2013.jpg | opis = DeHaan na [[BFI London Film Festival|Londonskom filmskom festivalu]] prilikom premijere filma ''[[Kill Your Darlings (2013 film)|Kill Your Darlings]]'', novembar 2013. | ime_po_rođenju = Dane William DeHaan<ref name="twitter">[https://twitter.com/danedehaan/status/286708631951511553 A tweet of Dane DeHaan]</ref> | datum_rođenja = {{birth date and age|1986|2|6|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Allentown, Pennsylvania|Allentown]], [[Pensilvanija]], [[SAD]] | zanimanje = glumac | period = 2008– | supružnik = {{marriage|[[Anna Wood (glumica)|Anna Wood]]|2012}} }} '''Dejn Dehan''' ({{Jez-eng|Dane DeHaan}}; [[6. februar]] [[1987]]<ref>{{Cite web |url=http://simplydanedehaan.com/information/biography |title=Biography - Simply Dane DeHaan |access-date=2015-04-30 |archive-date=2016-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311121857/http://simplydanedehaan.com/information/biography |url-status=dead }}</ref>) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac koji je pažnju javnosti prvi put privukao pojavljivanjem u TV seriji ''[[Na terapiji (američka TV serija)|Na terapji]]''. Takođe je poznat po ulogama u filmovima ''[[Hronika (film iz 2012)|Hronika]], [[Kuća iza borova]], [[Kill Your Darlings]]'' i ''[[Čudesni Spajdermen 2]]''. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga !! Napomena |- | [[2008]] | ''[[Red i zakon: Odeljenje za specijalne žrtve]]'' | ''Law & Order: Special Victims Unit'' | Vinsent Bekvit | TV serija, 1 epozoda |- | [[2010]] | ''[[Na terapiji (američka TV serija)|Na terapiji]]'' | ''In Treatment'' | Džesi Damato | TV serija, 7 epizoda |- | [[2010]] | | ''Amigo'' | Gil | |- | [[2011]] | ''[[Prava krv (TV serija)|Prava krv]]'' | ''True Blood'' | Timbo | TV serija, 3 epizode |- | [[2012]] | ''[[Hronika (film iz 2012)|Hronika]]'' | ''Chronicle'' | Endru Detmer | |- | [[2012]] | ''[[Bez zakona]]'' | ''Lawless'' | Kriket Pejt | |- | [[2012]] | ''[[Džek i Dajana]]'' | ''Jack & Diane'' | Gil | |- | [[2013]] | ''[[Kuća iza borova]]'' | ''The Place Beyond the Pines'' | Džejson Glenton | |- | [[2013]] | ''[[Đavolov čvor]]'' | ''Devil's Knot'' | Kris Morgan | |- | [[2013]] | | ''Kill Your Darlings'' | Lusijen Kar | |- | [[2013]] | | ''Metallica Through the Never'' | Trip | |- | [[2014]] | | ''Life After Beth'' | Zak Orfman | |- | [[2014]] | ''[[Čudesni Spajdermen 2]]'' | ''The Amazing Spider-Man 2'' | Hari Ozbron/Zeleni Goblin | |} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite web|title=Dane DeHaan biography|work=danedehaan.com|url=http://danedehaan.com/DaneBioNew.html|accessdate=November 23, 2010}} == Vanjske veze == * {{official website|http://www.danedehaan.com}} * {{facebook|pages/Dane-DeHaan/109276295785714|Dane DeHaan}} * {{IMDb name|2851530}} * [http://dane-dehaan.org Dane DeHaan fansite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140423213920/http://dane-dehaan.org/ |date=2014-04-23 }} {{Lifetime|1986||Dehaan, Dane}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] mxx5yvuqwk7be4t6ct1e6dzv1y13xhq F-104 Starfighter 0 4032230 42647884 42600646 2026-06-29T09:56:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647884 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |subtemplate= |ime=Lockheed F-104 Starfighter |tip=[[Lovački avion|Lovac]] presretač/[[lovac-bombarder]] |proizvođač=Lockheed |slika=Image:F-104 right side view.jpg |opis slike= |dizajn= |probni let=[[4. marta]] [[1954.]]<ref name=harry>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/northam/xf104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310035829/http://starfighters.nl/northam/xf104.html |deadurl=yes }}</ref> |uveden u uporabu=[[20. februara]] [[1958.]] |proizveden= |povučen=[[2004.]] |status= |prvotni korisnik=[[SAD]] |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka=2.578 |pojedinačna cijena= }} '''F-104 Starfighter''' je [[SAD|američki]] jednomotorni nadzvučni presretač koji se kasnije koristio i kao [[lovac-bombarder]]. Osim SAD-a i saveznika, nekoliko aviona je do [[1994.]] koristila i [[NASA]] za testiranja. == Razvoj == === XF-104 === [[1951.]] Lockheedov glavni dizajner [[Clarence "Kelly" Johnson]] je otputovao u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] kako bi ispitao američke [[pilot]]e kakav avion bi po njima bio odgovarajući za njihove potrebe.<ref name=history>http://www.military.cz/usa/air/post_war/f104/f104hist_en.htm</ref> Većina je tražila jednostavan lagan avion nove generacije, koji bi mogao postići velike brzine te imati odličnu okretnost prilikom manevara na velikim visinama. Do kraja oktobra [[1952.]] razvijen je velik broj dizaja koji su se svodili na zajednički model oznake "L-246".<ref name=home>http://home.att.net/~jbaugher1/f104_1.html</ref> Imao je strjelasti [[Trup aviona|trup]], kratka trapezoidna [[krilo aviona|krila]], T rep te novi turbomlazni [[mlazni motor|motor]] General Electric (GE) J79.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.net/Aircraft_Home.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-10-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018104107/http://starfighters.net/Aircraft_Home.html |deadurl=yes }}</ref> Model L-246 je bio predložen USAF-u upravo kada je bio u potrazi za novim avionima te je uskoro raspisan natječaj na koji su se prijavili, osim Lockheeda i: [[Northrop Corporation|Northrop]], North American i Republic. U završnom krugu natječaja u januaru [[1953.]] pobijedio je Lockheed sa svojim dizajnom te je dobio ugovor prema kojem je trebao izraditi statičku maketu te dva letna prototipa. Avion je dobio tvorničku oznaku ''Model 83'', te USAF-ovu oznaku ''''''XF-104''''''. [[Datoteka:F104 formation.jpg|mini|200px|lijevo|Formacija od 4 F-104A]] Tony Levier je trebao biti prvi pokusni pilot. Avion je sam opisao kao "egzotičan" i impresivan, no pošto je ovo bio potpuno novi dizajn nije znao kakve će karakteristike pokazati i kako će se ponašati prilikom leta. Prvi XF-104 je napravljen u Lockheedovoj tvornici Burbank [[23. februara]] [[1954.]] te je sljedeće noći potajno odvezen u [[Vojna avionska baza Edwards|zračnu bazu Edwards]].<ref name=harry/> XF-104 je bio strjelastog oblika s glatkim linijama, što je bila revolucija u odnosu na tadašnje avione. Prilikom izgradnje se najviše koristio [[aluminij]] te [[titanij]] oko ispuha motora; imao je iglasti nos te mjehurasti poklopac [[kokpit]]a koji se otvarao prema lijevo.<ref name=harry/> Krila su bila trapezoidnog oblika a [[repne površine aviona|repne površine]] su bile T oblika. Osim neobičnih krila, XF-104 je imao i potpuno novo sjedalo za katapultiranje koje pilota nije izbacivalo iznad aviona (kao kod većine) jer je postojala opasnost da će udariti u repne površine, nego ispod aviona. Zbog tog novog sustava, minimalna visina s koje se pilot mogao izbaciti je bila 152 metra. Iskustvo je kasnije pokazalo da ovaj način katapultiranja i nije tako dobar. Budući da u vrijeme testiranja GE J79 motor nije bio dostupan, prvi XF-104 je imao privremeno ugrađeni Wright J65-B-3 motor bez naknadnog sagorijevanja, a od jula [[1954.]] mogao se unaprijediti na Wright J65-W-7 verziju s naknadnim izgaranjem.<ref name=history/> J65 je zapravo bila izmijenjena verzija [[Velika Britanija|Britanskog]] Armstrong-Siddeley Sapphire turbo mlaznog motora. J65-W-7 je stvarao 34,6 [[Njutn|kN]] potiska (bez dodatnog sagorijevanja), a zrak je usisavao kroz dva bočna usisnika koja su bila malo odmaknuta od trupa kako ne bi usisali turbulentni [[zrak]].<ref name=harry/> [[Datoteka:Lockheed XF-104 (SN 53-7786) in flight 060928-F-1234S-003.jpg|mini|200px|XF-104]] Testni pilot Levier je počeo s testiranjima na pisti [[27. februara]] 1954. a prvi pravi let se odvio 4. marta 1954. no kako se [[Podvozje aviona|podvozje]] zbog tehničkog kvara nije mogao uvući, let je trajao samo nekoliko minuta.<ref name=harry/>; sljedeći let je obavljen krajem mjeseca. Kako na početku nije imao motor s naknadnim izgaranjem XF-104A je mogao preći zvučnu barijeru tek u blago ponirućem letu, no ugradnjom J65-W-7 motora je mogao dostići brzinu od čak mach 1,6.<ref name=harry/> Drugi XF-104 prototip je poletio [[5. oktobra]] [[1954.]], bio je opremljen s J65-W-7 motorom te je najviše korišten za ispitivanje naoružanja.<ref name=history/> Iako je izvorno bilo zamišljeno da bude opremljen s 30 mm [[top]]om, kasnije je odlučeno da se ugradi novi brzi 20 mm M61 Vulcan top te AN/ASG-14T-1 sustav upravljanja vatrom. [[Datoteka:F-104 Waffenschacht.jpg|mini|200px|lijevo|M61 Vulcan top]] [[17. decembra]] [[1954.]] prilikom testiranja topa na velikoj visini, testni pilot LeVier je pokušao ispaliti rafal no uskoro je došlo do eksplozije te se poremetio rad motora. Levier je ugasio motor, te sigurno prizemljio [[avion]] polako se spuštajući gotovo 80 kilometara. Kasnije je istragom utvrđeno da je prilikom pucanja eksplodirao jedan metak te oštetio dio topa koji se odlomio i uletio u stražnji dio aviona.<ref name=history/> Avion je s vremenom popravljen te se ponovno vratio na testiranja, no [[14. aprila]] se dogodila nova nesreća. Prilikom testnog pucanja topom zbog prevelikih vibracija, s dna aviona je otpao poklopac koji je bio dio mehanizma za katapultiranje što je izazvalo naglu dekompresiju te se odijelo pod pritiskom testnog pilota Hermana R. "Fish" Salmona toliko napuhalo da gotovo ništa nije vidio oko sebe. Na kraju se uspješno katapultirao a avion je pao na tlo te bio potpuno uništen.<ref name=history/> I prvi XF-104 će kasnije biti izgubljen u nesreći. [[11. jula]] [[1957.]] testni pilot William M. "Bill" Park se katapultirao nakon što je otpao cijeli repni dio aviona.<ref name=harry/><ref name=history/> == Verzije == === YF-104A === [[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 220.JPG|mini|200px|Konus na desnom usisniku]] Gubitak XF-104 prototipova nije usporio razvoj, te je USAF [[30. marta]] [[1955.]] Lockheedu dao ugovor za izradu 17 '''YF-104''' predprodukcijskih aviona koji bi se koristili za procjene.<ref name=tf-104a/> Do kraja godine, GE je isporučio YJ79-GE-3 motore za testiranja te je prvi YF-104A poletio [[17. februara]] [[1956.]] s pilotom Hermanom Salamonom; već [[28. februara]] prvi YF-104 je probio zvučnu barijeru.<ref name=yf-104>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114941/http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |deadurl=yes }}</ref> Bio je 1,68 metara duži od XF-104 što mu je omogućilo smještaj J79 motora te veći unutarnji kapacitet [[gorivo|goriva]]. Osim produženja, na usisnike su nadodani "prepolovljeni" fiksni konusi koji su služili kao zračni "amortizeri" te su bili tajna tijekom dizajniranja.<ref name=yf-104/> Avioni su se prvotno koristili za testiranje naoružanja (GE M61 Vulcan topa te AIM-9 Sidewinder [[raketa]]) te dodatnih spremnika goriva koji su se spajali na vrhove krila, a imali su zapreminu od 644 litre svaki. Testni YJ79-GE-3 motori za YF su na testiranjima razvili 65,9 kN potiska s naknadnim izgaranjem. Nova elektronika je uključivala TACAN navigacijski sustav, radio te infracrveni ciljnik. === F-104A === F-104A je ušao u službu USAF-a u februaru [[1958.]] Izgledom je bio dosta sličan YF-104 a pokretao ga je J79-GE-3B mlazni motor koji je bio pouzdaniji od svojih prethodnika. Samom motoru se moglo pristupit tako što bi se pomoću četiri vijka odvojio stražnji dio [[trup aviona|trupa]]. Cijeli Starfighter je dizajniran tako da bude lagan za održavanje. Osim motora koji je služio kao glavni izvor napajanja, u slučaju njegovog kvara, u donjem prednjem dijelu aviona se nalazila zračna turbina koja je određeno vrijeme omogućavala rad elektroničkih i hidrauličkih sustava na avionu. Jedino naoružanje F-104A su bile dvije toplinski navođene AIM-9B Sidewinder [[raketa|rakete]] koje su bile smještene na vrhovima [[krilo aviona|krila]], no prema nekim izvorima F-104A je mogao ponijeti i jednu nevođenu ''MB-1 Genie'' raketu zrak-zrak koja je nosila malu nuklearnu bojevu glavu a nosila se ispod trupa. Pretpostavlja se da ovo nikad nije praktički instalirano na F-104 osim prilikom testiranja. Iako je prvotno bilo zamišljeno da F-104A nosi GE Vulcan top, to se nije realiziralo budući da je Ge imao velikih problema s mehanizmima. Zbog toga je [[1959.]] GE razvio pouzdaniji i kvalitetniji top M61A1 Vulcan koji će s vremenom biti ugrađen na sve Starfightere. Ukupno su napravljena 1953 F-104A ne računajući 17 YF-104A koji su kasnije unaprijeđeni te stavljeni u službu. [[Datoteka:LockheedF104BStarfighterCAM07.jpg|mini|200px|F-104B]] Dok je Starfighter polako ulazio u službu, istovremeno je obarao rekorde. Tako je pilot Howard C. Johnson [[7. maja]] [[1958.]] postavio novi visinski rekord u YF-104A iznad baze Edwards. [[16. maja]] pilot YFa-104A, kapetan Walter Irwin je postavio svjetski brzinski rekord prelazeći stazu od 15 x 25 kilometara prosječnom brzinom od 2260.75 km/h. === F-104B === Prvi let dvosjeda F-104 je bio [[16. januara]] [[1957.]]<ref>http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104b.htm</ref><ref name=f-104b>http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2310</ref> Po izgledu i dizajnu, F-104B je bio identičan A verziji; samo je ugrađen dvosjedni [[kokpit]] uklanjanjem topa<ref>{{Cite web |url=http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-date=2016-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160331011425/http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |url-status=dead }}</ref> a dužina aviona je ostala ista. Mogućnost nošenja oružja na vanjskim spojištima je bila moguća kao i kod F-104A. Lockheed je kasnije razvio i verziju oznake '''TF-104A''' koja je bila obični trener bez naoružanja te je predložio USAF-u no na kraju je odbijena.<ref name=tf-104a>http://www.i-f-s.nl/index12.htm</ref> Stražnji kokpit u kojem je sjedio instruktor je bio malo uzdignut radi bolje preglednosti. F-104B je formalno ušao u službu [[1958.]] paralelno s F-104A. Ukupno je napravljeno 26 aviona a korišteni su da bi se omogućio lakši prelazak novim pilotima na F-104.<ref name=f-104b/> Postojale su i ideje o korištenju F-104B kao naprednog trenera za kadete zrakoplovstva, no ta ideja i nije baš provedena u praksi. [[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighter USAF.jpg|mini|230px|F-104C]] === F-104C/D === Prvi let jednosjedne F-104C verzije koja je služila kao [[lovac-bombarder]] se odvio [[24. jula]] 1958.<ref>[http://www.panzerparade.com/Panzer_Parade/Parade/historyusF104S.html]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> te je u službu ušla kasnije te godine. Po vanjštini, F-104C je bilo teško razlikovati od osnovne A verzije, jedina razlika je bila što se na F-104C mogao ugraditi fiksni dodatak za nadolijevanje [[gorivo|goriva]] u letu. <ref name=f-104c/> Ispod aviona, po sredini trupa je nadodana nova spojna točka koja je bila namijenjena nošenju ''B28'' nuklearne bombe koja je bila glavno oružje pri strateškim napadima. <ref name=f-104c/> Osim toga, C verzija je mogla na tom mjestu ponijeti i dodatne dvije Sidewinder rakete na dvostrukom lanseru no to se rijetko koristilo budući da je stvaralo dosta zračnog otpora. Iznutra, F-104C je koristio poboljšani J79-GE-7A motor koji je razvijao 44,5 kN potiska pri normalnom radu te 70,3 kN s naknadnim izgaranjem. Problematično sjedalo za katapultiranje koje se lansiralo prema dolje je zamijenjeno s Lockheedovim C-2 koje je normalno funkcioniralo. Ukupno je napravljeno 77 aviona, a isporučivani su od 1958. do [[1959.]]<ref name=f-104c>http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104c.htm</ref> [[14. decembra]] 1959. F-104C je postavio i tadašnji novi visinski rekord od 31.513 metara.<ref name=f-104c/><ref>http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=377</ref> Dvosjed '''F-104D''' je zapravo bio F-104B s poboljšanjima koji su ugrađivani na F-104C. === F-104G === [[Datoteka:F 104 Starfighter.JPG|mini|230px|Njemački F-104G]] Budući da se F-104 nije masovno koristio u SAD-u, Lockheed je počeo tražiti strane kupce aviona kako bi se cijeli program održao. [[Luftwaffe]] [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] se pokazao kao obećavajući kupac jer su tražili novi višenamjenski avion koji bi zamijenio [[F-86 Sabre]]. [[6. novembra]] 1958. objavljena je pobjeda F-104 na natječaju te je Lockheed dobio službeni ugovor [[18. marta]] 1959. Avioni namijenjeni Njemačkoj su dobili oznaku '''F-104G''' a zapravo se radilo o F-104C ali s novim dodacima i poboljšanjima: poboljšana je struktura aviona za lovačko-bombardersku ulogu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2008-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802200341/http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |deadurl=yes }}</ref>, ugrađen je najnoviji NASARR [[radar]], poboljšana unutarnja elektronika koja je uključivala novi Litton LN-3 navigacijski sustav, novi J79-GE-11A turbo mlazni motor koji je razvijao 70,28 kN potiska budući da je avion postao teži uz svu novu opremu.<ref name=f-104g>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2005-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050223151337/http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |deadurl=yes }}</ref> Ugrađeno je i novo C2 sjedalo za katapultiranje a kasnije će se na neke avione ugrađivati i Martin Baker Mark 7 sjedalo.<ref name=f-104g/> Također je izmijenjen sustav upravljanja a kočnice su poboljšane kako bi se mogle nositi s dodatnom težinom. F-104G je mogao nositi i dvije Sidewinder rakete ispod [[Trup aviona|trupa]] na novim nosačima koji su bili [[aerodinamika|aerodinamički]] prihvatljiviji. Nekoliko nacija je kupilo i jednosjedne '''RF-104G''' izvidnike koji su bili opremljeni s kamerama za izviđanje. Razvijen je i dvosjedni '''TF-104G''' koji je korišten za obuku pilota. Bio je osnovni F-104D ali s unaprjeđenjima kao i jednosjed G. == Historija korištenja == === SAD === Starfighter je na kraju imaju dosta kratak životni vijek u USAF-u te je naposljetku zrakoplovstvo kupilo u pola manje aviona nego što je prvotno bilo planirano. Jedino po čemu se F-104 isticao je velik broj nesreća uz 49 izgubljenih aviona do [[1961.]] zbog nepouzdanih motora i precijenjenih karakteristika. Sjedalo koje je pilota katapultiralo prema dolje je bilo dosta ne popularno te je šansa za preživljavanje pri iskakanju na maloj visini bila nikakva. Pilotima se savjetovalo da u takvim situacijama pokušaju okrenuti avion naopako, no to je često bilo teško izvedivo. Poznati testni pilot Iven C. Kincheloe je poginuo u F-104A u bazi Edwards [[26. jula]] [[1958.]] nakon što se na maloj visini (prilikom polijetanja) nije uspio okrenuti kako bi se katapultirao.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.acepilots.com/korea/kincheloe.html |access-date=2015-05-05 |archive-date=2009-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122213402/http://acepilots.com/korea/kincheloe.html }}</ref><ref>http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=1113</ref> [[Datoteka:J79 with F-104.jpg|mini|200px|lijevo|USAF-ov F-104 s J79 motorom]] Borbena iskoristivost F-104A je bila dosta slaba. Nedostajala mu je elektronika za borbene uvjete, a naoružanje mu nije odgovaralo za misije presretanja. F-104C je ipak bio dosta kvalitetniji te je ovo zapravo avion koji je Kelly Johnson htio izraditi. Svi F-104A i dvosjedi F-104B su povučeni iz službe Zračne nacionalne garde (US National Guard) već oko [[1960.]] no kasnije su u kriznim situacijama vraćana u privremenu službu sve do [[1969.]] kada su konačno povučeni. 24 aviona su prodana stranim zemljama uključujući nekoliko YF-104A koji su 1960. modificirani u '''QF-104A''' a služili su kao brze mete.<ref name=tf-104a/> Iako ga i nije pratio dobar glas, [[pilot]]i F-104 Starfightera se nisu bunili te su bili zadovoljni avionom. Iskustvom su otkriveni problemi te su popravljeni; GE je u ranim 60-ima proveo unaprjeđenje motora kako bi se povećala njihova sigurnost. U napadačkim ulogama je unatoč svojoj osjetljivosti na neprijateljsku [[PZO|zračnu obranu]], bio dosta efikasan a zahvaljujući svojim krilima, moga je lako letjeti na malim visinama. No ta ista krila su mu stvarala probleme budući da je imao dosta velik radijus skretanja. U oktobru 1958. nekoliko F-104A je pomoću [[C-124 Globemastera]] prebačeno na [[Tajvan]] no nisu sudjelovali u borbama. Prvi put su borbeno korišteni u Vijetnamu kada se rasplamsao zračni rat [[1965.]] a poboljšana Sjeverno Vijetnamska zračna obrana te MiGovi su predstavljali ozbiljnu prijetnju američkim avionima. U aprilu [[1965.]] 28 F-104C su također poslana u akciju. Starfighteri su uglavnom korišteni u borbenim patrolama te kao zaštita EC-121 Warning Star avionima za rano upozoravanje a često je uz njih letio i Boeing KC-135 zračni tanker. F-104 su došli u Vijetnam u svojoj normalnoj srebrenoj boji no kasnije su prebojani u maskirnu. Unatoč velikoj zračnoj moći Amerikanaca, gubici su se događali. [[22. jula]] [[1965.]] F-104C kojim je upravljao Roy Blakely je bio pogođen od strane neprijateljske vatre i nakon neuspjelog pokušaja prinudnog slijetanja, Blakely je poginuo.<ref>http://www.virtualwall.org/db/BlakeleyRJ01a.htm</ref> [[20. septembra]] 1965. pilot Phil Smith je prilikom leta u teškim uvjetima zalutao iznad [[Kina|Kineskog]] otoka Hainan. Kada se spustio ispod oblačnog pojasa napali su ga Kineski [[MiG-19]] te oborili, no uskoro su poslana dva druga F-104C u potragu za njim te su se zbog loših uvjeta i smanjenje vidljivosti sudarili.<ref name=vijetnam>http://vietnam.warbirdsresourcegroup.org/f104starfighter-operation.html</ref> [[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighters of 435th TFS, 479th TFW, at Udorn RTAFB, in 1965.jpg|mini|200px|F-104C u bazi Da Nang]] F-104C su vraćeni u SAD do [[Božić]]a [[1965.]] budući da su se pojavili [[F-4 Phantom]]i, no povećano djelovanje brzih Sjeverno Vijetnamskih [[MiG-21]] je dovelo odluku povlačenja u pitanje te je u junu 1966. vraćena 435 lovačko-bombarderska eskadrila . Uglavnom su korišteni kao potpora i obrana od MiGova za [[F-105 Thunderchief]]ove koji su izvodili napade na neprijateljsku [[PZO]]. Dva F-104C su oborena od strane protu-zračnih raketa [[1. augusta]] 1966. pri čemu su poginula oba pilota. Naposljetku se ustanovilo da je cijeli koncept potpore F-105 Thunderchiefima beskoristan, a uloga potpore snagama na tlu također nije davala rezultate zbog neprijateljske protuzračne obrane. Iskusni veteran [[Korejski rat|Korejskog rata]] Norman Schmidt je oboren [[1. septembra]] [[1966.]] iznad [[Laos]]a te zarobljen; [[2. oktobra]] Charles Toffert je također oboren iznad Laosa od strane PZO što je označilo prekid uloge F-104 Starfightera kao aviona za potporu u jugoistočnoj Aziji. === Njemačka === [[Njemačka]] je bila prvi strani korisnik F-104 Starfightera te po broju nabavljenih aviona najveći korisnik. Lockheed im je prvo u kasnoj 1959. isporučio 30 '''F-104F''' trenera za obuku koji su bili manje više isti kao F-104D samo što su imali J79-GE-11A motor i pojednostavljenu elektroniku, a u službi su ostali do 1972. Njemačka ja nabavila i 605 F-104G, 145 RF-104G te 137 TF-104G kojima su zamijenili [[F-86]] i [[F-84]]. Njemački F-104G su imali verziju F15A-41B NASARR radara, s načinima rada za navigaciju, bombardiranje i borbu zrak-zrak. Navigacijski i bombarderski način rada su uključivali praćenje i mapiranje terena te procjena udaljenosti dok je za borbu zrak-zrak imao mogućnost traženja i praćenja meta za Sidewinder rakete te Vulcan top. Većina F-104G drugih zemalja je imala F15AM-11 verziju radara. Glavno oružje Luftwaffeovih F-104G koji su obavljali jurišne zadatke, je bila B43 [[nuklearna bomba]] od 1 megaton. Iako je Zapadna Njemačka formalno bila ne-nuklearna zemlja, [[SAD]] je Njemačku opremao takvim oružjem uz dvostruku kontrolu nad njim od strane vrha [[Luftwaffe]]a i Američkih zapovjednika. No osim B43, Starfighteri su također mogli nositi i konvencionalno oružje za jurišne zadatke poput kasetnih bombi te nevođenih raketnih zrna. Neki Njemački RF-104G su modificirani na F-104G standard. Lockheed je kasnije Njemačkoj ponudio napredniju '''RTF-104G1''' izvidničku verziju no Njemačka je to odbila, budući da je već kupila [[F-4 Phantom II|RF-4E Phantom]]. [[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 227.JPG|mini|200px|lijevo|Njemački TF-104G]] Njemački mornarički ogranak [[Marineflieger]] je koristio ukupno 146 F-104G i 27 RF-104G a nabavljeni su kako bi zamijenili [[Velika Britanija|Britanske]] [[Hawker Sea Hawk]] lovce. Marinefliegerovi F-104G su uglavnom korišteni u protu-brodskoj ulozi noseći dvije Francuske AS-30 rakete koje su se navodile preko radio veze. Budući da se redilo o dosta ne efektivnim raketama, od [[1977.]] su zamijenjene Kormoran raketama koje su se same mogle navoditi na metu. RF-104G koji za potrebe Marinefliegera su se posebno sastavljali a imali su dalekometne kamere smještene iza [[kokpit]]a. Najčešće su izviđali brodove iznad [[Baltik]]a koristeći bočne kamere, s tim da su pritom ostajali u međunarodnim vodama. Luftwaffe Starfighteri su izvorno bili u prirodnoj metalnoj boji, no sredinom 1960-ih su prebojani u maskirnu s tamnim sivim i zelenim tonovima. Avioni Marinefliegera su koristili tamno sive tonove na gornjoj te lagano sive tonove na donjoj strani aviona. U iznimnim slučajevima ili prilikom proslava neki avion bi se obojao u crnu, crvenu i žutu koje su Njemačke nacionalne boje. === Kanada === [[Datoteka:Cf104 canadian warplane heritage museum 4.jpg|mini|200px|Kanadski CF-104]] Modificirani bivši Američki F-104A su dostavljeni [[Kanada|Kanadi]] kao početak za proizvodnju '''CF-104'''. Avion je izvorno nosio oznaku CF-111 te tvorničku oznaku CL-90. Dostava CF-104 započinje 1961. s prvim gotovim avionima koji su izašli iz tvornice [[18. marta]] [[1961.]] Ukupno je napravljeno 200 aviona za Kanadsko avionstvo. CF-104 je bio gotovo identičan F-104G a pokretao ga je J79-OEL-7 turbomlazni motor koji se licencno proizvodio u Orenadi u Kanadi; izvorno je bio zamišljen kao jurišnik s nuklearnim naoružanjem stoga nije imao ugrađeni top i ciljnik, no to je ugrađeno tijekom ranih 1970-ih kada se počeo koristiti kao konvencionalni strateški jurišnik. Od tada je mogao nositi i CRV 70 nevođena raketna zrna, "nepametne" bombe te [[Velika Britanija|Britansku]] [[BL755]] kasetnu bombu. Budući da je CF-104C bio namijenjen jurišnim zadacima, koristio je R24A verziju NASARR [[radar]]a koja nije imala način rada za borbu zrak-zrak. Neki CF-104 su modificirani da nose Vinten kapsulu za izviđanje ispod [[trup aviona|trupa]] no ovi avioni nisu dobili posebnu oznaku. Kanadsko zrakoplovstvo je nabavilo i 38 CF-104D dvosjeda za obuku koji su bili slični F-104G a svi su se proizvodili u Lockheedu. Zadnjih 16 aviona je imalo unaprijeđenu elektroniku pa su dobili oznaku '''CF-104 Mark 2'''. Nakon završetka izrade kandaskih aviona, SAD je Canadairu dao ugovor za izgradnju 140 F-104G za američke saveznike. Kanadski avioni su izvorno bili u metalnoj boji, no kasnije je gornji dio obojan u slojeve tamno zelene i maslinaste a dno u sivu. Zadnji avioni su povučeni tijekom 80-ih a zamijenili su ih [[F/A-18 Hornet]]i. Kanadađni su imali i najveći broj nesreća sa Starfighterom izgubivši 110 aviona što je činilo oko 46% aviona. === Italija === [[Datoteka:Lignano aereo.jpg|mini|200px|Talijanski F-104]] Fiat je proizveo ukupno 125 F-104G za potrebe Talijanskog ratnog zrakoplovstva,<ref name=italija>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308014837/http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |deadurl=yes }}</ref> a prvi "domaći" avion je poletio [[9. juna]] [[1962.]] Prvi avioni su ušli u operativnu službu [[1965.]] Od 125 aviona, 51 je prerađen da obnaša ulogu presretača, 54 su prerađena da sa služe kao jurišnici a 20 ih je modificirano u RF-104G ugradnjom kamere. [[Italija]] je nabavila i 12 TF-104G od Lockheeda te 12 istih od Aeriitalie. Tijekom 80-ih Luftwaffe je Italiji dao još 6 TF-104G koji su bili višak s tim da su barem dva obnovljena te ponovno korištena a ostatak je služio kao izvor rezervnih dijelova. Talijani su bili zadovoljni s avionima tako da su naručili poboljšanu CL-911 tj. '''F-104S''' verziju koja je mogla nositi Sparrow rakete zrak-zrak. === Japan === [[Japan]] je nabavio 210 '''F-104J''' jednosjeda i 20 '''F-104DJ''' dvosjeda za obuku. Tri F-104J su dostavljena od strane Lockheeda da služe kao osnovica buduće proizvodnje u Mitsubishi Heavy Industries. [[Datoteka:JASDF F-104J.JPG|mini|lijevo|200px|Japanski F-104J]] 29 ih je sastavljeno pomoću dostavljenih dijelova dok je ostatak izrađen vlastitim resursima. Prvi let F-104J je bio [[30. juna]] [[1961.]] a proizvodnja u Mitsubishiu započinje u proljeće [[1962.]] i traje do [[1967.]]<ref name=japan>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114914/http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |deadurl=yes }}</ref> Svi F-104DJ su dostavljeni u dijelovima te su paralelno sastavljani s J verzijama. Japanske verzije su bile bazirane na F-104G i TF-104G no budući da se Japan držao stroge doktrine snaga za samoobranu ti su bili optimizirani samo za ulogu presretača. Imali su F15J-31 verziju NASARR radara koja je imala način rada samo za borbu zrak-zrak i pokretao ih je J79-IHI-11A (verzija J79-GE-11A) koji se licencno proizvodio u Ishikawajima-Harima Heavy Industriesu. Japanski Starfighteri su izvorno bili obojani u metalnoj boji s bijelim krilima na kojima je bio simbol izlazećeg [[sunce|sunca]]. Kasnije su prebojani u laganu sivu kako bi se spriječila [[korozija]] a nekim avionima su i nosevi obojani u crno.[[Datoteka:Lockheed F-104 Starfighter 3-view.jpg|mini|desno|250px|F-104 dizajn]] Povučeni su iz službe sredinom 80-ih a zamijenio ih je [[Mitsubishi F-15J|F-15J Eagle]].<ref name=japan/> Neki su zadržani kako bi tada obavljali specijalne zadaće a neki su predani Tajvanu. 90-ih nekoliko aviona je pretvoreno u '''QF-104J''' bespilotne mete. Tijekom dva desetljeća službe, Japan je u nesrećama izgubio oko 15% svojih aviona što i nije loše u odnosu na druge korisnike. {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori = |inačica = |posada = |kapacitet = |dužina =16,66 m |raspon krila =6,36 m |promjer rotora = |površina krila =18,22 m<sup>2</sup> |strijela krila = |visina =4,09 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =6.350 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja =13.179 kg<ref name=factory/> |korisni teret = |najveća brzina =2.125 km/h |ekonomska brzina = |dolet =2.623 km |borbeni dolet = |brzina penjanja = |maksimalna visina leta = |omjer potisak/težina= |specifično opterećenje krila = |motor =1 x General Electric J79-GE-11A<ref name=factory>http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=113</ref> |snaga motora = |propeler = |naoružanje =<li>četri pod krilna spojišta: *1 x 20 mm M61 Vulcan *4 × AIM-9 Sidewinder, *razne bombe i rakete<ref>http://www.globalaircraft.org/planes/f-104_starfighter.pl</ref> |defanzivne mjere = }} == Veze == {{WProjekti |commons = F-104 Starfighter |commonshr = F-104 Starfighter |commonscat = F-104 Starfighter |commonscathr = F-104 Starfighter }} == Izvori == *http://www.vectorsite.net/avf104.html{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041208043534/http://www.vectorsite.net/avf104.html |date=2004-12-08 }} (većina teksta) {{izvori|2}} [[Kategorija:Američki vojni avioni]] q1gr0tddxbvc6wh5qkdnhya4bq7l5ox Donjecko-Krivojroška Sovjetska Republika 0 4477903 42647777 42390867 2026-06-28T22:16:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647777 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Donska Sovjetska Republika}} '''Donjeck-Krivojroška Sovjetska Republika''' ({{jez-rus|Donecko-Krivorožskaя sovetskaя respublika}}) bila je kratkotrajna samoproglašena sovjetska država pod kontrolom [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetske Rusije]]. Proglašena je [[12. februar]]a [[1918]]. i zahtevala nezavisnost od [[Ukrajina|Ukrajine]]. Dana [[29. mart]]a iste godine, intervencijom nemačkih snaga stavljena je pod vlast [[Centralna rada|Centralne rade]]. Donjeck-Krivojroška Republika pretendovala je na teritorije južno od [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]], koje su obuhvatale [[Donjecki basen|Donbas]], [[Harkov]], [[Dnjepropetrovsk|Jekaterinoslav]], te delove [[Hersonska gubernija|Hersonske gubernije]]. U početku je glavni grad republike bio Harkov, ali je s povlačenjem [[Crvena armija|Crvene armije]], sedište vlade premešteno u [[Lugansk]]. Republika je ukinuta na Drugom sveukrajinskom kongresu sovjeta [[20. mart]]a 1918. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.zn.ua/3000/3150/48531/ |title=Donecko-Krivorožskaя respublika — illюzii i praktika nacionalьnogo nigilizma - Gazeta - Zerkalo nedeli. Ukraina<!-- Botovski generisani naziv --> |access-date=2012-07-03 |archive-date=2010-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106213343/http://www.zn.ua/3000/3150/48531/ |url-status=dead }}</ref>, proglašenjem nezavisnosti [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]]. Tokom njenog postojanja, nije ju priznala nijedna vlada. Ukinuta je u skladu s tačkama u [[Brest-litovski mir|Brest-litovskim sporazumom]] 29. marta 1918. godine. == Reference == {{reflist}} {{Ruski građanski rat - države i režimi}} [[Kategorija:Socijalističke države]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Bivše nepriznate države]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] lhk1pxd2avuzykw8iww1rqn5caa4wxk Eutanazija životinja 0 4496020 42647877 41911615 2026-06-29T09:21:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647877 wikitext text/x-wiki '''Eutanazija''' predstavlja izazivanje [[smrt]]i životinje na najbezbolniji način kako bi se prekinule nepodnošljive [[bol]]i i patnje. == Kriterijumi za eutanaziju oglednih životinja == * mora da prouzrokuje smrt životinje bez [[anksioznost]]i, [[Panika|panike]] i bola, * način fiksiranja životinje ne sme da prouzrokuje anksioznost, paniku i bol, * nastup besvesnog stanja i smrti mora da bude što je moguće brži, * izabrani način eutanazije mora da prouzrokuje smrt životinje, * mora da bude niskog stepena rizika za osobu koja sprovdi eutanaziju, * mora da ima što manje štetnih fizioloških i psiholoških posledica za životinje, * mora da bude kompatabilan sa eksperimentalnom procedurom i svrhom eksperimenta, * mora da ima minimalne negativne emocionalne uticaje na osobu koja vrši eutanaziju i posmatrače, * mora da se obavlja lako i jednostavno, * ne sme da stvara higijensko-sanitarne probleme, * ne sme da ima negativne ekološke uticaje. == Vrste eutanazije == Metodi autanazije se mogu podeliti u farmakološke i fizičke metode. Prihvatljivi farmakološki metodi obuhvataju injekcije lekova i gasove koji prvo deprimiraju [[centralni nervni sistem]] i zatim kardiovaskulno dejstvo. Prihvatljivi fizički metodi moraju prvo da uzrokuju brz gubitak svesti dejstvom na centralni nervni sistem.<ref name=Recommendations>{{cite journal|url=http://lan.sagepub.com/content/30/4/293|title=Recommendations for euthanasia of experimental animals: Part 1|pmid=8938617|pages=293–316 (295)|year=1996|author=Close B, Banister K, Baumans V, Bernoth EM, Bromage N, Bunyan J, Erhardt W, Flecknell P, Gregory N, Hackbarth H, Morton D, Warwick C|volume=30|issue=4|journal=Laboratory animals|doi=10.1258/002367796780739871}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Fizički način eutanatije == 1. Cervikalna dislokacija, 2. Dekapitacija giljotinom, 3. Iskrvarenje anesteziranih životinja, 4. Kontuzija lobanje radi prouzrokovanja potresa mozga i omamljivanja životinje koja se posle žrtvuje najčešće primenom nekog hemijskog sredstva. === Cervikalna dislokacija === Podrazumeva način prekida veze između lobanje i mozga kao prve celine sa vratnim pršljenovima i kičmenom moždinom kao dru­ge celine i to primenom manuelnog pritiska u zadnjem delu baze lobanje ili trza­ jem. Palac i kažiprst jedne ruke se stave na vrat u delu gde se spaja sa lobanjom, a drugom rukom se životinja uhvati za bazu repa ili zadnje ekstremitete i jako se povuče. Umesto korišćenja palca i kažiprsta, može se koristiti i mala palica koja se položi na mesto spoja vrata i lobanje, a drugom rukom se izvede trzaj kao što je već navedeno. '''Prednosti crvikalne dislokacije''': * brz nastup nesvesnog stanja i smrti i * krv i tkiva nisu kontaminirana hemijskim sredstvima koja se koriste za eutanaziju. '''Nedostaci cervikalne dislokacije''': * estetski je neprijatna i * može da se primeni samo na miševima i mladim pacovima telesne mase manje od 200g. === Dekapitacija giljotinom === Dekapitacija je postupak brzog i potpunog odvajanja glave od trupa ogledne životinje uz korišćenje posebne naprave, giljotine. '''Prednosti dekapitacije''': * giljotine se lako nabavljaju, * krv i tkiva nisu kontaminirana hemijskim sredstvima koja se koriste za eu­ tanaziju i * brzo se obavlja. '''Nedostaci dekapitacije''': * estetski je neprijatna, * pojedini istraživači su utvrdili da životinje ostaju svesne još 13 do 14 sekun­di posle dekapitacije, * hvatanje i fiksiranje životinje može da bude vrlo stresno za samu životinju, * postoji rizik od povreda osobe koja obavlja dekapitaciju. === Iskrvarenje anesteziranih životinja === Iskrvarenje je prihvatljiv način eutanazije svih oglednih životinja, ali zato što iskrvarenjem nastaje hipovolemija, koja prouzrokuje osećaj jake anksioznosti, iskrvarenje može da se primeni samo na anesteziranim životinjama. Takođe, iskrvarenje se primenjuje kao potvrda uginuća životinja koje su žrtvovane drugim metodama (npr. kontuzija lobanje ili izlaganje rastućim koncentracijama ugljen­ dioksida). === Kontuzija lobanje === '''Prednost ovog načina omamljivanja''' oglednih životinja je u tome što omogućava uzorkovanje krvi i tkiva nekontaminiranih reziduama hemijskih sredstava koja se inače koriste za eutanaziju. '''Nedostaci kontuzije lobanje su:''' * estetski je neprijatna, * mogu da je obavljaju samo vešte i iskusne osobe i * obavezno mora da se obavi žrtvovanje životinje primenom nekog drugog načina eutanazije. == Eutanazija hemijskim sredstvima == Najbrži i najpouzdaniji način žrtvovanja oglednih životinja je intravenska ap­likacija hemijskih sredstava za eutanaziju. Od hemijskih sredstava za eutanaziju oglednih životinja se koriste barbiturati i inhalacioni anestetici (etar, halotan, metoksifluran, hloroform i ugljendioksid). '''Barbiturati''' [[Barbiturati]] prouzrokuju depresiju centralnog nervnog sistema u descedentnom pravcu, počev od cerebralnog korteksa. Za svega nekoliko sekundi od intravenske aplikacije prouzrokuju besvesno stanje i duboku anesteziju. '''Prednosti barbiturata:''' * deluju brzo, * estetki su prihvatljivi kada ih primenjuju vešte i iskusne osobe, * njihova primena može da bude ekonomski isplatljivija od drugih načina i sredstava za eutanaziju. '''Nedostaci barbiturata:''' * mora da se aplikuju intravenski, * može da ih koristi samo osoba koja je osposobljena za rad sa ovim sredst­ vima, * životinja kojoj se aplikuju barbiturati mora da bude dobro fiksirana, * barbiturati su sredstva čiji se promet posebno kontroliše, * moguća je pojava terminalnog ropca kod životinja predoziranih barbitu­ ratima. '''Inhalacioni anestetici''' Upotreba inhalacionih anestetika predstavlja rizik za zdravlje osoblja koje ra­ di sa oglednim životinjama i u oglednim institucijama gde se ova sredstva primen­ juju. Zato mora da se obezbede sve mere zaštite od štetnog uticaja isparljivih tečnih anestetika kao što su '''etar, halotan, metoksifluran, etran i izofluran i azotni oksid.''' == Reference == {{reflist|}} == Vanjske veze == {{commons category|Animal euthanasia}} *[https://www.avma.org/KB/Policies/Documents/euthanasia.pdf AVMA Guidelines on Euthanasia] *[http://www.adelaide.edu.au/ANZCCART/publications/Euthanasia.pdf ''Euthanasia of Animals Used for Scientific Purposes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529202303/http://www.adelaide.edu.au/ANZCCART/publications/Euthanasia.pdf |date=2008-05-29 }} at The University of Adelaide *[http://soc.hfac.uh.edu/artman/publish/article_145.shtml World Internet News chronicles what happens to abandoned dogs.]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120225230152/http://soc.hfac.uh.edu/artman/publish/article_145.shtml |date=2012-02-25 }} *[http://www.nal.usda.gov National Agricultural Library, United States Department of Agriculture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612005150/http://www.nal.usda.gov/ |date=2010-06-12 }} *[http://www.nokilladvocacycenter.org/ No Kill Advocacy Center – "no kill" shelter advocacy organization] *[http://www.horsevet.co.uk/euthanasia.php Horse euthanasia information for the UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102051554/http://www.horsevet.co.uk/euthanasia.php |date=2014-11-02 }} *[http://www.justitsministeriet.dk/fileadmin/downloads/dyreforsoegstilsynet/reco1.pdf Recommendations for euthanasia of experimental animals: Part1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606235807/http://www.justitsministeriet.dk/fileadmin/downloads/dyreforsoegstilsynet/reco1.pdf |date=2007-06-06 }} *[http://www.justitsministeriet.dk/fileadmin/downloads/dyreforsoegstilsynet/reco2.pdf Recommendations for euthanasia of experimental animals: Part2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606235907/http://www.justitsministeriet.dk/fileadmin/downloads/dyreforsoegstilsynet/reco2.pdf |date=2007-06-06 }} *[http://www.kittyvillage.com/morton_v_irvin.pdf Chesley V. Morton v. Georgia Department of Agriculture and Tommy Irvin in his Official Capacity as Commissioner] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304000320/http://www.kittyvillage.com/morton_v_irvin.pdf |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Smrt]] i97lmn1dmol96mkzjwanlaif1chzu3m Doverska vrata 0 4497750 42647788 41558173 2026-06-28T22:57:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647788 wikitext text/x-wiki [[Image:Strait of Dover MODIS.jpg|thumb|right|220px|Doverski tesnac]] [[Image:Strait_of_Dover_map_hr.svg|thumb|right|220px|Mapa Doverskog tesnaca]] '''Doverska vrata''' su [[Tjesnac|tesnac]] u najužem delu [[Lamanš]]a, označava granicu Lamanša i [[Severno more|Severnog mora]] i odvaja [[Velika Britanija (ostrvo)|Veliku Britaniju]] od kontinentalne [[Evropa|Evrope]]. Najkraće rastojanje preko tesnaca je od Saut Forlanda, 33,1 km severno od [[Dover]]a u [[engleska|engleskoj]] grofoviji [[Kent]] do rta Gri Neza kod [[Kale]]a u [[francuska|francuskom]] departmanu [[Pa de Kale]]. Između ove dve tačke leži popularna ruta za plivače koji plivaju preko Lamanša. Kada je dan čist, moguće je videti obalu Engleske iz Francuske i obrnuto, a najupadljiviji prizori su [[beli klifovi Dovera]] viđeni sa francuske obale. == Literatura == {{refbegin}} * Colbeaux J.P., Dupuis C., Robaskzynski F., Auffret J.P., Haesaerts P., & Somme J., 1980 - ''Le détroit du Pas de Calais : un élément dans la tectonique de blocs de l’Europe nord-occidentale''. Bulletin d’Information des Géologues du Bassin de Paris, 17, 41-54. * Melville C.P., Levret A., Alexandre P., Lambert J., & Vogt J., 1996 ; ''Historical seismicity of the Strait of Dover-Pas de Calais''. Terra Nova, 8, 626-647. * Müller, Y. (2004). ''Mieux connaître les peuplements benthiques associés aux substrats durs au large du littoral Nord-Pas-de-Calais''. Commission régionale de biologie Région Nord-Pas-de-Calais: France. 92 pp * Müller, Y. (2004). Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory [Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire]. Commission régionale de biologie Région Nord-Pas-de-Calais: France. 307 pp. * Vliet-Lanoë, B. V., Mansy, J. L., Margerel, J. P., Vidier, J. P., Lamarche, J., & Everaerts, M. (1998). ''Le Pas de Calais, un détroit cénozoïque à ouvertures multiples.'' Comptes Rendus de l'Académie des Sciences-Series IIA-Earth and Planetary Science, 326(10), 729-736 ([http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1251805098801857 résumé]). {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.mcga.gov.uk/c4mca/mcga07-home/emergencyresponse/mcga-searchandrescue/mcga-hmcgsar-sarsystem/channel_navigation_information_service__cnis_.htm Channel Navigation Information Service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110202003900/http://www.mcga.gov.uk/c4mca/mcga07-home/emergencyresponse/mcga-searchandrescue/mcga-hmcgsar-sarsystem/channel_navigation_information_service__cnis_.htm |date=2011-02-02 }} * [http://www.channelswimming.net Channel Swimming & Piloting Federation] * [http://www.channelswimmingassociation.com Channel Swimming Association] * [http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm?lat=50.9963257376773&lon=1.4719665462225308&scale=1500000&zoom=50&type=0&icon=0&width=498&height=498&searchscope=dom&CFID=1719760&CFTOKEN=33728793&scriptfile=http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm&latlontype=DMS Depth Chart showing straits and former course of Rhine]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214215138/http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm?lat=50.9963257376773&lon=1.4719665462225308&scale=1500000&zoom=50&type=0&icon=0&width=498&height=498&searchscope=dom&CFID=1719760&CFTOKEN=33728793&scriptfile=http://mapserver.maptech.com/homepage/index.cfm&latlontype=DMS |date=2007-12-14 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:La Manche]] [[Kategorija:Morski tjesnaci u Francuskoj]] [[Kategorija:Morski tjesnaci u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Tjesnaci Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Tjesnaci Sjevernog mora]] [[Kategorija:Geografija Engleske]] 5lmfvd60xamnqn5s47gj5q63yu72mgf ENIAC 0 4497763 42647829 42603501 2026-06-29T02:34:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647829 wikitext text/x-wiki __BEZKN__ [[Datoteka:Glen Beck and Betty Snyder program the ENIAC in building 328 at the Ballistic Research Laboratory.jpg|mini|desno|250px|'''ENIAC''']] '''ENIAC''', skraćenica od engleske složenice '''Electronic Numerical Integrator And Computer''' označava prvi digitalni elektronski računar kog je bilo moguće programirati u cilju rešavanja širokog spektra računarskih problema, mada su i raniji računari pravljeni sa nekim od ovih osobina. ENIAC je dizajniran i izgrađen u svrhu izračunavanja balističkih tablica za američku vojsku. Prvi problemi rešavani na ENIAC-u bili su, pak, povezani sa izradom [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]]. [[Datoteka:Two women operating ENIAC.gif|mini|desno|250px|Programeri rade na '''ENIAC''' - ovoj glavnoj kontrolnoj tabli na Murovoj školi elektro-inženjerstva. Levo: Beti Džin Dženingz; Desno: Fren Bilas.]] == Razvoj == Ugovor je potpisan [[5. jun]]a [[1943]]. i projekat PX vodila je Murova škola elektroinženjerstva pri Pensilvanijskom univerzitetu počev od jula 1943. Projekat je obelodanjen [[14. februar]]a [[1946]]. na Penu i koštao je skoro 500.000 američkih dolara. Rad na ENIAC–u je prekinut 9. novembra 1946. radi obnove i nadogradnje memorije, i prebačen je u [[Merilend]] 1947. godine. Tu je ponovo pušten u rad 29. jula iste godine, i radio je neprestano sve do 23:45 2. oktobra 1955. godine. ENIAC je nastao po zamisli i [[dizajn]]u [[Džon Vilijam Močli|Džona Vilijama Močlija]] (John William Mauchly) i [[Džon Presper Ekert|Džona Prespera Ekerta]] (John Presper Eckert) sa Pensilvanijskog univerziteta. Patent na ENIAC-a koji je odobren 1946. je poništen presudom američkog Saveznog suda u slučaju Hanivel protiv [[Speri Rand|Sperija Randa]] (''Honeywell, Inc. v. Sperry Rand Corp., et al.''), koja je predstavljala prekretnicu jer je njom izum elektronskog digitalnog računara stavljen u [[javno vlasništvo]]. === Opis === [[Datoteka:Classic shot of the ENIAC.jpg|desno|mini|300px|mini|ENIAC na Murovoj školi elektro-inženjerstva (fotografija američke vojske)]] U fizičkom pogledu, ENIAC je bio ogroman u odnosu na savremene računarske standarde. U sebi je sadržao 17468 [[elektronska cijev|vakuumskih cevi]], 7200 kristalnih [[dioda]], 1500 [[relej]]a, 70000 [[otpornik]]a, 10000 [[kondenzator]]a i oko 5 miliona ručno [[lemljenje|zalemljenih]] spojnica. Težio je oko 27 tona, a dimenzije su mu bile 8 stopa (2.4 metra) sa 3 stope (0.9 metara) sa 100 stopa (30 metara), zauzimao je 1800 kvadratnih stopa (167 m²) i trošio je 150&nbsp;kW snage. Ulaz je bio moguć sa IBM čitača, dok je IBM bušač za kartice korišćena za izlaz. Ove kartice su mogle stvarati štampani izlaz koristeći IBM računsku mašinu, verovatno IBM 405. ENIAC je koristio pomeračke registre (šift-registre) čiji je izlaz spojen sa ulazom (eng. ring counter) sa deset pozicija za skladištenje brojeva; svaka cifra koristila je 36 [[elektronska cijev|elektronskih cevi]], od kojih su deset bile dvostruke [[trioda|triode]] koje su činile [[bistabilno kolo|bistabilna kola]] pomeračkog registra. Aritmetika je izvođena „brojeći“ otkucaje [[brojač]]a i generisanjem nosećih taktova ukoliko bi došlo do prekoračenja kapaciteta, pri čemu je ideja bila u tome da se oponaša u elektronici operacija cifarskih točkova mehaničke mašine za sabiranje. ENIAC je imao 20 desetocifrenih memorijskih elemenata koji su koristili metodu komplementa od 10 i mogao je da izvodi 5.000 prostih operacija sabiranja ili odbrojavanja između bilo kog od njih i izvora (npr. drugog akumulatora, stalnog prenosnika) svake sekunde. Bilo je moguće povezati više [[akumulator (elektronika)|akumulatora]] da rade istovremeno, tako da je brzina izvršavanja operacija bila potencijalno mnogo brža zahvaljujući paralelnom radu. Bilo je moguće povezati sadržaj jednog akumulatora sa drugim da bi se izvela aritmetika dvostruke preciznosti, ali tajming kola u akumulatoru je sprečavao povezivanje tri ili više akumulatora radi više preciznosti. === Brzina === ENIAC je koristio četiri od ovih akumulatora kontrolisanih posebnom jedinicom Množioca i mogao je da obavlja 385 operacija množenja u sekundi. Sa pet akumulatora bilo je upravljano naročitom jedinicom Delioca/Izračunaoca kvadratnog korena i mogao je da obavlja četrdeset operacija deljenja ili tri operacije izračunavanja kvadratnog korena u sekundi. Ostalih 9 jedinica u ENIAC – u su bile inicijaciona jedinica (pokretala je i zaustavljala mašinu), ciklusna jedinica (sinhronizovala druge jedinice), glavni programer (kontrolisao „krivudavo“ kretanje), čitač (upravljao IBM čitačem bušenih kartica), štampač (upravljao [[bušač kartica|bušačem kartica]]), stalni prenosnik i tri tablice funkcija. U inženjere koji su dizajnirali spadaju Bob Šo (Bob Shaw) (tablice funkcija), Čuan Ču (Chuan Chu) (delilac/izračunalac kvadratnog korena), Kajt Šarples (Kite Sharpless) (glavni programer), Artur Burks (Arthur Burks) (množilac), Hari Haski (Harry Husky) (čitač/štampač) i Džek Dejvis (Jack Davis) (akumulatori). Opis Rohasa i Hašagena (Rojas & Hashagen) pruža više detalja o trajanju operacija, koje se donekle razlikuje od gore navedenih. Osnovni takt mašine je bio 200 mikrosekundi ili 5.000 ciklusa u sekundi za operacije sa desetocifrenim brojevima. U jednom od ovih ciklusa, ENIAC je mogao da upiše broj u registar, pročita broj iz registra ili da sabere dva broja. Za množenje 10 – cifrenog broja d – cifrenim brojem (za d manje od ili jednako od 10) trebalo je d+4 ciklusa, tako da je za množenje 10 – cifrenog 10 – cifrenim brojem trebalo 14 ciklusa, ili 2800 mikrosekundi – dakle, brzinom od 357 po sekundi. Ukoliko bi jedan broj imao manje od 10 cifara, operacija bi bila tim brža. Deljenje i računanje [[kvadratni koren|kvadratnog korena]] trajalo je 13(d+1) ciklusa, gde je d broj cifara u rezultatu (koeficijent ili kvadratni koren). Tako je deljenje ili kvadratni koren trajalo najviše 143 ciklusa, ili 28600 mikrosekundi – brzina od 35 po sekundi. Ako bi rezultat imao manje od 10 cifara dolaženje do njega zahtevalo bi manje vremena. == Pouzdanost == [[Datoteka:ENIAC capacitors.jpg|mini|desno|250px|'''ENIAC''' - ove cevi (ispod metalnog poklopca)]] Osnovne komponente ENIAC– a bile su [[elektronska cijev|elektronske cevi]] korišćene u [[radio-prijemnik|radio-prijemnicima]] i ostalim elektronskim uređajima tog vremena. Svaka korištena elektronska cev je imala 8 nožica i ove cevi zvale su se oktalne cevi (po vrsti podnožja). Prilikom konstrucije korišćeno je 7 različitih vrsta elektronskih cevi: * elektronske cevi tipa 6SN7 korišćene za bistabilne multivibratore koji su činili dekadne akumulatore - memoriju ENIACa * elektronske cevi tipova 6L7, 6SJ7, 6SA7 i 6AC7 korišćene za logičke sklopove [[I vrata|I]], [[ILI vrata|ILI]], [[NE vrata|NE]] * elektronske cevi tipova 6L6 i 6V6 korišćene za slanje signala i za pojačavanje signala između delova konstrukcije Neki stručnjaci predvideli su da će se kvarovi na cevima javljati tako često da mašina nikada neće biti upotrebljiva. Ova predskazanja ispostavila su se delimično tačnim: nekoliko cevi pregorevalo je skoro svakog dana, ostavljajući ga nefunkcionalnim skoro polovinu vremena. Naročite visokopouzdane cevi nisu bile dostupne sve do 1948. Međutim, većina ovih kvarova dešavala se tokom zagrevanja i hlađenja, kada su grejači i katodne cevi bili pod najvećim grejnim pritiskom (termalnim stresom). Zato je uvedeno nekoliko novina: * ENIAC se nije nikada gasio. Ovim veoma jednostavnim (mada izuzetno skupim) rešenjem inženjeri su smanjili broj otkazivanja cevi ENIAC– a na prihvatljivu stopu od samo jedne cevi svaka dva dana. * napajanje komponenti je smanjeno 10% od nominalnog – smanjenjem napona smanjivala se opterećenost unutar elektronske cevi i time produžavao radni vek * sve komponente su bile dostupne na prednjoj strani računara što je omogućavalo bržu zamenu elektronskih cevi, te omogućavalo proveru rada računara po paljenju i gašenju pojedinih cevi. Prema intervjuu sa Ekertom 1989. godine cevi koje su se neprestano kvarile bile su uglavnom mit: „Čak i kada nam pregori cev, što se dešava tek na svakih par dana, u mogućnosti smo da lociramo problem u roku od 15 minuta.“ 1954. godine najduži period rada bez anomalija bio je 116 sati (blizu pet dana). == Programabilnost == Šest žena koje su se najviše bavile programiranjem ENIAC – a upravljajući njegovim prekidačima i kablovima primljene su 1997. u Women in Technology International Hall of Fame. NJihova imena su Kej Meknolti (Kay McNulty), Beti Dženingz (Betty Jennings), Beti Snajder (Betty Snyder), Marlin Veskof (Marlyn Wescoff), Fren Bilas (Fran Bilas) i Rut Lihterman (Ruth Lichterman). Ekert i Močli iskoristili su iskustvo koje su stekli i osnovali su Ekert – Močli Računarsku Korporaciju, koja je proizvela svoj prvi računar, [[BINAC]], 1949. pre nego što ju je kupio [[Remington Rand]] 1950. i preimenovao u svoj [[UNIVAC]] odeljak. ENIAC je bio jedinstvenog dizajna i nikada nije ponovljen. Zaustavljanje na dizajnu iz 1943. značilo je da je računar imao veliki broj nedostataka koji nisu rešeni, pogotovu nemogućnost pohranjivanja programa. Ali ideje proizašle iz rada na njemu i inspiracija mnogim ljudima kao što je Džon fon Nojman imale su veoma značajan uticaj na razvoj kasnijih računara, u prvom redu [[EDVAC]], [[EDSAC]] i [[SEAC]]. Na ENIAC – u je učinjen veliki broj unapređenja, počev od 1948., uključujući primitivni „samo za čitanje“ pohranjen mehanizam za programiranje koji je koristio tablice funkcija kao programski [[ROM]], što je bila ideja predložena od strane [[Džon fon Nojman|Džona fon Nojmana]] (John von Neumann). Tri cifre jednog akumulatora korišćen je kao brojilac programa, drugi akumulator je korišćen kao glavni akumulator, sledeći akumulator je korišćen za učitavanje adresa za čitanje podataka sa tablica funkcija, dok je ostatak akumulatora (1 – 5, 7, 9 – 14, 17 – 19) uglavnom bio korišćen kao podatkovna memorija. Prvi put je predstavljen kao računar pohranjenog programa 16. septembra 1948., tom prilikom izvršavajući program koji je napisala Adel Goldstin (Adele Goldstine) po zamisli Džona fon Nojmana. Ova izmena umanjila je brzinu rada za faktor šest i uklonila mogućnost paralelnog operisanja, ali uzevši u obzir da je skratila vreme potrebno za reprogramiranje, koje je inače trajalo danima, na sate, smatralo se veoma vredno iskorišćenim gubitkom performansi. Takođe, analize su pokazale da kao rezultat razlika između brzine računanja i elektromehaničke brzine ulaz/izlaz, skoro svaki praktičan problem iz stvarnog sveta je bio I/0 vezan čak i ako se ne koristi prvobitna paralelnost mašine i većina bi bila I/0 vezana, čak i posle smanjenja u brzini uzrokovanog ovom redukcijom. Jula 1953., proširenje od 100 reči memorije jezgra dodato je sistemu, koristeći kodiranje binarnom decimalom, excess-3 predstavljanje broja. Da bi podržao ovo proširenje memorije, ENIAC je opremljen novim odabiračem Tablica funkcija, Odabiračem memorijske adrese, kolima za oblikovanje impulsa, a i tri nove naredbe su dodate mehanizmu programiranja. == Upoređivanje sa drugim ranim kompjuterima == Mehaničke i električne računske mašine postoje od 19. veka, ali 1930–e i 40–e se smatraju početkom moderne kompjuterske ere. * Nemački Z3 (otkriven javnosti 1941.) dizajnirao je [[Konrad Cuze]] (Konrad Cuze) * Američki [[Atanasov-Berijev računar|Atanasov-Beri računar]] (Atanasoff – Berry Computer – ABC) (predstavljen javnosti 1941) neki su smatrali prvim elektronskim digitalnim kompjuterom. Implementirao je binarno računanje vakuumskim cevima ali nije bio za opštu upotrebu, pošto je bio ograničen na rešavanje sistema linearnih jednačina. Isto tako nije iskoristio brzinu elektronskog načina računanja, pošto je bio ograničen kondenzatorskom memorijom tipa rotirajućeg bubnja i ulazno – izlaznim sistemom koji je bio urađen tako da međurezultate ispisuje na papirne kartice. * Britanski računar [[Kolos (računar)|Kolos]] (Colossus) (predstavljen javnosti 1943) dizajnirao je [[Tomi Flauers]] (Tommy Flowers). Colossus je bio digitalni, potpuno elektronski i mogao je biti programiran prepovezivanjem kablova, ali nije bio u potpunosti opšte namene. * Hauard Ejkenov (Howard Aiken) [[Harvard Mark 1 (računar)|Harvard Mark I]] iz 1944. bio je programiran bušenim karticama i koristio je releje. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+'''Karakteristike prvih pet operativnih digitalnih računara''' |- ! Računar !! Predstavljen javnosti !! Binaran !! Elektronski !! Programabilan !! Univerzalan |- ! Zuse Z3 | maj 1941. || Da || Ne || Preko filmskih traka || Da (1998) |- ! [[Atanasov-Berijev računar|Atanasov-Beri računar]] | leto 1941. || Da || Da || Ne || Ne |- ! [[Kolos (računar)|Kolos]] | decembar 1943. / januar 1944. || Da || Da || Delimično, prepovezivanjem kablova || Ne |- ! [[Harvard Mark 1 (računar)|Harvard Mark I]]/IBM ASCC | 1944. || Ne || Ne || Bušenom papirnom trakom || Ne |- ! rowspan=2 | ENIAC | 1944. || Ne || Da || Delimično, prepovezivanjem kablova || Da |- | 1948. || Ne || Da || Tablicom Funkcija ROM || Da |} ABC, ENIAC i Kolos su svi koristili vakuumske cevi. ENIAC – ovi registri su izvodili decimalnu više nego binarnu aritmetiku nalik na Z3 ili Atanasov - Beri računar. Do 1948. ENIAC je zahtevao prepovezivanje da se programira, kao Kolos. Ideja sačuvanog programa računara sa kombinovanom memorijom za program i podatke začeta je tokom razvitka ENIAC-a, ali nije implementirana u to vreme zato što je prioritet u Drugom svetskom ratu bio da se mašine proizvode brzo, i shvaćeno je da bi samo 20 lokacija za skladištenje memorije i programa bilo premalo. Kolos i ENIAC su razvijeni nezavisno jedan od drugog i u tajnosti kao deo napora svake zemlje u Drugom svetskom ratu. Z3 je uništen u savezničom bombardovanju Berlina 1944. Colossus mašine su uništene 1945. po naređenjima Vinstona Čerčila i njihovo postojanje biće držano u tajnosti sve do 1970–ih, iako je poznavanje njihovih mogućnosti ostalo među britanskim osobljem i Amerikancima koji su radili sa njim. ABC je ostavljen na Državnom univerzitetu Ajove, kada je Džon Atanazov pozvan u Vašington da obavlja ratna istraživanja. ENIAC je, naprotiv, otkriven javnosti kroz štampu 1946. Iz ovih razloga, različite verzije istorije računarstva često navode formalno samo ENIAC i Harvard Mark I iz ovog perioda. == Zanimljivosti == [[Datoteka:ENIAC Penn1.jpg|mini|300px|Nekoliko primeraka ENIAC - a, prikazanih u Školi inženjerstva i primenjene nauke pri Pensilvanijskom univerzitetu]] Nekoliko primeraka ENIAC–a su izložena u Školi inženjerstva i primenjene nauke pri Pensilvanijskom univerzitetu. Škola inženjerstva i primenjene nauke ima četiri od originalnih 40 planova ENIAC – a. Artefakti na prikazu predstavljaju približno jednu desetinu njegove prave veličine. Smitsonian ima 5 planova u Nacionalnom muzeju američke istorije u gradu Vašingtonu. Muzej istorije računara u Mauntin Vjuu u Kaliforniji ima izložen jedan plan. Mičigenski univerzitet An Harbor ima 4 plana, koje je spasio Artur Burks (Arthut Burks). Vojni muzej Sjedinjenih država (Aberdin, [[Merilend]]) takođe drži neke ostatke ENIAC – a. Od 2004., silikonski čip kvadratnog oblika sa stranicom dimenzije 0.5&nbsp;mm ima isti kapacitet kao ENIAC, koji je, pak, zauzimao čitavu sobu. ENIAC se kvario svakih tri četiri minuta ali je za vreme dok je radio pokazivao svoju efikasnost i isplativost i brzinu rada koja je poništavala ovaj nedostatak. == Povezano == * [[Istorija računarstva]] * Drugi rani računari: ** [[Atanasov-Berijev računar|Atanasov-Beri računar]] ** [[Kolos (računar)|Kolos računar]] ** [[CSIRAC]] ** [[Harvard Mark I]] ** [[Mančester Mark I]] ** [[IBM SSEC]] ** [[Z3]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * H. H. Goldstine, A. Goldstine, ''The Electronic Numerical Integrator and Computer (ENIAC)'', 1946 (preštampano u ''The Origins of Digital Computers: Selected Papers'', Springer-Verlag, New York, 1982. pp.&nbsp;359–373) * {{cite book|author=J. Presper Eckert|chapter=The ENIAC|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Metropolis|editor2-first=J.|editor2-last= Howlett|editor3-first=Gian-Carlo|editor3-last=Rota|title=A History of Computing in the Twentieth Century|year=1980|url= |publisher=Academic Press|location=New York|id=|pages=525-540}}) * John W. Mauchly, ''The ENIAC'' (u ''A History of Computing in the Twentieth Century'', pp.&nbsp;541–550) * Arthur W. Burks, Alice R. Burks, ''The ENIAC: The First General-Purpose Electronic Computer'' (in ''Annals of the History of Computing'', Vol. 3 (No. 4), 1981. pp.&nbsp;310–389; commentary pp.&nbsp;389–399) * W. Barkley Fritz, ''The Women of ENIAC'' (u ''IEEE Annals of the History of Computing'', Vol. 18, 1996. pp.&nbsp;13–28) * J. Presper Eckert, John Mauchly, ''Outline of plans for development of electronic computers'' (Krucijalni dokument u industriji Elektronskih računara..) * Raúl Rojas and Ulf Hashagen, urednici, ''The First Computers: History and Architectures'', 2000, MIT Press. {{ISBN|978-0-262-18197-6}}.. * {{cite book|last=Hally|first=Mike|title=Electronic Brains: Stories from the Dawn of the Computer Age|year=2005|url=https://archive.org/details/electronicbrains00hall|publisher=Joseph Henry Press|location= |isbn=978-0-309-09630-0|pages=}} * {{cite book|last=McCartney|first=Scott|title=ENIAC: The Triumphs and Tragedies of the World's First Computer|year=1999|url= |publisher=Walker & Co|location= |id=|pages=}} * Edmund C. Berkeley, ''GIANT BRAINS or machines that think''. John Wiley & sons, inc., 1949. Chapter 7 ''Speed–5000 Additions a Second: Moore School's ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer)'' * C.B. Tompkins and J.H Wakelin, ''High-Speed Computing Devices'', McGraw-Hill, 1950. * {{Cite book |ref= harv|last=Stern|first=Nancy| title = From ENIAC to UNIVAC: An Appraisal of the Eckert-Mauchly Computers |url= https://archive.org/details/fromeniactouniva0000ster| publisher = Digital Press |year=1981|isbn=978-0-932376-14-5}} * {{Cite book |ref= harv|last=Lukoff| first = Herman | authorlink = | title = From Dits to Bits: A personal history of the electronic computer |url= https://archive.org/details/fromditstobitspe0000luko|year=1979| publisher = Robotics Press | location = Portland, Oregon |isbn=978-0-89661-002-6}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|ENIAC}} * [http://ftp.arl.army.mil/~mike/comphist/ Majk Mus: Sakupljeni ENIAC dokumenti] (en) * [http://ftp.arl.mil/~mike/comphist/61ordnance/chap2.html ENIAC] poglavlje u delu Karla Kemfa, ''Elektronski računari kao deo kompanija za proizvodnju vojne opreme'', Novembar 1961. (en) * [http://ftp.arl.mil/~mike/comphist/eniac-story.html Priča o ENIAC - u], Martin H. Uik, Laboratorija za balistička istraživanja, 1961 (en) * [http://www.seas.upenn.edu/~museum/index.html ENIAC muzej] na Pensilvanijskom univerzitetu (en) * [http://www.wired.com/news/culture/0,1284,3711,00.html Žene ENIAC - a] (en) * [https://web.archive.org/web/20060220201808/http://news.com.com/2009-1006_3-6037980.html ''ENIAC - čudovište i biser''] Priča povodom 60. godišnjice postojanja (en) * [http://americanhistory.si.edu/collections/comphist/eckert.htm Razgovor sa Ekertom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016134448/http://americanhistory.si.edu/collections/comphist/eckert.htm |date=2012-10-16 }} Pismena zabeleška video intervjua sa Ekertom od strane Dejvida Alisona za Nacionalni muzej američke istorije, Institucija Smitsonian 2. - og februara 1988. Detaljna, tehnološka rasprava na temu ENIAC - a, uključujući misani proces koji stoji iza dizajna. (en) * [http://www.computerworld.com/hardwaretopics/hardware/story/0,10801,108568,00.html Q&A: Izgubljeni intervju sa jednim od ENIAC - ovih pronalazača Dž. Presper Ekertom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416192525/http://www.computerworld.com/hardwaretopics/hardware/story/0,10801,108568,00.html |date=2009-04-16 }} (en) * [http://ed-thelen.org/comp-hist/BRL-e-h.html#ENIAC ENIAC specifikacije] iz Laboratorija za balistička istraživanja izveštaj br. 971 decembar 1955. (Anketa o domaćim elektronskim digitalnim računarskim sistemima) (en) * {{US patent|3120606}} issued in 1964 za ENIAC ([[TIFF]] slike), takođe [http://www.fh-jena.de/~kleine/history/machines/EckertMauchly-ENIAC-us-patent-3120606.pdf PDF verzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100311022341/http://www.fh-jena.de/~kleine/history/machines/EckertMauchly-ENIAC-us-patent-3120606.pdf |date=2010-03-11 }} (18,305 kB, 207 pages) (en) * [http://www4.wittenberg.edu/academics/mathcomp/bjsdir/ENIACSquareRoot.htm Kako je ENIAC računao kvadratni koren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041014180109/http://www4.wittenberg.edu/academics/mathcomp/bjsdir/ENIACSquareRoot.htm |date=2004-10-14 }} (en) * [http://page.mi.fu-berlin.de/~zoppke/eniac/ ENIAC simulator] (en) * [http://www.myhpi.de/~schapran/eniac/modulo/ Primer programiranja za funkciju od Metjua - P. Šapranova zasnovano na simulaciji Tila Zopkija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119130239/http://www.myhpi.de/~schapran/eniac/modulo/ |date=2012-01-19 }} (en) * [http://www.ee.upenn.edu/~jan/eniacproj.html ENIAC na čipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427101939/http://www.ee.upenn.edu/~jan/eniacproj.html |date=2006-04-27 }} (en) * [http://www.columbia.edu/acis/history/eniac.html Programiranje ENIAC - a] (en) * [http://histoire.info.online.fr/eniac.html Istorija računarstva - ENIAC] (fr) * [http://www.histoire-informatique.org/grandes_dates/2_3.html Istorija informatike; Era elektronike] (fr) * [http://www.grassouille.org/docs/cours-ii-html/node7.html Sve o ENIAC - u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070522025912/http://www.grassouille.org/docs/cours-ii-html/node7.html |date=2007-05-22 }} (fr) * [http://www2.arnes.si/~osmblv1s/sns/www_tadejsimon/simon/eniac/index.html ENIAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929083821/http://www2.arnes.si/~osmblv1s/sns/www_tadejsimon/simon/eniac/index.html |date=2007-09-29 }} (slo) * [http://vlado.fmf.uni-lj.si/sola/1995/cshist/Rac3.htm Istorija računara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304090422/http://vlado.fmf.uni-lj.si/sola/1995/cshist/Rac3.htm |date=2016-03-04 }} (slo) [[Kategorija:Računari]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Sjedinjenim Američkim Državama]] tonffansh12x543snnbbuak3h876a06 Dinastija Romanov 0 4538029 42647738 42445305 2026-06-28T19:57:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija dinastija | ime = Romanov{{-}}{{jez-rus|Романов}} | grb = [[Datoteka:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|250px|border]][[Datoteka:Coat of arms of the Russian Empire (Central Lob).svg|250px]] | država = * [[Rusko carstvo]] <br /> * [[Ruska Imperija]] | godina_osnivanja = 1613 | osnivač = [[Mihail I Fjodorovič]] | godina_svrgavanja = 1917 | posljednji_vladar = [[Nikolaj II Aleksandrovič]] | vladarska_titula = * [[car]] <br /> * [[imperator sveruski]] | ogranci = | sajt = [http://www.imperialhouse.ru/ Ruski imperatorski dom] }} '''Dinastija Romanov''' ({{jez-rus|Династия Романовых}}) je bila posljednja [[car]]ska i [[imperator]]ska [[dinastija]] koja je vladala [[Istorija Rusije|Rusijom]] od [[1613]]. do [[1917]]. godine. == Porijeklo == Prvi poznati predak Romanova i mnogih drugih plemićkih porodica bio je [[Anrej Kobila|Andrej Ivanovič Kobila]] — [[boljari|boljar]] moskovskog kneza [[Ivan I|Ivana Daniloviča Kalite]]. U rodoslovnim knjigama iz [[18. vek|18. vijeka]] tvrđeno je da je [[Andrej Kobila]] bio sin pruskog princa Glanda Kambile koji je pobjegao u [[Rusija|Rusiju]] nakon invazije [[Tevtonski red|Tevtonskog reda]] na [[Pruska (region)|Prusku]] krajem [[13. vek|13. vijeka]]. Jedan od vođa Pruske pobune (1260—1274) stvarno se nazivao Gland. [[Andrej Kobila]] je imao pet sinova: Semjona Žerebeca, Aleksandra Jelku, Vasilija Ivanteja, Gavrila Gavšu i Fjodora Koška. Oni su rodonačelnici mnogih ruskih plemićkih kuća. Potomci [[Fjodor Koška|Fjodora Koške]] su se nazivali Koškini. Djeca Zaharija Ivanoviča Koškina su postali Koškini-Zaharini, a unuci samo Zaharini. Od Jurija Zaharijeviča su krenuli Zaharini-Jurjevi, a od njegovog brata Jakova — Zaharini-Jakovljevi. Tako se porodica podijelila na dvije grane: Zaharine-Jurjeve i Zaharine-Jakovljeve. Unuci Romana Zaharina-Jurjeva su počeli da nose prezime ''Romanov''. Prvi koji je nosio prezime '''''[[Romanov]]''''' ({{jez-rus|Романов}}) bio je Fjodor Nikitič ([[patrijarh moskovski Filaret]]) u čast svoga djeda Romana. Neki istoričari smatraju da su '''Romanovi''' ({{jez-rus|Романовы}}) zapravo porijeklom iz [[Veliki Novgorod|Novgoroda]]. == Historija == === Uspon === Anastasija Romanova Zaharina se udala za moskovskog velikog kneza [[Ivan IV Grozni|Ivana Groznog]] i nakon što je on uzeo titulu [[car]]a, ona je postala prva krunisana ruska [[emperatriz|carica]]. Ovo je dovelo do velikog uspona porodice Zaharini-Jurjevi u državničkom životu. Nakon misteriozne smrti Anastasije Romanove ([[1560]]), car [[Ivan IV Grozni|Ivan Grozni]] je započeo vladavinu terora jer je sumnjao da su je njegovi [[boljari]] otrovali. Nakon njegove smrti, tron je nasledio njegov mlađi sin [[Fjodor I Zvonar|Fjodor]]. Za vrijeme Fjodorove vladavine, ruska uprava je bila podijeljena između [[Boris Godunov|Borisa Godunova]] i porodice Romanov. Nakon smrti Fjodora, ugasila se 700-godišnja moskovska dinastija [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]]. Nakon dugih borbi za presto, [[Boris Godunov]] je uspio prevladati i bio je izabran za novog cara. On se žestoko osvetio Romanovima: čitava porodica i njeni rođaci su prognani na najudaljenije predjele ruskog sjevera i [[Ural (planina)|Urala]] gdje su mnogi umrli od gladi i okova. Vođa porodice, Fjodor Nikitič Romanov, prognan je u [[Antonijev-Sijevski manastir]] gdje je natjeran da se zamonaši pod imenom Filaret. Sreća porodice Romanov se dramatično promijenila nakon naglog pada Godunove dinastije ([[1606]]). Kao bivšeg vođu antigodunovog pokreta i rođaka zadnjeg legitimnog cara, Filareta Romanova, pokušali su da podmite svi pretendenti na presto [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]] u periodu [[Rusko carstvo#Smutna vremena|Smutnih vremena]]. [[Lažni Dimitrije|Lažni Dmitrij I]] ga je postavio za [[mitropolit]]a, a [[Lažni Dmitrij II]] za [[Patrijarh moskovski i sve Rusije|patrijarha]]. Nakon protjerivanja [[Poljaci|Poljaka]] iz [[Moskva|Moskve]] ([[1612]]), [[Zemski sabor]] je ponudio krunu mnogim kneževima porodice Rjurikoviča i Gedimina, ali su svi oni odbili krunu. Naposljetku je kruna ponuđena [[Mihail I Fjodorovič|Mihailu Romanovom]], 16-godišnjem sinu Filareta Romanova koji je živio u [[Ipatijevski manastir|Ipatijevskom manastiru]] u [[Kostroma|Kostromi]]. On nije htio naslijediti presto, ali ga je majka Ksenija Ivanovna Šestova natjerala da preuzme presto i blagoslovila ga ikonom Fjodorovske Bogorodice. Osjećajući koliko je presto nesiguran, Mihail se savjetovao sa Zemskim saborom u svim važnijim pitanjima što je dovelo do njegove popularnosti među pripadnicima [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]] i cijelim narodom. === Dinastičke krize === Cara [[Mihail I Fjodorovič|Mihaila]] je nasledio njegov sin jedinac [[Aleksej I Mihajlovič|Aleksej]] koji je rukovodio zemljom kroz mnoge nevolje. Nakon njegove smrti nastala je dinastička borba između njegove djece iz prvog braka (Fjodor III, Sofija Aleksejevna, Ivan V) i sina iz drugog braka sa Natalijom Kirilovnom Nariškinom, budućeg [[Petar Veliki|Petra Velikog]]. Novi dinastički sukobi su izbili nakon smrti Petra Velikog, čiji je jedini sin bio pogubljen i novi nasljednik nikada nije imenovan. Muška linija Romanova se završila sa smrću [[Petar II Aleksejevič|Petra II]]. === Romanov-Holštajn-Gotorp === Nakon braka [[Ana Petrovna|Ane Petrovne]] (najstarija ćerka Petra Velikog i Katarine I) sa vojvodom Karlom Holštajn-Gotorpom, linija Romanova je prešla na liniju [[Holštajn-Gotorp]]a (mlađa grana dinastije [[Dinastija Oldenburg|Oldenburg]]). Međutim, prema dinastičkom ugovoru i dalje je zadržan naziv Romanov kod Petra III (sin Ane Petrovne i Karla Holštajn-Gotorpa) i svih kasnije [[Imperator sveruski|ruskih imperatora]]. Imperator Pavle I je govorio da se ponosi što je potomak slavnih ruskih monarha, ali njegova majka carica [[Katarina Velika]] (iz porodice Anhalt-Cerbst) je pisala u dnevniku da je njegov pravi otac zapravo bio njen ljubavnik Sergej Saltikov. Svjestan da bi moglo doći do novih dinastičkih sukoba oko prava nasljedstva, imperator Pavle je donio ''Akt o prestolonasljeđu'', jedan od najstrožih u [[Evropa|Evropi]]. Imperatori su morali biti pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]], njegova porodica i svi koji su prvi u liniji nasljedstva. Pavle I je bio potomak i dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]] i dinastije Romanov zbog toga što je potomak velikog kneza Tvera iz porodice Rjurikoviča bila [[Katarina Velika]] koja se udala za [[Petar III Fjodorovič|Petra III]]. [[Pavle I Petrovič]] je ubijen u [[Mihajlovski zamak|Mihajlovskom zamku]] u [[Sankt Peterburg]]u. Naslijedio ga je [[Aleksandar I Pavlovič|Aleksandar I]], koji nije ostavio muškog nasljednika. Nikolaj I, mlađi brat Aleksandra I, postao je novi [[Imperator sveruski|imperator]]. NJegova vladavina, kao i vladavina [[Pavle I Petrovič|Pavla I]], bila je usmjerena na vojsku. [[Nikolaj I Pavlovič|Nikolaj I]] je imao četiri sina kojima je pružio dobro obrazovanje, naročito vojno, kako bi mogli ispuniti izazov vladanja Rusijom. Nakon smrti imperatora i samodržca [[Nikolaj I Pavlovič|Nikolaja I]] ([[1855]]), presto je nasledio njegov sin [[Aleksandar II Nikolajevič|Aleksandar II]] koji je bio dobro obrazovan i inteligentan čovjek, i koji je želio održati mir u [[Evropa|Evropi]]. On je posvećivao mnogo vremena vojsci, oslobodio je kmetove ([[1864]]), darovao je više samostalnosti [[Velika kneževina Finska|Velikoj kneževini Finskoj]] i zbog toga je dobijao mnogo podrške od naroda. NJegova žena [[Marija Aleksandrovna]] je imala mnogo problema sa plućima što je dovelo do njene smrti. Porodicu Romanov je zabrinjavalo što je Aleksandar II želio da sklopi [[morganatski brak]] sa svojom dugogodišnjom ljubavnicom kneginjom Katarinom Dolgorukom. Velike kneginje nisu mogle prihvatiti da bi bile stalno potčinjene Katarini Dolgorukoj budući da bi ona kao imperatorka zadržala prednost nad njima svima nakon smrti imperatora, budući da je imperatorka udovica imala veći protokolarni rang nego djeca imperatora. Dana [[13. mart]]a [[1881]]. [[Aleksandar II Nikolajevič]] je ubijen kada se vraćao sa vojne parade. Slovenski patriotizam, kulturni preporod i panslavističke ideje dobile su na važnosti na kraju [[19. vek|19. vijeka]] kako bi dinastija Romanov bila više ''ruska''. Romanovi su imali mnogo veće obaveze prema [[Pravoslavlje|pravoslavnoj vjeri]]. Mnogi brakovi su sklapani sa princezama i kneginjama iz drugih slovenskih monarhija i pravoslavnih kraljevina. Nakon [[Aleksandar II Nikolajevič|Aleksandra II]], novi imperator je postao njegov sin [[Aleksandar III Aleksandrovič]] koji je izvršio konzervativne reforme u Rusiji. On nije bio spreman da postane imperator, budući da je nasljednik prestola bio njegov stariji brat Nikolaj koji je umro. Nedostatak obrazovanja je mnogo uticao na njegovu politiku, kao i na politiku njegovog sina [[Nikolaj II Aleksandrovič|Nikolaja II]]. Aleksandar je autokratski vladao prema politici „''pravoslavlje, samodržavlje i narodnost''“ koju je sprovodio imperator [[Nikolaj I Pavlovič|Nikolaj I]]. Sproveo je mnoge reforme koje su zasjenile prethodne liberalne reforme njegovog oca [[Aleksandar II Nikolajevič|Aleksandra II]]. Oženio se je danskom princezom koja je pri prelasku na [[pravoslavlje]] dobila ime [[Marija Fjodorovna (supruga Aleksandra III)|Marija Fjodorovna]]. Bio je to prvi put da imperator nije imao ljubavnice i da je imao šestoro djece. Najstariji njegov sin [[Nikolaj II Aleksandrovič]] je postao novi imperator, iako je i sam tvrdio da nije spreman za vladanje. On je nastavio strogu i konzervativnu politiku svog oca. NJegova žena, [[Aleksandra Fjodorovna]], kao i on nije imala vladarske osobine. Imperator i imperatorka su često nazivani ''car'' i ''carica'' prema slovenskom rječniku. Kada je imperator Nikolaj preuzeo položaj glavnokomandujućeg ruske vojske u [[Prvi svetski rat|Prvom svjetskom ratu]], ostavio je svoju ženu da vlada [[Ruska Imperija|Rusijom]]. Ona nije dobro uspijevala u tom zadatku zato što nije vjerovala nikome i nije bila kompetentna za mnoga područja. Zbog toga što je bila NJemica, narod joj je još manje vjerovao. [[Konstantin Pavlovič]] i [[Mihail Aleksandrovič]] se ponekad ubrajaju među ruske monarhe, ali nikad nisu bili krunisani niti su vladali. Obojica su bili oženjeni [[Morganatski brak|morganatski]] kao što je bio imperator [[Aleksandar II Nikolajevič]] sa svojom drugom ženom. === Nakon Oktobarske revolucije === Nakon abdikacije imperatora [[Nikolaj II Aleksandrovič|Nikolaja II Aleksandroviča]] i carevića [[Aleksej Nikolajevič|Alekseja Nikolajeviča]] dana [[2. mart]]a [[1917]], pravo na presto je prešlo ka imperatorovom bratu velikom knezu [[Mihail Aleksandrovič|Mihailu Aleksandroviču]]. Veliki knez je manifestom od [[3. mart]]a [[1917]]. godine odložio preuzimanje vlasti do konačne odluke Osnivačke skupštine o obliku državnog uređenja. Dana [[1. septembar|1. septembra]] [[1917]], još prije saziva Osnivačke skupštine, predsjednik Privremene vlade [[Aleksandar Kerenski]] je proglasio republiku. Godine [[1918]]. bilo je presječeno sve muško potomstvo imperatora [[Aleksandar III Aleksandrovič|Aleksandra III Aleksandroviča]]. U skladu s pravilima nasljeđivanja prestola, pravo nasljedstva je prešlo na drugog sina imperatora [[Aleksandar II Nikolajevič|Aleksandra II Nikolajeviča]] — velikog kneza [[Vladimir Aleksandrovič|Vladimira Aleksandroviča]]. NJegov najstariji sin je bio veliki knez [[Kiril Vladimirovič]] koji se [[1922]]. godine proglasio za čuvara prestola, a manifestom od [[31. avgust]]a [[1924]]. proglasio se za [[Imperator sveruski|imperatora sveruskog]] u izgnanstvu. Taj čin je bio u skladu s [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima]] i bio je priznan od strane skoro svih zakonitih potomaka Romanova, a takođe i od strane inostranih kraljevskih domova. Manifest nisu priznali veliki knezovi Nikolaj i Petar Nikolajevič i sin posljednjeg kneza imperatorske krvi Roman Petrovič, koji su smatrali da se o prestolu mora odlučivati putem narodnog izjašnjavanja. Udovica imperatorka [[Marija Fjodorovna (supruga Aleksandra III)|Marija Fjodorovna]] nije osporavala poteze velikog kneza [[Kiril Vladimirovič|Kirila Vladimiroviča]], ali ih je smatrala za preuranjene jer do smrti nije izgubila nadu da se spasio neki od njenih sinova ili unuka. U trenutku kada je [[Kiril Vladimirovič]] uzeo imperatorsku titulu, u emigraciji se nalazilo još 18 muških zakonitih potomaka. Za vrijeme izgnanstva, većina zakonitih potomaka nije smatrala više za sebe obaveznim da neprikosnoveno slijede odredbe [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnih državnih zakona]]. To se naročito odrazilo u sklapanju [[Morganatski brak|morganatskih brakova]], odnosno brakova s licima koja nisu pripadala nijednom vladajućem domu. [[Veliki knez]]ovi i [[Knez imperatorske krvi|knezovi imperatorske krvi]], stupivši u takve brakove, nisu lično gubili pravo na presto i pripadnost dinastiji, ali njihovi potomci više nisu imali nikakva dinastička prava (ni pravo na presto, ni titulu, ni dinastičko prezime Romanov). Za morganatske srodnike uveden je poseban status knezova [[Romanovski]]h. Tu titulu, uz dodatak prezimenu, mogle su steći morganatske žene i djeca članova dinastije, ako je za brak dobijena dozvola od starješine dinastije.<ref>Ukaz Gosudarя Imperatora Kirilla I o titulovanii morganatičeskih žen Členov Imperatorskogo Doma i ih potomstva, 15/28 iюlя 1935 g.</ref> Tu privilegiju su iskoristili veliki knezovi Andrej Vladimirovič i Dmitrij Pavlovič, knezovi imperatorske krvi Vsevolod Joanovič, Gavril Konstantinovič, Dmitrij Aleksandrovič, udovica velikog kneza [[Mihail Aleksandrovič|Mihaila Aleksandroviča]] kneginja N. S. Brasova. Morganatski sin velikog kneza Nikolaja Konstantinoviča A. N. Iskander dobio je kneževsku titulu bez dodatka prezimena [[Romanovski|Romanovskog]]. Oni koji nisu tražili dozvole za brak nisu dobili nikakve titule za svoje supruge i potomstvo. To su bili veliki knez Boris Vladimirovič, knez Roman Petrovič i sinovi velikog kneza Aleksandra Mihajloviča (izuzev kneza Dmitrija Aleksandroviča). Imperator [[Kiril Vladimirovič]] je umro [[12. oktobar|12. oktobra]] [[1938]]. godine. Starješina dinastije je postao njegov jedini sin — veliki knez [[Vladimir Kirilovič]], koji je po primjeru većine starješina inostranih dinastija, odlučio da ne uzima titulu [[Imperator sveruski|imperatora]] do obnove monarhije. Akt njegovog oca je već pravno produžio dejstvo [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnih državnih zakona]] u oblasti dinastičkog prava. Veliki knez [[Vladimir Kirilovič]] je koristio službenu titulu ''„starješina Ruskog imperatorskog doma NJegovo imperatorsko visočanstvo vladar veliki knez“'', što je podrazumijevalo de jure status [[Imperator sveruski|imperatora]]. Dana [[13. avgust]]a [[1948]], veliki knez [[Vladimir Kirilovič]] stupio je u brak s kćerkom starješine gruzijske dinastije kneza Georgija Aleksandroviča Bagration-Muhranskog, velikom kneginjom [[Leonida Georgijevna|Leonidom Georgijevnom]]. Status Bagrationa, kao vladajućeg doma, bio je određen Georgijevskim traktatom ([[1783]]) i potvrđen aktom od [[3. decembar|3. decembra]] [[1946]], kojeg je izdao starješina [[Vladimir Kirilovič]] po molbi španskog kraljevskog doma, i bio je priznat od strane svih kraljevskih kuća [[Evropa|Evrope]]. Iz tog braka, [[23. decembar|23. decembra]] [[1953]], rodila se kćerka — velika kneginja [[Marija Vladimirovna]]. Velika kneginja je postala jedini nasljednik prestola u skladu s [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima]]. Zbog toga je veliki knez [[Vladimir Kirilovič]] odredio njeno punoljestvo u 16. godini, i [[23. decembar|23. decembra]] [[1969]]. godine izdao je akt kojim je naznačio veliku kneginju, u slučaju njegove smrti, za čuvara pravilnog poretka nasljeđivanja starješinstva u dinastiji. Taj akt je izazvao kritiku od strane nekih [[Knez imperatorske krvi|knezova imperatorske krvi]], ali njegova zakonitost je bila neupitna, budući da on nije lišavao muške članove dinastije njihovih zakonskih privilegija, nego je samo ustanovljavao kontrolu nad poretkom nasljeđivanja prestola. Nakon smrti posljednjeg kneza imperatorske krvi [[Vasilije Aleksandrovič|Vasilija Aleksandroviča]] ([[1989]]), još za vrijeme života velikog kneza [[Vladimir Kirilovič|Vladimira Kiriloviča]], velika kneginja [[Marija Vladimirovna]] je u skladu s [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima]] postala faktički nasljednik prestola. Godine [[1976]]. ona je stupila u ravnorodni brak sa princem Francom Vilhelmom Pruskim, kojem je nakon primanja [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] veliki knez [[Vladimir Kirilovič]] dodijelio titulu [[Veliki knez|velikog kneza]], a na krštenju je dobio ime Mihail Pavlovič. Dana [[13. mart]]a [[1981]]. iz tog braka se rodio sin — veliki knez [[Georgij Mihajlovič]]. Po dogovoru starješina ruske i njemačke imperatorske dinastije, velikog kneza [[Vladimir Kirilovič|Vladimira Kiriloviča]] i princa Ludviga Ferdinanda, otac velikog kneza [[Georgij Mihajlovič|Georgija Mihajloviča]] prešao je u rusku dinastiju, te bi stoga svaki novorođeni potomak pripadao dinastiji Romanov i imao pravo na rusku titulu. Dana [[21. april]]a [[1992]], umro je veliki knez [[Vladimir Kirilovič]]. NJegovom smrću ugasila se posljednja muška linija dinastije Romanov, kao svojevremeno [[1730]]. godine. U skladu s [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima]], pravo nasljedstva je prešlo na žensku liniju, odnosno na tada zakonitu članicu dinastije, veliku kneginju [[Marija Vladimirovna|Mariju Vladimirovnu]]. == Imperatorski dom == Kolokvijalno, pod dinastijom Romanov podrazumijevaju se svi krvni potomci. U pravnom smislu, članovima dinastije smatraju se samo zakoniti potomci koji uživaju to pravo na osnovu [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnih državnih zakona]], i oni čine Ruski imperatorski dom. NJegovi članovi su kroz istoriju jedini mogli da imaju pravo na presto. Rusko dinastičko pravo je regulisano ''Aktom o prestolonasljeđu'' od [[5. april]]a [[1797]]. godine kojeg je donio imperator [[Pavle I Petrovič]]. NJime je određen način nasljeđivanja prestola i pripadnost Imperatorskom domu. Taj akt je bio dopunjen manifestom imperatora [[Aleksandar I Pavlovič|Aleksandra I Pavloviča]] od [[20. mart]]a [[1820]]. godine. Manifestom je određeno da ukoliko član Imperatorskog doma stupi u brak sa licem koje nema jednako dostojanstvo, odnosno koje ne pripada nekom vladajućem domu, da ne može prenijeti pravo nasljedstva prestola na potomke proistekle iz tog braka. Rusko dinastičko pravo, formulisano u ''Aktu o prestolonasljeđu'', pripada austrijskom sistemu nasljeđivanja prestola, zasnovanom na muškom prvenstvu. Nasljeđivanje po ženskoj liniji je dozvoljeno samo kada se presječe posljednja muška linija. Odredbe o načinu nasljeđivanja prestola u [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima Ruske Imperije]] bile su neprikosnovene. Ruski imperatorski dom imao je rang državne institucije iz koje su proizilazili nosioci vrhovne vlasti. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Imperatorski dom je lišen političke vlasti i izgubio je status državne institucije, ali je postao svojevrsna istorijska institucija sa svojim unutrašnjim dinastičkim pravom. Jedini pravni osnov za utvrđivanje pripadnosti Imperatorskom domu su [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije]]. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Ruski imperatorski dom se našao u izgnanstvu, ali je poredak nasljeđivanja starješinstva i pripadnost Imperatorskom domu sačuvan. Danas, Ruski imperatorski dom čine: * velika kneginja [[Marija Vladimirovna]] ([[1953]]); * veliki knez [[Georgij Mihajlovič]] ([[1981]]). Svi ostali potomci članova dinastije nemaju prava na presto i ne pripadaju Ruskom imperatorskom domu. U nepriznatoj državi [[Pridnjestrovlje]], Ruski imperatorski dom ima službeni status kao istorijska institucija sa određenim pravima.<ref>Ukaz prezidenta Pridnestrovskoй Moldavskoй Respubliki ot 21 dekabrя 2011 g. № 998 „O statuse Rossiйskogo Imperatorskogo Doma v Pridnestrovskoй Moldavskoй Respublike"</ref> Postojeće [[Udruženje članova roda Romanovih]] ({{Jez-rus|Obъedinenie členov roda Romanovыh}}),<ref>[http://www.romanovfamily.org/ www.romanovfamily.org] {{ru}}{{en}}</ref> koje okuplja morganatske potomke nekadašnjih zakonitih potomaka i na čijem čelu se nalazi sin kneza imperatorske krvi Romana Petroviča — Nikolaj Romanovič Romanov, ima status [[Udruženje građana|udruženja građana]] i ne pominje se [[Osnovni državni zakoni Ruske Imperije|Osnovnim državnim zakonima Ruske Imperije]]. Prvi predsjednik udruženja od [[1979]]. do [[1980]]. godine bio je knez Dmitrij Aleksandrovič, a nakon njegove smrti od [[1981]]. do [[1989]]. bio je knez imperatorske krvi [[Vasilij Aleksandrovič]]. Od [[1989]]. predsjednik je knez Nikolaj Romanovič Romanov. Godine [[1992]]. udruženje je osnovalo ''Fond Romanovih za Rusiju'',<ref>[http://www.romanovfundforrussia.org/ www.romanovfundforrussia.org] {{ru}}{{en}}</ref> koje sprovodi više stotina humanitarnih akcija. Nezakoniti potomci smatraju brak između Romanova i Bagrationa neravnorodnim, a isto tako spore i prava na presto [[Kiril Vladimirovič|Kirila Vladimiroviča]]. == Dinastičko prezime == Članovi Imperatorskog doma nisu uopšte nosili nikakvo prezime. Nazivali su se po tituli, imenu i očestvu (npr. carević Ivan Aleksejevič, veliki knez Nikolaj Nikolajevič i sl.). Od [[1761]]. godine [[Ruska Imperija|Rusijom]] su vladali potomci sina [[Ana Petrovna|Ane Petrovne]] i Karla Fridriha, vojvode od Holštajn-Gotorpa — [[Petar III Fjodorovič|Petra III Fjodoroviča]]. Od tada, dinastička muška linija više nije proisticala iz dinastije Romanov, nego iz dinastije [[Holštajn-Gotorpi|Holštajn-Gotorp]]. Rodoslovni spisi, ponajviše inostrani, spominju predstavnike dinastije (počevši od [[Petar III Fjodorovič|Petra III Fjodoroviča]]) kao Romanov-Holštajn-Gotorpe. Međutim, Ruski imperatorski dom je i dalje koristio naziv i obilježja dinastije Romanov. Istorija prezimena [[Romanov]] ({{jez-rus|Романов}}) nije se završila nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ([[1917]]). Prema zakonima [[Privremena vlada|Privremene vlade]], a kasnije i u emigraciji, prezime Romanov su počeli da nose skoro svi članovi Imperatorskog doma. Izuzetak su predstavljali dinastički članovi koji su priznavali [[Kiril Vladimirovič|Kirila Vladimiroviča]] za [[Imperator sveruski|imperatora]] u izgnanstvu. == Povezano == * [[Spisak ruskih imperatora]] * [[Romanovski]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last= Jelačić|first= Aleksej|authorlink= Aleksej Jelačić|coauthors= |title= Istorija Rusije|year= 1929|url= https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8%D1%98%D0%B5_%28%D0%90._%D0%88%D0%B5%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B%29|publisher= Srpska književna zadruga|location= Beograd|id=}} * {{Cite book |ref= harv|last= Miljukov|first= Pavel|authorlink= |coauthors= |title= Istorija Rusije|year= 1939|url= https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8%D1%98%D0%B5_%28%D0%9F._%D0%9C%D0%B8%D1%99%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%29|publisher= Narodna kultura|location= Beograd|id=}} * Matthias Stadelmann: ''Die Romanovs.'' Kohlhammer Verlag, Stuttgart 2007. {{ISBN|978-3-17-018947-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|House of Romanov}} * [http://www.imperialhouse.ru/ Zvanična stranica Ruskog imperatorskog doma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326100358/http://www.imperialhouse.ru/ |date=2012-03-26 }} {{ru}} * [http://russianfamily.ru/yu/yurevi-romanovi.html Istorija ruskih porodica: Jurjevi-Romanovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150715032954/http://russianfamily.ru/yu/yurevi-romanovi.html |date=2015-07-15 }} {{ru}} * [http://gatchina3000.ru/literatura/sokolov_n_a/ Ubistvo carske porodice] {{ru}} * [http://zakharov.ru/index.php?option=com_books&task=book_details&book_id=153&Itemid=56 S. Skot. Romanovi. Biografija dinastije] {{ru}} [[Kategorija:Dinastija Romanov|*]] gbogqfd4n3yrcnm9v4k5c62buhj0kjw Emanuel Leutze 0 4540310 42647848 41558097 2026-06-29T06:12:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime = Emanuel Leutze |pokret = [[Romantizam]] |slika = Emanuel Leutze.jpg |veličina = 250px |opis = Emanuel Leutze 1870-ih |rođenje = [[24. maja]] [[1816.]]<br>[[Schwäbisch Gmünd]], [[Württemberg]], [[Njemački Savez]] |smrt = [[18. jula]] [[1868.]]<br>[[Washington]], [[SAD]] |nacionalnost = [[Amerikanci|američko]] |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = [[Düsseldorf]], [[Philadelphia]], [[Washington]] |utjecao = |utjecali = [[John Rubens Smith]], [[Karl Friedrich Lessing]] |djela = ''[[Washington prelezi rijeku Delaware]]'' |nagrade = |potpis = }} '''Emanuel Leutze''' (Schwäbisch Gmünd, [[24. maja]] [[1816.]] – Washington, [[18. jula]] [[1868.]]), [[Amerikanci|američki]] je [[slikar]] [[Nijemci|njemačkoga]] porijekla. Autor mnogih historijskih slika (''[[George Washington]] prelazi rijeku [[Delaware]]'') i portreta. Freskama je oslikao dvorane u Capitolu. [[Image:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|mini|lijevo|''[[Washington prelazi rijeku Delaware]]'']] ==Život i djelo== Leutze je kao dječak došao u [[Sjedinjene Američke Države]] 1825. god., a studirao je slikarstvo u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. U dobi od 25 godina privremeno se vratio u Njemačku na studij kod Carla Friedricha Lessinga na Umjetničkoj akademiji u [[Düsseldorf]]u. Leutze tada studira i historiju umjetnosti u Düsseldorfskoj školi. Njegova najpoznatija slika [[Washington prelazi rijeku Delaware]] (1851.) datira iz tog vremena i sadrži impresije o krajoliku rijeke [[Rajna|Rajne]] kod [[Kaiserwerth]]a. Druga verzija ove slike sada je u posjedu [[Metropolitan]] muzeja u [[New York]]-u, a prva je izgorjela tokom Drugog svjetskog rata u Kunsthalle-u u [[Bremen]]u. Leutze je bio dugogodišnji predsjednik Udruge Düsseldorfskih umjetnika koja je 1848. dovela je do osnivanja društva likovnih umjetnika ''Malkasten'' („kutija sa slikarskim bojama”), a 1856. godine na stvaranje ''Deutschen Kunstgenossenschaft''-a („njemačke umjetničke zadruge“). God. 1842. odselio se u [[München]], a od tamo u [[Venecija|Veneciju]] i [[Rim]]. God. 1845. vratio se u Düsseldorf gdje je u oktobru oženio Juliane Lottner. Njezin portret naslikao je 1846. i 1847. (''Jantarna ogrlica, Supruga s kćeri Idom''). U to vrijeme posvetio je svoje slikarstvo motivima američke historije kao što je ''Kolumbo pred vijećem u Salamanci'', ''Kristofor Kolumbo na vratima samostana La Nahida'', ''Sir Walter Raleigh i kraljica Elizabetha u šetnji'' (1845.) , T''orquemadu postavlja kralj Ferdinand'', ''Veleposlanstvo Židova'' (1846.), ''Puritanac'', njegova kći pred slikom ''Začuđujuće Gospe'' (1847.) i ''Washington okuplja trupe na Monmouthu'' (1852.-54.). Godine 1859. preselio se natrag u SAD gdje je bio zadužen za dekoriranje dvorane [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] i [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senata]] u [[washington]]skom Capitolu historijskim freskama. Tu je 1861. god. naslikao i monumentalnu fresku ''Westward the Course of Empire Takes Its Way''. <gallery> File:Emanuel Leutze - Westward the Course of Empire Takes Its Way - Capitol.jpg|<center>''Zapadno kurs carstva uzima put svoj'' File:Emanuel Leutze - Westward the Course of Empire Takes Its Way - Smithsonian.jpg|<center>''Zapadno kurs carstva uzima put svoj'' (skica) Image:BattleofMonmouth.jpg|<center>''Washington okuplja trupe za bitku kod [[Monmouth]]a'' Image:Emanuel_Leutze_William_Morris_Hunt.jpeg|<center>''Portret slikara [[William Morris Hunt|Williama Morrisa Hunta]]'' oko 1845. Image:Worthington_Whittredge_in_His_Tenth_Street_Studio.jpeg|<center>''Portret slikara [[Worthington Whittredge|Worthingtona Whittredgea]]'' oko 1865. </gallery> ==Vanjske veze== {{commonscat}} * [http://www.museumsyndicate.com/artist.php?artist=514 Leutze na MuseumSyndicate] * [http://wwar.com/masters/l/leutze-emanuel_gottlieb.html Emanuel Leutze]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121002025052/http://wwar.com/masters/l/leutze-emanuel_gottlieb.html |date=2012-10-02 }} {{Romantizam}} {{lifetime|1816|1868|Leutze, Emanuel}} [[Kategorija:Američki slikari]] [[Kategorija:Slikari romantizma]] jbue9tf58fn87cw6f2vqnhnvu8hd1zl Nemiri na Haymarketu 0 4554700 42647899 42642694 2026-06-29T11:55:38Z Icodense 89981 Wiscosin → Wisconsin 42647899 wikitext text/x-wiki [[File:HaymarketRiot-Harpers.jpg|mini|250px|Reprodukcija događaja na Haymarketu: Fielden drži govor, bomba je bačena i počinju nemiri]] [[File: Chicago central map.png|mini|250px|Trg Haymarket]] '''Nemiri na Haymarketu''' poznati su još kao Haymarketška afera i masakr na Haymarketu. Posljedica su bacanja bombe na [[demonstracije|demonstracijama]] [[4. 5.]] [[1886]]. god. u [[Chicago|Chicagu]] koje su počele kao mirne demonstracije u znak podrške radnicima u borbi za osmočasovno radno vrijeme i kao reakcija na ubistvo radnika prethodnog dana od strane policije. Kad su policajci stupili na trg nepoznata osoba je bacila bombu. Došlo je do pucnjave. Sedam policajaca je poginulo i najmanje četiri civila, mnogi su ranjeni. Uslijedilo je suđenje u kome je osam anarhista osuđeno za urotu. Dokaz je bio taj što je jedan od optuženih imao izrađenu bombu. Nije dokazano da ju je neko od njh bacio. Sedmorica osumnjičenih su osuđeni na smrt, a jedan na zatvor. Smrtne kazne dvojice optuženih guverner llinoisa [[Richard J. Oglesby]] preinačio je u doživotne zatvorske kazne, dok je jedan u zatvoru izvršio samoubistvo. Ostala četvorica su obješena su [[11. 11.]] [[1887]]. god. == Pozadina događaja == Događaji koji su doveli do demonstracija na Hajmarketu počeli su dosta ranije. Godine [[1865]]. nije postojao organizovani [[radnički pokret]]. Mnogi radnici od kojih se očekivalo da organizuju pokret bili su imigranti. Poslodavci su namjeravali da zamrznu plate i da ne dopuste skračivanje radnog vremena. Kada je organizovan radnički pokret radnici su se suočili sa nasiljem. od strane čikaške policije ubijeno je 30 osoba. To je direktno vodile do Hajmarketa. Ovo je period kada su Sjedinjene Države još uvijek živjele sa sječanjem na [[Američki građanski rat|Građanski rat]]. Mnogi su učestvovali u njemu. Bilo je pitanje da li će Afro-Amerikanci, koji su bili slobodni ljudi, imati svoja prava i da li će drugi ljudi, koji su bili slobodna radna snaga, takođe dobiti svoju slobodu. Nakon građanskog rata, naročito poslije depresije [[1873]]-[[1879]] došlo je do brzog industrijskog razvoja u SAD-u. Glavni industrijski centar bio je Chicago, gdje je bilo zaposleno nekoliko desetina hiljada doseljenika iz [[Evropa|Evrope]], večinom iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Češka|Češke]]. Radili su 10 do 12 sati za 1,5 dolar dnevno. Grad je postao središte za mnoge pokušaje organizovanja zahtjeva radnika za bolje uslove rada. Ovo je period kada je Američki [[Kapitalizam|industrijski kapitalizam]] bio u usponu. Najveće korporacije u Americi su tada nastale. Građanstvo je smatralo da su to loše organizacije, da mogu biti zaustavljene, da će moći da naprave [[Ekonomija|ekonomiju]] kojom će upravljati lokalno stanovnišvo, odnosno sami radnici. Poslodavci su na ovo odgovorili anti-sindikalnim mjerama otuštali su sindikalne vođe zapošljavali štrajkolomce, špijune, nasilnike, privatne sigurnosne snage. Došlo je do pogoršanja etničkih odnosa u cilju podjele radnika. Mainstream newspapers podržavale su interese poslodavaca. Tokom usporavanja privrednog rasta između 1[[882]]. i 1886. god. socijalističke i anarhističke organizacije bile su aktivne. Od [[1884]]. godine do 1886. broj članova koji su podržavali osmočasovno radno vrijeme naraslo je sa 70.000 na 700.000. U Chicagu, anarhistički pokret od nekoliko hiljada. bio je okupljen oko novina [[Arbeiter-Zeitung]], koje su se uređivale na njemačkom jeziku, a uređivao August Spies. Tiraž im je bio 20000 primjeraka. == Majski dani štrajkova == U oktobru 1884. god. Federacija trgovačkih organizacija i Radnički sindikat jednoglasno su tražili da se do 01. maja.1886 godine uspostavi osmočasovno radno vrijeme, u protivnom američki sindikalni pokret organizovao bi generalni štrajk. Poslodavci i zakonodavna tijela bili su protiv zakona o osmočasovnom radnom vremenu. [[Ilinois]] je bio prva država koja je donijela takav zakon. Poslodavci su odbili da mu se povinuju. Tako da je to činilo pozadinu onoga što je govorio radnički pokret moramo da se okupimo oko zajedničke stvari i da prisilimo poslodavce da ustuknu. Tokom čitavog proljeća 1886, poslodavci su pravili ustupke i prihvatali su realnost. Bili su im potrebni radnici, i ako bi se vratili da rade osam sati dnevno, primili bi ih. Tako, dok se Prvi maj dešavao prvi put 1886, izgledalo je da će sve proteci mirno. U subotu 01. maja hiljade radnika stupilo je u štrajk širom SAD-a. Štrajk se odvijao pod parolom ::"osam sati dnevno, bez smanjenja plata." Procjenjeno je da je u štrajku učestvovalo 300 000 do 500 000 radnika. Američki radnici su se suprostavili kapitalističkom ugnjetavanju . Tražili su ispunjenje 3 osmice * 8 sati rada * 8 odmora * 8 kulturnog uzdizanja. Centar ovih zbivanje bio je Chicago, gdje je u šrajku, bilo oko 50.000 radnika. U geadu je došlo o zastoja većeg dijela proizvodnje. Ravladao je strah od sukoba i nasilja, kojih nije bilo u subotu i nedelju 1. i 2. maja. == Dešavanja u fabrici McCormick Harvester == U toku su bili štrajkovi u fabrici "[[McCormick Harvester]]", koju su zvali "Radionica Smrti" (Reaper Works). U njoj su proizvodili poljoprivredne alatke. Bilo je štrajk-brekera. U toku je bio lokaut (prekid rada i zatvaranje radnih prostorija od strane poslodavaca, povodom spora sa radnicima, na osnovu koga poslodavac nastoji da sa radnicima postigne saglasnost ili da se odupre njihovim zahtjevima). Njihovi radnici su protestovali zbog lokauta. Došlo je do tuče. Čikaška policija je intervenisala. Nekoliko nenaoružanih radnika je ubijeno. [[Anarhizam|Anarhisti]] u Chicagu, koje su predvodili Albert i Lusi Parsons, odlučili su djelovati Albert Parsons je vodio štampariju koja je podržavala tadašnji pokret za oslobađanje crnaca (Black Freedom Movement), i ostao je bez svih svojih bivših prijatelja. Lusi je bila žena koja je odrasla u ropstvu i koja je postala slobodna osoba. Vjenčali su se u [[Teksas]]u i morali su da pobjegnu, jer su se borili za crnačka prava nakon Rekonstrukcije (reorganizacija i ponovni prijem odcjepljenih država u Uniju nakon Američkog građanskog rata), a morali su i da izbjegavaju [[Kju Kluks Klan]]. August Spajs odrastao je u porodici sa relativno privilegovanim porijeklom. Došao u Ameriku. Ono što je tamo vidio radikalizovalo ga je. Obojica su bili prilično nezavisni ljudi, trgovci na malo. Parsons je bio štampar. Spajs je tapetar. Poistovjetili su sa ciljevima masa imigranata u Chicagu. Kada su čuli za ubistva radnika koje je počinila policija, oni su sazvali miting za narednu noć, 04.05. na trgu Hajmarket. Na trgu radnici su se uvijek okupljali povodom političkih dešavanja. Željeli su da to bude miran skup. Bilo je prisutno samo 3000 učesnika. Skup je bio promašaj. Na mitingu bio je prisutan i gradonačelnik [[Carter Harrison]] koji je rekao: ::"Ne čujem da se spominje bilo kakvo bacanje bombi. Ne čujem bilo kakve prijetnje." . Albert Parsons nije ni namjeravao da bude prisutan, a nije ni očekivao da će biti nekih problema, pa je poveo Lusi i svoje dvoje dece, Alberta mlađeg i Lulu. Tokom odbrane, oni su rekli: ::"Pa , kako može čovjek da zagovara nasilje kada se oko njega nalaze nevini ljudi?" Miting se postepeno osipao. Bilo je oko 22:30. Padala je kiša. Albert i Lusi su napustili miting da bi se ogrijali u obližnjem salunu. Gradonačelnik je otišao da posjeti obližnju policijsku stanicu i da obavijesti kapetana [[John Bonfield]]a, o stanju. Po nekima on je bio kavgadžija. Nije slušao gradonačelnikove riječi. Poslije nekoliko minuta poveo je 125 rezervnih policajaca. Dok se miting osipao policijske snage su umarširale na trg. Kapetan policije je prekršio gradonačelnikovo naređjenje, koji je rekao: ::"Miting je miran. Nema potrebe razbijati ga." Kapetan policije je postupio na svoju ruku, umarširao je na trg i rekao: "Morate da se raziđete", a govornik, Samuel Fielden je uzvratio: "Ali mi smo mirni". A on je rekao: "Morate da se raziđete u svakom slučaju." Dok je govornik silazio sa kola, neko je bacio bombu koja je pala među policajce. 7 je ubijeno i ranjeno 67 policajaca. Vjeruje se da je bombu bacio policijski agent, provokator. Policija je počela pucati po demonstrantima. Ranila je desetine demonstranata od kojih je 11 kasnije umrlo. Među ranjenima je bio i Fielden. Pogođen je u koljeno dok je napuštao područje. == Hapšenje i suđenje == Uslijedilo je hapšenje stotina muškaraca i žena osumnjičenih da su anarhisti, socijalisti ili komunisti. Saopšteno je da je otkrivena zavjera i da su pronađeni dinamit, bombe i paklena mašina. Ništa poput ovoga se nije ranije desilo u istoriji mirnodopske Amerike. Bilo je strahovitih gubitaka života na bojnim poljima, ali usred grada, bilo je mnogo nereda, mnogo demonstracija, mnogi civili su nastradali, ali nikada nije neko iz policije, tako da je to bio šokantan događaj. Za napad bombom optuženo je 8 učesnika protesta: [[File:HaymarketMartyrs.jpg|thumb|220px|Osumnjičeni]] # August Spies # Albert Parsons # Adolf Fiser # George Engel # Louis Ling # Michael Schwabb # Samuel Fielden # Oscar Neebe. Poznati biznismeni i ugledni profesionalci i istaknuto sveštenstvo označavalo je optužene skupa kao anarhiste, a bombaški napad kao najveću uvredu u američkoj istoriji. Ubistvo šest radnika 3. maja je zaboravljeno. Parsons je nestao preko noći. Policija ga je tražila po cijeloj državi, a njegov nestanak je tumačen kao priznanje krivice. On je napustio Chicago ponoćnim vozom i otišao u Genevu, u Ilinoisu gdje je bio kod Williama Holmesa. Parsons je kasnije pobjegao policiji tako što je otputovao u Waukeshu u Wisconsinu gdje je bio kod porodice Hoan. Otac u ovoj porodici je bio simpatizer onoga za šta se Parsons zalagao. Ostao je u Wisconsinu do prvog dana suđenja, 21.06.1886. Predao se tako što je dramatično i nenadano ušao u sudnicu i zahtijevao da mu se sudi jednako kao i ostalim optuženima. [[File:The trial of the anarchists in Chicago.jpg|mini|left|200px|Suđenje]] Sudnica je bila puna, optužba je izlagala slučaj, prigovori su odbačeni hrapavim glasom sudije [[Joseph Gary|Josepha Garya]], a crtač, koji je sjedio blizu advokata optuženih, pomislio je da ne bi volio da mu sudi takav sudija. U uvodnicima je jasno saopštavano da samo neprijatelj naroda može da pokuša te ljude spasiti vješala. Samo tri advokata pristaju brane anarhista. * William P. Black unionistički kapetan tokom Građanskog rata, prvoborac, poznat kao borac, visok, crn i zgodan, sa istaknutim vilicama i kratkom bradom. *Sigmund Zeisler Na drugoj strani bio je [[Julius S. Grinnell]], državni tužilac, koji je imao aspiracije na guvernersko mjesto. Glasnogovornik porote bio je [[Frank Osborn]], šef prodavača u Marshall Field & Co, drugih jedanaest "dobrih i pravih" bili su: bivši željeznički preduzimač, prodavač odijela, bivši broker iz Bostona, direktor škole, brodarski činovnik, putujući prodavač šminke, knjižar, stenograf u Cikago & Nortvestern reilveju, kondukter na istoj željeznici, trgovac mašinama, i prodavač sjemena. Grinel je govori o "zaštiti društva i vlade od neprijatelja i njihove destrukcije" i o tome da su istomišljenici ovih ljudi nedavne 1871. u [[Pariz]]u uvrijedili Boga. Kapetan Blek je često protestovao. Neposredno poslije presude, odbrana se žali višim sudovima dok optuženi čekaju u okružnom zatvoru, štampa se okreće drugim aferama. Zapisnici sa tog suđenja pokazuju kako nije utvrđeno ko je bacio bombu, kako je zapravo suđeno anarhizmu i kako su anarhisti branili svoju ideologiju kao neki san na zemlji Shvab kaže: ::" Zašto se mi borimo za komunizam i anarhiju? Ako ostanemo tihi stijene će proplakati. Ubistva se dešavaju dan za danom. Djeca su kasapljena, žene rade do smrti, ljudi su ubijani, a taj zločin nije kažnjen zakonom. Veliki princip sadašnjeg stanja je neplačeni rad." Spajs kaze: ::"Moja odbrana je vaša optužba", citira Getea iz Fausta: ::„Es erben sich Gesetz und Rechte, We eine ew'ge Krankheit fort, etc. (Zakoni i klasne privilegije prenose se kao nasljedna bolest.)“ Slučaj dolazi pred državni Vrhovni sud Ilinoisa. Grad se hladi i gotovo niko više ništa ne čuje o planovima da se digne u vazduh policijska stanica ili da se izvede revolucija. Komitet za odbranu traži novac da pokrije troškove žalbe, što teško ide, pošto izgleda da su ljudi u Chicagu prihvatili presudu kao pravednu i misle da osuđeni treba da budu obješeni, a nekolicina neustrašivih zahtijeva suprotno. Državni Vrhovni sud naširoko raspravlja o slučaju i pronalazi tehničke razloge da odobri odluku porote. Odluka tog suda od 14.09.1887, objavljena je u čikaškim dnevnicima uz odobravajuće komentare. Odbrana počinje borbu na konstitucionalnoj osnovi, pred vrhovnim sudom SAD. Poslije pet dana razmatranja taj sud krajem oktobra zaključuje da nema razloga za obnovu postupka. Sedmorica optuženih treba da budu obješeni 11. 11. Ostalo im je devet dana života. Komitet za odbranu piše peticije u kojima traži da se smrtna kazna zamijeni zatvorskom. Mnogi istaknuti pojedinci pišu šefu egzekutive, a posječuju ga i mnoge delegacije. Među potpisnicima iz inostranstva je i [[Oskar Vajld]]. Nedugo poslije suđenja od ovog crtača traže da napravi crtež obješenih za antianarhistički pamflet čiji je naslov bio: "Pravda trijumfuje nad anarhijom!" i podržava vješanje. Tridesetdevet godina kasnije, 1936. crtač piše: ::"Ako mrtvi mogu da čuju, molim ih za izvinjenje što sam nacrtao taj strip. Bio sam mlad i bio sam zaveden bukom mnogih glasova koji su se podigli da opravdaju to crno djelo". U srijedu 9.11. dva dana prije datuma za egzekuciju, crtač koji je crtao i na suđenju, sada već zapažen, dobija zadatak da ode u okružni zatvor i da napravi crteže osuđenika. Uprkos pisanju štampe o postojanju planova za otmicu osuđenika, nikakve mjere opreza nisu vidljive. Penje se gvozdenim stepenicama do čelije gdje u osuđene anarhiste drugi posjetioci znatiželjno gledaju kao u zoološkom vrtu. ==Optuženi== ===Albert Parsons === [[File:Albert Parsons portrait.jpg|150px|right|thumb]] [[Albert Parsons]] (20.06.1848 - 11.11.1887) imao je 37 godina. Os optuženih je bio je jedini. Podaci o njegovoj porodici mogu se pratiti do drugog putovanja Mayflowera. Njegova porodica je učestvovala u mnogim socijalnim revolucijama, a Albert je nastavio tradiciju boreći se za prava radnika i reformu rada u Americi početkom 1870-tih. Parsons se ranije borio za prava Afro- Amerikanaca i bivših robova. Status radničke klase poredio je sa statusom robova prije ukidanja ropstva. Parsons i njegova supruga Lucy, koja je rođena kao robinja, došli su u Chicago [[1873]] i postali vođe Socijalističke radničke partije. Parsons je kasnije osnovao Američku grupu u Chicagu, koja je bila dio Internacionalne radničke asocijacije. Takođe je bio urednik Alarma, američke verzije novina [[Arbeiter-Zeitung]]. Njemu je stvarno suđeno zato sto je bio najvažniji lider anarhističkog pokreta i radničkog pokreta u Chicagu. On čak nije bio ni prisutan tokom bombaškog napada. Bio je prisutan na demonstracijama na Haymarketu i došao je tamo oko 21 sat. Govorio je skoro sat vremena i tada je, za vrijeme govora Samuela Fieldena, otisao Zepf's Hall, gdje je bio i u vrijeme bacanja bombe. Ponuđeno mu je pomilovanje od strane guvernera, koji je rekao: ::"Ako javno potpišes da nikakve veze nisi imao s tim, možes da spasiš svoj život i provedes ostatak svog života u zatvoru". Albert je to odbio. ===August Spies=== [[File:August Spies portrait.jpg|150px|right|thumb]] [[August Spies]] (10. 12. 1855 - 11. 11. 1887) imao je 30 godina, imigrant iz Njemačke koji je došao u Ameriku 1872. Bio je poslovni menadžer novina Arbeiter-Zeitung, novina za radnike pisanih na njemačkom jeziku. Mnogi smatraju da je Spies bio jednak Parsonsu u anarhističkom pokretu u Chicagu. Spies je svjedočio incidentu u McCormickovoj fabrici 3.05.1886, kada je policija napala radnike. Spies je upozoravao da su radnici ubijeni i objavio je „krug osvete“, u kojem je pozivao radnike da se pobune i da se osvete kapitalistima na isti način. On je bio prvi govornik na demonstracijama na Haymarketu. Pričao je dok su očekivali Parsonsov dolazak. Prema svim svjedocima, njegov govor je bo blag i nije pozivao na nasilje. Na vješalima, Spies je izrekao prorocanstvo: :: "doći ce vrijeme kada će naša tišina biti snažnija od vaših glasova“. ===Adolph Fischer=== [[File:Adolph Fischer portrait.jpg|150px|right|thumb]] [[Adolph Fischer]] ( 1858 - 11.11. 1887) je bio militantni revolucionar i njemački socijalista koji je imigrirao u Ameriku kada je imao 15 godina, U Americi je postao izdavač lista Arbeiter-Zeitung. Prisustvovao je dogovoru noć uoći protesta na Haymarketu, takođe je bio prisutan i na demonstracijama, ali u vrijeme kada je bomba bačena bio je u salunu. Na čitanju presude, Fisher je izjavio: ::„doveden sam ovdje zbog ubistva, a osuđen sam zbog anarhije“ Takođe je predvidio da ta presuda neće značiti kraj anarhističkih ideja, nego da će voditi tome da ih više ljudi prihvati: ::„što vise ljudi vjeruje u uzrok i posljedicu, brže će realizirati naše ideje. Na primjer, posljedica odluke dvanaest porotnika ce više uraditi za budučnost anarhizma nego što smo mi uspjeli generacijama. Ova presuda je smrtna kazna za slobodu govora, slobodu štampe i slobodu misli u ovoj zemlji i ljudi će to uskoro shvatiti. To je sve što želim reći“. Fischer nije molio za ublaženje kazne, a i da jeste, njegova molba bi najvjerovatnije bila odbijena. ===George Engel=== [[File:George Engel portrait 2.jpg|150px|right|thumb]] George Engel (15. 4. 1836 - 11. 11. 1887) imao je 50 godina i bio je najstariji među okrivljenima. Bio je siroče od 12-te godine života. U Ameriku je doselio 1873 iz Njemačke. Bio je militantan i zajedno sa Fischerom bio je radikalni vođa socijalističkog radničkog pokreta. Po riječima suoptuženog Neebea: ::„Engel je bio hrabri vojnik u borbi radničke klase i pravi buntovnik s razlogom“. Prisustvovao je na sastancima u kojima su dogovorili prosvjed na Haymarketu, ali u noći Haymarketskog incidenta ostao je kod kuće i igrao karte. Osuđen je na smrtnu kaznu, ali za razliku od Fieldena i Schwaba, nije htio pisati guverneru Oglesbyu da mu promjeni kaznu ===Michael Schwab === [[File:Michael Schwab portrait.jpg|150px|right|thumb]] [[Michael Schwab]] (9. 8. 1853 - 29. 6. 1898) je bio 32-godišnji imigrant iz Njemačke i zet [[Rudolph Schnaubelt|Rudolpha Schnaubelta]] (čovjeka osumnjičenog za bacanje bombe na Haymarketu). Nakon imigracije u Ameriku [[1879]], postao je aktivan borac za prava radnika. Kao urednik Arbeiter-Zeitunga Schwab napisao je članak 4. 5. 1886. kao podršku 8-satnom radnom vremenu u kojem poziva na otpor protiv kapitalista. Te noći, Schwab je namjeravao prisustvovati protestu na Haymarketu, i bio je tamo kraće vrijeme, ali je ubrzo ipak otišao da održi govor kod fabrike Deering Reaper i tamo se nalazio u vrijeme eksplozije. Na suđenju pokušao je objasniti razliku između anarhije i nasilja koji su tada često povezivani: :: „potpuno je pogrešno koristiti riječ anarhija kao simbol za nasilje. Nasilje je jedno, a anarhija nešto sasvim drugo. U sadašnjem stanju u društvu, nasilje koriste sve strane, i zato mi sugerišemo upotrebu nasilja protiv nasilja, ali samo protiv nasilja, kao nužnu odbranu“ Takođje je predvidio eventualni trijumf socijalizma: ::„znam da naši ideali neće biti stvarnost sljedeće godine, ali znam da će biti izvršeni što je prije moguće, jednoga dana, nekad u budučnosti“ . Schwab je osuđen na smrtnu kaznu, ali je pisao guverneru Oglesbyu sa molbom za promjenu kazne u doživotni zatvor. Odslužio je 6 godina, a tada je [[John Peter Altgeld]] pomilovao Schwaba, Neebea i Fieldena, 26. 