Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.10 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 2580 42651983 42646525 2026-07-08T21:58:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Nikola Kopernik | slika = Copernicus.jpg | opis_slike = Nikola Kopernik, astronom | datum_rođenja = [[19. 2.|19. februar]] [[1473]]. | mjesto_rođenja = [[Torun]], [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevina Poljska]] | datum_smrti = {{dda|1543|5|24|1473|2|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Frombork]], [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevina Poljska]] | država_smrti = | polje = [[teologija]], [[matematika]], [[medicina]] i [[astronomija]] | škola = [[Jagelonski univerzitet]], [[Univerzitet u Bolonji]], [[Univerzitet u Padovi]] | mentor = | institucija = | akademija = | studenti = | poznat_po = [[Heliocentrizam|heliocentrizmu]] | nagrade = | napomene = }} [[Datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[Datoteka:De revolvtionibvs orbium coelestium 1566 (99146257) (cropped).jpg|mini|desno|300px|Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]].''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog [[1566.]] g. u [[Basel]]u.]] [[Datoteka: Positional astronomy.svg|mini|desno|300px|Skica pokazuje [[elongacija|elongacije]] ([[kut]]eve između [[Sunce|Sunca]] i [[planet]]a) s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na Sunce.]] '''Nikola Kopernik''' ([[poljski jezik|poljski]]: '''Mikołaj Kopernik''', [[Latinski jezik|lat]]. ''Nicholas Copernicus'') (Thorn ([[Toruń]]), [[19. februar]] [[1473]]. - (Frauenburg) [[Frombork]], [[24. maj]] [[1543]].), [[Poljska|poljski]] [[astronom]] iz [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] koja je od [[1466.]] pripadala [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevini Poljskoj]].<ref name="Dzieje nauki polskiej"/><ref name="plato.stanford"/><ref name="psb4"/> Iz redova je [[isusovci|isusovaca]]. Između [[1491]]. - [[1494]]. studirao je [[teologija|teologiju]], [[matematika|matematiku]], [[medicina|medicinu]] i [[astronomija|astronomiju]] u [[Krakov|Krakówu]].<ref>[http://www.svetplus.com/vesti/24551/nikola-kopernik:-bez-njega-bi-svemir-bio-neshvacen „Nikola Kopernik: Bez njega bi svemir bio nešvaćen“], S. P., ''svetplus.com'', 19. februar [[2013]]. Pristupljeno [[3. decembar|3. decembra]] 2013.</ref> Od [[1496]]. do [[1504]]. studirao je [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonsko pravo]] ([[Univerzitet u Bologni]]), [[astronomija|astronomiju]]([[Jagelonski univerzitet]], Kraków) i medicinu u [[Italija|Italiji]]. Poslije je bio do [[1512]]. godine [[liječnik]] i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (''Warmia'', poljska crkvena kneževina na ušću [[Visla|Visle]]), onda do kraja svog života je bio svećenik u ''Fromborku (ondašnji Frauenburg)'', gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] ([[Kopernikov toranj]]) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u 6 knjiga, objavljeno u [[Nürnberg]]u [[1543]]. godine, neposredno pred smrt.<ref>[http://www.virtualnigrad.com/Nikola_Kopernik-160-12718 „Nikola Kopernik“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131113200315/http://www.virtualnigrad.com/Nikola_Kopernik-160-12718 |date=2013-11-13 }}, ''virtualnigrad.com''. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u [[astronomija|astronomiji]], te je bilo poticajem kapitalnih otkrića [[Johannes Kepler|Keplera]] i [[Isaac Newton|Newtona]].<ref>[http://znanost.geek.hr/clanak/nikola-kopernik/ „Nikola Kopernik“]{{Dead link|date=November 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''http://znanost.geek.hr'', [[2{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=November 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}5. januar]] [[2010]]. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Kopernikov ili [[heliocentrični sustav]] svijeta zasniva se na tvrdnjama da se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] okreće oko svoje osi i da kruži oko [[Sunce|Sunca]].<ref>[http://www.zivotopis.hr/biografija/nikola-kopernik/ „Nikola Kopernik - biografija“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523040203/http://www.zivotopis.hr/biografija/nikola-kopernik/ |date=2013-05-23 }}, ''zivotopis.hr''. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u [[znanost|znanstvenim]] krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Stoga je papa [[1616]]. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do [[1822]]. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. [[kalvinizam]]) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. [[Francis Bacon]]) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili [[Ptolomejev sustav|Ptolomejeva sustava]]. Nikola Kopernik pokopan je u [[Katedrala|katedrali]] u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do [[2005.]] godine točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio [[arheologija|arheolog]] Jerzy Gassowski, što je kasnije i potvrđeno identifikacijom. 