6. 1893. god. === Samuel Fielden === [[File:Samuel Fielden portrait 2.jpg|150px|right|thumb]] [[Samuel Fielden]] (25. 2. 1847, Engleska - 7. 2. 1922, Kolorado) bradati bivši metodistički pop. Bio je poznati govornik u halama i na ulicnim radničkim skupovima, glasom i intenzitetom rođeni orator. On je jedini imigrant iz Engleske među optuženima u Haymarket procesu. Fielden je držao govor na Haymarketu kada je kapetan Bonfield naredio okupljenima da se odmah raziđu. Dok je silazio s govornice, neko je bacio bombu među policajce. Kao i Michael Schwab, odlučio je da piše guverneru Oglesbyu, sa molbom da smrtna kazna bude zamjenjena doživotnim zatvorom. Odslužio je šest godina u zatvoru, a nakon toga, Fielden je vodio miran život na farmi u [[Colorado|Coloradu]]. === Louis Lingg === [[File:Louis Lingg portrait.jpg|150px|right|thumb]] [[Louis Lingg]] (9. 9. 1864. - 10. 11. 1887, samoubistvo) bio je najmlađi okrivljeni u Haymarket procesu. Imao je 22 godine. U Ameriku je imigrirao iz Njemačke malo manje od godinu dana prije događaja na Haymarketu. Njegov otac je u Njemačkoj povrijeđen u nesreći zbog toga su mu poslodavci smanjili platu i postojela je velika mogučnost da dobije otkaz. Ovo je razočaralo Lingga i potaklo ga na mržnju prema kapitalizmu. Luis Ling je bio najotvorenije radikalan i militantan među anarhistima. Pravio je bombe. Nije bio na Hajmarketu, tako da nije on bio taj koji je bacio bombu. 6.11. manje od sedmicu prije izvršenja smrtne kazne, u njegovoj ćeliji su pronađene četiri bombe. Zbog ovoga, u Chicagu je znatno opala potpora optuženima, jer se odmah posumnjelo na pokušaj bijega ili napad unutar zatvora. Nešto kasnije dolazi vijest o eksploziji u zatvoru. Ling je stavio bombu u usta i zapalio fitilj. Patio je u teškoj agoniji, lice mu je bilo unakaženo, kažu da je bio pri svijesti dok su tri ljekara šest sati radila nad njim. Mnogi vjeruju da je to uradio jer nije želio da mu sudbina bude u rukama onih koji su ga osudili, nego da njegova smrt bude čin slobodne volje. === Oscar Neebe === [[File:Oscar Neebe greyscale.jpg|150px|thumb|right]] [[Oscar Neebe|Neebe]] (12. 7. 1850. - 22. 4. 1916) i Parsons su bili jedini optuženi u Haymarket proccesu koji su rođeni u Americi. Ubrzo nakon njegovog rođenja u [[New York City|New Yorku]], Neebe je sa porodicom otišao nazad u Njemačku gdje su živjeli duže vrijeme. Vratili su se u Ameriku kratko vrijeme prije događaja na Haymarketu. Ni on nije bio prisutan na Haymarketu, ali zbog pokušaja da ponovo pokrene Arbeiter-Zeitung nakon zatvaranja je uhapšen zajedno sa još nekim ljudima koji su radili u Arbeiter-Zeitungu. Neebe jedini na suđenju nije osuđen na smrtnu kaznu. Dobio je 25 godina zatvora. Oslobođen je 26.06.1893 nakon pomilovanja od strane guvernera Altgelda. == Egzekucija == [[Datoteka:Chicagi 1887.jpg|thumb|250px|right]] Uredništvo određuje da vješanje ilustruje stariji kolega Smedgen. Sljedećeg jutra naš crtač vidi kako Smedgen stavlja revolver u futrolu, kako je blijed i kako drhti. Napolju na ulicama preovlađuje tišina. Biznis kao da je stao. Pješaka je relativno malo, a svako lice izgleda napeto. Egzekucija je zakazana za podne. Bio je petak. Tri stotine policajaca je formiralo kordon oko zatvora, držeći radoznalu masu podalje pomoću jakog konopca. Nešto se desilo u Okružnom zatvoru "Cook" sto je bilo prilično neobično, a to je izgledalo kao da su anarhisti na vješalima sami napravili koreografiju za scenu sopstvene smrti, i oni su održali te govore, koji su na neki način zvučali kao da su iz Šekspirove drame. August Spajs je rekao: ::"Možete nas učutkati sada, ali sječanje na nas će nas nadživjeti". Posljednje riječi Alberta Parsonsa su bile ::"Borim se za slobodu govora čak i svojim posljednjim dahom". I kada su bili mrtvi, kada su pogubljeni, ljudi koji su bili prisutni u prostoriji, svi do jednoga svjedoci koji su željeli da oni budu pogubljeni, bili su na neki način zapanjeni i rastuženi, sudeći po novinama, zbog svega ovoga. Tako da su gotovo odmah, ljudi u Chicagu rekli: :: "Pa, možda je učinjeno nešto što nije u redu" a to sasvim sigurno važi za čitav svijet. Sa stanovišta vlasti procedura vješanja je protekla efikasno. Kad su se čeiri čovjeka zanjihala na konopcu i kada su doktori konstatovali da su svi mrtvi, nestala je napetost koja je trajala mjesecima. Crteži vješanja koje je pravio stariji kolega hitno idu u štampu. Art Jang vidi svog starijeg kolegu kasno popodne, on je blijed kao duh i ne kaže ništa, a očigledno ne želi da govori o tome ni tada ni godinama poslije toga.. Novine ponavljaju da su osuđeni krivi, ali se više ne analiziraju detalji. 250.000 ljudi postrojilo se duž ulica Chicaga dok je Parsonova pogrebna povorka prolazila gradom, kako bi izrazili svoju posramljenost ovim velikim sudskim promašajem i svoju solidarnost sa nepravedno pogubljenim radnicima. == Lucy Parsons == [[File:Lucy Parsons.1920.jpg|150px|right|thumb]] [[Lucy Parsons]] (oko [[1853]] – 7. 3. [[1942]]) je živjela i nastavila je sa borbom sve do [[1942]]. Borba je za nju zapravo bilo nastojanje da očuva sječanje na svog muža i sječanje na stvar zbog koje je ubijen. Njen posljednji Prvi maj bio je [[1941]]. Tada je bila 88-godišnja žena. Bila je slijepa, i išla je ulicama Chicaga sindikalnom paradom C.I.O.-a na platformi, i postala je neka vrsta žive svetice na kraju svog života boreći se za dolazak novog radničkog pokreta u Chicago sindikalizujući stočarske radnike i radnike u čeličanama. Postala je prava veza između toga i onoga što se desilo prije. == I kongres II internacionale == Na I kongresu Druge internacionale [[1889]]. odlučeno je da se svake godine, u spomen na čikaško krvoproliće, održe toga dana masovne radničke demonstracije. :: „Potrebno je" - kaže se u tom manifestu - "da se u određen dan organizuje velika međunarodna demonstracija, i to tako da toga dana istovremeno u svim zemljama i svim gradovima radnici upute državnim vlastima zahtjeve da se uvede osmosatni radni dan.“ [[1890]]. godine Prvi maj se ne slavi samo u znaku borbe za osmosatni radni dan, već proslave u mnogim zemljama poprimaju karakter opšte manifestacije klasne solidarnosti radničke klase. U Parizu je te godine prisustvovalo demonstracijama gotovo 100.000 radnika, u Marseilleu 50.000, [[beč]]ki proletarijat održao je 60 skupova kojima je prisustvovalo 40.000 radnika, a 50.000 radnika nosilo je crvene zastave u Budimpešti. Demonstracije su održane i u Pragu, Brnu, Bukureštu i Zűrichu. U Engleskoj Prvi maj proslavlja više od 200.000 radnika i [[Friedrich Engels]] piše u povodu tih manifestacija: :"To je naša prva pobjeda u Londonu, koja pokazuje da sada mase idu za nama". 1891. proslave u Italiji, Belgiji, Madžarskoj, Španiji, Holandiji, Njemačkoj i Engleskoj poprimaju i karakter politički organizirane borbe radničke klase, pale su policijske kasarne i dolazi do masovnih oružanih sukoba. [[1891]]. na kongresu Druge internacionale vodila se borba između oportunističkog i revolucionarnog krila o karakteru i danu održavanja prvomajskih proslava. Delegati iz Njemačke i Engleske insistirali su da se radnički dan slavi prve nedjelje u mjesecu maju, što je u stvari značilo odbacivanje štrajkova i samim tim slabljenje klasne borbe proletarijata. Na kraju kongresa prihvačena je rezolucija koja se donekle zasnivala na Bebelovom kompromisnom prijedlogu: "Da se taj praznik mora provoditi kao dan odmora, ukoliko uslovi u dotičnoj zemlji omogučavaju takve proslave!. == Povezano == * [[Međunarodni praznik rada]] == Izvori == {{Commonscat|Haymarket Riot}} * [http://www.chicagohs.org/dramas/act2/tragedyEnacted/momentOfTruth_f.htm "Act III: Toils of the Law"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080315002211/http://www.chicagohs.org/dramas/act2/tragedyEnacted/momentOfTruth_f.htm |date=2008-03-15 }} * [http://www.chicagohistory.org/dramas/act3/act3.htm Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here, Moment of Truth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604024655/http://www.chicagohistory.org/dramas/act3/act3.htm |date=2012-06-04 }} * [http://www.chicagohistory.org/hadc/transcript/volumek/301-350/K312-361.htm Testimony of Malvern M. Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115025952/http://www.chicagohistory.org/hadc/transcript/volumek/301-350/K312-361.htm |date=2008-01-15 }} * [https://web.archive.org/web/20060714210245/http://www.ci.chi.il.us/Landmarks/S/SiteHaymarket.html Site of the Haymarket Tragedy] * [http://h2g2.com/edited_entry/A627662 How May Day Became a Workers' Holiday] * [http://www.chicagohs.org/hadc/manuscripts/m03/M03.htm#M03P020 Inspector John Bonfield report to Frederick Ebersold, General Superintendent of Police, 1886 May 30] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107083801/http://www.chicagohs.org/hadc/manuscripts/m03/M03.htm#M03P020 |date=2019-01-07 }} * [http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/AAA/Anarchy.09.pdf "The Dead and the Wounded"] * [http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/AAA/Anarchy.10.pdf Core of the Conspiracy] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1886.]] [[Kategorija:Protesti]] [[Kategorija:Radnički pokret]] [[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država (1865–1918)]] [[Kategorija:Historija Chicaga]] ge72s099bnkogflzu7dv53ccx6x7pet Gene Simmons 0 4559749 42647827 41432838 2026-06-29T02:31:46Z Icodense 89981 Conneticut → Connecticut 42647827 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Gene Simmons | Img = Gene Simmons 2012.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Chaim Witz | Pseudonim = | Rođenje = {{birth date and age|1949|8|25|df=y}} | Mjesto rođenja = [[Haifa]], [[Izrael]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje]], [[gitara]], [[bas gitara]], [[klavir]], [[bubnjevi]] | Žanr = [[hard rock]]<br />glam metal<br />[[heavy metal]] | Zanimanje = glazbenik, pjevač, producent, glumac, trgovac | Djelatno_razdoblje = [[1970]]. - | Producentska_kuća = | Angažman = [[Kiss]]<br />Wicked Lester | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Gene Klein''', rođen kao '''Haim Vic''' ([[hebrejski]]: חיים ויץ; [[Haifa]], [[25. kolovoza]] [[1949.]]), u javnosti poznatiji kao '''Gene Simmons''', je [[izrael]]sko-[[SAD|američki]] muzičar, pjevač, tekstopisac, producent i glumac. Simmons je najpoznatiji kao frontment kultnog [[rock]] benda [[Kiss (bend)|Kiss]], kojega je 70-ih godina osnovao zajedno s [[Paul Stanley|Paulom Stanleyjem]]. Simmons je poznat i kao '''Demon''', scenska persona koju glumi dok pjeva u Kissu. == Biografija== === Rani život === Gene Simmons rođen je pod imenom Chaim Weitz u [[Haifa|Haifi]] 1949., te je u osmoj godini sa svojom majkom Flórom "Florence" Klein (Kovács) emigrirao u Jackson Heights, [[Queens]] u [[New York City, New York|New Yorku]]. Flóra i njezin brat Larry bili su jedini članovi obitelji koji su preživjeli [[Holokaust]]. Sommonsov otac, Feri Witz, također rodom iz [[Mađarska|Mađarske]], ostao je u [[Izrael|Izraelu]], gdje je imao još jednoga sina i tri kćeri. U [[SAD]]-u, Simmons je promijenio ime u Eugene Klein (kasnije Gene Klein), preuzevši majčino djevojačko prezime. Prije početka glazbene karijere, Simmons je radio nekolicinu poslova na njujorškom području. Kao "izvrstan daktilograf", radio je kao pomoćnik jednog od urednika modnog časopisa''Vogue'', te je proveo nekoliko mjeseci kao instruktor za šesti razred na upper west side-u. === Kiss === [[Datoteka:Gene Simmons crop.jpg|mini|lijevo|Gene Simmons]] Simmons je svirao u svojoj prvoj grupi, Lynx, preimenovanu u The Missing Links, u tinejdžerskim godinama. Napustivši The Missing Links, osnovao je grupu The Long Island Sounds, čije ime je bila igra riječi u vezi estuarijskog odvajanja [[Long Island|Long Islanda]] od Westchester Countyja, [[New York City, New York|New Yorka]], Connecticuta i [[Rhode Island|Rhode Islanda]]. Dok je svirao u spomenutim grupama, Simmons je radio usputne poslove, uključujući ratmjenu stripova. Simmons je pohađao javni fakultet Sullivan County u Loch Sheldrakeu, New York. Zatim se priključio grupi Bullfrog Bheer, s kojom je snimio demo snimku "Leeta", koja je kasnije uključena u Kissov box set. Ranik [[1970-ih]] Simmons je sa [[Paul Stanley|Paulom Stanleyem]] (Stanley Harvey Eisen) osnovao grupu Wicked Lester, te su snimili jedan album, koji nikada nije izdan. Nezadovoljni zvukom i izgledom Wicked Lestera, Simmons i Stanley odlučili su otpustiti preostale članove grupe, ali su naišli na njihov otpor, te su sami napustili grupu, gubeći time ugovor sa izdavačkom kućom [[Epic Records]]. Odlučili su sastaviti ultimativni rock bend, te su započeli potragu za bubnjarem. Naišli su na oglas Petera Criscoule (Peter Criss), koji je tada svirao po klubovima u [[Brooklyn, New York|Brooklynu]]. Započevši kao trio, uskoro im se pridružio Paul Frehley (Ace Frehley), koji se javio na oglas u časopisu ''The Village Voice''. U veljači 1974. [[Kiss]] je izdao svoj istoimeni debitni album. Godine 1983., kada je Kissova slava počela opadati, članovi su skinuli svoju prepoznatljivu šminku, te potaknuli novi porast popularnosti grupe, koji je potrajao do 90-ih godina. U vrijeme preporoda Peter Criss je napustio grupu, te je njegovo mjesto preuzeo Paul Charles Caravello (Eric Carr), koji je svirao za Kiss od 1980. do svoje smrti u 41. godini, 1991. godine. Slijedilo je ujedinjenje originalnig članova grupe, te turneja 1996.-1997. No nakon albuma Psycho Cricus 1998., sastav grupe se oped izmijenio, te je Tommy Thayer zamijenio Acea Frehleya na gitari, a Eric Singer zamijenio je Petera Crissa na bubnjevima. ===Osobni život=== Simmons je veliki obožavatelj znanstvene fantastike i stripova, te je izdao nekolicinu znanstveno-fantastičnih nekomercijalnih časopisa. U 1960tima, promijenio je ime u Gene Simmons, po legendarnom rockabilly izvođaču Jumpin' Gene Simmonsu. Simmons živi u Beverly Hillsu sa nekadašnjom Playboyevom Zečicom i glumicom Shannon Tweed, sa kojom je ''hodao'' 28 godina. U više navrata se našalio kako su on i Tween "sretno nevjenčani", te je tvrdio kako je ''brak institucija, a on ne želi živjeti u instituciji.'' Unatoč tome, par se vjenčao 1. listopada 2011., te imaju dvoje djece: sina Nicka (rođen 22. siječnja 1989.), te kći Sophie (rođena 7. srpnja 1992.). ==Vanjske veze== {{Commons category}} *{{Official website|http://www.genesimmons.com}} *{{IMDb name|0005430|Gene Simmons}} {{Kiss}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1949||Simmons, Gene}} [[Kategorija:Izraelski muzičari]] [[Kategorija:Američki rock pjevači]] [[Kategorija:Američki heavy metal muzičari]] [[Kategorija:Američki rock basisti]] [[Kategorija:Američki heavy metal basisti]] [[Kategorija:Izraelski filmski glumci]] [[Kategorija:Izraelski televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki muzički producenti]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] dmqwg6ybfho9vfd9wl3xbrh514azpza Dragan Kićanović 0 4569189 42647791 42276810 2026-06-28T23:04:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647791 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš (SR) | ime = Dragan Kićanović | slika = | opis_slike = | puno_ime = Dragan Kićanović | nadimak = Kića | državljanstvo = {{zastava|Srbija}} | datum_rođenja = {{bda|1953|8|17|df=y}} | mesto_rođenja = [[Čačak]] | država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | visina = 1,91 m | pozicija = [[Bek (košarka)|bek]] | draft = | karijera = 1971—1984 | mlade_godine = 1966—1971 | mladi_klubovi = Železničar Čačak | godine = 1971—1972<br />1972—1981<br />1981—1983<br />1983—1984 | klubovi = [[KK Borac Čačak|Borac Čačak]]<br />[[KK Partizan|Partizan]]<br />[[KK Viktorija libertas Pezaro|Skavolini]]<br />[[KK Pariz Basket Rasing|Rasing Pariz]] | reptim = {{ZD JUG}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] 216 utakm. (3.330 poena)<ref>[http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html Dragan Kićanović, halloffame.fiba.com]</ref> | trenerske_godine = | trenerski_klubovi = | nagrade =<nowiki></nowiki> *MVP [[Svetsko prvenstvo u košarci|Svetskog prvenstva]] 1974. *Evropski igrač godine 1981. i 1982. *[[Kuća slavnih FIBA]] (2010) *[[Sport (dnevni list)#Zlatna značka|Najbolji sportista Jugoslavije]] 1982. | medalje = {{medalja početak}} {{medalja sport|[[Košarka]]}} {{medalja takmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{medalja srebro|[[Letnje olimpijske igre 1976.|1976. Montreal]]|Jugoslavija}} {{medalja zlato|[[Letnje olimpijske igre 1980.|1980. Moskva]]|Jugoslavija}} {{medalja takmičenje|[[Svetsko prvenstvo u košarci|Svetsko prvenstvo]]}} {{medalja srebro|[[Svetsko prvenstvo u košarci 1974.|1974. Portoriko]]|Jugoslavija}} {{medalja zlato|[[Svetsko prvenstvo u košarci 1978.|1978. Filipini]]|Jugoslavija}} {{medalja bronza|[[Svetsko prvenstvo u košarci 1982.|1982. Kolumbija]]|Jugoslavija}} {{medalja takmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]}} {{medalja zlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|1973. Španija]]|Jugoslavija}} {{medalja zlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975. Jugoslavija]]|Jugoslavija}} {{medalja zlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977. Belgija]]|Jugoslavija}} {{medalja bronza|[[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979. Italija]]|Jugoslavija}} {{medalja srebro|[[Evropsko prvenstvo u košarci 1981.|1981. Čehoslovačka]]|Jugoslavija}} {{medalja takmičenje|[[Mediteranske igre]]}} {{medalja zlato|[[Mediteranske igre 1971.|1971. Tunis]]|Jugoslavija}} {{medalja zlato|[[Mediteranske igre 1975.|1975. Alžir]]|Jugoslavija}} {{medalja kraj}} }} '''Dragan Kićanović''' ([[Čačak]], [[17. avgust]] [[1953]]) je bivši [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenski]] [[košarka]]š. Igrao je na poziciji [[Bek (košarka)|beka]]. == Karijera == Košarkom je počeo da se bavi sa 13 godina u lokalnom klubu KK Železničar u kom je trenirao od [[1966]]. do [[1971]]. U sezoni 1971/72. je nastupao za [[KK Borac Čačak|Borac]], a zatim je prešao u [[KK Partizan|Partizan]]. Za Partizan je igrao od [[1972]]. do [[1981]]. i u tom periodu je osvojio 3 [[prva liga Jugoslavije u košarci|prvenstva Jugoslavije]] ([[Prva liga Jugoslavije u košarci 1975/76.|1976]], [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1978/79.|1979]]. i [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1980/81.|1981]]), [[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] 1981. i dva [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] (1978. i 1979). Nakon Partizana je dve godine igrao za italijanski [[KK Viktorija libertas Pezaro|Skavolini]], sa kojim je osvojio [[Kup Rajmunda Saporte|Kup kupova]] 1983. Karijeru je završio [[1984]]. u francuskom [[KK Pariz Basket Rasing|Rasingu]]. === Reprezentacija === Za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]] je debitovao 1973. u prijateljskoj utakmici sa [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskim Savezom]], koju je Jugoslavija dobila 77:67. Osvojio je zlatnu medalju na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskim prvenstvima]] [[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|1973]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977]], srebrnu medalju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1981.|1981]]. i bronzane medalje [[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979.]] Osvojio je Balkanska prvenstva u košarci 1973, 1974, 1975 i 1976. Sa Svetskih prvenstava ima zlatnu medalju sa [[Svetsko prvenstvo u košarci|Svetskog prvenstva 1978.]] u [[Manila|Manili]], srebrnu sa [[Svetsko prvenstvo u košarci 1974.|Prvenstva sveta 1974.]] u [[Portoriko|Portoriku]] i bronzanu medalju sa [[Svetsko prvenstvo u košarci 1982.|Prvenstva sveta 1982.]] u [[Kali]]ju, [[Kolumbija]]. Osvojio je zlatnu medalju na [[Letnje olimpijske igre 1980.|Olimpijskim igrama 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]], međutim nije lično primio medalju, pošto je finalnu utakmicu protiv [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italije]] završio u bolnici, nakon što ga je teško povredio italijanski centar [[Dino Menegin]] nekoliko sekundi pre kraja utakmice. Medalju je umesto njega primio [[Zoran Slavnić]]. Za reprezentaciju je odigrao ukupno 211 utakmica i postigao 3290 poena. [[1982]]. godine je primio [[Sport (dnevni list)#Zlatna značka|zlatnu značku Sporta]], nagradu za najboljeg sportistu u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. == Funkcioner == Nakon košarkaške karijere postao je direktor Partizana u vreme najvećih uspeha ovog kluba. Jedno vreme bio je ministar sporta u Vladi Srbije, a potom predsednik [[Jugoslovenski olimpijski komitet|JOK-a]]. == Zanimljivosti == * Dragan Kićanović je čuven po odbojkaškom dodavanju sa [[Zoran Slavnić|Zoranom Slavnićem]] u finalu Evropskog prvenstva 1977. u [[Lijež]]u protiv Sovjetskog Saveza. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html Profil]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151001002929/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html |date=2015-10-01 }} na halloffame.fiba.com * {{Jutjub|LBl8xxmjWuU|title=Dragan Kićanović - FIBA Kuća slavnih klasa 2010}} {{FIBA50}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Dobitnici Zlatne značke Sporta}} {{EP73JUGk}} {{SP74JUGk}} {{FIBA Svjetsko prvenstvo MVP}} {{EP75JUGk}} {{OI76JUGk}} {{EP77JUGk}} {{SP78JUGk}} {{EP79JUGk}} {{OI80JUGk}} {{EP81JUGk}} {{SP82JUGk}} {{EP83JUGk}} {{Predsednici OKS}} {{Authority control}} {{Lifetime|1953||Kićanović, Dragan}} [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaši]] [[Kategorija:Srpski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Partizana]] [[Kategorija:Bek šuteri]] [[Kategorija:Evropski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Članovi Socijalističke partije Srbije]] [[Kategorija:Srpski diplomati]] [[Kategorija:Biografije, Čačak]] ico4ljxwlq11cmi7qcnfoob4vekqu07 Deforestacija u Indoneziji 0 4571251 42647712 42337775 2026-06-28T17:07:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647712 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Riau palm oil 2007.jpg|thumb|mini|Siječa šuma u sumatranskoj pokrajini Riau, zbog sadnje plantaže uljne palme ([[2007.]])]] '''[[Krčenje šume]] u [[Indonezija|​​Indoneziji]]''' podrazumijeva trajni gubitak [[šuma]] i raslinja diljem zemlje, što ishoduje neprocjenjivim negativnim utjecajem na društvo i okoliš. Indonezija je podneblje nekih od biološki najraznovrsnijih šuma na ​​svijetu i treća je po broju vrsta, nakon [[Brazil]]a i [[DR Kongo|Demokratske Republike Kongo]].<ref name="ABC 4C">[http://www.abc.net.au/4corners/content/2002/timber_mafia/resources/resources_indonesia.htm ABC Four Corners: ''Background information on Indonesia, deforestation and illegal logging''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sve do [[1900.]] godine Indonezija je još uvijek bila prekrivena gustim šumama, koje su činile 84% ukupne površine države. Krčenje šuma se tijekom [[1970-ih]] znatno uvećalo, te je u ubrzanom usponu od tada. Procjenjuje se da je pokrivenost šumama od 170 000 000 hektara tijekom 1900. smanjena na manje od 100 000 000 hektara do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Matthews">[http://pdf.wri.org/indoforest_full.pdf Matthews, Emilly (ed.): ''The State of Forests Indonesia'', Bogor 2002], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Tijekom [[2008.]] godine predviđeno je da će [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] u Indoneziji iščeznuti u idućih 10 godina.<ref>[http://www.asianews.it/index.php?l=en&art=5728 China is black hole of Asia's deforestation], ''Asia News'', objavljeno 24. ožujka 2008., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Od ukupne siječe šuma u Indoneziji, čak 80% se vodi kao nezakonito.<ref>[http://www.swedwatch.org/en/rapporter/riskanalys-av-glas-jarn-betong-och-gips Riskanalys av glas, järn, betong och gips], str. 19.–20., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Velika šumska prostranstva u ​​Indoneziji uništena su i pretvorena u plantaže od strane velikih međunarodnih tvrtki za preradu [[celuloza|celuloze]], kao što je ''Asia Pulp and Paper''.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees Indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260204140712/http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia |date=2026-02-04 }} Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Šume često bivaju spaljene od strane poljoprivrednika i vlasnika plantaža.<ref>[http://www.eoearth.org/article/Slash_and_burn Slash and burn], Encyclopedia of Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Drugi veliki povod krčenja šume je drvna industrija, vođena potražnjom iz [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.<ref>{{cite web|url=http://news.mongabay.com/2006/0710-itto.html |title=Japan depletes Borneo's rainforests; China remains largest log importer |publisher=News.mongabay.com |date= |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i projekti transmigracije prisilili su veliki broj ljudi naseliti se u prašumskim predjelima, dodatno ubrzavajući krčenje šume. Siječa i paljenje šuma radi raščišćavanja zemljišta za poljoprivredu, učinili su Indoneziju trećim najvećim svjetskim odašiljačem plinova koji potpomažu [[učinak staklenika]], iza Kine i [[SAD|SAD-a]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/11/18/AR2009111804162.html |title=The Washington Post|publisher=Washingtonpost.com |date=19. 11. 2009|accessdate=2. 10. 2016|first=Andrew |last=Higgins}}</ref> Šumski [[požari]] često uništavaju velike površine prerađivača [[ugljen]]a, uključujući stare prašume i tresetišta. Tijekom svibnja [[2011.]] Indonezija je proglasila moratorij povodom novih ugovora o siječi šuma, kako bi podržala borbu protiv te pošasti.<ref name="CIFOR 76">[http://www.cifor.org/publications/pdf_files/WPapers/WP-76Murdiyarso.pdf "Indonesia's forest moratorium: A stepping stone to better forest governance?"], CIFOR Working Paper 76, 2011, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Ova odluka pokazala se neučinkovitom, jer je stopa siječe šuma nastavila rasti. Od [[2012.]] godine Indonezija je prestigla stopu siječe šuma u ​​Brazilu<ref>Bachelard, Michael: [http://www.smh.com.au/national/worlds-worst-illegal-logging-in-indonesia-20140629-zsq5j.html "World's worst illegal logging in Indonesia"], ''The Sydney Morning Herald'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref>, te postala najbrže odšumljavajuća država na ​​svijetu.<ref>[http://www.scientificamerican.com/article/deforestation-in-indonesia-is-double-the-government-s-official-rate/ "Deforestation in Indonesia Is Double the Government's Official Rate"], in ''Scientific American'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Historija == [[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Boskap en aanleg afwateringskanaal langs een plantweg op een tabaksplantage TMnr 60038071.jpg|thumb|mini|Siječa šuma zbog stvaranja plantaže [[duhan]]a na sjeveru Sumatre (oko 1900.)]] Indonezijsko otočje od oko 17 508 otoka podneblje je nekih od šuma s najrazličitijim biljnim i životinjskim vrstama na svijetu. Tijekom 1900. ukupna šumska područja predstavljala su 84% od ukupne površine Indonezije. Do [[1950.]] plantaže i male oranice i dalje su zauzimale samo mali dio. Šumski pokrivač u tom dobu se procjenjuje na 145 000 000 hektara primarne šume i još 14 000 000 hektara srednjeg i plimskog raslinja. U ranim 1970-ima Indonezija rabi ovaj vrijedan resurs u gospodarske svrhe, uslijed razvoja drvne industrije. Od kasnih [[1980-ih]] do godine [[2000.]], kapacitet proizvodnje povećan je za skoro 700% u industriji celuloze i [[papir]]a, što je Indoneziju učinilo devetim najvećim proizvođačem celuloze i jedanaestim najvećim proizvođačem papira na svijetu. Stopa siječe šuma nastavlja rasti. Državno izvješće o okolišu za 2009. koje je podnio predsednik Susilo Bambang Judojono, pokazalo je da je broj požara narastao s 19 192 tijekom 2008. na čak 32 416 tijekom 2009. godine. Ministarstvo okoliša optužilo je slabo provođenje zakona i nedostatak nadzora od strane mjesnih vlasti, jer je raščišćavanje zemljišta primarni uzrok požara.<ref>{{cite news|last=Simamora|first=Adianto|title=More hotspots detected despite pledge to reduce forest fires|url=http://www.thejakartapost.com/news/2010/06/11/more-hotspots-detected-despite-pledge-reduce-forest-fires.html|accessdate=2. 10. 2016|newspaper=The Jakarta Post|date=11. 6. 2010|archive-date=2010-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612172319/http://www.thejakartapost.com/news/2010/06/11/more-hotspots-detected-despite-pledge-reduce-forest-fires.html|dead-url=yes}}</ref> Između 1990. i 2000. godine, 20% šumske površine u Indoneziji je izgubljeno (24 000 000 ha), a do [[2010.]] samo je 52% ukupne površine zemljišta još pod šumom (94 000 000 hektara).<ref>Staff (30. studenog 2011.) [http://www.fao.org/forestry/fra/fra2010/en/ Global Forest Resources Assessment 2010 – Trends in Extent of Forest 1990–2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728090012/http://www.fao.org/forestry/fra/fra2010/en/ |date=2019-07-28 }} Food and Agriculture Organization of the United Nations, Media Centre, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Usprkos moratoriju u novim ugovorima za siječu šuma nametnutim 2010., stopa krčenja šume nastavila je rasti do 840 000 hektara u [[2012.]] godini, nadmašivši krčenje šume u Brazilu.<ref>John Vidal: [http://www.theguardian.com/environment/2014/jun/29/rate-of-deforestation-in-indonesia-overtakes-brazil-says-study "Rate of deforestation in Indonesia overtakes Brazil, says study"] ''The Guardian'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Zahvaćena područja == [[Datoteka:Riau deforestation 2006.jpg|thumb|mini|Uništavanje ​​močvarnih šuma treseta zbog stvaranja plantaža uljnih palmi u gradu Indragiri Hulu, pokrajina Riau, Sumatra]] Uništavanje ​​močvarnih šuma treseta zarad plantaža uljnih palmi u gradu Indragiri Hulu, pokrajina Riau, Sumatra Indonežanske nizinske tropske šume, najbogatije drvnom građom i [[bioraznolikost|bioraznolikošću]], najviše su izložene riziku. Do 2000. godine one su skoro u potpunosti nestale u [[Sulawesi]]ju, i predviđa se da će uskoro nestati i na [[Sumatra|Sumatri]] i [[Kalimantan]]u. Deseci tisuća kvadratnih kilometara šume na Sumatri potpuno su uništeni, često pod zapovjedništvom središnje vlade koja podržava rad međunarodnih tvrtki na uklanjanju šume.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6927890.stm Losing land to palm oil in Kalimantan], BBC News, objavljeno 3. kolovoza 2007., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Na Kalimantanu su između [[1991.]] i [[2014.]] velike površine obrasle šumom izgorjele uslijed nenadziranih požara, što je uzrokovalo onečišćenje [[atmosfera|atmosfere]] diljem jugoistočne [[Azija|Azije]].<ref>{{cite web|url=http://news.mongabay.com/2006/1015-indonesia.html |title=Forest fires result from government failure in Indonesia |publisher=News.mongabay.com |date= |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> == Krčenje šuma == Zajednička studija [[UK|Velike Britanije]] i Indonezije o drvnoj industriji u Indoneziji [[1998.]] godine pretpostavila je da je 40% posiječenih stabala uklonjeno nezakonito, s vrijednošću od preko 365 000 000 [[američki dolar|američkih dolara]].<ref>Indonesia-UK Tropical Forestry Management Programme (1999) Illegal Logging in Indonesia. ITFMP Report No. EC/99/03</ref> Prema novijim procjenama, uzevši u obzir zakonitu siječu stabala i uspoređujući ju s količinom domaće potrošnje i izvoza, računice pokazuju da je 88% posiječenih stabala u zemlji uništeno na neki način nezakonito.<ref>Greenpeace (2003) ''Partners in Crime: A Greenpeace investigation of the links between the UK and Indonesia's timber barons'', vidjeti http://www.saveordelete.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104192000/http://www.saveordelete.com/ |date=2014-01-04 }}</ref> [[Malezija]] je ključna tranzitna zemlja za nezakonito stvorene drvene proizvode iz Indonezije..<ref>Environmental Investigation Agency and Telepak (2004) ''Profiting from Plunder: How Malaysia Smuggles Endangered Wood''.</ref> === Nezakonito pustošenje šume === [[Datoteka:Borneo fires October 2006.jpg|thumb|mini|[[NASA|NASA-in]] [[satelit]] zabilježio je oblak gustog dima iznad otoka Bornea [[5. listopada]] [[2006.]] Požari se pojavljuju tijekom sušne sezone (kolovoz-listopad), izazivaju ih uglavnom raščišćavanje vegetacije i druge poljoprivredne djelatnosti, ali zahvaćaju i šume i nisko raslinje.]] Procjenjuje se da je oko 73% proizvedene drvne građe zasigurno pribavljeno nezakonitom siječom stabala.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260204140712/http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia |date=2026-02-04 }} Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Mnogi načini krčenja šume u Indoneziji smatraju se iz više razloga nezakonitim. Privatne korporacije, motivirane zaradom od strane lokalnih i regionalnih tržišta zahtjeva za drvnom građom, odgovorne su za uništavanje šume. Ova agro-industrijska poduzeća često ne posluju u skladu s osnovnim zakonskim propisima, jer neprimjereno primjenjuju isplativije ali daleko [[ekologija|ekološki]] neučinkovitije načine siječe šuma, poput šumskih požara radi pustošenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Šumarski zakon iz [[1999.]] godine navodi da je od ključnog značaja za tvrtke biti podržane od strane vlasti u pojedinim područjima uz IPK dopusnicu, tj. dopusnicu za prikupljanje drvne građe radi zakonitog odobrenja siječe šume.<ref>{{cite web|url=http://www.thejakartaglobe.com/news/indonesias-sinar-mas-accused-of-illegal-land-clearing/346751 |title=Indonesia's Sinar Mas Accused of Illegal Land Clearing |publisher=The Jakarta Globe |date=10. prosinca 2009. |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Međutim, mnoge od ovih korporacija uspijevaju preskočiti zakonsku proceduru i uz to uvećaju zaradu od prihoda služeći se nezakonitim djelatnostima, poput podmićivanja državnih službenika. Na ruku im idu i loše zakonske regulative u Indoneziji, koje obeshrabruju napore za očuvanje [[šumarstvo|šumarstva]].<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html |title=88 percent of logging illegal: ICW |publisher=The Jakarta Post |date=22. lipnja 2011. |accessdate=2. listopada 2016. |archive-date=2013-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130525034947/http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html |dead-url=yes }}</ref> U praksi diljem države poljoprivrednici i nadničari u ruralnim predjelima, koji posjeduju najniži stupanj [[obrazovanje|obrazovanja]], primjenjuju osnovni način košenja i paljenja usjeva kako bi „oplemenili“ svoja obradiva zemljišta. Ova rudimentarna poljoprivredna tehnika podrazumijeva i siječu šumskog drveća prije sušne sezone, a potom i spaljivanje ovih stabala u idućoj sušnoj sezoni, u cilju osiguravanja [[gnojivo|gnojiva]] koje će obogatiti mineralni sastav zemljišta. Ova poljoprivredna praksa ponavlja se na istom zemljištu sve dok se ono ne isprazni od hranjivih materija i više nije u stanju davati dovoljan urod i donositi poljoprivredne prinose. Nakon toga, ovi poljoprivrednici prelaze na drugu česticu i iznova primjenjuju svoj način siječe i paljenja usjeva.<ref>Tony Waters, The Persistence of Subsistence Agriculture. pp. 3. Lexington Books (2007)</ref> Ovaj društveni čimbenik krčenja šume povećava izazove s kojima se suočava održivost šumarstva u zemljama u razvoju kao što je Indonezija. == Pokušaji zaštite == Napori u cilju zaustavljanja globalnih klimatskih promjena uključili su i mjere koje su osmišljene kako bi se pratilo uništavanje šume u ​​Indoneziji i kako bi se državne i mjesne vlasti potaknule zaustaviti daljnji nestanak stabala. Opći naziv ovog programa je „Smanjenje emisija šumske degradacije i krčenja šuma“ (REDD). Novi sustavi za praćenje krčenja šume rabe se u Indoneziji. Jedan takav sustav, Akcijska platforma šumskog monitoringa pod upravom Centra za globalni razvoj, trenutačno prikazuje podatke o siječi šuma diljem Indonezije na mjesečnoj razini.<ref>[http://www.cgdev.org/section/initiatives/_active/forestmonitoringforactionforma Center for Global Development: Forest Monitoring for Action], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Dana [[26. svibnja]] 2010. godine Indonezija je potpisala sporazum o namjerama s [[Norveška|Norveškom]], u kojem se postavlja dvogodišnji moratorij o novim koncesijama za siječu šuma, kao dio dogovora u kojem Indonezija dobija 1 000 000 000 američkih dolara ako ne prekrši svoju obvezu. Očekivalo se da Sporazum smanji industriju palminog ulja i zaustavi ili uspori planove o stvaranju velikog poljoprivrednog imanja u provinciji Papua.<ref>[http://www.smh.com.au/environment/conservation/norway-to-pay-for-indonesian-logging-moratorium-20100527-whrg.html SMH 28.05.2010: ''Norway to pay for Indonesian logging moratorium''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sredstva će u početku biti posvećena dovršenju strategije [[klima|klime]] i šuma Indonezije, izgradnji i institucionalizaciji ljudskih kapaciteta koji bi pratili, izvješćivali i provjeravali smanjenje emisije štetnih plinova, a ujedno i usvajali nove politike i institucionalne reforme.<ref>[http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html The Norway Post: ''Deforestation agreement with Indonesia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100608200108/http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html |date=2010-06-08 }}, objavljeno 28. svibnja 2010., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Norveška kani pomoći Indoneziji pri uspostavljanju sustava koji bi smanjio [[korupcija|korupciju]], tako da zakon može biti proveden u potpunosti.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/28/world/asia/28indo.html|title=Indonesia Agrees to Curb Commercial Deforestation|work=New York Times|date=27. 5. 2010|accessdate=2. 10. 2016| first=Aubrey | last=Belford}}</ref><ref>{{cite web|url=http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/05/201052754340992340.html|title= Indonesia declares logging halt|publisher=[[Al Jazeera]]|date=27. svibnja 2010|accessdate=2. listopada 2016}}</ref> Dvogodišnji moratorij o siječi drveća proglašen je [[20. svibnja]] [[2011.]] godine. Tijekom [[2013.]] produljen je za još dvije godine.<ref name="JG2013">[http://www.thejakartaglobe.com/environment/indonesia-extends-logging-ban-to-protect-rainforest/ "Indonesia Extends Logging Ban to Protect Rainforest"], ''The Jakarta Globa'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Galerija == <gallery> Forest of Bangka Island.jpg|Šuma na otoku Bangki, opustošena zbog stvaranja plantaže uljne palme COLLECTIE TROPENMUSEUM 10 tot 12 Jaren oude boscultures werden na de Japanse capitulatie gerooid de grond werd voor landbouw doeleinden te gebruikt Zuid Sukabumi TMnr 10010989.jpg|Šume stare nekoliko desetljeća posiječene zbog stvaranja poljoprivrednog zemljišta ([[1947.]]) Kalimantan deforestation and degradation 2 (10706416453).jpg|Drvna građa s otoka Bornea Deforestation near Bukit Tiga Puluh NP.jpg|Uništavanje vegetacije u pojasu zaštitnog obruča oko Nacionalnog parka Bukit Tigapuluh, Sumatra Riau palm oil 2007.jpg|Nestanak šume i priprema sadnica, Sumatra COLLECTIE TROPENMUSEUM Boskap en aanleg afwateringskanaal langs een plantweg op een tabaksplantage TMnr 60038071.jpg|Posiječena šuma postat će plantaža duhana </gallery> == Izvori == {{izvori|2}} {{Commonscat|Deforestation in Indonesia}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Šume u Indoneziji‎]] [[Kategorija:Ekonomija Indonezije]] [[Kategorija:Ekologija]] 3af9z85fdwnf3d5m0dv2k895taucemh Dillinger (film, 1973) 0 4571961 42647733 42396547 2026-06-28T19:42:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Dillinger | slika = DillingerPoster1973.jpg | director = [[John Milius]] | producer = [[Samuel Z. Arkoff]]<br>[[Lawrence Gordon (producent)|Lawrence Gordon]]<br>[[Buzz Feitshans]]<br>Robert Papazian | writer = John Milius | starring = [[Warren Oates]]<br>[[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]]<br>[[Michelle Phillips]]<br>[[Harry Dean Stanton]]<br>[[Geoffrey Lewis (glumac)|Geoffrey Lewis]]<br>[[John P. Ryan (glumac)|John P. Ryan]]<br>[[Richard Dreyfuss]]<br>[[Steve Kanaly]]<br>[[Cloris Leachman]] | music = [[Barry De Vorzon]] | cinematography = Jules Brenner | editing = Fred R. Feitshans Jr. | distributor = [[American International Pictures]] | released = {{Film date|1973|7|20|df=y}} | runtime = 107 min. | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = 1 mil. $<ref name="latimes">A Million-Dollar 'Dillinger' by AIP Haber, Joyce. Los Angeles Times (1923-Current File) [Los Angeles, Calif] 13 June 1973: g18</ref> | gross = 2 mil. $ (SAD i Kanada)<ref>'Big Rental Films of 1973', ''Variety'', 9 Jan 1974 p19</ref> }} '''''Dillinger''''' je [[SAD|američki]] [[gangsterski film|gangstersko]]-[[biografski film]] snimljen 1973. godine u režiji [[John Millius|Johna Milliusa]], kome je to bio [[cjelovečernji film|cjelovečernji]] režijski debi. Naslovni lik, koga tumači [[Warren Oates]], je znameniti gangster [[John Dillinger]], a radnja, smještena u 1933. i 1934. godinu, paralelno prati njegovu karijeru pljačkaša banaka na [[Srednji Zapad|Srednjem Zapadu]], ali i napore [[FBI]] pod specijalnim agentom [[Melvin Purvis|Melvinom Purvisom]] (čiji lik tumači [[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]]) da ga se uhvati. U vrijeme snimanja je Millius uživao reputaciju jednog od najboljeg plaćenih scenarista tadašnjeg Hollywooda, ali nije bio zadovoljan načinom na koji su njegovi scenariji bili ekranizirani. Scenario za ''Dillinger'' je napisao velikim dijelom kako bi se okušao iza kamere, ali i kako bi odao počast liku Dillingera sa kojim je bio fasciniran, i koji je velikim dijelom bio oličenje njegovih individualističkih ideala. Na kraju je projekt uspio prodati studiju [[American International Pictures]], specijaliziranom za [[B film]]ove, koji mu je dao manji budžet, ali i više kreativne slobode. Naslovnu ulogu je dobio Oates, dotada specijaliziran za sporedne uloge, koga je Millius imao u vidu od samog početka; [[Michelle Phillips]], pjevačica ''[[The Mamas & the Papas]]'' je ulogu Dillingerove djevojke [[Billie Frechette]] dobila lažući da je, poput nje, porijeklom [[Cherokee]] Indijanka. Snimanje je u potpunosti napravljeno na lokacijama u državi [[Oklahoma]], a kao jedan od savjetnika je služio Clarence Hurt, jedan od agenata koji je sudjelovao u stvarnoj istrazi. ''Dillinger'' je nakon premijere doživio uspjeh, i Millius se nametnuo kao punokrvni autor [[Novi Hollywood|Novog Hollywooda]]. Također je potakao snimanje dva televizijska filma posvećena Purvisu koji se smatraju njegovim neslužbenim nastavcima - ''[[Melvin Purvis: G-Man]]'' (1974) i ''[[The Kansas City Massacre]]'' (1975), u kome je Purvisov lik tumačio [[Dale Robertson]]. ==Uloge== *[[Warren Oates]] ... [[John Dillinger]] *[[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]] ... [[Melvin Purvis]] *[[Michelle Phillips]] ... [[Billie Frechette]] *[[Harry Dean Stanton]] ... [[Homer Van Meter]] *[[Geoffrey Lewis (glumac)|Geoffrey Lewis]] ... [[Harry Pierpont]] *[[Richard Dreyfuss]] ... [[Baby Face Nelson]] *[[Steve Kanaly]] ... [[Pretty Boy Floyd]] *[[John P. Ryan (glumac)|John P. Ryan]] ... [[Charles Makley]] *[[Frank McRae]] ... Reed Youngblood *[[Cloris Leachman]] ... [[Anna Sage]], "Dama u crvenom" *[[John Martino]] ... Eddie Martin *[[Roy Jenson]] ... [[Samuel P. Cowley|Sam Cowley]] *[[Read Morgan]] ... Big Jim Wollard *[[Richard Eschliman]] ... [[Machine Gun Kelly]] *[[Jerry Summers]] ... [[Tommy Carroll (kriminalac)|Tommy Carroll]] (Uncredited) *[[Anne Ault]] ... Mary (nenaveden na špici) == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0069976|Dillinger}} * [http://variagate.com/dilinger.htm?wik Sample frames by cinematographer]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303205056/http://variagate.com/dilinger.htm?wik |date=2016-03-03 }} {{John Milius}} {{DEFAULTSORT:Dillinger}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] [[Kategorija:Triler filmovi]] 5ua3frbg6owfy8q05wzr151rlntrqo3 Desimir Stanojević 0 4601021 42647649 42470369 2026-06-28T13:26:21Z ~2026-37337-92 370087 /* Uloge */ 42647649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Desimir Stanojević | datum_rođenja = {{bda|1950|10|7|df=y}} | mesto_rođenja = [[Niš]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] | alias = Desko | zanimanje = pozorišni i televizijski glumac. | znamenite_uloge = Vukašin Golubović u ''[[Srećni ljudi]]'' }} '''Desimir Stanojević''' ([[Niš]], [[7. oktobar]] [[1950]] - [[Beograd]], [[10. mart]] [[2020]]) je srpski pozorišni i televizijski [[glumac]] i pevač. == Biografija == Desimir Stanojević je rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1950]]. godine u [[Niš]]u. Igrao je u [[Narodno pozorište u Nišu|Narodnom pozorištu u Nišu]] od [[1970]]. do [[1990]]. godine a od [[1991]]. u [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama u Beogradu]]. Osnivač je Omladinskog pozorišta „Treća polovina“ u Nišu i tvorac prvog mjuzikla „Violinista na krovu“ u istoriji Niškog pozorišta. == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Desimira Stanojevića}} |- | 1987. || [[Lager Niš (film)|Lager Niš]] || Sima |- | 1992. || [[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] || dirigent |- | 1993. || [[Policajac sa Petlovog brda (TV serija)]] || dirigent |- | 1994. || [[Novogodišnja priča]] (TV film) || gost u restoranu |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 1995-1996. || [[Srećni ljudi|Srećni ljudi 2]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 2007. || [[Seljaci (TV serija)|Seljaci]] || Radovan |- | 2015. || [[Bićemo prvaci sveta]] || |-2016. :⁠-⁠[TV serija}⁠:⁠‑⁠) Prvaci sveta))Mrka | 2016. || [[Selo gori a baba se češlja]] || Radnik u pošti | 2017.-|| Priznanje || | 2020.-|| A sad,adio || == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=822652|name=Desimir Stanojević}} * [http://www.niscafe.com/index.php/poznate-nislije/kultura-i-umetnost/1815-desimir-stanojevic.html Desimir Stanojević (http://www.niscafe.com)] {{Lifetime|1950|2020|Stanojević, Desimir}} [[Kategorija:Srpski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] kled8l5bpk848zv01xbjl16fhrcr3s7 42647650 42647649 2026-06-28T13:28:03Z ~2026-37337-92 370087 /* Uloge */ 42647650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Desimir Stanojević | datum_rođenja = {{bda|1950|10|7|df=y}} | mesto_rođenja = [[Niš]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] | alias = Desko | zanimanje = pozorišni i televizijski glumac. | znamenite_uloge = Vukašin Golubović u ''[[Srećni ljudi]]'' }} '''Desimir Stanojević''' ([[Niš]], [[7. oktobar]] [[1950]] - [[Beograd]], [[10. mart]] [[2020]]) je srpski pozorišni i televizijski [[glumac]] i pevač. == Biografija == Desimir Stanojević je rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1950]]. godine u [[Niš]]u. Igrao je u [[Narodno pozorište u Nišu|Narodnom pozorištu u Nišu]] od [[1970]]. do [[1990]]. godine a od [[1991]]. u [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama u Beogradu]]. Osnivač je Omladinskog pozorišta „Treća polovina“ u Nišu i tvorac prvog mjuzikla „Violinista na krovu“ u istoriji Niškog pozorišta. == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Desimira Stanojevića}} |- | 1987. || [[Lager Niš (film)|Lager Niš]] || Sima |- | 1992. || [[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] || dirigent |- | 1993. || [[Policajac sa Petlovog brda (TV serija)]] || dirigent |- | 1994. || [[Novogodišnja priča]] (TV film) || gost u restoranu |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 1995-1996. || [[Srećni ljudi|Srećni ljudi 2]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 2007. || [[Seljaci (TV serija)|Seljaci]] || Radovan |- | 2015. || [[Bićemo prvaci sveta]] || |-2016. :⁠-⁠[TV serija}⁠:⁠‑⁠) Prvaci sveta))Mrka | 2016. || [[Selo gori a baba se češlja]] || Radnik u pošti | 2017.-|| Priznanje || | 2020.-|| A sad,adio || == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=822652|name=Desimir Stanojević}} * [http://www.niscafe.com/index.php/poznate-nislije/kultura-i-umetnost/1815-desimir-stanojevic.html Desimir Stanojević (http://www.niscafe.com)] {{Lifetime|1950|2020|Stanojević, Desimir}} [[Kategorija:Srpski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] exfrkztfjlmgvi41qpbvchd1csf6r8b 42647651 42647650 2026-06-28T13:29:54Z ~2026-37337-92 370087 /* Uloge */ 42647651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Desimir Stanojević | datum_rođenja = {{bda|1950|10|7|df=y}} | mesto_rođenja = [[Niš]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] | alias = Desko | zanimanje = pozorišni i televizijski glumac. | znamenite_uloge = Vukašin Golubović u ''[[Srećni ljudi]]'' }} '''Desimir Stanojević''' ([[Niš]], [[7. oktobar]] [[1950]] - [[Beograd]], [[10. mart]] [[2020]]) je srpski pozorišni i televizijski [[glumac]] i pevač. == Biografija == Desimir Stanojević je rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1950]]. godine u [[Niš]]u. Igrao je u [[Narodno pozorište u Nišu|Narodnom pozorištu u Nišu]] od [[1970]]. do [[1990]]. godine a od [[1991]]. u [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama u Beogradu]]. Osnivač je Omladinskog pozorišta „Treća polovina“ u Nišu i tvorac prvog mjuzikla „Violinista na krovu“ u istoriji Niškog pozorišta. == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Desimira Stanojevića}} |- | 1987. || [[Lager Niš (film)|Lager Niš]] || Sima |- | 1992. || [[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] || dirigent |- | 1993. || [[Policajac sa Petlovog brda (TV serija)]] || dirigent |- | 1994. || [[Novogodišnja priča]] (TV film) || gost u restoranu |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 1995-1996. || [[Srećni ljudi|Srećni ljudi 2]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 2007. || [[Seljaci (TV serija)|Seljaci]] || Radovan |- | 2015. || [[Bićemo prvaci sveta]] || |-2016. :⁠-⁠[TV serija}⁠:⁠‑⁠) Prvaci sveta))Mrka | 2016. || [[Selo gori a baba se češlja]] || Radnik u pošti | 2017.-|| Priznanje || | 2020.-|| A sad,adio || == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=822652|name=Desimir Stanojević}} * [http://www.niscafe.com/index.php/poznate-nislije/kultura-i-umetnost/1815-desimir-stanojevic.html Desimir Stanojević (http://www.niscafe.com)] {{Lifetime|1950|2020|Stanojević, Desimir}} [[Kategorija:Srpski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] 6h241407i3ca8u0makbklvafbw1ycue 42647653 42647651 2026-06-28T13:32:06Z ~2026-37337-92 370087 /* Uloge */ Uloga 42647653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Desimir Stanojević | datum_rođenja = {{bda|1950|10|7|df=y}} | mesto_rođenja = [[Niš]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] | alias = Desko | zanimanje = pozorišni i televizijski glumac. | znamenite_uloge = Vukašin Golubović u ''[[Srećni ljudi]]'' }} '''Desimir Stanojević''' ([[Niš]], [[7. oktobar]] [[1950]] - [[Beograd]], [[10. mart]] [[2020]]) je srpski pozorišni i televizijski [[glumac]] i pevač. == Biografija == Desimir Stanojević je rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1950]]. godine u [[Niš]]u. Igrao je u [[Narodno pozorište u Nišu|Narodnom pozorištu u Nišu]] od [[1970]]. do [[1990]]. godine a od [[1991]]. u [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama u Beogradu]]. Osnivač je Omladinskog pozorišta „Treća polovina“ u Nišu i tvorac prvog mjuzikla „Violinista na krovu“ u istoriji Niškog pozorišta. == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Desimira Stanojevića}} |- | 1987. || [[Lager Niš (film)|Lager Niš]] || Sima |- | 1992. || [[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] || dirigent |- | 1993. || [[Policajac sa Petlovog brda (TV serija)]] || dirigent |- | 1994. || [[Novogodišnja priča]] (TV film) || gost u restoranu |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 1995-1996. || [[Srećni ljudi|Srećni ljudi 2]] || [[Vukašin Golubović|Vukašin „Vule“ Golubović]] |- | 2007. || [[Seljaci (TV serija)|Seljaci]] || Radovan |- | 2015. || [[Bićemo prvaci sveta]] || |-2016. :⁠-⁠[TV serija}⁠:⁠‑⁠) Prvaci sveta))Mrka | 2016. || [[Selo gori a baba se češlja]] || Radnik u pošti | 2017.|| Priznanje || Tomas | 2020.|| A sad,adio || Desko == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=822652|name=Desimir Stanojević}} * [http://www.niscafe.com/index.php/poznate-nislije/kultura-i-umetnost/1815-desimir-stanojevic.html Desimir Stanojević (http://www.niscafe.com)] {{Lifetime|1950|2020|Stanojević, Desimir}} [[Kategorija:Srpski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] cw84mny3nid5l5l9y5eiyl049sgyguf David Caruso 0 4602808 42647688 42445214 2026-06-28T16:00:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= David Caruso |ime_po_rođenju= David Stephen Caruso |mjesto_rođenja= Forest Hills, [[Queens]], [[New York]] |mjesto smrti= |slika=David_Caruso.jpg |opis slike= Caruso na dodjeli [[Emmy nagrada|Emmyja]] [[11. septembar|11. 9.]] [[1994]]. |datum_rođenja= {{bda|1956|1|7|df=y}} |smrt= |period= [[1980]] - |pseudonim= |web= |supružnik= Cheri Maugans ([[30. mart|30. 3.]] [[1979]] – [[21. februar|21. 2.]] [[1984]]) <br /> [[Rachel Ticotin]] (1984–[[1987]]) |znamenite_uloge= [[Horatio Caine]] (''[[CSI: Miami]]'') <br /> det. John Kelly (''[[Njujorški plavci]]'') }} '''David Stephen Caruso''' [[SAD|američki]] je [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[glumac]] i [[producent]], najpoznatiji po ulozi poručnika [[Horatio Caine|Horatia Cainea]] u seriji ''[[CSI: Miami]]''. == Rane godine == Rođen je u Forrest Hillsu, dijelu [[Queens]]a u [[New York]]u<ref name="parade.com">http://www.parade.com/articles/editions/2005/edition_03-06-2005/in_step_with_0</ref>; otac Charles bio je urednik u novinama, a majka Joan bibliotekarka.<ref>http://www.filmreference.com/film/25/David-Caruso.html</ref> [[Irska|Irskog]] je i [[italija]]nskog porijekla<ref>{{Cite web |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-13170291_ITM |title=Archive copy |access-date=2012-05-30 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022230046/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-13170291_ITM |url-status=dead }}</ref> i odgojen je kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]].<ref>{{Cite web |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6344723_ITM |title=Archive copy |access-date=2012-05-30 |archive-date=2009-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091216040426/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6344723_ITM |url-status=dead }}</ref> Pohađao je katoličku školu ''Our Lady Queen of Martyrs'' (''Naša Gospa od mučenika'') u Forest Hillsu, a kasnije ''Archbishop Molloy High School'' u obližnjem Briarwoodu, koju je završio [[1974]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://alumni.molloyhs.org/?famousstanners |access-date=2017-08-29 |archivedate=2012-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120825081034/http://alumni.molloyhs.org/?famousstanners |deadurl=yes }}</ref> == Karijera == === [[1980te|1980-e]] === 1980. snimio je prvi film (''Getting Wasted''), u kojem je glumio Dannyja. Narednih godina dobijao je sporedne uloge, pojavivši se u filmovima ''Rambo: Prva krv'', ''Oficir i džentlmen'', ''Plavi grad'', ''Kradljivac srca'', ''Kineska djevojka''. Također je glumio i u ''Hudson Hawku'' te ''Blizancima''. Jednom je naveo kako je uloga "kadeta koji se umalo utopio" u filmu ''Oficir i džentlmen'' bila ono po čemu je bio zapažen.<ref name="parade.com"/> Na televiziji je imao epizodnu ulogu Tommyja Manna, vođe bande ''The Shamrocks'' u seriji ''Hill Street Blues''. Također se pojavio u 2 epizode serije ''Crime Story'', koja se prikazivala od [[1986]]. do [[1988]]. na [[NBC]]-ju. === [[1990te|1990-e]] === Caruso je imao sporedne uloge u [[kriminalistički]]m filmovima ''[[Kralj New Yorka]]'' i ''[[Jedna žena, dva muškarca]]''. Dok je snimao ''Hudson Hawk'', primjenjivao je [[metoda Stanislavskog|metodu Stanislavskog]], odbijajući pričati bilo s kim na setu iz razloga što je njegov lik, Kit Kat, bio nijem jer mu je odgrizen jezik. Njegova prva značajna uloga bila je u seriji ''[[Njujorški plavci]]'', gdje je glumio detektiva Johna Kellyja. Za tu je ulogu dobio ''[[Zlatni globus]]''. U dodatku na to, ''TVGuide'' proglasio je Carusa za jednu od 6 novih zvijezda na koje treba obratiti pažnju u TV-sezoni 1993/94. Dospio je u vijesti kada je iduće godine napustio tada jako gledane ''Plavce'' (nakon samo 4 epizode u 2. sezoni) kako bi nastavio karijeru na filmu, što se pokazalo kao promašaj jer se nikad nije uspio nametnuti za vodeće uloge, unatoč ulozi u krimi-trileru ''Poljubac smrti'', koji je dobro prošao kod kritike, ali ne i finansijski. Glumio je i u filmu ''Jade'', koji je još gore prošao na kino-blagajnama. 1997. godine vratio se na televiziju ulogom u [[advokat]]skoj seriji ''Michael Hayes'', koja nije bila dugog vijeka (samo 1 sezona). U njoj je glumio saveznog tužioca sa sjedištem u New Yorku. === [[2000te|2000-e]] === Ponovo se vratio na film, odglumivši plaćenika i partnera [[Russell Crowe|Russella Crowea]] u filmu ''Proof of Life'' (''Dokaz života'') 2000. Iduće godine imao je glavnu ulogu u [[horor]]u ''Session 9''. Od 2002. glumi poručnika Horatia Cainea u [[CBS]]-ovoj seriji ''CSI: Miami''. Bio je prvi glumac u okviru CSI-franšize koji se pojavio u sva 3 ''CSI''-a. U ''Miamiju'' je karakterističan po veoma kratkim rečenicama koje su jako prikladne za datu situaciju i obično su na početku epizode. Osim toga, tu su i neizbježne sunčane naočale, koje često stavlja usred rečenice, kao i odlazak iz kadra trenutak prije početka najavne špice. Naočale i kratke rečenice često su tema šala u emisiji ''The Soup'' koju vodi Joel McHale (emisija se, inače, bavi stvarima iz [[popularna kultura|popularne kulture]] i TV-serija koje su obilježile tu sedmicu). U šouu Davida Lettermana [[Jim Carrey]] javno je priznao da je ljubitelj serije, a kasnije je čak i satirično imitirao Carusa. Zatražio je da bude u krupnom kadru, govorio dubokim glasom i stavio naočale. Caruso je u jednom kasnijem intervjuu za ''CBS'' izjavio da je bio impresioniran tim imitiranjem.<ref>http://www.youtube.com/watch?v=ul8gZIGZbdc&feature=related</ref> U 20. epizodi 5. sezone ''[[Dr. House]]a'' [[Gregory House|House]] govori [[Allison Cameron|Cameronici]]: ''"Jesi li to zaključila skidajući naočale uz zvuke pjesme grupe [[The Who|Who]]?"'' == Lični život == Caruso ima kćerku Gretu (1984) sa svojom drugom suprugom, Rachel Ticotin. 1994. godine (prema sudskim zapisima) njegova bivša djevojka Paris Papiro podnijela je zahtjev za ''partnersku alimentaciju'' ([[engleski jezik|engl.]] ''palimony'', što je kovanica od riječi ''pal'' = ''drug, partner'' i ''alimony'' = ''alimentacija''). Caruso joj je platio neutvrđen iznos početkom 1995. S Lizom Marquez, još jednom bivšom djevojkom, ima dvoje djece: Marquez Anthony (sin), rođen [[2005]], i Paloma Raquel (kći), rođena [[2007]]. U aprilu [[2009]]. Liza je tužila Carusa zbog prevare, kršenja njihovog dogovora o nagodbi i duševne boli.<ref>http://www.tvguide.com/News/David-Caruso-Sued-1004919.aspx</ref> Caruso trenutno živi u [[Los Angeles]]u i [[Miami]]ju s novom djevojkom, Aminom Islam. U martu 2009. jedna [[Austrija]]nka uhapšena je u [[Tirol (pokrajina)|Tirolu]] pod optužbom da je uhodila Carusa (tzv. ''stalking''). Prije njenog bijega u [[Meksiko]], dvaput se nije pojavila pred sudom da se izjasni o optužbi. Nakon što ju je Meksiko deportirao u domovinu, preuzele su je austrijske vlasti i trenutno čeka suđenje zbog navedene optužbe.<ref>http://www.foxnews.com/wires/2009Mar26/0,4670,EUAustriaCarusoStalker,00.html</ref> == Odabrana filmografija == *''[[Oficir i džentlmen]]'' ([[1982]]) kao Topper Daniels *''[[Rambo: Prva krv]]'' (1982) kao zamjenik Mitch *''Hill Street Blues'' ([[1981]]–1983) kao Tommy Mann (vođa bande ''The Shamrocks'') *''TJ Hooker'' ([[1983]]; epizoda "Requiem for a Cop") kao Jennings *''Kradljivac srca'' ([[1984]]) kao Buddy Calamara *''Blue City'' ([[1986]]) kao Joey Rayford *''[[China Girl]]'' ([[1987]]) kao Mercury *''[[Blizanci (film)|Blizanci]]'' (1988) kao Al Greco *''[[Kralj New Yorka]]'' ([[1990]]) kao Dennis Gilley *''Hudson Hawk'' ([[1991]]) kao Kit Kat *''[[Jedna žena, dva muškarca]]'' ([[1992]]) kao Mike *''[[Njujorški plavci]]'' ([[1993]]–[[1994]]) kao det. John Kelly *''[[Poljubac smrti]]'' ([[1995]]) kao Jimmy Kilmartin *''[[Jade]]'' (1995) kao David Corelli *''[[Michael Hayes]]'' ([[1997]]) kao Michael Hayes *''Body Count'' (1997) kao Hobbs *''Proof of Life'' ([[2000]]) kao Dino *''Session 9'' ([[2001]]) kao Phil *''Black Point'' (2001) kao John Hawkins *''[[CSI: Miami]]'' ([[2002]]– 2010) kao [[Horatio Caine]] == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * http://www.imdb.com/name/nm0000325/ * http://www.nndb.com/people/446/000025371/ * http://www.tv.com/person/1638/summary.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415162843/http://www.tv.com/person/1638/summary.html |date=2009-04-15 }} * http://www.cbs.com/primetime/csi_miami/cast/david-caruso/ {{CSI: Miami}} {{Zlatni globus za glumca u TV drami}} {{Lifetime|1956||Caruso, David}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] 3jpwbbha1yha326ko5j15dkscqqsjko Eurosport (mreža) 0 4603763 42647876 42337978 2026-06-29T09:15:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647876 wikitext text/x-wiki '''Eurosport''' je međunarodna privatna televizijska mreža, odnosno korporacija za proizvodnju i distribuciju [[sportski televizijski program|sportskog televizijskog programa]], sa sjedištem u [[Pariz]]u. Njome upravlja medijski konglomerat [[Discovery Communications]] koji je 2015. nad njome stekao vlasništvo, otkupivši većinski udio od francuske [[TF1 Group]]. Eurosport, koji korijene vuče od satelitske TV-stanice [[Eurosport 1]] koja je sa emitiranjem bila započela 1989. godine, danas posjeduje pet specijaliziranih kanala koji se putem [[satelitska televizija|satelita]] i [[kablovska televizija|kabela]] distribuiraju u 55 zemalja svijeta. Njena je specifičnost od samih početaka bila ta da je direktni prijenosi najvažnijih sportskih događaja emitiraju, ovisno o tržištu, na različitim jezicima. Kao jedna od najstarijih specijaliziranih sportskih televizijskih kuća, Eurosport drži prava na televizijske prijenose nekih od najpopularnijih i najatraktivnijih sportskih natjecanja na svijetu, što uključuje [[fudbal]], [[tenis]] i [[košarka|košarku]]. === Historija === Prije osnivanja Eurosporta, [[Europska radiodifuzna unija]] stekla je znatnu količinu sportskih prava, no njezini su članovi mogli emitirati samo dio njih. To je dalo poticaj za osnivanje konzorcija Eurosport, sastavljenog od nekoliko članica [[Evropska radiodifuzna unija|EBU]]-a, kako bi se uspostavilo mjesto gdje bi se ta prava mogla iskoristiti. Sky Television odabrana je kao komercijalni partner [[Evropska radiodifuzna unija|EBU]] projekta, a kanal je pokrenut u 18:00h [[5. veljače]] [[1989]]. Uvelike je zamijenio originalni Sky Channel (kasnije rebrendiran u Sky One) na europskim kabelskim sustavima. Sky Channel se preusmjerio da emitira samo u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Irska|Irskoj]]. Neko vrijeme, neki od bivših paneuropskih programa Sky Channela emitirani su u satima prije pokretanja Eurosporta, pod brendom Sky Europe. === Prekid emitiranja 1991 === Eurosport je zatvoren u [[maj]]u [[1991]]. nakon što je konkurentski kanal Screensport podnio žalbu Europskoj komisiji zbog korporativne strukture. Kanal je spašen kasnije tog mjeseca kada je grupa TF1 (formirana nakon što je francuska vlada privatizirala TF1 nakon podjele ORTF-a 5 godina prije akvizicije) ušla da zamijeni BSkyB kao suvlasnici. Uspio je ponovno pokrenuti emitiranje nakon 10 dana. Sati emitiranja bili su ograničeni na 13:00h do 23:00h, kasnije od 8:00h do ponoći da bi na kraju stigli na 7:30h do 1:00h. Njegove noćne sate okupirao je shopping kanal The Quantum Channel. == Eurosportovi osnovni kanali == * [[Eurosport 1]] * [[Eurosport 2]] * [[Eurosport News]] (sportske vijesti) * DSport (za indijsko tržište) * Eurosport EPL Romania (za rumunjsko tržište, specijaliziran za utakmice engleske [[Premier League]]) === Bivši kanali === * British Eurosport (za britansko tržište, 1999-2015) * Eurosport 3D (2012) * Eurosport DK (za dansko tržište, 2015-2016 == Vanjske veze == {{Commonscat|Eurosport}} * {{Official website|http://www.eurosport.com/}} * [http://corporate.eurosport.com/ Corporate information site] * [http://www.telesport24.com/tv/19/Eurosport-Ru.html Eurosport Ru Live]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131214033657/http://www.telesport24.com/tv/19/Eurosport-Ru.html |date=2013-12-14 }} [[Kategorija:Nastanci 1989.]] [[Kategorija:Televizijske mreže]] [[Kategorija:Sport u Evropi]] 2vq3vrfugp6z98pti4tqhkwoexcf9rz En folkefiende 0 4606665 42647851 41267452 2026-06-29T06:26:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647851 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} '''''En folkefiende''''' ({{jez-sh|Neprijatelj naroda}}) je [[drama]] norveškog književnika [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]] iz 1882. godine. Sastoji se od pet činova. Protagonist je dr. Stockmann, ugledni ljekar u popularnom lječilištu koji je upravo otkrio kako su toplice, o kojima ovisi gradska ekonomija, zagađene otpadnom vodom iz kožare čiji je vlasnik njegov brat. Radnja prikazuje kako o svemu tome nastoji upozoriti svoje sugrađane, ali se na užas suočava sa time da mu oni ne samo ne vjeruju, nego da odbace kao "pariju" i "neprijatelja naroda". ''En folkesfiende'' prilikom premijere nije izazvala neku posebnu pažnju, ali se danas smatra jednim od najboljih Ibsenovih komada i jednom od najpopularnijih i najčešće izvođenih predstava. Navodi se da je bila jedna od inspiracija za znameniti američki film ''[[Jaws (film)|Ralje]]''. Ekranizirana je nekoliko puta, pri čemu je najpoznatiji [[An Enemy of the People (film)|istoimeni]] američki film iz 1978. godine sa [[Steve McQueen|Steveom McQueenom]] u glavnoj ulozi i indijski film ''[[Ganashatru]]'' u režiji [[Satyajit Ray|Satyajita Raya]]. Godine 1969. je u [[SFRJ]] bila emitirana [[Neprijatelj naroda (TV drama, 1969)|istoimena]] [[TV drama]] u produkciji [[RTV Beograd]]. ==Vanjske veze== {{Commons category}} * {{gutenberg|no=2446|name=An Enemy of the People}} * {{librivox book | title=An Enemy of the People | author=Henrik Ibsen}} * [http://www.cummingsstudyguides.net/EnemyPeople.html#Enemy%20of%20the%20People ''An Enemy of the People'': Study Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125190204/http://www.cummingsstudyguides.net/EnemyPeople.html#Enemy%20of%20the%20People |date=2020-11-25 }} * [http://www.sparknotes.com/lit/enemyofthepeople/ Spark Notes] * {{ibdb show|1549}} * {{IMDb title|id=0251072|title=An Enemy of the People}} {{Henrik Ibsen}} {{Authority control}} [[Category:Drame 1882.]] [[Category:Drame Henrika Ibsena]] 86f31b15f73rjcvm8aq8p1gnp8o6j56 EHF Euro 2018. 0 4608880 42647828 42462723 2026-06-29T02:32:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647828 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = <!-- prazno ako je naziv kao i naziv članka--> | godina = 2018. | godinaa = | izvorni naziv = | slika = 2018_European_Men's_Handball_Championship.png | veličina = 348×185px | opis = | domaćin = {{flag|Hrvatska}} | datum = [[12. siječnja|12.]] – [[28. siječnja]] [[2018.]] | momčadi = 16 | savezi = 1 | dvorane = 4 | gradovi = 4 | prvak = ŠPA | prvak2 = <!-- ako momčad nije u {{RukRep}} --> | drugi = ŠVE | drugi2 = <!-- ako momčad nije u {{RukRep}} --> | treći = | treći2 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | četvrti = DAN | četvrti2 = <!-- ako momčad nije u {{RukRep}} --> | utakmice = 47 | golovi = 2563 | gledanost = 263209 | strijelac = {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]<br>{{small|(55 golova)}} | igrač = {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]] | vratar = {{flagicon|FRA|1976}} [[Vincent Gérard]] | ažurirano = [[28. siječnja]] [[2018]] }} '''Trinaesto europsko prvenstvo u rukometu''' održat će se od [[12. siječnja|12.]] do [[28. siječnja]] [[2018.]] godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na turniru će sudjelovati, kao i ranije, 16 reprezentacija, od kojih je njih 15 nastup izborilo preko kvalifikacija, dok je samo domaćin, [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], imala direktan plasman. Turnir će se održati u ukupno četiri dvorane u četiri različita grada, s tim da će se posljednja faza turnira odigrati u [[Zagreb]]u. [[Hrvatska]] je domaćinstvo dobila na 12. Kongresu EHF-a održanom u [[Dublin]]u tokom [[2014.]] godine. Za organizaciju turnira još su se natjecale [[Norveška]] i [[Švedska]], međutim kako su iste dobile zajedničko domaćinstvo (s [[Austrija|Austrijom]]) [[Rukometno EP 2020.|EHF Eura 2020.]], Hrvatska je ostala kao jedini kandidat; bio je to drugi put da je Hrvatska organizirala [[EHF Euro]], nakon [[Rukometno EP 2000.|turnira 2000.]] godine. Turnir 2018. godine bit će posljednji sa 16 reprezentacija, s obzirom da je [[EHF]] dogovorio proširenje turnira na 24 reprezentacije od [[2020.]] godine. Prvak je prvi put u svojoj historiji postala [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolska]], koja je u finalu porazila [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedsku]] rezultatom 29:23; bilo je to peto finale za Španjolsku i njihova prva zlatna medalja, a isto tako i peto finale za Švedsku, koja je prvi put izgubila i tako osvojila svoje prvo srebro. [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], koja je bila statistički najbolja reprezentacija turnira, osvojila je broncu, porazivši [[Danska rukometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 32:29. Najbolji strijelac turnira bio je češki kapetan [[Ondřej Zdráhala]], s 55 golova, dok su najboljim igračem i najboljim golmanom proglašeni, redom, [[Jim Gottfridsson]] i [[Vincent Gérard]]. ==Izbor domaćina== Kandidature za domaćinstvo Eura [[2018.]] godine inicijalno su poslale tri zemlje – [[Hrvatska]], [[Norveška]] i [[Švedska]].<ref>[http://www.handball-planet.com/norway-and-sweden-want-all-candidates-for-hosting-ehf-euro-201-and-2020-announced/ NORWAY AND SWEDEN WANT ALL: Candidates for hosting EHF EURO 201 and 2020 announced]</ref> Sve tri zemlje već su ranije bili domaćini turnira; [[Hrvatska]] je to bila [[2000.]] godine, [[Švedska]] dvije godine kasnije, a [[Norveška]] tokom [[2006.]] godine. I dok je Hrvatska predala kandidaturu samo za turnir [[2018.]] godine, Norveška i Švedska su, uz [[Austrija|Austriju]] i [[Danska|Dansku]], predale kandidature i za turnir [[2020.]] godine. Odluka o domaćinstvu zakazana je za 12. Kongres [[EHF]]-a, koji se [[19. rujna|19.]] i [[20. rujna]] [[2014.]] godine održao u [[Dublin]]u.<ref>{{Cite web |title=DUBLIN PREPARES FOR 12TH EHF CONGRESS |url=http://www.eurohandball.com/article/020156/Dublin+prepares+for+12th+EHF+Congress |access-date=2017-12-20 |archivedate=2018-01-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180121072217/http://www.eurohandball.com/article/020156/Dublin+prepares+for+12th+EHF+Congress |deadurl=yes }}</ref> Kako je izvršni odbor odlučio da će Norveška i Švedska, zajedno s Austrijom, biti domaćini [[Rukometno EP 2020.|EHF Eura 2020.]] godine, Hrvatska je efektivno ostala jedini kandidat za domaćinstvo turnira [[2018.]] godine, što je potvrdio i izvršni odbor.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/ostali_sportovi/hrvatska-domacin-europskog-prvenstva-2018-godine---353015.html Hrvatska domaćin Europskog prvenstva 2018. godine!]</ref><ref>{{Cite web |title=Hrvatska domaćin Europskog prvenstva u rukometu 2018. godine |url=http://sportnet.rtl.hr/vijesti/476589/rukomet-reprezentacija/hrvatska-domacin-europskog-prvenstva-u-rukometu-2018-godine/ |access-date=2017-12-20 |archive-date=2018-01-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121071656/http://sportnet.rtl.hr/vijesti/476589/rukomet-reprezentacija/hrvatska-domacin-europskog-prvenstva-u-rukometu-2018-godine/ |dead-url=yes }}</ref> ==Dvorane== Završni turnir igrat će se ukupno u četiri grada, u dvoranama koje su bile izgrađene za [[Rukometno SP 2009.|Svjetsko prvenstvo 2009.]] godine. Kao domaćini su određeni [[Zagreb]], [[Split]], [[Varaždin]] i [[Poreč]], dok je kao potencijalna zamjena spominjan [[Osijek]] s [[Dvorana Gradski vrt|dvoranom Gradski vrt]]. Konačna lista gradova domaćina i dvorana u kojima će se igrati utakmice izgleda ovako: <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[Zagreb]] ! rowspan=8|<center>{{location map+ |Croatia |float= |width=400 |caption=|places= {{location map~ |Croatia |lat=45.80000 |long=15.9700 |label=[[Zagreb]]|position=bottom}} {{location map~ |Croatia |lat=43.52444 |long=16.4382 |label=[[Split]]}} {{location map~ |Croatia |lat=46.30575 |long=16.3366 |label=[[Varaždin]]|position=bottom}} {{location map~ |Croatia |lat=45.22717 |long=13.5947 |label=[[Poreč]] |position=bottom}} }}</center> ! [[Split]] |- | align=center|[[Arena Zagreb]] | align=center|[[Spaladium Arena]] |- | Kapacitet: '''15,200''' | Kapacitet: '''10,931''' |- | [[File:Arena Zagreb - panoramio.jpg|200px]] | [[File:Spaladium Arena 1.JPG|200px]] |- ! [[Varaždin]] ! [[Poreč]] |- | align=center|[[Arena Varaždin]] | align=center|[[Sportska dvorana Žatika]] |- | Kapacitet: '''5,200''' | Kapacitet: '''3,500''' |- | [[File:Sport Hall Varaždin.jpg|200px]] | |} </center> ==Kvalifikacije== {{main|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u rukometu 2018.}} Ukupno 38 zemalja je pristupilo kvalifikacijskom procesu, koji se odvijao u dvije faze. U prvoj fazi je sudjelovalo ukupno devet zemalja koje su po svom rangu najlošije na EHF-ovoj ljestvici. Te su zemlje raspoređene u tri jakosne skupine i ždrijebane u tri skupine po tri reprezentacije, a svaka je reprezentacija međusobno igrala dva puta. Iz tih su skupina dalje prolazile samo prvoplasirane momčadi, u ovom slučaju [[Belgija]], [[Luksemburg]] i [[Rumunjska]]. Te su tri reprezentacije odlazile u play-off fazu, gdje su se za prolaz borile protiv tri najlošije plasirane momčadi iz gornjeg dijela ždrijeba, odnosno [[Finska|Finskom]], [[Izrael]]om i [[Turska|Turskom]]. Nakon ždrijeba parova, odigrale su se dvije utakmice, a reprezentacija s ukupno boljim rezultatom iz te dvije utakmice je išla u drugu kvalifikacijsku fazu. Play-off faza je zaključena [[10. travnja]] [[2016.]] godine, a u drugu fazu su išle [[Belgija]], [[Finska]] i [[Rumunjska]]. U drugoj fazi je sudjelovalo ukupno 28 reprezentacija, raspoređenih u četiri jakosne skupine, a ždrijebanih u sedam skupina po četiri reprezentacije. U skupinama je svaka reprezentacija međusobno igrala dva puta, a dvije najbolje plasirane momčadi nakon svih odigranih utakmica izborile su nastup na Euru 2018. godine. Njima se također pridružila i najbolje plasirana treća ekipa iz svih sedam skupina, što je u ovom slučaju bio [[Island]]. Nastup na završnom turniru je, kroz kvalifikacije, izborilo ukupno 15 zemalja, a samo je [[Hrvatska]], kao domaćin, bila direktno plasirana. Sve ostale zemlje morale su svoj nastup izboriti kroz kvalifikacije. ==Pregled momčadi i kvalifikacija== {| class="wikitable" style="width:1000px;" |- ! Natjecanje !! Datum !! Mjesta !! Kvalificirane momčadi !! Izbornik !! Kapetan |- |Direktan plasman <small>(domaćin)</small>||style="text-align:center;"|[[20. rujna]] [[2014.]]|| style="text-align:center;"| 1 || {{RukRep|HRV}} || {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]] || [[Domagoj Duvnjak]] |- |rowspan="8"| Pobjednici grupa <small>(1-7)</small> ||style="text-align:center;"| [[6. svibnja]] [[2017.]] || rowspan="8" style="text-align:center;"|7 || {{RukRep|NJE}} || {{flagicon|NJE}} [[Christian Prokop]] || [[Uwe Gensheimer]] |- |style="text-align:center;"| [[6. svibnja]] [[2017.]] || {{RukRep|ŠVE}} || {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]] || [[Niclas Ekberg]] |- |style="text-align:center;"| [[6. svibnja]] [[2017.]] || {{RukRep|ŠPA}} || {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]] || [[Raúl Entrerríos]] |- |rowspan="2" style="text-align:center;"| [[14. lipnja]] [[2017.]] ||rowspan="2"| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] || {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Dinart]] ||rowspan="2"| [[Cédric Sorhaindo]] |- | {{flagicon|FRA|1976}} [[Guillaume Gille]] |- |style="text-align:center;"| [[14. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|DAN}} || {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]] || [[Niklas Landin]] |- |style="text-align:center;"| [[15. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|BJE}} || {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]] || [[Baris Puhouski]] |- |style="text-align:center;"| [[18. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|MAK}} || {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl González (rukometaš)|Raúl González]] || [[Kiril Lazarov]] |- |rowspan="8"| Drugoplasirani u grupama <small>(1-7)</small> ||style="text-align:center;"| [[15. lipnja]] [[2017.]] || rowspan="8" style="text-align:center;"|7 || {{RukRep|SRB}} || {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]] || [[Žarko Šešum]] |- |style="text-align:center;"| [[15. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|MAĐ}} || {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]] || [[Timuzsin Schuch]] |- |style="text-align:center;"| [[17. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|CG}} || {{flagicon|SRB}} [[Dragan Đukić]] || [[Rade Mijatović]] |- |style="text-align:center;"| [[17. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|NOR}} || {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]] || [[Bjarte Myrhol]] |- |style="text-align:center;"| [[17. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|SLO}} || {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]] || [[Vid Kavtičnik]] |- |style="text-align:center;"| [[17. lipnja]] [[2017.]] || {{RukRep|AUT}} || {{flagicon|ISL}} [[Patrekur Jóhannesson]] || [[Thomas Bauer]] |- |style="text-align:center;" rowspan="2"|[[18. lipnja]] [[2017.]] ||rowspan="2"| {{RukRep|ČEŠ}} || {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]] ||rowspan="2"| [[Ondřej Zdráhala]] |- | {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]] |- |Najbolja trećeplasirana momčad||style="text-align:center;"|[[18. lipnja]] [[2017.]]|| style="text-align:center;" rowspan="1"| 1 ||rowspan="1"| {{RukRep|ISL}} || {{flagicon|ISL}} [[Geir Sveinsson]] || [[Guðjón Valur Sigurðsson]] |} ==Kvalificirane momčadi== {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Reprezentacija !! rowspan="2"|Datum kvalifikacije !! colspan="13"| Prijašnji nastupi<sup>'''[[#1|1]]'''</sup> |- ! '''{{small|[[Rukometno EP 1994.|'94]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 1996.|'96]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 1998.|'98]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2000.|'00]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2002.|'02]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2014.|'04]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2006.|'06]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2008.|'08]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2010.|'10]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2012.|'12]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2014.|'14]]}}''' !! '''{{small|[[Rukometno EP 2016.|'16]]}}''' !! Ukupno |- |align=left| {{RukRep|HRV}} || [[20. rujna]] [[2014.]] || • || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || • || • || • || • || • || • || '''12''' |- |align=left| {{RukRep|NJE}} || [[6. svibnja]] [[2017.]] || • || • || • || • || • ||bgcolor="gold"| • || • || • || • || • || x ||bgcolor="gold"| • || '''11''' |- |align=left| {{RukRep|ŠVE}} || [[6. svibnja]] [[2017.]] ||bgcolor="gold"| • || • ||bgcolor="gold"| • ||bgcolor="gold"| • ||style="border: 3px solid red" bgcolor="gold"| • || • || x || • || • || • || • || • || '''11''' |- |align=left| {{RukRep|ŠPA}} || [[6. svibnja]] [[2017.]] || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || • || • || • || • || • || • || • || • || '''12''' |- |align=left| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] || [[14. lipnja]] [[2017.]] || • || • || • || • || • || • ||bgcolor="gold"| • || • ||bgcolor="gold"| • || • ||bgcolor="gold"| • || • || '''12''' |- |align=left| {{RukRep|DAN}} || [[14. lipnja]] [[2017.]] || • || • || x || • || • || • || • ||bgcolor="gold"| • || • ||bgcolor="gold"| • ||style="border: 3px solid red"| • || • || '''11''' |- |align=left| {{RukRep|SRB}} || [[15. lipnja]] [[2017.]] ||colspan="7" {{N/A|}} || x || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || '''4''' |- |align=left| {{RukRep|BJE}} || [[15. lipnja]] [[2017.]] || • || x || x || x || x || x || x || • || x || x || • || • || '''4''' |- |align=left| {{RukRep|MAĐ}} || [[15. lipnja]] [[2017.]] || • || • || • || x || x || • || • || • || • || • || • || • || '''10''' |- |align=left| {{RukRep|CG}} || [[17. lipnja]] [[2017.]] ||colspan="7" {{N/A|}} || • || x || x || • || • || '''3''' |- |align=left| {{RukRep|AUT}} || [[17. lipnja]] [[2017.]] || x || x || x || x || x || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || x || • || x || '''2''' |- |align=left| {{RukRep|SLO}} || [[17. lipnja]] [[2017.]] || • || • || x || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || • || • || x || • || '''10''' |- |align=left| {{RukRep|NOR}} || [[17. lipnja]] [[2017.]] || x || x || x || • || x || x || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || • || • || '''7''' |- |align=left| {{RukRep|MAK}} || [[18. lipnja]] [[2017.]] || x || x || • || x || x || x || x || x || x || • || • || • || '''4''' |- |align=left| {{RukRep|ČEŠ}} || [[18. lipnja]] [[2017.]] || x || • || • || x || • || • || x || • || • || • || • || x || '''8''' |- |align=left| {{RukRep|ISL}} || [[18. lipnja]] [[2017.]] || x || x || x || • || • || • || • || • || • || • || • || • || '''9''' |} :<div id="1"> '''Legenda:''' {{small| : '''•''' označava turnir na kojemu je reprezentacija nastupila. : x označava turnir na kojemu reprezentacija nije nastupila. : {{color|red|'''Q'''}} označava turnir za koji se reprezentacija kvalificirala, ali nije sudjelovala iz određenih razloga. : {{color box|gold}} označava turnir kojeg je reprezentacija osvojila. : {{color box|#cecece}} označava da reprezentacija u to vrijeme nije mogla nastupati jer nije predstavljala nezavisnu državu. : {{color box|border=red}} označava turnr kojemu je reprezentacija bila domaćin. }}</div> ==Ždrijeb== Šesnaest kvalificiranih momčadi raspoređeno je u četiri jakosne skupine, koje je [[EHF]] javno obznanio [[19. lipnja]] [[2017.]] godine, zajedno s procedurom ždrijebanja.<ref>{{cite web|url=http://eurohandball.com/article/28982|title=Pots for the Men’s EHF EURO 2018 draw revealed|date=19 June 2017|work=eurohandball.com}}</ref><ref>[http://cms.eurohandball.com/PortalData/1/Resources/1_ehf_main/3_download_pdf/Draw_Procedure_170619.pdf Draw Procedure]</ref> Sam ždrijeb održan je [[23. lipnja]] [[2017.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>{{cite web|url=http://cro2018.ehf-euro.com/schedule-results/final-tournament-draw/|title=Final Tournament Draw|date=19 June 2017|work=ehf-euro.com|access-date=2017-12-22|archive-date=2017-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20170314110400/http://cro2018.ehf-euro.com/schedule-results/final-tournament-draw/|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/final-tournament-groups-drawn-in-zagreb/|title=Final tournament groups drawn in Zagreb|date=23 June 2017|work=ehf-euro.com|access-date=2017-12-22|archive-date=2017-07-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20170727075124/http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/final-tournament-groups-drawn-in-zagreb/|dead-url=yes}}</ref> Jakosne skupine izgledale su ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !width=25%|Skupina 1 !width=25%|Skupina 2 !width=25%|Skupina 3 !width=25%|Skupina 4 |- style="vertical-align: top;" | * {{RukRep|NJE}} * {{RukRep|ŠPA}} * {{RukRep|HRV}} (raspoređena na A1) * {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | * {{RukRep|DAN}} * {{RukRep|BJE}} * {{RukRep|ŠVE}} * {{RukRep|MAK}} | * {{RukRep|NOR}} (raspoređena na B3) * {{RukRep|SRB}} * {{RukRep|CG}} * {{RukRep|ČEŠ}} | * {{RukRep|MAĐ}} (raspoređena na D4) * {{RukRep|SLO}} (raspoređena na C4) * {{RukRep|AUT}} * {{RukRep|ISL}} |} ==Suci== [[EHF]] je delegirao ukupno dvanaest sudačkih parova za Europsko prvenstvo, a isti su objavjeni [[26. listopada]] [[2017.]] godine:<ref>{{cite web|url=http://www.eurohandball.com/article/029518/Final+referee+selection+for+EHF+EURO+2016+announced|title=Referee confirmed for Men's EHF Euro 2018|date=26 October 2017|work=eurohandball.com}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" width="400px" |- !colspan=2|Suci |- |align=center |[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|border|30px]]<br />[[Bjelorusija]] || [[Andrej Gousko]]<br />[[Sjarhej Repkin]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|30px]]<br />[[Češka Republika|Češka]] || [[Jiří Novotný]]<br />[[Václav Horáček]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|30px]]<br />[[Danska]] || [[Martin Gjeding]]<br />[[Mads Hansen]] |- |align=center |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|30px]]<br />[[Francuska]] || [[Stevann Pichon]]<br />[[Laurent Reveret]] |- |align=center |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|30px]]<br />[[Hrvatska]] || [[Matija Gubica]]<br />[[Boris Milošević]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|border|30px]]<br />[[Litva]] || [[Mindaugas Gatelis]]<br />[[Vaidas Mažeika]] |} {{col-2}} {| class="wikitable" width="400px" |- !colspan=2|Suci |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|border|30px]]<br />[[Makedonija]] || [[Đorđe Načevski]]<br />[[Slavko Nikolov]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|30px]]<br />[[Nemačka|Njemačka]] || [[Lars Geipel]]<br />[[Marcus Helbig]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|30px]]<br />[[Portugal]] || [[Duarte Santos]]<br />[[Ricardo Fonseca]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|30px]]<br />[[Rumunija|Rumunjska]] || [[Constantin Din]]<br />[[Sorin-Laurenţiu Dinu]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|30px]]<br />[[Rusija]] || [[Jevgenij Zotin]]<br />[[Nikolaj Volodkov]] |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|30px]]<br />[[Španija|Španjolska]] || [[Oscar Raluy López]]<br />[[Angel Sabroso Ramírez]] |} {{col-end}} ==Preliminarna faza== {| class="wikitable" |- !Objašnjenje boja |- style="background:#cfc;" |Momčad prolazi u drugi krug |- style="background:#fcc;" |Momčad ispada s turnira |} Šesnaest reprezentacija raspoređeno je u četiri skupine po četiri reprezentacije. Tri najbolje reprezentacije iz svake skupine prolaze u drugi krug, prenoseći bodove koje su osvojili u međusobnim susretima, dok posljednjeplasirane reprezentacije iz svake skupine ispadaju s turnira. === Kriterij rangiranja === Ukoliko se u fazi po grupama dogodi da dvije ili više momčadi imaju jednak broj bodova nakon svih odigranih utakmicama, njihovo rangiranje odvijet će se prema sljedećem redoslijedu kriterija:<ref>[http://www.ihf.info/files/Uploads/Documents/9779_IHF_INFO.pdf ihf.info]; IHF info brochure, Tiebreaking criteria, page 49. Retrieved 21 January 2011.</ref> # broj bodova dobiven u međusobnim susretima # gol razlika u međusobnim susretima # broj golova postignut u međusobnim susretima (ako više od dvije ekipe imaju jednako bodova) # gol razlika u svim utakmicama # broj golova u svim utakmicama # izvlačenje kuglica ===Grupa A ([[Split]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{RukRep|ŠVE}} |'''4'''||3||2||0||1||89||82||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{RukRep|HRV}} |'''4'''||3||2||0||1||92||79||+13 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |3. |align=left|{{RukRep|SRB}} |'''2'''||3||1||0||2||76||88||-12 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{RukRep|ISL}} |'''2'''||3||1||0||2||74||82||-8 |} {{handballbox |date=[[12. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |score= 24:26 |team2={{flag|Island}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P02.PDF?h=LCPmKYqXKwysGz0To5XSm4Mqujc= Izvještaj] |goals1= [[Jim Gottfridsson|Gottfridsson]] 6 |goals2= [[Ólafur Guðmundsson|Guðmundsson]] 7 |HT= 8:15 |twomin1=4 |yellow1=2 |red1= |twomin2=2 |yellow2=3 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance= 8,700 |referee= {{flagicon|MAK}} Načevski, Nikolov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[12. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 32:22 |team2={{flag|Srbija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P01.PDF?h=ri1jto1nAb56OuWmzQwh2EgvkGs= Izvještaj] |goals1=[[Manuel Štrlek|Štrlek]], [[Luka Stepančić|Stepančić]] 6 |goals2=[[Petar Nenadić|Nenadić]] 6 |HT= 14:9 |twomin1=3 |yellow1=2 |red1= |twomin2=4 |yellow2=1 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance= 11,000 |referee= {{flagicon|NJE}} Geipel, Heibig |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[14. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score= 25:30 |team2={{flag|Švedska}} |report=[http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P04.PDF?h=sRGCHnqO/wDooUv7bxoHJ/IpOl0= Izvještaj] |goals1= [[Nemanja Ilić|Ilić]] 5 |goals2= [[Albin Lagergren|Lagergren]] 5 |HT= 10:16 |twomin1=4 |yellow1=1 |red1= |twomin2=6 |yellow2=2 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance=9,500 |referee= {{flagicon|DAN}} Gjeding, Hansen |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[14. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Island]] {{flagicon|ISL}} |score= 22:29 |team2={{flag|Hrvatska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P03.PDF?h=Gnf1VXJ8WV1oFk9rtC8xHI8kMX0= Izvještaj] |goals1= [[Aron Pálmarsson|Pálmarsson]] 5 |goals2= [[Luka Cindrić|Cindrić]] 7 |HT= 13:14 |twomin1= |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance= 10,500 |referee= {{flagicon|RUS}} Zotin, Volodkov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[16. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score= 29:26 |team2={{flag|Island}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P05.PDF?h=fZSc4kc42kZAGXbrFycOYtQkqwY= Izvještaj] |goals1= [[Žarko Šešum|Šešum]], [[Bogdan Radivojević|Radivojević]] 5 |goals2= [[Guðjón Valur Sigurðsson|Sigurðsson]] 8 |HT= 12:12 |twomin1= 3 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance= 9,800 |referee= {{flagicon|ŠPA}} López, Ramírez |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[16. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 31:35 |team2={{flag|Švedska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P06.PDF?h=nHXgEOwrA8vAJd/8laYM37fpf8E= Izvještaj] |goals1= [[Ivan Čupić|Čupić]] 7 |goals2= [[Albin Lagergren|Lagergren]] 6 |HT= 12:17 |twomin1= 4 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 5 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Spaladium Arena]], [[Split]] |attendance= 11,000 |referee= {{flagicon|ČEŠ}} Horáček, Novotný |refnat= }} ===Grupa B ([[Poreč]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''6'''||3||3||0||0||97||82||+15 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{RukRep|NOR}} |'''4'''||3||2||0||1||103||88||+15 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |3. |align=left|{{RukRep|BJE}} |'''2'''||3||1||0||2||80||91||-11 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{RukRep|AUT}} |'''0'''||3||0||0||3||80||99||-19 |} {{handballbox |date=[[12. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Bjelorusija]] {{flagicon|BJE}} |score= 27:26 |team2={{flag|Austrija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P08.PDF?h=+vyOp4sDZWLKINVBfQvOjuYWPYc= Izvještaj] |goals1= [[Uladzislau Kulješ|Kulješ]] 7 |goals2= [[Nikola Bilyk|Bilyk]] 8 |HT= 14:12 |twomin1=4 |yellow1=3 |red1= |twomin2=7 |yellow2=2 |red2=1 |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance= 3,100 |referee= {{flagicon|ČEŠ}} Horáček, Novotný |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[12. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA|1976}} |score= 32:31 |team2={{flag|Norveška}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P07.PDF?h=G0Z39hkRLLkGSNUWHNpu9YlqihA= Izvještaj] |goals1= [[Kentin Mahé|Mahé]] 8 |goals2= [[Kent Robin Tønnesen|Tønnesen]] 7 |HT=15:17 |twomin1=2 |yellow1=2 |red1= |twomin2=3 |yellow2=3 |red2= |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance=3,600 |referee= {{flagicon|ŠPA}} López, Ramírez |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[14. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |score= 26:33 |team2={{flag|Francuska|1976}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P09.PDF?h=HaNpOe1rLEss+5iTaHDItgJSnI8= Izvještaj] |goals1= [[Robert Weber (rukometaš)|Weber]] 5 |goals2= [[Timothey N'Guessan|N'Guessan]] 7 |HT= 12:17 |twomin1= 5 |yellow1= 1 |red1= 1 |twomin2= 3 |yellow2= |red2= |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance= 2,900 |referee= {{flagicon|NJE}} Geipel, Heibig |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[14. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |score= 33:28 |team2={{flag|Bjelorusija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P10.PDF?h=uKjCsjM/3BmHTDKZmVP08VyAVAw= Izvještaj] |goals1= [[Sander Sagosen|Sagosen]], [[Kristian Bjørnsen|Bjørnsen]], [[Magnus Gullerud|Gullerud]] 6 |goals2= [[Arcjom Karaljok|Karaljok]] 5 |HT= 15:12 |twomin1= 2 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 6 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance= 2,500 |referee= {{flagicon|MAK}} Načevski, Nikolov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[16. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA|1976}} |score= 32:25 |team2={{flag|Bjelorusija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P12.PDF?h=M3plBegAr2KeSzetghKrHR5owlk= Izvještaj] |goals1= [[Dika Mem|Mem]] 9 |goals2= [[Aljaksandar Padšivalau|Padšivalau]] 6 |HT= 14:11 |twomin1= 2 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 1 |red2= 1 |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance= 2,300 |referee= {{flagicon|LIT}} Mažeika, Gatelis |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[16. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |score= 39:28 |team2={{flag|Austrija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P11.PDF?h=hbPr09HMAxtrtWaWGhGd0QMZyS8= Izvještaj] |goals1= [[Kristian Bjørnsen|Bjørnsen]] 9 |goals2= [[Nikola Bilyk|Bilyk]] 9 |HT= 18:14 |twomin1= 6 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 5 |yellow2= 3 |red2= 2 |stadium=[[Sportska dvorana Žatika]], [[Poreč]] |attendance= 1,600 |referee= {{flagicon|DAN}} Gjeding, Hansen |refnat= }} ===Grupa C ([[Zagreb]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{RukRep|MAK}} |'''5'''||3||2||1||0||79||77||+2 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{RukRep|NJE}} |'''4'''||3||1||2||0||82||69||+13 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |3. |align=left|{{RukRep|SLO}} |'''3'''||3||1||1||1||77||69||+8 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{RukRep|CG}} |'''0'''||3||0||0||3||66||89||-23 |} {{handballbox |date=[[13. siječnja]] [[2018.]] |time=17:15 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score=32:19 |team2={{flag|Crna Gora}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P13.PDF?h=n6gB5mmbet5hoZ6G9RFhmT3Iqvw= Izvještaj] |goals1= [[Uwe Gensheimer|Gensheimer]] 9 |goals2= [[Vladan Lipovina|Lipovina]] 7 |HT= 17:9 |twomin1= 8 |yellow1= 3 |red1= 1 |twomin2= 4 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 8,000 |referee= {{flagicon|FRA|1976}} Pichon, Reveret |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[13. siječnja]] [[2018.]] |time=19:30 |team1=[[Makedonija]] {{flagicon|MAK}} |score= 25:24 |team2={{flag|Slovenija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P14.PDF?h=adTh9TtKkhMVZ94ukxo6HOPwqqU= Izvještaj] |goals1= [[Dejan Manaskov|Manaskov]] 8 |goals2= [[Žiga Mlakar|Mlakar]] 4 |HT= 11:11 |twomin1= 6 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 11 |yellow2= 4 |red2= 1 |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 11,000 |referee= {{flagicon|RUM}} Din, Dinu |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[15. siječnja]] [[2018.]] |time=18:10 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} |score= 25:25 |team2={{flag|Njemačka}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P15.PDF?h=66ZVUwJjSNZoVYy8w5r/a71mHMo= Izvještaj] |goals1= [[Miha Zarabec|Zarabec]] 5 |goals2= [[Uwe Gensheimer|Gensheimer]] 7 |HT= 15:10 |twomin1= 8 |yellow1= 4 |red1= 1 |twomin2= 4 |yellow2= 4 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 6,500 |referee= {{flagicon|LIT}} Gatelis, Mažeika |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[15. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Crna Gora]] {{flagicon|CG}} |score=28:29 |team2={{flag|Makedonija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P16.PDF?h=5VVPWmE6JD5o/chKcjLNy6D/ZNo= Izvještaj] |goals1= [[Stefan Čavor|Čavor]] 6 |goals2= [[Filip Kuzmanovski|Kuzmanovski]] 5 |HT= 16:15 |twomin1= 7 |yellow1= 2 |red1= 1 |twomin2= 8 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 5,000 |referee= {{flagicon|POR}} Santos, Fonseca |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[17. siječnja]] [[2018.]] |time=18:10 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score= 25:25 |team2={{flag|Makedonija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P18.PDF?h=xIi/lWS8um6ereREUadnPQ06wDo= Izvještaj] |goals1= [[Steffen Weinhold|Weinhold]] 8 |goals2= [[Filip Taleski|Taleski]] 6 |HT= 12:11 |twomin1= 3 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 5,100 |referee= {{flagicon|BJE}} Gousko, Repkin |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[17. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Crna Gora]] {{flagicon|CG}} |score= 19:28 |team2={{flag|Slovenija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P17.PDF?h=PivEr71+m4eb2GdYY8ppGgZEg/s= Izvještaj] |goals1= [[Vasko Ševaljević|Ševaljević]] 6 |goals2= [[Gašper Marguč|Marguč]] 6 |HT= 13:14 |twomin1= 5 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 5 |yellow2= 2 |red2= 1 |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 6,200 |referee= {{flagicon|HRV}} Gubica, Milošević |refnat= }} ===Grupa D ([[Varaždin]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{RukRep|ŠPA}} |'''4'''||3||2||0||1||81||65||+16 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{RukRep|DAN}} |'''4'''||3||2||0||1||84||75||+9 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |3. |align=left|{{RukRep|ČEŠ}} |'''4'''||3||2||0||1||76||86||-10 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{RukRep|MAĐ}} |'''0'''||3||0||0||3||77||92||-15 |} {{handballbox |date=[[13. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score= 32:15 |team2={{flag|Češka}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P19.PDF?h=mG0cUqAmqwDVpEXkiWysfCBc1Pg= Izvještaj] |goals1= [[Valero Rivera Folch|Rivera]], [[Raúl Entrerríos|Entrerríos]], [[Ferrán Solé|Solé]] 5 |goals2= [[Stanislav Kašpárek|Kašpárek]] 5 |HT= 16:9 |twomin1= 2 |yellow1= 1 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,780 |referee= {{flagicon|POR}} Santos, Fonseca |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[13. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Danska]] {{flagicon|DAN}} |score= 32:25 |team2={{flag|Mađarska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P20.PDF?h=ljAVsupBi7BKgZ+irkR/Qh1QelA= Izvještaj] |goals1= [[Rasmus Lauge Schmidt|Lauge]] 7 |goals2= [[Máté Lékai|Lékai]] 5 |HT= 14:12 |twomin1= 5 |yellow1= 2 |red1= 1 |twomin2= 5 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 5,170 |referee= {{flagicon|HRV}} Gubica, Milošević |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[15. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Mađarska]] {{flagicon|MAĐ}} |score= 25:27 |team2={{flag|Španjolska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P21.PDF?h=Cc+ulRJ7sIabwz3apPjsmIO1cHY= Izvještaj] |goals1= [[Bence Bánhidi|Bánhidi]] 6 |goals2= [[Valero Rivera Folch|Rivera]], [[Alex Dujšebajev|A. Dujšebajev]], [[Aitor Ariño|Ariño]], [[Adrià Figueras|Figueras]] 4 |HT= 12:13 |twomin1= 5 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 4 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,470 |referee= {{flagicon|RUM}} Din, Dinu |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[15. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |score= 28:27 |team2={{flag|Danska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P22.PDF?h=9whj2pENlcjjinbXxA2B0B5uO5M= Izvještaj] |goals1= [[Ondřej Zdráhala|Zdráhala]] 8 |goals2= [[Mikkel Hansen|Hansen]] 7 |HT= 15:16 |twomin1= 4 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 4,100 |referee= {{flagicon|BJE}} Gousko, Repkin |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[17. siječnja]] [[2018.]] |time=18:15 |team1=[[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |score= 33:27 |team2={{flag|Mađarska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P23.PDF?h=aat3ZB7TxDYkNArKus5VObaqnEA= Izvještaj] |goals1= [[Ondřej Zdráhala|Zdráhala]] 14 |goals2= [[Máté Lékai|Lékai]] 9 |HT= 15:11 |twomin1= 3 |yellow1= 2 |red1= 1 |twomin2= 1 |yellow2= 1 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,790 |referee= {{flagicon|FRA|1976}} Pichon, Reveret |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[17. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score= 22:25 |team2={{flag|Danska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P24.PDF?h=bwc1tcYTuMLglds+J67bpjvk+80= Izvještaj] |goals1= [[Alex Dujšebajev|A. Dujšebajev]] 6 |goals2= [[Peter Balling|Balling]] 8 |HT= 13:14 |twomin1= 1 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 4,100 |referee= {{flagicon|RUS}} Zotin, Volodkov |refnat= }} ==Drugi krug== {| class="wikitable" |- !Objašnjenje boja |- style="background:#cfc;" |Momčad prolazi u polufinale |- style="background:#BBF3FF;" |Momčad se bori za peto mjesto |- style="background:#fcc;" |Momčad ispada s prvenstva |} ===Grupa I ([[Zagreb]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''10'''||5||5||0||0||156||130||+26 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |2. |align=left|{{RukRep|ŠVE}} |'''6'''||5||3||0||2||136||127||+9 |- style="background: #BBF3FF; border-bottom:3px solid blue;" |3. |align=left|{{RukRep|HRV}} |'''6'''||5||3||0||2||147||138||+9 |- style="background: #fcc;;" |4. |align=left|{{RukRep|NOR}} |'''6'''||5||3||0||2||124||119||+8 |- style="background: #fcc;;" |5. |align=left|{{RukRep|BJE}} |'''2'''||5||1||0||4||128||146||-18 |- style="background: #fcc;;" |6. |align=left|{{RukRep|SRB}} |'''0'''||5||0||0||5||131||165||-34 |} {{handballbox |date=[[18. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score= 27:32 |team2={{flag|Norveška}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P25.PDF?h=tJx2Y9GKBQJplw2rtjnyGA86+YU= Izvještaj] |goals1= [[Žarko Šešum|Šešum]], [[Bojan Beljanski|Beljanski]] 5 |goals2= [[Sander Sagosen|Sagosen]], [[Kristian Bjørnsen|Bjørnsen]] 8 |HT= 17:17 |twomin1= 4 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 1 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 3,200 |referee= {{flagicon|POR}} Santos, Fonseca |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[18. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 25:23 |team2={{flag|Bjelorusija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P26.PDF?h=VjDU0RCD1fRn3TAlNgnJMPPSniw= Izvještaj] |goals1= [[Luka Stepančić|Stepančić]], [[Marko Mamić|Mamić]] 5 |goals2= [[Andrej Jurinok|Jurinok]] 6 |HT= 15:12 |twomin1= 1 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= 1 |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 8,100 |referee= {{flagicon|RUS}} Zotin, Volodkov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[20. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |score= 17:23 |team2={{flag|Francuska|1976}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P27.PDF?h=ig/DPvQGU7K/v24TeYdS42PcVWk= Izvještaj] |goals1= [[Simon Jeppsson|Jeppsson]] 4 |goals2= [[Cédric Sorhaindo|Sorhaindo]] 5 |HT= 8:10 |twomin1= 4 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 3 |red2= 1 |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 7,100 |referee= {{flagicon|ŠPA}} López, Ramírez |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[20. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 32:28 |team2={{flag|Norveška}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P30.PDF?h=PTpuzce+SUdPNgDlnoJskpcaK8M= Izvještaj] |goals1= [[Manuel Štrlek|Štrlek]] 6 |goals2= [[Sander Sagosen|Sagosen]] 8 |HT= 17:15 |twomin1= 6 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 13,000 |referee= {{flagicon|RUM}} Din, Dinu |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[22. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score= 30:39 |team2={{flag|Francuska|1976}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P28.PDF?h=SjJPwLgpuleVtRPvjxocIrtp17Y= Izvještaj] |goals1= [[Nemanja Zelenović|Zelenović]] 7 |goals2= [[Luka Karabatić|L. Karabatić]], [[Raphaël Caucheteux|Caucheteux]] 7 |HT= 12:19 |twomin1= 4 |yellow1= 1 |red1= 1 |twomin2= 3 |yellow2= |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 1,700 |referee= {{flagicon|DAN}} Gjeding, Hansen |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[22. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |score= 29:20 |team2={{flag|Bjelorusija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P29.PDF?h=wqU0tBMXcf7wyUgHX0LX4Fu+9Os= Izvještaj] |goals1= [[Hampus Wanne|Wanne]], [[Albin Lagergren|Lagergren]] 4 |goals2= [[Uladzislau Kulješ|Kulješ]], [[Arcjom Karaljok|Karaljok]] 4 |HT= 16:11 |twomin1= 4 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 1 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 1,400 |referee= {{flagicon|ČEŠ}} Horáček, Novotný |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 16:00 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score= 27:32 |team2={{flag|Bjelorusija}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P33.PDF?h=o7frFFnTYyKN2QNY/3ELjWLz7g4= Izvještaj] |goals1= [[Petar Nenadić|Nenadić]] 7 |goals2= [[Baris Puhouski|Puhouski]] 9 |HT= 11:16 |twomin1= 5 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 1,000 |referee= {{flagicon|ŠPA}} López, Ramírez |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |score= 25:28 |team2={{flag|Norveška}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P31.PDF?h=cZ/kggBcEdAN9e8lFsaeqwsyIXs= Izvještaj] |goals1= [[Jerry Tollbring|Tollbring]] 6 |goals2= [[Bjarte Myrhol|Myrhol]] 7 |HT= 11:12 |twomin1= 3 |yellow1= 2 |red1= 1 |twomin2= 6 |yellow2= 4 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 8,100 |referee= {{flagicon|MAK}} Načevski, Nikolov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 27:30 |team2={{flag|Francuska|1976}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P32.PDF?h=5nxRdFKl4YBDq4uhQzJIPbKEj1g= Izvještaj] |goals1= [[Manuel Štrlek|Štrlek]] 6 |goals2= [[Nedim Remili|Remili]] 6 |HT= 13:19 |twomin1= 3 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 5 |yellow2= |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 14,000 |referee= {{flagicon|NJE}} Geipel, Helbig |refnat= }} ===Grupa II ([[Varaždin]])=== {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{RukRep|DAN}} |'''8'''||5||4||0||1||140||123||+17 |- style="background: #ccffcc; border-bottom:3px solid green;" |2. |align=left|{{RukRep|ŠPA}} |'''6'''||5||3||0||2||142||118||+24 |- style="background: #BBF3FF; border-bottom:3px solid blue;" |3. |align=left|{{RukRep|ČEŠ}} |'''5'''||5||2||1||2||113||131||-18 |- style="background: #fcc;;" |4. |align=left|{{RukRep|SLO}} |'''4'''||5||1||2||2||134||133||+1 |- style="background: #fcc;;" |5. |align=left|{{RukRep|NJE}} |'''4'''||5||1||2||2||124||126||-2 |- style="background: #fcc;;" |6. |align=left|{{RukRep|MAK}} |'''3'''||5||1||1||3||114||136||-22 |} {{handballbox |date=[[19. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score= 22:19 |team2={{flag|Češka}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P35.PDF?h=IyIiyh/sJCmgr9G1mwkrx3xJruE= Izvještaj] |goals1= [[Steffen Fäth|Fäth]] 8 |goals2= [[Tomáš Číp|Číp]] 6 |HT= 9:10 |twomin1= 3 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 2,130 |referee= {{flagicon|HRV}} Gubica, Milošević |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[19. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} |score= 28:31 |team2={{flag|Danska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P34.PDF?h=896gIwj28OEDAH3WJIO4TUfvA/M= Izvještaj] |goals1= [[Miha Zarabec|Zarabec]] 6 |goals2= [[Lasse Svan Hansen|Svan Hansen]] 11 |HT= 14:16 |twomin1= 5 |yellow1= 2 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 2 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 5,230 |referee= {{flagicon|FRA|1976}} Pichon, Reveret |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[21. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score= 25:26 |team2={{flag|Danska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P39.PDF?h=uHjIL4r1SB2zBIKI5sHjahSfKzk= Izvještaj] |goals1= [[Julius Kühn|Kühn]] 6 |goals2= [[Hans Lindberg|Lindberg]] 9 |HT= 9:8 |twomin1= 3 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 1 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,112 |referee= {{flagicon|HRV}} Gubica, Milošević |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[21. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Makedonija]] {{flagicon|MAK}} |score= 20:31 |team2={{flag|Španjolska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P36.PDF?h=SCIEOEYqfhu1XJy5PIoc5HVIEdo= Izvještaj] |goals1= [[Dejan Manaskov|Manaskov]], [[Stojanče Stoilov|Stoilov]] 4 |goals2= [[Eduardo Gurbindo|Gurbindo]] 6 |HT= 6:15 |twomin1= 1 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,796 |referee= {{flagicon|BJE}} Gousko, Repkin |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[23. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} |score= 31:26 |team2={{flag|Španjolska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P37.PDF?h=c7GdMlHDYXOkdGXauWpxIteOqPM= Izvještaj] |goals1= [[Gašper Marguč|Marguč]] 5 |goals2= [[Ferrán Solé|Solé]] 6 |HT= 13:12 |twomin1= 8 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= 1 |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 4,176 |referee= {{flagicon|RUM}} Din, Dinu |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[23. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Makedonija]] {{flagicon|MAK}} |score= 24:25 |team2={{flag|Češka}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P38.PDF?h=AeeI2uZqWx7ekW4/f20W50a/ihk= Izvještaj] |goals1= [[Filip Taleski|Taleski]] 5 |goals2= [[Pavel Horák|Horák]] 8 |HT= 13:11 |twomin1= 2 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 5 |yellow2= 3 |red2= 1 |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 3,780 |referee= {{flagicon|RUS}} Zotin, Volodkov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 16:00 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} |score= 26:26 |team2={{flag|Češka}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P42.PDF?h=N5XtElgfY4XfP9GyGeVfWGdG6xQ= Izvještaj] |goals1= [[Gašper Marguč|Marguč]], [[Vid Kavtičnik|Kavtičnik]], [[Miha Zarabec|Zarabec]] 5 |goals2= [[Ondřej Zdráhala|Zdráhala]] 9 |HT= 11:12 |twomin1= 2 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 2 |red2= 2 |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 2,873 |referee= {{flagicon|POR}} Santos, Fonseca |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 18:15 |team1=[[Makedonija]] {{flagicon|MAK}} |score= 20:31 |team2={{flag|Danska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P40.PDF?h=qs4DzQ/uuW+hIMsmO9jI6KAHg00= Izvještaj] |goals1= [[Filip Kuzmanovski|Kuzmanovski]] 6 |goals2= [[Michael Damgaard|Damgaard]] 11 |HT= 12:12 |twomin1= 2 |yellow1= 1 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 2,343 |referee= {{flagicon|LIT}} Mažeika, Gatelis |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[24. siječnja]] [[2018.]] |time= 20:30 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score= 27:31 |team2={{flag|Španjolska}} |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P41.PDF?h=SRHAF4GIVXq+AWSj6QZcnpjkqPo= Izvještaj] |goals1= [[Kai Häfner|Häfner]] 5 |goals2= [[David Balaguer|Balaguer]] 6 |HT= 13:14 |twomin1= 2 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 1 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Varaždin]], [[Varaždin]] |attendance= 1,289 |referee= {{flagicon|FRA|1976}} Pichon, Reveret |refnat= }} ==Faza na izbacivanje== ===Utakmica za 5./6. mjesto=== {{handballbox |date=[[26. siječnja]] [[2018.]] |time=15:30 |team1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score= 28:27 |team2= {{flag|Češka}} |HT= 16:10 |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P43.PDF?h=/qKlUrRpg1E9zWOVvdUVvz1TvlQ= Izvještaj] |goals1= [[Zlatko Horvat|Horvat]] 10 |goals2= [[Ondřej Zdráhala|Zdráhala]] 13 |twomin1= 2 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 2 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 3,500 |referee= {{flagicon|ŠPA}} López, Ramírez |refnat= }} ===Razigravanje za medalje=== {{Round4-with third <!--Date-Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --> <!--semi-finals --> |26. siječnja 2018. – [[Zagreb]]|{{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]|23|'''{{RukRep|ŠPA}}'''|'''27''' |26. siječnja 2018. – [[Zagreb]]|{{RukRep|DAN}}|34|'''{{RukRep|ŠVE}} {{small|(pr.)}}'''|'''35''' <!--final --> |28. siječnja 2018. – [[Zagreb]]|'''{{RukRep|ŠPA}}'''|'''29'''|{{RukRep|ŠVE}}|23 <!--third place --> |28. siječnja 2018. – [[Zagreb]]|'''{{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''|'''32'''|{{RukRep|DAN}}|29 }} ====Polufinale==== {{handballbox |date=[[26. siječnja]] [[2018.]] |time=18:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA|1976}} |score= 23:27 |team2={{flag|Španjolska}} |HT= 9:15 |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P44.PDF?h=UkHCup0oN/MBOQRZL4unkvm5hLk= Izvještaj] |goals1= [[Cédric Sorhaindo|Sorhaindo]] 6 |goals2= [[Ferrán Solé|Solé]] 7 |twomin1= 4 |yellow1= 3 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 6,000 |referee= {{flagicon|MAK}} Načevski, Nikolov |refnat= }} ---- {{handballbox |date=[[26. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Danska]] {{flagicon|DAN}} |score= 34:35 |team2= {{flag|Švedska}} |HT= 14:16 |FT= 28:28 |OT1= 34:35 |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P45.PDF?h=r3cjUCzPGYn48Kbv1AzVjQdh3/Y= Izvještaj] |goals1= [[Mikkel Hansen|Hansen]] 12 |goals2= [[Mattias Zachrisson|Zachrisson]] 8 |twomin1= 3 |yellow1= 1 |red1= |twomin2= 4 |yellow2= 1 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 9,000 |referee= {{flagicon|NJE}} Geipel, Helbig |refnat= }} ====Utakmica za treće mjesto==== {{handballbox |date=[[28. siječnja]] [[2018.]] |time=18:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA|1976}} |score= 32:29 |team2={{flag|Danska}} |HT= 17:14 |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P46.PDF?h=aOscRa1LyN9lYyaW3a/IneVWDdg= Izvještaj] |goals1= [[Nikola Karabatić|N. Karabatić]] 9 |goals2= [[Hans Lindberg|Lindberg]] 12 |twomin1= 3 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 3 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 6,700 |referee= {{flagicon|RUM}} Din, Dinu |refnat= }} ====Finale==== {{handballbox |date=[[28. siječnja]] [[2018.]] |time=20:30 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score= 29:23 |team2={{flag|Švedska}} |HT= 12:14 |report= [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_P47.PDF?h=lKrEwuy8cPcGEms7jKgmym5cUxk= Izvještaj] |goals1= [[Ferran Solé|Solé]], [[David Balaguer|Balaguer]] 5 |goals2= [[Jesper Nielsen|Nielsen]] 5 |twomin1= 2 |yellow1= 4 |red1= |twomin2= 3 |yellow2= 4 |red2= |stadium=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |attendance= 9,000 |referee= {{flagicon|HRV}} Gubica, Milošević |refnat= }} {| width="100%" | {| width="100%" |valign="center" width="40%"| {|style="font-size:90% " cellspacing="0" cellpadding="3" align="center" |colspan="6"|{{center|{{flagicon|ŠPA|size=75px}}<br>'''Španjolska'''}} |- | || G || '''16'''|| [[Arpad Šterbik]] || 8/21 || |- | style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| G ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| '''44''' ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| [[Rodrigo Corrales]] ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| 3/13 ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| |- | || DV || '''3''' || [[Eduardo Gurbindo]] || 1/2 || {{2min}} |- | || LK || '''7 ''' || [[Valero Rivera Folch]] || 1/3 || |- | || SV || '''9''' || [[Raúl Entrerríos]] || 4/9 || {{yel}} |- | || DV || '''10''' || [[Alex Dujšebajev]] || 4/8 |- | || SV || '''11''' || [[Daniel Sarmiento Melián|Daniel Sarmiento]] || 1/2 |- | || P || '''13''' || [[Julen Aguinagalde]] || 1/2 || {{yel}} |- | || LV || '''21''' || [[Joan Cañellas]] || 0/3 |- | || LV || '''24''' || [[Viran Morros]] || – || {{2min}} |- | || LK || '''29''' || [[Aitor Ariño]] || 4/5 |- | || P || '''30''' || [[Gedeón Guardiola]] || 1/1 |- | || LV || '''31''' || [[Iosu Goñi Leoz]] || 1/1 |- | || DK || '''49''' || [[Ferran Solé]] || 5/6 || {{yel}} |- | || DK || '''53''' || [[David Balaguer]] || 5/6 |- | || P || '''55''' || [[Adrià Figueras]] || 1/1 |- |colspan=3|'''Izbornik:''' |- |colspan="4"| {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]] || {{yel}} |} | {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=70 | {{flagicon|ŠPA}} !width=110 style="text-align:center" | Statistika !width=70 | {{flagicon|ŠVE}} |- |bgcolor=lightgreen| 29/49 || Golovi/Udarci || 23/41 |- |bgcolor=lightgreen| 59% || Realizacija || 56% |- |bgcolor=lightgreen| 4/5 || Sedmerci || 1/2 |- |bgcolor=lightgreen| 4 min || Isključenja || 6 min |- | 4 || {{yel}} || 4 |- | 0 || {{sent off}} || 0 |- | 11/34 || Obrane ||bgcolor=lightgreen| 15/44 |- | 32% || Uspješnost ||bgcolor=lightgreen| 34% |} || |valign="center" width="40%"| {|style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="3" align=center |colspan="6"|{{center|{{flagicon|ŠVE|size=75px}} <br />'''Švedska'''}} |- | || G || '''12''' || [[Andreas Palicka]] || 0/1 || |- | style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| G ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| '''20''' ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| [[Mikael Appelgren]] ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| 15/43 ||style="border-bottom:solid 1px lightgrey"| |- | || LV || '''2''' || [[Philip Henningsson]] || 2/2 || {{yel}} |- | || LV || '''5''' || [[Simon Jeppsson]] || 1/2 |- | || P || '''7''' || [[Max Darj]] || 0/1 || {{yel}} || {{2min}}{{2min}} |- | || LK || '''9''' || [[Jerry Tollbring]] || 0/1 |- | || DK || '''10''' || [[Niclas Ekberg]] || 4/7 |- | || LK || '''15''' || [[Hampus Wanne]] || 3/3 |- | || P || '''18''' || [[Fredric Pettersson]] || – |- | || SV || '''24''' || [[Jim Gottfridsson]] || 2/4 |- | || SV || '''25''' || [[Linus Arnesson]] || 1/5 || {{yel}} |- | || DV || '''29''' || [[Andreas Cederholm]] || – |- | || LV || '''31''' || [[Viktor Östlund]] || – |- | || DK || '''32''' || [[Mattias Zachrisson]] || 3/7 || {{2min}} |- | || P || '''36''' || [[Jesper Nielsen]] || 5/7 |- | || LV || '''65''' || [[Lukas Nilsson]] || 2/2 |- |colspan=3|'''Izbornik:''' |- |colspan="4"| {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]] || {{yel}} |} |} |} ==Nagrade== ===Plasman=== {| class="wikitable" |- |style="background: #ccffcc;" | |Momčad se kvalificirala za '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Danska i Njemačka 2019.|Svjetsko prvenstvo 2019.]]''' |- |style="background: skyblue;" | |Domaćini i branitelj naslova su automatski kvalificirani za '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Danska i Njemačka 2019.|Svjetsko prvenstvo 2019.]]''' |} {| cellspacing="0" cellpadding="0" class="{{{class|}}}" style="background-color: {{{bgColor|transparent}}}; width: 100%"| | width="60%" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Rang !width=200|Momčad !width=25|Uta. !width=25|Pob. !width=25|Rem. !width=25|Por. !width=25|Pos. !width=25|Pri. !width=25|GR |- style="background: #ccffcc;" |align=center|{{gold1}}||align=left|{{RukRep|ŠPA}}|| 8 || 6 || 0 || 2 || 225 || 189 || +36 |- |align=center|{{silver2}}||align=left|{{RukRep|ŠVE}}|| 8 || 4 || 0 || 4 || 218 || 216 || +2 |- style="background: skyblue;" |align=center|{{bronze3}}||align=left|{{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]|| 8 || 7 || 0 || 1 || 244 || 212 || +32 |- style="background: skyblue;" |4.||align=left|{{RukRep|DAN}}|| 8 || 5 || 0 || 3 || 235 || 215 || +20 |- |colspan=10 height=1px bgcolor=lightgrey| |- <!--style="background: #ccffcc;"--> |5.||align=left|{{RukRep|HRV}}|| 7 || 5 || 0 || 2 || 204 || 187 || +17 |- <!--style="background: #ccffcc;"--> |6.||align=left|{{RukRep|ČEŠ}}|| 7 || 3 || 1 || 3 || 173 || 186 || -13 |- |colspan=10 height=1px bgcolor=lightgrey| |- <!--style="background: #ccffcc;"--> |7.||align=left|{{RukRep|NOR}}|| 6 || 4 || 0 || 2 || 191 || 172 || +19 |- |8.||align=left|{{RukRep|SLO}}|| 6 || 2 || 2 || 2 || 162 || 152 || +10 |- style="background: skyblue;" |9.||align=left|{{RukRep|NJE}}|| 6 || 2 || 2 || 2 || 156 || 145 || +11 |- |10.||align=left|{{RukRep|BJE}}|| 6 || 2 || 0 || 4 || 155 || 172 || -17 |- |11.||align=left|{{RukRep|MAK}}|| 6 || 2 || 1 || 3 || 143 || 164 || -21 |- |12.||align=left|{{RukRep|SRB}}|| 6 || 1 || 0 || 5 || 160 || 191 || -31 |- |colspan=10 height=1px bgcolor=lightgrey| |- |13.||align=left|{{RukRep|ISL}}|| 3 || 1 || 0 || 2 || 74 || 82 || -8 |- |14.||align=left|{{RukRep|MAĐ}}|| 3 || 0 || 0 || 3 || 77 || 92 || -15 |- |15.||align=left|{{RukRep|AUT}}|| 3 || 0 || 0 || 3 || 80 || 99 || -19 |- <!--style="background: skyblue;"--> |16.||align=left|{{RukRep|CG}}|| 3 || 0 || 0 || 3 || 66 || 89 || -23 |} | width="40%" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | <!--{| width=95% |- align=center |'''Europski prvaci 2018. godine''' [[Image:Flag of France.svg|150px|border|link=|Spain]]<br>'''[[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]]'''<br/>'''Šesti naslov''' ;Momčad [[Luc Abalo]], [[William Accambray]], [[Adrien Dipanda]], [[Ludovic Fabregas]], [[Vincent Gérard]], [[Michaël Guigou]], [[Luka Karabatić]], [[Nikola Karabatić]], [[Kentin Mahé]], [[Dika Mem]], [[Timothey N'Guessan]], [[Daniel Narcisse]], [[Olivier Nyokas]], [[Thierry Omeyer]], [[Valentin Porte]], [[Nedim Remili]], [[Cédric Sorhaindo]]<br />'''Izbornici''': [[Didier Dinart]] / [[Guillaume Gille]] |}--> |} ===Individualna postignuća=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | <div> * '''Najbolji igrač:''' {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]] * '''Najbolji obrambeni igrač:''' {{flagicon|HRV}} [[Jakov Gojun]] * '''Najbolji golman:''' {{flagicon|FRA|1976}} [[Vincent Gérard]] </div> <small>Izvor: [http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/ehf-euro-2018-all-star-team-named/ cro2018.ehf-euro.com]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180129100230/http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/ehf-euro-2018-all-star-team-named/ |date=2018-01-29 }}</small> ===Najbolji strijelac=== {| width="100%" |- valign="top" | {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |+ !colspan=6|Najbolji strijelci |- !# !Igrač !Gol. !Uda. !% !Uta. |- | '''1''' | align="left"| '''{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]''' | '''55''' | '''96''' | '''57%''' | '''7''' |- | 2 | align="left"| {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]] | 43 | 79 | 54% | 8 |- | 3 | align="left"| {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]] | 40 | 63 | 63% | 8 |- | 4 | align="left"| {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]] | 37 | 50 | 74% | 6 |- | 5 | align="left"| {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]] | 36 | 47 | 77% | 8 |- | 6 | align="left"| {{flagicon|FRA|1976}} [[Kentin Mahé]] | 34 | 49 | 69% | 8 |- | 7 | align="left"| {{flagicon|ČEŠ}} [[Stanislav Kašpárek]] | 33 | 66 | 50% | 7 |- | 8 | align="left"| {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]] | 32 | 54 | 59% | 6 |- | rowspan="3"| 9 | align="left"| {{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]] | 30 | 46 | 65% | 8 |- | align="left"| {{flagicon|DAN}} [[Hans Lindberg]] | 30 | 37 | 81% | 8 |- | align="left"| {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]] | 30 | 53 | 57% | 6 |} <small>Izvor: [http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_C85A.PDF Sportresult] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180116135121/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/HBL_PROD/HBEC18M/PDF_C85A.PDF |date=2018-01-16 }}</small> |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ===Idealna momčad=== {{Image label begin |width=350|image=Half handball playing court with colors.svg |float=center}} {{Image label|x=0.418|y=0.15|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|FRA|1976}}<br>[[Vincent Gérard]]</center></font>}} {{Image label|x=0.15|y=0.22|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|HRV}}<br>[[Manuel Štrlek]]</center></font>}} {{Image label|x=0.42|y=0.37|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|ŠVE}}<br>[[Jesper Nielsen]]</center></font>}} {{Image label|x=0.71|y=0.22|scale=350|float=right|text=<font size=1><center>{{flagicon|ŠPA}}<br>[[Ferran Solé]]</center></font>}} {{Image label|x=0.15|y=0.45|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|DAN}}<br>[[Mikkel Hansen]]</center></font>}} {{Image label|x=0.409|y=0.55|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|NOR}}<br>[[Sander Sagosen]]</center></font>}} {{Image label|x=0.685|y=0.45|scale=350|float=right|text=<font size=1><center>{{flagicon|ŠPA}}<br>[[Alex Dujšebajev]]</center></font>}} {{Image label|x=0.15|y=0.79|scale=350|text=<font size=1><center>Najbolji golman :</center></font>}} {{Image label|x=0.43|y=0.79|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|FRA|1976}} [[Vincent Gérard]] (37%)</center></font>}} {{Image label|x=0.15|y=0.85|scale=350|text=<font size=1><center>Najbolji strijelac :</center></font>}} {{Image label|x=0.43|y=0.85|scale=350|text=<font size=1><center>{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]] (55 golova)</center></font>}} {{Image label end}} |} ==Ostale informacije== ===Kontroverza oko [[Spaladium Arena|Spaladium Arene]]=== [[File:Arena2 (1).jpg|thumb|250px|Istočna fasada Spaladium Arene bila je samo jedan od problema koji se povezivao uz organizaciju turnira u gradu Splitu.]] Iako su gradovi domaćini i dvorane potvrđeni i odobreni još tokom [[2014.]] godine, kada je EHF odlučivao o domaćinstvu turnira, početkom [[2017.]] godine pojavila su se prva nagađanja kako bi [[split]]ska [[Spaladium Arena]] mogla ostati bez domaćinstva.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/split-ostaje-bez-rukometnog-eura/950492.aspx Split ostaje bez rukometnog Eura]</ref><ref>{{Cite web |title=Ostaje li Split bez EP-a u rukometu? Predstavnici EHF-a obišli dvorane, rezultati stižu za dva tjedna |url=https://vijesti.rtl.hr/sport/rukomet/2646937/ostaje-li-split-bez-ep-a-u-rukometu-predstavnici-ehf-a-obisli-dvorane-rezultati-stizu-za-dva-tjedna/ |access-date=2017-12-22 |archive-date=2017-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170405002922/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/rukomet/2646937/ostaje-li-split-bez-ep-a-u-rukometu-predstavnici-ehf-a-obisli-dvorane-rezultati-stizu-za-dva-tjedna/ }}</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/posljednje-upozorenje-ehf-a-split-ostaje-bez-rukometnog-eura-1151762 Posljednje upozorenje EHF-a: Split ostaje bez rukometnog Eura?]</ref> Spaladium Arena jedina je od svih dvorana koja još uvijek nije u potpunosti dovršena (istočna fasada stoji nedovršena još od [[2009.]] godine), a pojavili su se i problemi oko financijskog dogovora između grada [[Split]]a i [[Hrvatski rukometni savez|HRS-a]], odnosno tvrtke koja upravlja arenom. Inicijalno se, u ovom periodu, kao zamjena spominjao [[Zadar]]. Inicijalni problemi bili su se stišali, sve do studenog iste godine, kada se pojavila priča da su pregovori u novim problemima zbog odbijanja nove gradske uprave da uplati potrebnu količinu novca za organizaciju turnira.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/517638/dramaticna-zavrsnica-pregovora-splitu-rok-do-srijede-ili-ostaje-bez-eura Dramatična završnica pregovora: Splitu rok do srijede ili ostaje bez Eura]</ref> Ovoga se puta kao alternativa pojavio [[Osijek]], s tim da je velik problem predstavljala i činjenica da su gotovo sve karte za utakmice u Splitu već bile rasprodane. Par dana kasnije, HRS je privremeno obustavio prodaju preostalih ulaznica dok se ne postigne dogovor s gradom.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/517923/ostaje-li-split-bez-europskog-prvenstva-u-rukometu-gradonacelnik-krstulovic-opara-tvrdi-igrat-ce-se-u-spaladium-areni Ostaje li Split bez europskog prvenstva u rukometu? Gradonačelnik Krstulović Opara tvrdi: Igrat će se u Spaladium Areni!]</ref> Nakon nekoliko dodatnih dana pregovora, HRS je [[24. studenog]] [[2017.]] godine objavio kako je konačno potpisan ugovor s gradom Splitom, što je, unatoč višemjesečnoj kontroverzi, omogućilo održavanje turnira u tom gradu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/518705/zavrsena-drama-hrs-potvrdio-potpisali-smo-ugovor-sa-splitom Završena drama, HRS potvrdio: Potpisali smo ugovor sa Splitom]</ref> ===Slovenske pritužbe na suđenje=== [[File:Veselin Vujović 2017.jpg|thumb|250px|left|Slovenski izbornik [[Veselin Vujović]] bio je jedan od glavnih kritičara suđenja na prvenstvu.]] Nakon utakmice s [[Makedonska rukometna reprezentacija|Makedonijom]] u prvom kolu prvog kruga natjecanja, slovenski izbornik [[Veselin Vujović]] požalio se na suđenje, za koje je smatrao da je išlo na štetu njegove reprezentacije i doprinijelo makedonskoj pobjedi (25:24); Slovenija je na toj utakmici imala čak 11 isključenja, uključujući i jedan crveni karton.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/vujovic-poslije-43-godine-u-rukometu-ne-poznajem-rukometna-pravila/1019218.aspx Vujović: Poslije 43 godine u rukometu ne poznajem rukometna pravila]</ref> Ipak, najkontroverzniji trenutak dogodio se na sljedećoj utakmici, onoj protiv [[Njemačka rukometna reprezentacija|reprezentacije Njemačke]]. Naime, sedam sekundi prije kraja utakmice, [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenija]] postiže gol za minimalno vodstvo. Suci Mažeika i Gatelis iz [[Litva|Litve]] ne zaustavljaju vrijeme tako da njemački golman, [[Silvio Heinevetter]], brzo dodaje loptu na centar kako bi Nijemci u tri preostale sekunde pokušali nešto napraviti. Međutim, njemački igrač [[Paul Drux]] ne uspijeva izvesti centar jer ispred njega stoji slovenski pivot, [[Blaž Blagotinšek]], koji ometa izvođenje. Preostale tri sekunde ističu i oglašava se sirena za kraj utakmice, međutim njemački igrači tada vrše pritisak na suce i ovi odlaze provjeriti video snimku kako bi utvrdili što se dogodilo. Nakon desetak minuta pregledavanja snimke, suci se vraćaju na teren, dodjeljuju Blagotinšeku crveni karton i dosuđuju sedmerac za Njemačku, kojeg [[Tobias Reichmann]] uspješno realizira; utakmica je tako završila rezultatom 25:25. Naime, ispostavilo se kako je Blagotinšek u trenutku izvođenja centra stajao preblizu Druxu i tako ometao nastavak igre, što se prema pravilniku, ako se dogodi u posljednjih 30 sekundi utakmice, kažnjava s direktnim crvenim kartonom i sedmercem.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/zasto-su-suci-dosudili-sedmerac-protiv-slovenije-nakon-zavrsetka-utakmice/1019554.aspx Zašto su suci dosudili sedmerac protiv Slovenije nakon završetka utakmice?]</ref> Slovenski izbornik nanovo je bio bijesan zbog suđenja, otišavši čak toliko daleko da je ustvrdio da rukomet "vode debili".<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/vujovic-podivljao-rukomet-vode-debili-napravili-su-cirkus-od-sporta-pa-zasto-ne-bih-i-ja/1019551.aspx VUJOVIĆ PODIVLJAO "Rukomet vode debili! Napravili su cirkus od sporta, pa zašto ne bih i ja?"]</ref> Vujović je tokom utakmice, kada su suci dosudili sporni sedmerac, osobno stao na gol kako bi ga branio, zbog čega je u njemačkim medijima nazvan "Balkan Vulkan";<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/balkan-vulkan-nijemci-su-tako-prozvali-vujovica-nakon-njegovog-golmanskog-showa/1019644.aspx BALKAN VULKAN Nijemci su tako prozvali Vujovića nakon njegovog golmanskog showa]</ref> naravno, Vujović je ubrzo uklonjen s terena kako bi se sedmerac neometano izveo. Nedugo nakon utakmice i optužbi za favoriziranje "velike" Njemačke u odnosu na "malu" Sloveniju, Disciplinska komisija [[EHF]]-a objavila je kako je 25:25 službeni i konačni rezultat utakmice.<ref>{{Cite web |title=Disciplinary Commission confirms the final score of the match Slovenia vs Germany |url=http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/disciplinary-commission-confirms-the-final-score-of-the-match-slovenia-vs-germany/ |access-date=2018-01-19 |archive-date=2018-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180119090636/http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/disciplinary-commission-confirms-the-final-score-of-the-match-slovenia-vs-germany/ |dead-url=yes }}</ref> Slovenija je iskoristila svoje pravo žalbe, međutim ista je odbijena, uz objašnjenje da je sudačka odluka temeljena na opservaciji činjeničnog stanja.<ref>[http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/ehf-euro-2018-jury-rejected-the-appeal-of-the-slovenian-handball-federation/ EHF EURO 2018 Jury rejected the appeal of the Slovenian Handball Federation]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Konačni obol cjelokupnoj kontroverzi dala je najava slovenskog saveza o možebitnom povlačenju reprezentacije s turnira prije posljednje utakmice s [[Crnogorska rukometna reprezentacija|Crnom Gorom]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/slovenija-odlazi-s-eura-idemo-do-kraja-protiv-ehfa/1019685.aspx SLOVENIJA ODLAZI S EURA? "Idemo do kraja protiv EHF-a!"]</ref><ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/hoce-li-slovenci-zaista-otici-s-eura-stvar-je-ozbiljna-igraci-ce-postovati-odluku-saveza/1019711.aspx HOĆE LI SLOVENCI ZAISTA OTIĆI S EURA? "Stvar je ozbiljna, igrači će poštovati odluku Saveza"]</ref> Nakon par dana neizvjesnosti i sastanka vodstva Rukometnog saveza Slovenije, predstavnici istog su objavili kako će Slovenija ipak ostati na prvenstvu "zbog sporta, navijača i cijelog natjecanja".<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/sluzbeno-slovenci-ostaju-na-euru-u-zagrebu/1019965.aspx SLUŽBENO Slovenci ostaju na Euru u Zagrebu!]</ref> Slovenija je na koncu uvjerljivo porazila Crnu Goru u svojoj posljednjoj utakmici i prošla u drugi krug natjecanja. ===Incident s [[Lino Červar|Linom Červarom]]=== Tokom utakmice prvog kola druge faze protiv [[Bjeloruska rukometna reprezentacija|Bjelorusije]], izbornik [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatske]], [[Lino Červar]], pokušao je uhvatiti i povuči bjeloruskog igrača, [[Artur Karvacki|Artura Karvackog]], tokom posljednjeg napada te reprezentacije, sedam sekundi prije kraja utakmice;<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/cervar-vuce-bjeloruskog-igraca-u-zadnjem-napadu-sto-to-hrvatski-izbornik-radi-uz-autliniju/1020309.aspx ČERVAR VUČE BJELORUSKOG IGRAČA U ZADNJEM NAPADU Što to hrvatski izbornik radi uz aut-liniju?]</ref> Hrvatska je u tim trenucima vodila s jednim golom razlike, a Bjelorusija je bila u napadu za izjednačenje. Iako je Červar kasnije tvrdio da je sve bilo slučajno i u žaru borbe,<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nisam-ga-namjerno-to-je-u-zaru-borbe-cervar-o-hvatanju-bjelorusa-oko-struka-u-zadnjem-napadu/1020336.aspx "NISAM GA NAMJERNO, TO JE U ŽARU BORBE" Červar o hvatanju Bjelorusa oko struka u zadnjem napadu]</ref> skandinavski mediji nazvali su takvo ponašanje skandaloznim.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/euro-cemo-pamtiti-po-prljavom-cervaru-svedjani-sokirani-hrvatskim-izbornikom/1020359.aspx "EURO ĆEMO PAMTITI PO PRLJAVOM ČERVARU" Šveđani šokirani hrvatskim izbornikom]</ref><ref name="DTV">[http://www.index.hr/sport/clanak/danska-televizija-ehf-je-pokrenuo-disciplinski-postupak-protiv-cervara/1020449.aspx Danska televizija: EHF je pokrenuo disciplinski postupak protiv Červara]</ref> Na incident, kojeg suci nisu vidjeli, ukazali su Bjelorusi nakon utakmice, a nedugo zatim su danski mediji potvrdili kako [[EHF]] pokreće disciplinski postupak protiv Červara.<ref name="DTV"/> EHF je svoju odluku donio ekspresno, [[19. siječnja]], objavivši kako je hrvatski izbornik kažnjen s [[Euro|€]]3,000 (€1,000 uvjetno) zbog pokušaja ometanja protivničkog igrača.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/cervaru-novcana-kazna-vodit-ce-momcad-protiv-norveske/1020498.aspx Červaru novčana kazna, vodit će momčad protiv Norveške]</ref><ref>{{Cite web |title=Lino Cervar fined for incident in Belarus game |url=http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/lino-cervar-fined-for-incident-in-belarus-game/ |access-date=2018-01-19 |archive-date=2018-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180122000914/http://cro2018.ehf-euro.com/newsdetail/lino-cervar-fined-for-incident-in-belarus-game/ |dead-url=yes }}</ref> ==Reference== {{reflist|30em}} == Vanjske veze == *[http://cro2018.ehf-euro.com/home/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180125075238/http://cro2018.ehf-euro.com/home/ |date=2018-01-25 }} {{Europska rukometna prvenstva}} {{Izabran}} [[Kategorija:EHF Euro|M2018]] [[Kategorija:Rukomet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:2018.]] 62s8nobdrznz7pluwguhrcv9dy1l94g Elisabeth Sladen 0 4616758 42647845 42422320 2026-06-29T05:47:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumica | ime = Elisabeth Sladen | slika = Elisabeth Sladen (cropped to shoulders).jpg | opis = Sladen godine 2003. | ime_po_rođenju = Elisabeth Clara Heath-Sladen | datum_rođenja = {{birth date|1946|2|1|df=yes}} <!-- ***DO NOT CHANGE BIRTH DATE TO 1948 OR AGE AT DEATH TO 63 WITHOUT TALK PAGE AGREEMENT: READ THE PANEL AT THE TOP OF THE TALK PAGE MARKED "Elisabeth Sladen's year of birth" BEFORE CHANGING*** --> | mjesto_rođenja = [[Liverpool]], [[Engleska]], [[UK]] | datum_smrti = {{death date and age|2011|4|19|1946|2|1|df=yes}}<!-- ***DO NOT CHANGE BIRTH DATE TO 1948 OR AGE AT DEATH TO 63 WITHOUT TALK PAGE AGREEMENT: READ THE PANEL AT THE TOP OF THE TALK PAGE MARKED "Elisabeth Sladen's year of birth" BEFORE CHANGING*** --> | mjesto_smrti = [[Southall]], London, Engleska, UK<ref name="Indy obit">{{cite news|title=Elisabeth Sladen: Actress who came to fame as Dr Who's assistant and later had her own spin-off series|url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/elisabeth-sladen-actress-who-came-to-fame-as-dr-whos-assistant-and-later-had-her-own-spinoff-series-2270576.html|work=The Independent|accessdate=21. IV 2011|location=London|date=20 April 2011}}</ref> | alias = Elisabeth Miller | zanimanje = glumica, TV voditeljica, spisateljica | period = 1965–2011 | supružnik = [[Brian Miller (glumac)|Brian Miller]]<br/>(vj. 1968–2011, njena smrt) | djeca = [[Sadie Miller]] (r. 1985) | znamenite_uloge = [[Sarah Jane Smith]] u ''[[Doctor Who]]'', ''[[The Sarah Jane Adventures]]'' i ''[[K-9 and Company]]'' }} '''Elisabeth Claira Heath Sladen''' ([[Liverpool]], [[1. februar]] [[1948]]. – [[London]], [[19. april]] [[2011]].), ili skraćeno Elisabeth Sladen, je bila [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Glumila je [[Sarah Jane Smith]], Doctorovu pratilju, u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] [[Televizijska serija|TV seriji]] ''[[Doctor Who]]''. Takođe je glumila i u seriji [[Avanture Sarah Jane]] (eng. ''The Sarah Jane Adventures''), koja je spin-off serije Doctor Who. == Vanjske veze == {{Commons category|Elisabeth Sladen}} *[http://www.liverpoolreporter.com/elisabeth-sladen/ Online TV Interview on Liverpool Reporter hosted by Jonathan Thompson with Elisabeth Sladen in 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924094235/http://www.liverpoolreporter.com/elisabeth-sladen/ |date=2020-09-24 }} * [http://www.bbc.co.uk/norfolk/kids/sarah_jane_adventures.shtml BBC Norfolk webTV: Elisabeth Sladen previews ''The Sarah Jane Adventures''] *{{IMDb name|id=0805207|name=Elisabeth Sladen}} *[http://www.dwasonline.co.uk/elisabeth_sladen Elisabeth Sladen at ''Doctor Who'' Appreciation Society online archive] *{{Find a Grave|68617275|accessdate=20 April 2011}} * [http://www.bbc.co.uk/norfolk/content/articles/2006/10/30/doctor_who_elisabeth_sladen_oct06_feature.shtml BBC Norfolk webTV: Lis Sladen reflects on School Reunion – October 2006] *[http://www.bbc.co.uk/norfolk/content/articles/2006/04/19/film_doctor_who_lis_sladen_interview_feature.shtml BBC Norfolk webTV: Elisabeth Sladen interview from April 2006] *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/tv_and_radio/4714061.stm BBC confirm return of Sarah Jane Smith] *{{cite web |url=http://www.bbcworldwide.com/spokenword/interviews/lissladen.htm |title=Interview from 2001 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090526063023/http://www.bbcworldwide.com/spokenword/interviews/lissladen.htm |archivedate=26 May 2009 }} *[http://denofgeek.com/television/6586/the_den_of_geek_interview_elisabeth_sladen.html Den of Geek interview with Elisabeth Sladen] {{Lifetime|1948|2011|Sladen, Elisabeth}} [[Kategorija:Britanske glumice]] [[Kategorija:Engleske glumice]] 35cn8badnc6k2qrcagmpmskbz376jsy Tomislav Osmanli 0 4625612 42647748 42583227 2026-06-28T20:25:31Z ~2026-37375-83 370195 /* Drame i scenski projekti */ apdejtovanje informacije 42647748 wikitext text/x-wiki {{reklamiranje}} {{čišćenje|autor}} {{Infokutija pisac | ime = Tomislav Osmanli | datum_rođenja = {{bda|1956|10|25|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Bitolj]], [[NR Makedonija]], [[FNRJ]] | država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | jezik = [[makedonski]] | žanr = [[književnost]], [[drama]], [[filmski scenario]], [[teorija dramskih medija: film, strip, pozorište]], [[esej]], [[strip]], [[filmska kritika]] }} '''Tomislav Osmanli''' ([[Bitolj]], [[25. oktobar]] [[1956]]) makedonski je [[pisac]], [[scenarista]], dramaturg, teoretičar medija, filmski i pozorišni [[kritičar]], novinar i esejist. Autor je više od 30 knjiga, publicistike, dramskih tekstova, scenarija, proze. Njegova teorijska studija ''Film i političko'' (1981) je prva knjiga u Makedoniji posvećena Sedmoj umetnosti, kao što je ''Strip, zapis čovečjeg lika'' (2002) prva knjiga posvećena Devetoj umetnosti u toj zemlji. Autor nagrađivanih scenarija za televizijske filmove. Dobitnik prve nagrade na Festivalu monodrame u Bitolju. Njegova drama ''Dvoje u Edenu'' (Two in Eden) postavljena je na sceni teatara John W. Gainse u [[Njuport|Njuportu (Newport News, VA)]] 1998. Bila je prikazana i na pozorišnom Blue Ridge Festival u [[Ričmond (Virdžinija)|Ričmondu]] (Richmond), [[Virdžinija]], SAD. Objavljena je u trojezičnom izdanju - na makedonskom, engleskom i na jeziku stripa, sa crtežima [[Aleksandar Sotirovski|Aleksandra Sotirovskog]]. Igrani film ''Anđeli na otpadu'' (Angels of the Dumps, 1995) rađen po njegovom originalnom scenariju, je bio prikazan na međunarodnim festivalima u [[Kairo|Kairu]], [[San Dijego|San Dijegu]], [[Beograd]]u, [[Pula|Puli]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Rim]]u, takođe na dve specijalne projekcije u Nacionalnoj bioskopskoj dvorani (National Film Theatre) u Kenedi centru (Kennedy Center) u [[Vašington]]u (Washingoton, DC), SAD. Sa knjigom dramskih tekstova ''Zvezde nad Skopljem'' (''The Stars over Skopje''), sa 12 drugih autora balkanske literature zastupljen je u ''Književnom godišnjaku'' koji izdaje ''[[Enciklopedija Britanika]]'' (Yearbook of the Encyclopædia Britannica) za 2001. godinu. Knjiga ptiča i novela "Svetiljka za Hanuku", zbirka judeo-balkanskih povesti posvećenih životu i stradanju Sefarda i uopšte Jevreja uglavnom na Balkanu ali i šire, objavljena je, cela, na engleskom jeziku u briselskom časopisu "Los Musetros", a zatim četiri njene priče i na judeo-španskom jeziku (Ladinu). Priče iz te zbirke štampane su u peridoci u SAD (New York), Belgiji, Srbiji, Grčkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Argentini. Zahvaljujući tom međunarodno afirmisanom delu, Osmanli je 2015 bio pozvan za učesnika na uglednoj književnoj manifestaciji "Kisufim", bijenalom književnom susretu jevrejskih prozaista i pesnika u Jerusalimu. Bio je urednik nekoliko medijskih kuća i član redakcija nekoliko makedonskih umetničkih kao i jugoslovenskog časopisa za društvena pitanja "Ideje" iz Beograda. U dva navrata je, tokom dvaju mandata, bio predsednik Upranog odbora Kinoteke Severne Makedonije i član UO Muzeja Holokausta makedonskih Jevreja. Pored domicilnog makedonskog, Tomislav Osmanli tečno govori zajednički bhsc jezik, engleski, grčki, kao i francuski i italijanski. Član je makedonskog Društva pisaca kao i makedonskog PEN-a više puta biran u njegovoj upravi. 2021 je izbran za člana novoformiranog Aromunskog PEN centra (Armaneascu Pen Tsentru) sa sedištem u Beogradu; 2025 је podneo ostavku na to članstvo. Od 2022. član je Hrvatskog književnog društva - Ogranak Zadar kao i Međunarodne nevladine organizacije Hrvatsko-makedonska tangenta. Za svoj kompleksni stvaralačlki rad, dobitnik je više od dvadeset umetničkih i društvenih nagrada. Izbeđu ostalih, najviših državnih nagrada "Mito Hadži-Vasilev Jasmin" za publicistiku (2004), "Sv. Kliment Ohridski" za ukupno stvaralaštvo (2018), "11. Oktobar" za ukupni kreativani rad, kao i nagrada u literaturi, dramaturgiji i poeziji (2023). Njegova pesma "L`Amore" dobila je Prvu nagradu na međunarodnom konkursu "Anđelo La Vecchia-Ante Popovski" na konkursu fondacije univerzitetskog grada Canicattì, na Siciliji, Italija; Za zbirku priča "Paradoksikon" dobitnik je Racinovog Priznanja, najviše makedonske godišnje nagrade za prozni rad (2020); Društvo književnika Hrvatske - Zadar, 2023. dodelilo mu je svoju najvišu nagradu "Donat" za sveukupni književni rad. Dobitnik je godišnjeg priznanja Evropska Ličnost Godine u Makedoniji Makedonskog evropskog instituta u Skoplju; 2023 - Za srpsko idanje romana "Brod. Konzarhija" u izdanju "Agore" dobitnik je kineske nagrade "Zheng Nian Cup" u kategoriji za najbolji roman, Peking, NR Kina; 2025 - nagrada "Makedonsko Strip Nasleđe" za doprinos strip kulturi, dodeljena mu je na 3. međunarodnoj manifestaciji "Strip Trip Festival" u Skoplju 2025; 2025 - Награда GRAND JURY PRIZE za pesmu "La Vraie Force" na međunarodnom konkursu "Amilcare Solferini" za poeziju na francusom jeziku, Torino, Italia, 30. Novembre. Njegovi su romani objavljivani u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Egiptu, Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj. Još uvek aktivno radi u domenima proznog stvaralaštva, esejistike, teorije narativnih medija i dramaturgije. Knjige * ''Film i političko'' ({{Jez-mak|Филмот и политичкото}}), 1981, prva teorijska knjiga o filmu u Makedoniji; prva knjiga na temu film-politika u Jugoslaviji; promovisana u Institutu za film u Beogradu, 1982. * ''Strip, zapis čovečjeg lika'' ({{Jez-mak|Стрип, запис со човечки лик}}), 1987, prva i jedinstvena knjiga iz oblasti stripa u Makedoniji; dopunjena 2003 i još obimnije dopunjena i temeljnije izmenjena, pojavljuje se pod novim naslovom (mak. Стрип - Деветтата уметност), Септембар 2021. * ''Skopski diptih'' ({{Jez-mak|Скопски диптих}}), scenarija, 1991. * ''Medij koji nedostaje'' ({{Jez-mak|Медиумот што недостасува}}), urbani eseji, 1992. * ''Osluškivanja u gluvo doba'' ({{Jez-mak|Ослушнувања во глуво доба}}), politički eseji, 1993. * ''Leptir detinjstva'' ({{Jez-mak|Пеперутката на детството}}), priče, 1993. * ''Dvoje u Edenu'' ({{Jez-mak|Двајца во Еден}}), drama (na makedonskom i engleskom) i strip, 1995. * ''Novi car'' ({{Jez-mak|Новиот цар}}), knjiga za decu, 1998, prva teatarska drama sa biblijskom temom u Makedoniji * ''Zvezde nad Skopljem''({{Jez-mak|Sвездите над Скопје}}), dva dramska teksta, 2000. * ''Ljubičaste svetlosti i senke'' ({{Jez-mak|Виолетни светлини и сенки, раскази}}), priče, 2001, prvonagrađena za [[Holokaust]] novelu “Slika tetke Rašele” * ''Igre kroz žanrove'' ({{Jez-mak|Игри низ жанровите}}), izbor drama, 2003. * ''Put za Paramaribo'' ({{Jez-mak|Пат за Парамарибо}} / {{Jez-eng|Trip to Paramaribo}}), drama, “Kultura”, Skopje 2003 * ''Priče iz Skoplja'' ({{Jez-mak|Приказни од Скопје}}), 2004. * ''Apokaliptična komedija'' ({{Jez-mak|Апокалиптична комедија}} / {{Jez-eng|Apocalyptic comedy}}), 2005. * ''Ljudi iz međuvremena'' ({{Jez-mak|Luđe od međuvreme}}), scenariji, 2008. * ''Svetiljka za Hanuku'' ({{Jez-mak|Светилка за Ханука}} / {{Jez-eng|Lamp for the Festival of Light}}), judeo-balkanske priče, 2008. * ''Kapriča'' ({{Jez-mak|Каприча}}), priče, 2009. * ''Dvadeset prvi'' ({{Jez-mak|Дваесет и првиот}}), roman, 2009. * ''Građanski prostor'' ({{Jez-mak|Грађански простор}}), studija, 2011. * ''Iza ugla'', ({{Jez-mak|Зад аголот}})roman 2012 * ''Brod. Konzarhija'', ({{Jez-mak|Бродот. Конзархија}}), roman, distopija, 2016 * ''Okean slika'', ({{Jez-mak|Океан од слики}}) zbirka priča i kapriča, 2018 * ''Tajno bratstvo nostalgičara'', ({{Jez-mak|Тајното братство на носталгичарите}}),zbirka priča, 2018 * ''Drame o Skoplju'' 1 i 2, ({{Jez-mak|Скопски драми кн. 1 и кн. 2}}),pozorišni komadi, 2019 * ''Nove drame'', ({{Jez-mak|Нови драми}}), pozorišni komadi, 2019 * ''Paradoxion,'' (mak. ''ПараδΩξicoN / Парадоксикон)'', 2020 *''Bdenja Blažetova, Pevanja potomcima'' (mak. ''Бдеења Блажеви - Пеења до потомците''), poema, 2021 *''Susreti i razgovori - sa šestoro doajena naše umetnosti'' (мак. ''Средби и разговори - со шест од доајените на нашата уметност''), intervjui , 2021 *''Strip - deveta umetnost -'' (мак. ''Стрип - деветта уметност''), teorija medija, 2021 *''Stub koji peva'' (мак. ''Столб што пее'') ''- roman, 2022'' *''Пут у рај'' ''- три драмска текста, 2023'' *''Zaborav'' (мак. ''Заборав'') ''- roman, 2023'' * ''Dvadeset prvi'' ({{Jez-mak|Дваесет и првиот}}), roman, prva knjiga iz višegodišnje serije Izabranih dela, 2026. == Antologije (izbor) == * ''Skopske priče'', 1996 * ''Dan u Skoplju'', 1998 * ''[[Maketa (antologija)|Mаkatа]]'', Beograd, 2001 * ''[[Carski rez (antologija)|Carski rez]]'', Skoplje 2001, izdanje na Internetu * ''Makedonska književnost u novom stoleću'', [[Sofija]], 2007 *''“ŻEGLARZE PAMIĘCI”'', Antologia współczesnej literatury macedońskiej, Wydawnictwo Naukowe UAM, Poznań, Połska 2009 *''“Dont’t You FYROM Me”'', suvremena makedonska priča, “Književna revija” br.2-3, Osjek, Hrvatska - 2009 *''Teška noć,'' antologija savremene makedonske fantastične priče, Magor, Skoplje, 2009 * ''Рассказы македонских писателей'', altologija makedonske priče [[Moskva]], 2009 * ''Современная македонская пиеса'', antologije makedonske drame [[Moskva]], 2010 *''Contemporary Macedonian Fiction,'' Tanslated and Edited by Paul Filev, '' ''Dalkey Archive Press, McLean IL/Dublin, 2019 *''Divpatuljak u zemlji makova,'' antologija makedonske kratke priča, Templum, Skoplje, 2022 == Scenarija (igranih projekata) == * ''<nowiki/>'Ljudi bez adrese'', 1976 - Druga nagrada na Konkursu dramske redakcije TV Skopje (Makedonske televizije) * ''Zvezde '42'', 1984 - Prva nagrada na Konkursu dramske redakcije TV Skopje (Makedonske televizije), film je dobitnik Nagrade za režiju (Jane Petkovski) na jugoslovenskom TV festivalu u Neumu. * ''Skopska snoviđenja'', 1987 - Otkupna nagrada na Konkursu dramske redakcije TV Skopje (Makedonske televizije), film je dobitnik Nagrade za režiju (Dimitrie Osmanli) na jugoslovenskom TV festivalu u Neumu. * ''Anđeli na otpadu'', 1994 - dugometražni igrani fim prikayan na većem broju međunarodnih filmsih festivala (Kairo, Beograd, Sand Diego, Washington DC i dr.) * ''Pobeda nad samim sobom'', 1992 - Prva nagrada na anonimnom konkursu Fondacije Otvoreno društo u Skoplju * ''Smuk leti na nebu (''realizovan pod naslovom ''Strmoglavi)'', 1999 - Treća i jedina dodeljena nagrada na Konkursu dramske redakcije TV Skopje (Makedonske televizije) * ''Povodom Manakija'', 1995/1997/2006 - Montažni scenarij za persiflažni kino-kolaž posvećen Miltonu Manakiju. == Drame i scenski projekti == *''Salon Bums'', [[satira|satirična]] komedija, 1987 - Narodno pozorište Bitolj * ''Memento za jedan Grad'', multimedijalna povest, 1993 - prikaza na otvaranju manifestacije Skopsko kulturno leto * ''Nemirne senke'', filmski [[kabare]], 1993 - na festivalu "Braća Manaki" u Bitolju * ''Dvoje u Edenu'', kamerna drama, 1995 - postavljena u SAD, Narodnom pozorištu u Kumanovu i Pozorištu za decu i mlade u Skoplju * ''Svici u noći'', [[drama]], 1997 - prikazana na otvaranju manifestacije Skopsko kulturno leto 1997, višekratno prikazivana i na narednim izdanjime te manifestacije 1999. i 2001. * ''Novi car'', božićna misterija za decu, 1998 - prikazana u Omladinskom kulturnom centru u Skoplju (MKC) * ''Apokaliptična komedija'', lirska [[groteska]], 1999 - objavljena u Makedoniji, Hrvatskoj i u Grčkoj * ''Tehno zvezda'', drama, 2000 - prikazana na Skopskom kulturnom letu * ''Put za Paramaribo'', drama, 2001 - prikazana na Skopskom kulturnom letu * ''Još jedno nebo'', monodrama 2000/2002 – Prva nagrada na 4. Festivalu monodrame u Bitolju, 2002.; izvođena na Maloj sceni Dramaskog teatra-Skopje pod naslovom "Oblačna ispoved" * ''Pruga za ledeno proleće'', scenski prikaz o holokaustu nad Sefardima *Spilioni, istorijska drama, 2003 - izvođena u Narodnom pozorištu u Bitolju * ''Njihala od zlata'', inter-balkanska višejezička istorijska drama, 2018 *''Povratak kući'', drama, 2019 *''Пут у рај,'' knjiga sa tri dramska teksta objavljena u Srbiji'','' 2023 *Dvoje u Edenu, kamerna drama objavljna u knjizi u Hvatskoj, u Zadru, 2025 == Prevodi == Prevođen je na engleski, francuski, italijanski, poljski, srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski, slovenački, bugarski, rumunski, arapski, turski, kao i na Ivritu (hebrejski) i Ladinu (judeo-španski). == Redakcije časopisa == Bio je član redakcija ''Ideje'' (Beograd) i ''Pogledi'', ''Razgledi'', ''Teatarski glasnik'', ''Kulturen život'', ''Macedonian PEN Review''. Član je Makedonskog [[PEN klub]]a u Skoplju, a ranije i Aromunskog PEN centra u Beogradu. Član je Društva književnika Makedonije i Hrvatskog književnog društva-Ogranak Zadar. == Značajnije nagrade == Dobitnik je preko 20 nagrada za književna scenaristička, dramaturška, kritičarska i novinarska dela: U 2008. pripada mu nacionalna nagrada "Majstor proze" za dvojezičnu zbirku judeo-balkanskih priča i novela "Svetiljka za Hanuku"/"Lantern For The Festival Of Light"; 2010. je dobitnik na nagrade za Roman godine za "Dvadeset i prvi"; 2013. nagrada "Urban" za roman "Iza ugla"; 2017. dobitnik prve nagrade za pesmu L`Amore, na međunarodnom pesničkom konkursu "Angelo LaVecchia-Antevo slovo", Canicatti, Sicilia, Italia; 2018. dobitnik najviših makedonskih državnih nagrada "Sv. Kliment Ohridski"; 2020. nagrade "Racinovo priznanje" za najbolju proznu knjigu u godini, zbirku priča "Paradoxicon"; 2022. dobitnik najviše makedonske državne nagrade "11 Oktobar" za ukupno stvaralaštvo; 2023. dobitnik jedne od dve dodeljene kineske međunarodne državne nagrade na svetskom konkursu „Zheng Nian Cup” za srpsko izdanje distopijskog romana "Brod. Konzarhija" koju raspisuje Muzej literature za svesnost iz Bejdžinga, NR Kina; 2023. laureat Književne nagrade "Donat" za životno delo, Zadaskog ogranka Hvatskog književnog društva. Dobitnik je i nagrada za umetničku kritiku, novinarskih i drugih društvenih nagrada (dva puta dobitnik nagrade grada Skoplja "13. novembar", za teorijski, scenaristički i pozorišni rad). == Vanjske veze == *Tomislav Osmanli - samostalna autorska web stranica http://tomislavosmanli.mk/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240428122437/https://tomislavosmanli.mk/ |date=2024-04-28 }} *Tomislav Osmanli na Internet movie database (iMDb) : https://www.imdb.com/name/nm1364195/?ref_=nmbio_emt_1 *Tomislav Osmanli intervju u nedeljniku "Ekspres", Beograd, (srp) : https://www.ekspres.net/scena/kapric-je-zanr-svakidasnjice *Tomislav Osmanli intervju u nedeljniku "Danas"[https://www.danas.rs/nedelja/tomislav-osmanli-ovo-je-doba-senki/ , Beograd (srp) https://www.danas.rs/nedelja/tomislav-osmanli-ovo-je-doba-senki/] *Tomislav Osmanli intervju o romanu "Dvadeset i prvo" na na RADIO BEOGRADU 2, emisija "Oko Balkana" (srp) https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/1590923/.html *Tomislav Osmanli intervju o holokaust noveli "Svadba na Dorćolu" iz knjige priča "Svetiljka za Hanuku" objavljenoj u književnom časopisu "Sent"; ragovor sa Sašom Ćirićem na na RADIO BEOGRADu 2 , emisija "Oko Balkana" (srp) : https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4+2/1846372/%D0%9E%D0%BA%D0%BE+%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D0%B0.html *Tomislav Osmanli intervju za portal BG EDT CULTURE (srp), [https://bgedtculture.blogspot.com/2015/05/tomislav-osmanli-intervju.html https://bgedtculture.blogspot.com/2015/05/tomislav-osmanli-intervju.htmlhttps://bgedtculture.blogspot.com/2015/05/tomislav-osmanli-intervju.html] *Tomislav Osmanli knjizevna kritika za portal ZIHER [https://www.ziher.hr/preporuka-knjiga-utvara-o-21-stoljecu/ , Zagreb (hr) https://www.ziher.hr/preporuka-knjiga-utvara-o-21-stoljecu/] *FORWARD, New York, January 21, 2005: A Macedonian Story: ‘Aunt Rachel’s Photograph’ : https://forward.com/culture/4190/a-macedonian-story-e2-80-98aunt-rachel-e2-80-99s-photograph-e2/ *ΕΝΕΚΕΝ, Πολιτιστική επιθεώρηση, Θεσσαλονικη, 1 Φεβρουαρίου 2018: Έρως, ποίημα ύμνος για την Θεσσαλονίκη https://enekenperiodiko.blogspot.com/2018/02/blog-post.html *ECKERMANN Web časopis za književnost, Novi Pazar, Srbija: DVOJE U EDENU, kamerna drama: https://eckermann.org.rs/article/dvoje-u-edenu/ *ECKERMANN Web časopis za književnost, Novi Pazar, Srbija: MEDITERRANICA, pet pesama : https://eckermann.org.rs/article/mediterranica/ *MODERNA VREMENA, Hrvatska, RAZGOVOR sa Tomislavom Osmanlijem • Piše: BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ • 16.05.2013 -"Pehovi na pragu nove epohe": https://mvinfo.hr/clanak/tomislav-osmanli-pehovi-na-pragu-nove-epohe *PROLETTER, Art portal, Beograd, Srbija - priča "CUG" - Objavljeno: 25/03/2017 http://proletter.me/portfolio/cug/ *eSEFARAD.com, Sefaradi portal, Buenos Aires, Argentina - FEBRERO 19, 2017- historia "LA MANO DE HEWHAY"(in Djudeo-espagnol) : https://esefarad.com/?p=76786 *LOS MUESTROS, Bruxelles, Belge, holocaust story THE SUKKOT SKY (in English): <nowiki>http://sefarad.org/lm/084/page41.html</nowiki> *CONSORSO DI POESIA "ANGELO LA VECHIA", Canicatti, Sicilia, Italia: PREMIO VINCITRICE , Premio speciale Ante Popovski (video, in Italiano): https://www.youtube.com/watch?v=bw-2yDL-qxY *CONTRApRESS, Beograd, priča Tomislava Osmanlija "Džepovi generala Kondijevića" : http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=ARTivizam&url=Dzepovi-generala-Kondijevica *BOMBAGIU, Cultura, Italia, storia di Tomisalv Osmanli "Il piccolo Nemo nella divisa di Corto Maltese" – P r i m a parte: https://www.bombagiu.it/il-mondo-fantastico-dei-conti-il-piccolo-nemo-nella-divisa-di-corto-maltese/<nowiki/>- S e c o n d a parte : https://www.bombagiu.it/il-piccolo-nemo-nella-divisa-di-corto-maltese-seconda-parte/ *BOMBAGIU, Cultura, Italia, storia di Tomisalv Osmanli "Il cielo di sukkot" : https://www.bombagiu.it/il-cielo-di-sukkot/ *DANAS, recenzija Anđelke Cvijić o romanu "Iza ugla": https://www.danas.rs/nedelja/seobe-napacenih-dusa/ *SINHRO, recenzija Saše Ognenovskog o romanu "Iza ugla": https://sinhro.rs/iza-ugla-roman-o-bolnim-tackama-civilizacije-na-pragu-xxi-veka/ *Tomislav Osmanli intervju povodom objave zbirke priča "Svetiljka za Hanuku" u Srbiji, razgovor na RADIO BEOGRADu 2 - emisija "Oko Balkana" (srp) https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/4702599/.html *Tomislav Osmanli intervju povodom objave zbirke priča "Svetiljka za Hanuku" u Srbiji, opsežan razgovor u prilogu "Nedelja" beogradskog lista "Danas" na: https://www.danas.rs/nedelja/tomislav-osmanli-vaspitavanje-iz-predmeta-covecnost-postaje-neophodno/?fbclid=IwAR1A-1EtceUknatr5O0BLOMztDritHj_1FXgf7pCfdhXxywj4bOpXNDi7Jg *Tomislav Osmanli intervju povodom objave romana "Brod. Konzarhija" u Srbiji, opsežan razgovor u prilogu "Nedelja" podgoričkog lista "Vijesti" na: https://www.vijesti.me/kultura/615516/osmanli-u-novom-drustvu-nema-mjesta-za-sjecanja ==Snimljena dela== ЅВЕЗДИТЕ НА ’42, ТВ филм, сценарио Томислав Османли, МТВ Скопје (Награда за режију на Југословенском фестивалу у Неуму) https://www.youtube.com/watch?feature=youtu.be&v=c63p58rwBhA&app=desktop СКОПСКИ СНОВИДЕНИЈА, ТВ филм, сценарио Томислав Османли, МТВ Скопје (Награда за режију на Југословенском фестивалу у Неуму) https://www.youtube.com/watch?v=P9qzkmhrI0w&t=258s СТРМОГЛАВИ, ТВ филм, сценарио Томислав Османли, Гејзир продукција https://www.youtube.com/watch?v=jNq0DxMLqQQ ПО ПОВОД МАНАКИ - монтажен играно-документарен филм 2008 - del 1 https://www.youtube.com/watch?v=BI0GRHYXafo ПО ПОВОД МАНАКИ - монтажен играно-документарен филм 2008 - del 2 https://www.youtube.com/watch?v=3Zka48rCXuk {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1956||Osmanli, Tomislav}} [[Kategorija:Makedonski pisci]] [[Kategorija:Dramski pisci]] [[Kategorija:Makedonski scenaristi]] [[Kategorija:Autori stripova]] [[Kategorija:Filmski kritičari]] [[Kategorija:Biografije, Bitolj]] 24dpsks8tfjt1j1ir0c9dkn0eyfe2gl Die dritte Generation 0 4633412 42647722 42317518 2026-06-28T19:11:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | slika = Die Dritte Generation, film poster.jpg | naslov = Die dritte Generation | zemlja = {{flagcountry|ZNJE}} | jezik = [[njemački jezik|njemački]] | premijera = {{Filmdate|1979|5|13|[[Kanski filmski festival 1979.|Cannes]]|df=y}} | trajanje = 105 min. | režija = [[Rainer Werner Fassbinder]] | scenario = Rainer Werner Fassbinder | studio = Tango-Film | muzika = [[Peer Raben]] | fotografija = Rainer Werner Fassbinder | montaža = [[Juliane Lorenz]] | uloge = * [[Volker Spengler]] * [[Bulle Ogier]] * [[Hanna Schygulla]] * [[Harry Baer]] * [[Vitus Zeplichal]] * [[Udo Kier]] * [[Margit Carstensen]] * [[Günther Kaufmann]] * [[Eddie Constantine]] }} '''''Die dritte Generation''''' ({{jez-sh|Treća generacija}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačka]] [[filmska komedija]] u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]] premijerno prikazana [[1979. na filmu|1979.]] godine. Velikom dijelom inspirirana aktualnim događajima, vezanih uz [[terorizam|terorističku]] kampanju [[radikalna ljevica|radikalno lijeve]] organizacije [[Frakcija crvene armije]], radnja prikazuje kako grupa naoružanih radikalnih ljevičara upada u sjedište multinacionalne korporacije i njenog direktora (čiji lik tumači [[Eddie Constantine]]) uzima za taoca, tražeći od zapadnonjemačkih vlasti da puste sve političke zatvorenike, ali i kako njihovi planovi propadaju zbog nespretnosti. ''Der dritte Generation'' je nakon premijere u [[Kanski filmski festival 1979.|Cannesu]] kritičare uglavnom ostavio hladnim, dok je u Zapadnoj Njemačkoj izazvao kontroverze, pa i nasilne incidente prilikom kino-prikazivanja. ==Uloge== {{col-begin}} {{col-2}} * [[Eddie Constantine]] ... P.J. Lurz * [[Hanna Schygulla]] ... Susanne Gast * [[Margit Carstensen]] ... Petra Vielhaber * [[Bulle Ogier]] ... Hilde Krieger * [[Volker Spengler]] ... August * [[Raúl Gimenez]] ... Paul * [[Hark Bohm]] ... Gerhard Gast * [[Günther Kaufmann]] ... Franz Walsch {{col-2}} * [[Vitus Zeplichal]] ... Bernhard von Stein * [[Udo Kier]] ... Edgar Gast * [[Harry Baer]] ... Rudolf Mann * [[Y Sa Lo]] ... Ilse Hoffmann * [[Jürgen Draeger]] ... Hans Vielhaber * [[Claus Holm]] ... Otac Gast * [[Lilo Pempeit]] ... Majka Gast {{col-end}} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|0079083}} *[https://web.archive.org/web/20201002181231/http://archive.is/g7MA9/ Critical analysis of "The Third Generation" by Critical-Film.com reviewer Scott Wood] {{Rainer Werner Fassbinder}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Dritte Generation, Die}} [[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Satirični filmovi]] [[Kategorija:Politički filmovi]] hekiepflt8xr5p1fabtrebznydxwu9y F-16 Fighting Falcon 0 4643113 42647885 42600647 2026-06-29T09:58:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647885 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =F-16 fajting falkon | slika = Dutch_F-16.jpg | opis_slike = F-16 fajting falkon | širina_slike = 290p | namena =višenamenski [[Lovački avion|lovac]] | posada =jedan/dva | poreklo ={{zastava|SAD}} | proizvođač =[[Dženeral dajnamiks]] [[Lokid Martin]] | prvi_let =[[2. februar]] [[1974]]. | početak_proizvodnje =[[17. avgust]] [[1978]]. | uveden_u_upotrebu = | povučen_iz_upotrebe = | status = | prvi_korisnik = [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] | broj_primeraka = | dužina =15,06 | razmah_krila =9,96 | visina =4,88 | površina_krila =27,87 | prazan =8.570 | poletna =12.000 | maksimalna_težina =19.200 | težina_naoružanja =7.700 |TMM = 1 × F110-GE-100 |TMMpot =76,3 / 127 |RM = |RMpot = |TEM = |TEMsnaga = |KEM = |KEMsnaga = |KEMsnaga_KS = | brzina =2.410 | brzina_krstarenja = | brzina0 =1.470 | radijus_kretanja =550 | dolet =4.220 | plafon_leta =18.000+ | brzina_penjanja =15.240 }} '''F-16 fajting falkon''' ({{jez-eng|F-16 Fighting Falcon}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] višenamenski [[lovački avion]], sa jednim [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]]. Razvila ga je korporacija [[Dženeral dajnamiks]], za potrebe [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkog ratnog vazduhoplovstva]]. Zamišljen je kao laki, dnevni lovac, a vremenom je transformisan u uspešni višenamenski masovni borbeni avion. U prvoj varijanti je bio razvijen na nivou [[Mlazni lovac treće generacije|3. generacije]], a kroz kasniji razvoj je postignuta [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrta]]. U stvari, započet je kao eksperimentalni program, a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju, borbenog aviona multinacionalnog značaja. Proizvedeno je oko 4.500 primeraka, počevši od donošenja odluke [[1976]]. godine, o serijskoj proizvodnji i uvođenju u operativnu upotrebu, sve do danas. Proizvodnja će se nastaviti za inostrano tržište i posle interesa [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]], pretpostavlja se, sve do 2017. godine.<ref name="Downside of Dominance?">{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/12/16/AR2007121601522.html|title=Downside of Dominance?| quote =Downside of Dominance?|last=Rosenwald|first=Michael S.| date = 17. 12. 2007| format = |publisher=washingtonpost| location = | language = engleskom |accessdate = 5. 3. 2015.}}</ref> Dženeral dajnamiks je prodao ceo program F-16 fajting falkon (ceo posao), [[Lokid Martin|Lokidovoj]] korporaciji [[1993]]. godine, a zatim je nastala nova firma, pod nazivom [[Lokid Martin]], posle Lokidovog spajanja sa [[Martin Marijeta]], [[1995]]. godine. F-16 fajting falkon je prioritetno avion za borbu u vazdušnom prostoru, sa brojnim revolucionarnim inovacijama, u odnosu na svoje prethodnike. Novine su dvostruka nastrešnica ulaza u usisnik (druga je ''strejk''), naglašena jednodelna kupola poklopca kabine sa značajnim nadvišenjem iznad trupa za poboljšanje vidljivosti [[pilot]]a, [[električne komande leta]], podnošenje visokih [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|opterećenja]] pilota u zavaljenom sedištu i sa smanjenom rezervom statičke stabilnosti, čime su poboljšane manevarske karakteristike aviona. [[Top]] M61 Vulkan, integrisan je u strukturu aviona, a spolja je obezbeđeno 11 linija za podvešavanje raznih borbenih tereta i dopunskih rezervoara [[gorivo|goriva]]. F-16 Fajting falkon ima istorijsku ulogu u svetskoj vazduhoplovnoj istoriji, po uvedenom velikom broju novih tehnologija i sasvim novih prilaza u koncepciji i projektovanju borbenih aviona. Piloti interno nazivaju F-16 Fajting falkon „poskok”, pošto na njega asocira svojim izgledom. F-16 fajting falkon, pored u američkom, nalazi se još u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvima]] 25 drugih država. Bez obzira što je prvi let napravio pre 38 godina, F-16 fajting falkon je još uvek veoma konkurentan na svetskom tržištu borbenih aviona.<ref name="Downside of Dominance?"/><ref name="F-16 FIGHTING FALCON">{{cite web|url=http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?id=103|title=F-16 FIGHTING FALCON|quote=F-16 FIGHTING FALCON|author=|date=21. 5. 2012|format=|publisher=archive|location=|language=engleskom|accessdate=5. 3. 2015.|archive-date=2012-07-19|archive-url=https://archive.today/20120719185708/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?id=103|dead-url=yes}}</ref><ref name="Lockheed Martin Corporation History">{{cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/lockheed-martin-corporation-history/|title=Lockheed Martin Corporation History| quote =Lockheed Martin Corporation History|author = | date =| format = |publisher=fundinguniverse| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?">{{cite web|url=http://www.f-16.net/articles_article10.html|title=F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?| quote =F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?|last=Vanhastel|first=Stefaan| date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}</ref><ref name="Aero80">{{cite journal | last = Miljanović | first = Slobodan | date = juli 2010. | title = F-16 »Nebeski ratnik« | journal = Aeromagazin | volume = 80 |pages= 8–13 | location = Beograd }}</ref> == Razvoj i proizvodnja == === Laki lovac === [[Datoteka:F-16XL Scamp Flow Visualization Test - GPN-2000-001935.jpg|Vizuelizacija opstruivanja modela aviona [[Dženeral dajnamiks F-16XL]], u [[aerotuneli|aerotunelu]]|desno|mini|250px]] [[Datoteka:YF-16 VASC.JPG|Snimak YF-16, pri dinamičkom (vibracionom) ispitivanju strukture, u laboratoriji Svemirskog centra u [[Virdžinija|Virdžiniji]]|desno|mini|250px]] Iskustva u lokalnim ratovima pokazala su potrebu za superiornim [[Lovački avion|lovačkim avionima]] i za velikom obučenošću [[pilot]]a, u borbi u vazdušnom prostoru. Na osnovu toga iskustva u [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkom vazduhoplovstvu]], razvijen je matematički model potrebne energije za superiornu pokretljivost i za postizanje vrhunskih ostalih performansi [[Lovački avion|lovca]] u vazdušnoj borbi. Studije su pokazale da laki lovac treba biti male [[Masa|mase]], malog [[Aerodinamički otpor|otpora]], malog radarskog i ''IC'' odraza, sa pogonom velikog potiska, a rezultat svega toga je željena prednost u pokretljivosti, ubrzanju aviona i mali izvor za [[senzor]]e protivnika. Takođe je zaključeno, [[1965]]. godine, da lovačke eskadrile treba da budu kombinovano opremljene, sa lakim i sa većim lovcima. Definiciji lakog novog lovca, doprinela je i činjenica što američki avion [[F-4 Fantom]] nije dobro prolazio u vazdušnoj borbi u [[Vijetnam]]u, sa [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskim]] lakim lovcima.{{efn|Inicijatori, pokretači i autori ideje i studije o koncepciji novog lovca, bili su probni pilot Džon Bojd ({{jez-eng|John Boyd}}) i vazduhoplovni sistem inženjer Pjer Sprej ({{jez-fr|Pierre Sprey}}). Posle dobijanja podrške, oformljen je i veći tim, koji je radio na ovoj studiji i definiciji taktičko-tehničkih zahteva za razvoj ''lakog lovca''. Činjenica, da nijedan postojeći američki tip aviona nije bio u stanju da se suoči sa uslovima vazdušne borbe sa sovjetskim lakim lovcima i što su zbog toga gubili premoć u vazdušnom prostoru Vijetnama, bila je najjača argumentacija za ovu ideju i studiju. Kombinovano opremanje lovačkih eskadrila, sa lakim i sa složenijim i težim lovcima, praktikovali su i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjeti]] / [[Rusija|rusi]], sa avionima [[MiG-29]] i [[Suhoj Su-27|Su-27]], a Amerikanci sa F-16 i [[F-15 igl]].<ref name="F-16 Origins">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_1.html|title=F-16 Origins|quote=F-16 Origins|last=goebel|first=greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=15. 3. 2015.|archive-date=2019-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20191022154711/http://www.airvectors.net/avf16_1.html|url-status=dead}}</ref>}} Urađena studija i njeni zaključci, zavredeli su veliku pažnju vojnih struktura, a kasnije i političkih, koje su obezbedile i novčana sredstva, za nastavak istraživanja, razvoja i konkretnog dokaza ovoga koncepta, i ako je postojala opozicija u odnosu na ovu ideju i koncept, u strahu da će to ugroziti program [[F-15 igl]]. Finansijska sredstva za istraživanje, razvoj i dokaz takvog lakog lovca, obezbeđena su [[1969]]. godine. Od toga je Dženeral dajnamiks dobio 149.000 $ i Nortrop 100.000 $, sa zadatkom da razviju koncepte projekata koji će na osnovu viška energije imati veliku pokretljivost, po kriterijumu: mala dimenzija, mali [[aerodinamički otpor|otpor]], mala [[masa]], čist lovac (bez namene vazduh-zemlja). Rezultati njihovog rada, kasnije su definisani i dokazani kroz razvoj [[prototip]]ova YF-16 i YF-17. Program je započeo kroz definiciju taktičko-tehničkih-zahteva i raspisivanje konkursa za razvoj i proizvodnju. Zvanično, doneta je odluka [[6. januar]]a [[1972]]. godine, da se započne razvoj lakog lovca za zadatke vazduh-vazduh, u klasi poletne mase do 9.000&nbsp;kg, optimiziranom za vazdušnu borbu u opsegu brzina koje odgovaraju [[Mahov broj|M]] = 0,6—1,6 na visinama leta od 9.150 do 12.200 m. Ovo je oblast anvelope leta, u kojoj je [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] sagledavalo odvijanje budućih vazdušnih borbi. Procena je doneta na osnovu iskustva rata u Vijetnamu, [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i u [[Indijsko-pakistanski rat (1971)|Indijsko-pakistanskom ratu]]. Pet kompanija je dalo odgovor na raspisani tender, a izabrana su dva predloga za finansiranje razvoja 1972. godine. Ugovore su dobili za razvoj prototipova, Dženeral dajnamiks sa 37,9 miliona dolara za YF-16 i Nortrop sa 39,8 za razvoj YF-17. Treće mesto, zauzeo je [[Boing]] (ostao je bez ugovora). Prvi prototip YF-16, bio je gotov i napustio je fabričke hale krajem [[1973]]. godine, a poleteo je [[2. februar]]a [[1974]]. Prototip YF-17 je kasnio. Ratno vazduhoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država, zvanično je objavilo da je usvojen standard YF-16, za serijsku proizvodnju. Odluka je doneta, posle održane vežbe sa simuliranom vazdušnom borbom pod nazivom ''Vilin konjic''. Protivničku stranu su sačinjavali avioni: [[F-106 Delta Dart]], F-4 Fantom i [[MiG-21]].<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/><ref name="Light Weight Fighter & the F-16 ">{{cite web|url=http://www.aerospaceweb.org/question/planes/q0236.shtml|title=Light Weight Fighter & the F-16 | quote =Light Weight Fighter & the F-16 |author = | date =| format = |publisher=aerospaceweb| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}</ref> === Ispitivanje u letu === [[Datoteka:YF-16 and YF-17 in flight.jpg|Na desnoj strani je YF-16, a levo je YF-17. Oba su naoružana sa raketama Sajdvinder AIM-9|levo|mini|250px]] Prvi let prototipa YF-16 trajao je 90 minuta, u vazduhoplovnom opitnom centru Edvars u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[2. februar]]a [[1974]]. godine. Njegov stvarni prvi let, slučajno se dogodio ranije, tokom velike [[brzina|brzine]] zatrčavanja pred poletanje, u toku ispitivanja [[20. januar]]a 1974. godine. [[Uzgon]] je narastao i avion se ''odlepio'' od poletno–sletne staze, a pojavile su se [[oscilacije]] oko njegove uzdužne ose zbog nepovoljnog [[Aerodinamika|aerodinamičkog]] uticaja nosača [[raketa]] na krajevima [[krilo|krila]], a i krmilo pravca je bilo otklonjeno, tako da je avion počeo da skreće sa pravca. Probni pilot Fil Ostrišer ({{jez-eng|Phil Oestricher}}), odlučio je da smanji ''gas'' i potisak motora i da spase avion sletanjem, posle ukupnog trajanja leta od šest minuta. Nedostaci su ubrzo otklonjeni i avion je bio spreman za nastavak ispitivanja u letu. Prvi let sa nadzvučnom brzinom, realizovan je [[5. februar]]a 1974. godine, a drugi prototip YF-16, poleteo je [[9. maj]]a 1974. Nortropovi prototipovi YF-17, poleteli su kasnije, [[9. jun]]a i [[21. avgust]]a 1974. godine. Ukupni nalet, u toku ispitivanja, napravili su prototipovi YF-16, 330 a YF-17, 417 sati.<ref>Richardson 1990, str. 12–13.</ref> === Lovac bombarder === [[Datoteka:F-16 Fighting Falcon - Turkish Air Force.jpg|[[Turska|Turski]] F-16, snimljen na aeromitingu, na aerodromu Batajnica (kod Beograda), 13. septembra 2009. godine|levo|mini|250px]] [[Datoteka:F-16_Fighting_Falcon_launching_AGM-65D_Maverick_during_Combat_Hammer_2002.jpg|F–16CJ dejstvuje sa raketom [[AGM-65 maverik|AGM-65 Maverik]]|desno|mini|250px]] [[Američko ratno vazduhoplovstvo]], imalo je nekoliko ozbiljnih razloga da se opremi sa avionom F-16 fajting falkon. Prvo, četiri zemlje članice Severnoatlantskog saveza (NATO): [[Belgija]], [[Danska]], [[Holandija]] i [[Norveška]], su tražile zamenu za svoje F-104G, lovačko-bombarderske varijante od [[F-104 starfajter]]a presretača. Štaviše, oni su tražili i da zaposle svoju avio-industriju sa licencnom proizvodnjom nekog novog aviona. Početkom [[1974]]. godine, oni su napravili načelan dogovor sa Amerikom, da ako njihovo [[vazduhoplovstvo]] uvede novi laki lovački avion u svoje naoružanje, da će i oni razmotriti narudžbinu istih. Drugo, dok ratno vazduhoplovstvo Amerike još nije bilo posebno zainteresovano za odgovarajućeg lovca za superiornost u vazdušnom prostoru, nametala se i njima potreba za planiranje zamene njihovih, već zastarelih aviona [[F-105 standeršif]]. Treće, [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je tražio da se postigne veća unifikacija borbenih aviona (posebno lovaca), u ratnom vazduhoplovstvu i u mornarici. Ovi zahtevi, relativno se dobro međusobno dopunjavaju, ali su rokove isporuke diktirale urgentne potrebe četiri evropska saveznika. Oni su već bili formirali usaglašen zahtev za obezbeđenje multinacionalnog lovca, što je bio i određen pritisak na Ameriku, zbog čega je vazduhoplovstvo ubrzano odlučilo sa izborom standarda između F-16 i F-17, u maju [[1975]]. godine. Pritisak je posebno bio veliki, pošto je program imao obeležje „posla stoleća”, što se na kraju i ispostavilo. [[Evropa|Evropske]] zemlje i njihova vazduhoplovna industrija, bili su strategijski zainteresovani, da oni opremaju vazduhoplovstva pripadnika [[NATO]] alijanse, sa masovnim unifikovanim avionom. Posebno je bio zainteresovan [[Francuska|Francuski]] Marsel Daso da plasira svoj [[Miraž F-1]] i [[Švedska]] svog Vigena u varijanti SAB 37E evrofajter. Cela kampanja, propraćena je svestranim i intezivnim lobiranjem. Na kraju je ipak opravdano postao masovni avion NATO pakta avion F-16, ali je za to morao da zadovolji širok spektar zahteva i potreba velikog broja korisnika. Prvenstveno je transformisan u višenamenskog [[lovačko-bombarderski avion|lovca-bombardera]], a kroz veći broj varijanti i u širu lepezu drugih namena. F-16 je počeo svoj život kao eksperimentalni avion, a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju, jednog od najznačajnijih i najmasovnijih tipova aviona veka, kao glavni oslonac NATO saveza za prevlast u vazdušnom prostoru. Toga nisu bili svesni ni početni naručioci njegovog razvoja, ratno vazduhoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država i ako je ubrzo počeo njegov projekat da se pomera od početne definicije, prema [[lovačko-bombarderski avion|lovcu-bombarderu]]. Data je prednost prototipu F-16 nad F-17, posebno zbog boljih performansi u krozvučnoj i nadzvučnoj oblasti [[brzina]]. On je pokazao superiorno ubrzanje u letu, penjanje i izdržljivost. U prednosti, uračunata je i činjenica da ga pokreće isti tip [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] F110-GE-100, kao i avion F-15 igl, što značajno pojednostavljuje eksploataciju i smanjuje njene troškove. {{efn|Ubrzo, nakon izbora YF-16, objavljeno je da ratno vazduhoplovstvo planira da nabavi između 650 i 1.400 primeraka F-16. Poručeno je i realizovano 8 predserijskih aviona (6 jednoseda F-16A i 2 dvoseda F-16B), za detaljna ispitivanja ponašanja u letu i u eksploataciji. Kongres je u [[avgust]]u 1974. godine, usmerio finansijska sredstva za razvoj novog mornaričkog lakog lovca-bombardera. [[Američka ratna mornarica|Američka mornarica]], na bazi prototipa F-17, razvila je svoj avion [[F/A-18 hornet]], sa motorima [[Dženeral elektrik|Dženeral Elektrika]] F404-GE-402.<ref name="F-16 Origins"/>}}<ref name="F-16 Origins"/><ref name="YF-16 The Birth of a Fighter">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article25.html|title=YF-16 The Birth of a Fighter| quote =YF-16 The Birth of a Fighter|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 3. 2015.}}</ref> === Proizvodnja === {| border="2" style="margin-right:10px; float:left;" cellpadding="2" |+'''Proizvodnja F-16 fajting falkona''' |colspan="3"| |- style="background:skyBlue;" !colspan="3"|[[Država|Države]] i [[fabrika|fabrike]] |- |rowspan="3"|{{Zastava|SAD}} |'''[[Dženeral dajnamiks]]''' |[[1975]]—[[1993]]. |- |'''[[Lokid Martin|Lokid]]''' |[[1993]]—[[1995]]. |- |'''[[Lokid Martin]]''' <small>(1ª montažna linija)</small> |[[1995]].—akt. |- !colspan="3"|[[Evropa|Evropska]] korporacija |- |colspan="3"|{{Zastava|Holandija}} '''[[Foker]]''' <small>(2ª montažna linija)</small> |- |colspan="3"|{{Zastava|Belgija}} <small>(3ª montažna linija)</small> |- |colspan="3"|{{Zastava|Norveška }} <small>(delove)</small> |- |colspan="3"|{{Zastava|Danska}} <small>(delove)</small> |- !colspan="3"|Proizvodnja po licenci |- |colspan="3"|{{Zastava|Turska}} <small>(4ª montažna linija)</small> |- |colspan="3"|{{Zastava|Južna Koreja}} <small>(5ª montažna linija)</small> |} Sredinom [[1975]]. godine, [[Belgija]], [[Danska]], [[Holandija]] i [[Norveška]] objavili su izbor aviona F-16, nasuprot paralelnim ponudama za F-17, Miraž i Vigen. Prva planirana porudžbina, ovih zemalja, bila je 348 aviona, u kooperacijskoj proizvodnji u [[Evropa|Evropi]]. Za tu zajedničku potrebu, formiran je konzorcijum pet zemalja kooperanata za proizvodnju i sklapanje aviona. Dve proizvodne linije su uspostavljene u Evropi, za sklapanje zmaja aviona i za finalizaciju proizvoda. Linija za belgijske i danske avione, uspostavljena je u februaru [[1978]]. godine. U Holandiji, u [[Foker]]u uspostavljena je montažna linija za holandske i norveške avione. Proizvodnja pojedinih podsklopova i delova za [[Vazduhoplovni motor|motore]], [[radar]]e i druge sisteme preneta je takođe u Evropu. {| border="2" cellpadding="2" style="margin-left:10px; float:right; width:280px;" |+'''Dinamika dela proizvodnje F-16<ref name="F-16 Fighting Falcon – Specifications"/>''' |- style="background:skyBlue;" !Part. !F-16A/C !F-16V/D !style="text-align:center"|'''<math>\sum</math>''' |- | 1 | 21 | 22 | 43 |- | 5 | 89 | 27 | 116 |- | 10 | 145 | 25 | 170 |- | 15 | 409 | 46 | 455 |- | 25 | 209 | 35 | 244 |- | 30 | 360 | 48 | 408 |- | 32 | 56 | 5 | 61 |- | 40 | 234 | 31 | 265 |- | 42 | 150 | 47 | 197 |- | 50 | 175 | 28 | 203 |- | 52 | 42 | 12 | 54 |- |'''F-16A/B''' | 674 | 121 | 795 |- |'''F-16C/D''' | 1.216 | 205 | 1.421 |- |style="text-align:center"|'''<math>\sum_{1979.g.}^{1998.g.}</math>''' | 1.089 | 326 |'''2.216''' |- |colspan="4" style="text-align:center;font-size:90%;"| Do marta [[2006]]. godine, proizvedeno je<br />'''4.400''' aviona F-16 fajting falkon |- |colspan="4"| <div style="text-align:center;font-size:90%;">Vizuelna usporedba YF-16 i F-16</div> |} [[Datoteka:F-16 CJ Fighting Falcon.jpg|mini|200px|F-16CJ u konfiguraciji sa podvesnim teretima]] Nakon nekoliko godina, oformljene su još po jedna linija proizvodnje i montaže, u [[Turska|Turskoj]] i u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Turska vazduhoplovna industrija, proizvela je 232 primerka F-16, po standardima partija 30/40/50, a posle [[2010]]. godine, proizvodili su i opcije partija 46 i 40. Vazduhoplovna industrija Južne Koreje, proizvela je 140 aviona po standardu partije 52. Ako se [[Indija]] opredeli za opremanje svog vazduhoplovstva sa F-16IN, proizvešće kod sebe, po licenci, najmanje 140 aviona toga standarda. Dženeral dajnamiks počeo je proizvodnju F-16, krajem 1975. godine, a prvi predserijski jednosed F-16A, završen je [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1976]]. godine. Poleteo je [[8. decembar|8. decembra]], a dvosed F-16B [[8. avgust]]a [[1977]], godine. Avion F-16, razvila je korporacija [[Dženeral dajnamiks]], za potrebe [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]]. Dženeral dajnamiks je proizvodio taj avion, sve dok nije prodao ceo program, Lokidovoj korporaciji [[1993]]. godine, a zatim je nastala nova firma, pod nazivom [[Lokid Martin]], posle Lokidovog spajanja sa Martin Marijetom [[1995]]. godine. Od tada su svi poslovi toga programa u odgovornosti firme Lokid Martin. Prvi avion F-16, u delovima, stigao je u [[Evropa|Evropu]], [[9. jun]]a 1978. godine, avionskim transportom. U evropske fabrike, masovno i kontinualno stizali su delovi i podsklopovi za F-16 i to: 116 aviona za Belgiju, 58 za Dansku, 102 za Holandiju i 72 za Norvešku. [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] je naručilo 650 primeraka F-16, a prvi je stigao u eskadrilu [[26. januar]]a [[1979]]. godine. Ukupno je proizvedeno, više od 4.400 primeraka aviona F-16, po dinamici do [[1998]]. godine. Tabelarno je to prikazanoj na desnoj strani, za 2.216 primeraka, a ostatak je proizveden u produžetku do [[2006]]. godine. Posle 1998. godine, nastavljena je proizvodnja aviona u varijantama F-16C/D, partije 50. U slučaju da Američko ratno vazduhoplovstvo sasvim i prestane kupovati F-16, njegova proizvodnja će se nastaviti za inostrano tržište.<ref name="Downside of Dominance?"/><ref name="Lockheed Martin Corporation History"/><ref name="F-16 Fighting Falcon – Specifications">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16-specs.htm|title=F-16 Fighting Falcon – Specifications| quote =F-16 Fighting Falcon – Specifications|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 3. 2015.}}</ref><ref name="Advanced F-16 Block 50/52/60">{{cite web| url =http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| title =Advanced F-16 Block 50/52/60| quote =Advanced F-16 Block 50/52/60| author =| date =| format =| publisher =defense-update| location =| language =engleskom| accessdate =16. 3. 2015.| archive-url =https://web.archive.org/web/20080513181501/http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| archive-date =13. 05. 2008| dead-url =yes| df =| archivedate =2008-05-13| archiveurl =https://web.archive.org/web/20080513181501/http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| deadurl =yes}}</ref> === Izmene === Nakon detaljne analize, napravljene su određene konstruktivne izmene serijskog F-16, u odnosu na rešenja prototipa YF-16. Trup aviona produžen je za 269&nbsp;mm, veći je nosni deo (''radom'') za smeštaj [[radar]]a AN/APG-66, povećana je površina [[krilo|krila]] sa 26 m<sup>2</sup> na 28 m<sup>2</sup>, visina vertikalnog repa neznatno je smanjena, trbušna peraja su uvećana, još su dva elementa dodata i jednokrilna-zglobna vrata prednje noge, zamenjena su sa novim, dvokrilnim. Ove promene, povećale su [[masa|masu]] strukture F-16, u odnosu na YF-16, za približno 25%. U letu se pokazalo da nije dovoljno brz ''odgovor'' aviona YF-16 na komandu horizontalnog repa, na velikim napadnim uglovima leta (na malim brzinama). Kao rezultat toga, horizontalni stabilizator je povećan za 25%, ovaj takozvani „veliki rep” uveden je u partiji proizvodnje broj 15, u [[1981]]. godini, a retroaktivno i na ranije proizvedenim avionima. Pored značajno smanjenog rizika (mada ne i potpunog), veći horizontalni rep je poboljšao uzdužnu stabilnost, ali mu se povećala i efikasnost, uzrokuje bržu rotaciju aviona, oko „Y” ose u poletanju (brži ''odgovor'' aviona na povlačenje palice, „na sebe”). F-16 je transformisan u višenamenski multinacionalni avion [[1980]]. godine, sa značajno proširenim mogućnostima. Tokom razvoja, smanjeni su tehničko-tehnološki rizici, troškovi proizvodnje i eksploatacije, manja je tehnološka priprema. Program nadogradnje F-16, tekao je u nekoliko faza. Sve u svemu, ostvaren je proces bržeg uvođenja novih mogućnosti i [[tehnologija]], sa nižim troškovima, kao i sa smanjenim rizicima u odnosu na tradicionalne prilaze. Sa fleksibilnom nadogradnjom, produžio se život serijskoj proizvodnji F-16 i u 21. veku.<ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16 Variants">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_2.html|title=F-16 Variants|quote=F-16 Variants|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2020-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200405063101/http://www.airvectors.net/avf16_2.html|url-status=dead}}</ref><ref name="F-16 Fighting Falcon – History">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16-history.htm|title=F-16 Fighting Falcon – History| quote =F-16 Fighting Falcon – History|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}</ref> == Opis == === Opšte === F-16 fajting falkon je jednomotorni nadzvučni višenamenski taktički [[borbeni avion]]. Projektovan je kao taktičko-tehnički i ekonomski racionalni borbeni avion, sposoban za izvršavanje različitih zadataka, sa stalnom borbenom spremnošću. Mnogo je manji i lakši avion, od svojih prethodnika, ali u njegovoj koncepciji je primenjena savremena [[aerodinamika]] i sistemi opreme i njihov princip integracije. F-16 je prvi serijski avion sa [[Sistem komandi leta aviona|električnim komandama leta]] i sa smanjenom rezervom uzdužne statičke stabilnosti, što mu zajedno sa ostalim aerodinamčkim rešenjima i malom masom obezbeđuje visoke manevarske karakteristike, sa dugotrajnim održanjem visokog [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktora aerodinamičkog opterećenja]], do <big>n</big> = 9 (<big>a<sub>z</sub></big> = 9<big>g</big>) i sa mogućnošću dostizanja visoke maksimalne brzine, koja je ekvavilentna [[Mahov broj|M]] = 2+. Aerodinamiku mu posebno karakteriše prelaz krilo-trup i izduženje toga prednjeg dela prelaza u „strejk”, koji je i gornja nastrešnica za karakterističan podtrupni [[uvodnik vazduha]] (donja slika). F-16 fajting falkon obuhvata inovacije kao što su jednodelna, nadvišena, kapljasta kupola kabine za bolju vidljivost (poklopac, pogledati na slikama ispod), [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]] sa izmeštenom bočnom komandnom palicom, a lakše se podnosi i visoki [[faktor aerodinamičkog opterećenja]] u zavaljenom [[Izbacivo sedište|sedištu pilota]]. Odnos potiska [[motor]]a i [[masa|mase]] aviona je iznad jedinice, tako da se može penjati i po vertikalnoj putanji leta. Poseduje [[top]] M61, ugrađen u strukturu u korenu [[krilo|krila]] aviona i jedanaest spoljnih podvesnih tačaka, za nošenje ubojnih sredstava i rezervoara [[gorivo|goriva]]. U zavisnosti od varijante, napravljen je širok asortiman mogućnosti nošenja i korišćenja [[raketa|raketnog]], [[bomba]]rderskog naoružanja, kontejnera za razne sisteme i rezervoare goriva. F-16A, odlikuje se sa četiri otvora iza topa, za odvođenje gasova, a kasniji F-16C, sa samo dva. [[Aerodinamička kočnica|Aerodinamičke kočnice]] integrisane su na nepokretnom delu prelaska zadnjeg dela trupa i horizontalnog repa. Sastoje se od po dve ploče sa gornje i donje strane trupa, koje se otklanjaju do 60°. Na taj način, ostvaruje se prirast [[aerodinamički otpor|otpora]], praktično u osi aviona, što je prednost, pošto se pri njihovom izvlačenju ne menja ugao ''trimovanja''.<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/><ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/> === Konfiguracija i struktura „zmaja” aviona === [[Datoteka:F16A PoAF refueling from a USAF tanker.jpg|[[Portugal]]ski F-16A puni se [[gorivo]]m, u letu|desno|mini|250px]] F-16 fajting falkon koristi [[delta krilo]] sa postepenim prelaskom u trup, čiji se prednji koreni deo izdužuje u „strejk”. Pored te specifičnosti poseduje podtrupni usisnik vazduha fiksne geometrije ulaznog preseka, za napajanje jednog [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog turbomlaznog motora]], klasični je [[vertikalni rep]] sa krmilom, celoobrtni [[horizontalni rep]], dva trbušna peraja ispod [[trup (avion)|trupa]], [[stajni trap vazduhoplova|stajni organi]] su tipa tricikl, ispupčenu je kalotu (poklopac) kabine, integrisani su [[pretkrilca]], [[krilca]] i [[flaperon]]i. Na hrbatu trupa, iza kalote kabine, nalazi se nalivno grlo za utakanje [[gorivo|goriva]] u letu. Uvodnik vazduha, projektovan je tako da mu je dužina dovoljna za postepeno skretanje vazduha, pod prihvatljivim uglom, u vertikalnoj ravni, od donjeg do središnjeg dela trupa aviona, u kome je ugrađen motor. Na taj način je obezbeđeno stabilno proticanje i uvođenje [[vazduh]]a u motor, bez otcepljenja strujnica i štetnih gubitaka. Pri razvoju F-16 bio je dominantan kriterijum lake i jeftine serijske proizvodnje i jeftine eksploatacije. Postignuto je, da ti troškovi budu daleko manji u odnosu na prethodne [[Lovački avion|lovačke avione]]. Struktura „zmaja” aviona F-16, napravljena je od vazduhoplovnih kvalitetnih legura, od 80% [[aluminijum]]a, 8% [[čelik]]a, 3% kompozita i 1,5% [[titanijum]]a. Komandne površine i trbušna peraja, u velikoj meri su proizvedena od aluminiskog saća, obloženog sa kompozitnom korom (sendvič konstrukcija). F-16 poseduje ukupno 228 pristupnih otvora, za održavanje sistema i njihovih delova. Tako da u 80% slučajeva nije potrebno odvajati podsklopove aviona, u toku eksploatacionih intervencija. Broj mesta za podmazivanje, linija veza za gorivo i zamenljivih modula takođe je značajno smanjen u odnosu na prethodne avione. Bez obzira na to što je [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] zahtevalo da vek strukture aviona bude 4.000 sati leta, sa graničnim ubrzanjem od 7,33<big>g</big>, sa 80% količine unutrašnjeg goriva, projektom je ostvareno da vek aviona bude do 8.000 sati leta i da sruktura aviona podnosi ubrzanje od 9<big>g</big> u manevru, sa punim unutrašnjim gorivom. Ovo se pokazalo kao velika prednost u borbenoj upotrebi vazduh-vazduh, u višenamenskoj ulozi. Međutim, sa promenama u odnosu na planiranu operativnu upotrebu, masa aviona je stalno rasla, te su morale da se preduzimaju i dodatne konstruktivne mere poboljšanja, u funkciji očuvanja ranije postignutih performansi aviona.<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/> === Krilo === {{glavni članak|Krilo}} [[Datoteka:RSAFBlackKnights-F16-20080222.jpg|Akrobatska grupa F-16, iz [[Singapur]]a|desno|mini|250px]] [[Datoteka:A Su-27 escorted by an F-16.jpg|Zajedno u letu F-16A i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[Suhoj Su-27|Su-27]], avgust [[1990]]. godine|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-16 carrying MALD.jpg|Američki F-16C, partija<br />proizvodnje 52|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-2A_(526)_of_6_Sqn_taxis_at_Andersen_Air_Force_Base,_-5_Feb._2009_a.jpg|[[Japan]]ski Micubiši F-2|desno|mini|250px]] Aerodinamičke studije, u ranim šezdesetim godinama dvadesetog veka, obezbedile su praktičnu primenu fenomena, poznat kao „vrtložni [[uzgon]],” za povećanje nosivosti [[krilo|krila]], na velikim napadnim uglovima. Tetive korenog dela krila, postepeno se izdužuju sa približavanjem prema trupu i tako se dobije dodatna trouglasta površina, takozvani „strejk”. Pošto je tražena velika agilnost aviona F-16, u borbi u vazdušnom prostoru, njegov je projekat i optimiziran po tome kriterijumu, da bude efikasan i na velikim napadnim uglovima. Dobijeni rezultat toga je vitko delta-krilo, sa uglom strele od 40° između napadne ivice krila i prave na ravan simetrije aviona. Izabran je [[aeroprofil]] NACA 64A-204, sa promenom krivine pomoću automatskog otklanjanja flaperona i pretkrilaca, preko digitalnog [[Sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta]], a na osnovu signala sa [[senzor]]a o napadnom uglu i o [[brzina|brzini]] leta, pri manevru aviona. „Strejk” lokalno ima aerodinamički efekat malog tankog trouglastog krila. Nastao je sa značajnijim produženjem lokalnih tetiva u korenom delu krila. Pravi postepen prelaz od napadne ivice korena krila i nosnog dela trupa i stapa ih u jedinstvenu celinu. On generiše vrtlog velike energije na većim napadnim uglovima krila, što doprinosi porastu uzgona zbog poboljšanog opstrujavanja lokalnh aeroprofila. Na ovaj način je značajno povećan kritični napadni ugao aviona. „Strejk” povećava i strukturalnu nosivost opterećenja u korenu krila, što smanjuje dimenzije lokalne strukture pa i ukupnu masu aviona. Takođe, povećava i raspoloživi unutrašnji prostor za smeštaj goriva i opreme.<ref name="Aero80"/> === Komande leta === {{glavni članak|Aerodinamika|Sistem komandi leta aviona}} ==== Negativna statička stabilnost ==== F-16 fajting falkon je prvi avion na svetu namerno projektovan tako da bude aerodinamički nestabilan, što znači da je negativna rezerva statičke uzdužne stabilnosti, odnosno da je težište za malo ispred „neutralne tačke” aviona. Ova tehnika značajno poboljšava performanse manevra aviona. Avioni se klasično projektuju sa pozitivnom statičkom stabilnošću, što određuje avionu tendenciju da se sam vraća u svoj prvobitni položaj, posle svakog poremećaja. Međutim, pozitivna statička stabilnost se suprotstavlja pokretljivosti aviona. Ta njegova težnja da zadrži svoj pređašnji položaj, suprotstavlja se želji i naporu [[pilot]]a da izvede manevar aviona. Što je veća pozitivna rezerva stabilnosti, potrebna je veća [[sila]] na horizontalnom repu, ostvarena sa otklonom krmila, za izvođenje željenog manevra. Sa druge strane, avion sa negativnom statičkom stabilnošću, u nedostatku stalne i brze korekcije upravljanja, brzo odstupi od referentne putanje po kojoj se kontroliše let, što je posebno rizično i fatalno za njegovu bezbednost. Odstupanje bi bilo izvedeno velikim ubrzanjem pa i sa velikim i nekontrolisanim opterećenjem, izvan dozvoljene anvelope leta. Prema tome, avion sa negativnom statičkom stabilnošću, lakše i brže pređe iz jednog ravnotežnog stanja u neko drugo, u odnosu na slučaj kada ima pozitivnu statičku stabilnost, ali tada mora postojati poseban namenski nadograđeni sistem, koji je u stanju stabilno održavati njegovo željeno stanje kretanja. Ova tehnika je posebno bitna za [[Lovački avion|lovačke avione]], koji lete u velikom rasponu [[brzina]], od malih podzvučnih do velikih nadzvučnih. Pošto se „neutralna tačka” pomera sa kompresibilitetom strujanja vazduha (u funkciji [[Mahov broj|Mahovog broja]]), od približno 25% do preko 50% [[Srednja aerodinamička tetiva|srednje aerodinamičke tetive]], u nivou te razlike, menja se i rezerva statičke stabilnosti. Znači, da avion sa umerenom statičkom stabilnošću, na malim brzinama, previše je statički stabilan na velikim brzinama i tada mu je teško menjati putanju leta, to jest tada teže manevriše i pri većim komandnim signalima pilota. Zato je najpovoljnije lovce projektovati sa realizovanom umerenom rezervom stabilnosti, što je moguće bližoj nultoj vrednosti, pri svim brzinama leta. Idealno bi bilo da je položaj težišta aviona, posledično i rezerva statičke stabilnosti, adaptivan u funkciji Mahovog broja, pri letu aviona. U tome slučaju bi se i upravljalo sa rezervom statičke stabilnosti u funkciji Mahovog broja. To je principski jedino moguće realizovati sa pretakanjem goriva, ali nije tehnički opravdano sa aspekta procesa automatskog upravljanja, zbog dugog vremenskog trajanja takve radnje (vidi poglavlje<br /> YF-16 CCV).<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/> ==== Električne komande leta ==== Osnova za smanjenje i optimizaciju veličine rezerve stabilnosti, po kriterijumu dobrog manevra u široj anvelopi leta aviona F-16 fajting falkon, jesu njegove četvorokanalne [[Sistem komandi leta aviona|električne komande leta]]. Sa njihovom funkcijom, sprečava se tendencija ''bežanja'' aviona sa nominalne kontrolisane putanje leta, pri negativnoj i nedovoljnoj rezervi statičke stabilnosti. Električne komande leta prihvate izraženu želju pilota, preko pomeranja palice / pedala i postave komandne površine u odgovarajuću poziciju, ali istovremeno se brzo mere svi parametri leta, sa [[senzor]]ima. Računar upoređuje željene i izmerene vrednosti parametara leta i brzo određuje i zadaje korekciju, u smeru smanjenja razlike na nulu. Taj proces se odvija na osnovu nekoliko hiljada izmerenih odstupanja vrednosti ostvarenih od željenih parametara leta, koje [[sistem]] brzo obradi i na osnovu čega koriguje komandni signal otklona površina za upravljanje avionom. Zakoni toga upravljanja su optimizirani, u [[softver]]u [[sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta aviona]] F-16. Električne komande leta F-16, u svome meniju mogućnosti, sadrže i niz ograničenja za upravljanje oko sve tri ose i upravljanja sa rastom [[uzgon]]a, za bezbedan let aviona u okviru njegove eksploatacione anvelope. Za avion F-16 prag ograničenja je za napadni ugao od 25° i [[faktor aerodinamičkog opterećenja]] <big>n</big> = 9 odnosno ubrzanje <big>a<sub>z</sub></big> = 9<big>g</big>. Na [[prototip]]u YF-17, [[Sistem komandi leta aviona|sistem komandi leta]] zasniva se na rezervnom tradicionalnom [[Hidraulički sistem aviona|hidro-mehaničkom kanalu]], za povećanje pouzdanosti upravljanja. Za razliku od standarda YF-17 prototip YF-16 i serijski F-16 imaju četiri međusobno nezavisna, isključivo elektronska kanala upravljanja sa svakom od komandnih površina. To je daleko naprednije od prenosa komandnog signala preko kinematike do razvodnika hidropokretača, u rezervnom sistemu. Početni razvoj F-16A/B, imao je [[Analogni sistem|analogne]] električne komande leta, kasnije varijante F-16C/B dobile su [[digitalni sistem]], koji je retroaktivno uveden i na prethodno proizvedene avione. Dvokomorne hidrauličke pokretače komandnih površina napajaju dva ravnopravna [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistema]] i jedan pomoćni.<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/><ref name="Technology and Computer Evolution">{{cite web|url=http://www.cse.dmu.ac.uk/~bb/Teaching/ComputerSystems/Technology&Evolution/Technology&Evolution.htm|title=Technology and Computer Evolution|quote=Technology and Computer Evolution|last=Bramer|first=Brian|date=|format=|publisher=cse.dmu.ac|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080614021944/http://www.cse.dmu.ac.uk/~bb/Teaching/ComputerSystems/Technology%26Evolution/Technology%26Evolution.htm|archivedate=14. 06. 2008|deadurl=yes|df=}}</ref> === Funkcionalnost i ergonomija kabine === [[Datoteka:F-18 HUD gun symbology.jpeg|Simbolika gornjeg prikazivača [[F/A-18 hornet]]a, za vreme borbe, slično je i na F-16|desno|mini|250px]] Jedna od upadljivih karakteristika aviona F-16 fajting falkon jeste izuzetna preglednost pilota iz njegove pozicije u kabini. To je od izuzetnog značaja za vođenje [[Borba vazduh-vazduh|borbe vazduh-vazduh]]. Ispupčena kalota poklopca kabine pruža pilotu preglednost u punom uglu od 360° usmerenja glave, odnosno očiju u horizontalnoj ravni, a u vertikalnoj na dole 40° i 15° bočno. Te karakteristike su daleko bolje, u odnosu na sve starije [[Lovački avion|lovce]] od F-16. F-16 fajting falkon je prvi serijski avion u kome se koristi ''zavaljeno'' [[Izbacivo sedište|sedište pilota]], sa mogućnošću katapultiranja na nultoj [[Brzina|brzini]] i na nultoj [[Visina leta|visini]]. Efekat ''zavaljenosti'' sedišta je ostvaren sa povećanjem njegovog nagiba, unazad na 30°, za razliku od ranijih standardnih rešenja sa 13-15°. Ovo je urađeno zbog lakšeg pilotovog podnošenja inercijalnih opterećenja, na ubrzanjima u manevru i od 9<big>g</big>. Još jedna specifičnost kod F-16 odnosi se na sedište i poklopac kabine. Uređaj za aktiviranje raketnog motora sedišta i poklopac kabine, povezani su sa kratkim užetom. Pri komandi pilota za katapultiranje (izbacivanje) sedišta, prvo se odbaci poklopac te se sa dinamičkim udarom poklopca, preko konopca, aktivira i [[raketni motor]] sedišta. Na taj način, obezbeđen je potreban redosled radnji bez ikakvih dopunskih uređaja. To obezbeđuje i poseban slučaj, pri katapultiranju sedišta na nultoj visini i na nultoj brzini (avion stoji na zemlji). Na ručici za katapultiranje sedišta, redno su povezane komande za odbacivanje kabine i za aktiviranje raketnog motora sedišta. Na ovaj način je obezbeđeno da ako poklopac sa dinamičkim udarom ne aktivira raketni motor to uradi direktna komanda ručicom, koja sledi iza prethodne. Pošto su na F-16 uvedeni sistemi električnih komandi leta i ''zavaljeno'' izbacivo sedište, stvoreni su preduslovi, a i nužnost, za uvođenje bočne komandne male palice (''džojstika''), umesto centralne, klasične. Sa tim rešenjem je povećana udobnost i efikasnost pilota u toku leta, a posebno u toku vođenja borbe. Ova mala palica nema velike ugaone otklone sa silom suprostavljanja pomeranju, kao klasična, te nije bilo jednostavno za [[pilot]]e da se brzo adaptiraju na nju. Na F-16 je prvi put uveden sistem upravljanja ''HOTAS'' ({{jez-en|hands on throtle and stick}}), pri kome su ruke stalno na palicama, desna na palici komandi leta i leva na ručici ''gasa'' motora. Na palicama su i prekidači za upravljanje sa avionskim sistemima, tako da se obavljaju sve radnje u toku leta bez potrebe skidanja ruku sa palica. Posle F-16 praktično svi [[lovački avion]]i primenjuju ''HOTAS'' sistem. F-16 poseduje nišansku glavu, gornji prikazivač ({{jez-en|head-up display (HUD)}}), na kojoj se prikazuju parametri leta i upotrebe naoružanja. Kada bi pilot bio primoran da te podatke prati samo na tome prikazivaču, stalno bi mu glava i pogled bili usmereni u prednji unutrašnji deo kabine i tada ne bi dovoljno dobro pratio šta se dešava u okruženju aviona. To bi mu slabilo uslove i koncentraciju na vođenje borbe. Zato je opremljen i sa kacigom, na čijem viziru su prenete te informacije, tako da on može i da okreće glavu, da prati okruženje, a da istovremeno ima na raspolaganju podatke sa nišanske glave. Ovaj sistem je uveden na avionima od partije proizvodnje 40 pa na dalje, posebno se koristi pri upotrebi [[raketa]] vazduh-vazduh. Pri navođenju rakete, ista prati pokret glave pilota, odnosno pravac u kome pilot gleda. Sistem je prvi put primenjen u operacijama u [[Rat u Iraku|ratu u Iraku]]. Pilot dobija detaljne informacije iz multi-funkcionalnog prikazivača ({{jez-en|multi-function displays (MFD)}}), o letu aviona i o statusu njegovih sistema. On prikazuje radarsku sliku, mapiranje, važne informacije o [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motoru]], [[stajni trap vazduhoplova|stajnim organima]], linijama podvešavanja spoljnih tereta, količini goriva i statusu oružja. U početku, F-16A/B je imao samo jednu crno-belu katodnu cev, koja je služila kao ekran prikazivača informacija sa različitim tradicionalnim simbolima. To je zamenjeno sa prikazivanjem u boji, na bazi tečnih kristala, na partijama proizvodnje 50/52, a u partiji 60 uvedena su u funkciju tri prikazivača. Sa programiranjem i izmenom boja i sistemom slika u slici, moguće je simulirati punu taktičku situaciju na ekranu, na pokretnoj mapi.<ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16 Variants"/><ref name="F-16 Fighting Falcon">{{cite web|url=http://fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-16.htm|title=F-16 Fighting Falcon|quote=F-16 Fighting Falcon|author=|date=|format=|publisher=fas|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2019-10-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008072627/https://fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-16.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile">{{cite web|url=http://theaviationist.com/2014/03/03/rdaf-missile-selfie/|title=taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile| quote =taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile|last=Cenciotti|first=David| date =| format = |publisher=theaviationist| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}</ref><ref name="AN/APG-80 F-16 AESA Radar">{{cite web|url=http://www.northropgrumman.com/Capabilities/anapg80aesaradar/Pages/default.aspx|title=AN/APG-80 F-16 AESA Radar|quote=AN/APG-80 F-16 AESA Radar|author=|date=|format=|publisher=northropgrumman|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2015-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402155549/http://www.northropgrumman.com/Capabilities/anapg80aesaradar/Pages/default.aspx}}</ref><ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_2.html#m5|title=F-16E/F BLOCK 60 / F-16V|quote=F-16E/F BLOCK 60 / F-16V|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2020-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200405063101/http://www.airvectors.net/avf16_2.html#m5|url-status=dead}}</ref><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article10.html|title=F-16E/F block 60 – Structure & Avionics| quote =F-16E/F block 60 – Structure & Avionics|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}</ref> {| style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:F16 Cockpit, Asian Aerospace 2006.JPG|286px]] |[[Datoteka:F-16C cockpit m02006112700032.jpg|227px]] |[[Datoteka:F16PilotNationalGuard.jpg|174px]] |- |style="text-align:center"|'''Kabina zemaljskog trenažera''' |style="text-align:center"|'''Pogled pilota, iz [[Izbacivo sedište|sedišta]] F-16''' |style="text-align:center"|'''Snimak u kabini F-16''' |} [[Datoteka:F-16D ACAT Aircraft.jpg|F-16D sa automatskim praćenjem konfiguracije terena|desno|mini|250px]] [[Datoteka:AN-APG-68 radar, Westinghouse, 1978 - National Electronics Museum - DSC00415.JPG|Radar AN/APG-68|desno|mini|250px]] === Radar === Avioni varijante F-16A/B, bili su opremljeni impulsno doplerovim [[radar]]om AN/APG-66, koji je integrisan u sistem za upravljanje vatrom. Njegova ravna rešetkasta antena, projektovana je tako da se uklapa u uski nosni deo trupa F-16. Poseduje četiri režima rada u zadacima vazduh-vazduh i sedam u vazduh-zemlja, u dnevnim, noćnim i u svim [[Meteorologija|meteorološkim]] uslovima. Otkriva ciljeve na zemlji, na udaljenosti od 37 do 56&nbsp;km, a u vazduhu na 46 do 74&nbsp;km. Automatski zahvata cilj na rastojanju od 9&nbsp;km. Novija varijanta APG-66(V)2 ima jači procesor, veću izlaznu [[Snaga (fizika)|snagu]], povećanu pouzdanost i otpornost na ometanje. Nadogradnjom, dobijena je nova varijanta APG-66(V)2A, sa većom brzinom rada i sa većom memorijom. Razvijena je i varijanta APG-66(V)3 za [[Tajvan]], koji može da vodi [[raketa|rakete]] AMRAAM. Falkon F-16C/D, opremljen je sa radarom AN/APG-68, koji je nastao sa daljim razvojem prethodnih. AN/APG-68 ima veći domet i rezoluciju, kao i 25 režima rada, uključujući i mapiranje terena. U režimu otkrivanja i praćenja zemaljskih ciljeva, doplerski izoštrava signal i skenira i istovremeno prati do 10 ciljeva. Integrisan je u avionski napadno-navigacijski sistem i obezbeđuje kontinualno osvetljenje cilja i poluaktivno navođenje rakete srednjeg dometa AIM-7 „Sperou” ({{jez-en|AIM-7 Sparrow}}). Naprednija partija proizvodnje 50/52 F-16, u početku je bila opremljena radarom AN/APG-68 (V) 5, koji ima sofisticiran procesor signala, zasnovan na savremenoj tehnologiji. Kasniji avioni iz te partije, opremljeni su sa AN/APG-68 (V) 9, kome je povećan opseg detekcije za 30%, u režimu vazduh-vazduh. Može da mapira teren, sa visokom rezolucijom slike, otkriva i prepoznaje ciljeve. U avgustu [[2004]]. godine, potpisan je ugovor za dalji razvoj radara AN/APG-68, u novi standard (V) 10, za avione F-16 iz partije 40/42/50/52. Ovaj radar omogućiće avionima F-16, u svim vremenskim uslovima, otkrivanje i gađanje ciljeva sa preciznim oružjem i korišćenje [[Globalni pozicioni sistem|globalnog pozicionog sistema]] (GPS). F-16E/F opremljen je sa radarom AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem i tako je on postao jedan od tri [[lovački avion|lovačka aviona]] u svetu, koji poseduju takav sistem.<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V"/><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics"/><ref name="The AN/APG-66 Radar">{{cite web|url=http://www.avitop.com/interact/radar.htm|title=The AN/APG-66 Radar| quote =The AN/APG-66 Radar|author = | date =| format = |publisher=avitop| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}</ref><ref name="Active Electronically Steered Arrays">{{cite web|url=http://www.ausairpower.net/aesa-intro.html|title=Active Electronically Steered Arrays| quote =Active Electronically Steered Arrays|author =Dr Carlo Kopp | date =27. 1. 2014| format = |publisher=ausairpower| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}</ref><ref name="APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16">{{cite web|url=http://www.northropgrumman.com/Capabilities/SABR/Pages/default.aspx|title=APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16|quote=APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16|author=|date=|format=|publisher=northropgrumman|location=|language=engleskom|accessdate=18. 3. 2015.|archive-date=2015-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20150317062900/http://www.northropgrumman.com/Capabilities/SABR/Pages/default.aspx}}</ref><ref name="Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article2606.html|title=Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars| quote =Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars|last=Shamim|first=Asif| date =7. 11. 2007| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}</ref> === Pogon === Sistem pogona aviona F-16 fajting falkon, sastoji se iz jednokanalnog podtrupnog [[Uvodnik vazduha|uvodnika vazduha]] fiksne geometrije, [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog turbomlaznog motora]] i mlaznice, sa promenljivim izlaznim presekom. Sa početnim zahtevima uslovljena je unifikacija motora [[Prat end Vitni]] ({{jez-en|Pratt & Whitney}}) PW F100-PW, za lovce F-16 i [[F-15 igl]]. Na avionima F-16 prvih partija proizvodnje, primenjivao se motor [[Prat end Vitni F100|PW F100-PW-200]], neznatno izmenjen u odnosu na osnovnu verziju PW F100-PW-100, koji se koristio na [[F-15 igl]]. Stepen dvoprotočnosti motora PW F100-PW je 0,7, a vreme opsluživanja svedeno je na rad od 2 čovek-sata po jednom satu leta aviona. Zahtevi [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkog vazduhoplovstva]] bili su blaži, do 3 čovek-sata rada po jednom satu leta. U tabeli desno, prikazane su verzije motora, koji su integrisani u varijante i partije proizvodnje aviona F-16. [[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motori]] su kroz modifikacije i razvoj poboljšavani, u domenu pouzdanosti rada, povećanja potiska, ekonomičnosti eksploatacije i većoj unifikaciji. U okviru toga nastojanja razvijen je i F100-PW-220/220E, koji je rezultat nastojanja [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]], da obezbedi univerzalni motor za [[Lovački avion|lovačke avione]]. Taj program, poznat je pod nezvaničnim nazivom „veliki borbeni motor”, koji je promovisan na avionu F-16. U okviru nastojanja da se poboljša motor F-16, podržavana je i konkurencija između firmi Prat end Vitni i [[Dženeral elektrik]], tako da je prihvaćen i motor GE F110-GE-129 za partiju 50, a za partiju 52 suparnički PW F100-PW-229. Motor GE F110-GE-132 razvijen je za avione F-16, iz partije 60, za [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Arapske Emirate]]. On je najveći od svih primenjivanih na tome avionu.<ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16 Variants"/><ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V"/><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics"/><ref name="F100-PW-100/-200 ">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/systems/f100.htm|title=F100-PW-100/-200 | quote =F100-PW-100/-200 |author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16C/D Block 30/32 – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article6.html|title=F-16C/D Block 30/32 – History| quote =F-16C/D Block 30/32 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref><ref name="F110">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/systems/f110.htm|title=F110| quote =F110|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref><ref name="Pratt and Whitney F100 engine">{{cite web|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/turbparts.html|title=Pratt and Whitney F100 engine|quote=Pratt and Whitney F100 engine|author=|date=|format=|publisher=grc.nasa|location=|language=engleskom|accessdate=20. 3. 2015.|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321223758/http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/turbparts.html}}</ref> {{-}} {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |+'''Motori, po partijama i varijantama proizvodnje aviona.<ref name="F-16 Origins"/><ref name="Advanced F-16 Block 50/52/60"/><ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V"/><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics"/><ref name="Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India">{{cite web|url=http://www.flightglobal.com/news/articles/dubai-09-lockheed-adds-probe-to-f-16-to-attract-india-334938/|title=Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India| quote =Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India|author = Stephen Trimble Washington DC| date = 16. 11. 2009| format = |publisher=flightglobal| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}</ref>''' |- style="background:skyBlue;" !Part. !Varijanta !Motor !Potisak !Fotografija [[Vazduhoplovni motor|motora]] [[PW F100]] |- | 1 |F-16A / B |PW F100-PW-200 | 106,0&nbsp;kN |rowspan="13"|[[Datoteka:Pratt and Whitney F100-100 Turbofan Engine (6586571331).jpg|420px]] |- | 5 |F-16A / B |PW F100-PW-200 | 106,0&nbsp;kN |- | 10 |F-16A / B |PW F100-PW-200 | 106,0&nbsp;kN |- | 15 |F-16A / B |PW F100-PW-200 | 106,0&nbsp;kN |- | 20 |F-16A / B |PW F100-PW-200 | 106,0&nbsp;kN |- | 25 |F-16C / D |PW F100-PW-220E | 105,7&nbsp;kN |- | 30 |F-16C / D |GE F110-GE-100 | 128,9&nbsp;kN |- | 32 |F-16C / D |PW F100-PW-220E | 105,7&nbsp;kN |- | 40 |F-16C / D |GE F110-GE-100 | 128,9&nbsp;kN |- | 42 |F-16C / D |PW F100-PW-220E | 105,7&nbsp;kN |- | 50 |F-16C / D |GE F110-GE-129 | 131,6&nbsp;kN |- | 52 |F-16C / D |PW F100-PW-229 | 129,4&nbsp;kN |- | 60 |F-16E / F |GE F110-GE-132 | 144,6&nbsp;kN |} {{-}} {| style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:Pratt & Whitney F100 F-15 engine undergoing testing.jpg|250px]] |[[Datoteka:F-16 reactor.JPG|220px]] |[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon engine.jpg|220px]] |} <div style="text-align:center">'''Motor PW F100-PW-200, na probnom stolu i mlaznik sa mehanizmom za promenu njegovog izlaznog preseka.'''</div> === Naoružanje === F-16 fajting falkon poseduje vatreno, raketno i bombardersko naoružanje, sisteme za elektronsku borbu i za pasivnu i aktivnu zaštitu. Raketno i bombardersko naoružanje, alternativno se kombinuje zajedno sa kontejnerima elektronske opreme i sa dopunskim rezervoarima [[gorivo|goriva]], na devet podvesnih tačaka, nosivosti do 6.800&nbsp;kg. U zavisnosti od [[masa|mase]] podvešenih spoljnih tereta, određena je i granica anvelope leta po [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktoru aerodinamičkog opterećenja]], n = 5,5 – 9. Od ukupnih jedanaest podvesnih tačaka, dve su na krajevima krila rezervisane samo za stalno nošenje raketa AIM-9 Sajdvinder, a ostalih devet su za kombinovanje alternativnog nošenja spoljneg tereta, šest ispod [[krilo|krila]] i tri ispod [[trup (avion)|trupa]].<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/><ref name="Aero80"/><ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16 Fighting Falcon – Specifications"/><ref name="F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter">{{cite web|url=http://www.aerospaceweb.org/aircraft/fighter/f16/|title=F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter| quote =F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter|author = | date =| format = |publisher=aerospaceweb| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref> * '''Vatreno naoružanje''' sačinjava jedan četvorocevni [[top]], tipa M61A1 Vulkan, kalibra od 20&nbsp;mm, sa bojevim kompletom od 511 granata. {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:F-16 M61.jpeg|200px]]<div style="text-align:center;padding-right:2.5em;">Top M61A1 kao eksponat</div> |[[Datoteka:F16cannon.JPG|225px]]<div style="text-align:center;padding-right:1.5em;">Izlaz iz topa M61A1</div> |- |[[Datoteka:F-16C Fighting Falcon fires an AIM-9 Sidewinder.jpg|210px]]<div style="text-align:center;padding-right:2em;">F-16C je lansirao<br />[[raketa|raketu]] ''Sajdvinder''</div> |[[Datoteka:F-16 releases four flares.jpg|210px]]<div style="text-align:center;padding-right:2em;">F-16 lansira<br />zaštitne IC mamce</div> |- |[[Datoteka:HAF F-16D Block 52.jpg|F-16D sa prikazanim asortimanom naoružanja|desno|mini|220px]] [[Datoteka:F-16 Fighting Falcon.jpg|F-16 sa podvesnim teretima u letu|desno|mini|220px]] | [[Datoteka:General Dynamics F-16A-15 (SN 81-0741) 060905-F-1234S-036.jpg|Bombardovanje F-16C sa Mk 82|desno|mini|210px]] |} * '''Raketno naoružanje''' ** Vazduh-vazduh *** 2 × AIM-7 Sperou *** 6 × AIM-9 Sajdvinder ili *** 6 × IRIS-T ili *** 6 × AIM-120 AMRAAM ili *** 6 × Piton-4 ** Vazduh-tlo (zemlja / more) *** 6 × AGM-45 Šrik *** 6 × [[AGM-65 maverik|AGM-65 Maverik]] *** 6 × AGM-88 Harm (protiv-radarska) *** 2× AGM-84 Harpun (protiv-brodska) ili *** 4× AGM-119 Pingvin (protiv-brodska) * '''Bombardersko naoružanje''' ** Klasične bombe *** 4 × Mark 84 bombe opšte namene *** 8 × Mark 83 GP bombe *** 12 × Mark 82 GP bombe *** 8 × Bombe malog prečnika *** B61 [[Nuklearno oružje|Atomska bomba]] ** Kasetne bombe *** 2 × CBU-87 Bomba sa kombinovanim efektom *** 2 × CBU-89 Gator bomba *** 2 × CBU-97 Senzor fugasno oružje ** Navođene bombe *** 4 × GBU-10 Pavevaj II *** 6 × GBU-12 Pavevaj II *** 6 × Pavevaj-serije laserski-vođenih bombi *** 4 × JDAM ** '''Podvesni kontejneri''' *** 4 × LAU-61/LAU-68 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 19 × 70&nbsp;mm / 7 Hidra 70 (alternativno) *** 4 × LAU-5003 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 19 × CRV7 od 70&nbsp;mm *** 4 × LAU-10 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 4 × Zuni od 127&nbsp;mm *** SUU-42A/A lanser patrona (malih raketa) ''IC'' i protivradarskih ''mamaca''. ''IC'' mamci su zapaljene baklje, a protiv-radarski su listići staniola. Ugrađuju se integralno u konturu i strukturu aviona, a dopunski se podkačinju za duže prelete preko neprijateljske teritorije. *** AN/ALQ-131 & AN/ALQ-184 ECM (kontejner sa opremom za elektronske protiv-mere) *** LANTIRN, Lokid Martin Sniper XR & LITENING –napadno–navigacijski sistem sa ''IC'' senzorom *** 3 × 300/330/370 Podvesni rezervoari sa 3 × 1.136/1.249/1.400 litara goriva, za povećanje doleta i vremena ostajanja u vazduhu. == Varijante aviona F-16 == Standardi aviona F-16 obeleženi su rastućim brojevima partije lansiranja proizvodnje, koji naznačavaju nadogradnje. Partije se odnose na jednosede i dvosede avione. Nadogradnja je u domenu različitih softvera i hardvera sistema, usklađivanja oružja i strukturnih poboljšanja. Pokrenu se tokom određenog vremena i postepeno se realizuju na avionima, tokom njihove proizvodnje. Sve partije, koje se završavaju sa brojem „0” (na primer, partija 30) poseduju GE F110-GE motor, a partije koje se završavaju sa brojem „2” (na primer, partija 32), opremljene su sa P&WF100-PW. Avioni F-16 su proizvedeni u skladu sa standardima partija proizvodnje, ali bilo je i mnogo drugih većih zahvata u varijantama sa značajnim promenama i razlikama. Ove ostale značajnije promene su rezultat uloga specijalizacije u nameni, kao što su bliska vazdušna podrška i izviđanje ili promene po porudžbini kupaca. Neke varijante su razvijene za istraživanje, ispitivanje i proveru novih [[tehnologija]]. Projekat F-16, inspirisao je razvoj nekoliko sličnih aviona, za koje se smatra da su njegovi derivati. Stariji standardi F-16, koji su ''penzionisani'', firma [[Boing]] ih je modifikovala u avione bez pilota, a kao takvi se koriste za leteće mete, za vežbanje i proveru gađanja u vazdušnom prostoru. To su takozvani „trutovi”.<ref name="F-16 Variants"/> === Osnovne varijante === ==== F-16A/B ==== F-16 je jednosed, a F-16B je dvosed, početne su varijante serijske proizvodnje i upotrebe. Ove varijante, proizvodile su se u partijama 1, 5, 10 i 20. U partiji 15, napravljena je prva velika promena na F-16. Povećana je površina horizontalnog stabilizatora. To je najbrojnija varijanta F-16, sa proizvedenih 475 primeraka.<ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter"/><ref name="F-16 Versions">{{cite web|url=http://www.voodoo-world.cz/falcon/versions.html|title=F-16 Versions| quote =F-16 Versions|author = | date =| format = |publisher=voodoo-world| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article3.html|title=F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History| quote =F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref> ;Partija 1/5/10: [[Datoteka:Image-PAF F-16B Lahore.jpg|F-16B, dvosed|desno|mini|250px]] U partiji 1 proizvedno je ukupno 23 aviona F-16 fajting falkon, uključujući i 22 F-16B. Avioni iz ove partije, prepoznatljivi su po crnom nosnom delu trupa. Malo se međusobno razlikuju sve tri partije. Najviše primeraka proizvedeno je u partiji 10, ukupno 312, a 197 u partiji 5. Primećeno je da crni nos aviona povećava njegovu uočljivost, te je u partiji 5 promenjen u sivu boju. Tokom njegove eksploatacije primećeno je da se u prostoru strukture trupa skuplja atmosferski talog, što je oklonjeno u partiji 5, sa posebnim otvorima za njegovo odvođenje. U partiji 10 smanjena je upotreba [[titanijum]]a, zamenjen je sa novom tehnologijom korišćenja aluminijuma u izradi dotične srukture. Takođe je usavršena i tehnologija izrade saćastih delova strukture.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History"/> ;Partija 15: [[Datoteka:F-16 MLU of Belgian Air Force's Solo Display Team (reg. FA-133), taxiing 2, Radom AirShow 2005, Poland.jpg|[[Belgija|Belgijski]] F–16AM (partija 15)|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-16 Fighting Falcon.jpg|F-16C američkog ratnog vazdhoplovtva|desno|mini|250px]] Prva veća promena na avionu F-16 napravljena je u pariji 15. Tada je povećana površina horiontalnog repa, za približno 25%, što mu je povećalo efikasnost na malim brzinama. Uveden je poboljšani [[radar]] AN/APG-66(V)2 i povećana je spoljna nosivost, ispod krila. Ugrađena je nova sigurnija UHF radio-stanica. Partija proizvodnje 15 je najbrojnija, poslednji avioni iz te partije isporučeni su [[Tajland]]u [[1996]]. godine.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History"/> ;Partija 15 OCU: Serijska proizvodnja partije 15, počela je tokom proizvodnje motora PW F100-PW-220, kada je isti bio dostupan. Nadogradnja je urađena sa uvođenjem: širokougaonog gornjeg pokazivača, radio visinomera, [[laser]]sko-[[inercija]]lnog sistema za navigaciju, moćnijeg [[procesor]]a i [[softver]]a za konverziju podataka leta i statusa avionskih [[sistem]]a. Osposobljen je da radar APG-66(V) 2 otkrije i osvetli cilj izvan vizuelnog polja i da navodi raketu AIM–120 AMRAAM.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History"/> ;Partija 20: U partiji 20, dodate su na varijantama aviona F-16A/B neki od elemenata nadogradnje iz partija 50/52: poboljšani su radar APG-66(V) 3 sa kontinualnim osvetlenjem cilja i poluaktivnim navođenjem rakete srednjeg dometa AIM-7 sperou i AIM–120 AMRAAM, integrisana je raketa AGM-84 harpun i napadno-navigacijski sistemom, sa [[Infracrvena svetlost|IC]] [[senzor]]om, tako zvani LANTIRN.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History"/> ==== F-16C/D ==== [[Datoteka:F16c.jpg|F-16C (partija 25)|desno|mini|250px]] F-16C je unapređeni jednosed, a F-16D je njegov pandan dvosed. Njihova proizvodnja, počela je [[1984]]. godine, u partiji 25, sa poboljšanon kabinom, avionskom opremom i [[radar]]om. F-16C/D dejstvuju u svim vremenskim uslovima, sa i bez vizuelnog kontakta sa ciljem, sa [[raketa]]ma vazduh-vazduh AIM-7 i AIM-120. Kasniji standard aviona F-16C/D je iz poboljšanih partija proizvodnje 30/32, 40/42, 50/52.<ref name="F-16 Origins"/><ref name="F-16C/D Block 30/32 – History"/><ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16C/D block 25 – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article5.html|title=F-16C/D block 25 – History| quote =F-16C/D block 25 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16C/D Block 50/52 – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article9.html|title=F-16C/D Block 50/52 – History| quote =F-16C/D Block 50/52 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}</ref> ;Partija 25: Avion F-16C iz partije 25, poleteo je prvi put u [[jun]]u 1984. godine, a uveden je operativnu upotrebu u [[septembar|septembru]]. Partija 25 je poboljšani multinacionalni standard, u okviru nove varijante proizvođene i u Evropi. Uveden je radar tipa AN/APG-68, većeg dometa veće rezolucije, sa većim brojem režima rada (modova). [[Datoteka:IAF F-16D.jpg|[[Izrael]]ski F-16D, partija 40|desno|mini|250px]] [[Datoteka:RSAF F-16 in alert fighter taxi-ing.jpg|[[Singapur]]ski F-16C partija 52, [[2008]]. godina|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Krzesiny 11RB.JPG|[[Poljska|Poljski]] F-16C iz partije 52+, [[2006]]. godine|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Oferet-Yetzuka-F16I.jpg|[[Izrael]]ski F-16 iz partije 52+|desno|mini|250px]] Modernizovana je kabina sa širokougaonim gornjim pokazivačem, nadograđena elektronika, pojačana je struktura, poletna težina se uvećala. Uvedeno je poboljšano upravljanje sa vatrom i računar za upravljanje sistemima i radarski visinomer. U ovoj partiji proizvodnje uveden je [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] P&W F100-PW-200, a kasnije je nadograđena varijanta P&W F100-PW-220E.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16C/D block 25 – History"/> ;Partija 30/32: Ovo je prva partija u kojoj je zamenjen tradicionalni motor P&W F100-PW, sa GE F110-GE. Prvi avion iz partije 30, ušao je u operativnu upotrebu [[1987]]. godine. Glavna razlika, u odnosu na prethodne varijante, je uvedeni radar AGM-88 HARM, spregnut sa raketom AIM-120. U partiji 30D uveden je usisnik, sa većim protokom vazduha za napajanje motora GE F110-GE, sa većim potiskom i sa većim zahtevom za veću količinu vazduha. U partiji 32 zadržan je prethodni manji usisnik, za napajanje motora P&WF100-PW, sa vazduhom. Ukupno je proizvedeno 733 aviona, u partiji 30/32, koji su uvedeni u operativnu upotrebu u šest država. [[Američko ratno vazduhoplovstvo]], uvelo je u operativnu upotrebu i partiju proizvodnje 32H/J, iz [[1986]]. i 1987. godine. Oni su služili za demonstracione letove. U nacionalnoj gardi su bili u operativnoj upotrebi iz partije proizvodnje 30/32, u kojima su uključena poboljšanja na napadno-navigacijskom sistemu (inercijalna platforma i [[globalni pozicioni sistem|GPS]]) i [[sistem]] za elektronsko ratovanje.