23. svibnja [[2010.]] Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatu mjestu.<ref>[http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285D2863285A2858285928582863289B289E28912892288D289C28632863285C2861285C285E285F286028632863286328592863W Novi list o ponovnom pokopu Nikole Kopernika]</ref> == Kopernikov sistem == Nikola Kopernik je na samome kraju svoga života objavio djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u kojem zagovara [[heliocentrični sustav|heliocentrični model svemira]], tj. onaj u kojem je [[Sunce]], a ne [[Zemlja]], postavljena u njegovo središte.<ref name="ReferenceA">Gingerich, O. "Did Copernicus Owe a Debt to Aristarchus?" Journal for the History of Astronomy, Vol.16, NO.1/FEB, P. 37, 1985</ref> Kopernik je promijenio i [[kalendar]] zbog pomicanja proljetne točke uslijed [[precesija|precesije]] (pomicanja Zemljine osi vrtnje). Također, utvrđuje postojanje trostrukoga gibanja Zemlje: njezinu rotaciju oko osi, revoluciju (gibanje Zemlje oko Sunca) i precesiju Zemljine osi. Ostali se planeti, smatra Kopernik, gibaju po [[kružnica]]ma oko Sunca, a [[Mjesec]] ne smatra planetom. Iako je izbjegao progon i [[Inkvizicija|inkviziciju]], jer mu je kapitalno djelo tiskano pred kraj života, njegovo je djelo raspirilo žestoke rasprave, sukobe i promjene.<ref>[http://ahyco.uniri.hr/povijestfizike/renesansa_mehanika.htm] Ivan Supek: "Povijest fizike", ahyco.uniri.hr, 2014.</ref> Nikola Kopernik je bio vrstan [[matematika|matematičar]] i promatrač. Heliocentrični sustav prikazao je kao matematički zaokruženu i utemeljenu [[teorija|teoriju]], koja se opravdala rezultatima promatranja. Izvedene tablice gibanja [[planet]]a i [[Mjesec]]a veoma su se točno ostvarivale. Kopernik je raskinuo sa suštinom [[Klaudije Ptolemej|Ptolomejeva]] [[geocentrični sustav|geocentričnog sustava]]. Zemlju je svrstao u jednaki red s drugim planetima. Učinio je to time što je u predodžbi Ptolomejeva sustava zamijenio mjesta Zemlje (zajedno s Mjesečevom stazom) i Sunca. Zemlja je treći po redu planet u sustavu gdje središnje mjesto zauzima Sunce ([[Sunčev sustav]]). [[Zvijezde]] su odmaknute na vrlo velike daljine. No ne samo to. S redoslijedom planeta povezana su i gibanja. Dnevno gibanje neba rastumačeno je obrtanjem Zemlje oko vlastite osi, a godišnje gibanje neba i Sunca obilaženjem Zemlje oko Sunca. Postojalo je i treće gibanje, [[precesija|precesijsko]] gibanje Zemljine osi koje je mnogo lakše ugraditi u taj sustav nego u geocentrični, ali koje sam Kopernik nije do kraja shvatio. Tvrdnjama [[stara Grčka|starogrčkih]] [[Filozofija|filozofa]] da glomazna Zemlja mora biti nepokretna suprostavljene su protutvrdnje iste naravi: ako se Zemlja ne bi mogla gibati oko Sunca, kako bi se tek onda mogla gibati beskonačna [[sfera]] zvijezda oko male Zemlje?! Kopernikovo doba razlikovalo se od [[antika|antičkog]] u shvaćanju [[fizika]]lnih pojava, pa je Kopernik mogao ispravno tvrditi da je [[težina]] nešto što je uzrokom da su [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] oblikovana u [[kugla|kugle]]. Formalna obrada koju je Kopernik dao sustavu ne razlikuje se mnogo od obrade Ptolomejeva geocentričnog sustava (time je novi sustav lakše i prihvaćen). Zadržana su [[Kružno gibanje|kružna gibanja]] planeta, s epiciklima i deferentima. Za sve je planete Kopernik našao da je [[polumjer]] epicikla 3 puta manji od razmaka Sunca i centra deferenta. Broj kružnica nije Kopernikovim zahvatom bitnije smanjen, od 80 na 34, no i takvim je načinom uspjelo matematički opravdati heliocentrični sustav unutar točnosti kojom su tada vršena opažanja. Osim toga heliocentrični sustav ima znatne prednosti pred geocentričnim. Tako je Koperniku uspjelo da izvede srednje udaljenosti planeta od Sunca, mjerene Zemljinom srednjom udaljenošću. Stvarnu udaljenost Zemlje od Sunca, Kopernik nije poznavao točnije od [[Klaudije Ptolomej|Klaudija Ptolomeja]]. === Određivanje srednjih udaljenosti planeta === Kopernik je raspolagao metodom kojom se određuju srednje [[Duljina|udaljenosti]] [[planet]]a od [[Sunce|Sunca]], mjerene srednjom udaljenosti [[Zemlja|Zemlje]]. Metoda je dosta jednostavna s obzirom na unutarnje planete blize Suncu. Kut najveće [[elongacija|elongacije]] (najveći kutni otklon planeta od Sunca) izravno je povezan s udaljenosti planeta od Sunca i udaljenosti Zemlje od Sunca. [[Tangenta]] na stazu planeta povučena sa Zemlje pokazuje smjer u kojemu je planet najviše otklonjen od Sunca. Kako je u slučaju [[kružnica|kružnice]] tangenta okomita ne njezin [[polumjer]], to je [[trokut]] Zemlja – planet – Sunce pravokutan, pa vrijedi: :<math>a = a_Z sin \vartheta\,</math> gdje je: ''a'' - srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca, ''a_Z'' - srednja udaljenost Zemlje od Sunca i ''ϑ'' – kut najveće elongacije. Ako [[Planetarna putanja|planetske staze]] nisu kružnice s centrom u Suncu, odnosno uopće nisu [[kružnica|kružnice]], najveća