<ref name="F-16C/D Block 30/32 – History"/><ref name="F-16 Versions"/> ;Partija 40/42 (F-16CG/DG noćni falkon): Uvedena su poboljšanja, sa partijama 40/42, za eksploataciju aviona u svima uslovima vidljivosti i u svim vremenskim uslovima, sa pasivnom protiv-raketnom i protiv-radarskom zaštitom. U toj funkciji i nameni obeležen je kao F–16CG/DG („Noćni falkon”). U tim partijama integrisano je dopunsko kontejnersko oružje, sa kasetnim bombama i EGBU-27 Pavivej „kontejner-lanser”. Uveden je i sistem za noćno osmatranje i izviđanje (na bazi IC [[senzor]]a), [[2004]]. godine. U okviru partija 40/42, proizvedeno je 615 aviona F-16, koji su u operativnoj upotrebi u 5 zemalja.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16C/D Block 40/42 – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article7.html|title=F-16C/D Block 40/42 – History| quote =F-16C/D Block 40/42 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ;Partija 50/52: Prvi avioni, iz ovih partija, isporučeni su [[1991]]. godine, a opremljeni su sa napadno-navigacijskim sistemom sa ''džipiesom'', savremenim raketama AGM-88 HARM, JDAM, JSOW i WCMD. Partija 50 je sa motorom F110-GE-129, a 52 sa F100-PW-229.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16C/D Block 50/52 – History"/> ;Partija 50/52 plus: Partija proizvodnje 50/52 plus podešena je prema [[izrael]]skim zahtevima i u odnosu na osnovni avion, karakterišu je: spoljni priljubljeni rezervoari goriva, na trupu, radar APG-68(V9), generator kiseonika (OBOGS) i poseban pokazivač na viziru kacige JHMCS. Rezervoari su postavljeni bočno, iznad krila, na trupu (kao i na nekim varijantama [[F-15 igl]]a) od 1.400&nbsp;kg, a svi dvosedi imaju još i po 850 litara. [[Poljska|Poljskoj]] je isporučeno 36 aviona F-16 iz partije proizvodnje 52. septembra 2006. godine i to jednosedi F-16 i dvosedi F-16D. [[Grčka|Grčkoj]] je isporučeno 48 primeraka F-16 [[22. maj]]a 2008. godine. Isto iz partije proizvodnje 52, isporučeno je i [[Pakistan]]u 18 primeraka aviona u ovom standardu.<ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16C/D Block 50/52 – History"/><ref name="F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1975.html|title=F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+| quote =F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+|last=Vanhastel|first=Stefaan| date = 15. 9. 2006| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ==== F-16E/F ==== F-16E je jednosed, a F-16F je njegov pandan dvosed, najnovije varijante aviona F-16. Partija 60, njihove proizvodnje, zasnovana je na varijanti F-16C/D iz partije proizvodnje 50/52, a razvijeni su po narudžbini [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Odlikuje se poboljšanim radarom AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem, inovacijom elektronske opreme, spoljnim rezervoarima goriva prilepljenim duž bočnih strana trupa i sa jačim motorom GE F110-132.<ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V"/><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics"/><ref name="Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India"/><ref name="F-16 Versions"/> ;Partija 60: Partija 60 je nastala na osnovu F-16C/D, iz partije proizvodnje 50/52, sa poboljšanom funkcijom radara, avionske opreme i nošenja spoljneg trupnog rezervoara za [[gorivo]], što je specifirano i prodato samo [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Glavna razlika od prethodnih partija proizvodnje je radar AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem, koji omogućava avionu da istovremeno prati i uništava ciljeve na zemlji i u vazduhu. Partija 60 je opremljena motorom GE F110-GE-132, sa sistemom za elektronsko ratovanje i za samozaštitu. Ovaj avion je sposoban da nosi sav asortiman naoružanja kao i ostali F-16, kao i rakete dugog dometa vazduh-vazduh AIM-132 i vazduh-zemlja AGM-84E. Dopunski trupni rezervoari goriva su kapaciteta 2.045 litara, sa čime se oslobađaju podvesne tačke za nošenje raznog raketnog i bombarderskog naoružanja, a značajno se povećava dolet. Izvršena je visoka sofisticirana integracija avionskih sistema, uz upotrebu optičkih provodnika preko magistrale podataka MIL-STD-1773 (umesto standardne ranije MIL-STD-1553). Sa ovim je postignuto ubrzanje obrade i razmene podataka za 1.000 puta. Na ovoj varijanti aviona, integrisani su [[laser]]ski mamci za IC rakete, kao na [[F-35]]. Razvoj, ovoga standarda F-16, finansirali su [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] sa tri milijarde dolara, stim da im se deo ulaganja povrati u slučaju prodaje aviona trećim zemljama. Ovo je prvi put u istoriji SAD da izvezu bolji avion od uvedenog u operativnu upotrebu u svome ratnom vazduhoplovstvu.<ref name="F-16E/F BLOCK 60 / F-16V"/><ref name="F-16E/F block 60 – Structure & Avionics"/><ref name="Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India"/><ref name="F-16 Versions"/> ==== F-16IN ==== ;Partija 70: U toku su pregovori sa [[Indija|Indusima]] o opremanju njihovog vazduhoplovstva sa specijalizovanom varijantom F-16IN, baziranom na F-16E iz partije 60, sa spoljnim rezervoarima [[gorivo|goriva]] na trupu, [[radar]]om AN/APG-80 AESA, motorom F110-132A sa sistemom upravljanja FADEC, sistemom za elektronsko ratovanje, IC pretraživačem i sistemom za prilagođavanje boja stakla kabine i vizira kacige pilota. Predviđeno je da na desnoj strani aviona bude postavljena fleksibilna priključna cev, za dopunjavanje sa [[gorivo]]m u vazduhu.<ref name="Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India"/><ref name="F-16 Versions"/><ref name="F-16 maker Lockheed mounts an India campaign">{{cite web|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/F-16-maker-Lockheed-mounts-an-India-campaign/articleshow/2706209.cms?|title=F-16 maker Lockheed mounts an India campaign| quote =F-16 maker Lockheed mounts an India campaign|last=Pandey|first=Vinay| date =17. 1. 2008| format = |publisher=timesofindia.indiatimes| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> === Ostale varijante === F-16 fajting falkon, veoma je često služio kao osnova i platforma za razvoj sličnih aviona i za proveru efikasnosti uvođenja novih tehnologija. Sa tom svrhom ima veoma mnogo varijanti sa različitim rešenjima i opitima. ==== Azijski derivati F-16 ==== {{glavni članak|F-CK-1 čing kuo}} ;F-CK-1 čing kuo: [[Datoteka:IDF Pre-production.jpg|Prototip F-CK-1A čing kuo|desno|mini|250px]] Zbog političkih prepreka da [[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] isporuči [[Tajvan]]u avione F-16 ili F-20, pristupilo se njihovom vlastitom razvoju, uz tehničko-tehnološku pomoć i saradnju. Na Tajvanu, koncipiran je dvomotorni borbeni avion u [[1980]]. godini, a njegova realizacija je pokrenuta posle dve godine. U pružanju tehnološke podrške učestvovalo je više američkih kompanija, na čelu sa [[Dženeral dajnamiks]]om. Razvijani avion nije bio kopija F-16, ali je projektovan pod dominantnim uticajem njegovih karakterističnih rešenja. Sličan je raspored komandnih površina, ugradnja motora itd. Takođe je bilo prisutno dosta uticaja rešenja sa F-5, koji je tradicionalno u naoružanju tajvanske vojske. U [[decembar|decembru]] [[1988]]. godine, avion je dobio naziv F-CK-1 čing kuo, u kome je i ime njihovog umrlog predsednika Čjang Čing Kua. Prvi, od četiri [[prototip]]a (3 jednoseda i 1 dvosed), poleteo je [[28. maj]]a [[1989]]. godine. Ukupno je proizvedeno 130 aviona F-CK-1 čing kuo (102 jednoseda i 28 dvoseda) u vremenskom razdoblju od [[1994]]-[[2000]]. godine.<ref name="AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m1|title=AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER|quote=AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m1|url-status=dead}}</ref><ref name="Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan">{{cite web|url=http://www.airforce-technology.com/projects/ching/|title=Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan| quote =Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan|author = | date =| format = |publisher=airforce-technology| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ;F-2 micubiši: {{glavni članak|F-2 micubiši}} Lokid je u [[Japan]]u razvio, sa japanskom opremom, avion F-2 micubiši, na osnovu F-16C. Pošto je Japan ostrvska zemlja, specifičan im je vazdušni prostor koji štite iznad mora, te su bili specifični i zahtevi. Avionu je povećana spoljna nosivost, sa povećanim kompozitnim [[krilo|krilima]] sa podvešene četiri protiv-brodske rakete. Izmenjen je poklopac kabine, vraćen je ojačani klasičan, zbog češćeg udara morskih ptica (galebova). [[Datoteka:KAI_T-50_Golden_Eable_by_Ryabtsev.jpg|T-50 golden igl|desno|mini|250px]] Japanski tehnički institut je ranije pokrenuo razvoj svoga lovca F-1, još [[1982]]. godine, što je kasnije poslužilo kao iskustvo, za pravljenje zahteva za F-2. Rezultat tih napora, studija i analiza, jeste doneta odluka [[21. oktobar|21. oktobra]] [[1987]]. godine, za razvoj novog aviona, po uzoru na F-16C/D. Prototip F-2 je poleteo [[15. decembar|15. decembra]] [[1995]]. godine, sa oznakom za jednosed i dvosed F-2A/B. Isporuka vojsci, za operativnu upotrebu, otpočela je [[25. septembar|25. septembra]] 2000. godine. Bila je planirana ukupna proizvodnja 130, ali je zbog troškova i štednje smanjeno na svega 94 primerka aviona F-16C/D.<ref name="MITSUBISHI F-2">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m2|title=MITSUBISHI F-2|quote=MITSUBISHI F-2|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m2|url-status=dead}}</ref><ref name="F-16 Inspired Japanese Fighter – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article16.html|title=F-16 Inspired Japanese Fighter – History| quote =F-16 Inspired Japanese Fighter – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-2 Attack Fighter, Japan">{{cite web|url=http://www.airforce-technology.com/projects/f2/|title=F-2 Attack Fighter, Japan| quote =F-2 Attack Fighter, Japan|author = | date =| format = |publisher=airforce-technology| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ;T-50 golden igl: {{glavni članak|T-50 golden igl}} U toku licencne proizvodnje F-16 u [[Koreja|Koreji]], pod oznakom KF-16, [[1992]]. godine, firma Samsung vazduhoplovstvo, počela je raditi na projektu nadzvučnog borbenog aviona, dvoseda, za zamenu aviona [[Nortrop T-38]]. U datom trenutku formiranja korejske avio-industrije, bilo je objektivno integrisati firme Samsung, Daevo i Hjundai, oko kojih je i organizovan potreban kapacitet za razvoj novog aviona. T-50 izgleda kao F-16, u obimu od oko 80%. Razlikuje se po dvokanalnom uvodniku vazduha, ispod izduženja korenog dela krila, „strejka”, slično kao na [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornetu]]. Južnokorejska vlada, dala je saglasnost [[3. jul]]a [[1997]]. godine, a intenzivan rad na njegovom razvoju počeo je u [[oktobar|oktobru]]. U februaru 2000. godine, određen mu je naziv T-50 Golden igl, a prvi od dva prototipa, poleteo je [[20. avgust]]a [[2002]]. godine. Prva porudžbina ugovorena je za 25 primeraka T-50, u decembru [[2003]]. godine, a prvi par T-50 aviona, isporučen je [[29. decembar|29. decembra]] [[2005]]. godine, sa ulaskom u operativnu upotrebu u aprilu [[2007]]. U decembru [[2006]]. godine, zaključen je drugi ugovor o proizvodnji 50 T-50, sa početkom isporuke u [[2009]]. godine. Sa daljim razvojem u varijantu F-50 (ili F/A-50) za<br /> protivvazdušnu odbranu, želi Koreja da zameni svoje mnogobrojne [[F-5E Tajger]]e.<ref>Anon. ”KAI T-50 Golden Eagle.” ''Jane’s All The World’s Aircraft'', 5 December 2007. Retrieved: 31 May 2008.</ref><ref name="KAI T-50 GOLDEN EAGLE">{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m3|title=KAI T-50 GOLDEN EAGLE|quote=KAI T-50 GOLDEN EAGLE|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m3|url-status=dead}}</ref> ==== F-16/79 ==== U duhu odluke američkog predsednika [[Džimi Karter|Džimija Kartera]], u februaru [[1977]]. godine, da se kontroliše i smanji izvoz naoružanja, pokušano je rešenje sa izvozom F-16/79, sa redukovanom opremom i sa manjim motorom. Dženeral dajnamiks je razvio varijantu F-16 sa starijim motorom J79-GE-119. Ovakav prototip je poleteo [[29. oktobar|29. oktobra]] [[1980]]. godine, pod nazivom F-16/79. Ukupni troškovi programa razvoja F-16/79 iznose 18 miliona dolara. [[Južna Koreja]], [[Pakistan]] i druge zemlje nisu pokazali zainteresovanost, za ovaj avion, tako da se program završio samo na [[prototip]]u.<ref name="F-16/79 – The FX Export Fighter Program">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article12.html|title=F-16/79 – The FX Export Fighter Program| quote =F-16/79 – The FX Export Fighter Program|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ==== F-16/101 ==== [[Dženeral elektrik|Dženeral Elektrik]] je u februaru [[1979]]. godine dobio 79,9 miliona USA $, za razvoj [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog motora]] za avione vazduhoplovstva i mornarice. Od postojećeg F101, za bombardera [[B-1]]A, razvijen je motor za F–16 sa ciljem da zameni standardni P&W F100. Prvi avion F-16A (sa serijskim brojem № 75-0745) dobio je nov motor F101X DFE, a sa njim je poleteo [[19. decembar|19. decembra]] [[1980]]. godine. Ovo je značajno i ako ovaj motor nije usvojen u operativnu upotrebu, ali njegovi rezultati su doprineli razvoju F110, za što je F101 poslužio kao osnova. [[Dvoprotočni turbomlazni motor|Dvoprotočni motor]] F110 je unifikovan za avione F-16 i [[F-14 tomket]].<ref>Dabney, Thomas R. and Michael J. Hirschberg. ”Engine wars – Competition for U.S. fighter engine production”, paper presented at the 34th AIAA/ASME/SAE/ASEE Joint Propulsion Conference and Exhibit, Cleveland, Ohio, July 13–15, 1998.</ref><ref name="F-16/101 – Derivative Fighter Engine">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article11.html|title=F-16/101 – Derivative Fighter Engine| quote =F-16/101 – Derivative Fighter Engine|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ==== F-16XL ==== {{glavni članak|Dženeral dajnamiks F-16XL}} [[Datoteka:General Dynamics F-16XL.jpg|F–16XL je eksperimentalni avion za istraživanje u [[Nasa|NASA]]|desno|mini|250px]] '''Dženeral dajnamiks F-16XL''' je eksperimentalni F-16 sa [[delta krilo]]m, za istraživanje [[aerodinamika|aerodinamike]] na nadzvučnim brzinama za optimizaciju manevra. Površina krila je povećana za više od dva puta, u odnosu na bazni F-16. Rezultat tih istraživanja je super-krstaš (krstarenje na nadzvučnim brzinama), bez uključivanja dopunskog sagorevanja motora. U drugoj polovini [[1980]]. godine, počele su modifikacije jednog jednoseda i jednog dvoseda u varijantu F-16XL, sa ugradnjom delta krila. U toj funkciji je produžen trup aviona za 1420&nbsp;mm (760&nbsp;mm nosni deo i 660&nbsp;mm na zadnjem delu trupa). Zadnji deo trupa je zakrenut, na gore, za 3 stepena, zbog većih napadnih uglova poletanja i sletanja sa delta krilom. F-16XL ima dvostruku nosivost u odnosu na bazni F-16, a i za 82% veći dolet, zbog većih unutrašnjih kapaciteta za smeštaj goriva. Jednosed je poleteo [[3. jul]]a [[1982]]. godine, a zatim dvosed [[29. oktobar|29. oktobra]] 1982. Oni su konkurisali u takmičenju za poboljšanog taktičkog lovca (ETF), ali pošto je pobedila varijanta F-16E/F ovi prototipovi su smešteni u skladište. Krajem [[1988]]. godine, oba prototipa su predati iz skladišta [[Nasa|NASI]] za ispitivanja u programu procene [[aerodinamika|aerodinamičkog]] koncepta za poboljšanje [[Laminarno strujanje|laminarnog protoka vazduha]] preko krila, tokom leta sa nadzvučnom brzinom. Od [[1989]]-[[1999]]. godine, oba aviona je koristila [[Nasa|NASA]] u nekoliko eksperimentalnih istraživačkih programa, a u [[2007]]. godini, NASA je razmatrala povratak jednoseda F-16XL u operativni status.<ref name="F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article1.html|title=F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History| quote =F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref><ref name="NASA could put F-16XL back into the air">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article2415.html|title=NASA could put F-16XL back into the air| quote =NASA could put F-16XL back into the air|last=Somerville|first=Jon| date = 9. 7. 2007| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref> ==== YF-16 CCV ==== {{glavni članak|HiMAT}} [[Datoteka:F-16D ACAT Aircraft.jpg|F-16 CCV sa podtrupnim prednjim i zadnjim pokretnim perajima|desno|mini|250px]] [[Datoteka:HIMAT.jpg|HiMAT u letu|desno|mini|250px]] YF-16 CCV je prototip sa rekonfiguracijom sopstvene [[aerodinamika|aerodinamike]], u toku leta. Pokrenut mu je razvoj u [[decembar|decembru]] [[1975]]. godine, sa namenom ''aviona laboratorije'', za istraživanje i razvoj tehnologija upravljanja sa izmenom konfiguracije u toku leta, za potrebe na borbenim avionima. Koncept upravljanja sa konfiguracijom (CCV; {{jez-eng|Control Configured Vehicle}}) podrazumeva automatsko upravljanje komandnim površinama aviona, prema zadatim zakonima bez intervencije i mešanja pilota. Ovaj pristup omogućava specifične manevre, kao što je mogućnost usmeravanja trupa bez njegovog skretanja sa putanje i realizaciju drugih oblika kretanja aviona. Sposobnost aviona da izvede manevar u jednoj ravni, bez istovremenog skretanja otvara nove taktičke mogućnosti u borbi. YF-16 CCV poseduje udvojene upravljive ventralne peraje, postavljene vertikalno ispod trupa, a obezbeđeno je i usaglašeno korišćenje flaperona na izlaznim ivicama krila, u kombinaciji sa celoobrtnim horizontalnim repom. Sistem automatski pretače gorivo iz jednog rezervoara u drugi, sa čime se prilagođava položaj težišta aviona, pa i rezerva statičke stabilnosti.{{efn|Tehnologija CCV ostvaruje maksimalnu sintezu savremene aerodinamike, dinamike leta, automatskog upravljanja i [[senzor]]skog merenja u ispunjenje želje i potrebe pilota. Pilot „saopšti” svoju želju, a sistem sve „odradi”, prema postavljenim zakonima upravljanja. U svakom trenutku [[pilot]] može promeniti svoju odluku. Zakoni upravljanja definišu nove nestandardne oblike kretanja aviona. Moguće je da avion menja visinu leta, bez svoje rotacije oko „y” ose. Sinhronizovano se otklanjaju flaperoni i horizontalni rep, za potrebnu izmenu [[uzgon]]a, bez izmene [[moment propinjanja|momenta propinjanja]]. Na taj način avion zadržava usmerenje ose aviona, odnosno cevi topa, u pravcu cilja i pri korekciji visine leta. Ista je stvar i po pravcu. To su velike taktičke prednosti u borbi, pored ostalog cilj se lakše drži u nišanu, pri manevrisanju aviona. Ostvaruju se i druge pogodnosti, kao npr. automatsko ograničenje anvelope leta „manevar bez brige” (pilot ne mora da vodi računa o prekoračenju graničnog opterećenja).<ref name="F-16 Variants"/><ref name="F-16/CCV Control Configured Vehicle – History"/><ref name="General Dynamics YF-16/CCV"/>}} Avion YF-16 CCV je prvi put leteo [[16. mart]]a [[1976]]. godine. Program ispitivanja u letu se odvijao sve do [[30. jun]]a [[1977]]. godine, a bio je samo usporen oštećenjem pri sletanju aviona YF-16 CCV, [[24. jun]]a 1976. godine. Posle popravke, ispitivanje je nastavljeno. Program je sa svojim uspehom doveo do ambicioznijeg nastavka istraživanja i razvoja, u obliku „Integracija naprednih tehnologija lovačkih aviona” (AFTI).<ref name="F-16 Variants"/><ref name="F-16/CCV Control Configured Vehicle – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article15.html|title=F-16/CCV Control Configured Vehicle – History| quote =F-16/CCV Control Configured Vehicle – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}</ref><ref name="General Dynamics YF-16/CCV">{{cite web|url=http://www.joebaugher.com/usaf_fighters/f16_31.html|title=General Dynamics YF-16/CCV|quote=General Dynamics YF-16/CCV|author=|date=|format=|publisher=joebaugher|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.}}{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== HiMAT ==== F-16 je korišćen i kao platforma za istraživanje primenjivosti tehnoloških rešenja za ostvarenje visokih manevarskih karakteristika, tehnologija aviona velike agilnosti ({{jez-eng|Highly Maneuverable Aircraft Technology}}). Ovaj program, pod skraćenom oznakom HiMAT, realizovan je zajedno u saradnji američkog vazduhoplovstva i NASA. HiMAT je daljinski upravljan avion bez pilota, poslužio je za istraživanje aerodinamike kanard konfiguracije i drugih rešenja za visoki manevar. Istraživana je primena kompozitnih struktura male mase, kao preduslov za postizanje visokih performansi, kao što su konstantno ubrzanje od 8g u stacionarnom zaokretu. Proizvedene su dve ovakve letelice, a ispitivane su u letu u periodu od [[1979]]. do [[1983]]. godine, u ukupno 26 misija podkačinjanja i lansiranja sa bombardera [[B-52]].<ref name="The HiMAT aircraft – NASA">{{cite web|url=http://www.nasa.gov/topics/people/features/april1.html|title=The HiMAT aircraft – NASA|quote=The HiMAT aircraft – NASA|author=|date=|format=|publisher=nasa|location=|language=engleskom|accessdate=22. 3. 2015.|archive-date=2021-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417225330/https://www.nasa.gov/topics/people/features/april1.html}}</ref> ==== F-16 SFW ==== [[Datoteka:Airflow forward and backward swept aircraft.svg|mini|desno|250px|Efekat negativnog ugla strele [[krilo|krila]], istraživan je i sa Falkonovom osnovom, pod oznakom F-16 SFW]] [[Datoteka:F-16 Poland.png|mini|desno|250px|Bočni izglled F-16]] Dženeral dajnamiks je jedan od nekoliko američkih proizvođača aviona, koji su imali ugovore sa vladom za razvoj eksperimentalnog aviona sa strelom krila unapred. Razumljivo je da su oni za taj program usvojili svoj F-16 kao bazni avion, na koji su integrisali odgovarajuće [[krilo]]. U toj funkciji su morali produžiti trup, zbog integracije većeg krila, kompozitne strukture. U januaru [[1981]]. godine je za ta istraživanja izabran Graman sa svojim poznatim kasnije realizovanim rešenjem [[X-29]]A. Predlog Dženeral dajnamiks sa F-16 je odbačen i ako je na X-29A preuzeto dosta njegovih rešenja.<ref name="F-16 SFW Swept Forward Wing – History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article26.html|title=F-16 SFW Swept Forward Wing – History| quote =F-16 SFW Swept Forward Wing – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 22. 3. 2015.}}</ref> == Karakteristike == === Karakteristike za reprezantativni standard aviona F-16C, partija 30 === ==== Opšte ==== * '''Posada''' = 1 * '''Dužina aviona''' = 15,06 m * '''Razmah krila''' = 9,96 m * '''Visina aviona''' = 4,88 m * '''Površina krila''' = 27.87 m<sup>2</sup> * '''[[Aeroprofil]] krila''' = NACA 64A204 (bazni) * '''[[Masa]] praznog''' = 8.570&nbsp;kg * '''Poletna masa''' = 12.000&nbsp;kg * '''Maksimalna masa poletanja''' = 19.200&nbsp;kg * '''Pogon''' = 1 h F110-GE-100 * '''Tip turbo-mlaznog motora''' = dvoprotočni * '''Bazni potisak''' = 76,3&nbsp;kN * '''Potisak sa dopunskim sagorevanjem'''= 127&nbsp;kN<ref name="F-16 Fighting Falcon – Specifications"/><ref name="F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter"/> ==== Performanse ==== * '''Maksimalna brzina''' = ** '''na nivou mora:''' 1.470&nbsp;km/h (ekvivalent [[Mahov broj|M]] = 1,2) ** '''na visini:''' 2.410&nbsp;km/h (ekvivalent M = 2+) *** '''najveća brzina''' = čista konfiguracija * '''Borbeni radijus''' = 550&nbsp;km :(izveden je profilom; visoko–nisko–visoko, sa šest bombi od 450 kg) * '''Dolet''' = 4.220&nbsp;km * '''Plafon''' = 18.000+ m * '''Brzina penjanja''' = 254&nbsp;m/s * '''Specifično opterećenje krila''' = 431&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * '''Odnos: potisak/masa''' = 1,095<ref name="F-16 Fighting Falcon – Specifications"/><ref name="F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter"/> === Uporedne karakteristike usvojenih američkih varijanti === {| border="3" cellpadding="2" style="margin:auto; width:800px;" |- style="background:skyBlue;" !Varijante !! '''YF-16'''<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/><ref name="F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions.html|title=F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions| quote =F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 22. 3. 2015.}}</ref>!! '''F-16A'''<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/> !! '''F-16C''' partija 30<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/>!! '''F-16E''' partija 60<ref name="F-16 FIGHTING FALCON"/> |- !Posada | colspan="4" style="text-align:center"|Jedan |- !Dužina | style="text-align:center;"|14,8 m | style="text-align:center;"|15,1 m | style="text-align:center;"|15,06 m | style="text-align:center;"|15,0 m |- !Razmah | style="text-align:center;"|9,45 m | style="text-align:center;"|9,45 m | style="text-align:center;"|9,96 m | style="text-align:center;"|9,45 m |- !Visina | style="text-align:center;"|4,95 m | style="text-align:center;"|5,08 m | style="text-align:center;"|4,88 m | style="text-align:center;"|5,08 m |- ![[Masa]] praznog | style="text-align:center;"|6.170&nbsp;kg | style="text-align:center;"|7.390&nbsp;kg | style="text-align:center;"|8.570&nbsp;kg | style="text-align:center;"|8.670&nbsp;kg |- !Maksimalna masa u poletanju | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"|17.000&nbsp;kg | style="text-align:center;"|19.200&nbsp;kg | style="text-align:center;"|22.680&nbsp;kg |- ![[Mahov broj]], ekvivalent maksimalne brzine | colspan="4" style="text-align:center"| 2,0 |- !Borbeni radijus | colspan="4" style="text-align:center"|546&nbsp;km |- ![[Motor]] | style="text-align:center;"|PW F100-PW-200 | style="text-align:center;"|PW F100-PW-200 | style="text-align:center;"|GE F110-GE-100 | style="text-align:center;"|GE F110-GE-132 |- !Potisak | style="text-align:center;"|106&nbsp;kN | style="text-align:center;"|106&nbsp;kN | style="text-align:center;"|127&nbsp;kN | style="text-align:center;"|145&nbsp;kN |- ![[Radar]] | style="text-align:center;"|– | style="text-align:center;"|AN/APG-66 | style="text-align:center;"|AN/APG-68 | style="text-align:center;"|AN/APG-80 |} === Karakteristike F-16C i F-16E i F-2 micubiši i čing kuo === {| class="wikitable" style="margin:auto; width:800px;" |- style="background:skyBlue; text-align:center; text-align:center;" | style="width:200px; "|'''Parametri''' | style="width:150px; "|'''F-16C (part. 30)''' | style="width:150px; "|'''F-16E (part. 60)''' | style="width:150px; "|'''F-2 Micubiši'''<ref name="MITSUBISHI F-2"/> | style="width:150px; "|'''Čing kuo'''<ref name="AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER"/> |- |style="text-align:center"|'''<big>Slike</big>''' | style="text-align:center;"|[[Datoteka:F16 Block 30.jpg|162px]] | style="text-align:center;"|[[Datoteka:F-16e block60.jpg|160px]] | style="text-align:center;"|[[Datoteka:Hyakuri F-2 02.JPG|149px]] | style="text-align:center;"|[[Datoteka:IDF F-CK-1A 1427 Parked at Apron after Flight Demonstration 20130601a.jpg|158px]] |- |style="text-align:center"|'''Namena''' | style="text-align:center;"|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]] | style="text-align:center;"|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]] | style="text-align:center;"|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]] | style="text-align:center;"|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]] |- |style="text-align:center"|'''Dužina''' | style="text-align:center;"|15,06 m | style="text-align:center;"|14,52 m | style="text-align:center;"|15,52 m | style="text-align:center;"|14,21 m |- |style="text-align:center"|'''Razmah''' | style="text-align:center;"|9,96 m | style="text-align:center;"|9,45 m | style="text-align:center;"|10,8 m | style="text-align:center;"|9,46 m |- |style="text-align:center"|'''Površina ''' | style="text-align:center;"|27,87 m<sup>2</sup> | style="text-align:center;"|27,87 m<sup>2</sup> | style="text-align:center;"|34,84 m<sup>2</sup> | style="text-align:center;"|24,26 m<sup>2</sup> |- |style="text-align:center"|'''Visina''' | style="text-align:center;"|4,88 m | style="text-align:center;"|4,88 m | style="text-align:center;"|4,69 m | style="text-align:center;"|4,65 m |- |style="text-align:center"|'''Vitkost''' | style="text-align:center;"|3,2 | style="text-align:center;"|3,2 | style="text-align:center;"|3.3 | style="text-align:center;"|3.7 |- |style="text-align:center"|'''Specifično opterećenje [[krilo|krila]]''' |align="left"| * minimum 297&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * nominalno 431&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * maksimum 688&nbsp;kg/m<sup>2</sup> |align="left"| * minimum 311&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * nominalno 457&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * maksimum 813&nbsp;kg/m<sup>2</sup> |align="leftr"| * minimum 186&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * nominalno 273&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * maksimum 351&nbsp;kg/m<sup>2</sup> |align="left"| * minimum 393&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * nominalno 846&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * maksimum 911&nbsp;kg/m<sup>2</sup> |- |style="text-align:center"|'''[[Masa]]''' |align="left"| * prazan 8.570&nbsp;kg * nominalna 12.000&nbsp;kg * maksim. 19.200&nbsp;kg |align="left"| * prazan 8.670&nbsp;kg * nominalna 12.747&nbsp;kg * maksim. 22.680&nbsp;kg |align="leftr"| * prazan 6.486&nbsp;kg * nominalna 9.525&nbsp;kg * maksim. 12.247&nbsp;kg |align="left"| * prazan 9.527&nbsp;kg * nominalna 20.517&nbsp;kg * maksim. 22.100&nbsp;kg |- |style="text-align:center"|'''Unutrašnje [[gorivo]]''' | style="text-align:center;"|3.175&nbsp;kg | style="text-align:center;"|5.886&nbsp;kg | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''[[Faktor aerodinamičkog opterećenja|Faktor opterećenja]]''' | style="text-align:center;"|<big>n</big> = - 3 do + 9 | style="text-align:center;"|<big>n</big> = - 3 do + 9 | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |rowspan="cente"|'''Maksimalna brzina''' |align="left"| * 2.410&nbsp;km/h <small>([[Mahov broj|M=2+]]; H<sub>opt</sub>)</small> * 1.470&nbsp;km/h <small>([[Mahov broj|M=1,2]]; H<sub>0</sub>)</small> |align="left"| * 2.007&nbsp;km/h <small>([[Mahov broj|M]]=1,9; H<sub>opt</sub>)</small> * 1.470&nbsp;km/h <small>([[Mahov broj|M]]=1,2; H<sub>0</sub>)</small> | style="text-align:center;"|1.275&nbsp;km/h (H<sub>opt</sub>) | style="text-align:center;"|2.125&nbsp;km/h (H<sub>opt</sub>) |- |style="text-align:center"|'''Plafon leta''' | style="text-align:center;"|18.000+ m | style="text-align:center;"|15.240 m | style="text-align:center;"|16.760 m | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Ugaona brzina zaokreta''' |align="left"| * trenutni 26 °/s * stacionarni 21,7 °/s | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Ugaona brzina valjanja''' | style="text-align:center;"|270 °/s | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Borbeni radijus''' |align="left"| * 925&nbsp;km (profil V-V-V) * 580&nbsp;km (profil V-N-V) |align="left"| * 1 605&nbsp;km (prof. V-V-V) * 650&nbsp;km (profil V-N-V) | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"|835&nbsp;km |- |style="text-align:center"|'''Dolet''' | style="text-align:center;"|4.220&nbsp;km | style="text-align:center;"|4.220&nbsp;km | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Staza poletanje''' | style="text-align:center;"|533 m | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Staza sletanja''' | style="text-align:center;"|632 m | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''Maksim. masa oružja''' | style="text-align:center;"|9.276&nbsp;kg | style="text-align:center;"|5.638&nbsp;kg | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |style="text-align:center"|'''[[Motor]] ''' | style="text-align:center;"|GE F110-GE-100 | style="text-align:center;"|GE F110-GE-132 | style="text-align:center;"|F110-GE-129 | style="text-align:center;"|2 h Garet TFE1042-70 |- |style="text-align:center"|'''Potisak motora''' | style="text-align:center;"|127 / 76,31&nbsp;kN | style="text-align:center;"|142,38 / 79,22&nbsp;kN | style="text-align:center;"|131 / 75.6&nbsp;kN | style="text-align:center;"|2 h 42,3 / 27&nbsp;kN |- |style="text-align:center"|'''Potisak / masa aviona''' |align="left"| * maksimalni 1,59 * nominalni 1,09 * minimalni 0,69 |align="left"| * maksimalni 1,67 * nominalni 1,14 * minimalni 0,64 |align="left"| |align="left"| |} == Operativna upotreba == F-16 fajting falkon je prvenstveno nacionalni borbeni avion [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], u operativnoj upotrebi je njihovog [[Američko ratno vazduhoplovstvo|ratnog vazduhoplovstva]]. Pored SAD, Falkon je masovni borbeni avion i u [[NATO]] alijansi. Korišćen je kao masovni višenamenski [[lovački avion]], u velikom broju misija širom sveta, a najviše na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (posebno u [[Irak]]u). U aprilu [[1981]]. godine, [[izrael]]ski [[pilot]] je, sa avionom F-16 oborio [[Sirija|sirijski]] helikopter [[Mi-8]] sa [[top]]ovskom vatrom, iznad [[Dolina Beka|doline Beka]]. To je prva pobeda ostvarena sa avionom F-16.<ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft History">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2661|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft History| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> Više od 4.450 primeraka F-16 je isporučeno širom sveta od početka programa pre više od 30 godina - uključujući 53 naknadnih kupljenih od 14 zemalja.<ref name="Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter">{{cite web|url=http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2010/july/LockheedMartinF-16ReadyFo.html|title=Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter| quote =Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter|author =| date =jul 2010| format = |publisher=lockheedmartin| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> === Borbena upotreba u Iraku === U [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] [[1991]]. godine, 249 američkih aviona F-16, izvelo je 13.340 letova u napadima protiv [[Irak]]a. Falkoni su najčešće bili naoružani sa raketama zemlja-zemlja Maverik AGM-65s (do šest), ili po dve bombe Mk84 (na srednjim podtrupnim nosačima), dva rezervoara za [[gorivo]] od (1.400 litara), dve rakete Sajdvinder AIM-9 i sa kontejnerima za elektronske kontra mere. Dvosedi F-16D su korišćeni kao pomoćni avioni, za pretraživanje raketnih sistema zemlja-vazduh i jedinica nacionalne garde Iraka. Oni su bili naoružani sa do šest Mk82, kasetnim bombama i sa kontejnerom sa izviđačkom opremom. U tim akcijama izgubljeno je sedam aviona F-16 sa dejstvom raketa zemlja-vazduh, u periodu od [[16. januar]]a do [[28. februar]]a. Formirana je borbena grupa od 72 aviona F-16, za dejstva protiv ciljeva u centru [[Bagdad]]a [[19. januar]]a. Tada su oboreni, raketama zemlja-vazduh, kapetan Majk Roberts ({{jez-eng|Mike Roberts}}) i major Tice ({{jez-eng|Tice}}). Obojica su se uspešno katapultirali i pali su u ratno zarobljeništvo. Ta operativna misija je obeležena kao najveća do danas, realizovana sa avionima F-16. Avioni F-16 su korišćeni i za uništavanje zemaljskih radarskih sistema sa dejstvom sa protivradarskim raketama AGM-88 HARM, zajedno sa [[F-4 Fantom]]ima.<ref name="Operation Desert Storm The Electronic Battle Parts 1—3">{{cite web|url=http://www.ausairpower.net/Analysis-ODS-EW.html|title=Operation Desert Storm The Electronic Battle Parts 1—3| quote =Operation Desert Storm The Electronic Battle Parts 1—3|last=Kopp|first=Carlo| date =1993| format = |publisher=ausairpower| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257 ">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2283/|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/1720/|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16 Accident Reports for 1991">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/mishaps-and-accidents/year/1991|title=F-16 Accident Reports for 1991| quote =F-16 Accident Reports for 1991|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="257's Canopy Comes Home">{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/canopy.html|title=257's Canopy Comes Home|quote=257's Canopy Comes Home|author=|date=|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2010-06-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20100630134736/http://www.lucky-devils.net/canopy.html}}</ref><ref name="GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW">{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/afm.html|title=GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW departs from Torrejon, Salvador Mafe Huertas looks at the Gulf War Record of the 614th TFS Lucky Devils|quote=GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW|author=|date=jun 1992|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2017-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729224209/http://www.lucky-devils.net/afm.html}}</ref><ref name="Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011">{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/|title=Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011|quote=Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011|author=|date=12. 7. 2011|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2014-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20141217125625/http://lucky-devils.net/}}</ref><ref name="A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article18.html|title=A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)| quote =A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> Od kraja [[Zalivski rat|Zalivskog rata]] do invazije Iraka od strane koalicionih snaga [[2003]]. godine, američki i britanski avioni su patrolirali vazdušnim prostorom zabranjene zone leta. U toj misiji je [[27. decembar|27. decembra]] [[1992]]. godine američki F-16D oborio irački [[MiG-25]], u južnom delu vazdušnog prostora sa raketom AIM-120 AMRAAM. Ovo je bila prva vazdušna pobeda Falkona sa ovom raketom. Američki F-16C je [[17. januar]]a [[1993]]. godine oborio irački [[MiG-23]] sa raketom AIM-120 AMRAAM, to je druga takva pobeda u istoriji Falkona.<ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778 ">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/3150|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262 ">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2045|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> Američki F-16 su učestvovali i u [[invazija na Irak (2003)|invaziji Iraka]] 2003. godine. * Tokom ove ofanzive srušio se jedan F-16CG u blizini Bagdada [[12. jun]]a 2003. godine, zbog nestanka [[gorivo|goriva]]. * Jedan američki F-16C je greškom lansirao protivradarsku raketu AGM-88 HARM, na američki radarski sistem MIM-104 Patriot. * Dva američka F-16 odbacili su navođene („pametne”) bombe na položaje [[Al Kaida|Al Kaide]], [[7. jun]]a [[2006]]. godine, tada je i usmrćen jedan od lidera Abu Musab Al-Zarkavija. * Jedan F-16 je uništen [[27. novembar|27. novembra]] 2006. godine, blizu [[Faludža|Faludže]]. * Američki F-16 je [[25. februar]]a [[2009]]. godine, oborio je iransku bespilotnu letelicu, koja je ušla u irački vazdušni prostor. * U [[septembar|septembru]] [[2010]]. godine, američki je F-16 bombardovao sa dve [[bomba|bombe]] na pobunjenike, pružajući vazdušnu podršku iračkoj armiji, pri uspostavljanju reda i mira.<ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032 ">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2880|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected">{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/org/news/2003/030326-patriot01.htm|title=Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected| quote =Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected|author =Jonathan Weisman, Washington Post Staff Writer| date = 26. 3. 2003| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="Iraq Terror Chief Killed In Airstrike">{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/iraq-terror-chief-killed-in-airstrike/|title=Iraq Terror Chief Killed In Airstrike| quote =Iraq Terror Chief Killed In Airstrike|last=Roberts|first=Joel| date = 8. 6. 2006| format = |publisher=cbsnews| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="US F-16 fighter down in Falluja ">{{cite web|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2006-11/28/content_744585_2.htm|title=US F-16 fighter down in Falluja | quote =US F-16 fighter down in Falluja |author = | date = 28. 11. 2006| format = |publisher=chinadaily| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> === Arapsko-izraelski sukobi === [[Datoteka:Osirak sr.png|desno|mini|300p|Operacija „Opera”]] Posle „vatrenog krštenja” u činu obaranja sirijskog helikoptera [[Mi-8]], [[7. jun]]a [[1981]]. godine, desila se [[Operacija Opera]] prva značajnija akcija bombardovanja, u kojoj je osam izraelskih F-16, u pratnji aviona [[F-15 igl]], uništilo nedovršeni nuklearni reaktor [[Osirak]], pored [[Bagdad]]a, čime je prekinut program razvoja [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] pod vođstvom režima [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]. Sledeće godine, tokom [[Libanski građanski rat|Operacije Mir za Galileju]], izraelski F-16 su se sukobili sa sirijskim avionima u jednoj od najvećih bitaka u vazdušnom prostoru, sa avionima sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim pogonom]], koja je počela [[9. jun]]a [[1982]]. godine i neprekidno je trajala dva dana. [[Izrael]]sko vazduhoplovstvo je masovno koristilo avione F-16, koji su izašli kao pobednici u velikom broju borbi vazduh-vazduh, objavljeno je 44 pobede bez gubitaka. Sirijski oboreni avioni, prvenstveno su bili [[MiG-21]] i [[MiG-23]]. Tokom sukoba u Libanu korišćeni su F-16 i za napade na ciljeve na zemlji. Izraelski F-16, učestvovali su u ratu u [[Liban]]u [[2006]]. i tokom napada u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], u [[decembar|decembru]] [[2008]]. godine. Sirijski i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] izvori nude drugačije podatke, tvrdeći da je oboreno tokom borbi u Libanu, od 6. do [[11. jun]]a 1982. godine pet aviona F-16A.<ref name="Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_users_article7.html|title=Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF| quote =Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="MiG-23 na Bližnem Vostoke">{{cite web|url=http://www.airwar.ru/history/locwar/bv/mig23/mig23.html|title=MiG-23 na Bližnem Vostoke| quote =MiG-23 na Bližnem Vostoke|author = | date =| format = |publisher=airwar| location = | language = ruskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> === Avganistan i Pakistan === Tokom rata u Avganistanu, u periodu od maja 1986. do januara 1989. godine, Pakistanski F-16 branili su od uljeza iz Avganistana, a izgubili su jedan F-16 od avganistanskih snaaga. Sovjetski [[MiG-23|MiG-23MLD]] avion je oborio pakistanski F-16A, koji je ušao u avganistanski vazdušni prostor.<ref name="MiG-23 na Bližnem Vostoke"/> Tokom [[rat u Avganistanu (2001—2014)|rata u Avganistanu]], F-16 pakistanskog ratnog vazduhoplovstva, oborili su najmanje 10 protivničkih aviona, koji su povredili [[pakistan]]ski vazdušni prostor. U četiri obaranja se radilo o [[avganistan]]skim bombarderima [[Suhoj Su-17|Su-22]], tri su bila transportni avioni (2 [[Antonov An-26|An-26]] i 1 [[An-24]]), dok je jedan bio [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] bombarder [[Suhoj Su-25|Su-25]]. Većina ih je oborena raketom Sajdvinder AIM–9, dok je Su-22 oboren sa [[top]]om, a An-24 je nakon presretanja bio prisiljen na sletanje, pri čemu se srušio. Pakistansko vazduhoplovstvo je koristilo svoje F-16 u raznim stranim i unutrašnjim vojnim vežbama, kao što su „Indus Vipers” vežbi u 2008. godine, sprovene zajedno sa Turskom. Od maja 2009. godine, Pakistansko vazduhoplovstvo je takođe koristilo svoj F-16 flotu da napadnu militantne položaje i podržavaju operacije pakistanske vojske u severozapadnoj Pakistanu protiv pobune talibana. Od novembra 2011. godine, pakistanski F-16 su izveli 5.500 operacionih letova. Više od 80% od sve odbačenih eksplozivnih sredstava su laserski vođene bombe. Pakistanski F-16 su patrolirali granicom sa Indijome tokom „Kargil sukoba” tokom 2008. godine, za sve vreme tenzija sa Indijom.<ref name="AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1987/05/02/world/afghans-down-a-pakistani-f-16-saying-fighter-jet-crossed-border.html|title=AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER| quote =AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER|last=WEISMAN|first=STEVEN R.| date = 2. 5. 1987| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2009/07/30/world/asia/30pstan.html?_r=2&|title=Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban| quote =Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban|last=SCHMITT|first=ERIC| date = 29. 7. 2009| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><ref name="Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)">{{cite web|url=http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/indian-jets-violating-pakistani-airspace-technical-incursion-says-zardari-fourth-lead_100130857.html|title=Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)|quote=Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)|author=IANS|date=14. 12. 2008|format=|publisher=thaindian|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archivedate=2014-07-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140709090222/http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/indian-jets-violating-pakistani-airspace-technical-incursion-says-zardari-fourth-lead_100130857.html|deadurl=yes}}</ref> === Prostor bivše Jugoslavije (1994, 1995. i 1999) === ==== Bosna i Hercegovina ==== [[NATO]] operacija u okviru odluke [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]], u funkciji zaštite zone zabranjenog leta iznad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], započeta je [[12. april]]a [[1993]]. godine. Kasnije je ova akcija proširena na napade na srpske kopnene položaje, sve do [[20. decembar|20. decembra]] [[1995]]. godine, sa ukupno 100.420 borbenih letova. U okviru ove borbene operacije najviše su korišćeni avioni F-16. Svi američki avioni, pa i F-16, masovno su koristili municiju sa osiromašenim [[uranijum]]om.<ref name="Zabranjeno oružje"/> Prva veća akcija F-16 je bila u okolini [[Banja Luka|Banjaluke]], [[28. februar]]a [[1994]]. godine, prilikom sprečavanja srpskih jurišnih aviona tipa [[J-21 Jastreb|J-21 jastreb]] i [[J-22 Orao|J-22 orao]] da bombarduju pogone vojne industrije u [[Novi Travnik|Novom Travniku]]. Tom prilikom su od šest srpskih aviona četiri oborena, a dva su preletela u Srpsku Republiku u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Od četiri oborena srpska aviona tri su sa raketama Sajdvinder AIM-9, a jedan sa raketom srednjeg dometa.<ref name="USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1010.html|title=USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft|quote=USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft|last=Palmer|first=Eric L.|date=28. 2. 2004|format=|publisher=f-16|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.}}{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U okolini [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić grada]] srpske snage su oborile jedan F-16, [[2. jun]]a 1995. godine, raketnim sistemom [[2K12 Kub|'''2K12 kub''']] (po NATO nomenklaturi SA-6), [http://www.youtube.com/watch?v=Hk_ZcnWsKcI video snimak].<ref name="Airframe Details for F-16 #89-2032">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2880|title=Airframe Details for F-16 #89-2032| quote =Airframe Details for F-16 #89-2032|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> ==== Savezna Republika Jugoslavija ==== {{glavni članak|NATO bombardovanje SRJ|NATO snage u Operaciji Saveznička snaga}} [[Datoteka:F-16 tail.jpg|Delovi repa i poklopac kabine od oborenog aviona F-16CG, izloženi u [[Muzej vazduhoplovstva|Muzeju vazduhoplovstva]] na [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u|desno|mini|250px]] Jednostrano [[NATO bombardovanje SRJ]], izvršeno je u periodu od marta do [[jun]]a [[1999]]. godine, bez odluke [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]]. Protiv male zemlje, oslabljene dugotrajnim sankcijama angažovan je čitav NATO pakt, sa mnogobrojnom najsavremenijom avijacijom. U okviru te avijacije, učestvovalo je i 126 borbenih aviona F-16, sa najsavremenijim naoružanjem, u okviru čega i masovna upotreba municije sa osiromašenim [[uranijum]]om.<ref name="Zabranjeno oružje">{{Cite book |last=Petković | first = Slobodan | coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva | edition = | date = 2009. | publisher = | location = Beograd | id=|pages=76 | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|quote = }}</ref> Iznad područja [[Mačva|Mačve]] protiv-avionskim raketnim sistemom „Neva” oboren je F-16, [[2. maj]]a 1999. godine. Ostaci toga aviona, prikazani su na slici desno. [[Holandija|Holandski]] F-16, sa raketom AIM-120, oborio je jugoslovenski [[MiG-29]] № 18111, sa pilotom majorom Nebojšom Nikolićem, u blizini [[Titel]]a. Pilot se katapultirao i spasao se. To se smatra prvom pobedom Falkona u borbi u vazdušnom prostoru [[Evropa|Evrope]]. {| class="wikitable" style="margin:auto;" |+'''Broj aviona F-16 fajting falkon, sa kojima su članice [[NATO]] učestvovale<br /> u bombardovanju {{Zastava|SRJ}}'''<ref>{{Cite book |last=Smiljanić | first = Spasoje | coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva | edition = | date = 2009. | publisher = | location = Beograd | id=|pages=47—75 | chapter = Agresija NATO na SRJ|quote = }}</ref> |- !Zemlja !! {{Zastava|SAD}} !! {{Zastava|Belgija}} !! {{Zastava|Danska}} !! {{Zastava|Norveška}} !! {{Zastava|Holandija}} !! {{Zastava|Portugalija}} !! {{Zastava|Turska}} !! <math>\sum</math> |- !Broj aviona | style="text-align:center;"|78 | style="text-align:center;"|16 | style="text-align:center;"|6 | style="text-align:center;"|6 | style="text-align:center;"|6 | style="text-align:center;"|3 | style="text-align:center;"|11 | style="text-align:center;"|126 |} {{clear}} == Korisnici == {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |- style="background:skyBlue;" !colspan="4"|'''<big>Korisnici aviona F-16</big>''' |- !colspan="3"|'''<big>Podaci</big>'''!!rowspan="28" style="text-align:center"|Karta korisnika aviona '''F-16''' [[Datoteka:F-16 operators.png|420px]] {{Legend2 |#0000FF| Aktivni}}&emsp;{{Legend2 |#FF0000| Bivši}} {| style="background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:Santiagopolis 141.jpg|214px]] |[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon from the Royal Danish Air Force 01.jpg|231px]] |- |style="text-align:center"|'''[[Čile]]anski F-16''' |style="text-align:center"|'''[[Danska|Danski]] F-16''' |} {| style="background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:F-16Isufa002.jpg|201px]] |[[Datoteka:F-16 Solo Display Team Radom 2009 b.JPG|244px]] |- |style="text-align:center"|'''[[Izrael]]ski F-16''' |style="text-align:center"|'''[[Holandija|Holandski]] F-16 MLU''' |} {| style="background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:F-16e block60.jpg|208px]] |[[Datoteka:F-16 Fighting Falcons above New York City.jpg|237px]] |- |style="text-align:center"|'''F-16E fajting falkon [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]''' |style="text-align:center"|'''Formacija F-16 iznad [[Njujork]]a''' |} |- style="background:skyBlue;" ! style="text-align:center" | Zemlja<ref name="F-16 Mishaps & Accidents by Air Force">{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/mishaps-and-accidents/|title=F-16 Mishaps & Accidents by Air Force| quote =F-16 Mishaps & Accidents by Air Force|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref> !Ugovoreno<div style="text-align:center">N.º</div> !Upotreba<ref name="F-16 air forces, operators, and potential customers">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_users.html|title=F-16 air forces, operators, and potential customers| quote =F-16 air forces, operators, and potential customers|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}</ref><div style="text-align:center"><small>(do 2010)</small> <br />>N.º</div> |- |{{zastava|SAD}} | style="text-align:center;"|2.270 | style="text-align:center;"|1.441 |- |{{zastava|Bahrein}} | style="text-align:center;"|22 | style="text-align:center;"|21 |- |{{zastava|Belgija}} | style="text-align:center;"|160 | style="text-align:center;"|108 |- |{{zastava|Čile}} | style="text-align:center;"|46 | style="text-align:center;"|46 |- |{{zastava|Južna Koreja}} | style="text-align:center;"|180 | style="text-align:center;"|169 |- |{{zastava|Danska}} | style="text-align:center;"|77 | style="text-align:center;"|67 |- |{{zastava|Egipat}} | style="text-align:center;"|240 | style="text-align:center;"|202 |- |{{zastava|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | style="text-align:center;"|80 | style="text-align:center;"|79 |- |{{zastava|Grčka}} | style="text-align:center;"|170 | style="text-align:center;"|159 |- |{{zastava|Indonezija}} | style="text-align:center;"|12 | style="text-align:center;"|10 |- |{{zastava|Izrael}} | style="text-align:center;"|362 | style="text-align:center;"|334 |- |{{zastava|Italija}} | style="text-align:center;"|34 | style="text-align:center;"|28 |- |{{zastava|Jordan}} | style="text-align:center;"|55 | style="text-align:center;"|53 |- |{{zastava|Maroko}} | style="text-align:center;"|24 | style="text-align:center;"|0 |- |{{zastava|Norveška}} | style="text-align:center;"|74 | style="text-align:center;"|56 |- |{{zastava|Oman}} | style="text-align:center;"|12 | style="text-align:center;"|12 |- |{{zastava|Holandija}} | style="text-align:center;"|213 | style="text-align:center;"|128 |- |{{zastava|Pakistan}} | style="text-align:center;"|101 | style="text-align:center;"|62 |- |{{zastava|Poljska}} | style="text-align:center;"|48 | style="text-align:center;"|48 |- |{{zastava|Portugalija}} | style="text-align:center;"|45 | style="text-align:center;"|42 |- |{{zastava|Singapur}} | style="text-align:center;"|70 | style="text-align:center;"|67 |- |{{zastava|Tajland}} | style="text-align:center;"|61 | style="text-align:center;"|59 |- |{{zastava|Tajvan}} | style="text-align:center;"|150 | style="text-align:center;"|144 |- |{{zastava|Turska}} | style="text-align:center;"|270 | style="text-align:center;"|216 |- |{{zastava|Venecuela}} | style="text-align:center;"|24 | style="text-align:center;"|21 |- |style="text-align:center"|'''<math>\sum</math>''' | style="text-align:center;"|4.800<ref name="F-16 Aircraft Profile – Aircraft History"/> | style="text-align:center;"|3.572 |} == Udesi == [[Datoteka:Crash.arp.600pix.jpg|[[Pilot]] [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] katapultirao se iz F-16, neposredno pred udar aviona u zemlju, [[14. septembar|14. septembra]] [[2003]]. godine|desno|mini|250px]] * U okviru pripreme za demonstracione letove za [[Pariz|Pariski]] salon aviona, [[8. maj]]a [[1975]]. godine, pri uvežbavanju zaokreta sa ubrzanjem od 9<big>g</big>, sa [[prototip]]om YF-16 № 72-1568, došlo je do lokalne deformacije strukture i zaglavljivanja jedne glavne noge stajnih organa. Probni pilot, Nil Anderson morao je prinudno sleteti i odlučio je da to učini na travnatu stazu, u nadi da će se minimizirati šteta i da će se izbeći povređivanje prisutnih na aerodromu. Avion se neznatno oštetio i to najviše uvodnik vazduha. Zbog ovoga [[Udes vazduhoplova|udesa]], na izložbu je poslat prvi prototip № 72-1567.<ref name="Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1979.html|title=Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies| quote =Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies|last=Dewitte|first=Lieven| date = 18. 9. 2006| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}</ref> * [[Holandija|Holandski]] F-16 se srušio [[11. februar]]a [[1992]]. godine, u gradu [[Hengelo]]. Falkonu je otkazao motor, ubrzo posle poletanja, a [[pilot]] je pokušao da se vrati u obližnju vazduhoplovnu bazu Tvente, ali nije uspeo. Pilot se katapultirao i bezbedno se spustio na krov jedne zgrade. Avion se srušio između kuća, bez ikakve dopunske štete na terenu.<ref name="F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!">{{cite web|url=http://www.militaryphotos.net/forums/showthread.php?65946-F-16-crash-Hengelo-%2811-02-1992%29-large-pictures!|title=F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!| quote =F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!|author = | date =| format = |publisher=militaryphotos| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}</ref> * U toku zajedničke vežbe u [[Severna Karolina|Severnoj Karolini]], [[23. mart]]a [[1994]]. godine, F-16D № 88-0171, pri simuliranju otkaza motora, sudario se u [[vazduh]]u sa [[Lokid C-130 Herkul|C-130]]E. Članovi posade su se katapultirali, ali je njihov avion nastavio svoju putanju kretanja i sudario se sa desantnim avionom [[C-141]], punim padobranaca. Ovo je dovelo do pogibije 24 osobe i najmanje 80 ranjenih.<ref name="Hull-loss description">{{cite web|url=http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19940323-2|title=Hull-loss description|quote=Hull-loss description|author=|date=|format=|publisher=aviation-safety|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-date=2011-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20111103172548/http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19940323-2|dead-url=yes}}</ref> * [[Izrael]]ski F-16D-30F srušio se [[27. mart]]a [[2000]]. godine, u [[Sredozemno more]], tokom trenažnog leta, udaljeno 31&nbsp;km od primorskog sela Atlit, na severu Izraela. Pilot, major Ionatan Begin, bio je unuk bivšeg izraelskog premijera [[Menahem Begin]]a. Ni on ni njegov kopilot, poručnik Lior Harari, nisu ništa javili kontroli letenja o nekim problemima.<ref name="Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2000/03/29/world/grandson-of-begin-lost-in-israeli-f-16-crash.html|title=Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash| quote =Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash|author = | date = 29. 3. 2000| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}</ref><ref name="Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article518.html|title=Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash|quote=Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash|last=Dewitte|first=Lieven|date=28. 3. 2000|format=|publisher=f-16|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-date=2019-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20190731090541/http://www.f-16.net/f-16-news-article518.html}}</ref> * Američki F-16C, srušio se [[15. septembar|15. septembra]] 2003. godine, na aero-mitingu. Kapetan Kristofer Striklin pokušao je izvesti pokazni manevar, ali je imao pogrešne podatke o nadmorskoj visini [[aerodrom]]a. Uveo je avion u vertikalni manevar na manjoj visini od potrebne. Kada je shvatio da će udariti u zemlju, pribrano je avion usmerio od gledalaca i katapultirao se neposredno pre kontakta sa zemljom. Pilot je preživeo udes samo sa manjim povredama, a avion je potpuno uništen.<ref name="Thunderbird accident report released">{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article968.html|title=Thunderbird accident report released| quote =A pilot's error caused a Thunderbirds F-16C to crash shortly after takeoff during a September airshow at Mountain Home Air Force Base, Idaho. The pilot ejected just before the aircraft impacted the ground.|author = jetech| date = 22. 1. 2004| format = |publisher=| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 7. 2016.}}</ref> * Izraelski F-16A srušio se [[13. septembar]] [[2009]]. godine, iznad južnog dela brda [[Hebron]]a, u toku trenažnog leta. Pilot Asaf Ramon je poginuo. Inače je bio sin Ilana Ramona, takođe pilota aviona F-16 i prvog astranauta Izraela.<ref name="Late astronaut's pilot son killed in crash">{{cite web|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3776217,00.html|title=Late astronaut's pilot son killed in crash| quote =Late astronaut's pilot son killed in crash|last=News|first=Israel| date =13. 9. 2009| format = |publisher=ynetnews| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}</ref> * Dva [[grčka]] aviona F-16 sudarila su se u vazduhu [[26. avgust]]a [[2010]]. godine, iznad jugozapadne obale [[Krit]]a. Jedan pilot je poginuo, a dvojica su povređena.<ref name="2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead">{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/huff-wires/20100826/eu-greece-fighter-planes-crash/|title=2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead|quote=2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead|author=|date=26. 8. 2010|format=|publisher=huffingtonpost|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402210237/http://www.huffingtonpost.com/huff-wires/20100826/eu-greece-fighter-planes-crash/|archive-date=02. 04. 2015|dead-url=yes|df=}}</ref> {{-}} == Povezano == * [[F-14 tomket]] * [[F-15 igl]] * [[F-15E strajk igl]] * [[F/A-18 hornet]] * [[F/A-18E/F super hornet]] * [[JAS 39 Gripen|JAS 39 gripen]] * [[Miraž 2000]] * [[Suhoj Su-27]] * [[Suhoj Su-30]] * [[Suhoj Su-35]] * [[MiG-29]] * [[MiG-35]] * [[Novi avion]] * [[Rafal (avion)|Daso Rafal]] * [[Jurofajter tajfun]] * [[F-4 fantom]] * [[Lokid Martin]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book |last=Smiljanić | first = Spasoje | coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva | edition = | date = 2009. | publisher = | location = Beograd | id=|pages=47—75 | chapter = Agresija NATO na SRJ|quote = }} * {{Cite book |last=Petković | first = Slobodan | coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva | edition = | date = 2009. | publisher = | location = Beograd | id=|pages=76 | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|quote = }} * {{cite book|ref= harv|last=Petković| first = Slobodan| coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva| edition = |year=2009| publisher = | location = Beograd | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|pages=76}} * {{cite book|ref= harv|last=Smiljanić| first = Spasoje| coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva| edition = |year=2009| publisher = | location = Beograd | chapter = Agresija NATO na SRJ|pages=47—75}} == Vanjske veze == {{Commonscat|F-16 Fighting Falcon}} * [http://www.youtube.com/watch?v=Zrrtz7jSaRg&feature=related Zastava film F-16 1. deo] * [http://www.youtube.com/watch?v=CIRAWj5pDbk&feature=related Zastava film F-16 2. deo] * [https://web.archive.org/web/20120828152824/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?fsID=103 Podaci o F–16 na zvaničnoj stranici Ratnog vazduhoplovstva SAD]{{en}} * * [http://www.f-16.net/ F-16.net Extensive and up-to-date Fighting Falcon resource] * [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16.htm F-16 page on GlobalSecurity.org] * [http://www.aerospaceweb.org/aircraft/fighter/f16/ F-16 profile on Aerospaceweb.org] * [https://web.archive.org/web/20111109213357/http://www.redstar.gr/Foto_red/Eng/HAF/Air_PowerF16_52.html Greek F-16 C/D Fighting Block 52] * [https://web.archive.org/web/20060818185500/http://ascpa.public.wpafb.af.mil/Newsreleases/2006newsreleases/0610.htm F-16 Modernization program news release] * [https://web.archive.org/web/20101026041613/http://www.militaryaviation.eu/fighter/Lockheed/F-16.htm Lockheed Martin F-16 Fighting Falcon] {{Lovački avioni SAD}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki lovački avioni 1970-ih]] [[Kategorija:Lockheed Martin]] eyqj5txexcgfpx202hlrsc4pydy6fuv Fidžijski hindski jezik 0 4645873 42647900 41557408 2026-06-29T11:57:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = fidžijski hindski jezik | altime = | domaćeime = फ़िजी बात ''Fiji Baat'' | prihvaćenost = | slika = | veličina = <!-- ili veličina_slike --> | imagealt = | opis_slike = | izgovor = | države = [[Fidži]]<br>{{small|sa značajnim manjinskim skupinama u [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]]}} | regija = | tvorac = | nastao = | okolnosti = | etnicitet = [[Indofidžijci]] i indofidžijska dijaspora | izumro = | era = | govornici = 460,000 {{small|(1991)}}<ref name="e18">{{ethnologue18|hif}}</ref> | oživiljen = | familycolor = indoevropski | family = [[indoeuropski jezici|indoeuropski]] | fam2 = [[indoiranski jezici|indoiranski]] | fam3 = [[indoarijski]] | fam4 = [[Centralni indoarijski jezici|centralni]] | fam5 = istočni hindski | fam6 = [[awadhi]] i [[bhojpuri]] | fam7 = | protoime = | preteče = | preteče2 = <!-- do preteča5 --> | standardi = | stand1 = | stand2 = <!-- do stand6 --> | dijalekti = | listclass = | dia1 = | dia2 = <!-- up to dia20 --> | pismo = [[devanagari]], [[kaithi]], [[latinica]], [[Perzijski alfabet|perzijsko pismo]] | znak = | posteriori = | nacija = {{flag|Fidži}} | manjinski = | agencija = | iso1 = | iso1comment = | iso2 = | iso2b = | iso2t = | iso2comment = | iso3 = hif | iso3comment = | lc1 = | ld1 = | lc2 = <!-- up to lc30 --> | ld2 = <!-- up to ld30 --> | iso6 = | isoexception = | linglist = | lingname = | linglist2 = <!-- up to linglist6 --> | lingname2 = <!-- up to lingname6 --> | glotto = fiji1242 | glottoname = | glottofoot = | glottorefname = | glotto2 = <!-- up to glotto5 --> | glottoname2 = <!-- up to glottoname5 --> | glottorefname2 = <!-- up to glottorefname5 --> | aiatsis = | aiatsisname = | aiatsis2 = <!-- up to aiatsis6 --> | aiatsisname2 = <!-- up to aiatsisname6 --> | guthrie = | lingua = | lingua_ref = | ietf = | karta = | karta_veličina = | kartaalt = | karta_opis = | karta2 = | kartaalt2 = | karta_opis2 = | pushpin_map = | pushpin_image = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | pushpin_mapsize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | coordinates = <!-- use {{Coord}} --> | obavijest = IPA }} {{Infokutija jezik | ime = [[pidžin]] fidžijski hindski | familycolor = pidžin | fam1 = [[pidžin]] varijanta fidžijskog hindskog | ime_u_porodici = | iso3 = | glotto2 = pidg1251 | glottorefname2 = Pidžin fidžijski hindski }} '''Fidžijski hindski jezik''' (hind. फ़िजी हिंदी ''Fiji Baat''), lokalno znan kao '''hindustani''', [[indoarijski jezici|indoarijski]] je jezik koji se govori na [[Fidži]]ju, gdje uživa status jednog od tri službena jezika, zajedno s [[engleski jezik|engleskim]] i [[fidžijski jezik|fidžijskim]] jezikom. Fidžijski hindski je jezik [[Indofidžijci|Indofidžijaca]], odnosno [[Indijci|Indijaca]] koji su od strane britanske kolonijalne uprave slani na prisilni rad na Fidži, gdje su se nastanili i ostali. Status službenog jezika na Fidžiju stekao je [[2013.]] godine. Fidžijski hindski je istočno hindski jezik te se uglavnom smatra varijantom [[awadhi]]ja, dijalekta koji se govori u pokrajini [[Uttar Pradesh]], a koji je bio pod snažnim utjecajem [[Bhojpuri jezik|bhojpurija]], [[magahi jezik|magahija]] i drugih [[Bihari jezici|bihari jezika]]. Suvremeni fidžijski hindski ima određen broj posuđenica iz engleskog i fidžijskog jezika, ali isto tako i velik broj [[neologizam]]a, koji su stvoreni kako bi se jezik prilagodio specifičnom fidžijskom ambijentu, stranom tamošnjim Indijcima. Ova varijanta hindskog je usko povezana s [[karipski hindski jezik|karipskim hindskim]] te varijantom [[Hindski jezik|hindskog]] koji se govori u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] i na [[Mauricijus]]u. Od jezičnih specifičnosti, hindski nema plural, kao ni određeni član. [[Fidžijci]] i [[Kinezi]] koji žive s [[Indofidžijci]]ma koriste [[pidžin]] varijantu fidžijskog hindskog. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Siegel Jeff, ''Plantation Languages in Fiji'', Australian National University, 1985 (Published as ''Language Contact in a Plantation Environment: A Sociolinguistic History of Fiji'', Cambridge University Press, 1987, recently reprinted in paperback). * {{cite book |title=Say it in Fiji Hindi |last= Siegel|first= Jeff|year= 1977|publisher=Pacific Publications (Aust) Pty Ltd|location= Sydney|isbn=0-85807-026-X }} *{{cite book |title=Fiji Hindi: A basic course and reference grammar |last=Moag |first=Rodney F.|year=1977 |publisher=Australian National University |location=Canberra |isbn=0-7081-1574-8 }} * {{cite book |title=Language transplanted: the development of overseas Hindi |last=Barz |first= Richard K.|author2=Jeff Siegel |year= 1988|publisher= OttoHarrassowitz|location= Wiesbaden|isbn=3-447-02872-6 }} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20080308065956/http://www.geocities.com/fijihindi/FijiHindiEnglishDict.htm Fijian Hindi Dictionary] * [http://www.sidsnet.org/pacific/usp/journ/docs/news/wansolnews/wansol0711011.html The first novel written in Fijian Hindi] ([https://web.archive.org/web/20070927015408/http://www.sidsnet.org/pacific/usp/journ/docs/news/wansolnews/wansol0711011.html archive link]) * [http://www.biblesociety.org/wr_370/370_04.htm Fijian Hindi version of the Gospels and Romans] * [http://www.adhurasapna.com/ Adhura Sapna - Movie in Fijian Hindi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218032929/http://www.adhurasapna.com/ |date=2008-02-18 }} * [https://web.archive.org/web/20090704134049/http://www.gharpardes.com/ Ghar Pardes - Another movie in Fijian Hindi, 2009] * [https://www.youtube.com/watch?v=WA2qgwUK5VY&NR=1 Trailer of Ghar Pardes] * [http://hi.wiktionary.org/wiki/Fiji_Hindi_to_Hindi_Dictionary Fijian Hindi-to-Hindi Dictionary] * [http://myfijiguide.com/about-fiji/local-languages/popular-hindi-phrases.aspx MyFijiGuide.com]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822212634/http://myfijiguide.com/about-fiji/local-languages/popular-hindi-phrases.aspx |date=2011-08-22 }} * [http://en.wiktionary.org/wiki/Index:Fiji_Hindi Fijian Hindi words on Wiktionary] * [https://web.archive.org/web/20121029135122/http://www.fijitimes.com/story.aspx?ref=archive&id=168939 Texan talks the talk (archived)] {{Authority control}} [[Kategorija:Indoarijski jezici]] [[Kategorija:Hindski jezik]] [[Kategorija:Jezici Fidžija]] [[Kategorija:Jezici Kanade]] [[Kategorija:Jezici Novog Zelanda]] [[Kategorija:Jezici Ujedinjenog Kraljevstva]] ml8o88igbzr7fhqpjofkzjgf64h2wwf Feli (pjevačica) 0 4654127 42647897 42600671 2026-06-29T11:19:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647897 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Feli | Img = Feli in Hard Rock.jpg | Img_capt = Feli na svom koncertu u Hard Rock Cafe-u | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Felicia Donose | Pseudonim = Feli, Fely | Rođenje = {{birth date and age|1986|6|15}} | Mjesto rođenja = [[Opština Sebeș, Alba|Sebeș]], [[Alba (okrug)|Alba]], [[Rumunija]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = kantautorica | Djelatno_razdoblje = 2013–danas | Producentska_kuća = [[HaHaHa Production]], [[Cat Music]] | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Felicia Donose''' (rođena 15. juna 1986), poznata pod umjetničkim imenom '''Feli''', rumunska je [[pop muzika|pop]] pjevačica i tekstopisac. Postala je poznata nakon učešća u drugoj sezoni muzičkog takmičenja ''[[Vocea României]]'' 2012. godine. == Karijera == Muzički debi napravila je kao adolescentica, kada je bila vokal i kompozitor [[pop rock|pop-rok]] benda Aliens. Feli je sarađivala sa Edijem Schneiderom (poznat kao Dj Phantom), a zatim je prešla na [[hip hop|hip-hop]] žanr uključivši se u nekoliko muzičkih projekata koje su vodili Grasu XXL, Puya i Guess Who. === 2012: ''Vocea României'' === Godine 2012. Feli je učestvovala u muzičkom takmičenju ''[[Vocea României]]'' (Najljepši glas Rumunije), gdje je bila dio ekipe [[Marius Moga|Mariusa Moga]]; stigla je do polufinala, kao jedan od favorita za pobjedu. Tokom takmičenja izvela je hitove iz repertoara [[Lady Gaga|Lady Gage]], [[Alicia Keys|Alicie Keys]], [[Adele (pjevačica)|Adele]], [[En Vogue]]a i [[Rihanna|Rihanne]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ziarulring.ro/interviu/fely-donose-am-plns-dou-zile-dup-ieirea-din-concursul-vocea-romniei |title=ziarulring.ro/ |access-date=2016-12-22 |archive-date=2017-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170102164039/http://www.ziarulring.ro/interviu/fely-donose-am-plns-dou-zile-dup-ieirea-din-concursul-vocea-romniei |url-status=dead }}</ref> === 2014—danas === ; 2014 Od 2014. Feli je dio [[HaHaHa Production]] tima i radi na vlastitim muzičkim projektima. U oktobru 2014. umjetnica je objavila prvi singl u svojoj karijeri, "Cine te crezi", koji su slušaoci prepoznali.<ref>{{Cite web |title=vocearomaniei.protv.ro |url=https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/fely-donose-cine-te-crezi.html |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/fely-donose-cine-te-crezi.html }}</ref><ref>[https://www.click.ro/vedete/romanesti/fely-donose-de-la-vocea-romaniei-isi-lanseaza-primul-single-din-cariera click.ro]</ref> Iste godine Feli je sarađivala sa B.U.G. Mafijom na pjesmi "Să cânte trompetele", kompoziciji koju potpisuje Tataee i čije su stihove napisala tri člana benda.<ref>[https://www.infomusic.ro/2014/12/b-u-g-mafia-sa-cante-trompetele-feli-audio/ infomusic.ro]</ref> ; 2015 Godine 2015. Feli je objavila pjesmu "Gelozia", sa Speakom. Pjesma je objavljena tokom #maimusic kampanje, a ima više od pet miliona pregleda na [[YouTube|YouTube-u]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=huelzLLQnMU Gelozia]</ref> Režiser je bio Ionut Trandafir, a izdavač HaHaHa Production; Șerban Cazan i Feli su autori muzike, a Ștefan Sprianu je sa Feli napisao tekst.<ref>{{Cite web |title=vocearomaniei.protv.ro |url=https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/feli-donose-a-lansat-una-dintre-cele-mai-bune-piese-ale-anului-asculta-aici-melodia-gelozia-o-colaborare.html |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/feli-donose-a-lansat-una-dintre-cele-mai-bune-piese-ale-anului-asculta-aici-melodia-gelozia-o-colaborare.html }}</ref> Nakon ove, objavila je još dvije pjesme: "Perfect for You" (sa Dorianom) i "10 Minutes" (sa [[Smiley (muzičar)|Smileyjem]]).<ref>[http://www.protv.ro/stiri/piesa-de-suflet-a-lui-fely-donose-a-compus-o-in-10-minute-pentru-prietena-ei-cea-mai-buna.html protv.ro]</ref> Feli je krajem 2015. objavila pjesmu "Creioane colorate", sa spotom u režiji Catrinel Danaiate.<ref>[https://www.yabbmusic.ro/2015/10/feli-creioane-colorate-single-nou-si-videoclip/ yabbmusic.ro]</ref> ; 2016 Spot pjesme "Va urma" režirao je Iulian Moga, a producirao je HaHaHa Production i objavio u koprodukciji sa [[Cat Music]]om.<ref>{{Cite web |title=yabbmusic.ro |url=https://www.yabbmusic.ro/2016/03/feli-va-urma-single-nou-si-videoclip/ |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://www.yabbmusic.ro/2016/03/feli-va-urma-single-nou-si-videoclip/ }}</ref> Ove godine je izašla i Felina pjesma "Timpul". ; 2017 Godina 2017. započela je izdavanjem rok rimejka jednog od najpoznatijih djela umjetnice [[Maria Tănase|Marije Tănase]], "Cine iubește și lasă".<ref>[https://www.europafm.ro/feli-lanseaza-o-noua-versiune-a-piesei-cine-iubeste-si-lasa-interpretata-initial-de-maria-tanase/ europafm.ro]</ref> Ove godine je objavila i saradnju sa Connectr-R-om – "Ceartă artă", te karijeru nastavila singlom "Acasă" koji ima više od 19 miliona pregleda na YouTube-u.<ref>[https://www.europafm.ro/feli-lanseaza-o-noua-piesa-cu-accente-rap-cearta-arta-video/ europafm.ro]</ref><ref>[http://www.protv.ro/stiri/feli-lanseaza-un-single-autentic-despre-iubire-acasa.html protv.ro]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=1yXewZB3XrE Acasă]</ref> Izlazak Felinog prvog albuma, ''Eu sunt Feli'', bio je u novembru popraćen događajem na kojem je prisustvovalo preko 150 gostiju u Metropolis teatru i 180.000 ljudi uživo na [[Facebook]]u. Sadrži sedam novih hitova, ali i neke već poznate numere kao što je "Acasă", "Creioane colorate", "Timpul" ili "Va urma".<ref>{{Cite web |url=https://www.unsitedemuzica.ro/stiri/Feli-a-lansat-primul-ei-album-Eu-sunt-Feli-Mi-am-trait-visul-cu-ochii-dupa-25-de-ani-p3572 |title=unsitedemuzica.ro |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407013832/https://www.unsitedemuzica.ro/stiri/Feli-a-lansat-primul-ei-album-Eu-sunt-Feli-Mi-am-trait-visul-cu-ochii-dupa-25-de-ani-p3572 |url-status=dead }}</ref> ; 2018 Singl "Bună de iubit" je nakon učešća na Nacionalnoj selekciji 2018, kojom se bira predstavnik Rumunije na [[Eurosong|Evroviziji]], završio na 3. mjestu. ; 2019 Pjesma "Frunze cad" izašla je krajem godine i broji oko 11,5 miliona pregleda na YouTube-u.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=QSp0VDNidKc Frunze cad]</ref> ; 2020 U februaru 2020. objavljena je pjesma "Sus pe munte", za koju je tekst napisala sama Feli a intrigantan spot režirao SAN.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=7SHJkVBEqNg Sus pe munte]</ref> == Diskografija == *''Eu sunt Feli'' (2017) ; Pjesme {{colbegin|2}} *"Prima piatra" (2013) *"Cine te crezi" (2014) *"Gelozia" (2015) *"Perfect for You" (2015) *"10 Minutes" (2015) *"Să cânte trompetele" (2015) *"Creioane colorate" (2015) *"Time" (2016) *"Va urma" (2016) *"Timpul" (2016) *"Hopai Diri Da" (2016) *"Ce mai vrei" (2017) *"Ceartă artă" (2017) *"Mă faci să simt ca..." (2017) *"Acasă" (2017) *"Trandafire" (2017) *"Averile" (2017) *"Bună de iubit" (2018) *"Vals" (2018) *"Facil de amar" (2018) *"Două inimi" (2018) *"Rațele și vânătorii" (2018) *"Spune-mi tot" (2018) *"Toți demonii mei" (2018) *"Hainele și carnea" (2019) *"Când rasare soarele" (2019) *"Frunze cad" (2019) *"Sus pe munte" (2020) *"Împreună" (2020) *"Mă strigă mama" (2020) *"Banii n-aduc fericirea" (2020) *"Amintirile" (2020) *"Du-te dorule" (2020) *"Vantul bate" (2020) *"Bade, tu esti pui de drac" (2021) *"Puiule, puiutule" (2021) *"Chiar de azi" (2021) *"Adu-ți aminte" (2021) *"Moș Crăciun ești și tu" (2021) *"Liberă din nou" (2022) *"Flori de argint" (2022) *"Când te țin în brațe" (2022) *"Dragoste nebună" (2022) *"Promit" (2022) {{colend}} == Priznanja == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! style="width:5%;"| God. !! Nagrada !! Kategorija !! Recipijent !! Rezultat |- |2016 !MTV Europe Music Award || Najbolji izvođač u Rumuniji || Feli Donose |{{nom}} |} == Povezano == * [[Alina Eremia]] * [[Mihai Trăistariu]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == * {{Discogs artist|4803482-Felicia-Donose|Felicia Donose}} * {{YouTube|channel=UCBp2LmrZOwtp_EBD_-DX78g|Feli}} {{Authority control}} {{Lifetime|1986||Donose, Felicia}} [[Kategorija:Rumunski pjevači]] [[Kategorija:Pop-pjevači]] e50gi3ct7d0ukesrxtitgvtj6ogh26w Korisnik:Inokosni organ 2 4665760 42647861 42647588 2026-06-29T07:22:57Z Inokosni organ 160059 42647861 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 1fxqudgy4xmiql7ebw6k47ukbnon4vj Daule 0 4689049 42647684 42341837 2026-06-28T15:54:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Daule | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = <small>Santa Clara de Daule</small> | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Parqueseñordelosmilagros.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike=Park | marker_mapa = Ekvador | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Daule na karti Ekvadora | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|1|52|0|S|79|59|0|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= <!-- Vrednost koja se prikazuje pod onim što je navedeno pod podjela_vrsta --> | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Ekvador}} | podjela_vrsta1= [[Provincije Ekvadora|Provincija]] | podjela_ime1= [[Guayas (provincija)|Guayas]] | podjela_vrsta2= [[Kanton]] | podjela_ime2 =Daule | osnivanje_naslov =Osnovan | osnivanje_datum= [[1537]]. | osnivač = [[Sebastián de Belalcázar]] | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = [[Gradonačelnik|Alcalde]] | vođa_ime = Wilson Cañizares | nadmorska_visina =7 | površina_ukupno =40 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2022]]. | stanovništvo_ukupno =161498 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_blank1 = | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC-5]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =EC090650 | registarska_oznaka = | pozivni_broj =593 4 | veb-sajt = | napomene = }} '''Daule''' je [[grad]] od 161,498 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/ecuador/cities/?cityid=8011 | title =Daule Urban Center in Guayas | accessdate =20.04.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[zapad]]u [[Ekvador|zemlje]] u [[Guayas (provincija)|Provinciji Guayas]]. On je [[administrativni centar]] istoimenog [[kanton]]a kog čine 4 [[selo|ruralne]]; Las Lojas, Juan Bautista Aguirre, Laurel i Limonal i 2 [[grad|urbane]] [[Parohija (administrativna jedinica)|parohije]]; Daule i La Aurora.<ref name=his/> == Geografija == Daule se prostire duž [[istok|istočne]] [[obala|obale]] rijeke [[Daule (rijeka)|Daule]], udaljen 48,5 [[km]] [[sjever]]no od [[Guayaquil]]a, pa je i dio njegove [[Urbana sredina|aglomeracije]].<ref name=brit/> == Historija == Do današnjeg grada prvi je od [[Španjolci|Španjolaca]] stigao [[Pedro de Alvarado|Alvoradov]] [[kapetan (vojska)|kapetan]] Benavides -[[1534]], za vrijeme [[vojna kampanja|kampanje]] na [[Quito]]. Španjolci su ga zbog dobre zemlje, ubrzo [[kolonizacija|kolonizirali]], prvu [[kuća|kuću]] podigao je neki ''García y Monedero'', pa se on smatra osnivačem grada koji se u prvo vrijeme zvao ''Santa Clara de Daule''.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.enciclopediadelecuador.com/daule-guayas/ | title =''Daule (Guayas)'' | accessdate =20.04.2024. | language =španjolski | publisher =Enciclopedia del Ecuador | archive-date =2024-04-22 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240422213834/https://www.enciclopediadelecuador.com/daule-guayas/ | url-status =dead }}</ref> Stanovnici Daula su se već u [[oktobar|oktobru]] [[1820]]. pridružili [[ustanak|ustanicima]] iz Guayaquila protiv [[Špansko Carstvo|španjolskog kolonijalizma]] i proglasili [[nezavisnost]].<ref name=brit/> Daule je postao administrativni centar vlastitog kantona [[1824]]., u vrijeme dok je bio dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], ubrzo nakon tog je [[1826]] . dobio i [[gradska prava|status grada]].<ref name=his>{{cite web | url =https://cantondaule.travel.blog/2019/12/11/la-historia-de-daule/ | title =''La Historia de Daule'' | accessdate =20.04.2024. | language=španjolski | publisher= Turismo Cantón Daule}}</ref> == Privreda i transport == Danas je Daule, [[državna uprava|administrativno]]-[[Trgovina|ttrgovački]] centar [[ratarstvo|ratarskog]] kraja poznatog po [[plantaža]]ma [[riža|riže]] i [[mango|manga]]. Zbog tog je grad [[Prehrambena industrija|prehrambene industrije]].<ref name=brit/> [[Autoput]]om je povezan sa [[Guayaquil]]om. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Daule, Guayas}} * [https://www.gob.ec/gadmc-daule ''Gobierno Autónomo Descentralizado Municipal del Cantón''] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Ekvadoru]] cmuz32zl1lp2n3pfqgbmhk49gvyl8i1 Fudbalska reprezentacija Turske 0 4689273 42647868 42647554 2026-06-29T08:10:29Z Inokosni organ 160059 /* FIFA Svjetsko prvenstvo */ 42647868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = FF0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|TUR}} Turska | logo = [[File:Roundel flag of Turkey.svg|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Ay-Yıldızlılar, Bizim Çocuklar | stadion = | FIFA = {{decrease}} 42. | izbornik = {{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]] | nastupi = [[Rüştü Reçber]] (120) | golovi = [[Hakan Şükür]] (51) | utakmica = {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] 2:2 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[Istanbul]]; [[26. oktobra]] [[1923.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Sirije|Sirija]] {{flagicon|SYR}}<br><small>([[Ankara]]; [[20. novembra]] [[1949.]])</small> {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{flagicon|Južna Koreja}}<br><small>([[Ženeva]]; [[20. juna]] [[1954.]])</small><br/> {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija San Marina|San Marino]] {{flagicon|San Marino}}<br><small>([[Istanbul]]; [[10. novembra]] [[1996.]])</small><br/> | poraz = {{flagicon|POL}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[Chorzów]]; [[24. aprila]] [[1968.]])</small><br/> {{flagicon|TUR}} Turska 0:8 [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Istanbul]]; [[14. novembra]] [[1984.]])</small><br/> {{flagicon|ENG}} [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[London]]; [[14. oktobra]] [[1987.]])</small><br/> | SP = Treći ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Treći ([[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treći ([[FIFA Kup konfederacija 2003|2003.]]) | OI = Četvrtfinale ([[Olimpijada 1948|1948.]], [[Olimpijada 1952|1952.]]) | domaći = | pattern_la1 = _usa18h | pattern_b1 = _TUR18a | pattern_ra1 = _usa18h | pattern_sh1 = _usa18h | pattern_so1 = _pol18H | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _tur24a | pattern_b2 = _tur24a | pattern_ra2 = _tur24a | pattern_sh2 = _tur24a | pattern_so2 = _tur24a | leftarm2 = E10016 | body2 = FF0000 | rightarm2 = E10016 | shorts2 = E10016 | socks2 = E10016 }} '''Fudbalska reprezentacija Turske''' ([[Turski jezik|tr]]. ''Türkiye millî futbol takımı'') predstavlja [[Turska|Tursku]] na međunarodnim [[nogomet]]nim natjecanjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Turske|Turskog fudbalskog saveza]] ([[turski]]: ''Türkiye Futbol Federasyonu''), a natječe se kao članica [[UEFA]]-e. Tradicionalne reprezentativne boje su crvena i bijela, derivirane iz [[Zastava Turske|nacionalne zastave]]. Prvu utakmicu turska reprezentacija odigrala je u oktobru [[1923.]] godine u [[Istanbul]]u. U zemlji strastvenoj za fudbal, turski tim nije blistao sve do [[1950-e|1950-ih]] kada je se kvalificirao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] sa prilično pristojnim rezultatima. Međutim, od tada je imala vrlo loše međunarodne rezultate barem do [[1990-e|1990-ih]], kada se na scenu pojavila momčad koju je predvodio [[Fatih Terim]]. Od tada je reprezentacija imala niz rastućih rezultata, uz značajan napredak koji se nastavlja i danas. Stoga, turski fudbal je iznjedrio niz kvalitetnih igrača koji su igrali za seniorsku reprezentaciju, među kojima su [[Rüştü Reçber]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Can Bartu]], [[Bülent Korkmaz]], [[Metin Oktay]], [[Cemil Turan]], [[Tanju Çolak]], [[Arda Turan]], [[Ümit Davala]], [[Hakan Ünsal]], [[Hakan Çalhanoğlu]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]], [[Emre Belözoğlu]], [[Zeki Rıza Sporel]]. ==Historija== Iako će kroz godine kasniti s međunarodnim rezultatima, fudbal je vrlo rano stigao u [[Istanbul]] i neke turske lučke gradove, uglavnom zahvaljujući engleskim mornarima. Naime, neke kršćanske manjine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (Armenci, Grci i Englezi) osnovale su klubove i međusobno se natjecale. Između [[1877.]] i [[1896.]] osnovani su klubovi poput [[Hermes AC|Hermesa]], [[Orpheus MSC|Orpheusa]], [[Apollon Smyrnis|Izmirskog Apollona]], [[Smyrna FC|Smyrne]] i [[Kurtuluş SK|Kurtulusa]]. Prvi turski klub bio je kratkovječni [[Crne Čarape FK|Black Stockings F.C.]] iz carigradskog naselja [[Kadıköy]], osnovan [[1901.]] godine. Međutim, Carstvo se nalazilo usred geopolitičke krize i gubilo je značajne dijelove teritorija, posebno u sjevernoj Africi i na Balkanu. Turci su protjerani s tih zemalja, a sultan [[Abdul Hamid II|Abdulhamid II]], bojeći se pobuna, uveo je dekret s kojim se zabranjivalo okupljanje svim muslimanima zemlje. [[Fuad Hüsnü Karacan]] (1879-1963) bio je prvi turski fudbaler, [[1904.]] igrao je za engleski klub [[Cadi-Keuy FC]] služeći se pseudonimom "Bobby". Prvi inozemni kontakti turskog fudbala započeli su u aprilu [[1911.]] kada je [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] odigrao u Istanbulu prijateljsku utakmicu protiv mađarskog (tada [[Austro-Ugarska|austrougarskog]]) kluba Varara,<ref name="Yüce"/> a zatim će iste godine odigrati utakmice protiv [[CFR Cluj|Kolozsvára]] i [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]. {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Turkiyeromanya.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prva utakmica 1923. | image2 = Ilkmac1923.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = }} No, između [[1912.]] i [[1923.]] godine zemlju su pogodile teški politički potresi, koji su doveli do rata, sloma [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], kraja sultanata i kalifata te proglašenja [[Turska|Republike Turske]] [[29. oktobra]] [[1923.]] pod vodstvom [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]]. Tih godina su osnovana tri glavna istanbulska kluba: [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] ([[1905]]), [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] ([[1907]]) i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] ([[1911]]). Rat je završio s vrlo velikim brojem mrtvih i ogromnim egzodusom ljudi protjeranih iz jedne zemlje u drugu s ozbiljnim posljedicama, tako materijalnim kako moralnim. Na primjer, neki turski klubovi koje su osnovali Grci nestat će, a zatim će ih prognanici ponovno osnovati u Grčkoj ([[Α.Ε.Κ. (fudbalski klub)|AEK Atina]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]], [[Panionios G.S.S.|Panionios]], [[GS Apollon Smyrnis|Apolon]]). Bilo je to vrijeme društvenih preobražaja i velike otvorenosti prema Zapadu. Tursko muslimansko društvo željelo je sudjelovati u modernosti i putem sporta, osnivajući vlastite klubove a [[Kemalizam|kemalistički sustav]] je blagonaklono gledao na fudbal i poticao sudjelovanje naroda, jer je ga smatrao pozitivnim za stvaranje nove, istovremeno nacionalne i moderne zajednice. Nogomet tako postaje zabava koju tursko stanovništvo prati s velikom strašću, na pola puta između borbenog naboja i kolektivne zabave. U fudbal su se izlijevali osjećaji ogorčenosti i revanšizma koji su bili imali korijene u događajima ne vezanim za loptu. Turska je se pridružila [[FIFA|Međunarodnoj fudbalskoj federacii]] u [[1923.]] godini. Prva utakmica – ''[[de facto]]'' osnivački akt turske reprezentacije – isprva je trebala se igrati protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], no Poljaci su odbili jer im godišnje doba nije odgovaralo,<ref name="Yüce"/> ​​​​pa posredstvom [[Yusuf Ziya-beg|Yusufa Ziya-bega]] i predsjednika [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] [[Ali Sami Yen|Alije Sami Yena]]<ref name="Yüce"/> ​​​​su Turci postigli dogovor sa [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|rumunjskom reprezentacijom]]. Utakmica je odigrana popodne [[26. 10.|26. oktobra]] [[1923.]],<ref name="Yüce"/> ​​​​nekoliko dana prije proglašenja [[Republika Turska|Turske Republike]] (29. oktobra 1923.)<ref name="Yüce"/> ​​​​na ispunjenom [[Stadion Taksim|stadionu Taksim]] u [[Beyoğlu]], ispred oko 8/10.000 gledatelja.<ref name="Yüce"/> Rumuni, navikli igrati na travi, žalili su se na prašnjavi i tvrdi teren od zemlje<ref name="Yüce"/>, mada je utakmica uglavnom protekla u prijateljskoj atmosferi<ref name="Yüce"/>. Rumunija je zapravo imala mješovitu momčad, sa nekoliko njemačkih i mađarskih igrača koji su predstavljali rumunsku državu.<ref name="Yüce"/> Utakmica je počela poslije intoniranja državnih himni.<ref name="Yüce"/> Rumuni su poveli<ref name="Yüce"/> ​​​​golom u 20. minuti Isidora Gansla, mađarskog Židova.<ref name="Yüce"/> Uslijedila su dva pogotka koja je postigao [[Zeki Rıza Sporel]], najveći turski igrač tog vremena.<ref name="Yüce"/> Sporel je bio prirodni ljevak, vrlo plodan, karijeru će provesti u [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçeu]] od [[1915.]] do [[1934.]] godine, a za reprezentaciju je ukupno odigrao 16 utakmica i postigao 15 golova te tako postao jedan od njezinih stupova. Nakon povlačenja iz nogometa ući će u politiku s [[Adnan Menderes|Menderesovom]] [[Demokratska stranka (Turska)|Demokratskom strankom]].<ref name=hazim>{{Cite web|url=http://www.hazimgokcen.net/meslek-buyukleri/tarihe-dusulen-not-veteriner-hekimi-zeki-riza-sporel|title = Tarihe Düşülen Not, Veteriner Hekimi Zeki Rıza Sporel &#124; Prof. Dr. Hazım GÖKÇEN}}</ref> U tom prvom tursko-rumunskom susretu, uslijedio je veliki pritisak Rumuna<ref name="Yüce"/> ​​​​sve dok im nije odobren slobodan udarac, koji je doveo do grugog gola Isidora Gansla.<ref name="Yüce"/> Utakmica je se završila konačnim ishodom 2:2.<ref name="Yüce">{{cite AV media |people= |date= |title= Mehmet Yüce, Tarihimizin İlk Maçı : Türkiye 2-2 Romanya |trans-title= |type= |language= [[Turski jezik|turski]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=Y7QDfkNkSik |access-date= 2024-06-04 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= [[Fudbalski savez Turske|Türkiye Futbol Federasyonu]] @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}</ref><ref>{{cite web|last=Erdinç|first=Sivritepe|title=Turkey 2–2 Romania|url=http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|work=Turkey international football matches|access-date=31. oktobar 2010|archive-date=19. august 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180819001703/http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|url-status=live}}</ref> Poslije toga, Turska je odigrala prvu službenu utakmicu na [[Olimpijada 1924|Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] izgubivši od 5:2 od [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]]. Prva dva pogotka u toj službenoj utakmici postigao je [[Bekir Refet]], napadač [[1. FC Pforzheim|FC Pforzheima]]. [[Datoteka:Turkey 1-4 Hungary B.jpg|thumb|right|225px|Turska vs Mađarska 1:4, 22. april 1932.]] Prva odigrana utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavije]] bila je prijateljska odigrana 8. aprila 1928. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu Kranjčevićeva]]. Utakmica se završila 2:1 golovima [[Dragutin Babić|Dragutina Babića]] u 39., [[Franjo Giler|Franje Gilera]] u 41. i [[Latif Yalınlı|Latifa Yalınlıja]] u 62. minuti. Turska će se na svom putu često susresti sa [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarskom]], fudbalski dominantnom reprezentacijom na početku stoljeća. U aprilu [[1932.]] reprezentacije su odigrale dvostruku prijateljsku utakmicu u Istanbulu, na stadionu Taksim. Prvi susret 17. aprila dobili su Mađari 2:1. Nakon prvog pogotka Almaya, Mađari su u drugom poluvremenu izjednačili sa golovima Bihámyja i Kármána.<ref>{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=5627 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref> Drugu utakmicu 22. aprila Mađarska je također dobila 1:4 uz tri gola Tunyogija i gol Bihamya, dok je Almay Selahattin dao jedini gol za Turke na jedanaestercu.<ref>{{en}} {{cite web |url= https://www.11v11.com/matches/turkey-v-hungary-22-april-1932-224165/ |title= Turkey v Hungary, 22 April 1932 |last= |first= |date= |website= |publisher= 11v11.com |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref><ref>{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=24446 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref> Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetskom prvenstvu 1934.]] Turska je trebala nastupiti u kvalifikacijama u grupi sa tri tima zajedno sa Egiptom i Palestinom pod britanskim mandatom, ali je se unaprijed povukla pa je se Egipat plasirao na turnir. Ataturk je umro u novembru [[1938]]. Njegov sprovod na državnom pogrebu je pratila ogromna narodna masa, obilježujući prijelaz u novo razdoblje Turske republike. Poslije njega i turski fudbal je se promijenio, poglavito glede odnosa između fudbala i politike. [[Marshallov plan|Maršalov plan]], kao i drugdje u Europi, podržavao je gospodarski razvoj te je se [[1950.]] godine zemlja se otvorila višestranačkom režimu. Godine [[1959.]] nastalo je [[Süper Lig (Turska)|Tursko fudbalsko prvenstvo]]. [[Metin Oktay]] i [[Lefter Küçükandonyadis]] su dvije zvijezde turskog fudbala tih godina. U septembru [[1955.]] prvi ministar [[Adnan Menderes]] i Demokratska stranka iskoristili su ekonomsko napeto stanje kako bi potaknuli mržnju protiv kršćanskih manjina koje su još uvijek bile prisutne u Turskoj. To je dovelo do [[Istanbulski pogrom (1955)|istanbulskog pogroma]], koji je doveo do trinaest smrtnih slučajeva i brojnim napadima na grčke trgovine. Vojni krugovi su potom svrgnuli Menderesovu vladu, bojeći se islamističkog skretanja režima. Zemlja je došla do ruba građanskog rata, Menderes je osuđen i obješen. Grčka zajednica je konačno napustila Istanbul nakon [[Invazija Turske na Kipar|turske invazije na Cipar]] (ljeto [[1974]]). Tursko društvo, a s njim i fudbal, ostalo je duboko polarizirano i podijeljeno. [[Datoteka:Hüseyin Saygun.png|thumb|right|150px|[[Hüseyin Saygun]]]] Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]] reprezentacije je odigrana [[23. 4.|23. aprila]] [[1948.]] u [[Atena|Ateni]], na [[Stadion Apostolos Nikolaidis|stadionu Leoforos Alexandras]] (danas stadion [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]]).<ref name="eufootball-grcka48">{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_matches.php?id=203 |title= Turkey national football team: all-time results |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}</ref> Prijateljska utakmica je se završila rezultatom 1:3 za goste. Za Grke je jedini pogodak dao Kleanthis Vikelidis, za Turke su strijelci bili [[Fikret Kırcan|Kırcan]] u 9. minuti, [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]] u 20. i [[Şükrü Gülesin|Gülesin]] u 74. Uzvratna utakmica je se održala u novembru na istambulskom [[Stadion BJK İnönü|stadionu Dolmabahçe]] sa turskom pobjedom za 2:1.<ref name="eufootball-grcka48"/> Za Turke je [[Reha Eken|Eken]] postigao dva gola (3., 19.) a za Grke [[Haralambos Filaktos|Filaktos]] jedan. Iako je se Turska kvalificirala za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950. u Brazilu]] pobijedivši Siriju 7:0,{{efn|Utakmica 20. novembra 1949. u Ankari, Turska je pobijedila sa tri gola Fahrettina Cansevera, uz one Ekena Bülenta, Leftera Küçükandonyadisa, Erola Keskina, Kilica Gündüza. Zatim je se Sirija povukla, tako da se povratna utakmica nije odigrala.}} bila je prisiljena povući se sa turnira zbog financijskih problema. Međutim je država nakon [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürkove]] smrti ([[1938]]) prošla kroz dugu fazu političke tranzicije, koja je dosegla prekretnicu [[1950-e|1950-ih]], zatim krizu ([[Državni udar u Turskoj 1960.|državni udar u 1960.]]) i konačno dugu fazu sustavne političke nestabilnosti, što je utjecalo na društveno tkivo i, naravno, na sport. U [[1952.]] za trenera reprezentacije je izabran Talijan [[Sandro Puppo]], bivši veznjak [[Venezia F.C.|FK Venecije]] koji je od 1945. trenirao nekoliko timova u Italiji: Piacenzu, Thiene, Veneciju i Rovereto. Puppo će voditi reprezentaciju u nekoliko navrata između 1952. i 1966. godine, označujući jedno razdoblje turskog nogometa. Neće postići velike rezultate, no ostat će u vijestima kao preteča zonske igre. Vodio je reprezentaciju na [[Olimpijada 1952|Olimpijskim igrama u Helsinkiju]] [[1952.]] godine i doveo do kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] iznenađujuće eliminirajući favorita [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španiju]] u kojoj je tada igrao [[László Kubala]]. Zatim će Puppo često odlaziti u Italiju i vraćati se u Tursku. U sezoni 1953/54. trenirao je i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] sa kojim je osvojio tursko prvenstvo. [[Datoteka:Lefter 1958.jpg|thumb|left|150px|[[Lefter Küçükandonyadis]]]] Stvari su išle drugačije u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954. godine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Da bi se kvalificirali, morali su se suočiti sa Španijom u kvalifikacijskom krugu. U prvoj utakmici u Madridu su izgubili 4:1,{{efn|Utakmica 6. januara 1954. na [[Santiago Bernabéu]], nakon prvog poluvremena koje je završilo 1:1, Španija je u drugom poluvremenu uspjela postići još tri gola.}} ali su u uzvratu u Istanbulu{{efn|[[Stadion BJK İnönü|Stadion Mithat Paşa]], 14. marta 1954.}} pobijedili 1:0 golom [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] u 16. minuti sa jakim udarcem iz lijeve noge. Treća odlučna utakmica odigrana je u Rimu 17. marta 1954. Dva tima su remizirala 2:2 nakon vrlo napete utakmice. Odluka je donesena ždrijebom: Luigi Franco Gemma, 14-godišnji talijanski dječak čiji je otac radio na stadionu, izabrao je ime Turske sa poveza preko očiju.<ref>{{cite web|title=Play-off history provides no clues for Spain|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|date=20. oktobar 2005|publisher=FIFA|access-date=2. novembar 2017|archive-date=21. oktobar 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021005325/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last1=Rogers|first1=Iain|title=Don't mention the draw!|url=http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|work=Reuters|date=27. mart 2009|access-date=20. oktobar 2017|archive-date=15. novembar 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201115052022/http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|url-status=dead}}</ref> Reprezentacija iz 1954. je imala šest igrača iz Galatasaraya i sedam igrača Fenerbahçea. Među istaknutim igračima bili su golman Turgay Şeren (Galatasaray), branič Bülent Eken (Galatasaray), napadač Suat Mamat (Galatasaray), napadači Lefter Küçükandonyadis i Burhan Sargun iz Fenerbahçea, napadač Erol Keskin iz Adaleta, mada je prethodno dugo igrao za Fenerbahçe. Turska, koju je trenirao Sandro Puppo, završila je u grupi Zapadne Njemačke, mađarske [[Zlatni tim|Zlatnog tima]] i Južne Koreje. U prvom meču su se suočili sa strašnom Njemačkom [[Max Morlock|Morlocka]], [[Hans Schäfer|Schäfera]], [[Ottmar Walter|Ottmara Waltera]] i [[Fritz Walter|Fritza Waltera]], izgubivši rezultatom 4:1. Nisu se susreli sa Mađarskom, tada najbolje procijenjenim timom turnira, već su se suočili sa Južnom Korejom, savladavši ju rezultatom 7:0 sa golovima [[Suat Mamat|Suata Mamata]], [[Lefter Küçükandonyadis|Leftera Küçükandonyadisa]], [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] i [[Erol Keskin|Erola Keskina]]. U odlučujućem doigravanju, ponovo protiv Zapadne Njemačke, Turska je izgubila sa razornim rezultatom 7:2.<ref name="soccer365-1954">{{en}} {{cite web |url= https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ |title= Turkey at FIFA World Cup 1954 |last= |first= |date= |website= |publisher= soccer365.me |accessdate= 4. 6. 2024 |quote= |archive-date= 2024-06-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240604000711/https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ }}</ref> Turnir će osvojiti ista Njemačka koja je u finalu pobijedila [[Ferenc Puskás|Puskásevu]] Mađarsku rezultatom 3:2. Međutim, 1956. godine Turska je se 19. februara 1956. suočila sa Mađarskom u prijateljskoj utakmici u Istanbulu, savladavši jedan od najjačih timova tog vremena, sa rezultatom od 3:1. Lijevonogi Küçükandonyadis, vjerovatno jedan od najboljih turskih napadača svih vremena, postigao je dva gola, čemu su uslijedili jedan gol [[Metin Oktay|Metina Oktaya]] i jedan Puskásov za Mađare.<ref>{{cite AV media |people= |date= |title= Turkey V. Hungary (1956) |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=th59nZ3P5zA|access-date= 2024-06-05 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= British Pathé @ [[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}</ref> U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetsko prvenstvo 1958.]] Turska reprezentacija je odbila igrati protiv Izraela, pa je Izrael automatski prošao prvu fazu,<ref name="auto1">{{cite news |last=Spencer |first=Pete |date=5. mart 2022 |title=Israel's gameless 1958 World Cup qualifying campaign: how Wales' stopped the madness |url=https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |url-status=live |work=Football Pink |location= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305130220/https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |archive-date=5. mart 2022 |access-date=12. mart 2022}}</ref> u razdoblju fudbala snažno obilježenom političkim događajima. U nedjelju 4. maja 1954. Turska je odigrala prijateljsku utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]], na Olympisch Stadionu u [[Amsterdam]]u ispred 60.000 navijača. Nakon što su Nizozemci poveli iz penala Wilkesa, Metin Oktay je u roku dvije minute drugog poluvremena postigao dva pogotka i tako postavio konačni 1:2.<ref name="eufootball-nizozemska58">{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=14895 |title= Netherlands vs Turkey international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}</ref> <center> <small>{{center|Amsterdam 1958., Nizozemska – Turska 1:2}}</small> <gallery> Voetbal Nederland tegen Turkije in het Olympisch stadion Elftallen, Bestanddeelnr 909-5589.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5369.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5362.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam,, Bestanddeelnr 909-5368.jpg </gallery> </center> Od 1958. do 1994. turska reprezentacija postigla je vrlo slabe rezultate, iako je unutar reprezentacije bilo igrača dobrog kalibra kao što su bili [[Metin Oktay]]{{efn|Vrlo plodan napadač, u reprezentaciji igrao od 1955. do 1968.}}, [[Cemil Turan]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1970. do 1979.}}, [[Selçuk Yula]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1988.}}, [[Tanju Çolak]]{{efn|Isto vrlo plodan napadač, u reprezentaciji od 1984. do 1991., dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Europske Zlatne kopačke]] za sezonu 1987/88.}}, [[Rıdvan Dilmen]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 1992.}}, [[Oğuz Çetin]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 2002.}}, [[Rıza Çalımbay]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1992.}}, [[Feyyaz Uçar]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1988. do 1993.}}. Unatoč uvođenju državne lige i nastupima turskih klubova u europskim takmičenjima, [[1960-e]] će biti neplodno vrijeme za reprezentaciju. Većina igrača iz reprezentacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] je penzionisana a nova generacija igrača nije se uspjela kvalificirati za veliki turnir. Između 1958. i 1994. reprezentacija se nije uspjela kvalificirati niti za Europsko prvenstvo niti za Svjetsko prvenstvo. U [[1970-e|1970-ima]] Turska se suzdržavala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i UEFA Europsko prvenstvo, mada je tîm bio za jedan bod prekratak da se kvalifikuje i za [[UEFA Euro 1972.]] i [[UEFA Euro 1976.|Euro 1976]]. U [[1980-e|1980-ima]] turska momčad također je pretrpjela svoje najgore poraze sa 8:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]] i dvakrat protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]]. Kvalificirali su se za [[Ljetne olimpijske igre 1960.|Olimpijske igre 1960.]] u [[Rim]]u, gdje su bili u skupini s [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|Jugoslavijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenim Emiratima]]. Izgubili su svoju prvu utakmicu, odigranu u [[Grosseto|Grossetu]] [[26. augusta]] [[1960.]], 3:0 od Bugarske. 29. augusta igrali su u [[L'Aquila|L'Aquili]] protiv Jugoslavije, izgubivši 4:0 golovima [[Bora Kostić (fudbaler)|Kostića]], [[Milan Galić|Galića]] i [[Tomislav Knez|Tomislava Kneza]]. Konačno, [[1. septembra]] igrali su u [[Livorno|Livornu]] protiv Emirata, završivši utakmicu rezultatom 3:3. Golove za Tursku postigli su napadač [[İstanbulspor AŞ|Istanbulspora]] [[Bilge Tarhan]], [[Uğur Köken]] iz [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] i [[İbrahim Yalçınkaya]] iz [[Vefa SK|Vefe]]. Nisu dakle prošli prvu fazu, a prvenstvo je završilo finalom između Jugoslavije i [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], koje je Jugoslavija dobila 3:1. Slabost turskog fudbala tijekom tog dugog razdoblja na prvi pogled se čini neobjašnjivom, s obzirom na potencijal zemlje, ali postoji nekoliko uzroka. Turski fudbal bio je marginalan u usporedbi s europskom scenom, bio je jedna relativno zatvorena cjelina, ali istovremeno izuzetno opterećen unutarnjim političkim konotacijama. Među razlozima marginalnosti turskog fudbala je činjenica da [[Fudbalski savez Turske]] nije bio ni potpuno samostalan niti posvećen stvaranju međunarodno uspješnog nogometa, već je bio ogranak centraliziranog državnog sustava koji je upravljao sportom u državi. Taj model bio je više usmjeren na popularizaciju sporta među stanovništvom nego na razvoju turskog fudbala i postizanju visokih rezultata. Tek je početkom [[1990-e|1990-ih]] godine savez postao potpuno autonoman zakonom br. 3813 iz 1992. Turski fudbal je stvarao dobre igrače, ali u nekonzistentnom kontekstu s prilično niskom prosječnom razinom. [[Süper Lig (Turska)|Turskim prvenstvom]] je uglavnom dominirala istanbulska trijada ([[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]], [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]], [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]), čiju je nadmoć prekinuo samo [[Trabzonspor]] između [[1975.]] i [[1984]]. Ponticka momčad uspjela je osvojiti šest prvenstava zahvaljujući nekim dobrim igračima poput [[Necmi Perekli|Pereklija]], [[Serdar Bali|Balija]] i [[Hüsnü Özkara|Özkare]]. No, ostatak zemlje proizvodio je fudbal niže kvalitete. Bilo je naravno dobrih igrača: kao [[Metin Oktay]], snažno građen, tehnički nadareni napadač [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] koji je nekoliko puta bio najbolji strijelac turnira, postigavši ​​33 gola u sezoni 1959/60. i 36 u sezoni 1960/61; [[Cemil Turan]], napadač [[Sarıyer SK|Sarıyera]], [[İstanbulspor AŞ|İstanbulspora]] i Fenerbahçea 1960-ih i 1970-ih; [[Tanju Çolak]], još jedan talentirani napadač koji je igrao za Galatasaray i Fenerbahçe; [[Rıdvan Dilmen]], ofenzivni veznjak i jedan od najtalentiranijih turskih fudbalera svih vremena; [[Oğuz Çetin]], vezni igrač Fenerbahçea; [[Mustafa Denizli]], snažan napadač za [[Altay SK|Altay]]; Alpaslan Eradlı, branič najprije u İstanbulsporu, a zatim u Fenerbahçeu; [[Müjdat Yetkiner]], ključni branič u sastavu Fenerbahçea tijekom 1980-ih i 1990-ih. Turska je se pridružila [[UEFA|Europskom fudbalskom savezu]] [[1962.]] godine, ali su turski klubovi postigli slabe međunarodne rezultate kroz godine, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] (Galatasaray [[Kup prvaka 1962./63.|1962/63.]] i [[Kup prvaka 1969./70.|1969/70.]], [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] [[Kup prvaka 1986./87.|1986/87.]]) i četvrtfinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] ([[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1963/64.|1963/64.]], [[Bursaspor]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1974/75.|1974/75.]], Galatasaray [[UEFA Kup pobjednika kupova 1991/92.|1991/92.]]). Njihovi najbolji rezultati bili su Galatasaray u polufinalu [[Kup prvaka 1988./89.|Lige prvaka 1988/89.]] i [[Göztepe SK|Göztepe]] u polufinalu [[Kup velesajamskih gradova 1968/69.|Kupa sajmova 1968/69]]. Također postoji historijsko zakašnjenje na tehničkoj i taktičkoj razini, budući da su inovacije modernog fudbala stigle kasno, tek u drugoj polovici [[1980-e|1980-ih]] zahvaljujući [[Jupp Derwall|Juppu Derwallu]] i [[Sepp Piontek|Seppu Pionteku]]. Određeni klubovi su tu i tamo pratili glavne međunarodne tokove, ali cijeli turski fudbalski ekosustav tek je se od [[1994.]] počeo razvijati u koherentan i moderniziran sustav. S druge strane, tome je također doprinijela posebno nestabilna političko stanje u državi, s nekoliko pučeva ([[Državni udar u Turskoj 1960.|1960]], [[Državni udar u Turskoj 1960.|1963]], [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|1971]], [[Državni udar u Turskoj 1980.|1980]]) i zemljom uhvaćenom u središtu oluje između [[1967.]] i [[1974.]] u kontekstu [[Hladni rat|Hladnog rata]] u mediteranskom bazenu. Nakon Atatürka, Turska je ušla u novo doba, ne uspijevajući dovršiti proces modernizacije u zemlji koja je još uvijek bila uglavnom poljoprivredna, s jasnom socijalnom podjelom između istoka i zapada zemlje te dubokim i ukorijenjenim unutarnjim političkim podjelama. Gradovi poput [[Istanbul|Istanbula]], [[Ankara|Ankare]] i [[Izmir]]a doživjeli su brz i nekontroliran priljev stanovništva iz sela, dok je istovremeno veliki broj Turaka [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|odselio u Njemačku]] počevši od [[1961]], stvarajući veliki val [[Turska dijaspora|turske ekonomske emigracije]]. Na razini gospodarstva, zemlja je provela izuzetno snažan [[protekcionizam]], te je patila od visoke [[Inflacija|inflacije]] i sustavne ovisnosti o vanjskim izvorima energije. Kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetsko prvenstvo 1990.]] označile su prelomnicu za turski fudbal, s tim da je Turska propustila kvalifikacije samo u zadnjoj utakmici. Godine [[1990.]] Nijemac [[Sepp Piontek]] je imenovan za selektora. Pod njegovim nadzorom u reprezentaciji je nastupala grupa novih igrača, od kojih će mnogi – uključujući [[Bülent Korkmaz|Bülenta Korkmaza]], [[Alpay Özalan|Alpaya Özalana]], [[Sergen Yalçın|Sergena Yalçına]], [[Rüştü Reçber]]a, [[Hakan Şükür|Hakana Şüküra]] – postati okosnica reprezentacije na dugi niz godina. Piontekovo imenovanje bio je potez koji je preporučio drugi trener, [[Jupp Derwall]], koji je prethodno stekao iskustvo vodeći Galatasaray tri sezone (1984/88). Piontekova misija je se završila 1993. godine. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (177).jpg|thumb|right|225px|[[Fatih Terim]]]] Godine [[1993.]] [[Fatih Terim]] je imenovan za izbornika turske reprezentacije. Između [[1990-e|90-ih]] i [[2000-e|2000-ih]] postat će najuspješniji trener u historiji turskog fudbala, toliko da su mu navijači dali nadimak "Cara" (''Imparator''). U mladim godinama Terim je igrao deset godina kao branič u Galatasarayju, a između [[1990.]] i 1993. trenirao je mlađu reprezentaciju ''under-21''. Imao je pobjednički mentalitet i veliku karizmu, bio sposoban voditi svoje timove do neviđenih podviga. Svoje uspjehe će graditi na kombinaciji Galatasaray/reprezentacija, temeljenoj na igračima koje je vidio kao početnike i pratio njihov rast. Oslanjao se na dobru fizičku spremu svojih igrača, na vrlo visoku motivaciju i na građenju velikog međusobnog povjerenja u timu. Riječ je o ekipama koje su prakticirale izrazito agresivan presing na nositelja lopte. Orijentir u napadu – kako u Galatasarayu, tako i u reprezentaciji – bit će napadač [[Hakan Şükür]]. No, umjesto da pod svaku cijenu traže vertikalizaciju, Terimove momčadimi su nastojale graditi i diktirati igru ​​u gustoj mreži dodavanja na sredini terena. Bile su to momčadi vrlo usredotočene na posjed lopte, tražeći brojčanu nadmoć u veznom redu. Terim će eksperimentirati na [[Fudbalske formacije|formaciji 4-1-4-1]] u Galatasarayu, sa jednim igračem u sredini između obrambene i srednje linije. Alternativno, odlučivao se za 4-4-2, sa napadačkim akcijama koje su često prolazile kroz središnju os terena. No, stvarao je momčadi prilično solidne u obrani. Terim je uspio plasirati reprezentaciju na [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996.]], prvo veliko natjecanje nakon četrdeset i dvije godine tj. od nastupa na Svjetkom prvenstvu u 1954. Turski tim je se kvalificirao pobijedivši Švicarsku i Švedsku 2:1 tijekom kvalifikacija. Međutim, unatoč dobrom nastupu na kvalifikacijama, reprezentacija je izgubila sve utakmice tijekom turnira, bez ijednog pogotka. Ipak, vratili su se kući sa jednim priznanjem: nagradom za ''fair play'' dodijeljenoj Alpayju Özalanu. Turska je završila u grupi sa prilično talentovanim timovima: Hrvatska, Portugal i Danska (nositelj titule). Prvi meč bio je žestok okršaj odigran u [[Nottingham]]u protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]], odlučen tek u 86. minuti pogotkom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] u kontranapadu, koji je driblao vratara i pospremao loptu u mrežu. Drugi meč je odigran tri dana kasnije, ponovo u Nottinghamu, protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Bila je izbalansirana utakmica sa prilikama na obje strane, sve do 66. minute kada je [[Fernando Couto]] postigao odlučni pogodak sa udarcem iz lijeve noge. Finalna utakmica završila je sa čistih 3:0 za Dansku. Unatoč sporadičnim turskim prilikama, Danska je bila predvođena odličnom igrom virtuoza [[Brian Laudrup|Briana Laudrupa]] koji je u drugom poluvremenu postigao dva gola a zatim se dodao i pogodak [[Allan Nielsen|A. Nielsena]]. Godine 1996. Terim je napustio reprezentaciju i počeo trenirati Galatasaray, a na njegovo mjesto postavljen je [[Mustafa Denizli]], izbornik već [[1987.]] godine i nekadašnjo lijevo krilo [[Altay SK (fudbal)|Altaya]]. Značajan faktor tog razdoblja je [[Galatasaray SK|Galatasaray]], najčistije Terimovo stvorenje. Između [[1996.]] i [[2002.]] istambulski klub je dominirao turskom scenom i redovito je posjećivao scenu europskih međunarodnih kupova. Trenirao ga je Fatih Terim, a u njemu su bili [[Gheorghe Popescu]], [[Gheorghe Hagi]] i niz igrača koji će tih godina postati okosnica turske reprezentacije: [[Bülent Korkmaz]], [[Ümit Davala]], [[Okan Buruk]], [[Emre Belözoğlu]], [[Ergün Penbe]], [[Tugay Kerimoğlu]], [[Arif Erdem]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]]. Ekipa će sudjelovati u nekoliko izdanja [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], pokazujući dobru igru u sezonama 1998/99. i 1999/00., i konačno osvojivši [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]] u maju [[2000.]] u finalu protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Sljedeće godine osvojio je i [[UEFA Superkup]] protiv [[Real Madrid]]a. Iako se nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]], Turska reprezentacija je se kvalificirala za [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000.]] nakon pobjede u ''play-offu'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Irske|Republike Irske]]. Izgubila je prvu utakmicu 2:1 od [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], zatim remizirala u drugoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 0:0 i pobijedila domaćina [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] 2:0, što je prvi put u historiji [[UEFA Euro|UEFA Europskog prvenstva]] da je zemlja domaćin eliminirana u prvom kolu. Ta pobjeda je dovela Tursku u četvrtfinale turnira, gdje je poražena od [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]] sa 2:0, s jednim promašenim jedanaestercom od Arifa Erdema. Na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. Turska je postigla drugo mjesto, izgubivši od [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 1:2 u zadnjim minutama utakmice. Turci su stoga morali igrati ''play-off'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]]. Utakmica u Istanbulu završila se rezultatom 5:0 (Bastürk, Şükür, Buruk i dva Erdemova gola) dok je uzvrat u Beču završen 1:0 (Buruk). [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002.]] Turska reprezentacija je započela porazom od 2:1 protiv kasnijeg pobjednika [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] (Şaş, Ronaldo, Rivaldo).<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|title=Brazil beat brave Turks|date=3. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=23. novembar 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091123140331/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> U drugoj utakmici je pobijedila 3:0 [[Fudbalska reprezentacija Kine|Kinu]] (Şaş, Korkmaz i prekrasan pogodak Ümita Davale) te nakon 1:1 sa [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]] (Parks, Emre Belözoğlu),<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|title=Parks strike denies Turkey|date=14. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134236/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|title=Turkey reach last 16|date=13. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=7. jun 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090607024932/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|url-status=live}}</ref> se kvalificirala za drugi krug, u kojemu je našla sudomaćine iz [[Fudbalska reprezentacija Japana|Japana]], u utakmici koju su konačno izvukli 1:0 sa pogodkom Ümita Davale u 12. minuti.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|title=Türkiye end Japan's dream|date=18. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134302/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> Slijedila je napeta utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Senegala|Senegala]], pobijeđna 1:0 [[Zlatni gol|zlatnim golom]] [[İlhan Mansız|İlhana Mansıza]] i osiguravši tako mjesto u polufinalu, gdje im je poraz 1:0 od kasnijeg pobjednika turnira Brazila otklonilo finalu. Unatoč tehnički superiornog protivnika ([[Roberto Carlos]], [[Cafu]], [[Vampeta]], [[Denílson]], [[Rivaldo]], [[Ronaldinho]], [[Ronaldo]]), Turska je dovela Brazil u ozbiljne poteškoće. Brazilci su na kraju pobijedili sa jednim golom Ronalda koji je iz neočekivane pozicije i udarcem iz špica pospremio loptu u mrežu. Brončanu medalju su Turci osvojili nakon pobjede 3:2 nad drugim sudomaćinom [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|title=Turkey's golden delight|date=22. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. septembar 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905093557/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|title=Brazil stride into final|date=26. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=31. juli 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120731025831/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|title=Turkey finish in style|date=29. juni 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134224/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> Hakan Şükür postigao je prvi pogodak za Tursku za za vrijeme od 10,8 sekundi, unatoč tome što su Južnokorejanci prvi počeli. Bio je to najbrži gol u historiji Svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|title=World Cup Rewind: Hakan Şükür scores the tournament's fastest ever goal|website=guinnessworldrecords.com|publisher=[[Guinness World Records]]|date=6. jun 2014|access-date=25. novembar 2018|archive-date=5. oktobar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005123353/http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|url-status=live}}</ref> Zatim je u 9. minuti Koreja izjednačila sa golom Lee Eul-yonga, ali je Turska u prvom poluvremenu povećala zaostatak sa dva pogotka İlhana Mansıza. Na kraju korejska opsada nije uspjela, unatoč golu Song Chong-guga izvan regularnog vremena. Deseci tisuća turskih navijača su pozdravili povratak reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u [[Istanbul]], gdje su se pridružili velikoj uličnoj proslavi na [[Trg Taksim|trgu Taksim]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|title=Türkiye heroes return home|date=1. juli 2002|work=BBC Sport|access-date=20 August 2009|archive-date=6 June 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606115308/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|url-status=live}}</ref> Rüştü Reçber, Alpay Özalan i Hasan Şaş bili su uključeni u ''All-Star tim'' Svjetskog prvenstva, a Reçber je također izabran za najboljeg vratara u UEFA timu 2002. godine, dok je [[Şenol Güneş]] izabran za najboljeg trenera. Turska je [[2003.]] godine završila na trećem mjestu na [[FIFA Kup konfederacija|Kupu konfederacija]]. U grupnoj fazi je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] rezultatom 2:1 prije nego što je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]] 1:0. U svojoj posljednjoj utakmici u grupi, Turska je remizirala 2:2 protiv [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]], eliminirajući ih sa turnira. U polufinalu je izgubila od konačnog pobjednika turnira [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] sa 3:2, a zatim je u utakmici za treće mjesto savladala [[Fudbalska reprezentacija Kolombije|Kolumbiju]] sa 2:1. [[Tuncay Şanlı|Tuncay]] je postigao tri gola i jednu asistenciju, čime je osvojio Srebrnu kopačku i Srebrnu loptu za drugog najboljeg igrača turnira. 2004. je nastala i reprezentacija ''under 21'', čija je prva utakmica odigrana 7. septembra 2004. protiv Grčke sa rezultatom 2:1. Turci nisu uspjeli da se kvalificiraju za [[UEFA Euro 2004.|Euro 2004.]] nakon što su izgubili od [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvije]] u kvalifikacionom doigravanju. Također su propustili [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što nisu uspjeli izboriti doigravanje, ovog puta golovima u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], ponovo nakon što su završili na drugom mjestu u grupi. [[Datoteka:Ukr-Tur (2).jpg|thumb|left|275px|Reprezentacija iz 2009.]] U ljeto [[2005.]] Fatih Terim se vratio na čelo reprezentacije. No, turska momčad je također propustila [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što je završila kvalifikacijski krug na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]], nije uspjela izboriti doigravanje protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]] – 2:0 za Švicarce u [[Bern]]u i 4:2 za Turke u Istanbulu, utakmica se završila tučnjavom na terenu. No, Terim je, usprkos burnom razdoblju u kojem su neke kontroverze nekoliko puta dovodile u pitanje njegovu poziciju, odveo Tursku do kvalifikacija za [[UEFA Euro 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]], završivši kvalifikacijsku skupinu na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]]. Turska je tada smještena u skupinu [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]] i [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Nakon što su prvu utakmicu izgubili od Portugala 2:0, u drugoj su pobijedili Švicarsku 2:1. Trećeg dana pobijedili su Češku 3:2, nakon što su zaostajali 2:0, čime su se plasirali u četvrtfinale.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|title=Portugal 2–0 Turkey|date=7. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=10 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010201106/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|title=Switzerland 1–2 Turkey|date=11. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=26 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226233540/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|title=Turkey 3–2 Czech R & Switzerland 2–0 Portugal|date=15.juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305085429/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|url-status=live}}</ref> Tom prilikom su po drugi put izbacili domaćina – Švicarsku – u grupnoj fazi.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080618003533/http://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|url-status=dead|archive-date=18. juni 2008|title=Turkey edge out Czechs in thriller|website=FIFA.com|publisher=FIFA|date=15 June 2008|access-date=20. august 2009}}</ref> U četvrtfinalu se susreću sa Hrvatskom. Utakmica je protekla bez golova nakon devedeset minuta, a Hrvatska je vodila 1:0 u posljednjoj minuti sudačke nadoknade, no još jedan kasni turski pogodak napadača [[Semih Şentürk|Semiha Şentürka]] je doveo utakmicu do jedanaesteraca. Pogodak je izazvao polemiku među navijačima Hrvatske i izbornikom Hrvatske [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]], koji je tvrdio da je pogodak postignut nakon isteka produžetka. Međutim, žalba je odbijena i utakmica je otišla u jedanaesterce. Turska je pobijedila Hrvatsku u jedanaestercima, 3:1.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|title=Croatia 1–1 Turkey (1–3 pens)|date=20 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. decembar 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205081727/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|url-status=live}}</ref> U polufinalu se Turska, koja je ostala sa samo 14 igrača na raspolaganju zbog suspenzija i ozljeda, sučeljava sa [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]], koja je pobijedila 3:2 golom [[Philipp Lahm|Philippa Lahma]] postignutim u nadoknadi.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|title=Germany 3–2 Turkey|date=25 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=2. novembar 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081102220824/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|url-status=live}}</ref> Nakon što je obnovio ugovor sa reprezentacijom do 2012. godine, trener Terim je u oktobru 2009. doživio poraz u ključnoj utakmici pretkola Svjetskog prvenstva 2010. protiv Belgije i tako se nije plasirao na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi. Stoga je dao ostavku na mjesto selektora i u maju 2011. vratio se na klupu Galatasaraya. [[Hakan Şükür]] je se nakon posljednje sezone u Galatasarayju [[2008.]] godine povukao iz fudbala. Ostat će legenda turskog fudbala, ali ubrzo će postati vrlo kritičan prema režimu [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Erdoğana]] i odseliti u Sjedinjene Države. [[Datoteka:Azerbaijan - Turkey, 12 October 2010.jpg|thumb|right|225px|Turska protiv Azerbejdžana 2010.]] Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]], Turska je izvučena u UEFA skupini 5 zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnom i Hercegovinom]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španijom]]. Završila je sa 15 bodova i propustila mjesto u ''play-offu'' u odnosu na Bosnu i Hercegovinu sa 19 bodova. Španija je bila prva u skupini da bi se kvalificirala, pobijedivši sve utakmice. Nakon propuštene kvalifikacije trener [[Fatih Terim]] najavio je da će dati ostavku sa mjesta selektora reprezentacije.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|title=Terim Resignation|date=7 June 2008|work=Guardian Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=12. januar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150112101859/http://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|url-status=live}}</ref> U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2012.|Euro 2012.]], Turska je izvučena u skupinu A zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstanom]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrijom]], Belgijom, [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]]. Turci su stigli do doigravanja nakon što su pobijedili Azerbajdžan 1:0, ali su eliminirani ukupnim rezultatom 3:0 od Hrvatske. Dana 14. novembra [[2012.]] Turska je proslavila svoju 500. utakmicu u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]] u [[Türk Telekom Arena|Türk Telekom Areni]] u Istanbulu, koja je završila neriješenim rezultatom 1:1. Prije utakmice odana je počast fudbalerima i trenerima koji su doprinijeli dosadašnjim uspjesima reprezentacije. Turska pop pjevačica [[Hadise Açıkgöz|Hadise]], koja je nosila dres reprezentacije sa brojem 500, održala je mali koncert.<ref>{{cite news |url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&nID=34580&NewsCatID=362 |newspaper= Hürriyet Daily News |title=Turkey marks 500th match |date=14. novembar 2012 |access-date=15. novembar 2012 |archive-date= 2015-01-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150112042152/http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&nID=34580&NewsCatID=362 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |newspaper=[[Hürriyet]] Spor |title=Türkiye 1–1 Danimarka |last=Er |first=İsmail |date=15 novembar 2012 |language=tr |access-date=15. novembar 2012 |archive-date=2012-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116031734/http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |url-status=live }}</ref> U augustu [[2013.]] na tursku klupu je se po treći put vratio legendarni Fatih Terim. Vodit će reprezentaciju do [[2017.]], kvalificirajući se za Europsko prvenstvo 2016., gdje je momčad eliminirana u prvom kolu, ali nije uspijeva Tursku vratiti na Svjetsko prvenstvo, niti na turnir 2014. niti na izdanje iz prvenstva iz 2018. U kvalificijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014.]], Turska je izvučena u skupinu D zajedno s Andorom, Estonijom, Mađarskom, Nizozemskom i Rumunijom, završivši četvrta. Trener [[Abdullah Avcı]] je ubrzo nakon toga smijenjen. Fatih Terim je po treći put imenovan da vodi reprezentaciju, ali poraz od 2-0 protiv Nizozemske prekinuo je nade u kvalifikacije. Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]] je se odigrala 12. novembra 2015. za reprezentacije ''under 21'' sa pobjedom 3:0 za Tursku. Zatim će se mlađe reprezentacije susresti u 2016. (1:0 za Tursku), 2017. (2:1 za Kipar) i 2018. (4:0 za Tursku). Starije reprezentacije još uvijek nisu se susrele do danas. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (001).jpg|thumb|right|225px|Reprezentacija iz 2016.]] Grupirana u skupini A u kvalifikacijskoj kampanji za [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016.]] zajedno s Islandom, Latvijom, Kazahstanom, Nizozemskom i Češkom Republikom, reprezentacija je se kvalificirala za svoj prvi veliki turnir u osam godina kao najbolja trećeplasirana momčad nakon pobjede nad Islandom 1:0, sa slobodnim udarcem [[Selçuk İnan|Selçuka İnana]] u 89. minuti, dok je Kazahstan pobijedio Latviju 1:0.<ref>{{Cite web |date=2015-10-13 |title=Turkey qualify as Selçuk İnan stunner seals win over Iceland |url=https://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |access-date=2024-01-22 |website=Eurosport |language=en |archive-date=9 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171209211509/http://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Football: Kazakh international happy to help Turkey |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |access-date=2024-01-22 |website=www.aa.com.tr |archive-date=16 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216020728/https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Turkey qualify for Euro 2016 after late free-kick against Iceland |url=https://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |access-date=2024-01-22 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=27 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180227155041/http://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Netherlands loses 3-2 to Czech Republic, misses Euro 2016 |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |access-date=2024-01-22 |website=USA TODAY |language=en-US |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135406/https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Murray |first=Scott |date=2015-10-13 |title=Euro 2016 qualifiers clockwatch – as it happened |url=http://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |access-date=2024-01-22 |work=the Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012201806/https://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |url-status=live }}</ref> Nakon godinu i pol neporaženosti, poraz od Engleske u prijateljskoj utakmici prije turnira prekinuo je pobjednički niz turske ekipe, što je kasnije dovelo do uzastopnih poraza od Hrvatske (0:1 sa golom [[Luka Modrić|Modrića]]) i Španjolske (3:0) na turniru. Turska je dobila posljednju utakmicu protiv Češke, 2:0. Gotovo su stigli do šesnaestfinala sve dok kasni pobjednik Irske protiv Italije nije značio da se potonja kvalificirala kao jedna od najboljih trećeplasiranih momčadi.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2016-06-22 |title=How the UEFA EURO 2016 third-placed teams ended {{!}} UEFA EURO |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |access-date=2024-01-22 |website=UEFA.com |language=en |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135408/https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |url-status=live }}</ref> Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]], turska reprezentacija je postavljena sa Hrvatskom, Finskom, Islandom, Kosovom i Ukrajinom. Trener Fatih Terim je otišao nakon incidenta izvan terena,<ref>{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|title=Terim leaves Türkiye role after brawl|website=goal.com|publisher=Goal|date=26 July 2017|access-date=31 January 2018|archive-date=31 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131202706/http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|url-status=live}}</ref> pritom je 72-godišnji bivši rumunski izbornik [[Mircea Lucescu]] preuzeo mjesto. Nakon osam utakmica, reprezentacija je bila favorit za kvalifikaciju, ali je poraz od 3:0 od Islanda kod kuće prekinuo nade za direktnu kvalifikaciju. Nakon 2:2 remija protiv Finske, momčad je završila na četvrtom mjestu u skupini I. Turska je izvučena sa Rusijom i Švedskom u [[UEFA Liga nacija|UEFA Ligi nacija]] 2018/19. i odigrala je loše, što je dovelo do posljednjeg mjesta. U prvoj utakmici kod kuće protiv Rusije izgubila je 2:1, zatim je prikazala svoju najbolju izvedbu u Ligi, pobijedivši 3:2 protiv Švedske na švedskom tlu. Međutim, Turska nije mogla produžiti svoje nastupe i izgubila je od Rusije u Sočiju prije nego što je pretrpjela ponižavajući 1:0 poraz kod kuće od Švedske, čime je izbačena u Ligu C. No, promjene pravila UEFE značile su da je Turskoj dopušteno ostati u Ligi B. Na kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020.]], Turska je izvučena u skupinu H zajedno s prvacima Svjetskog prvenstva 2018. [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], [[Fudbalska reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanijom]], [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Andore|Andorom]]. Trener i veteran [[Şenol Güneş]] napravio je revoluciju u momčadi, izabrao mnogo mladih talenata, kombinirajući ih s iskusnim igračima poput [[Burak Yılmaz|Buraka Yılmaza]] i [[Emre Belözoglu|Emrea Belözoglua]]. Tim je na kraju uspio ostvariti pobjedu 2:0 protiv Francuske u [[Konya|Konyi]] i 1:1 na [[Stade de France]]u. Turska se zatim mučila protiv Andore u svojoj prvoj utakmici, pobijedivši nakon gola u 89. minuti na [[Stadion Beşiktaş|Vodafone Parku]] u Istanbulu. Jedini poraz u skupini je došao od strane Islanda u [[Rejkjavik|Reykjavíku]], izgubivši 2:1. Poraz je uslijedio nakon maltretiranja turske grupe na islandskoj carini, zadržavajući ih tri sata u zračnoj luci. Nakon toga je islandski navijač držao WC četku kapetanu momčadi Emreu Belozogluu kao lažni mikrofon tijekom intervjua. Događaje su oštro kritizirali turski i europski mediji. Turska je u deveto kolo ušla kao prva u skupini sa 19 bodova. Uzvratna utakmica sa Islandom završena je 0:0 u Turk Telekom Areni u Istanbulu. Nakon što je završila iza Francuske, remi je bio dovoljan da Turskoj osigura mjesto u finalu Eura 2020., uoči gostujuće utakmice protiv Andore.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|title=Euro 2020 team guides part 3: Turkey|date=1 June 2021|work=Guardian|access-date=1 June 2021|archive-date=31 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210531234925/https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|url-status=live}}</ref> Nakon kvalifikacija za Euro 2020., koje će biti odgođeno za juni i juli 2021. zbog [[Pandemija COVID-a 19|COVID-19]], Turska je izvučena protiv Rusije, zajedno sa Mađarskom i Srbijom u UEFA Ligi nacija B 2020/21. Dvije uvodne utakmice su odigrali loše u septembru 2020. U prvoj utakmici protiv Mađarske kod kuće Turska je pretrpjela 1:0 zahvaljujući slobodnom udarcu [[Dominik Szoboszlai|Dominika Szoboszlaija]]. Igrajući u Beogradu, nakon crvenog kartona [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]], Turci su protiv Srbije ostali bez golova. To je umanjilo njihove izglede da se kvalificiraju za Ligu A, budući da će im sljedeći protivnici u oktobru biti Rusija – zemlja koju Turska nije pobijedila od [[1975.]] – i Mađarska. U Moskvi je Turska zaključila 1:1 nakon izjednačujućeg pogotka Kenana Karamana. Protiv Srbije je zatim remizirala 2:2 kod kuće.<ref>{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2020-10-15 |title=With no wins in 4 matches, Turkey's hopes in Nations League fade |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |url-status=live }}</ref> Protiv Rusije, [[Denis Čerišev]] zabio je Rusima za rano vodstvo, turska je dugo patila. Ali nakon što je crvenim kartonom skratio rusku ekipu na deset igrača, Turci su konačno pobijedili 3:2.<ref>{{Cite web |last=Shurrab |first=Hatem |title=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |url=https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |access-date=2023-12-19 |website=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Asikci |first=Emre |date=November 15, 2020 |title=Nations League: Turkey beat Russia 3-2 in Istanbul |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-11-16 |title=Turkey beat Russia 3-2 in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |url-status=live }}</ref> Turci su potom otputovali u Mađarsku sa nadom da bi pobjedom mogli doći do promocije, ukoliko Rusija izgubi od Srbije. Dok je Rusija pretrpjela ponižavajući poraz 5:0 na gostovanju u Beogradu, Turska je također izgubila 2:0 od Mađara. To je značilo da su Turska i Srbija bile izjednačene po bodovima, ali su ispale u niži rang nakon što su izgubile u međusobnom susretu sa golovima u gostima, 2:0.<ref>{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=November 19, 2020 |title=Nations League: Turkey relegated after loss to Hungary |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Turkey relegated after loss to Hungary in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171710/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2020-11-19 |title=Losing 2-0 to Hungary, Turkey relegated to Nations League C |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |url-status=live }}</ref> Turskoj je pripala čast otvoriti finale [[UEFA Euro 2020.|Eura 2021.]], ali golovima [[Ciro Immobile|Cira Immobilea]] i [[Lorenzo Insigne|Lorenza Insignea]] je izgubila od Italije sa 3:0. Ekipa [[Roberto Mancini|Roberta Mancinija]] bila je frustrirana obrambenim pristupom Turske u prvom poluvremenu, ali je probila u 53. minuti kada je [[Domenico Berardi]] nakon teškog ubačaja ubacio turskog braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]] za autogol. U nastavku su izgubili sljedeće dvije utakmice od Švicarske i Walesa, izgubivši sve tri utakmice zajedno sa debitantima Sjevernom Makedonijom. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (346).jpg|thumb|right|175px|[[Hakan Çalhanoğlu]]]] U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] Turska je uvučena u skupinu G sa [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crnom Gorom]], [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gibraltara|Gibraltarom]]. Nakon što su završili na drugom mjestu u skupini iza Nizozemske,<ref>{{Cite web |last=Buğra Gökalp |first=Selçuk |date=November 17, 2021 |title=Turkey beat Montenegro 2-1, qualify for 2022 World Cup playoffs |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |title=Netherlands book place at World Cup |language=en-GB |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |access-date=2023-12-19 |archive-date=17 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117232151/https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Corder |first=Mike |date=2021-11-16 |title=Netherlands beats Norway 2-0 to qualify for World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170454/https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |url-status=live }}</ref> ušli su u doigravanje za protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]<ref>{{Cite web |last=AFP |first=Daily Sabah with |date=2021-11-26 |title=Turkey to face Portugal in 2022 FIFA World Cup playoffs semifinal |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Grounds |first=Ben |date=November 26, 2021 |title=World Cup play-offs: Portugal vs Turkey, Italy vs North Macedonia, Wales vs Austria and more |url=https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |access-date=2023-12-19 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |url-status=live }}</ref>, ali su izgubili 3:1 u utakmici u kojoj je [[Burak Yılmaz]] propustio ključni jedanaesterac za izjednačenje i tako se tim nije uspio kvalificirati za Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web |date=2022-03-24 |title=Portugal beats Turkey 3-1 to move closer to World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |url-status=live }}</ref> Nakon toga je Yılmaz najavio svoje međunarodno umirovljenje.<ref>{{Cite web |agency=Reuters |date=2022-03-25 |title=Turkey's Yilmaz announces international retirement after loss against Portugal |url=https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |access-date=2023-12-19 |website=Sportstar |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2022-03-25 |title=Turkey forward Burak Yılmaz quits national team after penalty drama |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022164129/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |url-status=live }}</ref> U UEFA Ligi nacija C 2022/23. izvučeni su u skupini 1 sa [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]], [[Fudbalska reprezentacija Farskih otoka|Farskim otocima]] i [[Fudbalska reprezentacija Litve|Litvom]]. Promaknuli su u Ligu B nakon što su u šest utakmica upisali 13 bodova. Njihov uspjeh u Ligi nacija ne samo da ih je nagradio mjestom u doigravanju ako se ne uspiju izravno kvalificirati,<ref>{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=September 23, 2022 |title=Türkiye fight to secure 3-3 draw with Luxembourg but promoted to UEFA Nations B League |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |access-date=2024-01-11 |website=www.aa.com.tr |archive-date=11 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111182140/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |url-status=live }}</ref> već i lakšim ždrijebom u skupini D sa Hrvatskom, Walesom, Armenijom i Latvijom. Nakon toga su se kvalificirali izravno 16. oktobra 2023. i završili prvi 19. novembra 2023.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Staff |title=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |url=https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |access-date=2023-12-28 |website=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |language=en |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033944/https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=O'Connor |first=Philipp |date=15 October 2023 |title=Gavi strike sends Spain to Euro 2024, Turkey and Scotland also qualify |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |access-date=December 27, 2023 |website=[[Reuters]] |archive-date=18 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018071729/https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2023-11-22 |title=Türkiye end Euro qualifiers in style as group leaders after Wales draw |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |access-date=2023-12-28 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033943/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |url-status=live }}</ref> Od septembra 2023. za selektora Turske reprezentacije je izabran [[Vincenzo Montella]],<ref>{{it}} {{cite web |url= https://www.corriere.it/sport/calcio/23_settembre_20/vincenzo-montella-nuovo-allenatore-turchia-bada3134-5786-11ee-ad09-f5d0e4dba93a.shtml?refresh_ce-cp |title= Vincenzo Montella è il nuovo allenatore della Turchia |last= Riggio |first= Salvatore |date= 20. 9. 2023|website= |publisher= [[Corriere della Sera]] |accessdate= 11. 6. 2024 |quote=}}</ref> – bivši napadač [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i [[A.S. Roma|Rome]] i [[Fudbalska reprezentacija Italije|italijanski reprezentativac]] – sa zadatkom odvesti reprezentaciju na Europsko prvenstvo. Momčad može računati na jednog od trenutno najvještijih veznjaka, [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlua]], kao i na napad sa sposobnim strijelcima kao što su [[Yusuf Yazıcı|Yazıcı]] i [[İrfan Kahveci|Kahveci]], kao i niz vrlo perspektivnih mladih igrača kao što su Ajaxov središnji branič [[Ahmetcan Kaplan|Kaplan]], veznjaci [[Arda Güler|Güler]] i [[Can Uzun|Uzun]], napadač [[Kenan Yıldız|Yıldız]]. Prije Europskog prvenstva Montellina momčad nanizala je niz dobrih predstava. Poražena Hrvatska 1:0 u Osijeku, Latvija 4:0 kod kuće u Konyi, zatim slijedio je niz prijateljskih utakmica, u kojima su pobijedili Njemačku (3:2), remizirali protiv Walesa (1:1) i izgubili od Mađarske (1:0 u Budimpešti), Austrije (6:1 u Beču) i Poljske (2:1 u Varšavi). Na [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], Turska je smještena u skupinu F zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugalom]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češkom Republikom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzijom]]. Na [[UEFA Euro 2024.|Europskom prvenstvu 2024.]] je se pokazala kao jedna od najuvjerljivijih reprezentacija. Uoči turnira, selektor [[Vincenzo Montella|Montella]] je najavio da provodi novi projekt fokusiran na mladim fudbalerima u usponu.{{efn|Prosječna starost Turske reprezentacije na EP 2024. je ipak bila između 26 i 27 godina.}} U prvoj utakmici protiv Gruzije povela je sa spektakularnim dalekometnim udarcem [[Mert Müldür|Merta Müldüra]]. Uslijedio je jedan pogodak koji je poništen [[Kenan Yıldız|Yıldızu]] zbog ofsajda. Uporan protunapad Gruzije doveo je do izjednačenja s golom [[Georges Mikautadze|Mikautadzea]]. Utakmica je bila napeta, s nekoliko prekršaja. U 65. minuti [[Arda Güler]] je postigao još jedan spektakularan pogodak udarcem iz lijeve noge izvan šesnaesterca. [[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]] je konačno zaključio rezultat na 3:1 u nadoknadi. Drugu utakmicu izgubila je 0:3 od Portugala u kojem su igrali [[Cristiano Ronaldo|Ronaldom]], [[Bruno Fernandes]], [[Bernardo Silva]] i [[Rafael Leão]]. Golovi Bernarda Silve i Bruna Fernandesa omogućili su Portugalcima unaprijedno kvalificiranje u osminu finala. Utakmica je otkrila izrazitu tursku slabost u obrambenoj fazi, a uz to, prema Montellinim riječima, neki turski igrači nisu bili navikli igrati svaka četiri dana. Cristiano Ronaldo je odigrao izrazito dobru utakmicu. Presudnu utakmicu u grupi su odigrali protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]], u kojoj su Česi igrali više od 70 minuta s desetoricom nakon isključenja [[Antonín Barák|Baráka]] zbog drugog žutog kartona. Güler je se u nekoliko navrata pokazao vrlo živahnim i opasnim, no, utakmica je ipak došla do preokreta samo u drugom poluvremenu, kada je Çalhanoğlu s jednim sjajnim udarcem iskosa desnom nogom probio češka vrata koja je branio Stanek. Drugi češki kapetan [[Tomáš Souček|Souček]] je u 66. minuti vratio izjednačenje iskoristivši niz pogrešaka turske obrane, ali je na kraju duge borbe, u nadoknadi, sjajno proigravanje [[Cenk Tosun|Cenka Tosuna]] donijelo pobjedu Turcima s 1:2. Turska momčad je prošla osminu finala s dva pogotka braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]], u utakmici kojoj su djelomično presudile pogreške u napadu Austrije, dok je na kraju utakmice mnogo kontroverzi izazvalo Demiralovo slavlje nakon jednog gola s gestom prisjećanja na krajnje desničarsku grupu [[Sivi vukovi|Sivih vukova]]. Turci su se u četvrtfinalu susreli s [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]] trenera [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]] i izgubili 1:2 u dostojno borbenoj utakmici. U prvom poluvremenu Montellina momčad, vrlo zgusnuta na centru terena, povela je s [[Samet Akaydin|Akaydinom]] u prvom poluvremenu, no u 6. minuti [[Stefan de Vrij|De Vrij]] i autogol [[Mert Müldür|Müldüra]] prelomili su utakmicu. Turska je tako izašla uzdignute glave iz turnira, plaćajući dvije neizvjesnosti u obrani. U kvalifikacijskoj skupini za Svjetsko prvenstvo, Turska je igrala dobro, pobijedivši u svim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]]; dok su protiv favorita, [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španije]], pretrpjeli težak poraz od 6:0 u [[Konya|Konyi]] i izjednačili 2:2 u [[Sevilja|Sevilli]]. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] Turska se natječe u skupini D uz [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]], [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australiju]] i [[Fudbalska reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], završavajući posljednja s tri boda - nakon što su izgubili dvije utakmice i pobijedili u jednoj. Montellina momčad je stigla s visokokvalitetnim napadačkim triom ([[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]], [[Arda Güler|Güler]], [[Kenan Yıldız|Yıldız]]). Debitirali su [[13. juna]] [[2026.]] u [[Vancouver]]u protiv Australije. Tursku obranu iznenadila je brzina [[Nestory Irankunda|Nestoryja Irankunde]], koji je postigao gol okružen trojicom braniča. Turska momčad je izgradila složene napadačke akcije - često orkestrirane od strane Gülera - ali na kraju ih nije uspjela pretvoriti u golove. Petnaest minuta prije kraja utakmice, [[Connor Metcalfe|Metcalfeov]] udarac iz daljine je osigurao pobjedu Australije od 2:0. Tijekom utakmice, Turska je stvorila trideset napadačkih pokušaja u usporedbi s devet Australije. [[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] i Arda Güler su pružili snažne nastupe. Druga utakmica je bila protiv Paragvaja u [[San Francisco|San Franciscu]]. U drugoj minuti igre, Paragvajci su iznenada dali gol s niskim udarcem [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matíasa Galarze]] iz daljine. Paragvaj je potom sveden na deset igrača nakon što je [[Miguel Almirón]] isključen jer je nešto rekao protivniku pokrivajući usta. Turska je nastavila stvarati brojne prilike za postizanje gola, snažno pritiskajući s Ardom Gülerom u inspirativnoj formi i snažnim nastupima Çalhanoğlua, [[Merih Demiral|Demirala]] i [[Abdülkerim Bardakcı|Bardakcıja]]. Međutim, na kraju, obrambena čvrstoća Paragvaja i nekoliko nesretnih trenutaka doveli su do poraza od 1:0 za Turke - unatoč tome što je Turska generirala 32 napadačke akcije u usporedbi sa sedam Paragvaja. U trećoj utakmici, Turska je pobijedila rezultatom 3:2 domaćine, [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] - koji su do tada igrali izvrsno na turniru, pobijedivši Paragvaj 4:1 i Australiju 2:0. Utakmica se održala u [[Los Angeles]]u, a Amerikanci su rano poveli preko [[Auston Trusty|Trustyja]], koji je zabio iz blizine nakon akcije s kornera. Sedam minuta kasnije, Turska je izjednačila lijepom napadačkom akcijom koja je dovela Gülera do gola, gdje je svladao američkog vratara. U 31. minuti, Turska je pokrenula još jedan napad, Güler je brzo ubacio loptu s lijevog boka u sredinu, gdje je [[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] pronašao put do mreže. Početkom drugog poluvremena, [[Sebastian Berhalter|Berhalter]] je izjednačio rezultat snažnim udarcem iz daljine. Utakmica je ostala neriješena na 2:2. U posljednjoj minuti, Turska je izvršila pritisak na američku obranu. [[Salih Özcan|Özcan]] je dodao loptu u lijevu stranu i pronašao nečuvanog [[Can Uzun|Cana Uzuna]], koji je centrirao u sredinu, a [[Kaan Ayhan|Ayhan]] je postigao gol klizećim završetkom. Utakmica je završila 3:2 u korist Turske, iako je i protivnička momčad igrala vrlo dobro. Bila je to vrlo napeta utakmica, s brojnim američkim napadima i izvrsnom izvedbom Sebastiana Berhaltera. Montellina momčad završila je posljednja u skupini, a SAD i Australija su prošli u sljedeću fazu. Međutim, Turska je ostala jedna od najkohezivnijih momčadi, pokazujući jedan od najnapadačnijih stilova igre na turniru. Tisak je prije svega kritizirao činjenicu da je Turska na turnir stigla bez pravog središnjeg napadača. == Simboli i rivalstva == [[Datoteka:Greece vs Turkey, 17 November 2015.jpg|thumb|right|200px|Turski navijači]] Fudbal se u Turskoj prati sa strašću i velikim napetošću, toliko da se ponekad doživljava gotovo kao neka kolektivna religija koju prati i posebna ljubav prema domovini i privrženost zastavi. Prema tome, utakmice reprezentacije uživaju u velikoj podršci i učešću od strane publike. Tradicionalne boje turske reprezentacije i turskih navijača su [[Crveno|crvena]] i [[Bijelo|bijela]]. Česti nazivi za reprezentaciju su ''Ay-Yıldızlılar'' (Mjesec i zvijezde), ''Osmanlılar'' (Osmanlije), ''Sultanlar'' (Sultani) ili još ''Bizim Çocuklar'' (naši dečki). Najvažnija nogometna rivalstva su sa [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], s [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčkom]] i do neke mjere s [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]]. Posebno srčane utakmice su i one protiv [[Fudbalska reprezentacija Cipra|Cipra]], [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]] i [[Fudbalska reprezentacija Izraela|Izraela]], dok Turska i u fudbalu ima prijateljske odnose s [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžanom]]. ==Dresovi== {{Commons|Turkey national football team kits}} Prema tradiciji, boje turske opreme bile su crvene za domaće utakmice i bijele za gostujuće. Dresove je proizvodio [[Adidas]] od [[1982.]] do [[2002]], a zatim je [[Nike]] postao dobavljač od [[2003.]] godine. Sedamnaest godina kasnije, reprezentacija je promijenila boju dresova u bijelu za domaće dresove i u crvenu za gostujuće. {| class="wikitable" |- ! Dobavljač kompleta ! Razdoblje |- | {{flagicon|GER}} [[Adidas]] | 1982 – 2002 |- | {{flagicon|USA}} [[Nike]] | 2003 – ''danas'' |} {{collapse top|title= Kronologija dresova}} {| style="width:50%;text-align:left;" | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur10a | uzorak_dr = | uzorak_š = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = Klasični domaći dres }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur96h | uzorak_t = _tur96h | uzorak_dr = _tur96h | uzorak_š = _tur96h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = 1996-1997 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur96a | uzorak_dr = | uzorak_š = _tur96a | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1996-1997 (G) }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur00 | uzorak_t = _tur98h | uzorak_dr = _tur00 | uzorak_š = _white_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = D00000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 1998-2000 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur98a | uzorak_t = _tur98a | uzorak_dr = _tur98a | uzorak_š = _red_stripes_adidas | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1998-2000 (G) }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur00 | uzorak_t = _tur00 | uzorak_dr = _tur00 | uzorak_š = _tur00 | uzorak_č = _denmark2012home | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FF0000 | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = 2000-2001 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _turkey2000 | uzorak_t = _turkey2000 | uzorak_dr = _turkey2000 | uzorak_š = _turkey2000 | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2000-2001 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _peter1011a | uzorak_t = _shoulder_stripes_white_stripes | uzorak_dr = _peter1011a | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2002-2003 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _fcb0809T | uzorak_t = _turkey2002 | uzorak_dr = _fcb0809T | uzorak_š = _red_stripes_adidas | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2002-2003 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whitelower | uzorak_t = _tur03h | uzorak_dr = _whitelower | uzorak_š = _white_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = DD0000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = DD0000 | opis = 2003 (D) }} | |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _redlower | uzorak_t = _tur03a | uzorak_dr = _redlower | uzorak_š = _red_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = D00000 | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2003 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _thinwhiteborder | uzorak_t = _tur04h | uzorak_dr = _tur04h | uzorak_š = _tur04h | uzorak_č = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2004-2005 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _thinborderonwhite | uzorak_t = _tur04a | uzorak_dr = _tur04a | uzorak_š = _tur04a | uzorak_č = | lijeva ruka = D00000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = FFFFFF | opis = 2004-2005 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur06h | uzorak_dr = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo1 = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 2006-2007 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur06a | uzorak_dr = _tur06a | lijeva ruka= FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2006-2007 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _turkey | uzorak_dr = | lijeva ruka = D00000 | tijelo1 = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 2008-2009 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _turkey_away | uzorak_dr = | lijeva ruka= FFFFFF | tijelo = 3FA9A9 | desna ruka = FFFFFF | šorc = 3Fb9b9 | čarape = 3Fb9b9 | opis = 2008 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t =_redcollar | uzorak_dr = | lijeva ruka2 =FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = D00000 | čarape = FFFFFF | opis = 2009 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _sin10h | uzorak_t = _tur10h | uzorak_dr = _sin10h | uzorak_š = _ser10H | uzorak_č = _ser10a | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2010-2011 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur10a | uzorak_t = _tur10a | uzorak_dr = _usa10h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | uzorak_š = _usa10h | šorc =FFFFFF | uzorak_č = _ser10h | čarape = FFFFFF | opis = 2010-2011 (G) }} | |} {{collapse bottom}} == Stadioni, adrese i sjedišta == [[Datoteka:TFFRivaFacility_(1).jpg|thumb|right|225px|Ulaz u sportski kompleks [[TFF Riva]].]] [[Istanbul]] je bio i ostaje referentni centar za tursku fudbalsku reprezentaciju. [[Fudbalski savez Turske|Turski fudbalski savez]] osnovan je [[23. 4.|23. aprila]] [[1923.]] godine, a sjedište mu je u velikom sportskom objektu [[TFF Riva]]{{efn|{{Tr icon}} ''Türkiye Futbol Federasyonu Riva Hasan Doğan Milli Takımlar Kamp ve Eğitim Tesisleri''.}} u istambulskoj četvrti [[Beykoz]]. U tom sportskom kompleksu se sastaje i trenira ekipa reprezentacije. Domaće utakmice reprezentacija igra u Istanbulu, na najvećem stadionu u zemlji, [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u četvrti [[Başakşehir]]. Među prvih pet najvećih stadiona u zemlji, tri se nalaze u Istanbulu – [[Türk Telekom Arena]], [[Stadion Şükrü Saracoğlu]] i [[Stadion Beşiktaş]] – jedan u [[Izmir]]u ([[Stadion Atatürk (Izmir)|Stadion Atatürk]]) i jedan u [[Bursa|Bursi]] ([[Stogodišnji Stadion Atatürk (Bursa)|Stadion Atatürk]]). Reprezentacija je domaće utakmice dugo igrala u [[Istanbul]]u, [[Ankara|Ankari]] i [[Izmir]]u. Od [[1997.]] također je počela igrati u drugim turskim gradovima, kao što su [[Eskişehir]], [[Bursa]], [[Antalya]], [[Konya]], [[Alanya]], [[Sivas]], [[Diyarbakır]], [[Gaziantep]], [[Denizli]], [[Trabzon]], [[Kayseri]]. ==Aktualni kadar== ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Izbornik |{{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]] |- |rowspan="2"|Pomoćni treneri<ref>{{cite news |title=A Millî Takım Teknik Ekibi Belli Oldu - A Milli Takım Haber Detayları TFF |url=https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&ftxtID=42334 |access-date=6. oktobar 2023 |work=www.tff.org |language=tr |archive-date=10. oktobar 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010103558/https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&ftxtID=42334 |url-status=live }}</ref> |{{flagicon|ITA}} [[Daniele Russo (footballer, born 1973)|Daniele Russo]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Selçuk Şahin (footballer, born 1981)|Selçuk Şahin]] |- |rowspan="2"|Treneri golmana |{{flagicon|TUR}} [[Ozan Özerkan]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Emrah Karakovan]] |- |rowspan="3"|Kondicijski treneri |{{flagicon|ITA}} [[Pierpaolo Polino]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Ömür Serdal Altunsöz]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Vural Durmuş]] |- |rowspan="2"|Analitičari |{{flagicon|ITA}} [[Massimo Crivellaro]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Okan Aydıner]] |- |Voditelj tima |{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]] |} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == === [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! style="width:1%" rowspan=26| ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|URU}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930|1930.]] |colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |- |{{flagicon|ITA|1861}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934|1934.]] |colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}} |colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] |colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |- |{{flagicon|Brazil|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] |colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se, ali se povukli''}} |1 |1 |0 |0 |7 |0 |- |- |{{flagicon|ŠVI}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954|1954.]] | Grupna faza | 9. |3 |1 |0 |2 |10 |11 |3 |1 |1 |1 |4 |6 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958|1958.]] |colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}} |colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|ČIL}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962|1962.]] |colspan=8 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |4 |2 |0 |2 |4 |4 |- |{{flagicon|ENG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]] |6 |1 |0 |5 |4 |19 |- |{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970|1970.]] |4 |0 |0 |4 |2 |13 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974|1974.]] |6 |2 |2 |2 |5 |3 |- |{{flagicon|Argentina}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978|1978.]] |6 |2 |1 |3 |9 |5 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982|1982.]] |8 |0 |0 |8 |1 |22 |- |{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986|1986.]] |8 |0 |1 |7 |2 |24 |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990|1990.]] |8 |3 |1 |4 |12 |10 |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994|1994.]] |10 |3 |1 |6 |11 |19 |- |{{flagicon|FRA|1976}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] |8 |4 |2 |2 |21 |9 |- style="background:#c96;" |{{flagicon|JKO|1997}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]] |'''Treće mjesto''' |'''3.''' |'''7''' |'''4''' |'''1''' |'''2''' |'''10''' |'''6''' |12 |8 |3 |1 |24 |8 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006.]] |colspan=8 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |14 |7 |5 |2 |27 |13 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010|2010.]] |10 |4 |3 |3 |13 |10 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] |10 |5 |1 |4 |16 |9 |- |{{flagicon|Rusija}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |10 |4 |3 |3 |14 |13 |- |{{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |11 |6 |3 |2 |28 |19 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |Grupna faza |35. |3 |1 |0 |2 |3 |5 |8 |6 |1 |1 |19 |12 |- |'''Ukupno'''||'''0 naslova'''|||'''2/26'''||'''13'''||'''6'''||'''1'''||'''6'''||'''23'''||'''22'''||'''147'''||'''59'''||'''28'''||'''60'''||'''223'''||'''218''' |} === [[UEFA Euro|UEFA Europsko prvenstvo]] === [[File:Turkish_Football_Federation_crest.svg|thumb|220px|Grb Fudbalskog saveza Turske ranije je bio i reprezentativni grb.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="28" | ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|France|1794}} [[Europski kup nacija 1960.|1960.]] |colspan=9 rowspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |2 |1 |0 |1 |2 |3 |- |{{flagicon|Spain|1945}} [[Europski kup nacija 1964,|1964.]] |2 |0 |0 |2 |0 |7 |- |{{flagicon|Italy|1946}} [[UEFA Euro 1968.|1968.]] |6 |1 |2 |3 |3 |8 |- |{{flagicon|BEL}} [[UEFA Euro 1972.|1972.]] |6 |2 |1 |3 |5 |13 |- |{{flagicon|SFRJ}} [[UEFA Euro 1976.|1976.]] |6 |2 |2 |2 |5 |10 |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[UEFA Euro 1980.|1980.]] |6 |3 |1 |2 |5 |5 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 1984.|1984.]] |8 |3 |1 |4 |8 |16 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[UEFA Euro 1988.|1988.]] |6 |0 |2 |4 |2 |16 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[UEFA Euro 1992.|1992.]] |6 |0 |0 |6 |1 |14 |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996.|1996.]] |Grupna faza |16. |3 |0 |0 |3 |0 |5 |8 |4 |3 |1 |16 |8 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000.|2000.]] |Četvrtfinale |6. |4 |1 |1 |2 |3 |4 |10 |5 |4 |1 |16 |7 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004.|2004.]] |colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |10 |6 |2 |2 |19 |8 |- style="background:#c96;" |{{flagicon|AUT}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[UEFA Euro 2008.|2008.]] |'''Polufinale''' |'''3.''' |'''5''' |'''2''' |'''1''' |'''2''' |'''8''' |'''9''' |12 |7 |3 |2 |25 |11 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012.|2012.]] |colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |12 |5 |3 |4 |13 |14 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] |Grupna faza |17. |3 |1 |0 |2 |2 |4 |10 |5 |3 |2 |14 |9 |- |{{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] |Grupna faza |24. |3 |0 |0 |3 |1 |8 |10 |7 |2 |1 |18 |3 |- |{{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] |Četvrtfinale |7. |5 |3 |0 |2 |8 |8 |8 |5 |2 |1 |14 |7 |- |{{flagicon|UK}} {{flagicon|IRS}} [[UEFA Euro 2028.|2028.]] |colspan=9 {{N/A|TBD}} |colspan=6 {{N/A|TBD}} |- | style="border: 3px solid red"|{{flagicon|ITA}} {{flagicon|TUR}} [[UEFA Euro 2032.|2032.]] | | | | | | | | |colspan=6 {{N/A|''Kvalificirani kao sudomaćini''}} |- |'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||'''6/17'''||'''18'''||'''4'''||'''2'''||'''12'''||'''14'''||'''30'''||'''128'''||'''56'''||'''31'''||'''41'''||'''166'''||'''159''' |} === [[Olimpijske igre]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[Olimpijske igre]] ! width="1" rowspan="33" | ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="115" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1900.|1900.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''<br>{{small|(vidi {{flagicon|Osmansko Carstvo|1844}} [[Osmansko Carstvo|{{color|black|Osmansko Carstvo}}]])}}}} ||colspan=6 rowspan=10 {{N/A|''Bez kvalifikacija''}} |- |{{flagicon|SAD|1896}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1904.|1904.]] |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1908.|1908.]] |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1912.|1912.]] |- |{{flagicon|BEL}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1920.|1920.]] |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.|1924.]]||Prvi krug||13.||1||0||0||1||2||5 |- |{{flagicon|NIZ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1928.|1928.]]||Prvi krug||14.||1||0||0||1||1||7 |- |{{flagicon|Treći Reich|1933n}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]||Prvi krug||15.||1||0||0||1||0||1 |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1948.|1948.]]||Četvrtfinale||6.||2||1||0||1||5||3 |- |{{flagicon|FIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]]||Četvrtfinale||8.||2||1||0||1||3||8 |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1956.|1956.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Kvalificirali se automatski''}} |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1960.|1960.]]||Prvi krug||14.||3||0||1||2||3||10||4||4||0||0||10||3 |- |{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||0||1||1||3||9 |- |{{flagicon|MEX}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]||2||0||0||2||2||6 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]||2||0||1||1||0||4 |- |{{flagicon|KAN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]||4||0||1||3||0||7 |- |{{flagicon|SSSR}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]||6||1||0||5||2||13 |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1984.|1984.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|JKO|1984}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||8||1||2||5||5||15 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=6 rowspan=9 {{N/A|''Bez kvalifikacija''<br>{{small|(vidi [[UEFA U-21 Euro|{{color|black|UEFA U-21 Euro}}]])}}}} |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]] |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]] |- |{{flagicon|GRČ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]] |- |{{flagicon|KIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]] |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]] |- |{{flagicon|BRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]] |- |{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]] |- |{{flagicon|FRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]] |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''TBD''}} || || || || || || |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]|| || || || || || |- !'''Ukupno'''!!'''0 naslova'''!!'''6/30'''!!'''10'''!!'''2'''!!'''1'''!!'''7'''!!'''13'''!!'''34'''!!'''28'''!!'''6'''!!'''5'''!!'''17'''!!'''22'''!!'''57''' |} === Sažetak nastupa === Do danas je Turska sudjelovala na tri Svjetska prvenstva, šest Europskih prvenstava i šest Olimpijskih igara. Na Svjetskom prvenstvu najbolji postignuti rezultat bilo je treće mjesto 2002. godine, a na Europskom prvenstvu treće mjesto 2008. godine. {| class="wikitable" style="width:30%; font-size:90%; text-align:center;" |- !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}" colspan="6" | Pregled nastupa na međunarodnim natjecanjima |- ! Natjecanje !style="width:14%; background:gold;" | Prvaci !style="width:14%; background:silver;" | Drugi !style="width:14%; background:#c96;" | Treći !style="width:14%; background:#9acdff;" | Četvrti |- |align=left|[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] !0 !0 !1 !0 |- |align=left|[[UEFA Euro]] !0 !0 !1 !0 |- | align="left" |[[FIFA Kup konfederacija]] !0 !0 !1 !0 |- | align="left" |[[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !0 !0 !0 !0 |- | align="left" |[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !1 !7 !2 !3 |- |-style="background:silver" !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}"|Ukupno !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 1 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 7 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 5 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 3 |} == Statistike == Među rekorderima turske reprezentacije su [[Rüştü Reçber]] i [[Hakan Şükür]], igrači s najvećim brojem nastupa, Reçber je jedan od vratara s najviše obranjenih golova, dok je Şükür jedan od napadača s najviše postignutih golova. Neki od rekordera daleke prošlosti bili su [[Metin Oktay]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Tanju Çolak]], [[Cemil Turan]]. {{small|Ažurirano: [[22. maja]] [[2023.]]<ref>{{cite web |title=Turkey |url=https://www.national-football-teams.com/country/192/2024/Turkey.html |website=National Football Teams |access-date=22. maj 2024 | url-status=live }}</ref>}} {{legend|#CFECEC|{{small|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju.}}|outline=#AAAAAA}} ===Igrači s najviše nastupa=== [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (134).jpg|thumb|right|160px|[[Arda Turan]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Uta. !width=50px|Gol. !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Rüştü Reçber]] |120 |0 |{{nowrap|1994–2012}} |- |2 |align="left"|[[Hakan Şükür]] |112 |51 |{{nowrap|1992–2007}} |- bgcolor=#CFECEC |3 |align="left"|'''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' |107 |22 |2013-{{0|0000}} |- |4 |align="left"|[[Bülent Korkmaz]] |102 |2 |1990–2005 |- |5 |align="left"|[[Emre Belözoğlu]] |101 |9 |2000–2019 |- |6 |align="left"|[[Arda Turan]] |100 |17 |2006–2017 |- |7 |align="left"|[[Tugay Kerimoğlu]] |94 |2 |1990–2007 |- |8 |align="left"|[[Alpay Özalan]] |90 |4 |1995–2005 |- |9 |align="left"|[[Hamit Altıntop]] |82 |7 |2004–2014 |- |10 |align="left"|[[Mehmet Topal]] |81 |2 |2008–2018 |} ===Najbolji strijelci=== [[Datoteka:Hakan.jpg|thumb|right|175px|[[Hakan Şükür]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Gol. !width=50px|Uta. !width=50px|Prosjek !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Hakan Şükür]] |51 |112 |{{#expr:51/112 round 2}} |{{nowrap|1992–2007}} |- |2 |align="left"|[[Burak Yılmaz]] |31 |77 |{{#expr:31/77 round 2}} |2006–2022 |- | rowspan=2|3 |align="left"|[[Tuncay Şanlı]] |22 |80 |{{#expr:22/80 round 2}} |2002–2010 |- bgcolor=#CFECEC | align="left" |'''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' |22 |107 |{{#expr:22/107 round 2}} |2013-{{0|0000}} |- | rowspan=2|5 |align="left"|[[Lefter Küçükandonyadis]] |21 |46 |{{#expr:21/46 round 2}} |1948–1963 |- |align="left"|[[Cenk Tosun]] |21 |53 |{{#expr:21/53 round 2}} |2013-2024 |- | rowspan=3|7 |align="left"|[[Metin Oktay]] |19 |36 |{{#expr:19/36 round 2}} |1956–1968 |- |align="left"|[[Cemil Turan]] |19 |44 |{{#expr:19/44 round 2}} |1969–1979 |- |align="left"|[[Nihat Kahveci]] |19 |68 |{{#expr:19/68 round 2}} |2000–2011 |- |10 | align="left" |[[Arda Turan]] |17 |100 |{{#expr:17/100 round 2}} |2006–2017 |- |} === Vratari sa najviše utakmica bez primljenog gola === [[Datoteka:Rustu Recber 2010.jpg|thumb|right|155px|[[Rüştü Reçber]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Uta. !width=50px|Ukupno !width=50px|Prosjek !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Rüştü Reçber]] |'''58''' |120 |{{#expr:58/120 round 2}} |{{nowrap|1994–2012}} |- |2 |align="left"|[[Volkan Demirel]] |'''22''' |63 |{{#expr:22/63 round 2}} |2004–2014 |- |3 |align="left"|[[Turgay Şeren]] |'''16''' |46 |{{#expr:16/46 round 2}} |1950–1966 |- |4 |align="left" |[[Volkan Babacan]] |'''15''' |35 |{{#expr:15/35 round 2}} |2014–2018 |- bgcolor=#CFECEC | rowspan=2|5 |align="left"|'''[[Mert Günok]]''' |'''14''' |37 |{{#expr:14/37 round 2}} |2011-{{0|0000}} |- bgcolor=#CFECEC |align="left"|'''[[Uğurcan Çakır]]''' |'''14''' |41 |{{#expr:14/41 round 2}} |2019-{{0|0000}} |- | rowspan=2|7 |align="left"|[[Ömer Çatkıç]] |'''10''' |19 |{{#expr:10/19 round 2}} |2000–2005 |- |align="left"|[[Engin İpekoğlu]] |'''10''' |32 |{{#expr:10/32 round 2}} |1989–1999 |- | rowspan=2|10 |align="left"|[[Sabri Dino]] |'''7''' |12 |{{#expr:7/12 round 2}} |1969–1975 |- |align="left"|[[Sinan Bolat]] |'''7''' |12 |{{#expr:7/12 round 2}} |2009–2019 |} == Sve utakmice == {{main|Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske}} == Sastavi == {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 1954.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Turgay Şeren]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1932|5|15|df=y}}|caps=2|goals=-4|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Rıdvan Bolatlı]]|age={{Birth date|1928|12|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Basri Dirimlili]]|age={{Birth date|1929|6|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Mustafa Ertan]]|age={{Birth date|1926|4|21|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Çetin Zeybek]]|age={{Birth date|1932|9|12|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Rober Eryol]]|age={{Birth date|1930|12|21|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Erol Keskin]]|age={{Birth date|1927|3|2|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Suat Mamat]]|age={{Birth date|1930|11|8|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Feridun Buğeker]]|age={{Birth date|1933|4|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Burhan Sargun]]|age={{Birth date|1929|2|11|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Lefter Küçükandonyadis]]|age={{Birth date|1925|12|22|df=y}}|caps=3|goals=2|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Şükrü Ersoy]]|age={{Birth date|1931|1|14|df=y}}|caps=1|goals=-7|club=[[Vefa SK|Vefa]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Bülent Eken]]|age={{Birth date|1923|10|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ali Beratlıgil]]|age={{Birth date|1931|10|21|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Mehmet Dinçer]]|age={{Birth date|1924|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Nedim Günar]]|age={{Birth date|1932|1|2|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Naci Erdem]]|age={{Birth date|1931|1|28|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Kaçmaz Akgün]]|age={{Birth date|1935|2|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ahmet Berman]]|age={{Birth date|1932|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Necmi Onarıcı]]|age={{Birth date|1925|11|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Kadri Aytaç]]|age={{Birth date|1931|8|6|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Coşkun Taş]]|age={{Birth date|1935|4|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Sandro Puppo]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 1996.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Adnan Erkan]]|age={{Birth date|1968|1|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Ankaragücü]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Recep Çetin]]|age={{Birth date|1965|10|1|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Vedat İnceefe]]|age={{Birth date|1974|4|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Karabükspor|Kardemir Karabükspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Ertuğrul Sağlam]]|age={{Birth date|1969|11|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Hami Mandıralı]]|age={{Birth date|1968|7|20|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=8|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Oğuz Çetin]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1963|2|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Orhan Çıkırıkçı]]|age={{Birth date|1967|4|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=12|pos=FW|name=[[Faruk Yiğit]]|age={{Birth date|1968|4|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Rahim Zafer]]|age={{Birth date|1971|1|25|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=14|pos=FW|name=[[Saffet Sancaklı]]|age={{Birth date|1966|2|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Tolunay Kafkas]]|age={{Birth date|1968|3|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Şanver Göymen]]|age={{Birth date|1967|1|22|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Altay SK (fudbal)|Altay]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2000.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=4|goals=-4|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Glasgow Rangers FC|Rangers]]|clubnat=SCO}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Osman Özköylü]]|age={{Birth date|1971|8|26|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Suat Kaya]]|age={{Birth date|1967|8|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Oktay Derelioğlu]]|age={{Birth date|1975|12|17|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|1977|2|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Fevzi Tuncay]]|age={{Birth date|1977|9|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Mustafa Denizli]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2002.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=7|goals=-6|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|1973|12|31|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=7|goals=1|club=[[Parma Calcio 1913|Parma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Yıldıray Baştürk]]|age={{Birth date|1978|12|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=NJE}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Hasan Şaş]]|age={{Birth date|1976|8|1|df=y}}|caps=6|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet|Mustafa İzzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|1979|11|23|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Real Sociedad]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ümit Özat]]|age={{Birth date|1976|10|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İlhan Mansız]]|age={{Birth date|1975|8|10|df=y}}|caps=7|goals=3|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]|age={{Birth date|1980|9|7|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=7|goals=2|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Zafer Özgültekin]]|age={{Birth date|1975|3|10|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Şenol Güneş]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2008.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|df=y|1973|5|10}}|caps=2|goals=-4|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Servet Çetin]]|age={{Birth date|df=y|1981|3|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|df=y|1983|3|23}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Gökhan Zan]]|age={{Birth date|df=y|1981|9|7}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|df=y|1980|9|7}}|caps=1|goals=0|club=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|df=y|1986|3|3}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Mehmet Aurélio]]|age={{Birth date|df=y|1977|12|15}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|df=y|1979|11|23}}|caps=4|goals=2|club=[[Villarreal CF|Villarreal]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Semih Şentürk]]|age={{Birth date|df=y|1983|4|29}}|caps=5|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Gökdeniz Karadeniz]]|age={{Birth date|df=y|1980|1|11}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Rubin Kazan|Rubin Kazan]]|clubnat=RUS}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tümer Metin]]|age={{Birth date|df=y|1974|10|14}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Tolga Zengin]]|age={{Birth date|df=y|1983|10|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Emre Güngör]]|age={{Birth date|df=y|1984|8|1}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Arda Turan]]|age={{Birth date|df=y|1987|1|30}}|caps=3|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|df=y|1973|12|13}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Uğur Boral]]|age={{Birth date|df=y|1982|4|14}}|caps=2|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Tuncay Şanlı]]|age={{Birth date|df=y|1982|1|16}}|caps=4|goals=0|club=[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Colin Kazim-Richards]]|age={{Birth date|df=y|1986|8|26}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|df=y|1977|2|23}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Sabri Sarıoğlu]]|age={{Birth date|df=y|1984|7|26}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Mevlüt Erdinç]]|age={{Birth date|df=y|1987|2|25}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]]|clubnat=FRA|natvar=1974}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Hamit Altıntop]]|age={{Birth date|df=y|1982|12|8}}|caps=5|goals=0|club=[[FC Bayern München|Bayern München]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Volkan Demirel]]|age={{Birth date|df=y|1981|10|27}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2016.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Volkan Babacan]]|age={{Birth date|1988|8|12|df=y}}|caps=3|goals=-4|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Semih Kaya]]|age={{Birth date|1991|2|24|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|1983|3|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Ahmet Yılmaz Çalık]]|age={{Birth date|1994|2|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Nuri Şahin]]|age={{Birth date|1988|9|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|age={{Birth date|1994|2|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=7|pos=DF|name=[[Gökhan Gönül]]|age={{Birth date|1985|1|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Selçuk İnan]]|age={{Birth date|1985|2|10|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|age={{Birth date|1991|6|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Arda Turan]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1987|1|30|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Olcay Şahan]]|age={{Birth date|1987|5|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Onur Kıvrak]]|age={{Birth date|1988|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[İsmail Köybaşı]]|age={{Birth date|1989|7|10|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Oğuzhan Özyakup]]|age={{Birth date|1992|9|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|1986|3|3|df=y}}|caps=3 |goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|age={{Birth date|1995|3|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|age={{Birth date|1985|7|15|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]]|clubnat=CHN}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Caner Erkin]]|age={{Birth date|1988|10|4|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Yunus Mallı]]|age={{Birth date|1992|2|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Volkan Şen]]|age={{Birth date|1987|7|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Emre Mor]]|age={{Birth date|1997|7|24|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]|clubnat=DEN}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Şener Özbayraklı]]|age={{Birth date|1990|1|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Harun Tekin (footballer)|Harun Tekin]]|age={{Birth date|1989|6|17|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2020.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|sortname=Gunok, Mert|age={{Birth date|df=y|1989|3|1}}|caps=0|goals=0|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|sortname=Celik, Zeki|age={{Birth date|df=y|1997|2|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|sortname=Demiral, Merih|age={{Birth date|df=y|1998|3|5}}|caps=3|goals=-1|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|sortname=Soyuncu, Caglar|age={{Birth date|df=y|1996|5|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|sortname=Yokuslu, Okay|age={{Birth date|df=y|1994|3|9}}|caps=2|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|sortname=Tufan, Ozan|age={{Birth date|df=y|1995|3|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cengiz Ünder]]|sortname=Under, Cengiz|age={{Birth date|df=y|1997|7|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Dorukhan Toköz]]|sortname=Tokoz, Dorukhan|age={{Birth date|df=y|1996|5|21}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Kenan Karaman]]|sortname=Karaman, Kenan|age={{Birth date|df=y|1994|3|5}}|caps=3|goals=0|club=[[Fortuna Düsseldorf]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|sortname=Calhanoglu, Hakan|age={{Birth date|df=y|1994|2|8}}|caps=3|goals=0|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|sortname=Yazici, Yusuf|age={{Birth date|df=y|1997|1|29}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|sortname=Bayindir, Altay|age={{Birth date|df=y|1998|4|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Umut Meraş]]|sortname=Meras, Umut|age={{Birth date|df=y|1995|12|20}}|caps=1|goals=0|club=[[Le Havre AC|Le Havre]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Taylan Antalyalı]]|sortname=Antalyali, Taylan|age={{Birth date|df=y|1995|1|8}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|sortname=Kabak, Ozan|age={{Birth date|df=y|2000|3|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=16|pos=FW|name=[[Enes Ünal]]|sortname=Unal, Enes|age={{Birth date|df=y|1997|5|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Getafe CF|Getafe]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Burak|other=kapetan|age={{Birth date|df=y|1985|7|15}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Rıdvan Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Ridvan|age={{Birth date|df=y|2001|5|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|sortname=Kokcu, Orkun|age={{Birth date|df=y|2000|12|29}}|caps=1|goals=0|club=[[Feyenoord]]|clubnat=NED}} {{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Abdülkadir Ömür]]|sortname=Omur, Abdulkadir|age={{Birth date|df=y|1999|6|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|sortname=Kahveci, Irfan|age={{Birth date|df=y|1995|7|15}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|sortname=Ayhan, Kaan|age={{Birth date|df=y|1994|11|10}}|caps=3|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|sortname=Cakir, Ugurcan|age={{Birth date|df=y|1996|4|5}}|caps=3|goals=-8|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=24|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|sortname=Akturkoglu, Kerem|age={{Birth date|df=y|1998|10|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|sortname=Muldur, Mert|age={{Birth date|df=y|1999|4|3}}|caps=2|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Halil Dervişoğlu]]|sortname=Dervisoglu, Halil|age={{Birth date|df=y|1999|12|8}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Şenol Güneş]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2024.}} {{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|1996|04|5|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|clubnat=GRE}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Ahmetcan Kaplan]]|other=||age={{Birth date|2003|01|16|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[AFC Ajax|Ajax]]|clubnat=NED}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|other=||age={{Birth date|1994|03|9|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=2|goals=1|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|other=||age={{Birth date|1997|01|29|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Semih Kılıçsoy]]|other=||age={{Birth date|2005|08|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Bertuğ Yıldırım]]|other=||age={{Birth date|2002|01|12|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|clubnat=FRA}} {{nat fs end|background=#0055A4}} Trener: [[Vincenzo Montella]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2026.}} {{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|2000|10|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|other=||age={{Birth date|1996|05|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Eren Elmalı]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|other=||age={{Birth date|2000|03|25|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=1|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Çaykur Rizespor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Can Uzun]]|other=||age={{Birth date|2005|11|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Eintracht Frankfurt]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Deniz Gül]]|other=||age={{Birth date|2004|07|2|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Oğuz Aydın]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end|background=#0055A4}} Trener: [[Vincenzo Montella]] {{collapse bottom}} == Značajni igrači == '''''Vratari''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Ömer Çatkıç]] * [[Volkan Demirel]] * '''[[Rüştü Reçber]]''' {{div col end}} '''''Braniči''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Fatih Akyel]] * [[Emre Aşık]] * [[Kaan Ayhan]] * [[Hakan Balta]] * [[Nihat Bekdik]] * [[Recep Çetin]] * [[Servet Çetin]] * [[Gökhan Gönül]] * [[Tolunay Kafkas]] * '''[[Bülent Korkmaz]]''' * '''[[Alpay Ozalan]]''' * [[Sabri Sarıoğlu]] * [[Ogün Temizkanoğlu]] * [[Fatih Terim]] * [[Mehmet Topal]] {{div col end}} [[Datoteka:Emre in national team (11.08.2010).JPG|thumb|right|125px|[[Emre Belözoğlu]]]] '''''Veznjaci''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Emre Akbaba]] * '''[[Hamit Altıntop]]''' * [[Sabih Arca]] * '''[[Yıldıray Baştürk]]''' * '''[[Emre Belözoğlu]]''' * [[Okan Buruk]] * [[Oğuz Çetin]] * [[Ümit Davala]] * '''[[Arda Turan]]''' * [[Rıdvan Dilmen]] * [[Ayhan Elmastaşoğlu]] * [[Abdullah Ercan]] * [[Tayfur Havutçu]] * [[Selçuk İnan]] * [[Gökdeniz Karadeniz]] * [[Ünal Karaman]] * '''[[Tugay Kerimoğlu]]''' * [[Metin Kurt]] * [[Tümer Metin]] * [[Sedat Özden]] * [[Ergün Penbe]] * '''[[Nuri Şahin]]''' * [[Hasan Şaş]] * [[Ozan Tufan]] * '''[[Hakan Ünsal]]''' * '''[[Sergen Yalçın]]''' {{div col end}} '''''Napadački veznjaci''''': * [[Can Bartu]] * '''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' * [[Ender Konca]] * '''[[Lefter Küçükandonyadis]]''' * '''[[Tuncay Şanlı]]''' * [[Cengiz Ünder]] '''''Napadači''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Ogün Altıparmak]] * [[Umut Bulut]] * '''[[Tanju Çolak]]''' * [[Oktay Derelioğlu]] * [[Reha Eken]] * [[Arif Erdem]] * '''[[Nihat Kahveci]]''' * [[Gündüz Kılıç]] * [[Suat Mamat]] * '''[[Metin Oktay]]''' * [[Ertuğrul Sağlam]] * [[Saffet Sancaklı]] * [[Burhan Sargın]] * [[Zeki Rıza Sporel]] * '''[[Hakan Şükür]]''' * [[Fatih Tekke]] * [[Cenk Tosun]] * [[Cemil Turan]] * [[Feyyaz Uçar]] * [[Burak Yılmaz]] {{div col end}} ==Izbornici== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width: 100%;" |- !Izbornik !Karijera !Uta. !Pob. !Rem. !Por. !% pob. !Natjecanja |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ali Sami|Yen}} |1923 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|SCO}} {{sortname|Billy|Hunter|Billy Hunter (fudbaler)}} |1924–1926 |12 |5 |0 |7 |{{#expr:5/12 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN|1920}} {{sortname|Béla|Tóth|Béla Tóth (fudbaler)}} |1927–1932 |8 |2 |1 |5 |{{#expr:2/8 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Fred|Pagnam}} |1932 |3 |0 |1 |2 |{{#expr:0/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|IRL}} {{sortname|James|Donnelly|James Donnelly (fudbaler)}} |1936–1937 |3 |0 |1 |2 |{{#expr:0/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN|1946}} {{sortname|Ignác|Molnár}} |1948 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ulvi|Yenal}} |1948 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}} |1948–1949 |5 |3 |0 |2 |{{#expr:3/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1949 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}} |1950–1951 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Jimmy|McCormick}} |1951 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Rebii|Erkal}} |1951 |3 |2 |0 |1 |{{#expr:2/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sadri|Usuoğlu}} |1952 |2 |0 |1 |1 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1952–1954 |9 |3 |2 |4 |{{#expr:3/9 *100 round1}}% | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Gündüz|ılıç}} |1954 |1 |0 |0 |1 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Žarko|Mihajlović}} |1955 |2 |0 |2 |0 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Giovanni|Varglien}} |1955–1956 |5 |2 |0 |3 |{{#expr:2/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1956 |2 |0 |2 |0 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|László|Székely}} |1957 |4 |2 |1 |1 |50 |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Leandro|Remondini}} |1958–1959 |7 |3 |3 |1 |{{#expr:3/7 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Ignác|Molnár}} |1960 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1960–1962 |10 |4 |0 |6 |{{#expr:4/10 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şeref|Görkey}} |1962 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Ljubiša|Spajić}} |1962 |4 |1 |2 |1 |{{#expr:1/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1963–1964 |4 |0 |2 |2 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1964 |3 |1 |1 |1 |{{#expr:1/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1965 |4 |0 |0 |4 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}} |1965 |2 |1 |1 |0 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1965–1966 |5 |1 |2 |2 |{{#expr:1/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Adnan|Süvari}} |1966–1969 |17 |5 |4 |8 |{{#expr:5/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Gegiç}} |1969 |6 |3 |0 |3 |{{#expr:3/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1970–1971 |6 |1 |1 |4 |{{#expr:1/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ROU|1965}} {{sortname|Nicolae|Petrescu}} |1971 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1972–1976 |29 |8 |11 |10 |{{#expr:8/29 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}} |1976 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Metin|Türel}} |1977–1978 |13 |2 |1 |10 |{{#expr:2/13 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sabri|Kiraz}} |1978–1980 |12 |5 |1 |6 |{{#expr:5/12 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Özkan|Sümer}} |1980–1981 |2 |0 |0 |2 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fethi|Demircan}} |1981 |4 |0 |0 |4 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1982–1984 |17 |5 |2 |10 |{{#expr:5/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Candan|Tarhan}} |1984 |5 |1 |1 |3 |{{#expr:1/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Yılmaz|Gökdel}} |1984–1985 |3 |1 |1 |1 |{{#expr:1/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Kálmán|Mészöly}} |1985 |2 |0 |1 |1 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1985–1986 |8 |1 |3 |4 |{{#expr:1/8 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}} |1987 |6 |1 |1 |4 |{{#expr:1/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Tınaz|Tırpan}} |1988–1989 |11 |5 |1 |5 |{{#expr:5/11 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |1990 |1 |0 |0 |1 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|GER}} {{sortname|Sepp|Piontek}} |1990–1993 |27 |4 |8 |15 |{{#expr:4/27 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |1993–1996 |33 |17 |8 |8 |{{#expr:17/33 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}} |1996–2000 |31 |11 |9 |11 |{{#expr:11/31 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}} |2000–2004 |50 |23 |13 |14 |{{#expr:23/50 *100 round1}}% | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ünal|Karaman}} |2004 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ersun|Yanal}} |2004–2005 |15 |8 |4 |3 |{{#expr:8/15 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |2005–2009 |58 |26 |18 |14 |{{#expr:26/58 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2008.|Euro 2008]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Oğuz|Çetin}} |2010 |4 |3 |0 |1 |{{#expr:3/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|NED}} {{sortname|Guus|Hiddink}} |2010–2011 |16 |7 |4 |5 |{{#expr:7/16 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Avcı}} |2011–2013 |18 |6 |4 |8 |{{#expr:6/18 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |2013–2017 |44 |27 |8 |9 |{{#expr:27/44 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ROU}} {{sortname|Mircea|Lucescu}} |2017–2019 |17 |4 |6 |7 |{{#expr:4/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}} |2019–2021 |32 |15 |10 |7 |{{#expr:15/32 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|GER}} {{sortname|Stefan|Kuntz}} |2021–2023 |20 |12 |3 |5 |{{#expr:12/20 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA}} {{sortname|Vincenzo|Montella}} |2023-{{0|0000}} |36 |21 |5 |10 |{{#expr:21/36 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024]]<br/>[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]] |} == Galerija slika == {{commonscat|Turkey national association football team}} <gallery> First ever national game.jpg|Prva utakmica reprezentacije Millitakim 1922.jpg|Reprezentacija 1922. Militakim1922.jpg|Reprezentacija 1922. 1923 10 20 Resimli Gazete Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija iz 20. 10. 1923. Turkey 1923.jpg|Turska protiv Rumunije, 26. oktobar 1923. 1924-Paris.jpg|Reprezentacija u Parizu 1924. Ilk-turk-milli-takımı.jpg|Reprezentacija 1924. 1924 (16.11) USSR-Turkey-3-0 Friendly Match.webm|1924, utakmica protiv Sovjetskog Saveza File:Kemal Faruki.jpg|Kemal Faruki 1925 05 16 Cumhuriyet Turk Milli Takimi.jpg|Slika turske fudbalske reprezentacije u novinama Cumhuriyet iz 16. 5. 1925. Turkey - USSR 15 May 1925.jpg|Turska vs. SSSR, Ankara, 15. maj 1925. 1925 04 10 Turkiye Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija koja je 10. aprila 1925. pobijedila Bugarsku 2:1 Millitakim.jpg|Reprezentacija 1925. Egypt-Turkey 1928 Summer Olympics.jpg|Turska vs. Egipat, Olimpijske igre 1928. Sport, Olympische Spelen 1928, Amsterdam, Voetbal Egypte-Turkije (uitslag 7-1) Opname de toss, SFA006003328.jpg|Protiv Egipta na Olimpijskim igrama Turkey 1925.jpg|Turska reprezentacija iz 1929. Friendly match between Israel and Turkey, Ramat Gan stadium, September 1950 D448-100.jpg|Turska vs. Izrael, prijateljska, 10. septembar 1950. Turkey national football team (28.05.1950).png|Reprezentacija iz 1950. Nazionale di calcio turca con l'allenatore László Székely 1957.jpg|Turska reprezentacija 1957. sa trenerom Lászlóm Székelyjom Tuerkische Fußballnationalmannschaft 2011-09-06 (02).jpg|Reprezentacija iz 2011. Attila Szalai and Karaman in the international match (November 2020).jpg|Kenan Karaman Ayhan and Holender in the international match (November 2020).jpg|Kaan Ayhan </gallery> == Vanjske veze == * [https://www.tff.org/ ''Türkiye Futbol Federasyonu'' (TFF)], zvanična stranica Turske fudbalske federacije. * [https://eu-football.info/_matches.php?id=203&page=15 Sve utakmice od Fudbalske reprezentacije Turske], eu-football.info == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{UEFA reprezentacije}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Turska]] [[Kategorija:Fudbal u Turskoj| ]] tt41ta6meemfq6ly9dpwmlhr6qk2x3o Nacrt:Test 118 4711183 42647659 42647618 2026-06-28T14:06:07Z Vipz 151311 42647659 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena kqe8t8rf2qesn9t7jdcy92te8t1dpa0 42647705 42647659 2026-06-28T16:56:41Z Vipz 151311 42647705 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 11iheshbmh9cqatrrmisy59zolc0oaa 42647726 42647705 2026-06-28T19:30:16Z Vipz 151311 42647726 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 3 c6zptvynivfu7mswqvtxbdy7tdezqkk 42647727 42647726 2026-06-28T19:30:30Z Vipz 151311 42647727 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 3 45 7e03yscacsgnqwrzbnc2mup0b43upuc 42647730 42647727 2026-06-28T19:38:03Z Vipz 151311 42647730 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 3 45 6 9gzy733hmtg87j6qzoxtkfv1r4nyzxq 42647743 42647730 2026-06-28T20:08:35Z Vipz 151311 42647743 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 3 45 67 347c9no3tx07nkpn8romsd2h916fo0x 42647757 42647743 2026-06-28T20:40:17Z Vipz 151311 42647757 wikitext text/x-wiki {{Nacrt/igralište}} == Probni sadržaj == Ovo je nacrt A za testiranje evidentiranog toka pregleda i dorade. Nova izmjena na nacrtu. 2, 3 Nova izmjena Nova izmjena 2 3 45 67 8 nj5p38q7hrjexqjn5wj4y4pchc13ug9 Cuvette-Ouest (departman) 0 4714475 42647652 42454014 2026-06-28T13:31:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647652 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Cuvette-Ouest | ime_genitiv=Cuvetta-Ouest | slika =Cuvette-Ouest_in_Congo.svg | slika_opis= Pozicija departmana na [[Karta|karti]] [[Republika Kongo|Republike Kongo]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Republika Kongo|Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[departman]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Ewo (Republika Kongo)|Ewo]] | vladar =Baron Fréderic Bouzock | titula_vladara=[[Prefekt (Francuska)|Prefekt]] | površina=26600 | stanovnika=119328 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Cuvette-Ouest''' (''Zapadni Kjuvet'') je jedan od 12 [[Departmani Republike Kongo|departmana]] na koje je [[Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Karakteristike== Departman se nalazi na [[istok]]u [[Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 26,600 [[km²]], u kojoj živi 119,328 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/congo/admin/08__cuvette_ouest/ | title =''Cuvette-Ouest Department in Congo (Rep.)'' | accessdate =2.4.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Na [[sjever]]u [[granica|graniči]] sa [[Sangha (departman Republike Kongo)|Departmanom Sangha]], na [[istok]]u sa [[Cuvette (departman)|Departmanom Cuvette]], na na [[jug]]u sa [[Plateaux (departman Republike Kongo)|Departmanom Plateaux]] i na [[zapad]]u [[Gabon|Republikom Gabon]].<ref name=gra>{{cite web | url =https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette-ouest/ | title =''Cuvette-Ouest'' | accessdate =2.4.2025.. | language =francuski | publisher =Liziba }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Upravni centar|Administrativni centar]] departmana je [[grad]] [[Ewo (Republika Kongo)|Ewo]] koji ima 28,229 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/congo/cities/?cityid=19474 | title =''Ewo Commune in Cuvette-Ouest'' | accessdate =2.4.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Departman je administrativno podjeljen na 6 [[okrug|distrikta]]<ref name=gra/>; * [[Etoumbi]] * [[Ewo (Republika Kongo)|Ewo]] * Kéllé * Mbama * Mbomo * Okoyo == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette-ouest/ ''Cuvette-Ouest''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250410065726/https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette-ouest/ |date=2025-04-10 }} {{fr icon}} {{Departmani Republike Kongo}} [[Kategorija:Departmani Republike Konga]] 1n2sv2ecbx05nh1puis8kphvv2lbva9 Wikipedija:Pijaca/Novosti 4 4719536 42647898 42644716 2026-06-29T11:47:57Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-27 */ novi odjeljak 42647898 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == ''This Month in GLAM'': April 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum & an update for WiR NZBSI * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May & BHL Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30513880 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 11. maja 2026. u 21:20 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18. maja 2026. u 22:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> == ''The Signpost'': 22 May 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]] * Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22. maja 2026. u 07:19 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30513885 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Following a [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#LOWM|successful account creation experiment]], an improved logged-out edit warning message will be deployed to all Wikimedia wikis in the first week of June. The change will only affect logged-out users on mobile web who open an editing session. The updated experience is designed to encourage account creation more clearly, while still allowing users to edit with temporary accounts. Results from the experiment showed a significant increase in account creation, with a 27% relative lift among users shown the updated message. As expected, as more people funnel into account creation, temporary accounts decreased by a relative 16%. The experiment did not show any significant changes in constructive edit rates or other monitored contributor metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T424595] '''Updates for editors''' * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Members of these groups will be unable to disable the last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the next few weeks, users without 2FA will be removed from these groups. Notably, this applies to bureaucrats. See the linked tasks for deployment schedules. [https://phabricator.wikimedia.org/T423119][https://phabricator.wikimedia.org/T423120] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] will run an [[w:en:A/B testing|A/B test]] on [[:phab:T415904|10 wikis]], testing [[m:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|potential improvements for Reference Previews]]. The experiment will run for ~2 weeks at the end of May / beginning of June and will affect 10% of desktop readers on the participating wikis. * After two successful experiments, the Reader Growth team is rolling out an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature for all Wikipedias on mobile on May 25. This means that anyone who has all beta features on by default will start to see this feature, and others can check the box to turn it on in their preferences. The beta feature will include a carousel of all an article's images at the top of the article, with controls for editors to [[mw:Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#Phase_2.1_beta_feature|exclude images from the article's carousel or to exclude an article from the feature entirely]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, three dimensional STL files were being rendered incorrectly by the media viewer 3D extension which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416723] '''Updates for technical contributors''' * The legacy CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> have been replaced with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> as the former do not work consistently across all MediaWiki platforms, notably mobile web and mobile apps. Projects relying on these classes are encouraged to review related usage and plan for migration. Please note that <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> may also be deprecated in future, although there are currently no plans to do so. [[phab:T426452|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 25. maja 2026. u 23:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Quiddity (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30584502 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is conducting an experiment to show the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] feature, which is still in development, to logged-out mobile readers to test whether it encourages account creation at a higher rate compared to the watchstar button. The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists#Experiment timeline|experiment]] was launched on May 18th on German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu wikis, and it will run for a month. * The Wikimedia Apps team released [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|Phase 1]] of the redesigned Home Feed to the Android Beta app. The new Home Feed includes a refreshed "Community" tab and a personalized "For You" tab featuring daily updated reading recommendations. The redesign is part of a broader effort to improve content discovery and create more engaging learning experiences in the Wikipedia apps. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where images could fail to load for some suggested edits on [[w:Special:Homepage|Special:Homepage]], leaving the thumbnail stuck in a loading state, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T424048] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 1. juna 2026. u 23:08 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30613639 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia Enterprise has increased the free usage limits for its API offerings. The monthly request limit for the On-demand API has increased from 5,000 to 50,000 requests, while the Snapshot API limit has increased from 15 to 30 requests per month. In addition, Structured Contents snapshots are now available for free accounts. These changes expand access to Wikimedia Enterprise data for developers, researchers, and organizations using Wikimedia content. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|refreshed Explore Feed]], now called the Home Feed, is rolling out to 50% of users of the Wikipedia Android app. The Home Feed helps readers discover relevant content through two new tabs: ''Community'' and ''For You''. The Community tab provides a scrollable feed of curated content and updates from the broader Wikimedia community and movement, while the ''For You'' tab offers a full-screen, swipeable experience that shows content tailored to a user's interests. The redesign is part of a broader effort to improve discovery and enhance the learning experience in the Wikipedia app. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/"Which came first?" Game|Which came first?]] daily trivia game is now available in the beta version of the Wikipedia iOS app in English, German, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. The game uses historical events from Wikipedia's "On This Day" content and challenges readers to guess which of two events happened first. The game was previously released on Android. Communities interested in making the game available in their languages can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Games#Game availability by language|read the instructions and requirements]]. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details, will begin rolling out to Wikimedia wikis following a successful pilot phase. Deployment will start on 8 June for most [[wikitech:Deployments/Train#Wednesday|Group 1 wikis]] and French Wikipedia, with additional Wikipedia language editions receiving the feature over the coming months. Communities are encouraged to prepare by checking for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-cite&language=en&action_source=search&filter=%21translated&optional=1&action=translate untranslated Cite extension messages] in their language and reviewing any use of [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]], which may require [[:phab:T416304#11668731|updates]] to support the new functionality. Wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] do not need to take any action. Communities may also wish to create the ''cite-tracking-category-ref-details'' [[Special:TrackingCategories|tracking category]] as a hidden category using <code><nowiki>__HIDDENCAT__</nowiki></code> (or a dedicated template), and connect it to the corresponding Wikidata item [[d:Q129764848]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T425662] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews#Experimentation|Page Previews experiment]] on mobile web has concluded. The team decided not to roll out the feature after the results showed no statistically significant impact on reader retention, as the primary success metric was retention improvement. Page Previews, which are already available on desktop and in the apps, display a thumbnail, lead paragraph, and link to the full article when readers tap a blue link. The experiment tested this experience on mobile web across six Wikipedias. * The [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Design/Icons|user interface icon library]] will be [[phab:T399175|updated later this week or next week]]. Most of the ~300 icons have been slightly refined and ~30 new icons have been added. These changes improve the icons to make them more consistent and comprehensible, and provide more visual balance when they are used in groups. * The [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) interface in MediaWiki, which helps users select content in other languages, has been updated. The new version improves speed and accessibility, and users of Wikimedia projects can now pin languages for quicker language switching. The deployment to Wikimedia sites will happen gradually in the coming weeks. You can test it now as a beta feature by selecting [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] in your profile preferences and share your feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector/New ULS|the project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Pageviews Analysis dashboard on pageviews.wmcloud.org stopped updating graph data in May 2026, affecting all users, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T427171] '''Updates for technical contributors''' * The function signature for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink()</nowiki></code></bdi> has been simplified. Developers can now pass a configuration object instead of a list of positional parameters when creating portlet links. The previous function signature remains supported for backwards compatibility. For example, instead of: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', '#', 'Stub', 'ca-stubtag', 'Add a stub tag to this page');</nowiki></code></bdi> use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', { href: '#', text: 'Stub', id: 'ca-stubtag', tooltip: 'Add a stub tag to this page' });</nowiki></code></bdi>. Script maintainers are encouraged to review existing uses of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>addPortletLink()</nowiki></code></bdi> and update them where appropriate. This change will be available on all wikis from 11 June. Thanks to community volunteer Gerges for contributing this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T427945] * '''Community Wishlist discussion''': Product & Technology [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 20, 2026: Community Tech becomes a program|introduced changes]] meant to increase the number and complexity of wishes fulfilled, including the disbanding of the Community Tech team. They are [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|engaging in discussions]] about a [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|proposed direction for the wishlist]] from community members. Includes ways to structure annual voting, better tracking of wishes, removing focus areas, and [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|staffing updates]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.6|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 8. juna 2026. u 23:29 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30650573 --> == ''This Month in GLAM'': May 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue V, May 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/From the team|From the team]]: May Global GLAM Call Recording and June Call Announcement * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Celebrating #1Lib1Ref Australasia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: GLAM Connection: Fashion, History, and Biodiversity in May * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/France report|France report]]: New Wikimedian in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Connecting the Arctic and Sicily through Wikimedia Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: How the cultural, governmental, educational, and museum sectors contributed in unison to Wikimedia projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Setting up your own platform (part 1): from wish to the creation of a wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: ESEAP Conference 2026 and the NZBSI WiR update * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD Shares GLAM Experience at International Conferences * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Partnerships, Participation, and Open Knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: May in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: El Prado en femenino III * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Museum for Communication, Panel IMD, Wikipedia Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/UK report|UK report]]: Early Qurans on the front page of Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Special story|Special story]]: New tools for multilingual audio, video and metadata * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Events|Calendar]]: June's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. juna 2026. u 23:21 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30636889 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature on the mobile web version of all Wikipedias. The feature shows an image carousel at the top of articles with 3 or more images. Editors can configure this feature with the following controls: to hide a specific image from a page, either use <code>class=notpageimage</code> excluding it from thumbnail previews, or <code>class=noviewer</code> excluding it from MediaViewer. The carousel can also be disabled from a page entirely, with the magic word <code><nowiki>__NOMEDIAVIEWERCAROUSEL__</nowiki></code>. To submit feedback or flag bugs, please visit the [[mw:Talk:Readers/Reader Growth/Image Browsing|project page]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tables#class="wikitable"|Wikitables]] can now be [[mw:Special:MyLanguage/Help:Sortable tables#Forcing the initial sort direction|sorted in descending order]] on the first click by adding <code dir=ltr>data-sort-order="desc"</code> to the header cell. Previously, by default, clicking a column header for the first time sorts it in ascending order. This addition to a Wikitable gives it more control and flexibility, while the default behavior for subsequent clicks remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T398416] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature is currently being tested with some editors creating new articles on the Simple English, French, and Turkish Wikipedias. The experiment will soon begin on the Arabic and Bangla Wikipedias as well. [[w:simple:Special:NewArticle|This feature]] gives editors community-curated guidance to help them create articles that follow community standards. Experienced editors can continue creating or adapting outlines for specific article types that are commonly created by less experienced contributors. The outlines guide less experienced editors in creating high-quality articles. A quick guide to markups used in outlines can be found on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide#Markups in outlines|this page]]. [[w:simple:Wikipedia:Article Guidance|Example outlines]] that can be adapted and instructions for how to adapt them are on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|this section]] of the project page. * Wikis that wish to replace the "indefinitely" button in Special:Block for temporary accounts (for example, wikis that block temporary users only until account expiration) will be able to do so by creating [[MediaWiki:ipb-indefinite-expiry-temporary-account]] with the block duration they want. [https://phabricator.wikimedia.org/T427125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * By the end of June, a valid user-agent string will be required for automated dumps downloads from the dumps.wikimedia.org website. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. This [[phab:T400119|extends enforcement]] of the long standing [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services will not change. * The roll out of global [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|API rate limits]] is now complete, with limits enforced across all APIs and at the documented levels for all groups. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki remain exempt. All bots should continue to follow the documented best practices to avoid being rate limited. * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal wiki] will be read only starting this week (June 15-18). The following week (June 22-25), all API Portal wiki URLs will redirect to [[mw:Wikimedia APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.7|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * On June 17th at 6pm UTC the WMF will be holding Discord call focused on a code review. We've heard through the [[mw:Special:MyLanguage/Developer Satisfaction Survey/2026|Developer Satisfaction Survey]] that volunteers are struggling with code review and we'd like to discuss these experiences with the goal of surfacing workable solutions. You can join the call [https://discord.gg/wikipedia?event=1514727511102062664 via the Wikimedia Community Discord server]. * The [[m:Special:MyLanguage/Conferencia Wikimedia de América Latina 2026|Latin American Wikimedia Conference]] will host a regional hackathon that will bring together the Wikimedia movement’s technical community including developers, system administrators, data scientists, and users with extended rights. Interested technical contributors can [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4osJzTHBJjQbYJk7TMVEJjTEQv7IgtsUDfP-o-qTgeRQQxw/viewform apply for a scholarship] to participate until June 21 at midnight (Bolivia time, UTC-4). * Sign up for Wikimania Team Challenges to join this special event. The Team challenges will take place online and in person from July 21 to 22, before Wikimania conference. Everyone is welcome, regardless of skills or Wikimania registration. Teams will work on 10 important challenges supporting the Wikimedia community. For details, visit [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Team challenges|the Team Challenges page]] and [https://wikimedia.eventyay.com/wm/teamchallenges/ register there]. Registration closes on June 20th at 11pm UTC. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15. juna 2026. u 18:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30689604 --> == ''The Signpost'': 21 June 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/From the editors|Ways for beginners to support ''The Signpost'' community journalism]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/News and notes|Community Tech development team disbanded]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Disinformation report|PR for the people?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Recent research|Proposed tagging system for AI involvement; successful and unsuccessful AI tools for contributors]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In the media|Who won a 14th century battle and who won the 2026 Iran war?]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Community view|Putting the Wish into the Wishlist]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In focus|A global standard for Neutral Point of View]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/On the bright side|Flowers, blue helmets, reefs, pride, and Juneteenth]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Op-ed|Breathe, Don’t Panic, there is a different story about Wikimedia + AI futures]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Opinion|Wikimedia Foundation staff develop union and Wikimedia user community reacts]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Technology report|Community Tech team is disbanded, controversy erupts]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Traffic report|'Cause this is thriller, thriller night]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/WikiConference report|Report of Volunteer Supporters Network Annual Meeting 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Comix|Take your turn]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Humour|Group of banned T-shirt makers comes out of hiding to sell new Wikipedia-themed merchandise]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. juna 2026. u 05:21 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30604303 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-26</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]] are [[phab:T418115|now available at Wikidata]]. This update enables access to Mentorship ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|if configured]]), Impact module, the Help Panel, and a simplified Newcomer Homepage (without Suggested Edits). Wikidata administrators are still configuring the features through Community Configuration. '''Updates for editors''' * The special page [[{{#special:RangeCalculator}}]] has been created. It allows users to find an IP range without needing to rely on external tools. Until now, this tool was only available to CheckUsers. [https://phabricator.wikimedia.org/T268429] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to most small and medium-sized Wikipedia language versions on June 23. The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. Check the [[:phab:T414094|rollout plan]] for the next deployment steps. [https://phabricator.wikimedia.org/T428902] * Starting next week, users will get a notification when they are blocked or unblocked from editing, or if this block changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T100974] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting next week, abuse filters that are set to "require CAPTCHA verification" will begin to also affect users with the <code>skipcaptcha</code> right, which includes most autoconfirmed users. Bots are exempted. This change only affects edits that trigger an abuse filter. The <code>skipcaptcha</code> right will continue to exempt users from having to solve CAPTCHAs in the ordinary course of using the wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T402595] * Reference documentation for the [[wikitech:Machine_Learning/LiftWing/API|Lift Wing API]] has moved from the API Portal to the interactive [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?api=lift-wing&title=Special%3ARestSandbox REST Sandbox]. * The API Portal wiki is now closed. For API documentation, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. All API Portal wiki URLs (https://api.wikimedia.org/wiki/) will redirect to the mediawiki.org page starting June 22. [https://phabricator.wikimedia.org/T427537] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.8|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Join an online call on 25 June at 2:30pm UTC to meet the current Wikimedia interns for [[mw:Google_Summer_of_Code/2026|Google Summer of Code]] and [[mw:Outreachy/Round_32|Outreachy]]. Interns will provide an overview of their projects and a brief demo of their work so far. Attendees are encouraged to [[mw:event:Google_Summer_of_Code/Summer_2026_June_Internship_open_session|share ideas and connections in their community]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. juna 2026. u 15:05 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30722494 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-27</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]], the Growth team tested adding a user account icon in the mobile web header for logged-out users, providing direct access to "Create account" and "Log in" actions. The experiment increased account creation by about 20% without negatively affecting edit quality or constructive edit rates. The feature will now be rolled out to all Wikimedia Foundation wikis on mobile web in the first week of July. [https://phabricator.wikimedia.org/T428220] * After a [[phab:T426248|successful experiment]], logged-in users who did not [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email_confirmation|confirm their email address]] when their account was created see a new banner asking them to complete that process. This helps reduce the risk that users get locked out of their account, and makes account email addresses overall more reliable. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project. [https://phabricator.wikimedia.org/T428292] * An update to [[Special:Search|Search]] is refining how the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> behaves when used to exclude results. Previously, using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> with negation could unintentionally broaden search results by adding the namespaces included in the search scope, leading to confusing behavior for users expecting a straightforward exclusion filter. With the update, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> will now strictly exclude matching page titles as intended and may display a warning if the relevant namespace has not been explicitly selected. The behavior of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>prefix:</nowiki></code></bdi> without negation however remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T427443] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where reviewers using the Page Curation toolbar were not automatically subscribed to talk page discussions they started has now been fixed. Reviewers will now receive notifications when someone replies to those discussions. [https://phabricator.wikimedia.org/T329346] '''Updates for technical contributors''' * Starting June 29th, automated downloads from the dumps.wikimedia.org website will be subject to the [[Foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services remains unaffected. This is a follow up to the announcement made in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|2026/25 issue of Tech News]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.9|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 29. juna 2026. u 13:47 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30744833 --> mhdazepg14seaylbgy3fsktt3e9ey2w Korisnik:Vipz/igralište2 2 4721093 42647660 42647615 2026-06-28T14:06:45Z Vipz 151311 [[Nacrt:Test]]: podnesen zahtjev za ponovni pregled. 42647660 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija: Nacrti''' /Evidencija</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- Ova stranica služi za '''evidenciju nacrta''' i sadrži osnovne podatke o svakom nacrtu. <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-registry"> {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-title | default = Korisnik:Vipz/igralište2 }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-request | default = <nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|maintenance}}</nowiki> }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-summary | default = Automatsko održavanje evidencije nacrta. }} {{Calculator | type = hidden | id = abandoned-drafts-category | default = Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti }} <div class="client-js"> {{Calculator button | contents = Ažuriraj evidenciju | action = create | method = post | queryfrom = draft-registry-maintenance-title | expandfrom = draft-registry-maintenance-request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft-registry-maintenance-summary | success-notification = Evidencija je ažurirana. Stranica će se osvježiti za pet sekundi. | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive }} </div> == Čekanje pregleda == <!-- draft-registry:review:start --> * {{Nacrt/zapis|4711183|title=Nacrt:Test|rev=42647659|changed=20260628140645}} — [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. juna 2026. u 16:06 (CEST) <!-- draft-registry:review:end --> == Potrebna dorada == <!-- draft-registry:improve:start --> <!-- draft-registry:improve:end --> == Napušteno == <!-- draft-registry:abandoned:start --> <!-- draft-registry:abandoned:end --> <div id="unsubmitted-abandoned-drafts" style="display: none;"> Sljedeći napušteni nacrti nikada nisu bili podneseni na pregled, pa za njih ne postoji zapis ni potpis podnositelja: <ul id="unsubmitted-abandoned-drafts-list"></ul> </div> <div class="client-js" style="display: none;"> {{Calculator button | contents = Učitaj neevidentirane napuštene nacrte | action = categorymembers | queryfrom = abandoned-drafts-category | namespaces = Nacrt | results-target = unsubmitted-abandoned-drafts-list | results-wrapper = unsubmitted-abandoned-drafts | exclude-selector = .draft-registry-record | strip-namespace = 1 | autoload = 1 | max-results = 1000 | extra-params = cmtype=page }} </div> </div> kaejf852biyh5yyp6f15wnurc2vh6n2 42647662 42647660 2026-06-28T14:08:56Z Vipz 151311 [[Nacrt:Test]]: vraćen na doradu. 42647662 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija: Nacrti''' /Evidencija</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- Ova stranica služi za '''evidenciju nacrta''' i sadrži osnovne podatke o svakom nacrtu. <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-registry"> {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-title | default = Korisnik:Vipz/igralište2 }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-request | default = <nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|maintenance}}</nowiki> }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-summary | default = Automatsko održavanje evidencije nacrta. }} {{Calculator | type = hidden | id = abandoned-drafts-category | default = Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti }} <div class="client-js"> {{Calculator button | contents = Ažuriraj evidenciju | action = create | method = post | queryfrom = draft-registry-maintenance-title | expandfrom = draft-registry-maintenance-request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft-registry-maintenance-summary | success-notification = Evidencija je ažurirana. Stranica će se osvježiti za pet sekundi. | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive }} </div> == Čekanje pregleda == <!-- draft-registry:review:start --> <!-- draft-registry:review:end --> == Potrebna dorada == <!-- draft-registry:improve:start --> * {{Nacrt/zapis|4711183|title=Nacrt:Test|rev=42647659|changed=20260628140856}} — [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. juna 2026. u 16:06 (CEST) <!-- draft-registry:improve:end --> == Napušteno == <!-- draft-registry:abandoned:start --> <!-- draft-registry:abandoned:end --> <div id="unsubmitted-abandoned-drafts" style="display: none;"> Sljedeći napušteni nacrti nikada nisu bili podneseni na pregled, pa za njih ne postoji zapis ni potpis podnositelja: <ul id="unsubmitted-abandoned-drafts-list"></ul> </div> <div class="client-js" style="display: none;"> {{Calculator button | contents = Učitaj neevidentirane napuštene nacrte | action = categorymembers | queryfrom = abandoned-drafts-category | namespaces = Nacrt | results-target = unsubmitted-abandoned-drafts-list | results-wrapper = unsubmitted-abandoned-drafts | exclude-selector = .draft-registry-record | strip-namespace = 1 | autoload = 1 | max-results = 1000 | extra-params = cmtype=page }} </div> </div> jvl4guwgqg5wc13nhp3qvxt306lfdcb 42647753 42647662 2026-06-28T20:32:55Z Vipz 151311 [[Nacrt:Test]]: podnesen zahtjev za ponovni pregled. 42647753 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija: Nacrti''' /Evidencija</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- Ova stranica služi za '''evidenciju nacrta''' i sadrži osnovne podatke o svakom nacrtu. <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-registry"> {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-title | default = Korisnik:Vipz/igralište2 }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-request | default = <nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|maintenance}}</nowiki> }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-summary | default = Automatsko održavanje evidencije nacrta. }} {{Calculator | type = hidden | id = abandoned-drafts-category | default = Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti }} <div class="client-js"> {{Calculator button | contents = Ažuriraj evidenciju | action = create | method = post | queryfrom = draft-registry-maintenance-title | expandfrom = draft-registry-maintenance-request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft-registry-maintenance-summary | success-notification = Evidencija je ažurirana. Stranica će se osvježiti za pet sekundi. | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive }} </div> == Čekanje pregleda == <!-- draft-registry:review:start --> * {{Nacrt/zapis|4711183|title=Nacrt:Test|rev=42647743|changed=20260628203254|hash=1aaea2cea2c93b6f14a2c829e6c0e44f5d4f6161}} — [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. juna 2026. u 22:32 (CEST) <!-- draft-registry:review:end --> == Potrebna dorada == <!-- draft-registry:improve:start --> <!-- draft-registry:improve:end --> == Napušteno == <!-- draft-registry:abandoned:start --> <!-- draft-registry:abandoned:end --> <div id="unsubmitted-abandoned-drafts" style="display: none;"> Sljedeći napušteni nacrti nikada nisu bili podneseni na pregled, pa za njih ne postoji zapis ni potpis podnositelja: <ul id="unsubmitted-abandoned-drafts-list"></ul> </div> <div class="client-js" style="display: none;"> {{Calculator button | contents = Učitaj neevidentirane napuštene nacrte | action = categorymembers | queryfrom = abandoned-drafts-category | namespaces = Nacrt | results-target = unsubmitted-abandoned-drafts-list | results-wrapper = unsubmitted-abandoned-drafts | exclude-selector = .draft-registry-record | strip-namespace = 1 | autoload = 1 | max-results = 1000 | extra-params = cmtype=page }} </div> </div> fkc4pkpnrwp9sfnowkryd1hef2mmggz 42647754 42647753 2026-06-28T20:33:03Z Vipz 151311 [[Nacrt:Test]]: vraćen na doradu. 42647754 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija: Nacrti''' /Evidencija</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- Ova stranica služi za '''evidenciju nacrta''' i sadrži osnovne podatke o svakom nacrtu. <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-registry"> {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-title | default = Korisnik:Vipz/igralište2 }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-request | default = <nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|maintenance}}</nowiki> }} {{Calculator | type = hidden | id = draft-registry-maintenance-summary | default = Automatsko održavanje evidencije nacrta. }} {{Calculator | type = hidden | id = abandoned-drafts-category | default = Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti }} <div class="client-js"> {{Calculator button | contents = Ažuriraj evidenciju | action = create | method = post | queryfrom = draft-registry-maintenance-title | expandfrom = draft-registry-maintenance-request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft-registry-maintenance-summary | success-notification = Evidencija je ažurirana. Stranica će se osvježiti za pet sekundi. | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive }} </div> == Čekanje pregleda == <!-- draft-registry:review:start --> <!-- draft-registry:review:end --> == Potrebna dorada == <!-- draft-registry:improve:start --> * {{Nacrt/zapis|4711183|title=Nacrt:Test|rev=42647743|changed=20260628203302|hash=1aaea2cea2c93b6f14a2c829e6c0e44f5d4f6161}} — [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. juna 2026. u 22:32 (CEST) <!-- draft-registry:improve:end --> == Napušteno == <!-- draft-registry:abandoned:start --> <!-- draft-registry:abandoned:end --> <div id="unsubmitted-abandoned-drafts" style="display: none;"> Sljedeći napušteni nacrti nikada nisu bili podneseni na pregled, pa za njih ne postoji zapis ni potpis podnositelja: <ul id="unsubmitted-abandoned-drafts-list"></ul> </div> <div class="client-js" style="display: none;"> {{Calculator button | contents = Učitaj neevidentirane napuštene nacrte | action = categorymembers | queryfrom = abandoned-drafts-category | namespaces = Nacrt | results-target = unsubmitted-abandoned-drafts-list | results-wrapper = unsubmitted-abandoned-drafts | exclude-selector = .draft-registry-record | strip-namespace = 1 | autoload = 1 | max-results = 1000 | extra-params = cmtype=page }} </div> </div> f2prmkedt4xduxugn2ms4ny0pelw8dy FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. 0 4721781 42647674 42647584 2026-06-28T15:28:58Z Edgar Allan Poe 29250 /* Konačni poredak */ 42647674 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||4||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom se popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}||{{flag|Paragvaj}}| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Švedska}}| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}||{{flag|Kanada}}| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}||{{flag|Maroko}}| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}||{{flag|Hrvatska}}| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Austrija}}| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}||{{flagcountry|BIH}}| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}}||{{flag|Senegal}}| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}||{{flag|Japan}}| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}||{{flag|Norveška}}| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}||{{flag|Ekvador}}| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}||{{flag|DR Kongo}}| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Zelenortska Republika}}| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}||{{flag|Egipat}}| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}||{{flag|Alžir}}| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}||{{flag|Gana}}| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[27. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] – 90+12. minuta (pen.) ([[Austrija]] 3:1 [[Jordan]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|27}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|23}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (10)''' * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[27. lipnja]] [[2026.]]}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * '''{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * '''{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]''' * '''{{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * '''{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * '''{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * '''{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * '''{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * '''{{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * '''{{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * '''{{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * '''{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * '''{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]''' {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * '''{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] av1gf7fhs89xvlbc7kwyn4gf8cfr6se 42647813 42647674 2026-06-29T00:23:41Z Edgar Allan Poe 29250 /* Faza na izbacivanje */ 42647813 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||4||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom se popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}||{{flag|Paragvaj}}| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Švedska}}| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}||{{flag|Maroko}}| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}||{{flag|Hrvatska}}| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Austrija}}| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}||{{flagcountry|BIH}}| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}}||{{flag|Senegal}}| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}||{{flag|Japan}}| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}||{{flag|Norveška}}| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}||{{flag|Ekvador}}| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}||{{flag|DR Kongo}}| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Zelenortska Republika}}| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}||{{flag|Egipat}}| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}||{{flag|Alžir}}| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}||{{flag|Gana}}| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[27. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] – 90+12. minuta (pen.) ([[Austrija]] 3:1 [[Jordan]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|27}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|23}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (10)''' * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[27. lipnja]] [[2026.]]}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * '''{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * '''{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]''' * '''{{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * '''{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * '''{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * '''{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * '''{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * '''{{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * '''{{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * '''{{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * '''{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * '''{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]''' {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * '''{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] iaspmjcs0bbzdr4fhmt9otz7oohtav4 42647814 42647813 2026-06-29T00:24:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42647814 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||4||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom se popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}||{{flag|Paragvaj}}| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Švedska}}| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}||{{flag|Maroko}}| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}||{{flag|Hrvatska}}| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Austrija}}| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}||{{flagcountry|BIH}}| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}}||{{flag|Senegal}}| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}||{{flag|Japan}}| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}||{{flag|Norveška}}| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}||{{flag|Ekvador}}| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}||{{flag|DR Kongo}}| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Zelenortska Republika}}| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}||{{flag|Egipat}}| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}||{{flag|Alžir}}| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}||{{flag|Gana}}| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[27. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] – 90+12. minuta (pen.) ([[Austrija]] 3:1 [[Jordan]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|27}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|6|23}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (10)''' * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[28. lipnja]] [[2026.]]}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * '''{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * '''{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]''' * '''{{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * '''{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * '''{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * '''{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * '''{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * '''{{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * '''{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * '''{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * '''{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * '''{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * '''{{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * '''{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * '''{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * '''{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * '''{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * '''{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * '''{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * '''{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * '''{{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * '''{{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * '''{{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * '''{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * '''{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * '''{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * '''{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * '''{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * '''{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]''' {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * '''{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]''' {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] cozrpb00gpkxbybazucq8wqghp5ktxo Ori and the Will of the Wisps 0 4722906 42647875 42632487 2026-06-29T09:13:13Z Edgar Allan Poe 29250 42647875 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Infokutija videoigra |naslov= Ori and the Will of the Wisps |image= Ori_and_the_Will_of_the_Wisps.jpg |opis= |razvio = [[Moon Studios]] |izdavač= {{nowrap|{{ubl|[[Xbox Game Studios]]|[[iam8bit]] (Switch)}}}} |direktor=[[Thomas Mahler]] |dizajner= [[Thomas Mahler]]<br>Chris McEntee |producent= Błażej Żywiczyński |programer = Genadij Korol |umjetnik = Daniel van Leeuwen<br>Jeremy Gritton |scenarist = Jeremy Gritton<br>[[Thomas Mahler]] |kompozitor = [[Gareth Coker]] |serijal= |engine= [[Unity (pogon igre)|Unity]] |inačica= |autor= |released = {{ubl|'''Windows, Xbox One'''|[[11. ožujka]] [[2020.]]|'''Nintendo Switch'''|[[17. rujna]] [[2020.]]|'''Xbox Series X/S'''|[[10. studenog]] [[2020.]]}} |žanr = [[Platformska igra|platformska avantura]]<br>[[Metroidvania]] |način igre = jedan igrač |ocjena= |platforma= {{ubl|[[Microsoft Windows]]|[[Xbox One]]|[[Nintendo Switch]]|[[Xbox Series X/S]]}} |zahtjevi= |ulazni uređaji= |medij = }} '''''Ori and the Will of the Wisps''''' je [[Platformska igra|platformska]] pustolovna [[Metroidvania]] [[videoigra]] koju je razvio [[Moon Studios]], a izdao [[Xbox Game Studios]]. Igra je izašla u ožujku [[2020.]] godine te je služila kao direktni nastavak na uspješnu igru ''[[Ori and the Blind Forest]]'', zaokruživši tako priču o naslovnom junaku Oriju. Izvorno je izašla za [[Microsoft Windows]] (PC) i [[Xbox One]], a kasnije je dobila verziju za [[Nintendo Switch]] u izdanju kompanije [[Iam8bit]]<ref>{{cite web |title=Ori and the Will of the Wisps for Nintendo Switch - Nintendo Game Details |url=https://www.nintendo.com/games/detail/ori-and-the-will-of-the-wisps-switch/ |website=Nintendo - Official Site - Video Game Consoles, Games |publisher=[[Nintendo]] |access-date=September 18, 2020 |archive-date=November 6, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106053807/https://www.nintendo.com/games/detail/ori-and-the-will-of-the-wisps-switch/ |url-status=live }}</ref> te verziju za [[Xbox Series X/S]], koja je bila prva igra za tu konzolu, objavljena u studenom [[2020.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/2020-07-23-forza-horizon-4-ori-and-the-will-of-the-wisps-getting-xbox-series-x-optimisations-this-year|title=Forza Horizon 4, Ori and the Will of the Wisps getting Xbox Series X optimisations this year|last=Wales|first=Matt|date=July 23, 2020|access-date=July 24, 2020|website=Eurogamer|archive-date=January 18, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210118082340/https://www.eurogamer.net/articles/2020-07-23-forza-horizon-4-ori-and-the-will-of-the-wisps-getting-xbox-series-x-optimisations-this-year|url-status=live}}</ref><ref name= "Xbox Wire">{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/10/15/30-optimized-games-on-xbox-series-x-and-s-on-launch-day/|title=30 Games Fully Optimized on Xbox Series X and Xbox Series S Launch Day|last=Tuttle|first=Will|website=[[Xbox Wire]]|date=October 15, 2020|access-date=October 23, 2020|archive-date=November 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105050713/https://news.xbox.com/en-us/2020/10/15/30-optimized-games-on-xbox-series-x-and-s-on-launch-day/|url-status=live}}</ref> Priča se nastavlja na radnju prve igre te prati Orija kako istražuje i spašava novu regiju tog svijeta, Niwen. [[Moon Studios]] bio je zadužen za razvoj igre, a ponovo su sudjelovali programeri i dizajneri iz cijelog svijeta. Igra je uvela novi način borbe, a vizualni aspekt promijenjen je iz dvodimenzionalnih ilustracija prve igre u trodimenzionalne modele s višeslojnim pozadinama. Igra je po izlasku dobila univerzalne pohvale kritičara. Kritičari su hvalili priču, likove, vizualne elemente, borbu, istraživanje, okoliš, sekvence bijega i muziku. Kao i prva igra, ''Ori and the Will of the Wisps'' također se smatra primjerom umjetnosti u svijetu videoigara. Neke kritike bile su usmjerene na tehničke poteškoće s igrom te vizualne ''bugove'', ali većina istih riješena je po izlasku ''day-one'' [[patch]]a.<ref>{{cite web|url=https://www.forbes.com/sites/paultassi/2020/03/10/xboxs-ori-and-the-will-of-the-wisps-is-the-best-reviewed-game-of-2020-minus-technical-issues/#2591ff11c3ac|title=Xbox's 'Ori and the Will of the Wisps' Is The Best Reviewed Game Of 2020, Minus Technical Issues|last=Tassi|first=Paul|date=March 10, 2020|access-date=April 28, 2020|work=[[Forbes]]|archive-date=March 11, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200311142747/https://www.forbes.com/sites/paultassi/2020/03/10/xboxs-ori-and-the-will-of-the-wisps-is-the-best-reviewed-game-of-2020-minus-technical-issues/#2591ff11c3ac|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=King|first=Andrew|title=Ori and the Will of the Wisps expands on near perfection|url=https://www.polygon.com/reviews/2020/3/10/21172961/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-xbox-one-pc-glitches-patch|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|quote=In its pre-release state, Ori and the Will of the Wisps had persistent, crippling issues when played on Xbox One S. Those issues impacted the game to such a degree that we didn't feel comfortable reviewing it until the day-one patch arrived. The good news is that, by and large, those issues are no longer present.|date=March 11, 2020|access-date=August 22, 2021|archive-date=August 21, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821235652/https://www.polygon.com/reviews/2020/3/10/21172961/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-xbox-one-pc-glitches-patch|url-status=live}}</ref> == Igranje == [[File:Spirit_Trails_-_Ori_and_the_Will_of_the_Wisps.jpg|thumb|left|''Spirit Trials'' novi su kompetitivni element uveden u igri ''Ori and the Will of the Wisps'', a radi se o seriji vremenskih izazova u sklopu kojih igrač s Orijem mora u što kraćem vremenu proći zadanu rutu.]] Kao i prva igra, ''Ori and the Will of the Wisps'' je 2D [[Metroidvania]], odnosno [[platformska igra]] koja naglašava istraživanje, sakupljanje predmeta i pojačanja te vraćanje na područja koja ranije nisu bila dostupna igraču. Igrač kontrolira Orija, bijelog duha zaštitnika, dok Sein, za razliku od prve igre, nije igrivi lik. Igrajući kao Ori, igrači moraju skakati, penjati se, plivati i koristiti razne druge vještine kako bi navigirali kroz svijet igre. Ori mora imati interakciju s okolišem tako što preskakuje platforme i rješava mozgalice, a uz to se susreće i s različitim neprijateljima. Igrač pomaže Oriju skupiti životne i energetske kuglice, kao i nove vještine i pojačanja. Svijet se širi i razotkriva u stilu Metroidvania igara, što znači da s otključavanjem novih vještina igrač moje pristupiti ranije otkrivenim, ali zaključanim dijelovima igre.<ref>{{cite web |url= https://www.videogamer.com/news/soul-links-in-ori-and-the-will-of-the-wisps-didnt-make-sense-says-developer |title= Soul Links in Ori and the Will of the Wisps "didn't make sense", says developer |last= Donovan |first= Imogen |date= March 9, 2020 |access-date= March 15, 2020 |work= VideoGamer |archive-url= https://web.archive.org/web/20200314191058/https://www.videogamer.com/news/soul-links-in-ori-and-the-will-of-the-wisps-didnt-make-sense-says-developer |archive-date= March 14, 2020 |url-status= live }}</ref> Za razliku od prve igre, ova igra osniva se na ''autosave'', a ne na ručno spremanje preko "Soul Linkova". Također, sistem sekvencijaknih pojačanja iz prve igre napušten je i zamijenjen sistemom "krhotina" ([[engleski]]: "Shards") inspiriranim sistemom "materia" iz serijala ''[[Final Fantasy]]'';<ref>{{cite web|last=Maher|first=Cian|title=How Final Fantasy Inspired Ori And The Will Of The Wisps|url=https://www.thegamer.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-final-fantasy/|website=The Gamer|date=October 12, 2020|access-date=December 9, 2020|archive-date=November 7, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107224415/https://www.thegamer.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-final-fantasy/|url-status=live}}</ref> krhotine se mogu kupiti ili pronaći u igri, a koriste se kako bi pojačali Orijeve vještine i statistike prilikom susreta s misterioznim trgovačkim putnikom po imenu Twillen. Ori dobiva puno više napada u ovoj igri, ali može koristiti ograničen broj u jednom trenutku, tako da postoji cirkularni izbornik za upravljanje tim napadima.<ref>{{cite web |last1=Loveridge |first1=Sam |title=Ori and the Will of the Wisps is taking serious inspiration from Zelda with its new focus on fluid combat |url=https://www.gamesradar.com/au/ori-and-the-will-of-the-wisps-is-taking-serious-inspiration-from-zelda-with-its-new-focus-on-fluid-combat/ |website=[[GamesRadar]] |date=February 26, 2020 |access-date=March 3, 2020 |archive-date=March 3, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200303061758/https://www.gamesradar.com/au/ori-and-the-will-of-the-wisps-is-taking-serious-inspiration-from-zelda-with-its-new-focus-on-fluid-combat/ |url-status=live }}</ref> Kuglice, kao i ranije, pojačavaju zdravlje i energiju te se mogu pronaći u igri. Igra uvodi i novi element znan kao ''Spirit Trials'', a koji je predstavljen na [[Gamescom]]u [[2018.]] godine. Radi se, zapravo, o seriji vremenskih izazova u sklopu kojih igrač s Orijem mora u što kraćem vremenu proći zadanu rutu. S ciljem povećanja kompetitivnosti i strategiziranja, igrači mogu vidjeti najbolja vremena i rute koje su koristili drugi igrači.<ref>{{cite web |url= https://www.windowscentral.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-preview |last= Corden |first= Jez |title= Ori and the Will of the Wisps is gorgeous, moving, and now, addictive |website= Windows Central |date= August 30, 2018 |access-date= February 25, 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200225054703/https://www.windowscentral.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-preview |archive-date= February 25, 2020 |url-status= live }}</ref> Kako je ''Ori and the Will of the Wisps'' značajno proširio svijet u odnosu na prvu igru, uvedeni su brojni neigrivi sporedni likovi (NPC) s kojima Ori može komunicirati, a koji zadaju dodatne zadatke koji se sastoje u skupljanju raznoraznih predmeta, koje onda Ori mora donijeti tim likovima. Primjer su rude Gorleka ([[engleski]]: ''Gorlek Ores''), koje se mogu dati Gromu da proširi centralni ''hub'' u igri, ili misteriozne sjemenke koje se mogu dati vrtlaru Tuleyju da proširi vegetaciju.<ref name="IGNreview"/> == Sinopsis == [[File:Kwolok Ori .jpg|thumb|left|Kwolok je zaštitnik močvare Inkwater Marsh, koji je odlučio napustiti svoj dom kako bi pomogao Oriju da spasi Niwen i Ku.]] Radnja se nastavlja direktno na kraj igre ''[[Ori and the Blind Forest]]'', a ponovo ju prepričava Stablo duša ([[engleski]]: ''Spirit Tree''). Iz Kuroinog posljednjeg jajeta izlegne se mala sova imena Ku, koju Ori, Naru i Gumo usvoje kao člana svoje obitelji. Kako je rođena s oštećenim krilom, sova Ku ne može letjeti sve dok joj Gumo ne pričvrsti Kuroino pero na krilo. Ori i Ku idu letjeti zajedno te napuste Nibel i završe u regiji Niwen, gdje ih snažna oluja razdvoji. Ori krene u potragu te u nekom trenutku susreće Kwoloka, veliku žabu koja je zaštitnik močvare imena Inkwater Marsh, te [[lemur]]olike stanovnike Niwena po imenu Moki. Kwolok otkrije Oriju da je Ku u Nijemoj šumi ([[engleski]]: ''Silent Woods''), bivšem domu Mokija koji je sada pretvoren u opustošeno groblje sova, ali kako su vode u močvari nečiste, Ori prvo mora ponovo pokrenuti kotače Izvora ([[engleski]]: ''The Wellspring'') kako bi ih pročistio. Kwolok Oriju također preda Glas Šume ([[engleski]]: ''Voice of the Forest''), plamičak koji će ga voditi na njegovom putovanju. Istovremeno, Naru i Gumo naprave splav te, zabrinuti, kreću prema Niwenu kako bi pronašli Orija i Ku. Nakon što aktivira kotače i očisti vodu, Ori odlazi u Nijemu šumu gdje pronalazi Ku, ali njih dvoje tada susreću Shriek, okrutnu deformiranu sovu koja je bila siroče od rođenja te je, nakon što ju je ostatak svijeta odbacio, zavladala Nijemom šumom i od tada terorizira Niwen. Shriek napada Orija i smrtno rani Ku. {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Shriek.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Kao i Kuro u prvoj igri, Shriek je puno više tragična figura nego istinski negativac u igri. | image2 = Ori and the Will of the Wisps Ending.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = Gumo, Ku i Naru brinu se o Oriju koji se spojio u novo Stablo duša. | footer = }} Oriju, koji je tužan zbog činjenice da je Ku na samrti, Kwolok objasni da je Glas šume još uvijek preslab i da ne može izliječiti Ku u trenutnom stanju. Zbog činjenice da je Vrba duša ([[engleski]]: ''Spirit Willow'') već umrla, svjetlost koju je nosila u sebi raspršila se na pet plamičaka raštrkanih diljem Niwena, što je šumu izložilo korupciji i propadanju koji su ubili čuvare Vrbe kao i Shriekine roditelje prije njezina rođenja. Kwolok Oriju da zadatak da pronađe ostale plamičke – Sjećanja, Oči, Snagu i Srce Šume – te da ih spoji s Glasom kako bi obnovio svjetlost Vrbe. Kwolok napušta močvaru kako bi pomogao Oriju pronaći ostale plamičke, ali u Bazenima Lume ([[engleski]]: ''Luma Pools'') nailazi na Odvratno Stvorenje ([[engleski]]: ''Foul Presence'' ili ''Stink Spirit''),<ref>{{Cite web |title=Foul Presence |url=https://oriandtheblindforest.fandom.com/wiki/Foul_Presence |url-status=live |access-date=2026-06-06 |website=fandom.com}}</ref> stvorenje koje je rođeno iz propadanja šume, a čije je tijelo blokiralo koraše Izvora i tako zamutilo vode u Niwenu. Odvratno Stvorenje preuzme kontrolu nad Kwolokom i napada Orija, koji ga mora toliko oslabiti da omogući Kwoloku da povrati kontrolu nad sobom i ubije Odvratno Stvorenje. Međutim, Kwolok je smrtno ranjen i prije nego umre, zamoli Orija da spasi i pazi na Niwen umjesto njega. Ori proputuje ostatak Niwena i uspije pronaći plamičke, koja spaja u Seir, odnosno Zlatnu svjetlost. Ori i Seir odlaze do Vrbe duša, a Seir ju oživljava. Ipak, stablo tada kaže Oriju da je njezino vrijeme prošlo i da više ne može čuvati Seir, moleći Orija da se spoji s njom i tako spasi Niwen, iako bi Ori pritom morao ostaviti svoj prijašnji život za sobom. Rekavši to, Vrba umire, a Seir se vraća Oriju, ali prije nego se Ori stigne spojiti sa svjetlošću, Shriek dolazi i ukrade ju. Ori tada svlada Shriek, koja se vraća u Tihu šumu pod krila skamenjenih tijela svojih roditelja, gdje i umire. Ori, iscrpljen, konačno se spoji sa Seir, čime obnovi Niwen i oživi Ku, pri čemu je izliječeno i njezino oštećeno krilo; Naru i Gumo dolaze taman u pravom trenutku da tomu svjedoče. Ku, Naru i Gumo pronalaze mjesto na kojem su se Ori i Seir spojili te otkriju kako na tom mjestu raste novo Stablo duša. Njih troje pomognu stablu da raste te se brinu o njemu, nastavljajući živjeti kao obitelj. Na kraju Stablo duša otkrije kako je nekoć bilo poznato kao Ori, otkrivajući da je pripovjedač iz obiju igara svo vrijeme zapravo bio Ori prije spajanja sa Seir. Stablo duša u konačnici ponovo izraste, a igra završava rađanjem novog čuvara. == Likovi == Za razliku od prve igre, koja je imala mali broj likova, ''Ori and the Will of the Wisps'' dobila je značajno veći broj likova koji su proširili svijet igre. '''Ori''' je i dalje glavni lik te jedini igrivi lik u igri, s tim da postoji jedan kratki dio igre u kojem igrač zajednički kontrolira Orija i '''Ku''', Kuroinu kći koja se izlegne na početku igre. '''Gumo''' i '''Naru''' vraćaju se iz prve igre te se otkrije kako su njih četvoro formirali malu obitelj koja će ostati zajedno do samoga kraja. Sein iz prve igre nije prisutan, ali sličan lik, '''Seir''', pojavljuje se na samom kraju igre. Sporedni likovi zapravo su brojni dobronamjerni stanovnici Niwena koji pomažu Oriju, ali i kojima Ori pomaže u obnavljanju te regije, zbog čega su često izvori sporednih misija koje igrač mora rješavati tijekom igre. Lemuroliki Mokiji najbrojniji su stanovnici Niwena; dio njih stradao je u Propadanju ([[engleski]]: ''Decay''), dok ih se dio sakrio po različitim dijelovima Niwena gdje, uglavnom, žive u strahu od Shriek i drugih antagonista. Kako Ori postepeno obnavlja Niwen, vraćaju se svojim domovima. Iako igrač susreće brojne Mokije tijekom igre, nisu svi imenovani; među imenovima, posebno se ističe '''Mokk Hrabri''' ([[engleski]]: Mokk the Brave) koji traži Howlovu kandžu i moli Orija da proširi priču o njegovoj hrabroj borbi s opasnim neprijateljem. Druga važna skupina su [[lav]]oliki Gorleci, dio kojih je korumpiran tijekom Propadanja te ih igrač susreće kao neprijatelje diljem Niwena. Od nekorumpiranih Gorleka, igrač može komunicirati s neimenovanim rudarom u sklopu sporedne misije te s '''Gromom''', kojemu igrač donosi rude kako bi obnovio centralni ''hub'' u igri, ali i domove Mokija. Kod igre otkriva da je u igri trebao biti prisutan i majstor rudar '''Grol''', Gromov brat, a koji je – izgleda – trebao biti ''boss'' u igri kao '''Grol Mahniti''' ([[engleski]]: Grol the Mad), ali ovaj je lik na koncu izbačen te nije bio prisutan u igri.<ref>{{Cite web |title=Grol |url=https://oriandtheblindforest.fandom.com/wiki/Grol |url-status=live |access-date=2026-06-06 |website=fandom.com}}</ref> Važan sporedni lik je i kartograf '''Lupo''', koji istražuje i mapira Niwen, a Oriju prodaje ili daje mape koje otkrivaju izgled određenih regija u kojima boravi; Lupo se može susresti diljem igre, uglavnom u nekom skrivenom dijelu pojedine regije, a stanuje u Izvorskim proplancima ([[engleski]]: ''Wellspring Glades''), centralnom ''hubu'' igre. Tu boravi i majmunoliki '''Opher''', majstor borilačkih vještina, a tu su još i plava ptica po imenu '''Tokk''', putnik kojeg Ori susreće diljem Niwena, a koji je izvor informacija i savjeta, vrtlar '''Tuley''', kojemu Ori donosi misteriozne sjemenke kako bi ovaj obnovio vegetaciju u Izvorskim proplancima, te misteriozni trgovački putnik '''Twillen''', koji Oriju prodaje nove vještine i pojačanja u zamjenu za "krhotine". Posebnu ulogu imaju i zaštitnici Niwena, tri velike životinje, svaka od kojih pokriva jedan dio Niwena. '''Kwolok''' je žabac koji štiti močvaru, a kasnije se pridružuje Oriju u njegovoj potrazi za plamičcima. Na sjeveru u regiji Baur's Reach živi divovski medvjed '''Baur''', koji isprva spava i blokira put u svoju regiju pa ga Ori mora probuditi. Posljednja čuvarica, '''Mora''', štiti mračnu regiju Mouldwood Depths i paukove koji u njoj žive; isprva je korumpirana, ali nakon što ju Ori porazi u borbi dolazi k sebi i zahvaljuje Oriju na pomoći. Igra ima tri istaknuta negativca. Prvi kojeg Ori susreće je opasni vuk '''Howl''', koji je terorizirao močvaru i lovio Mokije; nakon poraza od Orija, odlazi u Nijemu šumu gdje se skameni, iako uzrok nije potpuno razjašnjen. Drugi negativac je Odvratno Stvorenje ([[engleski]]: Foul Presence), "dijete" Propadanja, koji je isprva blokirao Izvor, a kasnije i korumpirao Kwoloka; nakon što ga Ori svlada, Kwolok ga u konačnici ubije. '''Shriek''' je glavna negativka u igri, a kao i Kuro u prvoj igri, zapravo je žrtva tragičnih okolnosti, u njenom slučaju odbacivanja, koji je doveo do bijesa i želje za osvetom. == Razvoj == {{quote box | quote = Puno je ljudi završilo ''Blind Forest'' za otprilike osam sati i mislili su da je bilo pozitivno iskustvo. Međutim, naša nam je zajednica rekla da nije bilo previše razloga koji bi ih vratili natrag nakon što su završili igru. Jednostavno su htjeli više. I poslušalo smo ih – ova je igra tri puta veća od ''Blind Foresta'' u svakom pogledu. | source = – Daniel Smith, viši producent pri Xbox Games Studiosu<ref>{{cite web |last1=Parijat |first1=Shubhankar |title=Ori and the Will of the Wisps Is 3x Larger Than Blind Forest in "Size, Scope, and Scale" |url=https://gamingbolt.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-is-3x-larger-than-blind-forest-in-size-scope-and-scale |website=gamingbolt |access-date=April 3, 2021 |date=February 26, 2020 |archive-date=April 13, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413051727/https://gamingbolt.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-is-3x-larger-than-blind-forest-in-size-scope-and-scale |url-status=live }}</ref> | width = 30% | align = left }} ''[[Ori and the Blind Forest]]'' bio je kritički i komercijalni uspjeh za [[Moon Studios]], međutim Daniel Smith je primijetio kako su fanovi htjeli više ''Orija'', s obzirom na to da su uspjeli završiti igru u oko osam sati.<ref name="gamespot interview">{{cite web | url = https://www.gamespot.com/articles/ori-and-the-will-of-the-wisps-dev-answers-our-ques/1100-6474119/ | title = Ori And The Will Of The Wisps Dev Answers Our Questions About The Next Microsoft Exclusive | first = Eddie | last = Makuch | date = February 27, 2020 | access-date = March 12, 2020 | work = [[GameSpot]] | archive-date = May 10, 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220510041346/https://www.gamespot.com/articles/ori-and-the-will-of-the-wisps-dev-answers-our-ques/1100-6474119/ | url-status = live }}</ref> Smith je rekao da su u timu razmišljali kako bi sve mogli proširiti igru, ali da pritom zadrže narativni kontinuitet.<ref name="gamespot interview"/> O tom je proširenju [[Thomas Mahler]] rekao sljedeće: "Ideja je da ''Will of the Wisps'' bude za ''Blind Forest'' ono što je ''Super Mario Bros. 3'' bio za ''Super Mario Bros.''".<ref>{{Cite web|url=http://www.neogaf.com/forum/showthread.php?t=1389585&page=5|title=Ori and the Will of the Wisps E3 trailer, Page 5, Post #225|date=2017-06-12|website=NeoGAF|language=en|access-date=2017-08-25|quote=Trust us a little :) I wouldn't worry too much. Will of the Wisps isn't just a visual upgrade, far from it. The idea is that Will of the Wisps should be to Blind Forest what Super Mario Bros 3 was to the original Super Mario Bros :)|archive-url=https://web.archive.org/web/20170826030031/http://www.neogaf.com/forum/showthread.php?t=1389585&page=5|archive-date=2017-08-26|url-status=live}}</ref><ref name="usgamer preview">{{cite web | url = https://www.usgamer.net/articles/ori-and-the-will-of-the-wisps-final-preview | title = Ori and the Will of the Wisps is "Three Times the Scope and Scale" of Blind Forest | first = Kat | last = Bailey | date = February 26, 2020 | access-date = March 12, 2020 | work = [[USGamer]] | archive-url = https://web.archive.org/web/20200226142819/https://www.usgamer.net/articles/ori-and-the-will-of-the-wisps-final-preview | archive-date = February 26, 2020 | url-status = live }}</ref> Kako je ''Blind Forest'' završio tako što je Ori vratio Sein, entitet Stabla duša koji je Oriju dao nekolicinu vještina, natrag u Stablo duša u Nibelu, tim je morao razraditi novi način borbe za Orija s elementima pucanja, što je utjecalo na razvoj priče.<ref name="gamespot interview"/> Originalni je ''Ori'' bio igra temeljena isključivo na 2D vizualima, a umjetnik [[Jeremy Gritton]] bio je toliko impresioniran igrom da je napustio svoju tadašnju kompaniju [[Blizzard Entertainment]] kako bi se pridružio Moon Studiosu kao glavni umjetnik za ''Will of the Wisps''. To je dovelo do toga da su svi glavni likovi postali trodimenzionalni modeli na višeslojnim pozadinama, što je omogućilo prirodnu integraciju.<ref>{{cite web | url = https://www.theverge.com/2020/3/11/21174873/ori-and-the-will-of-the-wisps-xbox-one-pc-art-design | title = How Ori And The Will Of The Wisps Improves One Of The Best-looking Xbox Games Ever | first = Andrew | last = Webster | date = March 11, 2020 | access-date = March 12, 2020 | work = [[The Verge]] | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312163547/https://www.theverge.com/2020/3/11/21174873/ori-and-the-will-of-the-wisps-xbox-one-pc-art-design | archive-date = March 12, 2020 | url-status = live }}</ref> Ovo je također korištano kao pomoć za programe koji su se koristili za razvoj fleksibilnije kinematike igre.<ref>{{Cite news|url=https://gamerant.com/ori-will-of-the-wisps-cinematic/|title=Ori and the Will of the Wisps Video Shows Cinematic Tool|date=2017-10-15|work=Game Rant|access-date=2017-11-02|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107003827/https://gamerant.com/ori-will-of-the-wisps-cinematic/|archive-date=2017-11-07|url-status=live}}</ref> [[Milton Guasti]], autor igre ''[[AM2R]]'', pridružio se timu kao podrška za razvoj levela,<ref>{{Cite web|url=http://www.usgamer.net/articles/am2r-creator-speechless-when-offered-ori-and-the-will-of-the-wisps-job|title=AM2R Creator "Speechless" When Offered Ori and the Will of the Wisps Job|last=Kim|first=Matt|date=2017-08-09|website=USgamer|language=en-US|access-date=2017-08-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822011811/http://www.usgamer.net/articles/am2r-creator-speechless-when-offered-ori-and-the-will-of-the-wisps-job|archive-date=2017-08-22|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://venturebeat.com/2017/08/07/another-metroid-2-remake-developer-is-designing-levels-for-ori-and-the-will-of-the-wisps/|title=Another Metroid 2 Remake developer is designing levels for Ori and the Will of the Wisps|date=2017-08-07|website=VentureBeat|access-date=2017-08-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20170821215508/https://venturebeat.com/2017/08/07/another-metroid-2-remake-developer-is-designing-levels-for-ori-and-the-will-of-the-wisps/|archive-date=2017-08-21|url-status=live}}</ref> a sam proces sastojao se od rekreiranja mape iz prve igre u sklopu nastavka i dodavanja novih levela oko te izvorne mape.<ref name="usgamer preview"/> [[Gareth Coker]] također se vratio kako bi komponirao glazbu za nastavak te je inkorporirao jedinstvene teme za svakog od likova koje Ori susreće kroz igru.<ref name="gamespot interview"/> Zbog raznoraznih proširenja igre, Mahler i njegov kolega Genadij Korol rekli su da je tim bio "ludo iterativan" tijekom procesa razvoja. Primjerice, ''trailer'' za [[E3]] [[2017.]] godine imao je 2,000 iteracija tijekom procesa finalizacije.<ref>{{Cite news|url=https://www.trueachievements.com/n28650/ori-and-the-will-of-the-wisps-developer-interview|title=Ori and the Will of the Wisps Developer Interview|date=2017-06-15|work=TrueAchievements|access-date=2017-06-17|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20170821212542/https://www.trueachievements.com/n28650/ori-and-the-will-of-the-wisps-developer-interview|archive-date=2017-08-21|url-status=live}}</ref> Tim Moon Studiosa, koji je u vrijeme razvoja prve igre imao oko 20 ljudi, proširen je na 80 ljudi do kraja razvoja nastavka, ali kao što je bilo i s prvom igrom, opet su bili izrazito decentralizirani, tako da je tek mali broj suradnika radio sa zajedničke lokacije, a većina je radila iz svojih domova.<ref>{{cite web | url = https://www.gamesindustry.biz/articles/2020-03-10-building-ori-and-the-will-of-the-wisps-with-80-people-working-from-home | title = Building Ori and the Will of the Wisps with 80 people working from home | first = Christopher | last = Dring | date = March 10, 2020 | access-date = March 12, 2020 | work = [[GamesIndustry.biz]] | archive-url = https://web.archive.org/web/20200314141253/https://www.gamesindustry.biz/articles/2020-03-10-building-ori-and-the-will-of-the-wisps-with-80-people-working-from-home | archive-date = March 14, 2020 | url-status = live }}</ref> Zbog značajnog proširenja igre, za koju je Smith procijenio da će biti tri puta veća od originala, razvoj igre trajao je duže nego što je izvorno planirano, a što je dovelo do nekoliko odgoda. Smith je pojasnio kao je dio tih odgoda vezan uz prirodu [[Metroidvania]] igara: "Sve je toliko međusobno povezano da ako promijeniti jedan aspekt igre, to će neupitno utjecati na ostatak. Treba samo vremena da stvorimo igru za koju smatramo da je dovoljno izbrušena da će ljudi htjeti uživati u njoj".<ref name="usgamer preview"/> Nastavak je prvi put najavljen na [[E3]]-u [[2017.]] godine bez ikakvog datuma izlaska.<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2017/6/11/15779186/ori-and-the-will-of-the-wisps-new-sequel-blind-forest-xbox-e3|title=Ori and the Will of the Wisps is the new sequel to the beautiful Ori and the Blind Forest|last=Gartenberg|first=Chaim|date=2017-06-11|website=The Verge|access-date=2017-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20170821213350/https://www.theverge.com/2017/6/11/15779186/ori-and-the-will-of-the-wisps-new-sequel-blind-forest-xbox-e3|archive-date=2017-08-21|url-status=live}}</ref> Drugi ''trailer'' prikazan je godinu dana kasnije na [[E3]]-u [[2018.]] godine s planiranim izlaskom tijekom [[2019.]] godine.<ref>{{Citation|last=Xbox|title=Ori and the Will of the Wisps - E3 2018 - Gameplay Trailer|date=2018-06-10|url=https://www.youtube.com/watch?v=kd0zbNw1VOg|access-date=2018-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20180611002902/https://www.youtube.com/watch?v=kd0zbNw1VOg|archive-date=2018-06-11|url-status=live}}</ref> Još prije [[E3]]-a [[2019.]] godine, novi je ''trailer'' potvrdio da je izlazak odgođen, a planirani datum bio je [[11. veljače]] [[2020.]] godine.<ref>{{Citation|last=Xbox|title=Ori and the Will of the Wisps - E3 2019 - Gameplay Trailer|date=2019-06-09|url=https://www.youtube.com/watch?v=2reK8k8nwBc|access-date=2019-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20190609210156/https://www.youtube.com/watch?v=2reK8k8nwBc|archive-date=2019-06-09|url-status=live}}</ref> Posljednja odgoda potvrđena je izlaskom finalnog ''trailera'' na [[The Game Awards]]ima [[2019.]] godine, a koji je potvrdio da će datum izlaska biti [[11. ožujka]] [[2020.]] godine.<ref>{{Citation|last=Xbox|title=Ori and the Will of the Wisps - TGA 2019 - Gameplay Trailer|date=2019-12-12|url=https://www.youtube.com/watch?v=SuDYRZijXws|access-date=2019-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20191213034025/https://www.youtube.com/watch?v=SuDYRZijXws|archive-date=2019-12-13|url-status=live}}</ref> Xbox Game Studios istoga je dana objavio izlazak kolekcionarskog izdanja s klavirskim verzijama glazbe iz igre, posebnom metalnom kutijom, posebnim pakiranjem, knjigom ilustracija i kodom za ''download'' soundtracka u MP3 formatu.<ref>{{Citation|last=Heller|first=Emily|title=Ori and the Will of the Wisps collector's edition celebrates it's ethereal art and music|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|date=January 23, 2020|access-date=January 30, 2020|url=https://www.polygon.com/deals/2020/1/23/21078991/ori-and-the-will-of-the-wisps-pre-order-collectors-edition-release-date|archive-url=https://web.archive.org/web/20200130062802/https://www.polygon.com/deals/2020/1/23/21078991/ori-and-the-will-of-the-wisps-pre-order-collectors-edition-release-date|archive-date=January 30, 2020|url-status=live}}</ref> ''Ori and the Will of the Wisps'' izašao je [[11. ožujka]] [[2020.]] godine za [[Xbox One]] i [[Windows 10]] (PC).<ref>{{Cite web|url=https://www.polygon.com/game-awards-tga/2019/12/12/21013213/ori-and-the-will-of-the-wisps-new-trailer-march-2020-release-tga-2019|title=Ori and the Will of the Wisps delayed until March|last=Carpenter|first=Nicole|date=2019-12-12|website=Polygon|access-date=2019-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20191213142932/https://www.polygon.com/game-awards-tga/2019/12/12/21013213/ori-and-the-will-of-the-wisps-new-trailer-march-2020-release-tga-2019|archive-date=2019-12-13|url-status=live}}</ref><ref name="IGNreview"/> Igra je izašla kao 4K UHD, Xbox One X pojačana i Xbox Play Anywhere naslov,<ref>{{Cite news|url=http://gematsu.com/2017/06/ori-will-wisps-announced-xbox-one-windows-10|title=Ori and the Will of the Wisps announced for Xbox One|date=2017-06-11|work=Gematsu|access-date=2017-08-26|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20170826072910/http://gematsu.com/2017/06/ori-will-wisps-announced-xbox-one-windows-10|archive-date=2017-08-26|url-status=live}}</ref> a obje su verzije dodane u Microsoftov Xbox Game Pass program. Smith je rekao da je uključivanje u Game Pass program bilo korisno za njih: "Mislim da je Game Pass sjajno sredstvo da više igrača dobije ono što smo napravili i, na kraju krajeva, mislim da je jako zdravo za franšizu, jako zdravo za Moon [Studios] i jako zdravo za Xbox da što više ljudi igra ''Orija''".<ref name="gamespot interview"/> Tijekom Nintendo Direct Mini: Partner Showcasea objavljeno je da će igra dobiti i verziju za [[Nintendo Switch]], koja je digitalno objavljena [[17. rujna]] [[2020.]] godine;<ref>{{cite web | url = https://venturebeat.com/2020/09/17/ori-and-the-will-of-the-wisps-comes-to-switch-today/ | title = Ori and the Will of the Wisps comes to Switch | first = Mike | last = Minotti | date = September 17, 2020 | access-date = September 17, 2020 | work = [[Venture Beat]] | archive-date = October 24, 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201024181415/https://venturebeat.com/2020/09/17/ori-and-the-will-of-the-wisps-comes-to-switch-today/ | url-status = live }}</ref> fizičko izdanje obiju igara za Switch izdano je [[8. prosinca]] [[2020.]] godine.<ref>{{cite web | url = https://www.nintendolife.com/news/2020/09/ori_1_plus_2_getting_standard_physical_releases_on_switch_this_december | title = Ori 1 + 2 Getting Standard Physical Releases on Switch this December | first = Liam | last = Doolan | date = 30 September 2020 | access-date = September 30, 2020 | work = [[NintendoLife]] | archive-date = 2 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201002222406/https://www.nintendolife.com/news/2020/09/ori_1_plus_2_getting_standard_physical_releases_on_switch_this_december | url-status = live }}</ref> Tijekom Microsoftovog Xbox Games Showcasea u srpnju [[2020.]] godine, objavljeno je kako će igra dobiti optimiziranu verziju u 4K rezoluciju i 120 fps za [[Xbox Series X]] (kasnije potvrđeno i za [[Xbox Series S]]), a koja je objavljena [[10. studenog]] [[2020.]] godine.<ref name= "Xbox Wire"/><ref>{{cite web|url=https://www.destructoid.com/stories/microsoft-is-working-on-an-xbox-series-x-version-of-ori-and-the-will-of-the-wisps-using-its-crazy-power--598397.phtml|title=Microsoft is working on an 'Xbox Series X version' of Ori and the Will of the Wisps using its 'crazy power'|last=Carter|first=Chris|date=July 23, 2020|access-date=July 24, 2020|website=[[Destructoid]]|archive-date=August 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808154120/https://www.destructoid.com/stories/microsoft-is-working-on-an-xbox-series-x-version-of-ori-and-the-will-of-the-wisps-using-its-crazy-power--598397.phtml|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theverge.com/2020/7/23/21332881/xbox-studios-games-series-x-optimized-forza-gears|title=Forza Horizon 4, Gears 5, Ori, Sea of Thieves, and Gears Tactics are getting Xbox Series X upgrades|author=Gartenberg, Chaim|publisher=The Verge|date=23 July 2020|access-date=16 August 2020|archive-date=23 July 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200723173421/https://www.theverge.com/2020/7/23/21332881/xbox-studios-games-series-x-optimized-forza-gears|url-status=live}}</ref> == Soundtrack == {{Album | Name = Ori and the Will of the Wisps<br>(Original Soundtrack Recording) | Type = soundtrack | Longtype = | Izvođač/ica = [[Gareth Coker]] | image = Ori and the Will of the Wisps (Original Soundtrack Recording).jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[10. ožujka]] [[2020.]] | Snimanje = | Žanr = [[soundtrack]] | Trajanje = 185:37 | Jezik = | Izdavač = | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = ''[[Ori and the Blind Forest#Soundtrack|Ori and the Blind Forest (Additional Soundtrack)]]'' | Ime_albuma = | Album_poslije = — | godina0 = ([[2016.]]) | godina = ([[2020.]]) | godina2 = (—) | Misc = }} [[Gareth Coker]] vratio se kao kompozitor glazbe i za nastavak, s tim da ovoga puta nisu navedeni posebni suradnici koji su doprinijeli [[soundtrack]]u. Cjelokupni [[soundtrack]] objavljen je [[10. ožujka]] [[2015.]] godine kao [[digitalni download]] i na [[streaming]] platformama, a sadržavao je ukupno 60 kompozicija. Coker je dodatno, neovisno o soundtracku, objavio i tri zasebne kompozicije koje su se koristile kao glazba u ''[[trailer]]ima'' na [[E3]] konferencijama [[2017.]], [[2018.]] i [[2019.]] godine, a sve su nosile naslov "Trailer Music". === Popis skladbi === {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = 185:37 | all_music = | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = Main Theme | note1 = | length1 = 1:56 | title2 = We Named Her Ku | note2 = | length2 = 1:01 | title3 = A Yearning for the Sky | note3 = | length3 = 3:31 | title4 = A Keepsake from the Past | note4 = | length4 = 2:22 | title5 = Ku's First Flight | note5 = | length5 = 2:44 | title6 = Separated by the Storm | note6 = | length6 = 3:47 | title7 = Howl | note7 = | length7 = 1:06 | title8 = Now Use the Light, We Want to See! | note8 = | length8 = 5:25 | title9 = A Shine Upon Inkwater Marsh | note9 = | length9 = 3:06 | title10 = Overlooking the Mill | note10 = | length10 = 3:44 | title11 = The Eyes of Kwolok | note11 = | length11 = 4:37 | title12 = Kwolok's Hollow | note12 = | length12 = 4:08 | title13 = Hornbug | note13 = | length13 = 1:53 | title14 = Dashing and Bashing | note14 = | length14 = 4:19 | title15 = Meeting Kwolok | note15 = | length15 = 1:09 | title16 = Kwolok's Throne Room | note16 = | length16 = 2:41 | title17 = Sanctuary in the Glades | note17 = | length17 = 2:45 | title18 = The Ancient Wellspring | note18 = | length18 = 2:54 | title19 = A Look Inside | note19 = | length19 = 3:08 | title20 = Trouble Within | note20 = | length20 = 0:42 | title21 = Turn, Turn, Turn Again | note21 = | length21 = 3:36 | title22 = Amelioration | note22 = | length22 = 2:09 | title23 = Escaping a Foul Presence | note23 = | length23 = 2:05 | title24 = Silent Woodlands | note24 = | length24 = 3:40 | title25 = Reunification | note25 = | length25 = 3:05 | title26 = Ash and Bone | note26 = | length26 = 3:40 | title27 = Shriek | note27 = | length27 = 1:21 | title28 = Fading of the Light | note28 = | length28 = 4:09 | title29 = The Story of Niwen | note29 = | length29 = 2:15 | title30 = Shadows of Mouldwood | note30 = | length30 = 5:10 | title31 = Mora the Spider | note31 = | length31 = 5:57 | title32 = The Eyes of the Forest | note32 = | length32 = 1:26 | title33 = The Darkness Lifted | note33 = | length33 = 3:59 | title34 = Luma Pools | note34 = | length34 = 5:05 | title35 = Kwolok's Malaise | note35 = | length35 = 3:19 | title36 = Strength of the Forest | note36 = | length36 = 1:20 | title37 = Resolution in Paradise | note37 = | length37 = 4:29 | title38 = Midnight Burrows | note38 = | length38 = 4:12 | title39 = Baur's Reach | note39 = | length39 = 5:07 | title40 = A Snowy Skirmish | note40 = | length40 = 1:17 | title41 = In Wonderment of Winter | note41 = | length41 = 3:26 | title42 = Baur's Peak | note42 = | length42 = 1:11 | title43 = Escape with the Memory of the Forest | note43 = | length43 = 1:55 | title44 = Shriek's Tale | note44 = | length44 = 2:53 | title45 = The Windswept Wastes | note45 = | length45 = 3:34 | title46 = Burrowing | note46 = | length46 = 4:17 | title47 = Approaching the Ruins | note47 = | length47 = 2:13 | title48 = The Heart Knows It's Safe | note48 = | length48 = 0:41 | title49 = The Windtorn Ruins | note49 = | length49 = 2:20 | title50 = Seir | note50 = | length50 = 2:01 | title51 = Escaping the Sandworm | note51 = | length51 = 2:08 | title52 = The Weeping Ridge | note52 = | length52 = 3:34 | title53 = Willow's End | note53 = | length53 = 4:55 | title54 = Decay | note54 = | length54 = 5:52 | title55 = Unblocking the Way | note55 = | length55 = 3:24 | title56 = The Spirit Willow | note56 = | length56 = 2:54 | title57 = Shriek and Ori | note57 = | length57 = 6:09 | title58 = Remaining in Darkness | note58 = | length58 = 1:38 | title59 = A Stirring of Memories | note59 = | length59 = 2:22 | title60 = Ori, Embracing the Light | note60 = | length60 = 3:51 }} == Prijem == === Kritike === {{Video game reviews | MC = PC: 88/100<ref name="MCPC">{{cite web |url=https://www.metacritic.com/game/ori-and-the-will-of-the-wisps/critic-reviews/?platform=pc |title=Ori and the Will of the Wisps for PC Reviews |website=[[Metacritic]] |publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=July 23, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200315101152/https://www.metacritic.com/game/pc/ori-and-the-will-of-the-wisps |archive-date=March 15, 2020 |url-status=live }}</ref><br />XONE: 90/100<ref name="MCXONE">{{cite web |url=https://www.metacritic.com/game/ori-and-the-will-of-the-wisps/critic-reviews/?platform=xbox-one |title=Ori and the Will of the Wisps for Xbox One Reviews |website=[[Metacritic]] |publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=April 5, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200314082408/https://www.metacritic.com/game/xbox-one/ori-and-the-will-of-the-wisps |archive-date=March 14, 2020 |url-status=live }}</ref><br />NS: 93/100<ref name="MCNS">{{cite web |title=Ori and the Will of the Wisps for Switch Reviews |url=https://www.metacritic.com/game/ori-and-the-will-of-the-wisps/critic-reviews/?platform=nintendo-switch |website=[[Metacritic]] |publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=March 25, 2021 |archive-date=September 29, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929181745/https://www.metacritic.com/game/switch/ori-and-the-will-of-the-wisps |url-status=live }}</ref><br/>XSX: 92/100<ref name="MCXSX">{{cite web |url=https://www.metacritic.com/game/ori-and-the-will-of-the-wisps/critic-reviews/?platform=xbox-series-x |title=Ori and the Will of the Wisps for Xbox Series X Reviews |website=[[Metacritic]] |publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=November 18, 2020 |archive-date=December 1, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201201124651/https://www.metacritic.com/game/xbox-series-x/ori-and-the-will-of-the-wisps |url-status=live }}</ref> | Destruct = 9.5/10<ref name="Carter">{{cite web |last=Carter |first=Chris |date=March 10, 2020 |url=https://www.destructoid.com/review-ori-and-the-will-of-the-wisps-582480.phtml |title=Review: Ori and the Will of the Wisps |work=[[Destructoid]] |publisher=[[Enthusiast Gaming]] |access-date=March 12, 2020 |archive-date=April 14, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200414105949/https://www.destructoid.com/review-ori-and-the-will-of-the-wisps-582480.phtml |url-status=live }}</ref> | EGM = 4/5<ref name="EGMreview">{{cite magazine |last=Goroff|first=Michael|date=March 10, 2020 |url=https://egmnow.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-review/|title=Ori and the Will of the Wisps review |magazine=[[Electronic Gaming Monthly]] |publisher=EGM Media, LLC|access-date=March 13, 2020}}</ref> | Fam = 36/40<ref name="Famitsureview">{{Cite news |last=Romano |first=Sal |date=2020-10-14 |title=Famitsu Review Scores: Issue 1663 |url=https://www.gematsu.com/2020/10/famitsu-review-scores-issue-1663 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014094952/https://www.gematsu.com/2020/10/famitsu-review-scores-issue-1663 |archive-date=2020-10-14 |access-date=2025-02-20 |work=Gematsu}}</ref> | GI = 9.5/10<ref name="Game Informer">{{cite magazine|url=https://www.gameinformer.com/review/ori-and-the-will-of-the-wisps/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-even-better-than-the|title=Ori And The Will Of The Wisps Review – Even Better Than The Original|author=Reiner, Andrew|magazine=[[Game Informer]]|date=March 12, 2020|access-date=March 12, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314044807/https://www.gameinformer.com/review/ori-and-the-will-of-the-wisps/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-even-better-than-the|archive-date=March 14, 2020|url-status=live}}</ref> | GSpot = 8/10 {{small|(XONE)}}<ref name="GSreview">{{cite web|last=Watts|first=Steve|date=March 11, 2020|url=https://www.gamespot.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-a-will-and-a-/1900-6417425/|title=Ori And The Will Of The Wisps Review - A Will And A Way|work=[[GameSpot]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=March 12, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312100941/https://www.gamespot.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-a-will-and-a-/1900-6417425/|archive-date=March 12, 2020|url-status=live}}</ref><br/>9/10 {{small|(XSX)}}<ref name="GSreviewXSX">{{cite web|url=https://www.gamespot.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-xbox-series-x-review/1900-6417613/|title=Ori And The Will Of The Wisps Xbox Series X Review|last=Epstein|first=Mike|date=November 17, 2020|access-date=November 18, 2020|website=GameSpot|archive-date=November 18, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201118014826/https://www.gamespot.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-xbox-series-x-review/1900-6417613/|url-status=live}}</ref> | GRadar = 4.5/5<ref name="GRadarreview">{{cite web|last=Wood|first=Austin|date=March 10, 2020|url=https://www.gamesradar.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-review/|title=ORI AND THE WILL OF THE WISPS REVIEW: "A SHORT BUT SUBLIME ACTION-PLATFORMER"|work=[[GamesRadar+]]|publisher=[[Future plc]]|access-date=March 12, 2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312023420/https://www.gamesradar.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-review/|archive-date=March 12, 2020}}</ref> | IGN = 9/10<ref name="IGNreview">{{cite web|last=Tyrrel|first=Brandin|date=March 10, 2020|url=https://nordic.ign.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-pc/34610/review/ori-and-the-will-of-the-wisps-review|title=Ori and the Will of the Wisps - Review|work=[[IGN]]|publisher=[[Ziff Davis]]|access-date=March 12, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200311234025/https://nordic.ign.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-pc/34610/review/ori-and-the-will-of-the-wisps-review|archive-date=March 11, 2020|url-status=live}}</ref> | PCGUS = 81/100<ref name="PCG review">{{cite web|last=Wilde|first=Tyler|date=March 10, 2020|url=https://www.pcgamer.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-review/|title=ORI AND THE WILL OF THE WISPS REVIEW|work=[[PC Gamer]]|publisher=[[Future US]]|access-date=March 12, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312004910/https://www.pcgamer.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-review/|archive-date=March 12, 2020|url-status=live}}</ref> | TG = 5/5<ref name="Guardianreview">{{cite web|last=Onanuga|first=Tola|date=March 18, 2020|url=https://www.theguardian.com/games/2020/mar/18/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-monsters-and-magic-stir-in-the-forest|title=Ori and the Will of the Wisps review – monsters and magic stir in the forest|website=[[The Guardian]]|publisher=[[Guardian News & Media Limited]]|access-date=March 19, 2020|archive-date=March 18, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318205035/https://www.theguardian.com/games/2020/mar/18/ori-and-the-will-of-the-wisps-review-monsters-and-magic-stir-in-the-forest|url-status=live}}</ref> | VG = 9/10<ref name="VGreview">{{cite web|last=Wise|first=Josh|date=March 10, 2020|url=https://www.videogamer.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-review|title=Ori and the Will of the Wisps review|website=VideoGamer|access-date=March 14, 2020|archive-date=March 20, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320170401/https://www.videogamer.com/reviews/ori-and-the-will-of-the-wisps-review|url-status=live}}</ref> |GameRev=4/5<ref name="GameRev">{{cite web|last=Leri|first=Michael|date=April 1, 2020|url=https://www.gamerevolution.com/review/641379-ori-and-the-will-of-the-wisps-review-pc-xbox-one&#124|title=Ori and the Will of the Wisps Review|work=[[Game Revolution]]|access-date=April 3, 2020}}</ref>}} ''Ori and the Will of the Wisps'' je dobio univerzalne pohvale na svim platformama, čemu svjedoče sjajne ocjene na agregatoru [[Metacritic]]u.<ref name="MCPC" /><ref name="MCXONE" /><ref name="MCNS" /><ref name="MCXSX" /> Do lipnja [[2020.]] godine, igru je igralo preko 2,000,000 igrača,<ref>{{cite web|url=https://www.pcgamer.com/2-million-people-have-played-ori-and-the-will-of-the-wisps-since-march/|title=2 million people have played Ori and the Will of the Wisps since March|first=Christopher|last=Livington|work=[[PC Gamer]]|date=June 25, 2020|access-date=June 25, 2020|archive-date=June 26, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200626175717/https://www.pcgamer.com/2-million-people-have-played-ori-and-the-will-of-the-wisps-since-march/|url-status=live}}</ref> a do sredine studenog iste godine ta je brojka prešla 2,800,000 igrača.<ref>{{cite web|url=https://gamingbolt.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-crosses-2-8-million-players|title=Ori and the Will of the Wisps Crosses 2.8 Million Players|last=Sinha|first=Ravi|website=GamingBolt|date=November 18, 2020|access-date=November 19, 2020|archive-date=April 18, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418052708/https://gamingbolt.com/ori-and-the-will-of-the-wisps-crosses-2-8-million-players|url-status=live}}</ref> Chris Carter s ''[[Destructoid]]'' nahvalio je igru, nazvavši ju remek-djelom. Opisao ju je kao "primjer izvrsnosti", rekavši da "možda ima nedostataka, ali oni su zanemarivi i neće napraviti veliku štetu". Carter je posebno nahvalio vizualne elemente, poboljšanje borbi u odnosu na prvu igru, kao i "dramatične sekvence bijega". Ipak, spomenuo je probleme s fps-om na verziji za [[Xbox One]].<ref name="Carter"/> Pišući za ''[[Electronic Gaming Monthly]]'', Michael Goroff pozitivno se osvrnuo na igru, također ističući probleme s performansom koje je igra imala na Xbox Oneu do izladka ''day-one'' [[patch]]a. Dalje je rekao da "''Ori and the Will of the Wisps'' ima sve što bi jedan dobar nastavak trebao imati. Rafinira mehaniku ''Blind Foresta'', proširuje svijet i ubacuje hrpu novih pokreta i elemenata. Ali u eri koja je prepuna 'emotivnih platformera', ''Will of the Wisps'' ne čini ništa da bi se istaknuo u odnosu na ostale. To je pristojno, ako već ne zaboravljivo iskustvo".<ref name="EGMreview"/> ''[[Game Informer]]ov'' Andrew Reiner nahvalio je grafiku, priču i borbe, zaključivši kako je nastavak bolji od originala. Rekao je: "Priča je fantastična, svijet ostavlja bez daha, a sve to je ništa u usporedbi s predivnim sustavom igranja koji se ističe i kao platformer i kao borbena igra. Moon Studios uspio je nadmašiti sam sebe s ovom igrom, pružajući nam iskustvo koje nije dosadno, koje igraju daje osjećaj da je pametan i koje postaje sve bolje i bolje kako igra napreduje".<ref name="Game Informer"/> Pozitivnu kritiku dao je i Steve Watts s ''[[GameSpot]]a'', pohvalivši borbe, elemente istraživanja, priču te "predivnu animaciju i okoliš". Uz to, istaknuo je povremene vizualne ''bugove'' kao negativni aspekt igre.<ref name="GSreview"/> Osam mjeseci nakon izlaska na Xbox Oneu, Mike Epstein je za ''[[GameSpot]]'' ocijenio verziju za Xbox Series X i dao joj višu ocjenu, hvaleći brojna poboljšanja te rješavanje tehničkih problema koji su bili prisutni na početku.<ref name="GSreviewXSX"/> Pišući za ''[[GamesRadar+]]'', Austin Wood je također nahvalio igru i njezinu "glazbu koja oduzima dah", svijet i platformske elemente. Wood je rekao da "ima poneka manja pogreška tu i tamo, ali da budem jasan: Obožavam ''Ori and the Will of the Wisps''. To je jedan od najboljih platformera svih vremena te vrlo očiti favorit za igru godine. Ako vam se svidjela prva igra, ovu ćete obožavati. A ako niste već doživjeli Orijevu priču, dugujete si zaroniti u nju sada, tim više što su obe igre sada na Xbox Game Passu. Ja ću ponovo igrati ovu igru, slušati njezin soundtrack i razmišljati o likovima u godinama koje dolaze". Ipak, Wood je priznao neke tehničke probleme i posljednju je razinu nazvao "blago razočaravajućom".<ref name="GRadarreview"/> [[IGN]]-ov Brandin Tyrrel također je nahvalio igru, rekavši kako je "''Ori and the Will of the Wisps'' sjajan povratak blještavom i lijepom ''open-world'' platformeru s učinkovitom pričom koja pojačava napete izazove".<ref name="IGNreview"/> Tyrrell je dodatno pohvalio igru jer je ostala dosljedna originalu, dok je istovremeno uspjela dodati novi sadržaj. Tyler Wilde s ''[[PC Gamer]]a'' dao je igri pozitivnu ocjenu, hvaleći platformske elemente, borbe s ''bossevima'' i vizualne elemente, ali je za borbe rekao da "nisu jako zabavne".<ref name="PCG review"/> Pišući za ''[[VideoGamer]]'', Josh Wise je nahvalio grafiku, glazbu i platformske elemente, rekavši da "u kontekstu ljepote i ostaloga, postoji jako malo igara, u profinjenim domenama ''indie'' ili AAA igara, koji joj mogu biti konkurencija". Ipak, Wise je priču nazvao "slabašnom". Tola Onanuga je za ''[[The Guardian]]'' pohvalila igru, rekavši da "više od ičeg drugog, ''Ori and the Will of the Wisps'' je očaravajuće iskustvo za osjetila. Od jezivo prekrasnih vizuala do ambijenta, prijemčive glazbe, ima toliko toga što možete voljeti po pitanju izgleda i osjećaja u ovom dugoočekivanom nastavku". Od negativnih aspekata, istaknula je da je priča "povremeno melankolična" te da borba protiv "normalnih protivnika može djelovati zamorno nakon nekog vremena". Ipak, kritiku je zaključila u pozivitnom tonu: "Začinjen opakim zagonetkama, ''Ori and the Will of the Wisps'' je neodoljiv izazov. Igra pokazuje izvanrednu posvećenost detaljima – cijeli se svijet čini živim zbog uzbuđenja i opasnosti".<ref name="Guardianreview"/> === Nagrade === ''[[Time (časopis)|Time]]'' i ''[[Game Informer]]'' naveli su ''Ori and the Will of the Wisps'' među deset najboljih videoigara [[2020.]] godine, odnosno najboljim igrama osme generacije.<ref>{{cite web|last=Fitzpatrick|first=Alex|date=November 20, 2020|url=https://time.com/5912417/best-video-games-2020/|title=The 10 Best Video Games of 2020|website=[[Time Magazine]]|access-date=November 23, 2020|archive-date=March 4, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210304222130/https://time.com/5912417/best-video-games-2020/|url-status=live}}</ref><ref name="GIbest">{{cite magazine |last=Juba|first=Joe|date=October 2, 2020|url=https://www.gameinformer.com/feature/2020/10/02/game-informers-best-games-of-the-generation|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004013018/https://www.gameinformer.com/feature/2020/10/02/game-informers-best-games-of-the-generation|url-status=live|archive-date=October 4, 2020|title=Game Informer's Best Games of The Generation|magazine=[[Game Informer]]|access-date=October 5, 2020}}</ref> ''[[The Washington Post]]'' također ju je stavio na svoj popis deset najboljih igara [[2020.]] godine,<ref name="wapo">{{cite news|last=Moore|first=Joe|date=December 7, 2020|url=https://www.washingtonpost.com/video-games/reviews/best-video-games-2020/|title=The best games of 2020|newspaper=[[Washington Post]]|access-date=December 9, 2020|archive-date=December 7, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201207154247/https://www.washingtonpost.com/video-games/reviews/best-video-games-2020/|url-status=live}}</ref> dok ju je ''Paste'' naveo među 20 najboljih igara godine.<ref name="paste">{{cite web|last=Martin|first=Garret|date=December 2, 2020|url=https://www.pastemagazine.com/games/best-of-2020/best-games-of-2020/|title=The 40 Best Games of 2020|website=[[Paste (magazine)|Paste]]|access-date=December 9, 2020|archive-date=December 6, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201206152239/https://www.pastemagazine.com/games/best-of-2020/best-games-of-2020/|url-status=live}}</ref> ''[[Polygon]]'' ju je uvrstio među 50 najboljih igara [[2020.]] godine,<ref name="poly">{{cite web|last=Grant|first=Chris|date=December 14, 2020|url=https://www.polygon.com/2020/12/14/22166004/best-games-2020-ps4-xbox-one-switch-pc-series-x|title=The 50 best games of 2020|website=Polygon|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 31, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201231200503/https://www.polygon.com/2020/12/14/22166004/best-games-2020-ps4-xbox-one-switch-pc-series-x|url-status=live}}</ref> a ''WhatCulture'' ju je stavio na popis 20 najboljih videoigara [[2020.]] godine.<ref name="whatc">{{cite web|last=Tailford|first=Scott|date=December 11, 2020|url=https://whatculture.com/gaming/20-best-video-games-of-2020?page=19|title=20 Best Video Games Of 2020|website=[[WhatCulture]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=February 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210215144956/https://whatculture.com/gaming/20-best-video-games-of-2020?page=19|url-status=live}}</ref> I ''Ars Technica'' ju je stavila na popis najboljih igara godine.<ref name="arstec">{{cite web|last=Orland|first=Kyle|date=December 22, 2020|url=https://arstechnica.com/gaming/2020/12/ars-technicas-best-games-of-2020/|title=Ars Technica's best games of 2020|website=[[Ars Technica]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 25, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201225053141/https://arstechnica.com/gaming/2020/12/ars-technicas-best-games-of-2020/|url-status=live}}</ref> ''[[The Guardian]]'' ju je stavio u prvih pet na popisu 15 najboljih igara godine,<ref name="guardian">{{cite web|last=MacDonald|first=Keza|date=December 23, 2020|url=https://www.theguardian.com/games/2020/dec/23/the-15-best-video-games-of-2020|title=The 15 best video games of 2020|website=[[The Guardian]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224204057/https://www.theguardian.com/games/2020/dec/23/the-15-best-video-games-of-2020|url-status=live}}</ref> kao i ''[[Bloomberg]]''.<ref name="Bloomberg">{{cite web|last=Schreier|first=Jason|date=December 24, 2020|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-12-24/the-best-video-games-of-2020|title=The Best Video Games of 2020|website=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224121133/https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-12-24/the-best-video-games-of-2020|url-status=live}}</ref> Na popisu najboljih igara godine ''Digital Foundryja'' igra se našla u top tri naslova,<ref name="DFbest">{{cite web|last=Linneman|first=John|date=December 23, 2020|url=https://www.youtube.com/watch?v=fK-T8EYtiQ8|title=Digital Foundry's Best Games of 2020: The John Linneman Collection!|website=[[Digital Foundry]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224141355/https://www.youtube.com/watch?v=fK-T8EYtiQ8&feature=youtu.be|url-status=live}}</ref> kao i na njihovom popisu deset igara s najboljom grafikom u [[2020.]] godine.<ref name="DFgraphics">{{cite web|last=Linneman|first=John|date=December 24, 2020|url=https://www.youtube.com/watch?v=qFYa6okagbs|title=Digital Foundry's Best Game Graphics of 2020 - PC, Xbox, PlayStation - An Amazing Year For Visuals|website=[[Digital Foundry]]|access-date=December 25, 2020|archive-date=December 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224190009/https://www.youtube.com/watch?v=qFYa6okagbs&gl=US&hl=en|url-status=live}}</ref> ''[[Game Informer]]'' ju je stavio na peto mjesto liste najboljih igara [[2020.]] godine.<ref name="GIyear">{{cite magazine |last=Hester|first=Blake|date=December 18, 2020|url=https://www.gameinformer.com/goty-2020/2020/12/18/the-top-10-games-of-2020-5-ori-and-the-will-of-the-wisps|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218210031/https://www.gameinformer.com/goty-2020/2020/12/18/game-of-the-year-countdown-5-ori-and-the-will-of-the-wisps|url-status=live|archive-date=December 18, 2020|title=Game Informer: Game Of The Year Countdown – #5 Ori And The Will Of The Wisps|magazine=[[Game Informer]]|access-date=December 25, 2020}}</ref> Što se tiče nagrada, ''Ori and the Will of the Wisps'' dobio je ili je nominiran za sljedeće nagrade: {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Ishod ! scope="col" | {{abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan=3| [[Zlatni Joystick]] [[2020.]] | Najbolji vizualni dizajn | {{Nom}} | rowspan=3| {{center|<ref>{{cite web|last=Wald|first=Heather|title=The Last of Us Part 2 takes the trophy for Best Visual Design at the Golden Joystick Awards 2020|url=https://www.gamesradar.com/au/the-last-of-us-part-2-takes-the-trophy-for-best-visual-design-at-the-golden-joystick-awards-2020/|website=[[GamesRadar+]]|date=November 24, 2020|access-date=December 10, 2020|archive-date=October 28, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028205505/https://www.gamesradar.com/au/the-last-of-us-part-2-takes-the-trophy-for-best-visual-design-at-the-golden-joystick-awards-2020/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Watts|first=Rachel|title=Watch the Golden Joystick Awards 2020 here at 8:30 PM GST|url=https://www.pcgamer.com/au/watch-the-golden-joystick-awards-2020-here/|website=[[PC Gamer]]|date=November 24, 2020|access-date=December 10, 2020|archive-date=November 24, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124203731/https://www.pcgamer.com/au/watch-the-golden-joystick-awards-2020-here/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Tyrer|first=Ben|title=Every winner at the Golden Joystick Awards 2020|url=https://www.gamesradar.com/au/every-winner-at-the-golden-joystick-awards-2020/|website=[[GamesRadar+]]|date=November 24, 2020|access-date=December 10, 2020|archive-date=February 2, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202193516/https://www.gamesradar.com/au/every-winner-at-the-golden-joystick-awards-2020/|url-status=live}}</ref>}} |- | Xbox igra godine | {{Won}} |- | Igra godine | {{Nom}} |- | rowspan=3| [[The Game Awards]] [[2020.]] | Najbolja umjetnička direkcija | {{Nom}} | rowspan=3| {{center|<ref>{{cite web|url=https://www.polygon.com/2020/11/18/21573499/the-game-awards-2020-nominees-list|title=The Game Awards 2020 nominees: The Last of Us Part 2, Hades lead the list|last=Good|first=Owen|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|date=November 18, 2020|access-date=November 19, 2020|archive-date=March 31, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331140728/https://www.polygon.com/2020/11/18/21573499/the-game-awards-2020-nominees-list|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://variety.com/2020/digital/news/the-game-awards-winners-list-2020-1234850547/|title=The Game Awards 2020: Compete Winners List|last=Stedman|first=Alex|date=December 10, 2020|access-date=December 12, 2020|website=Variety|archive-date=December 11, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201211075416/https://variety.com/2020/digital/news/the-game-awards-winners-list-2020-1234850547/|url-status=live}}</ref>}} |- | Najbolji soundtrack | {{Nom}} |- | Najbolja akcija/avantura | {{Nom}} |- | Nagrada Music + Sound [[2020.]] | Najbolja originalna glazba za videoigru | {{Nom}} |- | Nagrada GoldSpirit [[2020.]] | Najbolja originalna glazba za videoigru | {{Nom}} |- | [[Nagrada Annie]] [[2021.]] | Izvanredno postignuće u animaciji likova u videoigri | {{Nom}} | |- | rowspan=2| [[British Academy Games Awards]] [[2021.]] | Najbolja animacija | {{Nom}} | |- | Najbolja glazba | {{Nom}} | |- | [[Zlatni kolut]] [[2021.]] | Izvanredno postignuće u montaži zvuka – računalna kinematografija | {{Nom}} | |- | rowspan=5| 24. [[Godišnje nagrade D.I.C.E.]] | Avanturistička igra godine | {{Nom}} | rowspan=5| {{center|<ref>{{cite web|url=https://www.kotaku.com.au/2021/01/dice-award-nominees-2021/|title=Here's All The DICE Award Nominees for 2021|last=Walker|first=Alex|website=[[Kotaku]]|date=January 27, 2021|access-date=February 23, 2021|archive-date=March 3, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303120011/https://www.kotaku.com.au/2021/01/dice-award-nominees-2021/|url-status=dead}}</ref>}} |- | Izvanredno postignuće u animaciji | {{Nom}} |- | Izvanredno postignuće u umjetničkoj direkciji | {{Nom}} |- | Izvanredno postignuće u dizajnu zvuka | {{Nom}} |- | Izvanredno postignuće u kompoziciji originalne glazbe | {{Nom}} |- | Nagrada međunarodnih kritičara filmske glazbe (IFMCA) | Najbolja originalna glazba za videoigru ili interaktivni medij | {{Nom}} |- | Nagrada HMMA | Najbolja originalna glazba – videoigra | {{Nom}} |- | rowspan=4| [[Nagrade NAVGTR]] | Najbolja umjetnička direkcija, fantastika | {{Won}} | rowspan=4| {{center|<ref>{{cite web|title=2020 Nominees|url=https://navgtr.org/2020-nominees/|website=NAVGTR|date=January 11, 2020|access-date=January 13, 2021|archive-date=February 1, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210201144819/https://navgtr.org/2020-nominees/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://navgtr.org/2020-winners/|title=2020 Winners|website=NAVGTR|date=February 22, 2021|access-date=February 23, 2021|archive-date=February 22, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222173523/https://navgtr.org/2020-winners/|url-status=live}}</ref>}} |- | Najbolji dizajn igre, franšiza | {{Nom}} |- | Najbolji originalni ''light mix'' glazbe, franšiza | {{Won}} |- | Izvanredni dizajn kontrola, 2D ili ''limited'' 3D | {{Won}} |- | Nagrada GANG | Glazba godine | {{Nom}} |- | [[Nagrade Ivor Novello]] | Najbolja originalna glazba za videoigru | {{Won}} |- | rowspan=3| [[SXSW Gaming Awards]] [[2021.]] | Izvrsnost u glazbenoj kompoziciji | {{Won}} | rowspan=3| {{center|<ref>{{cite web|url=https://gamerant.com/sxsw-2021-gaming-award-nominees/|title=SXSW Announces 2021 Gaming Award Nominees|last=Beckwith|first=Michael|work=Game Rant|date=February 17, 2021|access-date=February 23, 2021|archive-date=February 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210223065649/https://gamerant.com/sxsw-2021-gaming-award-nominees/|url-status=live}}</ref>}} |- | Igra godine | {{Nom}} |- | Izvrnost u dizajnu | {{Nom}} |- | Nagrada Ursa Major | Najbolja igra | {{Nom}} |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[https://www.orithegame.com/ Službene stranice] [[Kategorija:Videoigre 2020.]] [[Kategorija:Avanturističke igre]] 7ovy75kuc5of2ip88364kmhjheqr93g Adolf Štumpf 0 4723234 42647699 42643668 2026-06-28T16:38:57Z Stefanguzvica 88249 42647699 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Adolf Štumpf | slika = Adolf štumpf.png | opis_slike=Fotografija iz policijskog dosijea Adolfa Štumpfa. | datum_rođenja = [[28. novembra]] [[1895]]. | mesto_rođenja =[[Osijek]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[23. aprila]] [[1958]]. ('''62''' god.) | mesto_smrti = [[Beograd]] | država_smrti ={{zastava|SFRJ}} [[Jugoslavija]] |profesija=tipografski radnik, novinar, profesionalni revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Adolf Štumpf''' ([[ćirilica]]: Адолф Штумпф; [[Nemački jezik|nemački]]: Adolf Stumpf; u literaturi se pominje i kao '''Štumf'''; [[Osijek]], [[28. novembra]] [[1895]]. – [[Beograd]], [[23. aprila]] [[1958]].) bio je istaknuti jugoslovenski [[Komunizam|komunistički]] [[revolucionar]] [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla. Bio je jedan od utemeljivača [[Socijaldemokracija|socijaldemokratskog]] radničkog pokreta u Osijeku, novinar i prevodilac. Dvadesetih je bio aktivan član jugoslovenske političke emigracije u [[Beč|Beču]], a tridesetih u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Bio je učesnik [[2. kongres Komunističke partije Jugoslavije|Drugog]] i [[3. kongres Komunističke partije Jugoslavije|Trećeg kongresa]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], te tehnički sekretar Prezidijuma Balkanske komunističke federacije. Kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]] bio je godinama u zatvoru i na [[Goli otok|Golom otoku]]. == Biografija == Adolf Štumpf rođen je u Osijeku 28. novembra 1895. godine u porodici Adolfa i Pauline Štumpf. Otac mu je bio poreklom iz [[Austrija|Austrije]]. Po zanimanju je bio tipografski radnik i novinar.<ref name="karton">[https://ekultura.hr/items/2428472/ Štumpf Adolf, 1895. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']</ref> U Osijeku je završio realnu gimnaziju i trgovačku akademiju.<ref name="kk">М. В. Зеленов, Д. Бранденбергер, ''«Краткий курс истории ВКП(б)». Текст и его история в 2 частях. Часть 1. История текста «Краткого курса истории ВКП(Б)» 1931–1956'', (Moskva: РОССПЭН, 2014), 596.</ref> Bio je politički aktivan već kao gimnazijalac, oko [[1912]]. godine, kada ga [[Lavoslav Kraus]] opisuje kao "prvog intelektualca socijaldemokratu u Osijeku", "najškolovanijeg marksista kojeg je dotada Osijek dao radničkom pokretu", i bliskog prijatelja [[Adela Pavošević|Adele Pavošević]].{{sfn|Kraus|1973|pp=55–56, 150}} [[7. januara]] [[1919]]. godine učestvuje u ponovnom osnivanju lokalnog odbora [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]] i već tada pripada njenom levom krilu, koje je okrenuto komunizmu i pristupanju [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Rajković Pejić|2020|p=62}} U aprilu iste godine, Štumpf je uhapšen pod optužbom da je učestvovao u [[Afera Diamantstein|pripremanju državnog udara]].{{sfn|Rajković Pejić|2020|pp=98–99}} Štumpf je bio jedan od pet osiječkih delegata na [[2. kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)|Vukovarskom kongresu]] u junu [[1920]]. godine, kada je [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]] pristupila Komunističkoj internacionali i promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]].{{sfn|Rajković Pejić|2020|p=116}} U oktobru 1920. godine Štumpf je izabran u Izvršni odbor KPJ za Osijek.<ref>Ubavka Vujošević (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ (20–24. jun 1920), Plenarne sednice CPV KPJ (februar – decembar 1920)'' (Beograd: Komunist, 1983), 624.</ref> Takođe je bio upravnik radničke štamparije u Osijeku, koju je partija uspostavila nakon što je kupila zgradu od predstavnika mađarskog građanskog lista koji su emigrirali. Pod upravom Štumpfa, u štampariji su se izdavale nove komunističke novine ''Radnička riječ'', čiji je bio i urednik. U novinama su članke objavljivali on kao i njegovi bliski saradnici, komunisti Adela Pavošević, Lavoslav Kraus i [[Božidar Maslarić]]. Kada je krajem [[1920]]. godine donešena [[Obznana]], novine su zabranjene.{{sfn|Kraus|1973|pp=148–149}} U trenutku donošenja Obznane, Štumpf je bio član Oblasnog vijeća KPJ za Osijek.{{sfn|Jović|1985|p=130}} Krajem jula [[1921]]. godine, nakon donošenja Zakona o zaštiti države, Štumpf je proteran u Austriju na deset godina, pa se trajno naselio u [[Beč|Beču]].{{sfn|Jović|1985|pp=153–154}} [[1922]]. godine postao je član Komunističke partije Austrije.<ref name="kk"></ref> U Beču je Štumpf radio za Telegrafsku agenciju Sovjetskog Saveza (TASS) i bio član Kluba studenata marksista iz Jugoslavije, u kom je redovno držao predavanja.{{sfn|Kraus|1973|p=149}}<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 34.</ref> Bio je aktivan i pod pseudonimom '''Stojanović'''. Pored TASS-a, neko vreme je radio i u sovjetskoj ambasadi u Beču. Po informacijama jugoslovenske policije, često je ilegalno putovao u Jugoslaviju i tuda nosio zabranjenu komunističku literaturu.<ref name="karton"></ref> [[1924]]. godine obavlja dužnost tehničkog sekretara Prezidijuma Balkanske komunističke federacije i povremeno prisustvuje sastancima Prezidijumima sa savetodavnim glasom.<ref>[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/51875-natsionalnyy-vopros-na-balkanah-cherez-prizmu-mirovoy-revolyutsii-v-do-locale-nil-kumentah-tsentralnyh-rossiyskih-arhivov-nachala-serediny-1920-h-godov-v-2-ch-ch-1#mode/inspect/page/199/zoom/4 Р. П. Гришина (ur.), ''Национальный вопрос на Балканах через призму мировой революции (в до­кументах центральных российских архивов начала - середины 1920-х годов). В 2 ч. Ч. 1'' (Moskva: Эдиториал УРСС, 2000), 195, 197.]</ref><ref>Л. И. Жила, В. Т. Поповски, ''Македонский вопрос в документах Коминтерна, Том I Часть 1: 1923–1925 гг.'' (Skopje: Ѓурѓа, 1999), 678–679.</ref> Bio je jedan od urednika novina ''[[La fédération balkanique]]'' i ''Biltena Balkanske komunističke federacije''. Bilten je uređivao zajedno sa [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]], a La fédération balkanique sa [[Moni Levi|Salomonom Levijem]], [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Pavle Bastajić|Pavlom Bastajićem]].<ref name="karton"></ref><ref>[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/51876-natsionalnyy-vopros-na-balkanah-cherez-prizmu-mirovoy-revolyutsii-v-dokumentah-tsentralnyh-rossiyskih-arhivov-nachala-serediny-1920-h-godov-v-2-ch-ch-2-iyun-1924-g-dekabr-1926-g#mode/inspect/page/166/zoom/4 Р. П. Гришина (ur.), ''Национальный вопрос на Балканах через призму мировой революции (в документах центральных российских архивов начала - середины 1920-х годов). В 2 ч. Ч. 2. Июнь 1924 г. - декабрь 1926 г.'' (Moskva: РОССПЭН, 2003), 161–162.]</ref> U martu [[1926]]. godine bio je jedan od pokretača komunističkih novina ''[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]''.{{sfn|Vujošević|Gligorijević|1986|p=485}} Štumpf je bio jedan od organizatora i zapisničar [[3. kongres Komunističke partije Jugoslavije|Trećeg kongresa KPJ]] u maju [[1926]]. godine.{{sfn|Vujošević|Gligorijević|1986|pp=17, 116, 379–380}} Za razliku od većine članova redakcije lista ''La fédération balkanique'' i saradnika Balkanske komunističke federacije, Štumpf je pripadao desnoj frakciji u KPJ, predvođenoj [[Sima Marković|Simom Markovićem]] i [[Ljuba Radovanović|Ljubom Radovanovićem]]. Preko njih je i održavao vezu sa partijskom organizacijom u Osijeku i Maslarićem.{{sfn|Jović|1985|p=198}} Štumpf je u Beču živeo do [[1931]]. godine, i kasnije je radio u jugoslovenskoj sekciji austrijskog ogranka [[Međunarodna Crvena pomoć|Međunarodne crvene pomoći]].<ref>Barry McLoughlin, Hannes Leidinger, Verena Moritz, ''Kommunismus in Österreich 1918-1938'' (Beč: StudienVerlag, 2009), 424–425.</ref> Adolf Štumpf potom emigrira u SSSR i postaje član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. U Moskvi živi pod imenom '''Ignatovič''' i završava Radnički univerzitet Pokrovskog pri [[Moskovski državni univerzitet M. V. Lomonosov|Moskovskom državnom univerzitetu]].<ref name="kk"></ref> Nakon što je završio univerzitet, radi kao prevodilac u Međunarodnoj izdavačkoj kući stranih radnika u SSSR.{{sfn|Kraus|1973|p=149}} Neko vreme je bio i predavač [[Filozofija|filozofije]] na Radničkom fakultetu koji je prethodno završio, kao i na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada]].{{sfn|Previšić|2022|p=441}}<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1970/1-1971/1971_6_07_Bojovic.pdf Jovan R. Bojović, "Jugosloveni na Komunističkom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada", ''Tokovi revolucije'' 1/1972, 149.]</ref><ref>Svetislav Đorđević Lopačov, ''Sećanja'' (Beograd: Politika, 1994), 44–45.</ref> [[1934]]. godine, radio je u predstavništvu Komunističke partije Jugoslavije pri Kominterni.<ref>Mirko Marković, ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997), 89–90.</ref> Bio je jedan od autora nemačkog prevoda [[Josif Staljin|Staljinovog]] ''Kratkog kursa istorije VKP(b)''.<ref name="kk"></ref> Po oslobođenju Jugoslavije, Štumpf se vratio u domovinu i naselio u Beogradu. Odmah po povratku u zemlju stavljen je pod nadzor [[OZNA|političke policije]], kao nepouzdan stari kadar iz SSSR-a.<ref>[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida de Majo (1906-1964): biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 473.]</ref> Bio je predavač dijalektičkog i istorijskog materijalizma u partijskim školama i urednik lista ''Za čvrsti mir, za narodnu demokratiju'', koji je pokrenut [[1947]]. godine i koji je bio zvaničan list [[Informbiro|Informbiroa]].{{sfn|Previšić|2022|p=441}}<ref>Nándor Major, "Bonyodalom egy szerzőség körül", '' Híd 76/8 (Avgust 2012), 103.</ref> Uhapšen je među prvim pristalicama Rezolucije Informbiroa, već 7. avgusta [[1948]]. godine.<ref name="goli">[https://www.noviplamen.net/dosije-o-golom-otoku/ "Dosije: Goli otok", ''Novi plamen'', 25. novembra 2013.]</ref> Prema tvrdnjama istrage, bio je blisko povezan sa drugim pristalicama Rezolucije Informbiroa, kao što su [[Dragotin Gustinčič]], [[Milan Kalafatić]] i [[Robert Rinaldo]].{{sfn|Previšić|2022|p=444}} Nakon istrage, od 26. aprila [[1949]]. do 19. jula [[1950]]. godine, bio je smešten u zatvoru na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]], gde je delio ćeliju sa drugim informbirovcem iz Osijeka, [[Dragan Ozren|Draganom Ozrenom]]. U zatvoru je Štumpf organizovao predavanja iz [[Dijalektički materijalizam|dijalektičkog materijalizma]]. U julu 1950. godine, Štumpf je sa drugim zatvorenicima poslat na Goli otok.<ref>Н. А. Лысенков, "«Такова уж судьба нашего поколения - свидетеля родильных мук эпохи социализма» Письма Д.А. Озрина жене Ю.М. Литваковой из белградской тюрьмы и письма Б. Вукелича и С. Попиводы Ю.М. Литваковой о его гибели в концентрационном лагере. 1949, 1957 гг.", ''Исторический архив'' 1/2019, 106–107, 117.</ref><ref>Milomir Marić, ''Deca komunizma, Knjiga druga: Ljudi novog doba'' (Beograd: Laguna, 2018), 122.</ref> Na Golom otoku, Štumpf je bio na "Radilištu 101", poznatijem kao "Petrova rupa", gde su najdoslednije pristalice Sovjetskog Saveza podvrgavane naročito žestokim mukama.{{sfn|Previšić|2022|pp=457–459}} Bio je jedan od ljudi sa kojima je na Golom otoku [[1952]]. razgovarao [[Dobrica Ćosić]].<ref>Ljubinka Škodrić, ''Žene Golog otoka'' (Beograd: Vukotić Media, 2025), 173.</ref> Sa Golog otoka je pušten 14. februara [[1954]]. godine.<ref name="goli"></ref> Posle puštanja sa Golog otoka, Štumpf, koji je odbio da revidira svoj stav, služio je kao veza oslobođenih "ibeovaca" i sovjetske ambasade, kojoj je dostavljao podatke o njihovim aktivnostima.{{sfn|Previšić|2022|p=525}} Uprkos tome, Adolf Štumpf se posle puštanja sa Golog otoka vratio uredničkim i izdavačkim poslovima. Zajedno sa [[Moša Pijade|Mošom Pijade]] radio je na novom izdanju i novom [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] prevodu ''[[Das Kapital|Kapitala]]'', ali je taj rad prekinula Mošina smrt. Štumpf je preminuo svega godinu dana posle Moše, u Beogradu, 23. aprila 1958. godine, usled komplikacija nakon operacije [[Želudac|želuca]].{{sfn|Kraus|1973|p=150}}<ref>"Čitulje", ''Politika'' br. 16149, 26. aprila 1958, 13.</ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Jović|first1=Dragiša|title=Radnički pokret u Slavoniji, 1918–1929|date=1985 |publisher=Centar za društvena istraživanja Slavonije i Baranje|location=Slavonski Brod|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kraus|first1=Lavoslav|title=Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života|date=1973 |publisher=Glas Slavonije|location=Osijek|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Rajković Pejić|first1=Ana|title=Ideološki prijepori u radničkom pokretu u Osijeku (1918.-1939.)|date=2020 |publisher=Doktorska disertacija|location=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vujošević|first1=Ubavka|last2=Gligorijević|first1=Branislav|title=Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.|date=1986|publisher=Izdavački centar Komunist|location=Beograd|ref=harv}} {{Lifetime|1895|1958|Štumpf, Adolf}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] r9k762y2ks1iu4q9xxehpboxg2manmt Erling Haaland 0 4723298 42647866 42645070 2026-06-29T07:42:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Erling Haaland | slika = Erling Haaland Morocco v Norway 7 June 2026-51.jpg | slika_širina = | punoime = Erling Braut Haaland<br>(rođen kao Erling Braut Håland) | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2000|7|21|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Leeds]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.95 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | brojnadresu = 9 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2017 | klubovi1 = {{flagicon|NOR}} [[Bryne FK|Bryne]] | nastupi(golovi)1 = 16 (0) | godine2 = 2017 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|NOR}} [[Molde FK|Molde]] | nastupi(golovi)2 = 39 (14) | godine3 = 2019 – 2020 | klubovi3 = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | nastupi(golovi)3 = 16 (17) | godine4 = 2020 – 2022 | klubovi4 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)4 = 67 (62) | godine5 = 2022 – | klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)5 = 132 (112) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NOR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 51 (57) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 21.6.2026 }} '''Erling Braut Haaland''', rođen kao '''Erling Braut Håland''' ([[Leeds]], [[21. srpnja]] [[2000.]]) [[Norveška|norveški]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno je igrač [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]]. == Rani život == Erling Haaland rođen je 21. srpnja 2000. u [[Leeds]]u, [[Engleska]]. U to je vrijeme njegov otac [[Alf-Inge Håland]] igrao za [[Leeds United F.C.|Leeds United]] koji se tada natjecao u [[FA Premier liga|Premier ligi]].<ref>{{cite news |url=https://www.leeds-live.co.uk/sport/leeds-united/erling-haaland-leeds-united-manutd-14854128 |title=Wonderkid Haaland would pick Leeds United over Man Utd every time |last=Cross |first=Beren |date=9. srpnja 2018. |website=Leeds Live |access-date=22. studenoga 2019. |quote=Erling Braut Haaland was born in Leeds in July 2000, a short time after his father, Alf-Inge, departed Elland Road for Manchester City after three years in West Yorkshire. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231306/https://www.leeds-live.co.uk/sport/leeds-united/erling-haaland-molde-leeds-united-14854128 |url-status=live}}</ref> Godine 2004. Erling se preselio u [[Bryne]], mjesto u [[Norveška|Norveškoj]] u kojem su prije živjeli njegovi roditelji.<ref>{{Cite web |last=Hansen |first=Ole Jonny Eriksrud |date=29. studenoga 2018. |title=Erling Braut Haaland: – Har sagt til meg selv at jeg vil bli verdens beste spiller |url=http://nettavisen.no/artikkel/3423560463 |access-date=31. listopada 2020. |website=Nettavisen |language=no |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231307/https://www.nettavisen.no/artikkel/erling-braut-haaland-har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/s/12-95-3423560463 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Rose |first=Gary |date=2. listopada 2019. |title=Erling Braut Haaland: Is Red Bull Salzburg striker really 'the next Zlatan Ibrahimovic'? |url=https://www.bbc.com/sport/football/49885026 |website=BBC Sport |access-date=28. listopada 2019. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002060355/https://www.bbc.com/sport/football/49885026 |url-status=live}}</ref> Erling je u mladosti osim [[nogomet]]a trenirao i [[rukomet]], [[golf]] te [[atletika|atletiku]].<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/elring-haaland-interview-clicked-with-sancho-reus-and-hazard-straight-away-9952 |title=Erling Haaland: "I clicked with Jadon Sancho, Marco Reus and Thorgan Hazard straight away" |website=bundesliga.com |date=14. veljače 2020. |access-date=20. veljače 2021. |archive-date=20. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120220559/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/elring-haaland-interview-clicked-with-sancho-reus-and-hazard-straight-away-9952 |url-status=live}}</ref> Također je navodno 2006. za svoju dobnu skupinu postavio svjetski rekord u [[Skok u dalj s mjesta|skoku u dalj s mjesta]], skočivši 1,63 metra.<ref>{{cite web |url=https://www.90min.com/in/posts/6560333-stunning-report-reveals-erling-braut-haaland-is-a-world-record-holder-in-athletics |title=Stunning Report Reveals Erling Braut Haaland is a World Record Holder in Athletics |last=Arora |first=Mudeet |website=90min |date=19. veljače 2020. |access-date=20. veljače 2021. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231303/https://www.90min.com/in/posts/6560333-stunning-report-reveals-erling-braut-haaland-is-a-world-record-holder-in-athletics |url-status=live}}</ref> == Klupska karijera == === Bryne === Kao petogodišnjak pridružio se akademiji lokalnog kluba [[Bryne FK]].<ref>{{cite news |last1=Godø |first1=Øyvind |title=Slik ble Erling Braut Haaland en av heteste fotballspillere – Han kunne ikke løpe skikkelig |url=https://www.dagbladet.no/sport/han-kunne-ikke-lope-skikkelig/72073154 |newspaper=Dagbladet |access-date=2. rujna 2020. |date=30. siječnja 2020. |archive-date=30. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200130134208/https://www.dagbladet.no/sport/han-kunne-ikke-lope-skikkelig/72073154 |url-status=live}}</ref><ref name="bundesliga-background1">{{cite web |title=Erling Haaland's journey: from Bryne to Borussia Dortmund |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-roots-from-bryne-to-borussia-dortmund-history-norway-solskjaer-10652 |publisher=Bundesliga |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=31. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200531212502/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-roots-from-bryne-to-borussia-dortmund-history-norway-solskjaer-10652 |url-status=live}}</ref> Tijekom sezone 2015./16. Haaland je za rezervnu momčad Brynea postigao 18 golova u 14 utakmica.<ref name="auto">{{Cite web |title=In Profile: Erling Braut Håland |website=FOTBALLBEN |date=13. srpnja 2018. |access-date=13. srpnja 2018. |url=https://fotballben.weebly.com/home/in-profile-erling-braut-haland# |archive-date=13. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713173626/https://fotballben.weebly.com/home/in-profile-erling-braut-haland |url-status=live}}</ref> Za prvu momčad kluba debitirao je 12. svibnja 2016. kao petnaestogodišnjak u drugoligaškoj utakmici protiv [[Ranheim Fotball|Ranheima]] od kojeg je Bryne izgubio 1:0.<ref name="goal-background1">{{cite web |last1=König |first1=Nicklas |last2=Schmeckel |first2=Maximilian |title=Behind Haaland's Unstoppable Rise |url=https://www.goal.com/story/erling-haaland-unstoppable-rise/ |website=Goal.com |publisher=Perform Group |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=18. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200318114617/https://www.goal.com/story/erling-haaland-unstoppable-rise/ |url-status=live}}</ref><ref name="bundesliga-background1" /><ref>{{Cite news |title=Rødt kort og tap da Håland debuterte |newspaper=Jærbladet |date=12. svibnja 2016. |access-date=30. travnja 2018. |url=http://jbl.no/index.php?page=vis_nyhet&NyhetID=39447 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625161118/http://jbl.no/index.php?page=vis_nyhet&NyhetID=39447 |archive-date=25. lipnja 2018.}}</ref> Haaland je isprva igrao za prvu momčad Brynea kao [[Napadač (nogomet)|krilo]], a kasnije je prebačen na poziciju [[Napadač (nogomet)|središnjeg napadača]]. Unatoč tome što u svojoj prvoj sezoni za klub nije postigao niti jedan zgoditak, [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] ga je pozvao na probu. Haaland je na kraju prešao u redove [[Molde FK|Moldea]] koji je tada vodio [[Ole Gunnar Solskjær]].<ref name="goal-background1" /> Haaland je za Bryne sveukupno nastupao 16 puta.<ref name="auto" /> === Molde === [[File:Molde-Zenit (2) Erling Braut Håland 2018-8-30.jpg|thumb|upright|Haaland u dresu [[Molde FK|Moldea]] 2018. godine]] Dana 1. veljače 2017. objavljeno je da je Haaland potpisao ugovor s [[Molde FK|Moldeom]].<ref>{{Cite web |title=HÅLAND KLAR FOR MOLDE FK |publisher=Molde FK |date=1. veljače 2017. |access-date=30. travnja 2018. |url=http://www.moldefk.no/nyheter/haland-klar-for-molde-fk |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702175707/http://www.moldefk.no/nyheter/haland-klar-for-molde-fk |url-status=live}}</ref> Dana 26. travnja 2017. Haaland je postigao svoj prvi gol za klub u svojem debitantskom nastupu za klub i to u utakmici [[Norveški nogometni kup|kupa]] protiv [[Volda TI|Volde TI]] koja je izgubila 2:3.<ref>{{Cite news |title=Solskjær hyller stortalentet Erling Braut Håland (17): – Ekkel å spille mot |newspaper=Verdens Gang |date=6. kolovoza 2018. |access-date=30. travnja 2018. |url=https://www.vg.no/sport/fotball/i/VVnp4/solskjaer-hyller-stortalentet-erling-braut-haaland-17-ekkel-aa-spille-mot |archive-date=30. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180430183007/https://www.vg.no/sport/fotball/i/VVnp4/solskjaer-hyller-stortalentet-erling-braut-haaland-17-ekkel-aa-spille-mot |url-status=live}}</ref> U [[Eliteserien|ligi]] je debitirao 4. lipnja 2017. protiv kluba [[Sarpsborg 08 FF|Sarpsborg 08]]. Na toj je utakmici ušao kao zamjena u 71. minuti, a u 77. minuti postigao je jedini gol na utakmici.<ref>{{Cite news |title=Alfies sønn (16) fikk Molde-debut: Gult kort etter 65 sekunder |newspaper=Verdens Gang |date=5. lipnja 2017. |access-date=30. travnja 2018. |url=https://www.vg.no/sport/fotball/i/vR084/alfies-soenn-16-fikk-molde-debut-gult-kort-etter-65-sekunder |archive-date=13. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213220610/https://www.vg.no/sport/fotball/i/vR084/alfies-soenn-16-fikk-molde-debut-gult-kort-etter-65-sekunder |url-status=live}}</ref> U svojoj prvoj sezoni Haaland je postigao 4 gola u 20 utakmica.<ref>{{cite web |title=alyomfotball.no: Erling Braut Haaland – Tipico Bundesliga |url=http://www.altomfotball.no/element.do?cmd=player&personId=304980&tournamentId=247&useFullUrl=false |publisher=alt om fotball |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=27. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127194929/http://www.altomfotball.no/element.do?cmd=player&personId=304980&tournamentId=247&useFullUrl=false |url-status=live}}</ref> Dana 1. srpnja 2018. Haaland je postigao 4 gola u prvih 21 minute utakmice protiv [[SK Brann|Branna]] koji je poražen 0:4. Nakon te utakmice Ole Gunnar Solskjær, trener Moldea, usporedio je Haalandov način igranja s [[Romelu Lukaku|Romeluom Lukakuom]] te je otkrio da je klub odbio nekoliko ponuda za Haalanda od raznih klubova.<ref>{{Cite news |title=Manchester United scout watches wonderkid Erling Haaland score FOUR goals |newspaper=Manchester Evening News |date=2. srpnja 2018. |access-date=7. srpnja 2018. |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/transfer-news/man-utd-transfer-erling-haland-14853170 |archive-date=7. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180707172425/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/transfer-news/man-utd-transfer-erling-haland-14853170 |url-status=live}}</ref> Zbog svojih nastupa u 2018. imenovan je probojem godine.<ref name="breakthrough award">{{cite web |url=https://www.eliteserien.no/fotballfesten/alle-vinnerne-pa-fotballfesten |title=Alle vinnerne på fotballfesten |publisher=Eliteserien |date=25. studenoga 2018. |access-date=20. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127152124/https://www.eliteserien.no/fotballfesten/alle-vinnerne-pa-fotballfesten |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}</ref> Te je godine postigao 16 golova u 30 klupskih utakmica te je bio najbolji strijelac Moldea.<ref>{{Cite web |title=Erling Braut Haaland: – Har sagt til meg selv at jeg vil bli verdens beste spiller |publisher=Nettavisen |date=28. studenoga 2019. |access-date=2. ožujka 2020. |url=https://www.nettavisen.no/nyheter/erling-braut-haaland---har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/3423560463.html |archive-date=14. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214155943/https://www.nettavisen.no/nyheter/erling-braut-haaland---har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/3423560463.html |url-status=live}}</ref> === Red Bull Salzburg === [[File:FC Salzburg versus. KRC Genk (UEFA Championsleague 17. September 2019) 31.jpg|thumb|upright|Haaland u dresu [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]] 2019. godine]] ==== Sezona 2018./19. ==== Dana 19. kolovoza 2018. [[Red Bull Salzburg]] objavio je da će Haaland prijeći u njihove redove 1. siječnja iduće godine.<ref name=":0">{{cite web |title=Servus in Salzburg Erling Halend |url=https://www.redbullsalzburg.at/de/fc-red-bull-salzburg/news/saison_2018_19/servus-in-salzburg-erling-haland.html |publisher=Red Bull Salzburg |access-date=19. kolovoza 2018. |date=19. kolovoza 2018. |archive-date=18. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818214857/https://www.redbullsalzburg.at/de/fc-red-bull-salzburg/news/saison_2018_19/servus-in-salzburg-erling-haland.html |url-status=live}}</ref> Za Red Bull Salzburg debitirao je 17. veljače u utakmici četvrtfinala [[Austrijski nogometni kup|kupa]] protiv [[1. Wiener Neustädter SC (2008.)