će elongacija ovisiti o dijelu staze koji dotiče [[tangenta]], no iz više mjerenih najvećih elongacija određuje se srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca ''a'' pomoću udaljenosti Zemlja – Sunce ''a_Z'' kao mjernom jedinicom. Da bi se odredile srednje udaljenosti vanjskih planeta (koji su udaljeniji od Sunca u odnosu na Zemlju), mora se izmijeniti uloga Zemlje i planeta. Znači, treba naći [[kut]] najveće elongacije pod kojim bi promatrač s nekog drugog planeta vidio Zemlju! Zadatak se rješava u načelu jednako kao i za unutarnje planete, no s mnogo složenijom geometrijskom analizom, a Kopernik ju je proveo na temelju podataka s kojima je raspolagao. Tablica ispod pokazuje Kopernikove i današnje rezultate (osnova je udaljenost Zemlje od Sunca ''a_Z''): {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|Odnos ''a/a_Z''||Kopernik||Danas |-align = "center" |[[Merkur]]||0.376||0.387 |-align = "center" |[[Venera]]||0.7196||0.723 |-align = "center" |[[Mars]]||1.52||1.524 |-align = "center" |[[Jupiter]]||5.217||5.203 |-align = "center" |[[Saturn]]||9.184||9.54 |} === Određivanje sideričkih godina === U novom heliocentričnom sustavu trebalo je uvesti novu [[astronomija|astronomsku]] veličinu, a to je [[zvjezdana godina|zvjezdana ili siderička godina]]. [[Tropska godina|Sinodička godina]] je [[ophodno vrijeme]] u kojem se ponovi isti položaj planeta i Zemlje u odnosu na Sunce, dakle razdoblje ponavljanja istih položaja tih triju tijela, i neposredno se mjeri kao osobina prividnog [[Planetarna putanja|planetskog kretanja]]. Zbog Zemljinog kretanja oko Sunca, siderički i sinodički periodi nebeskih tijela se razlikuju. Dakle sinodička godina ne prestavlja samo osobinu nekog planeta, već ovisi i o tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Siderička godina je vrijeme ophoda planeta oko Sunca u [[koordinatni sustav|koordinatnom sustavu]] koji je vezan za daleke [[zvijezde]], a centar ima u Suncu. Takav je period istinska [[fizikalna veličina]] koja pripada samo planetu. S druge strane siderička godina se ne može mjeriti izravno, pa je treba računski odrediti. Pretpostavimo da se [[planet]]i gibaju stalnim [[brzina]]ma po [[kružnica|kružnici]] (vidi sliku desno). Zamislimo unutarnji planet (npr. [[Venera]]) u donjoj [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciji]] (položaj 1) i pratimo njegovo kretanje i kretanje Zemlje oko Sunca, sve do trenutka iduće donje konjukcije. Planet se nalazi na kraćoj stazi i giba se brže, pa će prevaliti puni kut i još kut ''A'' do ponovne donje konjukcije (položaj 2). Do tog položaja protekla je jedna sinodička godina planeta ''S''. Zemlja se u isto vrijeme ''S'' putanjom pomakla samo za kut ''A'', a za vlastitu sideričku godinu ''Z'' imala bi prevaliti puni [[kut]]. Tom tvrdnjom iskazali smo odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S}{Z} \!</math> Kut od 360° planet prelazi u svojoj sideričkoj godini ''P''. Kut 360° + ''A'' planet je prešao za vrijeme sinodičke godine, a sam kut ''A'' prešao je za vrijeme koje je jednako razlici sinodičke i sideričke godine. Time je izražen odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S - P}{Z} \!</math> Izjednače li se desne strane tih odnosa, izlazi za donje ili unutarnje planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,+\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina unutarnjeg planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina unutarnjeg planeta. Za izračunavanje sideričke godine vanjskih (gornjih) planeta treba da u jednadžbi zamijenimo mjesta Zemlje i planeta. Ono što je Zemlja za unutarnji planet, to je vanjski planet za Zemlju! Tada se dobiva za gornje ili vanjske planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,-\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina vanjskog planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina vanjskog planeta. Sinodička godina u tim odnosima je '''srednja sinodička godina'''. Inače se vrijeme između dva ista razmještaja Zemlje, planeta i Sunca mijenja zbog izduženosti staza i kretanja planeta s nejednakom brzinom po stazi.<ref>Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|[[Planet]]||[[Tropska godina|Sinodička godina]]||[[Zvjezdana godina|Siderička (zvjezdana) godina]] |-align = "center" |[[Merkur]]||115.9 [[dan]]a||88 dana |-align = "center" |[[Venera]]||583.9 d||224.7 d |-align = "center" |[[Zemlja]]|| - ||365.26 d |-align = "center" |[[Mars]]||780 d||687 d |-align = "center" |[[Jupiter]]||399 d||11.86 [[godina]] |-align = "center" |[[Saturn]]||378 d||29.46 g |-align = "center" |[[Uran]]||370 d||84.01 g |-align = "center" |[[Neptun]]||367.5 d||164.8 g |-align = "center" |[[Pluton]]||366.7 d||247.7 g |} == Povezano == * [[Aristarh sa Samosa]] * [[Kopernik (krater)]] * [[Univerzitet Nikole Kopernika]] == Reference == {{izvori|2|refs= <ref name="Dzieje nauki polskiej">{{cite book |title= Dzieje nauki polskiej|last= Iłowiecki|first= Maciej|language=Polish |date= 1981|publisher= Wydawnictwo Interpress|location= Warszawa|isbn= 83-223-1876-6|page= 40|pages= |url= |accessdate=}}</ref> <ref name="plato.stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/#1 |author=Sheila Rabin |title=Nicolaus Copernicus |accessdate=22 April 2007 |work=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref> <ref name="psb4">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 4.</ref> <!-- <ref name="O historii i o współczesności">{{cite web |url=http://glos.uni.torun.pl/2003/05/historia/|title=''O historii i o współczesności'' (On History and the Present Day)|accessdate=22 April 2007 |language=Polish |author=Melkowski, Stefan |date=May 2003}}</ref> <ref name="100 Percent">{{cite news |url=http://www.usatoday.com/tech/science/discoveries/2005-11-03-copernicus-grave_x.htm |title=Copernicus' grave found in Polish church |accessdate=26 July 2012 |work=USA Today |date=3 November 2005}}</ref> <ref name="archive">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer]] [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/319/mode/1up (1953, p. 319)].</ref> <ref name="archive38">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer]] (1953, [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/134/mode/2up pp. 135–48]); [[#Reference-Heath-1913|Heath (1913)]], [https://archive.org/stream/aristarchusofsam00heatuoft#page/301/mode/2up pp. 301–8)]</ref> <ref name="archive39">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer (1953)]], [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/40/mode/2up pp. 40–52]; [[#Reference-Linton-2004|Linton (2004, p. 20)]].</ref> <ref name="archive40">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer (1953)]], [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/122/mode/2up pp. 123–35]; [[#Reference-Linton-2004|Linton (2004, p. 24)]].</ref> <ref name="archive48">Decree of the General Congregation of the Index, 5 March 1616, translated from the Latin by Finocchiaro [[#Reference-Finocchiaro-1989|(1989, pp. 148–149)]]. An [https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html#indexdecree on-line copy] of Finocchiaro's translation has been made available by Gagné [[#Reference-Gagne-2005|(2005)]].</ref> <ref name="armitage51">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 51.</ref> <ref name="armitage55">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 55.</ref> <ref name="armitage75–77">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', pp. 75–77.</ref> <ref name="armitage91">"Copernicus seems to have drawn up some notes [on the displacement of good coin from circulation by debased coin] while he was at [[Olsztyn]] in 1519. He made them the basis of a report on the matter, written in German, which he presented to the Prussian Diet held in 1522 at [[Grudziądz]]... He later drew up a revised and enlarged version of his little treatise, this time in Latin, and setting forth a general theory of money, for presentation to the Diet of 1528." Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', 1951, p. 91.</ref> <ref name="armitage97–98">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', pp. 97–98.</ref> <ref name="armitage98">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 98.</ref> <ref name="armitage2-62">"He was a linguist with a command of Polish, German and Latin, and he possessed also a knowledge of Greek rare at that period in northeastern Europe and probably had some acquaintance with Italian and Hebrew." Angus Armitage, ''Copernicus, the founder of modern astronomy'', p. 62.</ref> <ref name="beginnings">{{cite journal|author=Oliver Volckart|title=Early Beginnings of the Quantity Theory of Money and Their Context in Polish and Prussian Monetary Policies, c. 1520–1550|url=https://archive.org/details/sim_economic-history-review_1997-08_50_3/page/430|journal=The Economic History Review|volume=50|series=New Series |date=1997|pages=430–49|issue=3|doi=10.1111/1468-0289.00063 }}</ref> <ref name="Britannica">{{cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online|title=Copernicus, Nicolaus|url=http://www.britannica.com/eb/article-9105759|accessdate=21 September 2007|edition= |date=2007|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> <ref name="Calendar">{{cite web|url=http://satucket.com/lectionary/Calendar.htm |title=Calendar of the Church Year according to the Episcopal Church |publisher=Satucket.com |date=12 June 2010 |accessdate=17 August 2012}}</ref> <ref name="Cohen">{{cite book|title=Revolution in Science|url=https://archive.org/details/revolutioninscie00iber|author=I. Bernard Cohen|date=1985|page=[https://archive.org/details/revolutioninscie00iber/page/497 497]|publisher=Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, MA|isbn=0-674-767780}}</ref> <ref name="copernicus1">{{cite web|author=Paula Findlen|url=http://photo.pds.org:5005/advanced/article?id=ar132860&st=copernicus |title=Copernicus, Nicolaus|publisher=World Book Advanced|date=2013|accessdate=31 May 2013}}</ref> <ref name="countenanced">Gingerich [[#Reference-Gingerich-2004|(2004, pp.