|Wiener Neustädtera]] koji je izgubio utakmicu 1:2.<ref name="RBSTM">[https://www.transfermarkt.de/erling-haaland/leistungsdatendetails/spieler/418560/plus/0?saison=&verein=409&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Red Bull Salzburg], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2021.</ref> U [[Austrijska Bundesliga|ligi]] je debitirao 24. veljače kada je [[Rapid Beč]] porazio Red Bull Salzburg 2:0.<ref name="RBSTM" /> Svoj prvi gol za klub postigao je 12. veljače kada je Red Bull Salzburg u ligi pobijedio [[LASK Linz|LASK]] 2:1.<ref name="RBSTM" /> ==== Sezona 2019./20. ==== Svoj prvi klupski [[hat-trick]] postigao je 19. srpnja u kupu protiv kluba [[SC-ESV Parndorf 1919]] koji je izgubio 7:1.<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/07/19/austria/ofb-stiegl-cup/sc-esv-parndorf-1919/fc-red-bull-salzburg/3048847/ |title=Parndorf vs. Salzburg 1–7: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> Svoj drugi klupski hat-trick postigao je u ligi 10. kolovoza protiv [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]] s kojim je Red Bull Salzburg igrao 5:2.<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/08/10/austria/bundesliga/fc-red-bull-salzburg/wolfsberger-athletik-club/3034849/ |title=Salzburg vs. Wolfsberger AC 5–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> Dana 14. rujna postigao je svoj treći klupski hat-trick i to protiv [[TSV Hartberg]]a kojeg je Red Bull Salzburg dobio 7:2. To je bila šesta utakmica zaredom u kojoj je Haaland postigao barem jedan gol te je na tih šest utakmicama postigao jedanaest golova.<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/09/14/austria/bundesliga/fc-red-bull-salzburg/tsv-hartberg/3034873/ |title=Salzburg vs. Hartberg 7–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> Tri dana kasnije Haaland je ostvario svoji prvi nastup u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[K.R.C. Genk|Genka]] koji je poreažen rezultatom 6:2. U prvom poluvremenu te utakmice Genku je zabio tri gola te je tako postigao svoj četvrti hat-trick za klub.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/sep/17/champions-league-roundup-haland-makes-history-in-salzburg-romp-as-barca-are-held |title=Champions League roundup: Håland makes history in Salzburg romp as Barça are held |newspaper=The Guardian |date=17. rujna 2019. |access-date=17. rujna 2019. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002172228/https://www.theguardian.com/football/2019/sep/17/champions-league-roundup-haland-makes-history-in-salzburg-romp-as-barca-are-held |url-status=live}}</ref> U svojim idućim dvima utakmicama u UEFA Ligi prvaka, Haaland je zabio gol [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] (4:3 za Liverpool) te dva [[S.S.C. Napoli|Napoliju]] (3:2 za Napoli). Time je postao drugi tinejdžer u povijesti natjecanja koji je postigao gol u svakom od svoja prva tri nastupa u tom natjecanju. Sa svojih šest postignutih golova, Haaland je bio najbolji strijelac prve tri utakmice grupne faze.<ref name="goal">{{cite web |url=https://www.goal.com/en-cm/news/salzburgs-haaland-matches-drogbas-champions-league-record/rij8a810gbsn1bai6ycxrok8x |title=Salzburg's Haaland matches Drogba's Champions League record |website=Goal.com |publisher=Perform Group |date=24. listopada 2019. |access-date=5. studenoga 2019. |archive-date=2. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202021948/https://www.goal.com/en-cm/news/salzburgs-haaland-matches-drogbas-champions-league-record/rij8a810gbsn1bai6ycxrok8x |url-status=live}}</ref> U uzvratnoj utakmici protiv Napolija koja je završila 1:1, Haaland je zabio iz [[jedanaesterac|penala]]. Tim je golom postao prvi tinejdžer te četvrti igrač bilo koje dobi, nakon [[José Carlos Nascimento|Zéa Carlosa]], [[Alessandro Del Piero|Alessandra Del Piera]] i [[Diego Costa|Diega Coste]], koji je zabio gol u svakom od svojih prva četiri nastupa u UEFA Liga prvaka.<ref name=":1">{{cite web |url=https://www.sport1.de/fussball/champions-league/2019/11/champions-league-erling-haaland-von-red-bull-trifft-auch-gegen-neapel |title=Haaland ballert sich zum Rekord |publisher=Sport1 |date=5. studenoga 2019. |access-date=5. studenoga 2019. |archive-date=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106121924/https://www.sport1.de/fussball/champions-league/2019/11/champions-league-erling-haaland-von-red-bull-trifft-auch-gegen-neapel |url-status=live}}</ref> Dana 10. studenog Haaland je u ligaškoj utakmici protiv Wolfsbergera koja je završila 0:3 postigao svoj peti hat-trick u sezoni te drugi protiv tog kluba.<ref>{{cite news |url=https://en.as.com/en/2019/11/10/football/1573410028_663896.html |title=Erling Braut Haaland bags fifth hat-trick of the season |newspaper=Diario AS |date=10. studenoga 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609094257/https://en.as.com/en/2019/11/10/football/1573410028_663896.html |url-status=live}}</ref> U svojoj petoj utakmici u UEFA Ligi prvaka, odigranoj protiv Genka kojeg je Red Bull porazio rezultatom 1:4, Haaland je ušao s klupe te pritom postigao jedan gol za svoj klub. Haaland je tako postao prvi tinejdžer te šesti igrač bilo koje dobi, nakon Alessandra Del Piera, [[Serhij Rebrov|Serhija Rebrova]], [[Neymar]]a, [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] i [[Robert Lewandowski|Roberta Lewandowskog]], koji je uspio zabiti gol u svakoj od prvih pet utakmica grupne faze tog natjecanja.<ref>{{cite news |url=https://en.as.com/en/2019/11/27/football/1574893540_950310.html |title=Erling Haaland makes Champions League history |newspaper=Diario AS |date=27. studenoga 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |archive-date=12. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200212123718/https://en.as.com/en/2019/11/27/football/1574893540_950310.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Genk 1–4 Red Bull Salzburg: Erling Braut Haaland breaks more scoring records |url=https://www.bbc.com/sport/football/50519954 |website=BBC Sport |access-date=19. prosinca 2019. |date=27. studenoga 2019. |archive-date=28. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128101920/https://www.bbc.com/sport/football/50519954 |url-status=live}}</ref> U zadnjoj utakmici grupne faze Liverpool je porazio Red Bull Salzburg 2:0 te je Red Bull Salzburg ispao iz UEFA Lige prvaka.<ref>{{cite news |title=Red Bull Salzburg 0–2 Liverpool: Reds reach Champions League knockout stages with win |url=https://www.bbc.com/sport/football/50667332 |website=BBC Sport |access-date=19. prosinca 2019. |date=10. prosinca 2019. |archive-date=12. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191212170327/https://www.bbc.com/sport/football/50667332 |url-status=live}}</ref> Ta utakmica bila je ujedno i Haalandova zadnja za klub. U sezoni 2019./20. za Red Bull Salzburg postigao je 28 golova u 22 nastupa, a tijekom obje sezone za klub postigao je 29 golova u 27 utakmica.<ref>{{cite news |url=https://www.skysports.com/football/news/11899/11897354/erling-haaland-signs-for-borussia-dortmund-from-rb-salzburg |title=Dortmund sign Man Utd target Haaland |publisher=Sky Sports |date=30. prosinca 2019. |access-date=30. prosinca 2019. |archive-date=29. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191229214316/https://www.skysports.com/football/news/11899/11897354/erling-haaland-signs-for-borussia-dortmund-from-rb-salzburg |url-status=live}}</ref> === Borussia Dortmund === Unatoč tome što je navodno bio meta [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Juventus F.C.|Juventusa]], 29. prosinca 2019. objavljeno je da je Haaland potpisao ugovor s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]] na četiri i pol godine. Iznos ovog transfera iznosio je oko 20 milijuna eura.<ref>{{cite web |url=https://www.bvb.de/News/Uebersicht/BVB-verpflichtet-Erling-Haaland |title=BVB verplichtet Erling Haalan |publisher=Borussia Dortmund |date=29. prosinca 2019. |access-date=29. prosinca 2019. |archive-date=5. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205184007/https://www.bvb.de/News/Uebersicht/BVB-verpflichtet-Erling-Haaland |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |title=Erling Braut Haaland: Borussia Dortmund sign striker from Red Bull Salzburg |url=https://www.bbc.com/sport/football/50940894 |website=BBC Sport |access-date=31. prosinca 2019. |date=29. prosinca 2019. |archive-date=30. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230183508/https://www.bbc.com/sport/football/50940894 |url-status=live}}</ref> ==== Sezona 2019./20. ==== Za Borussiju Dortmund debitirao je u [[Njemačka nogometna Bundesliga|ligi]] 18. siječnja 2020. protiv [[FC Augsburg|Augsburga]] kojeg je Borussia dobila 3:5. Haaland je na toj utakmici ušao kao zamjena u drugom poluvremenu te je već nakon 23 minute postigao svoj prvi hat-trick za klub.<ref>{{cite news |title=FC Augsburg 3–5 Borussia Dortmund: Erling Braut Haaland scores hat-trick on debut |url=https://www.bbc.com/sport/football/51163405 |website=BBC Sport |access-date=18. siječnja 2020. |date=18. siječnja 2020. |archive-date=19. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200119112551/https://www.bbc.com/sport/football/51163405 |url-status=live}}</ref> Time je postao drugi igrač u povijesti kluba koji je zabio tri gola na svojem debiju (prvi je bio [[Pierre-Emerick Aubameyang]]).<ref>{{cite web |last=Grez |first=Matias |date=18. siječnja 2020. |title=Teen sensation Erling Braut Håland scores debut hat-trick to save Borussia Dortmund |url=https://www.cnn.com/2020/01/18/football/borussia-dortmund-erling-braut-hland-augsburg-spt-intl |access-date=20. siječnja 2020. |publisher=CNN |archive-date=18. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200118232154/https://www.cnn.com/2020/01/18/football/borussia-dortmund-erling-braut-hland-augsburg-spt-intl/ |url-status=live}}</ref> Šest dana kasnije Borussia je igrala lokalni derbi protiv [[1. FC Köln|Kölna]] koji je završio 5:1). Haaland je i na toj utakmici ušao kao zamjena u drugom poluvremenu. 12 minuta kasnije postigao je svoj prvi gol na toj utakmici, a 10 minuta kasnije svoj drugi na utakmici.<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/4588821/ticker/borussia-dortmund-17/1-fc-koeln-16 |title=Haaland glänzt auch beim Heimdebüt: BVB schießt Köln ab |website=kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=25. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200125134630/https://www.kicker.de/4588821/ticker/borussia-dortmund-17/1-fc-koeln-16 |url-status=live}}</ref> Tom je utakmicom Haaland postao prvi igrač koji je postigao pet golova u svoje prve dvije utakmice Bundeslige te igrač kojem je trebalo najmanje vremena da postigne pet golova u svoje prve dvije utakmice Bundeslige.<ref>{{cite web |url=http://www.bvb.de/eng/content/view/full/173172/ |title=Haaland's Bundesliga record – five goals in 56 minutes |publisher=Borussia Dortmund |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=25. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200125031443/https://www.bvb.de/eng/content/view/full/173172 |url-status=live}}</ref> Unatoč tome što je u siječnju 2020. igrao samo oko sat vremena u Bundesligi, proglašen je najboljim igračem u Bundesligi za taj mjesec.<ref>{{cite news |title=Haaland wins Player of the Month award after an hour on pitch |url=https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4053203/haaland-wins-player-of-the-month-award-after-an-hour-on-pitch |publisher=ESPN |access-date=18. veljače 2020. |date=15. veljače 2020. |archive-date=17. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217002023/https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4053203/haaland-wins-player-of-the-month-award-after-an-hour-on-pitch |url-status=live}}</ref> Dana 1. veljače Haaland je postigao dva gola na utakmici protiv [[1. FC Union Berlin|Uniona Berlin]] koju je Borussia dobila 5:0 te je tako postao prvi igrač u povijesti Bundeslige koji je postigao gol u svoja prva tri nastupa u tom natjecanju.<ref>{{cite web |title=Borussia Dortmund 5–0 Union Berlin: Jadon Sancho and Erling Braut Haaland break records |url=https://www.bbc.com/sport/football/51342031 |website=BBC Sport |access-date=1. veljače 2020. |date=3. veljače 2020. |archive-date=2. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202212856/https://www.bbc.com/sport/football/51342031 |url-status=live}}</ref> Dana 18. veljače Haaland je u utakmici osmine finala protiv [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]] koji je poražen 2:1 postigao dva gola. Time je podigao svoj broj postignutih golova u [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Ligi prvaka 2019./20.]] sa šest na osam.<ref>{{cite web |last1=Dawkes |first1=Phil |title=Borussia Dortmund 2–1 Paris St-Germain: Erling Braut Haaland scores twice |url=https://www.bbc.com/sport/football/51533266 |website=BBC Sport |access-date=19. veljače 2020. |date=18. veljače 2020. |archive-date=21. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221011052/https://www.bbc.com/sport/football/51533266 |url-status=live}}</ref> Borussia Dortmund je 11. ožujka u uzvratnoj utakmici izgubila 2:0 od Paris Saint-Germaina te je tako ispala iz UEFA Lige prvaka 2019./20.<ref>{{cite web |last1=Chowdhury |first1=Saj |title=Paris St-Germain 2–0 Borussia Dortmund: Neymar scores as French champions reach last eight |url=https://www.bbc.com/sport/football/51800667 |website=BBC Sport |access-date=11. ožujka 2020. |date=11. ožujka 2020. |archive-date=12. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200712095759/https://www.bbc.com/sport/football/51800667 |url-status=live}}</ref> Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] došlo je do prekida Bundeslige. U prvoj utakmici nakon prekida, odigranoj 16. svibnja protiv Borussijinog rivala [[FC Schalke 04|Schalkea]] i koja je završila 4:0, Haaland je postigao prvi gol na utakmici koji je ujedno bio i njegov deseti u toj sezoni Bundeslige.<ref>{{cite web |title=Dortmund's Haaland scores Bundesliga's first goal upon league's return |url=https://www.espn.co.uk/football/german-bundesliga/story/4095187/dortmunds-erling-haaland-scores-bundesligas-first-goal-upon-leagues-return |date=16. svibnja 2020. |publisher=ESPN |access-date=18. svibnja 2020. |archive-date=11. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611060310/https://www.espn.co.uk/football/german-bundesliga/story/4095187/dortmunds-erling-haaland-scores-bundesligas-first-goal-upon-leagues-return |url-status=live}}</ref> Dana 20. lipnja Haaland je postigao jedina dva gola na utakmici protiv [[RB Leipzig]]a. Tom je pobjedom Borussia osigurala 2. mjesto u Bundesligi koje garantira nastup u grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] Tijekom sezone 2019./20.<ref>{{Cite web |date=20. lipnja 2020. |title=Haaland goals secure Bundesliga runner-up spot for Dortmund |url=https://apnews.com/b25c961f959d34b4600bba4db0d567f7 |access-date=26. lipnja 2020. |website=Associated Press News |archive-date=29. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629211450/https://apnews.com/b25c961f959d34b4600bba4db0d567f7 |url-status=live}}</ref> Haaland je za Red Bull Salzburg i Borussiju Dortmund postigao 44 gola u 40 utakmica.<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-talking-about-titles-alone-not-enough-borussia-dortmund-12226 |title=Borussia Dortmund's Erling Haaland: "Talking about winning titles alone is not enough" |website=bundesliga.com |date=29. srpnja 2020. |access-date=4. kolovoza 2020. |archive-date=3. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803233523/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-talking-about-titles-alone-not-enough-borussia-dortmund-12226 |url-status=live}}</ref> ==== Sezona 2020./21. ==== U utakmici prvog kola nove sezone Bundeslige odigrane 19. rujna 2020. protiv [[Borussia Mönchengladbach|Borussije Mönchengladbach]], a koja je završila 3:0, Haaland je postigao dva gola.<ref>{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/de/bundesliga/news/borussia-dortmund-bvb-doppelpacker-erling-haaland-zentrum-junge-wilde-12915 |title=Jung, entschlossen, talentiert – Borussia Dortmund begeistert zum Start |publisher=Bundesliga |date=Rujan 2020.}}</ref> U utakmici [[DFL-Supercup]]a odigranoj 30. rujna, Haaland je zabio gol [[FC Bayern München|Bayern Münchenu]] za 2:2, no Borussia je na kraju izgubila 3:2.<ref>{{cite web |date=30. rujna 2020. |title=Bayern Munich beat Borussia Dortmund to claim German Super Cup |url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=577252 |website=ESPN |accessdate=7. studenoga 2020. |archive-date=2. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102094844/https://www.espn.com/soccer/report?gameId=577252 |url-status=live}}</ref> U prvom ligaškom susretu između ta dva kluba odigranom 7. studenog, Haaland je ponovno bio strijelac za Borussiju Dortmund, no njegova je momčad ponovno izgubila istim rezultatom kao i u DFL-Supercupu.<ref>{{cite web |date=7. studenoga 2020. |title=Bayern hold on to win Klassiker thriller |url=https://www.skysports.com/football/news/11881/12126576/borussia-dortmund-2-3-bayern-munich-bayern-top-bundesliga-as-robert-lewandowski-keeps-up-klassiker-form |website=Sky Sports |accessdate=7. studenoga 2020. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231304/https://www.skysports.com/football/news/11881/12126576/borussia-dortmund-2-3-bayern-munich-bayern-top-bundesliga-as-robert-lewandowski-keeps-up-klassiker-form |url-status=live}}</ref> Dana 21. studenog Haaland je postigao tri gola u 32 minute ligaške utakmice u kojoj je [[Hertha BSC|Hertha Berlin]] izgubila 2:5.<ref>{{cite web |url=https://www.bvb.de/eng/content/view/full/183562 |title=Haaland scores four as BVB come from behind to win in Berlin |publisher=Borussia Dortmund |date=21. studenoga 2020. |access-date=22. studenoga 2020. |archive-date=4. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204090915/https://www.bvb.de/eng/content/view/full/183562 |url-status=live}}</ref> Zbog tih pet golova postignutih u studenom 2020., po drugi je put u karijeri bio proglašen igračem mjeseca Bundeslige.<ref name="November POTM"/> U grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] postigao je šest golova, uključujući dva u svojoj 12. utakmici UEFA Lige prvaka odigranoj 24. studenog protiv [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] koji je bio poražen 3:0. Golovima na toj utakmici postao je igrač koji je u najmanje nastupa postigao 15 i 16 golova u UEFA Ligi prvaka.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54868208 |title=Erling Braut Haaland: Will Borussia Dortmund striker fill Lionel Messi & Cristiano Ronaldo's shoes? |website=BBC Sport |date=24. studenoga 2020. |accessdate=24. studenoga 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219085323/https://www.bbc.com/sport/football/54868208 |url-status=live}}</ref> Borussia Dortmund je 2. prosinca uoči pete utakmice grupne faze UEFA Lige prvaka protiv [[S.S. Lazio|Lazija]] objavila da Haaland zbog ozljede neće moći igrati do kraja kalendarske godine.<ref>{{cite news |date=2. prosinca 2020. |title=Borussia Dortmund's Haaland to miss rest of 2020 through injury |url=https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4251567/borussia-dortmunds-haaland-to-miss-rest-of-2020-through-injury |website=ESPN |accessdate=3. prosinca 2020. |archive-date=2. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202210410/https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4251567/borussia-dortmunds-haaland-to-miss-rest-of-2020-through-injury |url-status=live}}</ref> Na teren se vratio 3. siječnja 2021. kada je Borussia u ligi pobijedila [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] 2:0.<ref>{{cite news |date=1. siječnja 2021. |title=Haaland back in action as Bundesliga returns from mini-break |url=https://www.besoccer.com/new/amp/haaland-back-in-action-as-bundesliga-returns-from-mini-break-934945 |website=BeSoccer |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231305/https://www.besoccer.com/new/amp/haaland-back-in-action-as-bundesliga-returns-from-mini-break-934945 |url-status=live}}</ref> Šest dana kasnije postigao je dva gola u ligaškoj utakmici protiv [[RB Leipzig]]a koji je izgubio 1:3.<ref>{{cite news |date=9. siječnja 2021. |title=Erling Haaland hits brace as Borussia Dortmund overcome RB Leipzig |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/rb-leipzig-borussia-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-sancho-szoboszlai-14194 |website=bundesliga.com |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=28. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210128093215/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/rb-leipzig-borussia-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-sancho-szoboszlai-14194 |url-status=live}}</ref> Dana 22. siječnja postigao je dva gola u ligaškoj utakmici u kojoj je njegov klub izgubio 2:4 od Borussije Mönchengladbach.<ref>{{cite news |date=22. siječnja 2021. |title=Borussia Mönchengladbach leapfrog Borussia Dortmund in six-goal thriller |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-monchengladbach-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-reyna-sancho-14402 |website=bundesliga.com |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=15. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215155533/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-monchengladbach-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-reyna-sancho-14402 |url-status=live}}</ref> U prvoj utakmici osmine finala UEFA Lige prvaka odigrane 17. veljače protiv [[Sevilla FC|Seville]] koja je izgubila 2:3, Haaland je zabio dva gola te je asistirao za još jedan.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/56039612 |title=Sevilla 2–3 Borussia Dortmund: Erling Braut Haaland puts Dortmund in charge of Champions League tie |website=BBC Sport |date=17. veljače 2021. |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=17. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217175519/https://www.bbc.com/sport/football/56039612 |url-status=live}}</ref> Haaland je 6. ožujka zabio dva gola tijekom prvih deset minuta ligaške utakmice protiv Bayern Münchena od kojeg je Borussia izgubila 2:4.<ref>{{cite web |date=6. ožujka 2021. |title=Robert Lewandowski reminds Erling Haaland of the Bundesliga pecking order |url=https://www.espn.com/soccer/german-bundesliga/story/4330933/robert-lewandowski-reminds-erling-haaland-of-the-bundesliga-pecking-order |website=ESPN |accessdate=7. ožujka 2021. |archive-date=7. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307014840/https://www.espn.com/soccer/german-bundesliga/story/4330933/robert-lewandowski-reminds-erling-haaland-of-the-bundesliga-pecking-order |url-status=live}}</ref> Haalandov drugi gol na toj utakmici bio je ujedno i 100. u njegovoj seniorskoj karijeri. Do te je brojke došao nakon samo 146 odigranih utakmica.<ref>{{cite web |url=https://www.givemesport.com/1657177-haaland-messi-or-ronaldo-who-scored-100-goals-quickest-in-their-career |last=Hoskin |first=Rob |title=Haaland, Messi or Ronaldo: Who scored 100 goals quickest in their career? |website=GiveMeSport |date=7. ožujka 2021. |accessdate=7. ožujka 2021. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308025006/https://www.givemesport.com/1657177-haaland-messi-or-ronaldo-who-scored-100-goals-quickest-in-their-career |url-status=live}}</ref> U uzvratnoj utakmici osmine finala UEFA Lige prvaka odigrane 9. ožujka protiv Seville s kojom je Borussia igrala 2:2, Haaland je postigao dva gola.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/56325186 |title=Borussia Dortmund 2–2 Sevilla |website=BBC Sport |date=9. ožujka 2021. |accessdate=9. ožujka 2021. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309231532/https://www.bbc.com/sport/football/56325186 |url-status=live}}</ref> Sa samo 14 nastupa u tom natjecanju, Haaland je postigao 20 golova što ga je učinilo najmlađim igračem koji je postigao toliko golova, igračem koji je uspio u najmanji broj utakmica postići 20 golova te prvim igračem koji je uspio postići više golova na jednoj utakmici četiri puta zaredom.<ref>{{cite news |date=9. ožujka 2021. |title=Erling Haaland fastest and youngest to reach 20 Champions League goals |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0267-11c2243c2cc4-ef4d87bba67c-1000--haaland-fastest-to-20-goals/ |website=UEFA.com |accessdate=9. ožujka 2021. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309215610/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0267-11c2243c2cc4-ef4d87bba67c-1000--haaland-fastest-to-20-goals/ |url-status=live}}</ref> Nakon što je propustio dvije utakmice zbog ozljede,<ref>{{cite news |url=https://www.besoccer.com/new/dortmund-wait-on-injured-haaland-for-dfb-pokal-final-989727 |title=Dortmund wait on injured Haaland for DFB Pokal final |website=BeSoccer |date=8. svibnja 2021. |access-date=14. svibnja 2021. |archive-date=15. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515050605/https://www.besoccer.com/new/dortmund-wait-on-injured-haaland-for-dfb-pokal-final-989727 |url-status=dead }}</ref> Haaland se vratio u početni sastav Borussije 13. svibnja kada je njegov klub igrao finale [[DFB-Pokal]]a protiv RB Leipziga. Haaland je postigao dva gola na toj utakmici koja je završila 4:1. To je bio prvi naslov koji je osvojio s klubom.<ref>{{cite web |url=https://www.dfb.de/dfb-pokal/spieltag/?spieledb_path=%2Fmatches%2F2320839 |title=RB Leipzig 1–4 Borussia Dortmund |website=dfb.de |date=13. svibnja 2021.}}</ref> Haaland je u sezoni 2020./21. postigao 41 gol, od kojih je 27 postigao u Bundesligi.<ref name="goal21">{{cite web |url=https://www.goal.com/de/meldungen/haaland-spieler-der-saison-bundesliga-bvb-lewandowski/natrorjs169915wzfzoovcthb |title=BVB: Erling Haaland zum Spieler der Saison in der Bundesliga gekürt |website=Goal.com |date=25. svibnja 2021.}}</ref> Osvojio je nagradu za najboljeg igrača sezone Bundesligu kojeg biraju navijači. U UEFA Ligi prvaka je sa svojih deset postignutih golova bio najbolji strijelac.<ref name="scorer">{{cite news |url=https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Teams-goals188 |title=Champions League top scorer: Haaland finishes out in front |publisher=UEFA |date=29. svibnja 2021. |access-date=29. svibnja 2021. |archive-date=7. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210807220755/https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Teams-goals188 |url-status=dead }}</ref> Osvojio je [[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Igrači sezone|nagradu za najboljeg napadača za tu sezonu UEFA Lige prvaka]].<ref name="UCL forward" /> ==== Sezona 2021./22. ==== Haaland je započeo sezonu hat-trickom u utakmici prve runde DFB-Pokala odigrane 7. kolovoza 2021. protiv [[SV Wehen Wiesbaden|Wehen Wiesbadena]] koji je poražen 0:3.<ref>{{cite news |url=https://www.spiegel.de/sport/fussball/dfb-pokal-erling-haaland-erzielt-fuer-borussia-dortmund-in-der-ersten-runde-drei-tore-a-e1d17cd8-c1c7-4ab0-9a45-e4cad8842272 |title=Haaland startet mit drei Toren in die Saison |publisher=Spiegel Sport |date=7. kolovoza 2021. |access-date=7. kolovoza 2021.}}</ref> Sedam dana kasnije zabio je dva gola i asistirao za još tri u utakmici prvog kola Bundeslige 2021./22. odigrane protiv [[Eintracht Frankfurt]]a s kojim je Borussia igrala 5:2.<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-eintracht-frankfurt-live-line-ups-stats-haaland-reyna-16863 |title=Erling Haaland orchestrates big Borussia Dortmund win against Eintracht Frankfurt |publisher=Bundesliga |date=14. kolovoza 2021. |access-date=14. kolovoza 2021.}}</ref> === Manchester City === ==== Sezona 2022./23. ==== Dana 10. svibnja 2022., engleski prvak [[Manchester City F.C.|Manchester City]] objavio je da je postigao dogovor o potpisivanju Haalanda nakon što je aktivirao njegovu otkupnu klauzulu od 60 milijuna eura (51,2 milijuna funti).<ref>{{Citiranje novina|title=Man City 'reach agreement' to sign £51m Haaland|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/60819647|access-date=2022-06-14}}</ref> Dana 13. lipnja 2022., City je službeno najavio da će se Haaland pridružiti klubu od 1. srpnja 2022. nakon što je potpisao petogodišnji ugovor.<ref>{{Citiranje weba|last=Edwards|first=John|title=City complete Haaland transfer|url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-manchester-city-transfer-complete-63790702|access-date=2022-06-14|website=www.mancity.com|language=en}}</ref> Za Manchester City debitirao je 30. srpnja u utakmici [[FA Community Shield]]a 2022. u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] pobijedio 3:1.<ref>{{cite web |last=Swan |first=Rob |date=30 July 2022 |title=Liverpool 3–1 Man City: Darwin Nunez silences doubters as Erling Haaland misses sitter |url=https://www.givemesport.com/88041310-liverpool-3-1-man-city-darwin-nunez-silences-doubters-as-erling-haaland-misses-sitter |access-date=30 July 2022 |website=GiveMeSport}}</ref> Dana 7. kolovoza debitirao je u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i to protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Tada je postigao jedina dva gola na utakmici.<ref>{{cite web |date=7 August 2022 |title=Erling Haaland ‘born to score goals', says Pep Guardiola after City victory |url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/07/erling-haaland-born-to-score-goals-says-pep-guardiola-after-city-victory |access-date=8 August 2022 |work=The Guardian}}</ref> Dana 27. kolovoza Haaland je postigao [[hat-trick]] u ligaškoj utakmici protiv [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacea]] koja je završila 4:2.<ref>{{cite web |date=27 August 2022 |title=Haaland’s 19-minute Manchester City hat-trick puts out Crystal Palace’s fire |url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/27/manchester-city-crystal-palace-premier-league-match-report |access-date=27 August 2022 |work=The Guardian}}</ref> Četiri dana kasnije ponovno je postigao hat-trick i to protiv [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref>{{cite web |date=31 August 2022|title=Haaland scores hat-trick as Manchester City hit Nottingham Forest for six|url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/31/manchester-city-nottingham-forest-premier-league-match-report|access-date=31 August 2022|work=The Guardian}}</ref> Dana 6. rujna Haaland je ostvario svoj klupski debi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] te je postigao dva gola protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] koja je izgubila susret 0:4.<ref name="BBC Sevilla 0-4 Man City">{{cite web |last1=Sutcliffe |first1=Steve |title=Sevilla 0–4 Manchester City: Erling Haaland scores twice in comfortable win for Pep Guardiola's side |url=https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |work=BBC Sport |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022}}</ref><ref name="ESPN Champions League Sevilla v City">{{cite web |last1=Dawson |first1=Rob |title=Erling Haaland, Man City's Champions League quest off to a flying start with big win over Sevilla |url=https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |website=ESPN |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022}}</ref> Time je postao prvi igrač u povijesti natjecanja koji je postigao 25 pogotka u 20 utakmica. Deset dana kasnije imenovan je najboljim igračem Premier lige za kolovoz 2022.<ref name="auto1">{{cite web |title=Haaland voted August EA SPORTS Player of the Month |url=http://www.premierleague.com/news/2787350 |access-date=16 September 2022 |date=16 September 2022 |publisher=Premier League}}</ref> Dana 6. rujna ostvario je svoj klupski debi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u utakmici protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] kojoj je postigao dva gola te time postao prvi igrač koji je postigao 25 golova u 20 utakmica UEFA Lige prvaka.<ref>{{cite web |last=Sutcliffe |first=Steve |title=Sevilla 0–4 Manchester City: Erling Haaland scores twice in comfortable win for Pep Guardiola's side |url=https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |website=BBC Sport |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022 |archive-date=5 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220905193634/https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |last=Dawson |first=Rob |title=Erling Haaland, Man City's Champions League quest off to a flying start with big win over Sevilla |url=https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |publisher=ESPN |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022 |archive-date=26 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220926082227/https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |url-status=live }}</ref> Haaland je 2. listopada postao prvi igrač u povijesti Premier lige koji je postigao hat-trick u tri domaća susreta zaredom. Tada je postigao tri gola i dvije asistencije u utakmici protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] koja je završila 6:3.<ref>{{cite magazine |last=Gastelum |first=Andrew |url=https://www.si.com/soccer/2022/10/02/erling-haaland-hat-trick-manchester-derby-city-foden-video |title=Man City's Erling Haaland, Phil Foden Net Hat Tricks in Manchester Derby |date=2 October 2022 |access-date=2 October 2022 |magazine=Sports Illustrated |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007014010/https://www.si.com/soccer/2022/10/02/erling-haaland-hat-trick-manchester-derby-city-foden-video |url-status=live }}</ref> Tada je također postao igrač s najmanje nastupa u Premier ligi, a da je postigao tri hat-tricka. Dotadašnji držitelj rekorda bio je [[Michael Owen]] koji je postigao svoj treći hat-trick u svom 48. nastupu u Premier ligi 1998., dok je Haaland je postigao svoj treći hat-trick u svom 8. nastupu.<ref>{{cite web |last=Foster |first=Richard |url=https://www.theguardian.com/football/2022/oct/06/premier-league-records-erling-haaland-alan-shearer-andy-cole-sergio-aguero |title=Premier League records beware: Erling Haaland has landed |date=6 October 2022 |access-date=7 October 2022 |newspaper=The Guardian |location=London |archive-date=17 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417111811/https://www.theguardian.com/football/2022/oct/06/premier-league-records-erling-haaland-alan-shearer-andy-cole-sergio-aguero |url-status=live }}</ref> Haaland je 28. prosinca postigao dva gola u ligaškoj utakmici protiv [[Leeds United F.C.|Leeds Uniteda]] koji je poražen 1:3. Taj dan postigao je svoj 20. gol u Premier ligi te je s 14 nastupa u Premier ligi postao igrač s najmanje nastupa, a da je postigao 20 golova u tom natjecanju. Rekord je do tada držao [[Kevin Phillips (engleski nogometaš)|Kevin Phillips]] sa sedam nastupa više.<ref>{{cite web |last=Stone |first=Simon |url=https://www.bbc.com/sport/football/64113551 |title=Erling Haaland: Striker hungry for goals after missing out on World Cup |date=28 December 2022 |access-date=29 December 2022 |website=BBC Sport |archive-date=17 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417111818/https://www.bbc.com/sport/football/64113551 |url-status=live }}</ref> Dana 22. siječnja 2023. postigao je svoj četvrti hat-trick u Premier ligi i to protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderersa]] kojeg je Manchester City pobijedio 3:0. Haaland je u toj utakmici postigao svoj 25. gol u Premier ligi i to u svom 19. nastupu. [[Mohamed Salah]] i [[Son Heung-min]] bili su najbolji strijelci prošle sezone Premier lige i to s 23 postignuta gola.<ref>{{Cite news |last=Moses |first=Martin |date=22 January 2023 |title=Erling Haaland: Manchester City Star Breaks Last Season's Golden Boot Tally of Mohamed Salah, Heung Min Son |website=Sports Brief |url=https://sportsbrief.com/football/manchester-city/32916-erling-haaland-manchester-city-star-breaks-seasons-golden-boot-tally-mohamed-salah-heung-min-son/ |access-date=23 January 2023 |archive-date=1. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401111334/https://sportsbrief.com/football/manchester-city/32916-erling-haaland-manchester-city-star-breaks-seasons-golden-boot-tally-mohamed-salah-heung-min-son/ |url-status=dead }}</ref> Dana 14. ožujka Haaland je postigao pet golova u utakmici osmine finale [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] protiv [[RB Leipzig]]a koji je poražen s visokih 7:0. Haaland je tada izjednačio rekord za najviše postignutih golova u jednoj utakmici UEFA Lige prvaka. Taj rekord su dotada držali [[Lionel Messi]] i [[Luiz Adriano]].<ref name=":4">{{Cite web |date=14 March 2023 |title=5-goal Haaland breaks City single-season record |url=https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4900908/haaland-breaks-manchester-citys-single-season-scoring-record |access-date=14 March 2023 |publisher=ESPN |archive-date=14 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314215330/https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4900908/haaland-breaks-manchester-citys-single-season-scoring-record |url-status=live }}</ref> Haaland je na toj utakmici postigao svoj 39. gol u sezoni te je time oborio rekord za najboljeg klupskog strijelca u jednoj sezoni. Rekord je dotada držao [[Tommy Johnson (nogometaš, rođen 1901.)|Tommy Johnson]] s 38 postignutih golova u sezoni 1928./29.<ref name=":4" /> Haaland je također postao prvi igrač nakon Lionela Messija i [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] koji je postigao dvoznamenkasti broj golova u više sezona UEFA Lige prvaka.<ref name=":4" /> Četiri dana kasnije, 18. ožujka, Haaland je u [[FA kup]]u postigao svoj šesti hat-trick u sezoni i to protiv [[Burnley F.C.|Burnleyja]] koji je ispao iz natjecanja izgubivši 6:0.<ref>{{Cite news |last=Jackson |first=Jamie |date=18 March 2023 |title=Haaland fires hat-trick as Manchester City demolish Kompany's Burnley 6-0 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/18/manchester-city-burnley-fa-cup-quarter-final-match-report |access-date=21 May 2023 |archive-date=21 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230521101806/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/18/manchester-city-burnley-fa-cup-quarter-final-match-report |url-status=live }}</ref> Haaland je 11. travnja postigao svoj 45. gol u svim natjecanjima te sezone u utakmici četvrtfinala UEFA Lige prvaka protiv [[FC Bayern München|Bayerna]]. Time je oborio rekord igrača Premier lige za najveći broj golova u svim natjecanjima u jednoj sezoni. Dotada su rekord držali [[Ruud van Nistelrooij]] i Mohamed Salah s 44 postignuta gola u svim natjecanjima.<ref>{{cite news |last=Kelsey |first=George |title=Haaland surpasses long-standing Premier League goal record |url=https://www.mancity.com/news/mens/Haaland%20surpasses%20long-standing%20Premier%20League%20goal%20record |access-date=12 April 2023 |publisher=Manchester City F.C.}}</ref> Svoj 50. gol u sezoni Haaland je postigao [[Fulham F.C.|Fulhamu]] koji je 30. travnja izgubio 1:2 u ligi.<ref>{{cite news |title=Haaland hits his 50th goal of the season |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-50-goals-manchester-city-63817773 |access-date=3 May 2023 |publisher=Manchester City F.C. |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503212628/https://amp.mancity.com/news/mens/erling-haaland-50-goals-manchester-city-63817773 |url-status=live }}</ref> Dana 3. svibnja 2023. zabio je svoj 35. gol u Premier ligi i time oborio rekord za najveći broj golova u jednoj sezoni Premier lige koji su držali [[Andy Cole]] i [[Alan Shearer]] s 34 gola.<ref name=":5" /> Tada je Manchester City dobio [[West Ham United F.C.|West Ham United]] 3:0. Tjedan dana kasnije Haaland je s rekordnih 82 % osvojio nagradu [[Football Writers' Association]]a za igrača godine Premier lige, postavši četvrti igrač u povijesti koji je osvojio tu nagradu u svojoj prvoj sezoni u Premier ligi.<ref>{{cite news |title=Erling Haaland named Football Writers' Association Men's Footballer of the Year for 2022/23; Chelsea's Sam Kerr wins Women's award |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12878888/erling-haaland-named-football-writers-association-mens-footballer-of-the-year-for-2022-23-chelseas-sam-kerr-wins-womens-award |archive-date=12 May 2023 |date=12 May 2023 |archive-url= |work=Sky Sports |location=UK}}</ref><ref>{{Cite web |date=12 May 2023 |title=Haaland wins FWA award by biggest margin ever |url=https://www.espn.co.uk/football/manchester-city-engman_city/story/4945971/haaland-wins-mens-fwa-footballer-of-the-year-award-by-record-margin-kerr-claims-womens-prize |access-date=12 May 2023 |website=ESPN |archive-date=12 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512150219/https://www.espn.co.uk/football/manchester-city-engman_city/story/4945971/haaland-wins-mens-fwa-footballer-of-the-year-award-by-record-margin-kerr-claims-womens-prize |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Jackson |first=Jamie |date=12 May 2023 |title=Haaland and Kerr win Football Writers' Association player of the year awards |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/12/haaland-and-kerr-win-football-writers-association-player-of-the-year-awards |access-date=12 May 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=12 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512103419/https://www.theguardian.com/football/2023/may/12/haaland-and-kerr-win-football-writers-association-player-of-the-year-awards |url-status=live }}</ref> Haalandov prvi osvojeni trofej s Manchester Cityjem bila je Premier liga koju je osvojio 20. svibnja.<ref>{{Cite news |last=Unwin |first=Will |date=20 May 2023 |title=Manchester City win Premier League title for fifth time in six seasons |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/20/manchester-city-win-premier-league-title-for-fifth-time-in-six-seasons |access-date=20 May 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=20 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230520192758/https://www.theguardian.com/football/2023/may/20/manchester-city-win-premier-league-title-for-fifth-time-in-six-seasons |url-status=live }}</ref> Četiri dana kasnije asistirao je [[Phil Foden|Philu Fodenu]] u ligaškoj utakmici protiv [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brightona]] koja je završila 1:1. te je sa sveukupnih 44 gola i asistencija oborio rekord [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] za najveći broj golova i asistencija u jednoj sezoni Premier lige, a da je ona imala 38 utakmica.<ref>{{Cite web |last=Furniss |first=Matt |date=24 May 2023 |title=Most Goal Involvements in a Premier League Season |url=https://theanalyst.com/2023/05/most-goal-involvements-in-a-premier-league-season/ |access-date=24 May 2023 |website=The Analyst |archive-date=24 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524232540/https://theanalyst.com/2023/05/most-goal-involvements-in-a-premier-league-season/ |url-status=live }}</ref> Haaland je osvojio [[Europska Zlatna kopačka|europsku Zlatnu kopačku]], nagradu za najboljeg strijelca u Europi,<ref name="European Sports Magazines z432">{{cite web |title=The Golden Shoe |website=European Sports Magazines |url=https://www.eusm.eu/item/goldenshoe_winners.htm |access-date=25 June 2023 |archive-date=2022-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220317154720/https://www.eusm.eu/item/goldenshoe_winners.htm |url-status=dead }}</ref> kao i premierligašku Zlatnu kopačku za sezonu 2022./23. u kojoj je u 35 nastupa postigao rekordnih 36 golova.<ref name=":5">{{Cite web |title=Haaland breaks Premier League goalscoring record |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-all-time-premier-league-goal-record-63818125 |access-date=3 May 2023 |website=Manchester City FC |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503210621/https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-all-time-premier-league-goal-record-63818125 |url-status=live }}</ref> ==== Sezona 2023./24. ==== Haaland je 11. kolovoza 2023. započeo sezonu s dva pogotka u utakmici 1. kola Premier lige protiv [[Burnley F.C.|Burnleyja]] koji je poražen 0:3.<ref>{{cite web |last=McNulty |first=Phil |url=https://www.bbc.com/sport/football/66402155 |title=Burnley 0–3 Manchester City: Erling Haaland scores twice in opening win |publisher=BBC |date=11 August 2023 |url-status=live |access-date=11 August 2023 |archive-date=11 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230811212641/https://www.bbc.com/sport/live/football/65928386 }}</ref> Pet dana kasnije s Cityjem je pobijedio [[Sevilla FC|Sevillu]] u utakmici [[UEFA Superkup 2023.|UEFA Superkupa 2023.]]<ref>{{cite news|last=Jackson|first=Jamie|url=https://www.theguardian.com/football/2023/aug/16/manchester-city-sevilla-uefa-super-cup-match-report|title=Manchester City secure Uefa Super Cup with shootout win over Sevilla|newspaper=The Guardian|date=16 August 2023|access-date=16 August 2023}}</ref> Dana 29. kolovoza osvojio je nagradu za najboljeg igrača Engleske prema izboru igrača.<ref>{{cite web |url=https://www.thepfa.com/news/2023/8/29/pfa-players-player-of-the-year-erling-haaland |title=Erling Haaland: PFA Players' Player of the Year |publisher=PFA |date=29 August 2023 |access-date=30 August 2023 }}</ref> Dva dana kasnije osvojio je nagradu [[UEFA|UEFA-e]] za igrača godine.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-uefa-men-s-player-of-the-year-award-63829094 |title=Haaland named UEFA Men's Player of the Year |publisher=Manchester City |date=31 August 2023 }}</ref> Dana 2. rujna postigao je hat-trick i jednu asistenciju protiv [[Fulham F.C.|Fulhama]] koji je izgubio 5:1 u Premier ligi. Tom utakmicom, 39. u Premier ligi, Haaland je postao igrač s najmanje utakmica u tom natjecanju, a da je sveukupno postigao 50 golova i asistencija. Do tada je rekord držao [[Andy Cole]] s 43 utakmice.<ref>{{Cite web |date=2 September 2023 |title=Haaland makes more Premier League history |url=https://www.premierleague.com/news/3666939 |access-date=2 September 2023 |publisher=Premier League }}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije [[Norveška|Norveške]] od 15 do 21 godine.<ref>[https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?p=n&fiksId=3608320 Erling Braut Haaland: Landslagstatistikk], Norveški nogometni savez, pristupljeno 15. rujna 2021.</ref> Dana 27. ožujka 2018. zabio je hat-trick [[Škotska nogometna reprezentacija do 19 godina|selekciji Škotske do 19 godina]] koja je izgubila utakmicu 4:5. Tom je pobjedom selekcija Norveška do 19 godina osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskom prvenstvu]] 2018.<ref>{{cite web |title=UEFA European Under-19 Championship |publisher=UEFA |date=10. svibnja 2018. |access-date=10. svibnja 2018. |url=https://www.uefa.com/under19/season=2018/teams/player=250103758/index.html |archive-date=10. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180510184715/https://www.uefa.com/under19/season=2018/teams/player=250103758/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |title=Scotland U19s miss out on Euro 2019 qualification after incredible defeat to Norway |newspaper=Daily Record |date=27. ožujka 2018. |access-date=27. ožujka 2018. |url=https://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/scotland-u19s-miss-out-euro-12261449 |archive-date=11. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180511012552/https://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/scotland-u19s-miss-out-euro-12261449 |url-status=live}}</ref> Dana 22. srpnja Haaland je zabio gol iz penala na utakmici grupne faze Europskog prvenstva do 19 godina protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Italije]] s kojom je Norveška igrala 1:1.<ref>{{Cite web |title=Kean fires Italy level after Håland's penalty |publisher=UEFA |date=22. srpnja 2018. |access-date=24. srpnja 2018. |url=https://www.uefa.com/under19/season=2018/matches/round=2000837/match=2024504/index.html |archive-date=24. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724035755/https://www.uefa.com/under19/season=2018/matches/round=2000837/match=2024504/index.html |url-status=live}}</ref> Dana 30. svibnja 2019. Haaland je postigao čak devet golova na utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 20 godina|Svjetskog prvenstva do 20 godina]] protiv [[Honduraška nogometna reprezentacija do 20 godina|Hondurasa]] koji je poražen s visokih 12:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48465037 |title=Erling Braut Haaland: Norway player scores nine goals in U20 World Cup win |date=30. svibnja 2019. |website=BBC Sport |access-date=28. kolovoza 2019. |archive-date=18. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190718121332/https://www.bbc.com/sport/football/48465037 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/u20worldcup/matches/match/400010584/#cesar-romero-and-luis-palma-of-honduras-arrive |title=Nine-goal Haland and Norway make history |date=30. svibnja 2019. |publisher=Fédération Internationale de Football Association |website=FIFA.com |access-date=31. svibnja 2019. |archive-date=17. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190517053718/https://www.fifa.com/u20worldcup/matches/match/400010584/#cesar-romero-and-luis-palma-of-honduras-arrive |url-status=live}}</ref> Ta je utakmica najveća pobjeda norveške te najveći poraz honduraške reprezentacije do 20 godina. Haaland je na toj utakmici postavio rekord za najviše golova koje je postigao neki igrač na nekoj utakmici Svjetskog prvenstva do 20 godina. Ta pobjeda također je najveća pobjeda u povijesti tog natjecanja.<ref name="NorwayRecord">{{cite web |url=https://www.foxsportsasia.com/football/fifa-u20-world-cup/1109030/fifa-u-20-world-cup-2019-erling-haaland-scores-record-triple-hat-trick-as-norway-thrash-honduras-12-0/ |title=FIFA U-20 World Cup 2019: Erling Haaland scores record triple hat-trick as Norway thrash Honduras 12–0 |date=31. svibnja 2019. |access-date=31. svibnja 2019. |work=Fox Sports Asia |archive-date=31. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190531011707/https://www.foxsportsasia.com/football/fifa-u20-world-cup/1109030/fifa-u-20-world-cup-2019-erling-haaland-scores-record-triple-hat-trick-as-norway-thrash-honduras-12-0/ |url-status=live}}</ref> Unatoč tome što je Norveška ispala u grupnoj fazi te što Haaland nije uspio zabiti u nijednoj drugoj utakmici tog natjecanja, Haaland je bio najbolji strijelac natjecanja te mu je dodijeljena Zlatna kopačka.<ref name="golden" /> Za [[Norveška nogometna reprezentacija|norvešku A selekciju]] debitirao je 5. rujna 2019. kada je Norveška pobijedila [[Malteška nogometna reprezentacija|Maltu]] 2:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]<ref name=":2">{{cite web |url=https://www.fotball.no/landslag/norge-a-herrer/2019/her-er-norges-landslagstropp-mot-malta-og-sverige/ |title=Her er Norges landslagstropp mot Malta og Sverige |publisher=Norveški nogometni savez |date=27. kolovoza 2019. |access-date=1. rujna 2019. |archive-date=27. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827132453/https://www.fotball.no/landslag/norge-a-herrer/2019/her-er-norges-landslagstropp-mot-malta-og-sverige/ |url-status=live}}</ref> Svoj prvi gol za A selekciju postigao je 4. rujna 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige B UEFA Lige nacija 2020./21.]] u kojoj je Norveška izgubila 1:2 od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029983--norway-vs-austria/ |title=Norway 1–2 Austria |publisher=UEFA |date=4. rujna 2020. |access-date=4. rujna 2020. |archive-date=14. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214123548/https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029983--norway-vs-austria/ |url-status=live}}</ref> U istom je natjecanju tri dana kasnije postigao dva gola protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] koja je izgubila 1:5.<ref>{{Cite web |last=Atkinson |first=Guy |date=7. rujna 2020. |title=Northern Ireland 1-5 Norway: Two-goal Haaland stars in emphatic win |url=https://www.goal.com/en-ae/match/northern-ireland-v-norway/report/5emybwyqjrxs8xionpckcqzje#:~:text=Northern%20Ireland%201%2D5%20Norway%3A%20Two%2Dgoal,Haaland%20stars%20in%20emphatic%20win&text=Norway%20eased%20to%20victory%20in,in%20charge%20of%20Northern%20Ireland. |access-date=8. rujna 2020. |website=Goal.com |publisher=Perform Group |archive-date=6. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201106155344/https://www.goal.com/en-ae/match/northern-ireland-v-norway/report/5emybwyqjrxs8xionpckcqzje#:~:text=Northern%20Ireland%201%2D5%20Norway%3A%20Two%2Dgoal,Haaland%20stars%20in%20emphatic%20win&text=Norway%20eased%20to%20victory%20in,in%20charge%20of%20Northern%20Ireland. |url-status=live}}</ref> Svoj prvi hat-trick za norvešku A selekciju postigao je u istom natjecanju 11. listopada protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] koja je poražena 4:0.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54479918 |title=Norway 4–0 Romania: Erling Braut Haaland scores a hat-trick for hosts |website=BBC Sport |date=11. listopada 2020. |access-date=11. listopada 2020. |archive-date=19. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201019075648/https://www.bbc.com/sport/football/54479918 |url-status=live}}</ref> Svoj drugi hat-trick za norvešku A selekciju postigao je 7. rujna 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u kojoj je [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] izgubio 5:1.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/58461066 |title=Norway 5–1 Gibraltar: Erling Braut Haaland scores hat-trick |website=BBC Sport |date=7. rujna 2021. |access-date=8. rujna 2021.}}</ref> == Statistika == === Klupska statistika === ''Zadnji put ažurirano 28. kolovoza 2023.'' {| class=wikitable style=text-align:center |+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju |- !rowspan=2|Klub !rowspan=2|Sezona !colspan=3|Liga !colspan=2|Kup{{efn|Uključuje [[Norveški nogometni kup]], [[Austrijski nogometni kup]] i [[DFB-Pokal]]}} !colspan=2|Europa !colspan=2|Ostalo !colspan=2|Sveukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=3|Bryne 2 |2015.<ref name="NorwegianFA"/> |[[3. divisjon]] |3||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||3||2 |- |2016.<ref name="NorwegianFA"/> |3. divisjon |11||16||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||11||16 |- !colspan=2|Sveukupno !14||18||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||14||18 |- |[[Bryne FK|Bryne]] |2016.<ref name="NorwegianFA"/> |[[1. divisjon]] |16||0||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||16||0 |- |Molde 2 |2017.<ref name="NorwegianFA"/> |3. divisjon |4||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||4||2 |- |rowspan=3|[[Molde FK|Molde]] |2017.<ref name="NorwegianFA"/> |[[Eliteserien]] |14||2||6||2||colspan=2|–||colspan=2|–||20||4 |- |2018.<ref name="NorwegianFA">{{cite web |url=https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 |title=Erling Braut Haaland: Klubbstatistikk |publisher=Norveški nogometni savez |access-date=27. studenoga 2020. |archive-date=27. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827132510/https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 |url-status=live}}</ref> |Eliteserien |25||12||0||0||5{{efn|name=UEL}}||4||colspan=2|–||30||16 |- !colspan=2|Sveukupno !39||16||6||2||5||4||colspan=2|–||70||22 |- |rowspan=3|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |2018./19.<ref name="Soccerway"/> |[[Austrijska nogometna Bundesliga|Austrijska Bundesliga]] |2||1||2||0||1{{efn|name=UEL|Nastup(i) u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]}}||0||colspan=2|–||5||1 |- |2019./20.<ref name="Soccerway"/> |Austrijska Bundesliga |14||16||2||4||6{{efn|name=UCL}}||8||colspan=2|–||22||28 |- !colspan=2|Sveukupno !16||17||4||4||7||8||colspan=2|–||27||29 |- |rowspan=4|[[Borussia Dortmund]] |2019./20.<ref name="Soccerway"/> |[[Njemačka nogometna Bundesliga|Njemačka Bundesliga]] |15||13||1||1||2{{efn|name=UCL}}||2||colspan=2|–||18||16 |- |2020./21.<ref name="Soccerway"/> |Njemačka Bundesliga |28||27||4||3||8{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]]}}||10||1{{efn|name=GSC|Nastup u [[DFL-Supercup]]u}}||1||41||41 |- |2021./22.<ref name="Soccerway">{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/players/erling-haland/441484/ |title=E. Haaland: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |Njemačka Bundesliga |24||22||2||4||3{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]]}}||3||1{{efn|name=GSC}}||0||30||29 |- !colspan=2|Sveukupno !67||62||7||8||13||15||2||1||89||86 |- |rowspan=2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]] |2022./23.<ref>{{soccerbase season|101493|2022|access-date=17 September 2022}}</ref> |[[Premier League]] |35||36||6||4||11{{efn|name=UCL}}||12||1{{efn|Nastup u [[FA Community Shield]]u}}||0||53||52 |- |2023./24.<ref>{{soccerbase season|101493|2023|access-date=8 August 2023}}</ref> |Premier League |3||3||0||0||0{{efn|name=UCL}}||0||1{{efn|Nastup u [[FA Community Shield]]u}}||0||4||3 |- !colspan=3|Sveukupno u karijeri !194||152||23||18||35||39||4||1||257||209 |} {{Notelist}} === Reprezentativna statistika === ''Zadnji put ažurirano 20. lipnja 2023.''<ref name="NFT">{{NFT player |id=75274 |name=Håland, Erling Braut |access-date=7 September 2021}}</ref> {| class=wikitable style=text-align:center |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- |rowspan="5"|{{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] |2019.||2||0 |- |2020.||5||6 |- |2021.||8||6 |- |2022.||8||9 |- |2023.||2||3 |- !colspan="2"|Sveukupno||25||24 |} ''Zadnji put ažurirano 20. lipnja 2023.''<ref name="NFT" /> {| class="wikitable sortable" |+ Pogodci za reprezentaciju koje je postigao Erling Haaland |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje!!class=unsortable|Izvor |- |align=center|1.||4. rujna 2020.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|3.||{{NogRep|AUT}}||align=center|1:2||align=center|1:2||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/09/04/europe/uefa-nations-league/norway/austria/3243375/ |title=Norway vs. Austria 1–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|2.||rowspan=2|7. rujna 2020.||rowspan=2|[[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]||align=center rowspan=2|4.||rowspan=2|{{NogRep|SJI}} ||align=center|2:1||rowspan=2 align=center|5:1||rowspan=2|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||rowspan=2 align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/09/07/europe/uefa-nations-league/northern-ireland/norway/3243379/ |title=Northern Ireland vs. Norway 1–5: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|3.||align=center|5:1 |- |align=center|4.||rowspan=3|11. listopada 2020.||rowspan=3|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center rowspan=3|6.||rowspan=3|{{NogRep|RUM}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=3|4:0||rowspan=3|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||rowspan=3 align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/10/11/europe/uefa-nations-league/norway/romania/3243382/ |title=Norway vs. Romania 4–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|5.||align=center|3:0 |- |align=center|6.||align=center|4:0 |- |align=center|7.||2. lipnja 2021.||[[Estadio La Rosaleda]], [[Málaga]], [[Španjolska]]||align=center|11.||{{NogRep|LUX}}||align=center|1:0||align=center|1:0||Prijateljska utakmica||align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/06/02/world/friendlies/norway/luxembourg/3492805/ |title=Norway vs. Luxembourg 1–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|8.||1. rujna 2021.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|13.||{{NogRep|NIZ}}||align=center|1:0||align=center|1:1||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/01/europe/wc-qualifying-europe/norway/netherlands/3430159/ |title=Norway vs. Netherlands 1–1: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|9.||4. rujna 2021.||[[Stadion Daugava (Riga)|Daugavas stadions]], [[Riga]], [[Latvija]]||align=center|14.||{{NogRep|LAT}}||align=center|1:0||align=center|2:0||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/04/europe/wc-qualifying-europe/latvia/norway/3430161/ |title=Latvia vs. Norway 0–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=5. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|10.||rowspan=3|7. rujna 2021.||rowspan=3|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center rowspan=3|15.||rowspan=3|{{NogRep|GIB}} ||align=center|2:0||align=center rowspan=3|5:1||rowspan=3|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||rowspan=3 align=center|<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/07/europe/wc-qualifying-europe/norway/gibraltar/3430166/ |title=Norway vs. Gibraltar 5–1: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=7. rujna 2021.}}</ref> |- |align=center|11.||align=center|3:0 |- |align=center|12.||align=center|5:1 |- |align=center|13.||25. ožujka 2022.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]|| align="center" |16.||{{NogRep|SLK}}||align=center|1:0||align=center|2:0||Prijateljska utakmica|| align="center" |<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/03/25/world/friendlies/norway/slovakia/3718385/ |title=Norway vs. Slovakia 2–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=29 March 2022}}</ref> |- |align=center|14.||rowspan=2|29. ožujka 2022.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]|| rowspan="2" align="center" |17.||rowspan=2|{{NogRep|ARM}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|9:0||rowspan=2|Prijateljska utakmica|| rowspan="2" align="center" |<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/03/29/world/friendlies/norway/armenia/3717746/ |title=Norway vs. Armenia 9–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=29 March 2022}}</ref> |- |align=center|15.||align=center|5:0 |- |align=center|16.||2. lipnja 2022.||[[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]], [[Srbija]]||align=center|18.||{{NogRep|SRB}}||align=center|1:0||align=center|1:0||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]||align=center|<ref>{{Cite web|url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/02/europe/uefa-nations-league/serbia/norway/3710458/|title=Serbia vs. Norway 0–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=2 June 2022}}</ref> |- |align=center|17.||rowspan=2|5. lipnja 2022.||rowspan=2|[[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] ||align=center rowspan=2|19.||rowspan=2|{{NogRep|ŠVE}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|2:1 || rowspan="2" |[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]|| rowspan="2" align="center" |<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/05/europe/uefa-nations-league/sweden/norway/3710461/ |title=Sweden vs. Norway 1–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=5 June 2022}}</ref> |- |align=center|18.||align=center|2:0 |- |align=center|19.||rowspan=2|12. lipnja 2022.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] || rowspan="2" align="center" |21.||rowspan=2|{{NogRep|ŠVE}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|3:2 || rowspan="2" |[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]|| rowspan="2" align="center" |<ref>{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/12/europe/uefa-nations-league/norway/sweden/3710464/ |title=Norway vs. Sweden 3–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=12 June 2022}}</ref> |- |align=center|20.||align=center|2:0 |- |align=center|21.||24. rujna 2022.||[[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]]||align=center|22.||{{NogRep|SLO}}||align=center|1:0||align=center|1:2||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]||align=center|<ref>{{Cite web|url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/09/24/europe/uefa-nations-league/slovenia/norway/3710466/|title=Slovenia vs. Norway 2–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=24 September 2022}}</ref> |- |align=center|22.||17. lipnja 2023.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|24.||{{NogRep|ŠKO}}||align=center|1:0||align=center|1:2||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]||align=center|<ref>{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/matches/2023/06/17/europe/european-championship-qualification/norway/scotland/3972561/|title= Norway vs. Scotland 1–2: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=17 June 2023}}</ref> |- |align=center|23.||rowspan=2|20. lipnja 2023.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] || rowspan="2" align="center" |25.||rowspan=2|{{NogRep|CIP}} ||align=center|2:0||align=center rowspan=2|3:1 || rowspan="2" |Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prventsvo 2024.]]|| rowspan="2" align="center" |<ref> {{cite web|url=https://int.soccerway.com/matches/2023/06/20/europe/european-championship-qualification/norway/cyprus/3972564/|title=Norway vs. Cyprus 3–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=20 June 2023}}</ref> |- |align=center|24.||align=center|3:0 |} == Priznanja == === Individualna === * [[Europska Zlatna kopačka]]: 2022./23.<ref name="European Sports Magazines z432"/> * Proboj godine [[Eliteseriena]]: 2018.<ref name="breakthrough award"/> * Austrijski nogometaš godine: 2019.<ref>{{Cite news |url=https://www.skysportaustria.at/erling-haaland-ist-oesterreichs-fussballer-des-jahres/ |title=Erling Haaland ist Österreichs Fußballer des Jahres |date=18. prosinca 2019. |website=Sky Sport Austria |access-date=25. svibnja 2020. |archive-date=11. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611174616/https://www.skysportaustria.at/erling-haaland-ist-oesterreichs-fussballer-des-jahres/ |url-status=live}}</ref> * Igrač sezone [[Austrijska Bundesliga|Austrijske Bundeslige]]: 2019./20.<ref>{{cite news |title=Haaland erhielt Pokal als Österreichs Fußballer des Jahres |url=https://www.bundesliga.at/de/redaktion/news/19-20/haaland-spieler-des-jahres-2019/ |website=Bundesliga.at |date=24. siječnja 2020. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210810060124/https://www.bundesliga.at/de/redaktion/news/19-20/haaland-spieler-des-jahres-2019/ |url-status=dead }}</ref> * Najbolji strijelac [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 20 godina|Svjetskog prvenstva do 20 godina]]: 2019.<ref name="golden">{{cite web |url=https://www.fifa.com/u20worldcup/news/lee-lunin-headline-award-winners-at-poland-2019 |title=Lee, Lunin headline award winners at Poland 2019 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=15. lipnja 2019. |access-date=16. lipnja 2019. |archive-date=17. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190617114851/https://www.fifa.com/u20worldcup/news/lee-lunin-headline-award-winners-at-poland-2019 |url-status=live}}</ref> * Član idealnih 11 do 24 godine [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: 2019.<ref>{{Cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2635905.html |title=Champions League breakthrough team of 2019 |date=30. prosinca 2019. |publisher=UEFA |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=30. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230124127/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2635905.html |url-status=live}}</ref> * Najbolji igrač sezone [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2020./21.<ref name="goal21"/> * Igrač mjeseca Bundeslige: siječanj 2020.,<ref>{{cite web |title=Bundesliga Player of the Month |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |publisher=Bundesliga |access-date=14. veljače 2020. |archive-date=4. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200404161121/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |url-status=live}}</ref> studeni 2020.,<ref name="November POTM">{{cite web |title=Erling Haaland named Bundesliga Player of the Month for November |url=https://bulinews.com/news/6934/erling-haaland-named-bundesliga-player-the-month-for-november |website=BuliNews.com |date=18. prosinca 2020. |access-date=19. prosinca 2020. |archive-date=18. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201218172129/https://bulinews.com/news/6934/erling-haaland-named-bundesliga-player-the-month-for-november |url-status=live}}</ref> travanj 2021.,<ref>{{cite web |title=Erling Haaland named April Player of the Month! |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-21-ea-sports-20-21-season-13184 |publisher=Bundesliga |date=5. svibnja 2021. |access-date=9. svibnja 2021.}}</ref> kolovoz 2021.<ref>{{cite news |title=Bundesliga Player of the Month |publisher=Bundesliga |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-22-ea-sports-21-22-season-17213 |url-status=live |access-date=15 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185124/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-22-ea-sports-21-22-season-17213 |archive-date=17 September 2021}}</ref> * Mladi igrač mjeseca Bundeslige: siječanj 2020., veljača 2020.<ref>{{cite web |title=Bundesliga Rookie Award |publisher=Bundesliga |url=https://www.rookie-award.com/en |access-date=10. veljače 2020. |archive-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103222706/https://www.rookie-award.com/en |url-status=dead}}</ref> *Gol mjeseca Bundeslige: rujan 2021.<ref>{{cite news|title=Bundesliga Goal of the Month|url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/goal-of-the-month-vote-2021-22-17205|access-date=18 November 2021|publisher=Bundesliga}}</ref> * Član momčadi sezone Bundeslige prema [[Vereinigung der Vertragsfußballspieler|VDV-u]]: 2019./20.,<ref name="20VDV">{{cite web |title=Die VDV 11 2019/2020 – Robert Lewandowski zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/Aktionen/VDV11.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=18 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210118223031/https://www.spielergewerkschaft.de/de/Aktionen/VDV11.htm |url-status=live }}</ref> 2020./21.,<ref name="21VDV">{{cite web |date=2 June 2021 |title=Robert Lewandowski zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1347/Aktuelles-%7C-Meldung-%7C-VDV-11-2020%2F2021.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=2 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602214747/https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1347/Aktuelles-%7C-Meldung-%7C-VDV-11-2020%2F2021.htm |url-status=live }}</ref> 2021./22.<ref>{{cite web |date=25 May 2022 |title=Christopher Nkunku zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1487/Christopher%20Nkunku%20zum%20VDV-Spieler%20der%20Saison%20gew%C3.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201638/https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1487/Christopher%20Nkunku%20zum%20VDV-Spieler%20der%20Saison%20gew%C3.htm |url-status=live }}</ref> * Član momčadi sezone Bundeslige prema [[Kicker-Sportmagazin|kickeru]]: 2020./21.,<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/team-of-the-season-2021-vote-fifa-21-ea-sports-haaland-lewandowski-overview-4204 |title=The 2020/21 Bundesliga Team of the Season! |publisher=Bundesliga |date=15. svibnja 2021. |access-date=17. svibnja 2021.}}</ref> 2021./22.<ref>{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/ea-sports-team-of-the-season-2021-22-overview-19624 |title=The EA Sports Bundesliga Team of the Season 2021/22 is here! |publisher=Bundesliga |date=13 May 2022 |access-date=13 May 2022}}</ref> * Igrač godine [[Engleska|Engleske]] prema [[Football Writers' Association|FWA-u]]: 2022./23.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65568277|title=Erling Haaland and Sam Kerr win Football Writers' Association awards|publisher=BBC Sport|date=12 May 2023|access-date=12 May 2023|archive-date=12 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512100616/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65568277|url-status=live}}</ref> * Igrač sezone [[FA Premier liga|Premier lige]]: 2022./23.<ref name="PremProfile"/> * Mladi igrač sezone Premier lige: 2022./23.<ref name="PremProfile"/> * Zlatna kopačka Premier lige: 2022./23.<ref name="PremProfile"/> * Igrač mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: kolovoz 2022., travanj 2023.<ref name="PremProfile"/> * Igrač mjeseca Premier lige prema navijačima: kolovoz 2022.,<ref>{{Cite web |last=Kelsey |first=George |date=21 September 2022 |title=Haaland wins PFA Fans' Player of the Month award |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-wins-pfa-fans-player-of-the-month-award-63799354 |access-date=12 December 2022 |website=Manchester City |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201643/https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-wins-pfa-fans-player-of-the-month-award-63799354 |url-status=live }}</ref> rujan 2022.,<ref>{{Cite web |date=14 October 2022 |title=Haaland wins another PFA Fans' Player of the Month award |url=https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-pfa-fans-september-award-63801349 |access-date=12 December 2022 |publisher=Manchester City F.C. |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204202145/https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-pfa-fans-september-award-63801349 |url-status=live }}</ref> prosinac 2022.<ref>{{Cite web |date=19 January 2023 |title=The winner of the PFA Vertu Motors Premier League Fans' Player of the Month - December |url=https://www.90min.com/posts/the-winner-of-the-pfa-vertu-motors-premier-league-fans-player-of-the-month-december-2022 |access-date=19 January 2023 |website=90min.com |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204202144/https://www.90min.com/posts/the-winner-of-the-pfa-vertu-motors-premier-league-fans-player-of-the-month-december-2022 |url-status=live }}</ref> * Član momčadi godine prema izboru [[European Sports Media|ESM-a]]: 2019./20.<ref>{{cite news |title=ESM reveal Team of the Year for 2019/20 |url=https://www.marca.com/en/football/international-football/2020/08/31/5f4d437d268e3e985e8b4577.html |newspaper=Marca |date=31. kolovoza 2020. |access-date=31. kolovoza 2020.}}</ref> * Član momčadi svijeta do 20 godina prema [[IFFHS|IFFHS-u]]: 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.iffhs.com/posts/1036&ved=2ahUKEwjYi-TBkNb0AhUIUWwGHecyBNkQFnoECAQQAQ&usg=AOvVaw1KsuRLOkdvcpMgQgM2DzGA|title=WORLD YOUTH TEAM OF THE YEAR 2020 (U20)|publisher=IFFHS|date=3 April 2021|accessdate=9 December 2021}}</ref> * [[Zlatni dječak]]: 2020.<ref name="Golden Boy">{{cite web |date=21. studenoga 2020. |title=Erling Haaland beats Sancho, Ansu Fati to the 2020 Golden Boy award |url=https://futaa.com/article/216531/erling-haaland-beats-sancho-ansu-fati-to-the-2020-golden-boy-award |access-date=21. studenoga 2020. |publisher=futaa |archive-date=21. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201121044434/https://futaa.com/article/216531/erling-haaland-beats-sancho-ansu-fati-to-the-2020-golden-boy-award |url-status=live}}</ref> * Norveški nogometaš godine: 2020.,<ref>{{cite web |url=https://as.com/futbol/2020/12/20/internacional/1608489832_114934.html |title=Erling Braut Haaland ha sido galardonado con el Balón de Oro noruego 2020 |publisher=AS |date=20. prosinca 2020. |accessdate=21. prosinca 2020. |archive-date=20. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201220213655/https://as.com/futbol/2020/12/20/internacional/1608489832_114934.html |url-status=live}}</ref> 2021.,<ref>{{cite web|url=https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2022/gullballen-til-graham-hansen-og-haaland/|website=fotball.no|title=Gullballen til Graham Hansen og Haaland|date=12 January 2022|access-date=27 December 2022|language=no|archive-date=4 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201644/https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2022/gullballen-til-graham-hansen-og-haaland/|url-status=live}}</ref> 2022.<ref>{{cite web|url=https://kommunikasjon.ntb.no/pressemelding/gullballen-2022-til-haaland-og-reiten?publisherId=13368962&releaseId=17954020|website=kommunikasjon.ntb.no|title=Gullballen 2022 til Haaland og Reiten|date=25 January 2023|access-date=28 February 2023|language=no|archive-date=28 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230228035010/https://kommunikasjon.ntb.no/pressemelding/gullballen-2022-til-haaland-og-reiten?publisherId=13368962&releaseId=17954020|url-status=live}}</ref> * Norveški sportaš godine: 2020.<ref>{{cite web |title=Braut Haaland vant sportsjournalistenes pris |url=https://www.dagsavisen.no/sport/2020/12/31/braut-haaland-vant-sportsjournalistenes-pris/ |publisher=Dagsavisen |date=31. prosinca 2020. |access-date=4. kolovoza 2021.}}</ref> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]],<ref>{{cite news |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |publisher=UEFA |date=31. svibnja 2021. |access-date=1. lipnja 2021.}}</ref> [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|date=11 June 2023|access-date=11 June 2023|archive-date=11 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230611172223/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|url-status=live}}</ref> * Napadač sezone UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref name="UCL forward">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317bed66b10-0c90556ae125-1000--forward-of-the-season-haaland/ |title=Champions League Forward of the Season: Erling Haaland |publisher=UEFA |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}</ref> * Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-10b6b6f4cee3-e1d53635e6e4-1000--champions-league-top-scorer-haaland-finishes-out-in-front/amp/|title=Champions League top scorer: Haaland finishes out in front|date=29 May 2021|publisher=UEFA|accessdate=28 December 2021}}</ref> *Najbolji strijelac [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]],<ref>{{cite web|title=UEFA Nations League Top Scorers|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/nations-league/top-scorers|access-date=11 October 2021|website=BBC Sport}}</ref> [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/027f-176ded810a4e-918ede06a9a8-1000--2022-23-nations-league-top-scorers-haaland-and-mitrovic/|title=2022/23 Nations League top scorers: Haaland and Mitrović|date=18 June 2023|publisher=UEFA|access-date=18 June 2023}}</ref> *[[FIFA FIFPro World11]]: 2021.,<ref name=":3">{{cite web | url = https://fifpro.org/en/industry/world-11/2020-2021-men-s-fifa-fifpro-world-11-revealed | title = 2020–2021 Men's FIFA FIFPRO World 11 revealed | website = fifpro.org | date = 17 January 2022 | access-date = 17 January 2022 | archive-date = 18. siječnja 2022. | archive-url = https://web.archive.org/web/20220118005811/https://www.fifpro.org/en/industry/world-11/2020-2021-men-s-fifa-fifpro-world-11-revealed | url-status = dead }}</ref> 2022.<ref>{{Cite web |date=27 February 2023 |title=Messi makes World 11 history as Benzema earns maiden inclusion |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/fifpro-mens-world-11-2022-benzema-cancelo-casemiro-courtois-de-bruyne-haaland-hakimi-mbappe-messi-modric-van-dijk |access-date=28 February 2023 |website=FIFA |publisher=Fédération Internationale de Football Association |archive-date=27 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227214011/https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/fifpro-mens-world-11-2022-benzema-cancelo-casemiro-courtois-de-bruyne-haaland-hakimi-mbappe-messi-modric-van-dijk |url-status=live }}</ref> * Član [[IFFHS|IFFHS-ove]] momčadi svijeta: 2022.<ref>{{cite web|date=11 January 2023|title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2022|url=https://www.iffhs.com/posts/2465|access-date=11 January 2023|website=IFFHS|archive-date=11 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111083043/https://iffhs.com/posts/2465|url-status=live}}</ref> * Igrač sezone [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]]: 2022./23.<ref>{{cite news |last=Clayton |first=David |date=12 June 2023 |title=Haaland wins Etihad Player of the Season Vote |url=https://www.mancity.com/news/mens/etihad-player-of-the-season-winner-announced-63822162 |access-date=12 June 2023 |publisher=Manchester City F.C.}}</ref> === Klupska === ;Red Bull Salzburg * [[Austrijska Bundesliga]]: 2018./19., 2019./20.<ref name="Soccerway"/> * [[Austrijski nogometni kup]]: 2018./19.<ref name="Soccerway"/> ;Borussia Dortmund * [[DFB-Pokal]]: 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.kicker.de/leipzig-gegen-dortmund-2021-dfb-pokal-4704927/aufstellung |title=DFB-Pokal 2020/21, Finale in Berlin: RB Leipzig 1:4 Borussia Dortmund: Takt. aufstellung |website=kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=13. svibnja 2021.}}</ref> '''Manchester City''' * [[FA Premier liga|Premier liga]]: 2022./23.<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/65970/Erling-Haaland/overview |title=Erling Haaland |publisher=Premier League |access-date=25 June 2023 |archive-date=9 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809064957/https://www.premierleague.com/players/65970/Erling-Haaland/overview |url-status=live }}</ref> * [[FA kup]]: 2022./23.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023 |archive-date=2 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602230358/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |url-status=live }}</ref> * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023 |archive-date=10 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610003917/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |url-status=live }}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> === Reprezentativna === ;Norveška do 17 * Syrenka kup: 2016.<ref>{{cite web |url=https://www.fotball.no/landslag/norge-gutter-16/2016/g16-disse-starter-mot-romania/ |title=G16: Historisk finaleseier |publisher=Norveški nogometni savez |date=3. rujna 2016. |access-date=8. ožujka 2020. |archive-date=21. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221160036/https://www.fotball.no/landslag/norge-gutter-16/2016/g16-disse-starter-mot-romania/ |url-status=live}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Erling-Haaland Profil], [[Borussia Dortmund]] * [https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 Profil], [[Norveški nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/erling-haaland/profil/spieler/418560 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav Norveška 2026 SP}} {{Europska Zlatna kopačka}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} {{Najbolji strijelci FA Premier lige}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige nacija}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Trofej Gerda Müllera}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2000||Haaland, Erling}} [[Kategorija:Norveški fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] hdhr16csazvb7efjwpbwxeah75kst1u Modul:Nacrt/igralište 828 4723379 42647704 42645269 2026-06-28T16:56:20Z Vipz 151311 42647704 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od kasnijeg trenutka: promjene -- statusa u 'improve' ili posljednje revizije nacrta. Naknadno uređivanje zato -- odgađa napuštanje, ali samo po sebi ne mijenja osnovni status 'improve'. local function isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) local revisionTimestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) local activityTimestamp = laterTimestamp(record.changed, revisionTimestamp) if not activityTimestamp or not cutoff then return nil end return activityTimestamp <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then record.revisionId = currentRevisionId record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(frame, record, title, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned', revisionId = revisionId } end else local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end if revisionId ~= record.revisionId then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do if change.targetStatus == 'abandoned' then -- rev= postaje kontrolna revizija pri napuštanju. Svaka kasnija -- revizija vraća prikaz i zapis u improve. change.record.revisionId = change.revisionId end change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local timestampBefore = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) local content = registryTitle:getContent() local timestampAfter = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) if not timestampBefore or not timestampAfter or not content then return nil, nil, 'Sadržaj ili vrijeme posljednje revizije evidencije nisu se mogli dohvatiti.' end if timestampBefore ~= timestampAfter then return nil, nil, 'Evidencija je izmijenjena tokom obrade. Pokušajte ponovo.' end return content, timestampBefore end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'improve' end if record.status == 'abandoned' then local revisionId = currentPageRevisionId(frame) if not revisionId then return 'error' end return revisionId ~= record.revisionId and 'improve' or 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p ou0u5ah40eg9eiio061tcah3v2sx1q6 42647724 42647704 2026-06-28T19:29:58Z Vipz 151311 42647724 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od kasnijeg trenutka: promjene -- statusa u 'improve' ili posljednje revizije nacrta. Naknadno uređivanje zato -- odgađa napuštanje, ali samo po sebi ne mijenja osnovni status 'improve'. local function isImproveRecordStale(record, cutoff) if not record.changed or not cutoff then return nil end return record.changed <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then record.revisionId = currentRevisionId record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned', revisionId = revisionId } end else local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end if revisionId ~= record.revisionId then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do if change.targetStatus == 'abandoned' then -- rev= postaje kontrolna revizija pri napuštanju. Svaka kasnija -- revizija vraća prikaz i zapis u improve. change.record.revisionId = change.revisionId end change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local timestampBefore = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) local content = registryTitle:getContent() local timestampAfter = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) if not timestampBefore or not timestampAfter or not content then return nil, nil, 'Sadržaj ili vrijeme posljednje revizije evidencije nisu se mogli dohvatiti.' end if timestampBefore ~= timestampAfter then return nil, nil, 'Evidencija je izmijenjena tokom obrade. Pokušajte ponovo.' end return content, timestampBefore end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'improve' end if record.status == 'abandoned' then local revisionId = currentPageRevisionId(frame) if not revisionId then return 'error' end return revisionId ~= record.revisionId and 'improve' or 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p nh97jrpdvdt7h2v6vmbv7lcr228p0lz 42647728 42647724 2026-06-28T19:33:55Z Vipz 151311 42647728 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od kasnijeg trenutka: promjene -- statusa u 'improve' ili posljednje revizije nacrta. Naknadno uređivanje zato -- odgađa napuštanje, ali samo po sebi ne mijenja osnovni status 'improve'. local function isImproveRecordStale(record, cutoff) if not record.changed or not cutoff then return nil end return record.changed <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale and currentRevisionId == record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned', revisionId = revisionId } end else local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end if revisionId ~= record.revisionId then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do if change.targetStatus == 'abandoned' then -- rev= postaje kontrolna revizija pri napuštanju. Svaka kasnija -- revizija vraća prikaz i zapis u improve. change.record.revisionId = change.revisionId end change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local timestampBefore = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) local content = registryTitle:getContent() local timestampAfter = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) if not timestampBefore or not timestampAfter or not content then return nil, nil, 'Sadržaj ili vrijeme posljednje revizije evidencije nisu se mogli dohvatiti.' end if timestampBefore ~= timestampAfter then return nil, nil, 'Evidencija je izmijenjena tokom obrade. Pokušajte ponovo.' end return content, timestampBefore end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end if not stale then return 'improve' end local revisionId = currentPageRevisionId(frame) if not revisionId then return 'error' end return revisionId ~= record.revisionId and 'improve' or 'abandoned' end if record.status == 'abandoned' then local revisionId = currentPageRevisionId(frame) if not revisionId then return 'error' end return revisionId ~= record.revisionId and 'improve' or 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p 4zi2ei28rkcnjuzmkvhhjzrcjkx56wz 42647729 42647728 2026-06-28T19:37:48Z Vipz 151311 42647729 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od kasnijeg trenutka: promjene -- statusa u 'improve' ili posljednje revizije nacrta. Naknadno uređivanje zato -- odgađa napuštanje, ali samo po sebi ne mijenja osnovni status 'improve'. local function isImproveRecordStale(record, cutoff) if not record.changed or not cutoff then return nil end return record.changed <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale and currentRevisionId == record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned', revisionId = revisionId } end else local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end if revisionId ~= record.revisionId then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do if change.targetStatus == 'abandoned' then -- rev= postaje kontrolna revizija pri napuštanju. Svaka kasnija -- revizija vraća prikaz i zapis u improve. change.record.revisionId = change.revisionId end change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local timestampBefore = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) local content = registryTitle:getContent() local timestampAfter = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) if not timestampBefore or not timestampAfter or not content then return nil, nil, 'Sadržaj ili vrijeme posljednje revizije evidencije nisu se mogli dohvatiti.' end if timestampBefore ~= timestampAfter then return nil, nil, 'Evidencija je izmijenjena tokom obrade. Pokušajte ponovo.' end return content, timestampBefore end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'improve' end if record.status == 'abandoned' then return 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p 8q65ke5rce4ceqy3frbwqoezij57w5r 42647735 42647729 2026-06-28T19:51:06Z Vipz 151311 uklonjene 3 izmjene od [[Special:Diff/42647724|42647724]] do [[Special:Diff/42647729|42647729]] 42647735 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od kasnijeg trenutka: promjene -- statusa u 'improve' ili posljednje revizije nacrta. Naknadno uređivanje zato -- odgađa napuštanje, ali samo po sebi ne mijenja osnovni status 'improve'. local function isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) local revisionTimestamp = currentPageRevisionTimestamp(frame) local activityTimestamp = laterTimestamp(record.changed, revisionTimestamp) if not activityTimestamp or not cutoff then return nil end return activityTimestamp <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then record.revisionId = currentRevisionId record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(frame, record, title, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned', revisionId = revisionId } end else local revisionId = latestRevisionId(frame, title) if not revisionId then return nil, 'Posljednja revizija nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogla utvrditi.' end if revisionId ~= record.revisionId then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do if change.targetStatus == 'abandoned' then -- rev= postaje kontrolna revizija pri napuštanju. Svaka kasnija -- revizija vraća prikaz i zapis u improve. change.record.revisionId = change.revisionId end change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local timestampBefore = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) local content = registryTitle:getContent() local timestampAfter = latestRevisionTimestamp(frame, registryTitle) if not timestampBefore or not timestampAfter or not content then return nil, nil, 'Sadržaj ili vrijeme posljednje revizije evidencije nisu se mogli dohvatiti.' end if timestampBefore ~= timestampAfter then return nil, nil, 'Evidencija je izmijenjena tokom obrade. Pokušajte ponovo.' end return content, timestampBefore end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(frame, record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'improve' end if record.status == 'abandoned' then local revisionId = currentPageRevisionId(frame) if not revisionId then return 'error' end return revisionId ~= record.revisionId and 'improve' or 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p ou0u5ah40eg9eiio061tcah3v2sx1q6 42647742 42647735 2026-06-28T20:08:13Z Vipz 151311 42647742 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local apiTimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) return jsonResponse({ success = true, edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component', basetimestamp = apiTimestamp } }) end -- Scribunto nema jednostavno svojstvo za posljednji ID revizije druge stranice, -- pa se koristi parser-funkcija REVISIONID kroz frame:preprocess. local function latestRevisionId(frame, title) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID:' .. title.prefixedText .. '}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end -- Vrijeme posljednje revizije koristi se za određivanje je li nacrt ostao -- neizmijenjen duže od tri mjeseca. REVISIONTIMESTAMP vraća brojčani format -- YYYYMMDDHHMMSS, koji se može izravno uspoređivati s graničnim datumom. local function currentPageRevisionId(frame) local value = frame:preprocess('{{REVISIONID}}') local revisionId = tonumber(trim(value)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function currentPageRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{REVISIONTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function argumentRevisionId(frame) local revisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not revisionId or revisionId < 1 then return nil end return revisionId end local function argumentRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame.args.timestamp) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function laterTimestamp(first, second) if not first then return second end if not second then return first end return first > second and first or second end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten nakon tri mjeseca bez uređivanja. -- Šablon:Nacrt prosljeđuje timestamp trenutačne revizije jer se magic wordovi -- za revizije ne smiju čitati iz modula kao pouzdan izvor stanja. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = argumentRevisionTimestamp(frame) or currentPageRevisionTimestamp(frame) if not timestamp or not cutoff then return nil end return timestamp <= cutoff end -- Za nacrt u doradi neaktivnost počinje od trenutka promjene statusa u -- 'improve'. Ako je nacrt nakon toga izmijenjen, p.status to utvrđuje preko -- revizije koju mu šablon prosljeđuje kao argument. local function isImproveRecordStale(record, cutoff) if not record.changed or not cutoff then return nil end return record.changed <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale and currentRevisionId == record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do -- Potpuno održavanje smije automatski premjestiti samo improve -> abandoned, -- jer za abandoned -> improve nema pouzdanog revizijskog podatka za tuđe -- stranice bez korisničke radnje koja šalje currentRevisionId. if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned' } end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local baseTimestamp = currentTimestamp(frame) local content = registryTitle:getContent() if not baseTimestamp or not content then return nil, nil, 'Sadržaj evidencije ili trenutačno vrijeme nisu se mogli dohvatiti.' end return content, baseTimestamp end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- Lagana javna funkcija za Šablon:Nacrt. Evidencija određuje osnovni status, -- dok protek vremena samo privremeno mijenja prikaz u abandoned: -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end local currentRevisionId = argumentRevisionId(frame) if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= dobiva puni novi rok do prvog maintenancea. if not record.changed then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end if not stale then return 'improve' end if currentRevisionId and currentRevisionId ~= record.revisionId then return 'improve' end return 'abandoned' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId and currentRevisionId ~= record.revisionId then return 'improve' end return 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p 1190ve8738sb43cr97mboz3h4bv2fw4 42647750 42647742 2026-06-28T20:27:49Z Vipz 151311 42647750 Scribunto text/plain -- [[Šablon:Nacrt]] ovaj modul poziva pri podnošenju zahtjeva za pregled nacrta -- kroz korisničku interakciju s dugmetom čiju funkcionalnost omogućuje -- spravica Calculator ([[Šablon:Calculator button]]). Modul upravlja podacima -- o nacrtima koji se nalaze na [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]]. -- Funkcija 'action' vraća strukturirani JSON koji spravica Calculator pretvara -- u API zahtjev za uređivanje. Izmjena se vrši po nalogu korisnika automatski, -- bez otvaranja obrasca za uređivanje, i prima oznaku 'calculator-post'. local p = {} -- Osnovne postavke sistema. Naslov se čuva uz pageid radi jeftinije skupne -- provjere, ali pageid ostaje autoritativni identifikator zapisa. local REGISTRY_TITLE = 'Korisnik:Vipz/igralište2' -- Wikipedija:Nacrti/Evidencija local RECORD_TEMPLATE = 'Nacrt/zapis' local DRAFT_NAMESPACE = mw.site.namespaces['Nacrt'].id local ABANDONMENT_INTERVAL = '-5 minutes' -- change back to -3 months local TITLE_BATCH_SIZE = 25 local MAX_FALLBACK_LOOKUPS = 20 -- Redoslijed je važan radi predvidljivog parsiranja i ponovne izgradnje -- upravljanih segmenata evidencije. local STATUS_ORDER = { 'review', 'improve', 'abandoned' } -- Vidljivi naslovi odjeljaka mogu se mijenjati, dok ovi komentari služe kao -- stabilne strojne granice područja koja modul smije prepisivati, a korisnici -- ne smiju oštetiti (vidi funkciju locateManagedSegments). local STATUS_CONFIG = { review = { startMarker = '<!-- draft-registry:review:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:review:end -->' }, improve = { startMarker = '<!-- draft-registry:improve:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:improve:end -->' }, abandoned = { startMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:start -->', endMarker = '<!-- draft-registry:abandoned:end -->' } } -- Radnja submit obrađuje se zasebno u validateAction jer podržava i -- prvi upis i ponovno podnošenje nakon nove revizije. Ovdje se navode -- samo ostale korisnički dostupne promjene statusa. local ACTION_CONFIG = { request_changes = { requiredStatus = 'review', targetStatus = 'improve' } } local function trim(value) return mw.text.trim(value or '') end -- Broji doslovna pojavljivanja markera. Četvrti argument funkcije string.find -- isključuje Lua obrasce, pa se HTML komentari traže točno kako su zapisani. local function countPlain(haystack, needle) local count = 0 local position = 1 while true do local foundStart = string.find(haystack, needle, position, true) if not foundStart then break end count = count + 1 position = foundStart + #needle end return count end -- Calculator očekuje uvijek isti JSON omotač, neovisno o uspjehu radnje. local function jsonResponse(data) return mw.text.jsonEncode(data) end local function errorResponse(code, message) return jsonResponse({ success = false, error = { code = code, message = message } }) end -- Novi wikitext šalje se URI-kodiran kako bi sigurno prošao kroz JSON i -- proširivanje šablona. Calculator ga prije uređivanja ponovno dekodira. -- Vrijeme posljednje revizije pretvara se u API format i šalje kao -- basetimestamp, čime se sprečava prepisivanje evidencije ako se ona promijeni -- između izračuna modula i API zahtjeva. local function successResponse(text, baseTimestamp) local edit = { text = mw.uri.encode(text, 'PATH'), textEncoding = 'uri-component' } if baseTimestamp and string.match(baseTimestamp, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then edit.basetimestamp = string.format( '%s-%s-%sT%s:%s:%sZ', string.sub(baseTimestamp, 1, 4), string.sub(baseTimestamp, 5, 6), string.sub(baseTimestamp, 7, 8), string.sub(baseTimestamp, 9, 10), string.sub(baseTimestamp, 11, 12), string.sub(baseTimestamp, 13, 14) ) end return jsonResponse({ success = true, edit = edit }) end -- Revizijske magične riječi u Scribunto/API render-kontekstima nisu pouzdan -- izvor za statusnu logiku. Kada Šablon:Nacrt može proslijediti timestamp=, -- čita se kao običan argument. Za otkrivanje nove izmjene nakon dorade koristi -- se hash izvornog teksta nacrta. local function argumentRevisionTimestamp(frame) local value = trim(frame.args.timestamp) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentTimestamp(frame) local value = trim(frame:preprocess('{{CURRENTTIMESTAMP}}')) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end -- Granica statusa 'napušteno' računa sekao tri kalendarska mjeseca prije -- trenutka obrade, a ne kao fiksan broj dana. local function abandonmentCutoff(frame) local value = trim( frame:preprocess( '{{#time:YmdHis|' .. ABANDONMENT_INTERVAL .. '}}' ) ) if not string.match(value, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$') then return nil end return value end local function currentDraftContentHash(title) if not title or not title.exists then return nil end local content = title:getContent() if content == nil then return nil end return mw.hash.hashValue('sha1', content) end local function draftContentChanged(record, title) -- Stariji zapisi bez hash= nemaju pouzdanu osnovicu za usporedbu. U tom -- slučaju prikaz ostaje u 'improve' dok sljedeća statusna radnja ne upiše -- hash u evidenciju. if not record or not record.contentHash then return true end local contentHash = currentDraftContentHash(title) if not contentHash then return nil end return contentHash ~= record.contentHash end -- Neevidentirani nacrt postaje napušten samo kada Šablon:Nacrt proslijedi -- pouzdan timestamp trenutne revizije. Ako timestamp nije dostupan, status se -- ne proglašava napuštenim naslijepo. local function isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) local timestamp = argumentRevisionTimestamp(frame) if not cutoff then return nil end if not timestamp then return false end return timestamp <= cutoff end -- Za evidentirani nacrt u doradi rok za napuštanje teče od changed=, odnosno -- od zadnje statusne radnje koja je nacrt vratila na doradu. Nova izmjena se -- otkriva usporedbom hasha izvornog teksta, ne revizijskim magičnim riječima. local function isImproveRecordStale(record, cutoff) if not record.changed or not cutoff then return nil end return record.changed <= cutoff end -- Sve javne radnje moraju se pokretati sa stvarne, objavljene -- i nepreusmjerene stranice u imenskom prostoru Nacrt. local function getCurrentDraftTitle() local title = mw.title.getCurrentTitle() if not title or title.namespace ~= DRAFT_NAMESPACE then return nil, 'Ova radnja može se izvršiti samo na stranici objavljenoj u imenskom prostoru Nacrt.' end if not title.exists then return nil, 'Nacrt mora biti objavljen prije nego što se može evidentirati.' end if title.isRedirect then return nil, 'Preusmjerenje se ne može evidentirati kao nacrt.' end return title end -- Pronalazi tri upravljana segmenta i vraća njihove položaje u izvornom -- wikitextu. Funkcija namjerno zahtijeva po jedan početni i završni marker: -- nejasna ili oštećena struktura zaustavlja automatsko uređivanje. local function locateManagedSegments(content) local segments = {} local occupied = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local config = STATUS_CONFIG[status] if countPlain(content, config.startMarker) ~= 1 or countPlain(content, config.endMarker) ~= 1 then return nil, 'Evidencija nema točno jedan početni i završni marker za status "' .. status .. '".' end local startPosition, startEnd = string.find(content, config.startMarker, 1, true) local endPosition, endEnd = string.find(content, config.endMarker, 1, true) if not startPosition or not endPosition or startEnd >= endPosition then return nil, 'Markeri evidencije za status "' .. status .. '" nisu pravilno poredani.' end segments[status] = { status = status, startPosition = startPosition, startEnd = startEnd, endPosition = endPosition, endEnd = endEnd, body = string.sub(content, startEnd + 1, endPosition - 1) } occupied[#occupied + 1] = segments[status] end -- Sortiranje prema stvarnom položaju omogućuje provjeru preklapanja čak -- i ako su segmenti na stranici poredani drukčije od STATUS_ORDER. table.sort(occupied, function(a, b) return a.startPosition < b.startPosition end) for index = 2, #occupied do if occupied[index - 1].endEnd >= occupied[index].startPosition then return nil, 'Upravljani segmenti evidencije se preklapaju.' end end return segments end -- Parsira kanonski oblik jednog retka evidencije: -- * {{Nacrt/zapis|PAGEID|title=NASLOV|rev=REVID|changed=TIMESTAMP}} — POTPIS -- Parametar changed privremeno je neobavezan radi prijelaza sa starijih -- zapisa; maintenance ga pri prvom prolazu dopunjava. local function parseRecordLine(line, status) local pageId, cachedTitle, revisionId, changed, contentHash, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*|%s*hash%s*=%s*([0-9a-fA-F]+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, changed, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*|%s*changed%s*=%s*(%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then pageId, cachedTitle, revisionId, signature = string.match( line, '^%*%s*{{%s*' .. RECORD_TEMPLATE .. '%s*|%s*(%d+)%s*|%s*title%s*=%s*([^|{}]+)%s*|%s*rev%s*=%s*(%d+)%s*}}%s*—%s*(.-)%s*$' ) end if not pageId then return nil end cachedTitle = trim(cachedTitle) signature = trim(signature) if cachedTitle == '' or signature == '' or not mw.title.new(cachedTitle) then return nil end return { pageId = tonumber(pageId), title = cachedTitle, revisionId = tonumber(revisionId), changed = changed, contentHash = contentHash, signature = signature, status = status } end -- Pretvara upravljane segmente u dvije povezane strukture: -- records - poredani niz, potreban za očuvanje redoslijeda; -- recordsByPageId - indeks za brzo pronalaženje nacrta. -- Prazni redovi su dopušteni, ali svaki neprazan red mora biti valjan zapis. local function parseRegistry(content) local segments, segmentError = locateManagedSegments(content) if not segments then return nil, segmentError end local records = {} local recordsByPageId = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do -- Normalizacija završetaka redaka omogućuje isto ponašanje za LF i CRLF. local body = segments[status].body:gsub('\r\n', '\n'):gsub('\r', '\n') for line in (body .. '\n'):gmatch('(.-)\n') do if trim(line) ~= '' then local record = parseRecordLine(line, status) if not record then return nil, 'Unutar upravljanog segmenta "' .. status .. '" nalazi se neprepoznatljiv sadržaj: ' .. line end if recordsByPageId[record.pageId] then return nil, 'Isti pageid (' .. record.pageId .. ') pojavljuje se više puta u evidenciji.' end records[#records + 1] = record recordsByPageId[record.pageId] = record end end end return { content = content, segments = segments, records = records, recordsByPageId = recordsByPageId } end -- Naslov se sprema kao parametar šablona, pa se uklanjaju znakovi koji bi -- mogli prekinuti redak ili strukturu poziva šablona. local function escapeRecordTitle(title) return title:gsub('\n', ' '):gsub('\r', ' '):gsub('|', '&#124;'):gsub('[{}]', '') end -- Vidljivi potpis predstavlja autora i vrijeme posljednjeg podnošenja -- zahtjeva. Promjene statusa i automatsko održavanje taj potpis ne mijenjaju. local function renderRecord(record) local signature = record.useNewSignature and '~~~~' or record.signature local hashPart = record.contentHash and ('|hash=' .. record.contentHash) or '' return string.format( '* {{%s|%d|title=%s|rev=%d|changed=%s%s}} — %s', RECORD_TEMPLATE, record.pageId, escapeRecordTitle(record.title), record.revisionId, record.changed, hashPart, signature ) end -- Ponovno gradi samo sadržaj između strojnih markera. Sve izvan tih -- segmenata ostaje bajt-po-bajt nepromijenjeno. local function rebuildRegistry(parsed) local recordsByStatus = { review = {}, improve = {}, abandoned = {} } for _, record in ipairs(parsed.records) do if recordsByStatus[record.status] then recordsByStatus[record.status][#recordsByStatus[record.status] + 1] = record end end local replacements = {} for _, status in ipairs(STATUS_ORDER) do local lines = {} for _, record in ipairs(recordsByStatus[status]) do lines[#lines + 1] = renderRecord(record) end -- Segment uvijek zadržava po jedan prijelom reda s obje strane zapisa, -- odnosno jedan prazan red kada nema zapisa. local body = '' if #lines > 0 then body = '\n' .. table.concat(lines, '\n') .. '\n' else body = '\n' end replacements[#replacements + 1] = { startPosition = parsed.segments[status].startEnd + 1, endPosition = parsed.segments[status].endPosition - 1, body = body } end -- Zamjene se primjenjuju od kraja stranice prema početku kako ranija -- zamjena ne bi pomaknula položaje segmenata koji tek slijede. table.sort(replacements, function(a, b) return a.startPosition > b.startPosition end) local content = parsed.content for _, replacement in ipairs(replacements) do content = string.sub(content, 1, replacement.startPosition - 1) .. replacement.body .. string.sub(content, replacement.endPosition + 1) end return content end -- Uklanja zapis iz poredanog niza i iz pageid indeksa. Obje strukture moraju -- ostati sinkronizirane jer se koriste u različitim dijelovima modula. local function removeRecord(parsed, record) for index = #parsed.records, 1, -1 do if parsed.records[index] == record then table.remove(parsed.records, index) break end end parsed.recordsByPageId[record.pageId] = nil end -- Premješta zapis na vrh ciljnog statusa bez promjene njegovih podataka. local function moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) if parsed.recordsByPageId[record.pageId] then removeRecord(parsed, parsed.recordsByPageId[record.pageId]) end record.status = targetStatus table.insert(parsed.records, 1, record) parsed.recordsByPageId[record.pageId] = record end -- Skupno dohvaća svojstva spremljenih naslova. Grupe od 25 smanjuju broj -- skupih parser-operacija u odnosu na pojedinačni mw.title.new(pageid) za -- svaki zapis. local function lookupCachedTitles(records) local output = {} for batchStart = 1, #records, TITLE_BATCH_SIZE do local values = {} local batchEnd = math.min(batchStart + TITLE_BATCH_SIZE - 1, #records) for index = batchStart, batchEnd do values[#values + 1] = records[index].title end -- pcall pretvara eventualni kvar ili ograničenje batch API-ja u običnu -- grešku modula, umjesto da prekine cijelo parsiranje stranice. local batchOk, batchTitles = pcall(function() return mw.title.newBatch(values):lookupExistence():getTitles() end) if not batchOk or type(batchTitles) ~= 'table' then return nil end for localIndex = 1, #values do output[batchStart + localIndex - 1] = batchTitles[localIndex] end end return output end -- Provjerava postojeće zapise i usput održava predmemorirane naslove. -- Uobičajeni slučaj rješava se skupno prema title= vrijednosti. Samo kada -- naslov više ne odgovara pageid-u radi se skuplja pojedinačna provjera prema -- pageid-u, čiji je broj namjerno ograničen. local function cleanRegistry(parsed) if #parsed.records == 0 then return true end local batchTitles = lookupCachedTitles(parsed.records) if not batchTitles then return nil, 'Naslovi zapisa u evidenciji nisu se mogli skupno provjeriti.' end local fallbackLookups = 0 for index = #parsed.records, 1, -1 do local record = parsed.records[index] local cachedTitleObject = batchTitles[index] local validCachedTitle = cachedTitleObject and cachedTitleObject.exists and cachedTitleObject.id == record.pageId and cachedTitleObject.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not cachedTitleObject.isRedirect if validCachedTitle then -- Osvježava se normalizirani naslov, npr. nakon promjene velikih slova. record.title = cachedTitleObject.prefixedText else fallbackLookups = fallbackLookups + 1 if fallbackLookups > MAX_FALLBACK_LOOKUPS then return nil, 'Previše zapisa u evidenciji ima zastarjele ili neusklađene podatke o naslovu. Potrebno ih je ručno provjeriti i ispraviti.' end -- Rezervna provjera prema stabilnom pageid-u pronalazi novi naslov nakon -- premještanja. Nevaljani, obrisani, preusmjereni ili izneseni nacrti -- uklanjaju se iz evidencije. local currentTitle = mw.title.new(record.pageId) local validCurrentTitle = currentTitle and currentTitle.exists and currentTitle.namespace == DRAFT_NAMESPACE and not currentTitle.isRedirect if validCurrentTitle then record.title = currentTitle.prefixedText else removeRecord(parsed, record) end end end return true end -- Stariji zapisi bez changed= parametra pri prvom održavanju dobivaju -- trenutačno vrijeme. Time se izbjegava da odmah postanu napušteni samo zbog -- prelaska na novi oblik evidencije. local function fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) for _, record in ipairs(parsed.records) do if not record.changed then record.changed = timestamp end end end -- Usklađuje stvarni status jednog zapisa prije korisničke radnje. Time -- radnja nad jednim nacrtom ne mora pregledavati sve ostale nacrte u -- evidenciji; potpuno usklađivanje ostaje zadaća funkcije maintenance. local function synchronizeRecordStatus(frame, parsed, record, currentRevisionId) if not record or record.status == 'review' then return true end local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'abandoned' then if currentRevisionId ~= record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'improve') end return true end local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end -- Ako je u međuvremenu nastala nova revizija, zapis mora ostati u 'improve' -- kako bi submit mogao proći provjeru nove izmjene. U 'abandoned' se zapis -- pomiče samo kada je i dalje na istoj kontrolnoj reviziji. if stale and currentRevisionId == record.revisionId then record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, record, 'abandoned') end return true end -- Usklađuje cijelu evidenciju sa stvarnim stanjem nacrta: -- improve -> abandoned nakon tri mjeseca bez uređivanja; -- abandoned -> improve čim se nacrt ponovno uredi. -- Zapisi review nisu podložni automatskom napuštanju. local function synchronizeStatuses(frame, parsed) local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return nil, 'Granični datum za automatsko napuštanje nije se mogao izračunati.' end local changes = {} for _, record in ipairs(parsed.records) do if record.status == 'improve' or record.status == 'abandoned' then local title = mw.title.new(record.title) if not title then return nil, 'Nacrt "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end local changed = draftContentChanged(record, title) if changed == nil then return nil, 'Sadržaj nacrta "' .. record.title .. '" nije se mogao učitati.' end if record.status == 'improve' then local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return nil, 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta "' .. record.title .. '" nije se moglo utvrditi.' end if stale and not changed then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'abandoned' } end elseif changed then changes[#changes + 1] = { record = record, targetStatus = 'improve' } end end end -- Premještanje mijenja poredani niz, zato se obavlja tek nakon završetka -- početnog prolaza kroz zapise. for _, change in ipairs(changes) do change.record.useNewSignature = false moveRecordToFront(parsed, change.record, change.targetStatus) end return true end -- Čita sadržaj evidencije između dva očitanja vremena njezine posljednje -- revizije. Ako se vrijeme promijeni, sadržaj nije stabilan presjek i radnja -- se prekida. Vraćeno vrijeme kasnije se šalje kao basetimestamp radi dodatne -- zaštite pri API uređivanju. local function readStableRegistry(frame) local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return nil, nil, 'Stranica evidencije ne postoji.' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return nil, nil, 'Sadržaj evidencije nije se mogao dohvatiti.' end -- Pouzdan basetimestamp druge stranice nije dostupan iz Scribunto sloja u -- ovom toku. Zato se vraća nil; successResponse tada ne šalje basetimestamp. return content, nil end -- Provjerava smije li se tražena radnja izvršiti iz trenutačnog statusa. -- submit je poseban slučaj jer može stvoriti novi zapis ili ponovno aktivirati -- nacrt, ali samo ako je nakon dorade ili napuštanja nastala nova revizija. local function validateAction(action, existingRecord, currentRevisionId) if action == 'submit' then if existingRecord and existingRecord.status == 'review' then return nil, 'already-in-review', 'Za ovaj nacrt već je podnesen zahtjev za pregled.' end if existingRecord and (existingRecord.status == 'improve' or existingRecord.status == 'abandoned') and existingRecord.revisionId == currentRevisionId then return nil, 'no-new-revision', 'Nacrt nije imao novih izmjena otkako je posljednji put vraćen na doradu ili označen kao napušten.' end return 'review' end local config = ACTION_CONFIG[action] if not config then return nil, 'unknown-action', 'Nepoznata radnja.' end if not existingRecord then return nil, 'missing-record', 'Nacrt nije pronađen u evidenciji.' end if config.requiredStatus and existingRecord.status ~= config.requiredStatus then return nil, 'invalid-transition', 'Status nacrta u međuvremenu je promijenjen. Osvježite stranicu i pokušajte ponovo.' end return config.targetStatus end -- none + nova revizija vraća none; -- improve + nova revizija vraća improve; -- review nikada ne postaje abandoned zbog neaktivnosti. function p.status(frame) local draftTitle = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return 'invalid' end local registryTitle = mw.title.new(REGISTRY_TITLE) if not registryTitle or not registryTitle.exists then return 'error' end local content = registryTitle:getContent() if not content then return 'error' end local parsed = parseRegistry(content) if not parsed then return 'error' end local record = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local cutoff = abandonmentCutoff(frame) if not cutoff then return 'error' end if not record then local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return 'error' end return stale and 'abandoned' or 'none' end if record.status == 'review' then return 'review' end if record.status == 'improve' then -- Stari zapis bez changed= ili hash= nema pouzdanu osnovicu za prikaz -- napuštenosti. Hash se upisuje pri sljedećoj statusnoj radnji. if not record.changed or not record.contentHash then return 'improve' end local stale = isImproveRecordStale(record, cutoff) if stale == nil then return 'error' end if not stale then return 'improve' end local changed = draftContentChanged(record, draftTitle) if changed == nil then return 'error' end return changed and 'improve' or 'abandoned' end if record.status == 'abandoned' then local changed = draftContentChanged(record, draftTitle) if changed == nil then return 'error' end return changed and 'improve' or 'abandoned' end return 'error' end -- Glavna javna funkcija za interaktivne radnje. Tok je namjerno linearan: -- validacija nacrta -> stabilno čitanje -> parsiranje -> čišćenje -> usklađivanje -- stvarnog statusa -> provjera prijelaza -> strukturirani JSON za Calculator. function p.action(frame) local action = trim(frame.args[1]) local draftTitle, draftError = getCurrentDraftTitle() if not draftTitle then return errorResponse('invalid-draft', draftError) end local currentRevisionId = tonumber(trim(frame.args.revision)) if not currentRevisionId then return errorResponse('missing-draft-revision', 'Posljednja revizija nacrta nije se mogla utvrditi.') end local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local contentHash = currentDraftContentHash(draftTitle) if not contentHash then return errorResponse('missing-draft-content', 'Sadržaj nacrta nije se mogao učitati.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeRecordStatus( frame, parsed, existingRecord, currentRevisionId ) if not synchronizeOk then return errorResponse('record-status-check-failed', synchronizeError) end existingRecord = parsed.recordsByPageId[draftTitle.id] -- Neevidentirani napušteni nacrt mora se najprije urediti. Nakon nove -- revizije p.status ga ponovno prikazuje kao none i prvo podnošenje je -- dopušteno uobičajenim tokom. if action == 'submit' and not existingRecord then local cutoff = abandonmentCutoff(frame) local stale = isUnsubmittedDraftStale(frame, cutoff) if stale == nil then return errorResponse( 'draft-age-check-failed', 'Vrijeme posljednje izmjene nacrta nije se moglo utvrditi.' ) end if stale then return errorResponse( 'no-new-revision', 'Napušteni nacrt treba izmijeniti prije slanja na pregled.' ) end end local targetStatus, actionCode, actionError = validateAction( action, existingRecord, currentRevisionId ) if not targetStatus then return errorResponse(actionCode, actionError) end local record = existingRecord or { pageId = draftTitle.id, signature = '' } record.title = draftTitle.prefixedText record.status = targetStatus record.contentHash = contentHash if action == 'submit' then -- Svako prvo ili ponovno podnošenje predstavlja novi zahtjev, pa dobiva -- novi vidljivi potpis podnositelja i novu kontrolnu reviziju. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = true else -- Vraćanje na doradu čuva potpis izvornog podnositelja. changed= i rev= -- označavaju početak dorade i reviziju nakon koje je potrebna nova izmjena. record.revisionId = currentRevisionId record.changed = timestamp record.useNewSignature = false end moveRecordToFront(parsed, record, targetStatus) return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end -- Periodična ili ručno pokrenuta funkcija za potpuno usklađivanje evidencije. -- Čisti nevaljane zapise, osvježava spremljene naslove te premješta zapise -- improve <-> abandoned prema stvarnom stanju nacrta. Ne mijenja nacrte. function p.maintenance(frame) local timestamp = currentTimestamp(frame) if not timestamp then return errorResponse('missing-current-timestamp', 'Trenutačno vrijeme nije se moglo utvrditi.') end local content, registryTimestamp, registryError = readStableRegistry(frame) if not content then return errorResponse('registry-read-failed', registryError) end local parsed, parseError = parseRegistry(content) if not parsed then return errorResponse('invalid-registry', parseError) end local cleanOk, cleanError = cleanRegistry(parsed) if not cleanOk then return errorResponse('registry-cleanup-failed', cleanError) end fillMissingChangedTimestamps(parsed, timestamp) local synchronizeOk, synchronizeError = synchronizeStatuses(frame, parsed) if not synchronizeOk then return errorResponse('registry-maintenance-failed', synchronizeError) end return successResponse(rebuildRegistry(parsed), registryTimestamp) end return p jinyk0j8a4dmex51q9558hjoepnv8t1 Šablon:Nacrt/igralište 10 4723380 42647658 42647617 2026-06-28T14:05:40Z Vipz 151311 42647658 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Namespace detect | main = {{Greška|Greška: Molimo da ne koristite šablon {{tl|Nacrt}} u glavnom imenskom prostoru.}}{{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | other = <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-workflow"> {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_registry_title|default=Korisnik:Vipz/igralište2}}<!--Wikipedija:Nacrti/Evidencija--> {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_talk_title|default={{TALKPAGENAME}}}} }} {{#switch:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|2|{{{test-status|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status}}|none}}}}}|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status}}|none}}}}<!--{{#switch:{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt|status}}|none}}--> | none = {{mbox | name = Nacrt | image = [[Datoteka:Under construction icon-blue.svg|75px]] | text = '''Ovo je [[WP:Nacrti|nacrt članka]] koji svatko [[WP:Budite odvažni|može uređivati]].''' Prije objave u [[WP:Glavni imenski prostor|glavnom imenskom prostoru]], članak mora zadovoljiti [[WP:Značaj|kriterije značajnosti]] i osnovna pravila o sadržaju, kao što su [[WP:Provjerljivost|provjerljivost]], [[WP:Neutralno gledište|neutralno gledište]] i [[WP:Bez vlastitog istraživanja|odsustvo vlastitoga istraživanja]]. ---- {{Nacrt/alati}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled! | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_submit_request | extra-params = summaryfrom=draft_submit_summary | success-notification = Zahtjev za pregled je podnesen. Osvježavanje stranice... | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka u izradi|{{PAGENAME}}]]}}} | review = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo.svg|center|75px]] | style = background-color: #f3eba3; | text = <span style="font-size: 115%">'''Čeka se pregled nacrta, molimo da budete strpljivi.'''</span> Ovo može potrajati, pošto se nacrti ne pregledavaju određenim redoslijedom. {{plural:{{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}}|0= | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članak. | Pregled trenutno čekaju {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članka. | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članaka. }} ---- * Ako se prijedlog članka '''prihvati''', onda će ova stranica biti premještena u glavni imenski prostor. * Ako je nacrtu '''potrebna dorada''', obrazloženje ćete pronaći na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. * U međuvremenu možete nastaviti s poboljšavanjem nacrta. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|request_changes|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: vraćen na doradu.}} <div class="draft-actions" style="text-align: right;"> <span class="client-js"> {{Calculator button | contents = Potrebna dorada | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_improve_request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft_improve_summary | success-notification = Nacrt je vraćen na doradu. Otvaranje stranice za razgovor... | success-pagefrom = draft_talk_title | success-extra-params = action=edit&section=new&preloadtitle=Potrebna+dorada | disable-after-success = 1 | type = neutral }} </span> {{Clickable button |action=progressive | weight = primary | {{fullurl:Special:MovePage/{{FULLPAGENAMEE}}|wpNewTitleNs=0&wpNewTitle={{PAGENAMEE}}&wpMovetalk=1}} | Prihvati nacrt }} </div> | }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za pregled|{{PAGENAME}}]]}}} | improve = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo Hold.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrtu je potrebna dorada.'''</span> Jedan od aktivnih patrolera pregledao je nacrt te je na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] obrazložio koje je probleme potrebno otkloniti. ---- * '''Navedene probleme potrebno je riješiti''', a o njima se prema potrebi može i raspraviti. * Nakon što navedeni problemi budu riješeni, podnesite zahtjev za ponovni pregled pomoću dugmeta ispod. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za ponovni pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Podnesi zahtjev za ponovni pregled | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_resubmit_request | extra-params = summaryfrom=draft_resubmit_summary | success-notification = Zahtjev za ponovni pregled je podnesen. | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za doradu|{{PAGENAME}}]]}}} | abandoned = {{ombox | type = notice | image = [[Image:Ambox outdated serious.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrt je automatski predložen za brisanje jer nije uređivan duže od tri mjeseca.'''</span> Ovaj nacrt je '''[[:Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|kandidat za brisanje]]''' jer je od njegove posljednje izmjene proteklo više od '''tri mjeseca'''. ---- * Unošenjem novih izmjena nacrt se prestaje smatrati napuštenim. * Ukoliko dođe do brisanja, urednici mogu zatražiti vraćanje izbrisanog nacrta ako pokažu interes za daljnji rad na njemu. ---- {{Posljednje uređivanje|datum=da}} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|{{PAGENAME}}]]}}} | invalid = {{Greška|Šablon {{tl|Nacrt}} može se koristiti samo na spremljenoj stranici u imenskom prostoru Nacrt.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | error = {{Greška|Status nacrta nije moguće utvrditi jer je evidencija nedostupna ili neispravna.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} | #default = {{Greška|Modul:Nacrt vratio je nepoznat status.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} }} }}</div></includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> 6omijh0un79yumqwcm3rvo2fx6720m7 42647661 42647658 2026-06-28T14:07:31Z Vipz 151311 42647661 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Namespace detect | main = {{Greška|Greška: Molimo da ne koristite šablon {{tl|Nacrt}} u glavnom imenskom prostoru.}}{{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | other = <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-workflow"> {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_registry_title|default=Korisnik:Vipz/igralište2}}<!--Wikipedija:Nacrti/Evidencija--> {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_talk_title|default={{TALKPAGENAME}}}} }} {{#switch:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|2|{{{test-status|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status}}|none}}}}}|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status}}|none}}}}<!--{{#switch:{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt|status}}|none}}--> | none = {{mbox | name = Nacrt | image = [[Datoteka:Under construction icon-blue.svg|75px]] | text = '''Ovo je [[WP:Nacrti|nacrt članka]] koji svatko [[WP:Budite odvažni|može uređivati]].''' Prije objave u [[WP:Glavni imenski prostor|glavnom imenskom prostoru]], članak mora zadovoljiti [[WP:Značaj|kriterije značajnosti]] i osnovna pravila o sadržaju, kao što su [[WP:Provjerljivost|provjerljivost]], [[WP:Neutralno gledište|neutralno gledište]] i [[WP:Bez vlastitog istraživanja|odsustvo vlastitoga istraživanja]]. ---- {{Nacrt/alati}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled! | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_submit_request | extra-params = summaryfrom=draft_submit_summary | success-notification = Zahtjev za pregled je podnesen. Osvježavanje stranice... | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka u izradi|{{PAGENAME}}]]}}} | review = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo.svg|center|75px]] | style = background-color: #f3eba3; | text = <span style="font-size: 115%">'''Čeka se pregled nacrta, molimo da budete strpljivi.'''</span> Ovo može potrajati, pošto se nacrti ne pregledavaju određenim redoslijedom. {{plural:{{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}}|0= | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članak. | Pregled trenutno čekaju {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članka. | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članaka. }} ---- * Ako se prijedlog članka '''prihvati''', onda će ova stranica biti premještena u glavni imenski prostor. * Ako je nacrtu '''potrebna dorada''', obrazloženje ćete pronaći na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. * U međuvremenu možete nastaviti s poboljšavanjem nacrta. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|request_changes|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: vraćen na doradu.}} <div class="draft-actions" style="text-align: right;"> <span class="client-js"> {{Calculator button | contents = Potrebna dorada | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_improve_request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft_improve_summary | success-notification = Nacrt je vraćen na doradu. Otvaranje stranice za razgovor... | success-pagefrom = draft_talk_title | success-extra-params = action=edit&section=new&preloadtitle=Potrebna+dorada | disable-after-success = 1 | type = neutral }} </span> {{Clickable button |action=progressive | weight = primary | {{fullurl:Special:MovePage/{{FULLPAGENAMEE}}|wpNewTitleNs=0&wpNewTitle={{PAGENAMEE}}&wpMovetalk=1}} | Prihvati nacrt }} </div> | }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za pregled|{{PAGENAME}}]]}}} | improve = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo Hold.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrtu je potrebna dorada.'''</span> Jedan od aktivnih patrolera pregledao je nacrt te je na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] obrazložio koje je probleme potrebno otkloniti. ---- * '''Navedene probleme potrebno je riješiti''', a o njima se prema potrebi može i raspraviti. * Nakon što navedeni problemi budu riješeni, podnesite zahtjev za ponovni pregled pomoću dugmeta ispod. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za ponovni pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Podnesi zahtjev za ponovni pregled | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_resubmit_request | extra-params = summaryfrom=draft_resubmit_summary | success-notification = Zahtjev za ponovni pregled je podnesen. Osvježavanje stranice... | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za doradu|{{PAGENAME}}]]}}} | abandoned = {{ombox | type = notice | image = [[Image:Ambox outdated serious.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrt je automatski predložen za brisanje jer nije uređivan duže od tri mjeseca.'''</span> Ovaj nacrt je '''[[:Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|kandidat za brisanje]]''' jer je od njegove posljednje izmjene proteklo više od '''tri mjeseca'''. ---- * Unošenjem novih izmjena nacrt se prestaje smatrati napuštenim. * Ukoliko dođe do brisanja, urednici mogu zatražiti vraćanje izbrisanog nacrta ako pokažu interes za daljnji rad na njemu. ---- {{Posljednje uređivanje|datum=da}} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|{{PAGENAME}}]]}}} | invalid = {{Greška|Šablon {{tl|Nacrt}} može se koristiti samo na spremljenoj stranici u imenskom prostoru Nacrt.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | error = {{Greška|Status nacrta nije moguće utvrditi jer je evidencija nedostupna ili neispravna.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} | #default = {{Greška|Modul:Nacrt vratio je nepoznat status.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} }} }}</div></includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> 8qt2unfsi98lmtn35u08hrdgjg3u6cd 42647736 42647661 2026-06-28T19:52:21Z Vipz 151311 42647736 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Namespace detect | main = {{Greška|Greška: Molimo da ne koristite šablon {{tl|Nacrt}} u glavnom imenskom prostoru.}}{{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | other = <div class="calculator-container" data-calculator-id="draft-workflow"> {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_registry_title|default=Korisnik:Vipz/igralište2}}<!--Wikipedija:Nacrti/Evidencija--> {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_talk_title|default={{TALKPAGENAME}}}} }} {{#switch:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|2|{{{test-status|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status|revision={{REVISIONID}}|timestamp={{REVISIONTIMESTAMP}}}}|none}}}}}|{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt/igralište|status|revision={{REVISIONID}}|timestamp={{REVISIONTIMESTAMP}}}}|none}}}}<!--{{#switch:{{#if:{{REVISIONID}}|{{#invoke:Nacrt|status}}|none}}--> | none = {{mbox | name = Nacrt | image = [[Datoteka:Under construction icon-blue.svg|75px]] | text = '''Ovo je [[WP:Nacrti|nacrt članka]] koji svatko [[WP:Budite odvažni|može uređivati]].''' Prije objave u [[WP:Glavni imenski prostor|glavnom imenskom prostoru]], članak mora zadovoljiti [[WP:Značaj|kriterije značajnosti]] i osnovna pravila o sadržaju, kao što su [[WP:Provjerljivost|provjerljivost]], [[WP:Neutralno gledište|neutralno gledište]] i [[WP:Bez vlastitog istraživanja|odsustvo vlastitoga istraživanja]]. ---- {{Nacrt/alati}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_submit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled! | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_submit_request | extra-params = summaryfrom=draft_submit_summary | success-notification = Zahtjev za pregled je podnesen. Osvježavanje stranice... | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka u izradi|{{PAGENAME}}]]}}} | review = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo.svg|center|75px]] | style = background-color: #f3eba3; | text = <span style="font-size: 115%">'''Čeka se pregled nacrta, molimo da budete strpljivi.'''</span> Ovo može potrajati, pošto se nacrti ne pregledavaju određenim redoslijedom. {{plural:{{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}}|0= | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članak. | Pregled trenutno čekaju {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članka. | Pregled trenutno čeka {{PAGESINCATEGORY:Nacrti članaka za pregled|pages}} članaka. }} ---- * Ako se prijedlog članka '''prihvati''', onda će ova stranica biti premještena u glavni imenski prostor. * Ako je nacrtu '''potrebna dorada''', obrazloženje ćete pronaći na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. * U međuvremenu možete nastaviti s poboljšavanjem nacrta. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|request_changes|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_improve_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: vraćen na doradu.}} <div class="draft-actions" style="text-align: right;"> <span class="client-js"> {{Calculator button | contents = Potrebna dorada | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_improve_request | required-right = patrol | extra-params = summaryfrom=draft_improve_summary | success-notification = Nacrt je vraćen na doradu. Otvaranje stranice za razgovor... | success-pagefrom = draft_talk_title | success-extra-params = action=edit&section=new&preloadtitle=Potrebna+dorada | disable-after-success = 1 | type = neutral }} </span> {{Clickable button |action=progressive | weight = primary | {{fullurl:Special:MovePage/{{FULLPAGENAMEE}}|wpNewTitleNs=0&wpNewTitle={{PAGENAMEE}}&wpMovetalk=1}} | Prihvati nacrt }} </div> | }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za pregled|{{PAGENAME}}]]}}} | improve = {{ombox | type = notice | image = [[Image:AFC-Logo Hold.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrtu je potrebna dorada.'''</span> Jedan od aktivnih patrolera pregledao je nacrt te je na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] obrazložio koje je probleme potrebno otkloniti. ---- * '''Navedene probleme potrebno je riješiti''', a o njima se prema potrebi može i raspraviti. * Nakon što navedeni problemi budu riješeni, podnesite zahtjev za ponovni pregled pomoću dugmeta ispod. * Ako trebate dodatnu pomoć, [[Posebno:NewSection/Wikipedija:Pijaca|postavite svoj upit na Pijaci]]. ---- {{Nacrt/alati|patrola=da}} {{#if:{{REVISIONID}}| {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_request|default=<nowiki>{{#invoke:Nacrt/igralište|action|submit|revision=__CALCULATOR_LATEST_REVISION_ID__}}</nowiki>}} {{Calculator|type=text|style=display: none;|id=draft_resubmit_summary|default=<nowiki>[[</nowiki>{{FULLPAGENAME}}<nowiki>]]</nowiki>: podnesen zahtjev za ponovni pregled.}} <div class="draft-actions client-js" style="text-align: right;"> {{Calculator button | contents = Podnesi zahtjev za ponovni pregled | action = create | method = post | queryfrom = draft_registry_title | expandfrom = draft_resubmit_request | extra-params = summaryfrom=draft_resubmit_summary | success-notification = Zahtjev za ponovni pregled je podnesen. Osvježavanje stranice... | disable-after-success = 1 | reload-after-success = 1 | type = progressive | weight = primary }} </div> | ---- Sačuvajte svoj rad pritiskom na dugme "{{int:Publishpage}}" ispod da biste mogli podnijeti zahtjev za pregled. }} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Nacrti članaka za doradu|{{PAGENAME}}]]}}} | abandoned = {{ombox | type = notice | image = [[Image:Ambox outdated serious.svg|center|75px]] | style = background-color: #fee; | text = <span style="font-size: 115%">'''Nacrt je automatski predložen za brisanje jer nije uređivan duže od tri mjeseca.'''</span> Ovaj nacrt je '''[[:Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|kandidat za brisanje]]''' jer je od njegove posljednje izmjene proteklo više od '''tri mjeseca'''. ---- * Unošenjem novih izmjena nacrt se prestaje smatrati napuštenim. * Ukoliko dođe do brisanja, urednici mogu zatražiti vraćanje izbrisanog nacrta ako pokažu interes za daljnji rad na njemu. ---- {{Posljednje uređivanje|datum=da}} }} {{{kat|[[Kategorija:Nacrti članaka|{{PAGENAME}}]][[Kategorija:Kandidati za brisanje kao napušteni nacrti|{{PAGENAME}}]]}}} | invalid = {{Greška|Šablon {{tl|Nacrt}} može se koristiti samo na spremljenoj stranici u imenskom prostoru Nacrt.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice sa šablonima u pogrešnom imenskom prostoru]]}}} | error = {{Greška|Status nacrta nije moguće utvrditi jer je evidencija nedostupna ili neispravna.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} | #default = {{Greška|Modul:Nacrt vratio je nepoznat status.}} {{{kat|[[Kategorija:Stranice s greškama u evidenciji nacrta]]}}} }} }}</div></includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> g2jj2bt0l9y85m74g0eskdtv2iwmtji David Alaba 0 4723392 42647687 42645017 2026-06-28T15:58:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42647687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = David Alaba | slika = 20180610 FIFA Friendly Match Austria vs. Brazil David Alaba 850 1632.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1992|6|24|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|AUT}} [[Beč]] | rodnadržava = [[Austrija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = stoper, lijevi bek | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | brojnadresu = 4 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2010 – 2021 | klubovi1 = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]] | nastupi(golovi)1 = 281 (22) | godine2 = 2011 | klubovi2 = → {{flagicon|NJE}} [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)2 = 17 (2) | godine3 = 2021 – | klubovi3 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | nastupi(golovi)3 = 85 (3) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2009 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUT}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 115 (15) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 24.6.2026 }} '''David Alaba''' ([[Beč]], [[24. lipnja]] [[1992.]]) [[Austrija|austrijski]] je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. Igra na poziciji srednjeg veznog igrača, često i braniča. ==Klupska karijera== Alaba je karijeru započeo u SV Aspernu iz [[beč]]kog susjedstva, nakon čega je [[2002.]] godine otišao u [[FK Austria Beč|Austriju Beč]]. Već 2008. je odigrao prvu utakmicu u [[Austrijska nogometna Bundesliga|Austrijskoj Bundesligi]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetlinz.tv/s132,1,1005,Jugend_TOTO_Cup_David_Alaba_im_Portraet.html |title=Jugend-TOTO-Cup: David Alaba im Porträt |trans-title=Jugend-TOTO-Cup: David Alaba portrayed |work=planetlinz.tv |accessdate=2010-02-10 |date=2008-08-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008194037/http://www.planetlinz.tv/s132,1,1005,Jugend_TOTO_Cup_David_Alaba_im_Portraet.html |archivedate=2011-10-08}} {{deu icon}}</ref> Na ljeto iste godine odlazu u [[Njemačka|njemački]] [[FC Bayern München|Bayern München]].<ref>{{cite web |url=http://www.fussballboom.de/david-alaba-supertalent-des-fc-bayern/ |title=David Alaba: Supertalent des FC Bayern |work=Fussballboom |accessdate=2010-02-10 |date=2009-04-21 |archive-date=2010-02-13 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100213222944/http://www.fussballboom.de/david-alaba-supertalent-des-fc-bayern/ }} {{deu icon}}</ref> Počeo je prvo igrati u [[FC Bayern München (juniori)|juniorskoj momčadi Bayerna]], sve do sezone 2009./10., kad je prešao u [[FC Bayern München II|Bayern München II]].<ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/36741/jugendfoerderer-van-gaal--jetzt-teenie-alaba.html |title=Jugendförderer van Gaal – Jetzt «Teenie» Alaba |trans-title=Youth promoter van Gaal – now «Teenie» Alaba |publisher=transfermarkt.de |accessdate=2010-03-09 |date=2010-03-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100311233059/http://www.transfermarkt.de/de/news/36741/jugendfoerderer-van-gaal--jetzt-teenie-alaba.html |archivedate=11. ožujka 2010.}} {{deu icon}}</ref> Naveden je u prvoj momčadi [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] za [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|Ligu prvaka 2009./10.]],<ref>{{cite web |work=[[UEFA]] |accessdate=2009-09-07 |title=FC Bayern München |url=http://www.uefa.com/footballeurope/club=50037/competition=1/index.html}}</ref> s brojem dresa 27. Kasnije je najavljeno da će do kraja sezone ostati u seniorskoj momčadi,<ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/34602/alaba-bleibt-bei-den-profis.html |title=Alaba bleibt bei den Profis |work=transfermarkt.de |accessdate=2010-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100215011807/http://www.transfermarkt.de/de/news/34602/alaba-bleibt-bei-den-profis.html |archivedate=15. veljače 2010.}} {{deu icon}}</ref> zajedno s mladim suigračima [[Diego Contento|Diegom Contentom]] i [[Mehmet Ekici|Mehmetom Ekicijem]].<ref>{{cite web |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2010/21929.php |title=Alaba, Ekici and Contento give it their best shot |work=[[Bayern München]] |date=2010-01-09 |accessdate=2010-01-10}}</ref> Ubrzo je postao najmlađim igračem u povijesti [[DFB-Pokal]]a, sa 17 godina.<ref>{{cite web |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2010/22311.php |title=Praise for new boys Contento and Alaba |date=2010-02-11 |accessdate=2010-02-12 |work=[[Bayern München]]}}</ref> Dana [[9. ožujka]] [[2010.]], debitirao je u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u utakmici protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]].<ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/36760/cool-wie-ein-alter-fcb-talent-alaba-meistert-debuet.html |title=Cool wie ein Alter: FCB-Talent Alaba meistert Debüt |trans-title=Cool like an oldster: FCB talent Alaba masters debut |publisher=transfermarkt.de |accessdate=2010-03-10 |date=2010-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100312165739/http://www.transfermarkt.de/de/news/36760/cool-wie-ein-alter-fcb-talent-alaba-meistert-debuet.html |archivedate=12. ožujka 2010.}} {{deu icon}}</ref> U [[siječanj|siječnju]] [[2011.]] godine, Alaba je otišao na posudbu u [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] do kraja sezone. Svoj prvi pogodak u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligi]] postigao je u remiju (2:2) protiv [[FC St. Pauli|St. Paulija]].<ref>{{cite web |url=https://www.dfb.de/datencenter/bundesliga/2010-2011/19-spieltag/1899-hoffenheim-fc-st-pauli-191524 |title=1899 Hoffenheim 2–2 FC St. Pauli |accessdate=2011-01-23 |date=2011-01-23}} {{deu icon}}</ref> Dana [[28. svibnja]] [[2021.]] godine, službeno je postao novi igrač [[madrid]]skog Reala.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/primera/real-doveo-prvo-zvucno-pojacanje-stigla-zvijezda-bayerna-sto-ce-biti-s-dva-stozerna-modriceva-suigraca-15076749 |title=Real doveo prvo zvučno pojačanje, stigla zvijezda Bayerna: što će biti s dva stožerna Modrićeva suigrača? |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2021-05-29 |date=2021-05-28}}</ref> ==Reprezentacija== Alaba je nastupao za U-17 i U-21 reprezentacije Austrije. U [[listopad]]u [[2009.]], pozvan je na utakmicu [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]].<ref>{{cite web |url=http://www.nachrichten.at/sport/fussball/art99,272293 |title=Frankreich-Match: um Alaba wird uns Europa beneiden |work=nachrichten.at |date=2009-10-08 |accessdate=2010-02-10}} {{deu icon}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/31818/david-alaba-vor-team-debut.html |title=David Alaba vor Team-Debut |work=transfermarkt.de |date=2009-10-08 |accessdate=2010-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100211225220/http://www.transfermarkt.de/de/news/31818/david-alaba-vor-team-debut.html |archivedate=11. veljače 2010.}} {{deu icon}}</ref> Nastupivši na toj utakmici, postao je najmlađim igračem u povijesti reprezentacije.<ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/31896/alaba-im-a-nationalteam.html |title=Alaba im A-Nationalteam |work=transfermarkt.de |date=2009-10-11 |accessdate=2010-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100211104421/http://www.transfermarkt.de/de/news/31896/alaba-im-a-nationalteam.html |archivedate=11. veljače 2010.}} {{deu icon}}</ref> Austrijski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazi Alaba.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |title=Euro 2016: Full squads for every country |publisher=bbc.com |date=7. lipnja 2016 |accessdate=2016-06-07}}</ref> ==Privatni život== Alaba je rođen u [[Beč]]u, majka mu je [[Filipini|Filipinka]], a otac [[Nigerija]]c, [[glazbenik]].<ref>{{cite web |url=http://www.laola1.at/911+M5f85670ab2d.html |title="Ich will es bis zu den Bayern-Profis schaffen!" |trans-title="I want to make it to the Bayern pros" |work=laola1.at |language=German |date=2009-08-27 |accessdate=2010-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080915013606/http://www.laola1.at/911+M5f85670ab2d.html |archivedate=2008-09-15}}</ref> ==Nagrade i uspjesi== '''[[FC Bayern München]]''' *[[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]] '''(10):''' 2009./10., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2019./20., 2020./21. *[[DFB-Pokal|Njemački kup]] '''(6):''' 2009./10., 2012./13., 2013./14., 2015./16., 2018./19., 2019./20. *Njemački superkup '''(5):''' 2012., 2016., 2017., 2018., 2020. *[[UEFA Liga prvaka]] '''(2):''' [[UEFA Liga prvaka 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]] *[[UEFA Superkup]] '''(2):''' 2013., 2020. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(2):''' 2013., 2020. ==Reference== {{izvori}} ==Vanjske veze== {{commons}} *[http://www.fussballdaten.de/spieler/alabadavid/ Statistika] na Fussballdaten.de {{de icon}} *[http://www.transfermarkt.de/de/spieler/59016/alaba-david/profil.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100314153912/http://www.transfermarkt.de/de/spieler/59016/alaba-david/profil.html |date=14. ožujka 2010. }} na Transfermarkt.de {{de icon}} {{Sastav Real Madrid CF}} {{Sastav Austrija 2016 EP}} {{Sastav Austrija 2020 EP}} {{Sastav Austrija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1992||Alaba, David}} [[Kategorija:Austrijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]] [[Kategorija:Fudbaleri Hoffenheima]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] onfw5mj6k1c6f8l9j9of33stf50wcyf Musa al-Taamri 0 4723471 42647648 42647634 2026-06-28T13:22:08Z Edgar Allan Poe 29250 42647648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Musa al-Taamri<br>{{nobold|{{small|مُوسى مُحَمَّد مُوسى سُلَيْمَان التَعمري}}}} | slika = Al taamari asse mhsc 2425.png | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1997|6|10|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|JOR}} [[Aman]] | rodnadržava = [[Jordan]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.78 m | pozicija = desno krilo | trenutniklub = {{flagicon|FRA}} [[Stade Rennais FC|Rennes]] | brojnadresu = 11 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|JOR}} [[Šabab al-Urdun]] | nastupi(golovi)1 = 19 (5) | godine2 = 2017 – 2018 | klubovi2 = → {{flagicon|JOR}} [[Al-Džezira (Jordan)|Al-Džezira]] | nastupi(golovi)2 = 17 (3) | godine3 = 2018 – 2020 | klubovi3 = {{flagicon|CIP}} [[APOEL (fudbalski klub)|APOEL]] | nastupi(golovi)3 = 48 (12) | godine4 = 2020 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|BEL}} [[Oud-Heverlee Leuven|OH Leuven]] | nastupi(golovi)4 = 86 (10) | godine5 = 2023 – 2025 | klubovi5 = {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HSC|Montpellier]] | nastupi(golovi)5 = 42 (7) | godine6 = 2025 – | klubovi6 = {{flagicon|FRA}} [[Stade Rennais FC|Rennes]] | nastupi(golovi)6 = 44 (7) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|JOR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 95 (25) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Musa Muhamad Musa Sulejman al-Taamri''' ([[arapski]]: مُوسى مُحَمَّد مُوسى سُلَيْمَان التَعمري; [[Aman]], [[10. lipnja]] [[1997.]]), [[jordan]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao desno krilo. Trenutno igra za [[Stade Rennais FC|Rennes]] u francuskoj [[Ligue 1]]. Poznat po svojim vještinama s loptom i razigravačkim sposobnostima, al-Taamri se smatra jednim od najboljih jordanskih nogometaša svih vremena. Nakon početaka u [[Jordan]]u, al-Taamri je [[2018.]] godine otišao u Europu. Kada je [[2023.]] godine potpisao za [[Montpellier HSC|Montpellier]] postao je prvi jordanski igrač koji je nastupio i postigao gol u nekoj od tzv. "Liga petice". Za [[Fudbalska reprezentacija Jordana|reprezentaciju Jordana]] debitirao je [[2016.]] godine te je pomogao reprezentaciji na putu do finala [[AFC Azijski kup 2023.|Azijskog kupa 2023.]] godine te debitantskog nastupa na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine, na kojem je postigao i gol. {{Sastav Jordan 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Taamri, Musa al-}} [[Kategorija:Jordanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Montpelliera]] [[Kategorija:Fudbaleri Rennesa]] 5ipeuw477wkbly25n5p0em00bxb6fmx Mahmud Saber 0 4723472 42647638 2026-06-28T12:42:24Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mahmud Saber<br>{{nobold|{{small|مَحْمُود صَابِر عَبْد الْمُحْسِن حَسَنْ عَبْد الْمُحْسِن}}}} | slika = Egypt vs. Morocco 2024 Summer Olympics men's association football 02 (cropped4).jpg | slika_širina = | punoime = Mahmud Saber Abdulmohsen Hasan Abdulmohsen | nadimak = | datumrođenja = {... 42647638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mahmud Saber<br>{{nobold|{{small|مَحْمُود صَابِر عَبْد الْمُحْسِن حَسَنْ عَبْد الْمُحْسِن}}}} | slika = Egypt vs. Morocco 2024 Summer Olympics men's association football 02 (cropped4).jpg | slika_širina = | punoime = Mahmud Saber Abdulmohsen Hasan Abdulmohsen | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2001|7|30|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|EGI}} [[Disuk]] | rodnadržava = [[Egipat]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.70 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = 77 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2018 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|EGI}} [[Nugum]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2020 – | klubovi2 = {{flagicon|EGI}} [[Pyramids FC|Pyramids]] | nastupi(golovi)2 = 44 (6) | godine3 = 2023 – 2024 | klubovi3 = → {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] | nastupi(golovi)3 = 8 (1) | godine4 = 2025 – | klubovi4 = → {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] | nastupi(golovi)4 = 12 (2) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|EGI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 16 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Mahmud Saber Abdulmohsen Hasan Abdulmohsen''' ([[arapski]]: مَحْمُود صَابِر عَبْد الْمُحْسِن حَسَنْ عَبْد الْمُحْسِن; [[Disuk]], [[30. srpnja]] [[2001.]]), [[egipat]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Karijeru je započeo u [[Nugum]]u, nakon čega prelazi u [[Pyramids FC|Pyramids]], s tim da je [[2025.]] otišao na posudbu u [[ZED FC|ZED]], gdje igra i danas. Nakon nastupa za olimpijsku reprezentaciju, Saber je [[2024.]] godine debitirao za [[Fudbalska reprezentacija Egipta|seniorsku reprezentaciju Egipta]], s kojom je nastupio i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Egipat 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Saber, Mahmud}} h01vyfj3iiq9kukp53kkpgbehoo93k8 42647639 42647638 2026-06-28T12:43:34Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Egipatski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mahmud Saber<br>{{nobold|{{small|مَحْمُود صَابِر عَبْد الْمُحْسِن حَسَنْ عَبْد الْمُحْسِن}}}} | slika = Egypt vs. Morocco 2024 Summer Olympics men's association football 02 (cropped4).jpg | slika_širina = | punoime = Mahmud Saber Abdulmohsen Hasan Abdulmohsen | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2001|7|30|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|EGI}} [[Disuk]] | rodnadržava = [[Egipat]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.70 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = 77 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2018 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|EGI}} [[Nugum]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2020 – | klubovi2 = {{flagicon|EGI}} [[Pyramids FC|Pyramids]] | nastupi(golovi)2 = 44 (6) | godine3 = 2023 – 2024 | klubovi3 = → {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] | nastupi(golovi)3 = 8 (1) | godine4 = 2025 – | klubovi4 = → {{flagicon|EGI}} [[ZED FC|ZED]] | nastupi(golovi)4 = 12 (2) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|EGI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 16 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Mahmud Saber Abdulmohsen Hasan Abdulmohsen''' ([[arapski]]: مَحْمُود صَابِر عَبْد الْمُحْسِن حَسَنْ عَبْد الْمُحْسِن; [[Disuk]], [[30. srpnja]] [[2001.]]), [[egipat]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Karijeru je započeo u [[Nugum]]u, nakon čega prelazi u [[Pyramids FC|Pyramids]], s tim da je [[2025.]] otišao na posudbu u [[ZED FC|ZED]], gdje igra i danas. Nakon nastupa za olimpijsku reprezentaciju, Saber je [[2024.]] godine debitirao za [[Fudbalska reprezentacija Egipta|seniorsku reprezentaciju Egipta]], s kojom je nastupio i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Egipat 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Saber, Mahmud}} [[Kategorija:Egipatski fudbaleri]] [[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] 1nz2w9242jzhb68hbbxehnbg04zsqgk Charlemagne 0 4723473 42647641 2026-06-28T12:57:49Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Karlo Veliki]] 42647641 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Karlo Veliki]] m2l6ubk96svl3y7zo0ki13qjchnf2uu Rafik Belghali 0 4723474 42647645 2026-06-28T13:18:20Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rafik Belghali | slika = | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|6|7|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Leuven]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost... 42647645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rafik Belghali | slika = | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|6|7|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Leuven]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Alžirci|Alžirac]] | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]]<br>{{flagicon|ALŽ}} [[alžir]]sko | visina = 1.80 m | pozicija = desni bek | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] | brojnadresu = 7 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2020 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel]] | nastupi(golovi)1 = 44 (7) | godine2 = 2023 – 2025 | klubovi2 = {{flagicon|BEL}} [[KV Mechelen|Mechelen]] | nastupi(golovi)2 = 48 (3) | godine3 = 2025 – | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] | nastupi(golovi)3 = 26 (2) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2025 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ALŽ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 16 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Rafik Belghali''' ([[Leuven]], [[7. lipnja]] [[2002.]]), [[alžir]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao desni bek. Trenutno igra za [[Hellas Verona FC|Hellas Veronu]]. Belghalijevi su roditelji [[Alžirci]], a on je rođen u [[Belgija|Belgiji]], mada je od omladinskih kategorija nastupao za državu svojih roditelja. Za [[Fudbalska reprezentacija Alžira|seniorsku reprezentaciju Alžira]] debitirao je [[2025.]] godine te je sudjelovao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Alžir 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2002||Belghali, Rafik}} td82f2k1d0gk3q6ievfqeh2qb67jga1 42647646 42647645 2026-06-28T13:19:03Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Alžirski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Belgijski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Hellas Verone]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rafik Belghali | slika = | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|6|7|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Leuven]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Alžirci|Alžirac]] | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]]<br>{{flagicon|ALŽ}} [[alžir]]sko | visina = 1.80 m | pozicija = desni bek | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] | brojnadresu = 7 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2020 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel]] | nastupi(golovi)1 = 44 (7) | godine2 = 2023 – 2025 | klubovi2 = {{flagicon|BEL}} [[KV Mechelen|Mechelen]] | nastupi(golovi)2 = 48 (3) | godine3 = 2025 – | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] | nastupi(golovi)3 = 26 (2) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2025 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ALŽ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 16 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Rafik Belghali''' ([[Leuven]], [[7. lipnja]] [[2002.]]), [[alžir]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao desni bek. Trenutno igra za [[Hellas Verona FC|Hellas Veronu]]. Belghalijevi su roditelji [[Alžirci]], a on je rođen u [[Belgija|Belgiji]], mada je od omladinskih kategorija nastupao za državu svojih roditelja. Za [[Fudbalska reprezentacija Alžira|seniorsku reprezentaciju Alžira]] debitirao je [[2025.]] godine te je sudjelovao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Alžir 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2002||Belghali, Rafik}} [[Kategorija:Alžirski fudbaleri]] [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Hellas Verone]] l4s4l4chf5qyam1ai24uvureajqj3hb Alexis Saelemaekers 0 4723475 42647656 2026-06-28T13:59:01Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alexis Saelemaekers | slika = Alexis Saelemaekers USMNT v Belgium Mar 28 2026-13 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Alexis Jesse M. Saelemaekers | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|6|27|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Berchem-Sainte-Agathe]], [[Belgija]]}} | rodnadržava... 42647656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alexis Saelemaekers | slika = Alexis Saelemaekers USMNT v Belgium Mar 28 2026-13 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Alexis Jesse M. Saelemaekers | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|6|27|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Berchem-Sainte-Agathe]], [[Belgija]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = krilo, bočni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | brojnadresu = 56 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2018 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] | nastupi(golovi)1 = 57 (2) | godine2 = 2020 | klubovi2 = → {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | nastupi(golovi)2 = 13 (1) | godine3 = 2020 – | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | nastupi(golovi)3 = 134 (8) | godine4 = 2023 – 2024 | klubovi4 = → {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)4 = 30 (4) | godine5 = 2024 – 2025 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)5 = 22 (7) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 26 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Alexis Jesse M. Saelemaekers''' ([[Berchem-Sainte-Agathe]], [[27. lipnja]] [[1999.]]), [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo ili bočni igrač. Trenutno igra za [[AC Milan]], a prije odlaska u Italiju igrao je za [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]. Godine [[2020.]] debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Belgije|reprezentaciju Belgije]], a prvo veliko natjecanje bilo mu je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], na kojem je postigao i gol. {{Sastav Belgija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Saelemaekers, Alexis}} ird3r4je4zakjdm1wwaa848tt6ao7tj 42647657 42647656 2026-06-28T14:00:24Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alexis Saelemaekers | slika = Alexis Saelemaekers USMNT v Belgium Mar 28 2026-13 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Alexis Jesse M. Saelemaekers | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|6|27|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Berchem-Sainte-Agathe]], [[Belgija]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = krilo, bočni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | brojnadresu = 56 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2018 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] | nastupi(golovi)1 = 57 (2) | godine2 = 2020 | klubovi2 = → {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | nastupi(golovi)2 = 13 (1) | godine3 = 2020 – | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan]] | nastupi(golovi)3 = 134 (8) | godine4 = 2023 – 2024 | klubovi4 = → {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)4 = 30 (4) | godine5 = 2024 – 2025 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)5 = 22 (7) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 26 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Alexis Jesse M. Saelemaekers''' ([[Berchem-Sainte-Agathe]], [[27. lipnja]] [[1999.]]), [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo ili bočni igrač. Trenutno igra za [[AC Milan]], a prije odlaska u Italiju igrao je za [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]. Godine [[2020.]] debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Belgije|reprezentaciju Belgije]], a prvo veliko natjecanje bilo mu je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], na kojem je postigao i gol. {{Sastav Belgija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Saelemaekers, Alexis}} [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Anderlechta]] [[Kategorija:Fudbaleri Milana]] [[Kategorija:Fudbaleri Bologne]] [[Kategorija:Fudbaleri Rome]] 5hgif6tke0ob4uo9z3br2qios7rha40 Leandro Trossard 0 4723476 42647664 2026-06-28T14:34:16Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Leandro Trossard | slika = RC Lens - Arsenal FC (03-10-2023) 26 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1994|12|4|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Maasmechelen]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti... 42647664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Leandro Trossard | slika = RC Lens - Arsenal FC (03-10-2023) 26 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1994|12|4|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Maasmechelen]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.72 m | pozicija = krilo, napadač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2019 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | nastupi(golovi)1 = 83 (27) | godine2 = 2012 – 2013 | klubovi2 = → {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel United]] | nastupi(golovi)2 = 12 (7) | godine3 = 2013 – 2014 | klubovi3 = → {{flagicon|BEL}} [[KVC Westerlo|Westerlo]] | nastupi(golovi)3 = 17 (3) | godine4 = 2014 – 2015 | klubovi4 = → {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel United]] | nastupi(golovi)4 = 30 (16) | godine5 = 2015 – 2016 | klubovi5 = → {{flagicon|BEL}} [[Oud-Heverlee Leuven|OH Leuven]] | nastupi(golovi)5 = 30 (8) | godine6 = {{nowrap|2019 – 2023&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi6 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]}} | nastupi(golovi)6 = 116 (25) | godine7 = 2023 – | klubovi7 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)7 = 123 (27) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 54 (14) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Leandro Trossard''' ([[Maasmechelen]], [[4. prosinca]] [[1994.]]), [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač ili kao lijevo krilo. Trenutno nastupa za [[Arsenal FC|Arsenal]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Profesionalnu karijeru započeo je u belgijskom [[KRC Genk|Genku]], za koji je postigao 39 golova prije nego je četiri uzastopne sezone od [[2012.]] do [[2016.]] godine proveo na posudbama. Četiri je godine igrao za [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] prije nego se [[2023.]] godine pridružio [[Arsenal FC|Arsenalu]], s kojim je [[2026.]] godine osvojio naslov prvaka i igrao finale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]] nastupa od omladinskih kategorija, a od [[UEFA Euro 2020.|UEFA Eura 2020.]] godine redovno sudjeluje na velikim natjecanjima sa seniorskom reprezentacijom. {{Arsenalsastav}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Sastav Belgija 2024 EP}} {{Sastav Belgija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1994||Trossard, Leandro}} gp88b7fn4udqmbbdhp343e8jm048foj 42647671 42647664 2026-06-28T15:08:42Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Belgijski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Genka]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Brighton & Hove Albiona]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Leandro Trossard | slika = RC Lens - Arsenal FC (03-10-2023) 26 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1994|12|4|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Maasmechelen]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.72 m | pozicija = krilo, napadač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2019 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | nastupi(golovi)1 = 83 (27) | godine2 = 2012 – 2013 | klubovi2 = → {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel United]] | nastupi(golovi)2 = 12 (7) | godine3 = 2013 – 2014 | klubovi3 = → {{flagicon|BEL}} [[KVC Westerlo|Westerlo]] | nastupi(golovi)3 = 17 (3) | godine4 = 2014 – 2015 | klubovi4 = → {{flagicon|BEL}} [[Lommel SK|Lommel United]] | nastupi(golovi)4 = 30 (16) | godine5 = 2015 – 2016 | klubovi5 = → {{flagicon|BEL}} [[Oud-Heverlee Leuven|OH Leuven]] | nastupi(golovi)5 = 30 (8) | godine6 = {{nowrap|2019 – 2023&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi6 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]}} | nastupi(golovi)6 = 116 (25) | godine7 = 2023 – | klubovi7 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)7 = 123 (27) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 54 (14) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Leandro Trossard''' ([[Maasmechelen]], [[4. prosinca]] [[1994.]]), [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač ili kao lijevo krilo. Trenutno nastupa za [[Arsenal FC|Arsenal]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Profesionalnu karijeru započeo je u belgijskom [[KRC Genk|Genku]], za koji je postigao 39 golova prije nego je četiri uzastopne sezone od [[2012.]] do [[2016.]] godine proveo na posudbama. Četiri je godine igrao za [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] prije nego se [[2023.]] godine pridružio [[Arsenal FC|Arsenalu]], s kojim je [[2026.]] godine osvojio naslov prvaka i igrao finale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]] nastupa od omladinskih kategorija, a od [[UEFA Euro 2020.|UEFA Eura 2020.]] godine redovno sudjeluje na velikim natjecanjima sa seniorskom reprezentacijom. {{Arsenalsastav}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Sastav Belgija 2024 EP}} {{Sastav Belgija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1994||Trossard, Leandro}} [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Genka]] [[Kategorija:Fudbaleri Brighton & Hove Albiona]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] c2q63j2ikf1mxtab0cz7ax70t8v9imb Giovani Lo Celso 0 4723477 42647669 2026-06-28T15:06:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Giovani Lo Celso | slika = 2020-03-10 Fußball, Männer, UEFA Champions League Achtelfinale, RB Leipzig - Tottenham Hotspur 1DX 3705 by Stepro.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|4|9|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ARG}} [[Rosario]] | rodnadržava = Ar... 42647669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Giovani Lo Celso | slika = 2020-03-10 Fußball, Männer, UEFA Champions League Achtelfinale, RB Leipzig - Tottenham Hotspur 1DX 3705 by Stepro.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|4|9|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ARG}} [[Rosario]] | rodnadržava = [[Argentina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.77 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | brojnadresu = 20 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|ARG}} [[Rosario Central]] | nastupi(golovi)1 = 27 (3) | godine2 = 2016 – 2019 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)2 = 38 (4) | godine3 = 2016 | klubovi3 = → {{flagicon|ARG}} [[Rosario Central]] | nastupi(golovi)3 = 9 (1) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)4 = 27 (8) | godine5 = 2019 – 2020 | klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)5 = 5 (1) | godine6 = 2019 – 2020 | klubovi6 = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}} | nastupi(golovi)6 = 28 (0) | godine7 = 2020 – 2024 | klubovi7 = {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | nastupi(golovi)7 = 49 (3) | godine8 = {{nowrap|2022 – 2023&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi8 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)8 = 38 (3) | godine9 = 2024 – | klubovi9 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)9 = 49 (10) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ARG}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 68 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Giovani Lo Celso''' ({{small|lokalni}} {{IPA-es|ʃoˈβa.ni lo ˈsel.so|localpron}}; [[Rosario]], [[9. travnja]] [[1996.]]), [[Argentina|argentinski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao ofenzivni vezni. Trenutno igra za [[Real Betis]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Argentine|argentinsku reprezentaciju]] debitirao je [[2017.]] godine. {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Lo Celso, Giovani}} go5c5fnq87y9knceyhe7bromb73rpa7 42647670 42647669 2026-06-28T15:08:40Z Edgar Allan Poe 29250 + 8 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Giovani Lo Celso | slika = 2020-03-10 Fußball, Männer, UEFA Champions League Achtelfinale, RB Leipzig - Tottenham Hotspur 1DX 3705 by Stepro.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|4|9|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ARG}} [[Rosario]] | rodnadržava = [[Argentina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.77 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | brojnadresu = 20 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|ARG}} [[Rosario Central]] | nastupi(golovi)1 = 27 (3) | godine2 = 2016 – 2019 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)2 = 38 (4) | godine3 = 2016 | klubovi3 = → {{flagicon|ARG}} [[Rosario Central]] | nastupi(golovi)3 = 9 (1) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)4 = 27 (8) | godine5 = 2019 – 2020 | klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)5 = 5 (1) | godine6 = 2019 – 2020 | klubovi6 = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}} | nastupi(golovi)6 = 28 (0) | godine7 = 2020 – 2024 | klubovi7 = {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | nastupi(golovi)7 = 49 (3) | godine8 = {{nowrap|2022 – 2023&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi8 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)8 = 38 (3) | godine9 = 2024 – | klubovi9 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)9 = 49 (10) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ARG}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 68 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Giovani Lo Celso''' ({{small|lokalni}} {{IPA-es|ʃoˈβa.ni lo ˈsel.so|localpron}}; [[Rosario]], [[9. travnja]] [[1996.]]), [[Argentina|argentinski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao ofenzivni vezni. Trenutno igra za [[Real Betis]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Argentine|argentinsku reprezentaciju]] debitirao je [[2017.]] godine. {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Lo Celso, Giovani}} [[Kategorija:Argentinski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]] [[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Argentinski olimpijci]] [[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] 56po0n7gh9vfsenkbiyn4aychgz313v MediaWiki:Ext-uls-variants-title/sh-latn 8 4723478 42647675 2026-06-28T15:37:54Z Aca 108187 + 42647675 wikitext text/x-wiki Pisma srpskohrvatskog jezika 3m9lgcxlfislmuu3clnt5bz1ammdowm 42647680 42647675 2026-06-28T15:46:30Z Aca 108187 42647680 wikitext text/x-wiki Srpskohrvatska pisma kkartierrs09qv6jpo1i46c0yos3tu0 MediaWiki:Ext-uls-variants-title/sh-cyrl 8 4723479 42647676 2026-06-28T15:38:19Z Aca 108187 Nova stranica: Писма српскохрватског језика 42647676 wikitext text/x-wiki Писма српскохрватског језика 07ly33yhuamvc8w5idxsxny7n7romi4 42647679 42647676 2026-06-28T15:46:21Z Aca 108187 краће 42647679 wikitext text/x-wiki Српскохрватска писма 8oxizvp3hy9391jqmtr99zb4wpsmr12 Pape Gueye 0 4723481 42647685 2026-06-28T15:55:25Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pape Gueye | slika = Pape Gueye France v Senegal 16 June 2026-359 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Pape Alassane Gueye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|1|24|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Montreuil]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti =... 42647685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pape Gueye | slika = Pape Gueye France v Senegal 16 June 2026-359 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Pape Alassane Gueye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|1|24|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Montreuil]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]<br>{{flagicon|SEN}} [[senegal]]sko | visina = 1.89 m | pozicija = zadnji vezni | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | brojnadresu = 18 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Le Havre AC|Le Havre]] | nastupi(golovi)1 = 39 (0) | godine2 = 2020 | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2020 – 2024 | klubovi3 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)3 = 89 (4) | godine4 = 2023 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | nastupi(golovi)4 = 16 (1) | godine5 = 2024 – | klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | nastupi(golovi)5 = 64 (9) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 44 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Pape Alassane Gueye''' ([[Montreuil]], [[24. siječnja]] [[1999.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao zadnji vezni. Trenutno igra za [[Villarreal CF|Villarreal]] u [[La Liga|La Ligi]]. Karijeru je započeo u [[Francuska|Francuskoj]], a kasnije je igrao još u [[Engleska|Engleskoj]] i drugim [[Španjolska|španjolskim]] klubovima. Iako je u omladinskim kategorijama igrao za [[Fudbalska reprezentacija Francuske|francusku reprezentaciju]], od [[2021.]] godine član je [[Fudbalska reprezentacija Senegala|reprezentacije Senegala]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Gueye, Pape}} ig5nk1kijsk319pmi66b7p1pu0xgi7m 42647690 42647685 2026-06-28T16:01:09Z Edgar Allan Poe 29250 + 6 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pape Gueye | slika = Pape Gueye France v Senegal 16 June 2026-359 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Pape Alassane Gueye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1999|1|24|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Montreuil]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]<br>{{flagicon|SEN}} [[senegal]]sko | visina = 1.89 m | pozicija = zadnji vezni | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | brojnadresu = 18 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Le Havre AC|Le Havre]] | nastupi(golovi)1 = 39 (0) | godine2 = 2020 | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2020 – 2024 | klubovi3 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)3 = 89 (4) | godine4 = 2023 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | nastupi(golovi)4 = 16 (1) | godine5 = 2024 – | klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | nastupi(golovi)5 = 64 (9) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 44 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Pape Alassane Gueye''' ([[Montreuil]], [[24. siječnja]] [[1999.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao zadnji vezni. Trenutno igra za [[Villarreal CF|Villarreal]] u [[La Liga|La Ligi]]. Karijeru je započeo u [[Francuska|Francuskoj]], a kasnije je igrao još u [[Engleska|Engleskoj]] i drugim [[Španjolska|španjolskim]] klubovima. Iako je u omladinskim kategorijama igrao za [[Fudbalska reprezentacija Francuske|francusku reprezentaciju]], od [[2021.]] godine član je [[Fudbalska reprezentacija Senegala|reprezentacije Senegala]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Gueye, Pape}} [[Kategorija:Senegalski fudbaleri]] [[Kategorija:Francuski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Watforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Seville]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] hsew1dv8zecp0zq3n6vddtvoii1mer8 Habib Diarra 0 4723482 42647691 2026-06-28T16:02:08Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Habib Diarra | slika = Diarra asse rcsa 2425.jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Mouhamadou Habib Mbacke Diarra}} | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2004|1|3|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|SEN}} [[Guédiawaye]] | rodnadržava = [[Senegal]] | datumsmrti = | gradsmrti... 42647691 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Habib Diarra | slika = Diarra asse rcsa 2425.jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Mouhamadou Habib Mbacke Diarra}} | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2004|1|3|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|SEN}} [[Guédiawaye]] | rodnadržava = [[Senegal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.79 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2021 – 2025 | klubovi1 = {{flagicon|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] | nastupi(golovi)1 = 92 (9) | godine2 = 2025 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | nastupi(golovi)2 = 20 (2) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 23 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Mouhamadou Habib Mbacke Diarra''' ([[Guédiawaye]], [[3. siječnja]] [[2004.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Od [[2021.]] do [[2025.]] godine igrao je za [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]], a od [[2025.]] godine član je engleskog [[Sunderland A.F.C.|Sunderlanda]]. Rođeni [[Senegalci|Senegalac]], Diarra je u omladinskim kategorijama nastupao za [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Francuske]], ali od [[2024.]] godine član je [[Senegalska nogometna reprezentacija|seniorske reprezentacije Senegala]]. {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2004||Diarra, Habib}} 56nnhl8jzw7u8k8616ljlznb850nnhd 42647692 42647691 2026-06-28T16:03:00Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Senegalski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Francuski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647692 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Habib Diarra | slika = Diarra asse rcsa 2425.jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Mouhamadou Habib Mbacke Diarra}} | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2004|1|3|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|SEN}} [[Guédiawaye]] | rodnadržava = [[Senegal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.79 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2021 – 2025 | klubovi1 = {{flagicon|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] | nastupi(golovi)1 = 92 (9) | godine2 = 2025 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | nastupi(golovi)2 = 20 (2) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 23 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Mouhamadou Habib Mbacke Diarra''' ([[Guédiawaye]], [[3. siječnja]] [[2004.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Od [[2021.]] do [[2025.]] godine igrao je za [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]], a od [[2025.]] godine član je engleskog [[Sunderland A.F.C.|Sunderlanda]]. Rođeni [[Senegalci|Senegalac]], Diarra je u omladinskim kategorijama nastupao za [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Francuske]], ali od [[2024.]] godine član je [[Senegalska nogometna reprezentacija|seniorske reprezentacije Senegala]]. {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2004||Diarra, Habib}} [[Kategorija:Senegalski fudbaleri]] [[Kategorija:Francuski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]] pqe8ormfv0oh0u4j09gvgfqeld77b52 Iliman Ndiaye 0 4723483 42647697 2026-06-28T16:35:25Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Iliman Ndiaye | slika = Iliman Ndiaye France v Senegal 16 June 2026-243.jpg | slika_širina = | punoime = Iliman Cheikh Baroy Ndiaye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2000|3|6|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Rouen]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = |... 42647697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Iliman Ndiaye | slika = Iliman Ndiaye France v Senegal 16 June 2026-243.jpg | slika_širina = | punoime = Iliman Cheikh Baroy Ndiaye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2000|3|6|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Rouen]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = krilo, vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | brojnadresu = 10 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] | nastupi(golovi)1 = 77 (21) | godine2 = 2020 | klubovi2 = → {{flagicon|ENG}} [[Hyde United F.C.|Hyde United]] | nastupi(golovi)2 = 6 (1) | godine3 = 2023 – 2024 | klubovi3 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)3 = 30 (3) | godine4 = 2024 – | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)4 = 65 (15) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2022 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 42 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Iliman Cheikh Baroy Ndiaye''' ([[Rouen]], [[6. ožujka]] [[2000.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo ili vezni igrač. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Sheffield United F.C.|Sheffield Unitedu]], gdje je [[2023.]] godine bio igrač godine. Nakon jedne sezone u [[Olympique de Marseille|Marseilleu]], vratio se u [[Engleska|Englesku]] i potpisao za [[Everton F.C.|Everton]], gdje igra i danas. Iako je rođen u [[Francuska|Francuskoj]], Ndiaye od [[2022.]] godine igra za [[Fudbalska reprezentacija Senegala|reprezentaciju Senegala]]. {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2000||Ndiaye, Iliman}} fbvl6uf2ds42uw5autr3q71fwavx1m8 42647698 42647697 2026-06-28T16:36:51Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Iliman Ndiaye | slika = Iliman Ndiaye France v Senegal 16 June 2026-243.jpg | slika_širina = | punoime = Iliman Cheikh Baroy Ndiaye | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2000|3|6|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|FRA|1976}} [[Rouen]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = krilo, vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | brojnadresu = 10 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] | nastupi(golovi)1 = 77 (21) | godine2 = 2020 | klubovi2 = → {{flagicon|ENG}} [[Hyde United F.C.|Hyde United]] | nastupi(golovi)2 = 6 (1) | godine3 = 2023 – 2024 | klubovi3 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)3 = 30 (3) | godine4 = 2024 – | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)4 = 65 (15) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2022 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|SEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 42 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 28.6.2026 }} '''Iliman Cheikh Baroy Ndiaye''' ([[Rouen]], [[6. ožujka]] [[2000.]]), [[senegal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo ili vezni igrač. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Sheffield United F.C.|Sheffield Unitedu]], gdje je [[2023.]] godine bio igrač godine. Nakon jedne sezone u [[Olympique de Marseille|Marseilleu]], vratio se u [[Engleska|Englesku]] i potpisao za [[Everton F.C.|Everton]], gdje igra i danas. Iako je rođen u [[Francuska|Francuskoj]], Ndiaye od [[2022.]] godine igra za [[Fudbalska reprezentacija Senegala|reprezentaciju Senegala]]. {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2000||Ndiaye, Iliman}} [[Kategorija:Senegalski fudbaleri]] [[Kategorija:Francuski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona]] [[Kategorija:Biografije, Rouen]] atddq48xg0z08diaw9q0jphoolqu67v Cirkulplanetarni disk 0 4723484 42647714 2026-06-28T17:15:48Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:PDS 70 closeup - eso2111a.jpg|thumb|315x315px|Cirkumplanetarni disk oko [[egzoplaneta]] [[PDS 70c]] (izvor nalik tački i okolni oblak u centru desne slike; sjaj ukazuje na vrući vodonični cirkumplanetarni disk),<ref name="m130">{{cite web | last=Blue | first=Charles | title=‘Moon-forming’ Circumplanetary Disk Discovered in Distant Star System | website=National Radio Astronomy Observatory | date=July 11, 2019 | url=https://public.nrao.edu/news/2019-alma-circumpl... 42647714 wikitext text/x-wiki [[File:PDS 70 closeup - eso2111a.jpg|thumb|315x315px|Cirkumplanetarni disk oko [[egzoplaneta]] [[PDS 70c]] (izvor nalik tački i okolni oblak u centru desne slike; sjaj ukazuje na vrući vodonični cirkumplanetarni disk),<ref name="m130">{{cite web | last=Blue | first=Charles | title=‘Moon-forming’ Circumplanetary Disk Discovered in Distant Star System | website=National Radio Astronomy Observatory | date=July 11, 2019 | url=https://public.nrao.edu/news/2019-alma-circumplanetary/ | access-date=August 5, 2025}}</ref> unutar [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnog diska]] (lijeva slika)]] '''Cirkulplanetarni disk''' (skraćeno CPD) je nakupina [[materija|materije]] sastavljene od [[plin]]a, [[kosmička prašina|prašine]], [[planetezimal]]a, [[asteroid]]a ili fragmenata sudara u obliku [[torus]]a, palačinke ili prstena, u [[orbita|orbiti]] oko [[planet]]e. Oni su rezervoari materijala iz kojeg se mogu formirati [[prirodni sateliti|mjeseci]] (ili [[egzomjesec]]i ili [[podsatelit]]i).<ref name="AST-20211108">{{cite news |last=Parks |first=Jake |title=Snapshot: ALMA spots moon-forming disk around distant exoplanet - This stellar shot serves as the first unambiguous detection of a circumplanetary disk capable of brewing its own moon. |url=https://astronomy.com/magazine/news/2021/11/snapshot-alma-spots-moon-forming-disk-around-distant-exoplanet |date=8 November 2021 |work=[[Astronomy (magazine)|Astronomy]] |accessdate=9 November 2021 }}</ref> Takav disk se može manifestovati na različite načine. == Teorija == [[File:Circumplanetary disk simulation with added exomoons.jpg|thumb|Hidrodinamička simulacija unutrašnjeg dijela cirkumplanetarnog diska nakon što su egzomjeseci dodani na disk. Simulacija koju su izvršili Sun et al.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Sun |first1=Xilei |last2=Huang |first2=Pinghui |last3=Dong |first3=Ruobing |last4=Liu |first4=Shang-Fei |date=2024-09-01 |title=Observational Characteristics of Circumplanetary-mass-object Disks in the Era of James Webb Space Telescope |journal=The Astrophysical Journal |volume=972 |issue=1 |pages=25 |arxiv=2406.09501 |bibcode=2024ApJ...972...25S |doi=10.3847/1538-4357/ad57c2 |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref>]] [[Divovska planeta]] će se uglavnom formirati [[akrecijom jezgra]]. U ovom scenariju, jezgro se formira akrecijom malih čvrstih tijela. Kada jezgro postane dovoljno masivno, može bi izrezati rupu na [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnom disku]] oko [[zvijezda|zvijezde]]-domaćina. Materijal će teći s rubova cirkumstelarnog diska prema planeti u mlazovima i oko planete će formirati cirkumplanetarni disk. Cirkulplanetarni disk se stoga formira tokom kasne faze formiranja divovske planete.<ref name="dl2018">{{cite book |last=D'Angelo |first=G. |title=Handbook of Exoplanets |author2=Lissauer, J. J. |date=2018 |publisher=Springer International Publishing AG, part of Springer Nature |isbn=978-3-319-55332-0 |editor=Deeg H., Belmonte J. |pages=2319–2343 |chapter=Formation of Giant Planets |bibcode=2018haex.bookE.140D |doi=10.1007/978-3-319-55333-7_140 |arxiv=1806.05649 |s2cid=116913980}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Lubow |first1=S. H. |last2=Seibert |first2=M. |last3=Artymowicz |first3=P. |date=1999-12-01 |title=Disk Accretion onto High-Mass Planets |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/1999ApJ...526.1001L/abstract |journal=The Astrophysical Journal |volume=526 |issue=2 |pages=1001–1012 |arxiv=astro-ph/9910404 |bibcode=1999ApJ...526.1001L |doi=10.1086/308045 |issn=0004-637X}}</ref> Veličina diska je ograničena [[Hill sfera|Hillovim radijusom]]. Cirkulplanetarni disk će imati maksimalnu veličinu diska od 0,4 puta Hillovog radijusa.<ref>{{Cite journal |last=Martin |first=Rebecca G. |last2=Lubow |first2=Stephen H. |date=May 2011 |title=Tidal truncation of circumplanetary discs |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2011MNRAS.413.1447M/abstract |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |language=en |volume=413 |issue=2 |pages=1447–1461 |doi=10.1111/j.1365-2966.2011.18228.x |issn=0035-8711|arxiv=1012.4102 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Chen |first1=Cheng |last2=Yang |first2=Chao-Chin |last3=Martin |first3=Rebecca G. |last4=Zhu |first4=Zhaohuan |date=2021-01-01 |title=The evolution of a circumplanetary disc with a dead zone |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=500 |issue=3 |pages=2822–2830 |arxiv=2011.01384 |bibcode=2021MNRAS.500.2822C |doi=10.1093/mnras/staa3427 |doi-access=free |issn=0035-8711}}</ref> Disk također ima "mrtvu zonu" u srednjoj ravni koja nije turbulentna i turbulentnu površinu diska. Mrtva zona je povoljno područje za formiranje satelita (egzomjeseca).<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Lubow |first1=Stephen H. |last2=Martin |first2=Rebecca G. |date=2013-01-01 |title=Dead zones in circumplanetary discs as formation sites for regular satellites |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=428 |issue=3 |pages=2668–2673 |arxiv=1210.4579 |bibcode=2013MNRAS.428.2668L |doi=10.1093/mnras/sts229 |doi-access=free |issn=0035-8711}}</ref> Cirkulplanetarni disk će proći kroz različite faze evolucije. Predložena je klasifikacija slična [[mladi zvjezdani objekat|mladim zvjezdanim objektima]]. U ranoj fazi cirkumplanetarni disk će biti pun. Novoformirani sateliti će izrezati rupu u blizini planete, pretvarajući disk u "prelazni" disk. U posljednjoj fazi disk je pun, ali ima nisku gustinu i može se klasificirati kao "evoluiran".<ref name=":1" /> Pored cirkumplanetarnog diska, [[protoplaneta]] također može izazvati odliv.<ref>{{Cite journal |last1=Quillen |first1=A. C. |last2=Trilling |first2=D. E. |date=1998-12-01 |title=Do Proto-jovian Planets Drive Outflows? |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/1998ApJ...508..707Q/abstract |journal=The Astrophysical Journal |volume=508 |issue=2 |pages=707–713 |arxiv=astro-ph/9712033 |bibcode=1998ApJ...508..707Q |doi=10.1086/306421 |issn=0004-637X}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Fendt |first=Ch. |date=2003-12-01 |title=Magnetically driven outflows from Jovian circum-planetary accretion disks |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2003A&A...411..623F/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=411 |issue=3 |pages=623–635 |arxiv=astro-ph/0310021 |bibcode=2003A&A...411..623F |doi=10.1051/0004-6361:20034154 |issn=0004-6361}}</ref> Jedan takav odliv je identificiran putem šokiranog [[silicijum monosulfid|SiS]]-a za [[HD 169142b]].<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Law |first1=Charles J. |last2=Booth |first2=Alice S. |last3=Öberg |first3=Karin I. |date=2023-06-01 |title=SO and SiS Emission Tracing an Embedded Planet and Compact 12CO and 13CO Counterparts in the HD 169142 Disk |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2023arXiv230613710L |journal=Astrophysical Journal Letters |volume=952 |issue=1 |pages=L19 |arxiv=2306.13710 |bibcode=2023ApJ...952L..19L |doi=10.3847/2041-8213/acdfd0 |doi-access=free}}</ref> Cirkumplanetarni diskovi su u skladu s formiranjem [[Galilejanski sateliti|Galilejanskih satelita]]. Stariji modeli nisu bili u skladu s ledenim sastavom mjeseca i nepotpunom diferencijacijom [[Kalisto (mjesec)|Kalista]]. Cirkumplanetarni disk sa dotokom plina i čvrstih tvari od 2*10<sup>−7</sup> M<sub>J</sub>/godini bio je u skladu s uvjetima neophodnim za formiranje mjeseca, uključujući nisku temperaturu tokom kasne faze formiranja [[Jupiter]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Canup |first1=Robin M. |last2=Ward |first2=William R. |date=2002-12-01 |title=Formation of the Galilean Satellites: Conditions of Accretion |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2002AJ....124.3404C/abstract |journal=The Astronomical Journal |volume=124 |issue=6 |pages=3404–3423 |bibcode=2002AJ....124.3404C |doi=10.1086/344684 |issn=0004-6256}}</ref> Međutim, kasnije simulacije su otkrile da je cirkumplanetarni disk prevruć za formiranje i opstanak satelita.<ref>{{Cite book |last1=Estrada |first1=P. R. |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2009euro.book...27E/abstract |title=Formation of Jupiter and Conditions for Accretion of the Galilean Satellites |last2=Mosqueira |first2=I. |last3=Lissauer |first3=J. J. |last4=D'Angelo |first4=G. |last5=Cruikshank |first5=D. P. |date=2009-01-01 |bibcode=2009euro.book...27E}}</ref><ref name=":2" /> To je kasnije riješeno uvođenjem mrtve zone unutar cirkumplanetarnih diskova koja je povoljno područje za formiranje satelita i objašnjava kompaktnu orbitu Galilejanskih satelita.<ref name=":3" /> == Kandidati oko egzoplaneta == U prošlosti se sumnjalo da [[2M1207b]] ima cirkumplanetarni disk.<ref>{{cite journal |last1=Mohanty |first1=Subhanjoy |display-authors=etal |date=March 2007 |title=The Planetary Mass Companion 2MASS 1207-3932B: Temperature, Mass, and Evidence for an Edge-on Disk |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=657 |issue=2 |pages=1064–1091 |arxiv=astro-ph/0610550 |bibcode=2007ApJ...657.1064M |doi=10.1086/510877 |s2cid=17326111}}</ref> Nova posmatranja sa [[svemirski teleskop James Webb|JWST]]/[[NIRSpec]]-a su potvrdila akreciju sa nevidljivog diska detekcijom emisije vodika i helija. Klasifikacija cirkumplanetarnog diska je, međutim, sporna jer bi 2M1207b (ili 2M1207B) mogao biti klasificiran kao binarni sistem zajedno sa 2M1207A, a ne kao egzoplanet. To bi disk oko 2M1207b učinilo [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnim diskom]], uprkos tome što nije oko zvijezde, već oko [[Objekt planetarne mase|objekta planetarne mase]] 5-6 [[jupiterova masa|M<sub>Jup</sub>]].<ref>{{Cite journal |last1=Luhman |first1=K. L. |last2=Tremblin |first2=P. |last3=Birkmann |first3=S. M. |last4=Manjavacas |first4=E. |last5=Valenti |first5=J. |last6=Alves de Oliveira |first6=C. |last7=Beck |first7=T. L. |last8=Giardino |first8=G. |last9=Lützgendorf |first9=N. |last10=Rauscher |first10=B. J. |last11=Sirianni |first11=M. |date=2023-06-01 |title=JWST/NIRSpec Observations of the Planetary Mass Companion TWA 27B |journal=The Astrophysical Journal |volume=949 |issue=2 |pages=L36 |doi=10.3847/2041-8213/acd635 |bibcode=2023ApJ...949L..36L |issn=0004-637X|doi-access=free |arxiv=2305.18603 }}</ref> U augustu 2018. godine, astronomi su izvijestili o vjerojatnoj detekciji cirkumplanetarnog diska oko [[CS Chamaeleontis B|CS Cha B]].<ref>{{cite journal |last1=Ginski |first1=Christian |title=First direct detection of a polarized companion outside a resolved circumbinary disk around CS Chamaeleonis |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |date=August 2018 |volume=616 |issue=79 |page=18 |doi=10.1051/0004-6361/201732417|arxiv=1805.02261 |bibcode=2018A&A...616A..79G |doi-access=free }}</ref> Autori navode da je "Sistem CS Cha jedini u kojem je vjerojatno prisutan cirkumplanetarni disk, kao i razlučen cirkumstelarni disk."<ref>{{cite news |last1=Starr |first1=Michelle |title=Astronomers Have Accidentally Taken a Direct Photo of a Possible Baby Exoplanet |url=https://www.sciencealert.com/astronomers-have-accidentally-taken-a-direct-photograph-of-a-possible-baby-exoplanet |access-date=10 October 2019}}</ref> Međutim, 2020. godine, parametri [[CS Chamaeleontis B|CS Cha B]] su revidirani, što ga čini najvjerojatnijim akrecijskim crvenim patuljkom, a disk najvjerovatnije [[cirkumstelarni disk|cirkumstelarnim]].<ref>{{citation|arxiv=2007.07831|title=CS Cha B: A disc-obscured M-type star mimicking a polarised planetary companion|year=2020|doi=10.1051/0004-6361/202038706 |last1=Haffert |first1=S. Y. |last2=Van Holstein |first2=R. G. |last3=Ginski |first3=C. |last4=Brinchmann |first4=J. |last5=Snellen |first5=I. A. G. |last6=Milli |first6=J. |last7=Stolker |first7=T. |last8=Keller |first8=C. U. |last9=Girard |first9=J. |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=640 |pages=L12 |bibcode=2020A&A...640L..12H |s2cid=220525346 }}</ref> Mogući cirkumplanetarni diskovi su također otkriveni oko egzoplaneta, [[HD 100546 b]],<ref>{{cite journal |last1=Quanz |first1=Sascha P. |display-authors=etal |title=Confirmation and Characterization of the Protoplanet HD 100546 b—Direct Evidence for Gas Giant Planet Formation at 50 AU |journal=[[The Astrophysical Journal]] |date=July 2015 |volume=807 |issue=1 |page=64 |doi=10.1088/0004-637X/807/1/64 |arxiv=1412.5173 |bibcode=2015ApJ...807...64Q|s2cid=119119314 }}</ref> [[AS 209 b]]<ref>{{cite journal |last1=Bae |first1=Jaehan |display-authors=etal |title=Molecules with ALMA at Planet-forming Scales (MAPS): A Circumplanetary Disk Candidate in Molecular-line Emission in the AS 209 Disk |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |date=August 2022 |volume=934 |issue=2 |page=20 |doi=10.3847/2041-8213/ac7fa3 |arxiv=2207.05923 |bibcode=2022ApJ...934L..20B |s2cid=250492936 |doi-access=free }}</ref> i [[HD 169142|HD 169142 b]]<ref>{{Cite journal |last1=Hammond |first1=Iain |last2=Christiaens |first2=Valentin |last3=Price |first3=Daniel J. |last4=Toci |first4=Claudia |last5=Pinte |first5=Christophe |last6=Juillard |first6=Sandrine |last7=Garg |first7=Himanshi |date=2023-02-23 |title=Confirmation and Keplerian motion of the gap-carving protoplanet HD 169142 B |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters |volume=522 |pages=L51–L55 |doi=10.1093/mnrasl/slad027 |doi-access=free |arxiv=2302.11302 }}</ref> ili pratilaca planetarne mase (PMC; 10-20 M<sub>J</sub>, udaljenost ≥100 AU), kao što su [[GSC 06214-00210 b]]<ref>{{cite journal |last1=Bowler |first1=Brendan P. |display-authors=etal |date=June 2015 |title=An ALMA Constraint on the GSC 6214-210 B Circum-Substellar Accretion Disk Mass |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=805 |issue=2 |page=L17 |arxiv=1505.01483 |bibcode=2015ApJ...805L..17B |doi=10.1088/2041-8205/805/2/L17 |s2cid=29008641}}</ref> i [[DH Tauri b]].<ref>{{cite journal |last1=Wolff |first1=Schuyler G. |display-authors=etal |date=July 2017 |title=An Upper Limit on the Mass of the Circumplanetary Disk for DH Tau b |journal=[[The Astronomical Journal]] |volume=154 |issue=1 |page=26 |arxiv=1705.08470 |bibcode=2017AJ....154...26W |doi=10.3847/1538-3881/aa74cd |s2cid=119339454 |doi-access=free}}</ref> ALMA je otkrila disk u submilimetarskim dimenzijama oko [[SR 12 c]], pratioca planetarne mase. SR 12 c možda nije nastao od materijala cirkumplanetarnog diska zvijezde domaćina SR 12, tako da se možda ne smatra pravim cirkumplanetarnim diskom. PMC diskovi su relativno česti oko mladih objekata i lakši su za proučavanje u poređenju sa cirkumplanetarnim diskovima.<ref>{{Cite journal |last1=Wu |first1=Ya-Lin |last2=Bowler |first2=Brendan P. |last3=Sheehan |first3=Patrick D. |last4=Close |first4=Laird M. |last5=Eisner |first5=Joshua A. |last6=Best |first6=William M. J. |last7=Ward-Duong |first7=Kimberly |last8=Zhu |first8=Zhaohuan |last9=Kraus |first9=Adam L. |date=2022-05-01 |title=ALMA Discovery of a Disk around the Planetary-mass Companion SR 12 c |journal=The Astrophysical Journal |volume=930 |issue=1 |pages=L3 |doi=10.3847/2041-8213/ac6420 |doi-access=free |arxiv=2204.06013 |bibcode=2022ApJ...930L...3W |issn=0004-637X}}</ref> Protoplanet [[Delorme 1]] (AB)b pokazuje jake dokaze akrecije sa cirkumplanetarnog diska, ali disk do sada (septembar 2024.) nije detektovan u infracrvenom spektru.<ref name="Ringqvist2023">{{Cite journal |last1=Ringqvist |first1=Simon C. |last2=Viswanath |first2=Gayathri |last3=Aoyama |first3=Yuhiko |last4=Janson |first4=Markus |last5=Marleau |first5=Gabriel-Dominique |last6=Brandeker |first6=Alexis |date=2023-01-01 |title=Resolved near-UV hydrogen emission lines at 40-Myr super-Jovian protoplanet Delorme 1 (AB)b. Indications of magnetospheric accretion |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2023A&A...669L..12R/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=669 |pages=L12 |arxiv=2212.03207 |bibcode=2023A&A...669L..12R |doi=10.1051/0004-6361/202245424 |issn=0004-6361}}</ref> [[Svemirski teleskop James Webb]] otkrio je disk oko planete [[YSES 1]]b. Disk pokazuje emisiju malih vrućih zrna [[olivin]]a. To se smatra dokazom sudara između satelita koji se formiraju unutar diska.<ref name="Hoch2025">{{cite journal|last1=Hoch |first1=K. K. W. |last2=Rowland |first2=M. |last3=Petrus |first3=S. |last4=Nasedkin |first4=E. |last5=Ingebretsen |first5=C. |last6=Kammerer |first6=J. |last7=Perrin |first7=M. |last8=d'Orazi |first8=V. |last9=Balmer |first9=W. O. |last10=Barman |first10=T. |last11=Bonnefoy |first11=M. |last12=Chauvin |first12=G. |last13=Chen |first13=C. |last14=De Rosa |first14=R. J. |last15=Girard |first15=J. |last16=Gonzales |first16=E. |last17=Kenworthy |first17=M. |last18=Konopacky |first18=Q. M. |last19=MacIntosh |first19=B. |last20=Moran |first20=S. E. |last21=Morley |first21=C. V. |last22=Palma-Bifani |first22=P. |last23=Pueyo |first23=L. |last24=Ren |first24=B. |last25=Rickman |first25=E. |last26=Ruffio |first26=J.-B. |last27=Theissen |first27=C. A. |last28=Ward-Duong |first28=K. |last29=Zhang |first29=Y. |title=Silicate clouds and a circumplanetary disk in the YSES-1 exoplanet system |journal=Nature |date=2025 |volume=643 |issue=8073 |pages=938–942 |doi=10.1038/s41586-025-09174-w |pmid=40494394 |arxiv=2507.18861 |bibcode=2025Natur.643..938H }}</ref> Nekoliko diskova je otkriveno oko obližnjih [[odbjegli planet|izolovanih objekata planetarne mase]]. Diskovi oko takvih objekata unutar 300 parseka pronađeni su u [[Kompleks oblaka Rho Ophiuchi|kompleksu Rho Ophiuchi]],<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Rilinger |first1=Anneliese M. |last2=Espaillat |first2=Catherine C. |date=2021-11-01 |title=Disk Masses and Dust Evolution of Protoplanetary Disks around Brown Dwarfs |journal=The Astrophysical Journal |volume=921 |issue=2 |pages=182 |arxiv=2106.05247 |bibcode=2021ApJ...921..182R |doi=10.3847/1538-4357/ac09e5 |issn=0004-637X |doi-access=free}}</ref> [[Molekularni oblak Taurus|kompleksu Taurus]] (npr. [[KPNO-Tau 12]]),<ref name=":23" /><ref>{{Cite journal |last1=Best |first1=William M. J. |last2=Liu |first2=Michael C. |last3=Magnier |first3=Eugene A. |last4=Bowler |first4=Brendan P. |last5=Aller |first5=Kimberly M. |last6=Zhang |first6=Zhoujian |last7=Kotson |first7=Michael C. |last8=Burgett |first8=W. S. |last9=Chambers |first9=K. C. |last10=Draper |first10=P. W. |last11=Flewelling |first11=H. |last12=Hodapp |first12=K. W. |last13=Kaiser |first13=N. |last14=Metcalfe |first14=N. |last15=Wainscoat |first15=R. J. |date=2017-03-01 |title=A Search for L/T Transition Dwarfs with Pan-STARRS1 and WISE. III. Young L Dwarf Discoveries and Proper Motion Catalogs in Taurus and Scorpius-Centaurus |journal=The Astrophysical Journal |volume=837 |issue=1 |pages=95 |arxiv=1702.00789 |bibcode=2017ApJ...837...95B |doi=10.3847/1538-4357/aa5df0 |issn=0004-637X |doi-access=free |hdl-access=free |hdl=1721.1/109753}}</ref> oblaku Lupus I<ref name=":22">{{Cite journal |last1=Jayawardhana |first1=Ray |last2=Ivanov |first2=Valentin D. |date=2006-08-01 |title=Spectroscopy of Young Planetary Mass Candidates with Disks |journal=The Astrophysical Journal |volume=647 |issue=2 |pages=L167–L170 |arxiv=astro-ph/0607152 |bibcode=2006ApJ...647L.167J |doi=10.1086/507522 |issn=0004-637X |doi-access=free}}</ref> i [[oblak Chamaeleon|kompleksu Chamaeleon]] (npr. dobro proučeni [[OTS 44]] i [[Cha 110913−773444]]<ref>{{cite journal |last1=Luhman |first1=K. L. |display-authors=etal |title=Discovery of a Planetary-Mass Brown Dwarf with a Circumstellar Disk |journal=[[The Astrophysical Journal]] |date=December 2005 |volume=635 |issue=1 |pages=L93–L96 |doi=10.1086/498868 |arxiv=astro-ph/0511807 |bibcode=2005ApJ...635L..93L|s2cid=11685964 }}</ref>). Jedan značajan bliski slobodno lebdeći objekat s diskom je [[2MASS J11151597+1937266]], koji je udaljen samo 45 parseka. Mogao bi biti objekat planetarne mase ili smeđi patuljak male mase.<ref name="Theissen2018">{{Cite journal |last1=Theissen |first1=Christopher A. |last2=Burgasser |first2=Adam J. |last3=Bardalez Gagliuffi |first3=Daniella C. |last4=Hardegree-Ullman |first4=Kevin K. |last5=Gagné |first5=Jonathan |last6=Schmidt |first6=Sarah J. |last7=West |first7=Andrew A. |date=2018-01-01 |title=2MASS J11151597+1937266: A Young, Dusty, Isolated, Planetary-mass Object with a Potential Wide Stellar Companion |journal=The Astrophysical Journal |volume=853 |issue=1 |pages=75 |arxiv=1712.03964 |bibcode=2018ApJ...853...75T |doi=10.3847/1538-4357/aaa0cf |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref> Ovi objekti s diskovima su slobodno lebdeći i većinu vremena se nazivaju cirkumstelarnim diskovima, uprkos tome što su vjerojatno slični cirkumplanetarnim diskovima. === PDS 70 === {{Main|PDS 70}} Disk oko planete c sistema PDS 70 bio je najbolji dokaz za postojanje cirkumplanetarnog diska u vrijeme njegovog otkrića. Ta egzoplaneta je dio multiplanetarnog zvjezdanog sistema PDS 70, udaljenog oko 370 svjetlosnih godina (110 parseka) od Zemlje.<ref name="GZM-20190712">{{cite news |last=Mandelbaum |first=Ryan F. |title=Astronomers Think They've Spotted a Moon Forming Around an Exoplanet |url=https://gizmodo.com/astronomers-think-they-ve-spotted-a-moon-forming-around-1836323615 |date=12 July 2019 |work=[[Gizmodo]] |access-date=12 July 2019 }}</ref> ==== PDS 70b ==== U junu 2019. godine, astronomi su izvijestili o detekciji dokaza o postojanju cirkumplanetarnog diska oko [[PDS 70b]]<ref>{{cite journal |last1=Christiaens |first1=Valentin |title=Evidence for a circumplanetary disk around protoplanet PDS 70 b |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |date=June 2019 |volume=877 |issue=2 |pages=L33 |doi=10.3847/2041-8213/ab212b|arxiv=1905.06370 |bibcode=2019ApJ...877L..33C |s2cid=155100321 |doi-access=free }}</ref> koristeći spektroskopiju i akrecijske potpise. Obje vrste potpisa su prethodno detektovane kod drugih planetarnih kandidata. Kasnija infracrvena karakterizacija nije mogla potvrditi spektroskopske dokaze za disk oko PDS 70b i izvještava o slabim dokazima da trenutni podaci favorizuju model s jednom komponentom crnog tijela.<ref>{{Cite journal |last1=Stolker |first1=T. |last2=Marleau |first2=G.-D. |last3=Cugno |first3=G. |last4=Mollière |first4=P. |last5=Quanz |first5=S. P. |last6=Todorov |first6=K. O. |last7=Kühn |first7=J. |date=December 2020 |title=MIRACLES: atmospheric characterization of directly imaged planets and substellar companions at 4–5 μ m: II. Constraints on the mass and radius of the enshrouded planet PDS 70 b |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=644 |pages=A13 |doi=10.1051/0004-6361/202038878 |arxiv=2009.04483 |bibcode=2020A&A...644A..13S |issn=0004-6361|doi-access=free }}</ref> Interferometrijska posmatranja pomoću FGS-NIRISS-a ([[Fine Guidance Sensor and Near Infrared Imager and Slitless Spectrograph]]) svemirskog teleskopa James Webb i arhivirani podaci pronašli su okvirne dokaze da PDS 70b ima cirkumplanetarni disk.<ref>{{Cite journal |arxiv=2404.13032 |last1=Blakely |first1=Dori |title=The James Webb Interferometer: Space-based interferometric detections of PDS 70 b and c at 4.8 μm |last2=Johnstone |first2=Doug |last3=Cugno |first3=Gabriele |last4=Sivaramakrishnan |first4=Anand |last5=Tuthill |first5=Peter |last6=Dong |first6=Ruobing |last7=Pope |first7=Benjamin J. S. |last8=Albert |first8=Loïc |last9=Charles |first9=Max|journal=The Astronomical Journal |date=2024 |volume=169 |issue=3 |page=137 |doi=10.3847/1538-3881/ad9b94 |doi-access=free |bibcode=2025AJ....169..137B }}</ref> ==== PDS 70c ==== U julu 2019. astronomi su izvijestili o prvom otkrivanju cirkumplanetarnog diska pomoću [[Atacama Large Millimeter Array|Atacama velikog milimetarskog/submilimetarskog niza]] (ALMA).<ref name="TAJL-20190711">{{cite journal |author=Isella, Andrea |display-authors=et al. |date=11 July 2019 |title=Detection of Continuum Submillimeter Emission Associated with Candidate Protoplanets |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |volume=879 |pages=L25 |arxiv=1906.06308 |bibcode=2019ApJ...879L..25I |doi=10.3847/2041-8213/ab2a12 |s2cid=189897829 |doi-access=free |number=2}}</ref><ref name="NRAO-20190711">{{cite news |last=Blue |first=Charles E. |date=11 July 2019 |title='Moon-forming' Circumplanetary Disk Discovered in Distant Star System |url=https://public.nrao.edu/news/2019-alma-circumplanetary/ |access-date=11 July 2019 |work=[[National Radio Astronomy Observatory]]}}</ref><ref name="CM-20190713">{{cite news |last=Carne |first=Nick |date=13 July 2019 |title='Moon-forming' disk found in distant star system - Discovery helps confirm theories of planet formation, astronomers say. |url=https://cosmosmagazine.com/space/moon-forming-disk-found-in-distant-start-system |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712155910/https://cosmosmagazine.com/space/moon-forming-disk-found-in-distant-start-system |archive-date=12 July 2019 |access-date=12 July 2019 |work=[[Cosmos (Australian magazine)|Cosmos]]}}</ref> of a circumplanetary disk.<ref name="TAJL-20190711" /><ref name="NRAO-20190711" /><ref name="PHY-20190711">{{cite news |last=Boyd |first=Jade |date=11 July 2019 |title=Moon-forming disk discovered around distant planet |url=https://phys.org/news/2019-07-moon-forming-disk-distant-planet.html |access-date=11 July 2019 |work=[[Phys.org]]}}</ref><ref name="PHY-20190711">{{cite news |last=Boyd |first=Jade |date=11 July 2019 |title=Moon-forming disk discovered around distant planet |url=https://phys.org/news/2019-07-moon-forming-disk-distant-planet.html |access-date=11 July 2019 |work=[[Phys.org]]}}</ref> Istraživanja ALMA-e, koja koriste [[Ekstremno visoka frekvencija|milimetarske]] i [[Submilimetarska astronomija|submilimetarske]] talasne dužine, bolja su u posmatranju [[Međuplanetarna prašina|prašine]] koncentrirane u međuplanetarnim regionima, pošto zvijezde emitiraju relativno malo svjetlosti na ovim talasnim dužinama, i pošto su [[Optička astronomija|optička posmatranja]] često zaklonjena neodoljivim odsjajem sjajne zvijezde-domaćina. Cirkumplanetarni disk je otkriven oko mlade masivne [[egzoplanet]]e nalik [[Jupiter]]u, [[PDS 70c]].<ref name="TAJL-20190711" /><ref name="NRAO-20190711" /><ref name="PHY-20190711" /> Prema riječima [[Andrea Isella|Andree Isella]], vodećeg istraživača sa [[univerzitet Rice|Univerziteta Rice]] u [[Houston, Texas|Houstonu, Teksas]], "Po prvi put možemo konačno vidjeti znakove upozorenja o cirkumplanetarnom disku, što pomaže u podršci mnogim trenutnim teorijama o [[Nebularna teorija|formiranju planeta]]... Upoređujući naša zapažanja sa [[Infracrvena astronomija|infracrvenim]] i [[Optička astronomija|optičkim slikama visoke rezolucije]], jasno možemo vidjeti da je inače enigmatična koncentracija [[Međuplanetarni oblak prašine|sitnih čestica prašine]] zapravo disk prašine koji okružuje planetu, prva takva karakteristika ikada konačno uočena."<ref name="CM-20190713" /> Jason Wang iz Caltecha, glavni istraživač druge publikacije, objašnjava: "Ako se čini da planeta sjedi na vrhu diska, što je slučaj sa PDS 70c",<ref>{{Cite web |last=Observatory |first=W. M. Keck |title=Astronomers confirm existence of two giant newborn planets in PDS 70 system |url=https://phys.org/news/2020-05-astronomers-giant-newborn-planets-pds.html |access-date=2022-07-27 |website=phys.org |language=en}}</ref> tada signal oko PDS 70c mora biti prostorno odvojen od vanjskog prstena, što nije slučaj 2019. godine. Međutim, u julu 2021. predstavljeni su podaci veće rezolucije i sa konačnim odgovorima.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Benisty |first1=Myriam |last2=Bae |first2=Jaehan |last3=Facchini |first3=Stefano |last4=Keppler |first4=Miriam |last5=Teague |first5=Richard |last6=Isella |first6=Andrea |last7=Kurtovic |first7=Nicolas T. |last8=Pérez |first8=Laura M. |last9=Sierra |first9=Anibal |last10=Andrews |first10=Sean M. |last11=Carpenter |first11=John |date=2021-07-01 |title=A Circumplanetary Disk around PDS70c |journal=The Astrophysical Journal Letters |volume=916 |issue=1 |pages=L2 |doi=10.3847/2041-8213/ac0f83 |arxiv=2108.07123 |bibcode=2021ApJ...916L...2B |s2cid=236186222 |issn=2041-8205 |doi-access=free }}</ref> Planeta PDS 70c je detektovana u [[hidrogen-alfa|H-alfa]], što se smatra dokazom da akreira materijal sa cirkumplanetarnog diska brzinom od 10<sup>−8±0,4</sup> ''M''<sub>J</sub> godišnje.<ref>{{Cite journal |last1=Haffert |first1=S. Y. |last2=Bohn |first2=A. J. |last3=de Boer |first3=J. |last4=Snellen |first4=I. A. G. |last5=Brinchmann |first5=J. |last6=Girard |first6=J. H. |last7=Keller |first7=C. U. |last8=Bacon |first8=R. |date=2019-06-01 |title=Two accreting protoplanets around the young star PDS 70 |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2019NatAs...3..749H |journal=Nature Astronomy |volume=3 |issue=8 |pages=749–754 |doi=10.1038/s41550-019-0780-5 |issn=2397-3366|arxiv=1906.01486 |bibcode=2019NatAs...3..749H |hdl=1887/83158 }}</ref> Iz ALMA opservacija pokazalo se da ovaj disk ima radijus manji od 1,2 [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]] (AU) ili trećine [[Hill sfera|Hillovog radijusa]]. Masa prašine je procijenjena na oko 0,007 ili 0,031 M🜨 (0,57 do 2,5 [[mjesec|Mjesečevih]] masa), ovisno o veličini zrna korištenoj za modeliranje.<ref name=":0" /> Kasnije modeliranje je pokazalo da je disk oko PDS 70c optički debeo i ima procijenjenu masu prašine od 0,07 do 0,7 M🜨 (5,7 do 57 Mjesečevih masa). Ukupna masa (prašina + gas) diska trebala bi biti veća. Sjaj planete je dominantan mehanizam zagrijavanja unutar 0,6 AU od CPD-a. Osim toga, [[foton]]i sa zvijezde zagrijavaju disk.<ref>{{Cite journal |last1=Portilla-Revelo |first1=B. |last2=Kamp |first2=I. |last3=Rab |first3=Ch. |last4=van Dishoeck |first4=E. F. |last5=Keppler |first5=M. |last6=Min |first6=M. |last7=Muro-Arena |first7=G. A. |date=2022-02-01 |title=Self-consistent modelling of the dust component in protoplanetary and circumplanetary disks: the case of PDS 70 |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2022A&A...658A..89P |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=658 |pages=A89 |doi=10.1051/0004-6361/202141764 |issn=0004-6361|arxiv=2111.08648 |bibcode=2022A&A...658A..89P }}</ref> Opservacije pomoću JWST [[NIRCam]] kamere pokazala su veliki spiralni oblik u blizini PDS 70c. Taj oblik se vidi tek nakon što se disk oko PDS 70 ukloni. Dio ovog spiralnog oblika protumačen je kao akrecioni tok koji hrani cirkumplanetarni disk oko PDS 70c.<ref>{{Cite journal |last1=Christiaens |first1=V. |last2=Samland |first2=M. |last3=Henning |first3=Th. |last4=Portilla-Revelo |first4=B. |last5=Perotti |first5=G. |last6=Matthews |first6=E. |last7=Absil |first7=O. |last8=Decin |first8=L. |last9=Kamp |first9=I. |last10=Boccaletti |first10=A. |last11=Tabone |first11=B. |last12=Marleau |first12=G. -D. |last13=van Dishoeck |first13=E. F. |last14=Güdel |first14=M. |last15=Lagage |first15=P. -O. |date=2024-05-01 |title=MINDS: JWST/NIRCam imaging of the protoplanetary disk PDS 70. A spiral accretion stream and a potential third protoplanet |url=https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2024A&A...685L...1C/abstract |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=685 |pages=L1 |arxiv=2403.04855 |bibcode=2024A&A...685L...1C |doi=10.1051/0004-6361/202349089 |hdl=20.500.11850/673047 |issn=0004-6361}}</ref> == Povezano == {{div col|colwidth=30}} * [[Akrecioni disk]] – struktura formirana difuznim materijalom u orbitalnom kretanju oko masivnog centralnog tijela * [[Cirkumstelarna ovojnica]] – dio zvijezde * [[Perturbirana planeta]] – planetarni objekat poremećen djelovanjem drugog tijela * [[Ekstrasolarna planeta]] – planeta izvan Sunčevog sistema * [[Formiranje Sunčevog sistema]] * [[Protoplanetarni disk]] – plin i prašina koji okružuju novonastalu zvijezdu * [[Sistem prstenova]] – prsten kosmičke prašine koji kruži oko astronomskog objekta {{div col end}} == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://astro.berkeley.edu/~kalas/disksite/pages/gallery.html Galerija slika cirkumstelarnih diskova prašine] ([[Paul Kalas]]; "[http://astro.berkeley.edu/~kalas/disksite/index.html Stranica za učenje])" * {{YouTube|ZmUCm1O1vuY|Video (1:20) − Cirkumplanetarni disk koji formira Mjesec}} ([[Evropski južni opservatorij|ESO]]; juli 2021.) [[Kategorija:Planetologija]] [[Kategorija:Planete]] nk2gcs6ezsc97n9jzpqj7og0k7jf3jj Cirkulplanetarni diskovi 0 4723485 42647715 2026-06-28T17:16:02Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Cirkulplanetarni disk]] 42647715 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Cirkulplanetarni disk]] 8ecft596r6uda2kk4zubxet70ynkr1g Siva materija 0 4723486 42647769 2026-06-28T21:29:20Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Siva masa]] 42647769 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Siva masa]] tgs1hmusrpgbzvxdi20h70zxank9z4k Siva tvar 0 4723487 42647772 2026-06-28T21:29:51Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Siva masa]] 42647772 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Siva masa]] tgs1hmusrpgbzvxdi20h70zxank9z4k Substantia grisea 0 4723488 42647773 2026-06-28T21:30:21Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Siva masa]] 42647773 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Siva masa]] tgs1hmusrpgbzvxdi20h70zxank9z4k Salo (tkivo) 0 4723489 42647774 2026-06-28T21:35:43Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Adipozno tkivo]] 42647774 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Adipozno tkivo]] b856az75kmb4le8o2a184wfkm4i13v0 Stephen Eustáquio 0 4723490 42647820 2026-06-29T01:11:22Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Stephen Eustáquio | slika = S Eustaqui Canada national football team WC2022 (cropped).jpg | slika_širina = 164px | punoime = Stephen Antunes Eustáquio | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|21|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KAN}} [[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]] | rodnadržava... 42647820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Stephen Eustáquio | slika = S Eustaqui Canada national football team WC2022 (cropped).jpg | slika_širina = 164px | punoime = Stephen Antunes Eustáquio | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|21|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KAN}} [[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]] | rodnadržava = [[Kanada]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|KAN}} [[Kanada|kanadsko]]<br>{{flagicon|POR}} [[portugal]]sko | visina = 1.78 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles FC|Los Angeles]] {{small|(posubda)}} | brojnadresu = 46 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|POR}} [[Grupo Desportivo Nazarenos|Nazarenos]] | nastupi(golovi)1 = 17 (1) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|POR}} [[S.C.U. Torreense|Torreense]] | nastupi(golovi)2 = 56 (0) | godine3 = 2017 – 2018 | klubovi3 = {{flagicon|POR}} [[Leixões S.C.|Leixões]] | nastupi(golovi)3 = 20 (0) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|POR}} [[G.D. Chaves|Chaves]] | nastupi(golovi)4 = 29 (1) | godine5 = 2019 – 2021 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Cruz Azul]] | nastupi(golovi)5 = 1 (0) | godine6 = 2020 – 2021 | klubovi6 = → {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)6 = 31 (2) | godine7 = 2021 – 2022 | klubovi7 = {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)7 = 34 (0) | godine9 = 2022 – | klubovi9 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)9 = 95 (4) | godine10 = 2026 – | klubovi10 = → {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles FC|Los Angeles]] | nastupi(golovi)10 = 10 (1) | godine8 = 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)8 = 8 (0) | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 60 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 29.6.2026 }} '''Stephen Antunes Eustáquio''' ([[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]], [[21. prosinca]] [[1996.]]), [[Kanada|kanadski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Trenutno igra za [[FC Porto|Porto]], ali je na posudbi u [[MLS]] klubu [[Los Angeles FC|Los Angelesu]]. Kako se s obitelji preselio u [[Portugal]] sa sedam godina, Eustáquio je profesionalnu karijeru započeo u toj zemlji, igrajući za nekoliko manjih klubova prije nego je [[2022.]] godine potpisao za [[FC Porto|Porto]]; uz to, imao je i kraći boravak u meksičkom [[Cruz Azul]]u. Iako je u omladinskim kategorijama igrao za [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku reprezentaciju]], godine [[2019.]] odabrao je [[Kanada|Kanadu]], za čiju je [[Fudbalska reprezentacija Kanade|seniorsku reprezentaciju]] debitirao u studenom iste godine. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih natjecanja, a [[28. lipnja]] [[2026.]] postigao je pobjednički gol za Kanadu u šesnaestini finala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskog prvenstva 2026.]] godine, osiguravši tako svojoj reprezentaciji prolaz u osminu finala te prvu pobjedu u fazi na izbacivanje na ovom natjecanju. {{Sastav Kanada 2022 SP}} {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Eustáquio, Stephen}} 27jx8mpdid4l12yiwuza0ngvjnkyk2w 42647821 42647820 2026-06-29T01:12:02Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Kanadski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Portugalski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Porta]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42647821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Stephen Eustáquio | slika = S Eustaqui Canada national football team WC2022 (cropped).jpg | slika_širina = 164px | punoime = Stephen Antunes Eustáquio | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|21|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KAN}} [[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]] | rodnadržava = [[Kanada]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|KAN}} [[Kanada|kanadsko]]<br>{{flagicon|POR}} [[portugal]]sko | visina = 1.78 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles FC|Los Angeles]] {{small|(posubda)}} | brojnadresu = 46 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|POR}} [[Grupo Desportivo Nazarenos|Nazarenos]] | nastupi(golovi)1 = 17 (1) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|POR}} [[S.C.U. Torreense|Torreense]] | nastupi(golovi)2 = 56 (0) | godine3 = 2017 – 2018 | klubovi3 = {{flagicon|POR}} [[Leixões S.C.|Leixões]] | nastupi(golovi)3 = 20 (0) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|POR}} [[G.D. Chaves|Chaves]] | nastupi(golovi)4 = 29 (1) | godine5 = 2019 – 2021 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Cruz Azul]] | nastupi(golovi)5 = 1 (0) | godine6 = 2020 – 2021 | klubovi6 = → {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)6 = 31 (2) | godine7 = 2021 – 2022 | klubovi7 = {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)7 = 34 (0) | godine9 = 2022 – | klubovi9 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)9 = 95 (4) | godine10 = 2026 – | klubovi10 = → {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles FC|Los Angeles]] | nastupi(golovi)10 = 10 (1) | godine8 = 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)8 = 8 (0) | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 60 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 29.6.2026 }} '''Stephen Antunes Eustáquio''' ([[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]], [[21. prosinca]] [[1996.]]), [[Kanada|kanadski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Trenutno igra za [[FC Porto|Porto]], ali je na posudbi u [[MLS]] klubu [[Los Angeles FC|Los Angelesu]]. Kako se s obitelji preselio u [[Portugal]] sa sedam godina, Eustáquio je profesionalnu karijeru započeo u toj zemlji, igrajući za nekoliko manjih klubova prije nego je [[2022.]] godine potpisao za [[FC Porto|Porto]]; uz to, imao je i kraći boravak u meksičkom [[Cruz Azul]]u. Iako je u omladinskim kategorijama igrao za [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku reprezentaciju]], godine [[2019.]] odabrao je [[Kanada|Kanadu]], za čiju je [[Fudbalska reprezentacija Kanade|seniorsku reprezentaciju]] debitirao u studenom iste godine. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih natjecanja, a [[28. lipnja]] [[2026.]] postigao je pobjednički gol za Kanadu u šesnaestini finala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskog prvenstva 2026.]] godine, osiguravši tako svojoj reprezentaciji prolaz u osminu finala te prvu pobjedu u fazi na izbacivanje na ovom natjecanju. {{Sastav Kanada 2022 SP}} {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Eustáquio, Stephen}} [[Kategorija:Kanadski fudbaleri]] [[Kategorija:Portugalski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Porta]] bfh7u6r48kzfmibj6gkoyqxblfjilep