&nbsp;187–89, 201)]]; Koyré [[#Reference-Koyre-1973|(1973, p.&nbsp;94)]]; Kuhn [[#Reference-Kuhn-1957|(1957, p.&nbsp;93)]]; Rosen [[#Reference-Rosen-2004|(2004, p.&nbsp;123)]]; Rabin [[#Reference-Rabin-2005|(2005)]]. Robbins [[#Reference-Robbins-1964|(1964, p.x)]], however, includes Copernicus among a list of Renaissance astronomers who "either practiced astrology themselves or countenanced its practice".</ref> <ref name="Danielson">Danielson [[#CITEREFDanielson2006|(2006)]]{{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Davies20">{{cite book|last=Davies|first=Norman|title=God's playground. A History of Poland in Two Volumes|publisher=[[Oxford University Press]]|date=2005|volume=II|isbn=0-19-925340-4|page=20}}</ref> <ref name="Davies26">{{cite book|last=Davies|first=Norman|title=God's playground. A History of Poland in Two Volumes|publisher=[[Oxford University Press]]|date=2005|volume=II|isbn=0-19-925340-4|page=26}}</ref> <ref name="DeMarco">{{cite web|author=Peter DeMarco|url=http://www.boston.com/news/education/higher/articles/2004/04/13/book_quest_took_him_around_the_globe |title=Book quest took him around the globe |publisher= The Boston Globe |date=13 April 2004 |accessdate=3 June 2013}}</ref> <ref name="Element112">{{cite web | url = http://www.iupac.org/web/nt/2010-02-20_112_Copernicium | title = Element 112 is Named Copernicium | first = Terrence | last = Renner | publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry | date = 20 February 2010| accessdate =20 February 2010}}{{dead link|date=February 2013}}</ref> <ref name="encyclopedia">"Copernicus, Nicolaus", ''[[Encyclopedia Americana]]'', 1986, vol. 7, pp. 755–56.</ref> <ref name="encyclopedia42">[http://www.encyclopedia.com/topic/Nicholas_Copernicus.aspx "Nicholas Copernicus"], ''The Columbia Encyclopedia'', sixth edition, 2008. Encyclopedia.com. 18 July 2009.</ref> <ref name="encyclopedia43">"Copernicus, Nicolaus", ''The Oxford World Encyclopedia'', [[Oxford University Press]], 1998.</ref> <ref name="exercitations">''Exercitations concerning the Name, Original, Nature, Use, and Continuance of a Day of Sacred Rest'', Exercitation II = An Exposition of the Epistle to the Hebrews, Exercitation XXXVI, section 16 (''Works'', London, 1850–1855; re-issued, Edinburgh, 1862, XIX, 310).</ref> <ref name="fox">{{cite web|last=Fox |first=Stuart |url=http://www.popsci.com/scitech/article/2009-07/element-112-named-copernicum |title=14 July 2009 – Element 112 shall be named "copernicium", http |publisher=//www.popsci.com/ |date=14 July 2009 |accessdate=17 August 2012}}</ref> <ref name="Genetic">{{Cite journal|last=Bogdanowicz |first=W. |date=2009 |title=Genetic identification of putative remains of the famous astronomer Nicolaus Copernicus |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-07-28_106_30/page/12279 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences|PNAS]]|pmid=19584252 |volume=106 |issue= 30|pmc=2718376|pages=12279–12282 |doi=10.1073/pnas.0901848106|last2=Allen|first2=M.|last3=Branicki|first3=W.|last4=Lembring|first4=M.|last5=Gajewska|first5=M.|last6=Kupiec|first6=T. |bibcode = 2009PNAS..10612279B }}</ref> <ref name="Germany">{{cite book|last=Burleigh|first=Michael|title=Germany turns eastwards. A study of Ostforschung in the Third Reich|url=https://archive.org/details/germanyturnseast0000burl_s4m9|publisher=CUP Archive|date=1988|isbn=0-521-35120-0|pages=[https://archive.org/details/germanyturnseast0000burl_s4m9/page/60 60], 133, 280}}</ref> <ref name="Gingerich p143">Gingerich (2004), p.&nbsp;143.</ref> <ref name="goddu">Goddu (2010: 245–6)</ref> <ref name="google12">"The Watzelrodes—or Watzenrodes—in spite of their rather Germanic name seemed to have been good Poles (enemies of the Teutonic Order)." Koyre, p. 38.</ref> <ref name="google14">"Lucas was on more friendly terms with his successors, Johann Albert (Jan Olbracht) (from 1492 to 1501), and later Alexander (Aleksander) (from 1501 to 1506), and Sigismund (Zygmunt) I (from 1506)." Gassendi & Thill, p.&nbsp;22.</ref> <ref name="google16">"He spoke German, Polish and Latin with equal fluency as well as Italian." Stone, p.&nbsp;101.</ref> <ref name="google17">"He spoke Polish, Latin and Greek." Somerville, p.&nbsp;10.</ref> <ref name="google18">"''Deutsch war für Kopernikus Muttersprache und Alltagssprache, wenn auch der schriftliche Umgang fast ausschließlich auf Lateinisch erfolgte.''" Carrier, p.&nbsp;192.</ref> <ref name="google19">"Although great importance has frequently been ascribed to this fact, it does not imply that Copernicus considered himself to be a German. The 'nationes' of a medieval university had nothing in common with nations in the modern sense of the word. Students who were natives of Prussia and Silesia were automatically described as belonging to the Natio Germanorum. Furthmore, at Bologna, this was the 'privileged' nation; consequently, Copernicus had very good reason for inscribing himself on its register." Koyre, p. 21</ref> <ref name="google2">"The name of the village, not unlike that of the astronomer's family, has been variously spelled. A large German atlas of Silesia, published by Wieland in Nuremberg in 1731, spells it Kopernik." Mizwa, p.&nbsp;36.</ref> <ref name="google20">"It is important to recognize, however, that the medieval Latin concept of ''natio'', or "nation", referred to the community of feudal lords both in Germany and elsewhere, not to 'the people' in the nineteenth-century democratic or nationalistic sense of the word." Johnson, p.&nbsp;23.</ref> <ref name="google21">Koestler, 1968, p. 129.</ref> <ref name="google22">Gassendi & Thill (2002), p. 37.</ref> <ref name="google24">"Kopernik, Koperek, Kopr and Koprnik in Polish—also similarly in other Slavonic languages—means simply dill such as is used in dill pickling. Be it as it may, although the present writer is more inclined towards the occupational interpretation, it is interesting to note ..." Mizwa, p.&nbsp;37.</ref> <ref name="google26">Biskup (1973), p. 32</ref> <ref name="google27">Biskup (1973), pp. 38, 82</ref> <ref name="google28">Malagola (1878), p. 562–65</ref> <ref name="google3">Bieńkowska (1973), p. 15</ref> <ref name="google4">Rybka (1973), p. 23.</ref> <ref name="google5">Sakolsky (2005), p. 8.</ref> <ref name="google50">From the Inquisition's sentence of 22 June 1633 [[#Reference-Santillana-1976|(de Santillana]], [http://books.google.com.au/books?id=RABIZBnf_y4C&pg=PA306 1976, pp. 306–10]; [[#Reference-Finocchiaro-1989|Finocchiaro]] [https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html#sentence 1989, pp.&nbsp;287–91)]</ref> <ref name="google6">Biskup (1973), p. 16</ref> <ref name="guardian">{{cite news|author=Bowcott, Owen|date=21 November 2008|url=http://www.guardian.co.uk/science/2008/nov/21/astronomy-archaeology|title=16th-century skeleton identified as astronomer Copernicus|publisher=The Guardian|accessdate=18 January 2010}}</ref> <ref name=Hirshfeld38>"In 1512, Bishop Watzenrode died suddenly after attending King Sigismund's wedding feast in Kraków. Rumors abounded that the bishop had been poisoned by agents of his long-time foe, the Teutonic Knights." Hirshfeld, p. 38.</ref> <ref name="Moore50">"In the [enrollment] documents still in existence we find the entry: ''Nicolaus Nicolai de Torunia''." Moore (1994), p. 50.</ref> <ref name="Moore5262">"[Watzenrode] was also firm, and the Teutonic Knights, who remained a constant menace, did not like him at all; the Grand Master of the order once described him as 'the devil incarnate'. [Watzenrode] was the trusted friend and advisor of three [Polish] kings in succession: John Albert, Alexander (not to be confused with the poisoning pope), and Sigismund; and his influence greatly strengthened the ties between Warmia and Poland proper." Moore (1994), pp. 52, 62.</ref> <ref name="NCGes">"Nicolaus Copernicus Gesamtausgabe Bd. VI: Urkunden, Akten und NachrichtenDocumenta Copernicana – Urkunden, Akten und Nachrichten, alle erhaltenen Urkunden und Akten zur Familiengeschichte, zur Biographie und Tätigkeitsfeldern von Copernicus, 1996, {{ISBN|978-3-05-003009-8}} [5]'', pp. 62–63.</ref> <ref name="psb3">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 3.</ref> <ref name="psb4-5">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 4–5.</ref> <ref name="psb5">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 5.</ref> <ref name="psb5-6">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 5–6.</ref> <ref name="psb6">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 6.</ref> <ref name="psb7">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 7.</ref> <ref name="psb7-8">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 7–8.</ref> <ref name="psb9">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 9.</ref> <ref name="psb11">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 11.</ref> <ref name="Kobe">{{cite journal|author=Donald H. Kobe|title=Copernicus and Martin Luther: An Encounter Between Science and Religion|journal=American Journal of Physics|volume=66|issue=3|page=190|doi=10.1119/1.18844|date=1998|bibcode = 1998AmJPh..66..190K }}</ref> <ref name="Maurice">{{cite book|title=Defending Copernicus and Galileo: Critical Reasoning in the Two Affairs|url=https://archive.org/details/defendingcoperni0000fino|author=Maurice A. Finocchiaro|publisher=Springer Science & Business Media|date=2010}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Milosz37">{{cite book|last=Miłosz|first=Czesław|title=The history of Polish literature|url=https://archive.org/details/historyofpolishl0002mios|publisher=University of California Press|date=1983|edition=2|isbn=0-520-04477-0|page=[https://archive.org/details/historyofpolishl0002mios/page/37 37]}}</ref> <ref name="newadvent">[http://www.newadvent.org/cathen/04352b.htm ''Catholic Encyclopedia''].</ref> <ref name="nytimes">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/aponline/2010/05/22/world/AP-EU-Poland-Copernicus-Reburied.html|title=Astronomer Copernicus Reburied as Hero|publisher=New York Times|date=22 May 2010}}</ref> <ref name="omission of general ban">Heilbron [[#Reference-Heilbron-2005|(2005, p. 307)]]; Coyne [[#Reference-Coyne-2005|(2005, p. 347)]].</ref> <ref name="omission of specific ban">McMullin [[#Reference-McMullin-2005|(2005, p. 6)]]; Coyne [[#Reference-Coyne-2005|(2005, pp.&nbsp;346–47)]].</ref> <ref name="Polish Literature p. 38">[[Czesław Miłosz]], ''The History of Polish Literature'', p. 38.</ref> <ref name="Polish tests">{{cite news |author=Easton, Adam |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7740908.stm |title=Polish tests 'confirm Copernicus' |accessdate=18 January 2010 |work=BBC News |date= 21 November 2008}}</ref> <ref name="reference">Rabin [[#Reference-Rabin-2005|(2005)]].</ref> <ref name="reference36">[[#Reference-Kuhn-1957|Kuhn, 1957, pp. 187–88]].</ref> <ref name="reference40">Koestler [[#Reference-Koestler-1963|(1959, p. 191)]].</ref> <ref name="reference46">Rosen [[#Reference-Rosen-1995|(1995, pp. 151–59)]].</ref> <ref name="reference47">Rosen [[#Reference-Rosen-1995|(1995, p. 158)]].</ref> <ref name="Repcheck">Repcheck (2007), pp. 79, 78, 184, 186.</ref> <ref name="repcheck66">Repcheck (2007), p. 66.</ref> <ref name="Rivka">{{cite book|title=Galileo and the Church|url=https://archive.org/details/galileochurchpol0000feld|author=Rivka Feldhay|publisher=[[Cambridge University Press]]|date=1995}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Rosen">{{cite journal|author=Edward Rosen|title=Calvin's Attitude toward Copernicus|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-history-of-ideas_july-september-1960_21_3/page/431|journal=Journal of the History of Ideas|volume=21|date=1960|pages=431–41|issue=3|doi=10.2307/2708147}}</ref> <ref name="Rosen1995 p. 127">[[#Reference-Rosen-1995|Rosen]] (1995, [http://books.google.com/books?id=C_a1kTvuZ1MC&pg=PA127#v=onepage&f=false p. 127]).</ref> <ref name="Rudnicki 2006">{{cite journal | last = Rudnicki | first = Konrad |date=November–December 2006 | title = The Genuine Copernican Cosmological Principle | journal=Southern Cross Review | pages = note 2 | url = http://southerncrossreview.org/50/rudnicki1.htm | accessdate =21 January 2010}}</ref> <ref name="sedlar">Sedlar (1994).</ref> <ref name="seven assumptions">[[#Reference-Rosen-2004|Rosen (2004)]], [http://books.google.com/books?id=ceSnipu4MykC&pg=PA58 pp.&nbsp;58–59]</ref> <ref name="Stephen Mizwa 1943, p. 38">Mizwa, 1943, p.&nbsp;38.</ref> <ref name="successors">Rosen (1995) {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="gravemystery">{{Cite journal |last=Gingerich |first=O. |date=2009 |title=The Copernicus grave mystery |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-07-28_106_30/page/12215 |journal=PNAS |volume=106 |issue= 30|pages=12215–12216 |doi=10.1073/pnas.0907491106 |pmid=19622737 |pmc=2718392 |bibcode = 2009PNAS..10612215G }}</ref> <ref name="watzenrode">{{BBKL|w/watzenrode|autor=Wojciech Iwanczak|artikel=Watzenrode, Lucas|band=13|spalte=389–393}}</ref> <ref name="webexhibits">{{cite web|url=http://webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html|title=Schönberg, Nicholas, ''Letter to Nicolaus Copernicus'', translated by Edward Rosen}}</ref> <ref name="weissenbacher">Weissenbacher (2009), p. 170.</ref> <ref name="Westman">{{cite book|title=The Copernican Question: Prognostication, Skepticism, and Celestial Order|author=Robert S. Westman|publisher=University of California Press|date=2011|location=Los Angeles, CA}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="wikisource">[http://de.wikisource.org/wiki/Nicolaus_Coppernicus_aus_Thorn_%C3%BCber_die_Kreisbewegungen_der_Weltk%C3%B6rper/Vorwort#Orthographie Maximilian Curtze, ''Ueber die Orthographie des Namens Coppernicus'', 1879]</ref> --> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book | title = The World of Copernicus | author=Armitage, Angus | publisher=Mentor Books | date= 1951 | isbn= | location= New York, NY | ref= Reference-Armitage-1951}} * {{cite book |author=Armitage, Angus |title=Copernicus, the founder of modern astronomy |url=https://archive.org/details/copernicusfounde0000armi |publisher=Dorset Press |date=1990 |isbn=978-0-88029-553-6}} * {{cite book|ref=harv | title=The development of mathematics |url=https://archive.org/details/developmentofmat0000bell_x2o8 | last=Bell | first=Eric Temple | authorlink= | publisher=Dover Publications | date=1992 | origyear=1940 | location=New York | isbn=978-0-486-27239-9}} * {{cite book | title = The Scientific World of Copernicus: On the Occasion of the 500th Anniversary of His Birth, 1473–1973'' | author=Bieńkowska, Barbara | publisher=Springer | date = 1973 | isbn = 90-277-0353-1}} *{{cite book|author=Marian Biskup|title=Regesta Copernicana: (calendar of Copernicus' papers).|language=Polish|date=1973|publisher=Ossolineum}} *{{cite book|author=Martin Carrier|title=Nikolaus Kopernikus|date=2001|publisher=C.H.Beck|isbn=978-3-406-47577-1}} * {{cite book | title= The Church's Most Recent Attempt to Dispel the Galileo Myth | author=Coyne, George V., S.J. | others= In McMullin (2005, pp. 340–59) | date= 2005 | ref=Reference-Coyne-2005}} * {{cite book |last=Danielson |first=Dennis Richard |title=The First Copernican: Georg Joachim Rheticus and the Rise of the Copernican Revolution |url=https://archive.org/details/firstcopernicang00dani |publisher=Walker & Company |location=New York |date=2006 |ref=harv |isbn=0-8027-1530-3 }} * Norman Davies, ''God's Playground: A History of Poland'', 2 vols., New York, Columbia University Press, 1982, {{ISBN|0-231-04327-9}}. * Dobrzycki, Jerzy, and Leszek Hajdukiewicz, "Kopernik, Mikołaj", ''Polski słownik biograficzny'' (Polish Biographical Dictionary), vol. XIV, Wrocław, Polish Academy of Sciences, 1969, pp.&nbsp;3–16. * {{cite book | title= A History of Astronomy from Thales to Kepler | last= Dreyer | first= John Louis Emil | authorlink= | publisher=Dover Publications | date= 1953 | origyear= 1905 | url=http://www.archive.org/details/historyofplaneta00dreyuoft | location= New York, NY | ref=Reference-Dreyer-1953}} * {{cite book | title= The Disputed Injunction and its Role in Galileo's Trial | author=Fantoli, Annibale | others= In McMullin (2005, pp. 117–49) | date= 2005 | ref=Reference-Fantoli-2005}} * {{cite book | title = The Galileo Affair: A Documentary History | url = https://archive.org/details/galileoaffair00uisi | author=Finocchiaro, Maurice A. | publisher=[[University of California Press]] | date = 1989 | location = Berkeley, CA | isbn = 0-520-06662-6 | ref = Reference-Finocchiaro-1989}} * <cite class="book" style="font-style:normal" id="Reference-Gagne-2005">{{cite web |title = Texts from ''The Galileo Affair: A Documentary History'' edited and translated by Maurice A. Finocchiaro |author = Gagné, Marc |publisher = West Chester University course ESS 362/562 in History of Astronomy |date = 2005 |accessdate = 15 January 2008 |url = http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html |archivedate = 2007-09-30 |deadurl = no }} (Extracts from Finocchiaro (1989)) *{{cite book|author1=Pierre Gassendi|author2=Olivier Thill|title=The Life of Copernicus 1473–1543|url=https://archive.org/details/lifeofcopernicus0000pier|date=September 2002|publisher=Xulon Press|isbn=978-1-59160-193-7}} * {{cite book | title = The Book Nobody Read | author= Gingerich, Owen | publisher=William Heinemann | date = 2004 | isbn = 0-434-01315-3 | location = London | ref = Reference-Gingerich-2004}} * {{cite book |last=Goddu |first=André |title=Copernicus and the Aristotelian tradition |date=2010 |publisher=Brill |location=Leiden, Netherlands |ref=harv |isbn=978-90-04-18107-6 }} * {{cite book | title = The Rise of Scientific Europe, 1500–1800 | url = https://archive.org/details/riseofscientific0000unse_d7c7 | author=Goodman, David C. |author2=Russell, Colin A. | publisher=Hodder Arnold H&S | date = 1991 | isbn = 0-340-55861-X}} * {{cite book |last= Heath |first= Sir Thomas |authorlink= |title= Aristarchus of Samos, the ancient Copernicus ; a history of Greek astronomy to Aristarchus, together with Aristarchus's Treatise on the sizes and distances of the sun and moon : a new Greek text with translation and notes |url= http://www.archive.org/details/aristarchusofsam00heatuoft |date= 1913 |publisher=[[Oxford University Press]] |location= London |ref= Reference-Heath-1913}} *{{cite book|author=Alan W. Hirshfeld|title=Parallax: The Race to Measure the Cosmos|date=1 May 2002|publisher=Henry Holt and Company|isbn=978-0-8050-7133-7}} * {{cite book | title = Censorship of Astronomy in Italy after Galileo | author=Heilbron, John L. | others = In McMullin (2005, pp. 279–322) | date = 2005 | ref = Reference-Heilbron-2005}} * {{cite book|author=Michael Hoskin|title=The Cambridge Concise History of Astronomy|date=18 March 1999|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-57600-0}} * {{cite book|author=Lonnie Johnson|title=Central Europe: Enemies, Neighbors, Friends|url=https://archive.org/details/isbn_9780195100716|date=28 September 1996|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-19-802607-5}} * {{cite book | title = The Sleepwalkers: A History of Man's Changing Vision of the Universe | url = https://archive.org/details/sleepwalkers00arth | last=Koestler | first=Arthur | author-link= | publisher=Grosset & Dunlap | date = 1963 | origyear = 1959 | isbn = 0-448-00159-4 | location = New York, NY | ref = Reference-Koestler-1963}} Original edition published by Hutchinson (1959, London) * {{cite book|author=Arthur Koestler|title=The Sleepwalkers|date=1968|publisher=Macmillan}} * {{cite book | title = Nicolaus Copernicus zum 500. Geburtstag | author=Koeppen, Hans | display-authors=etal | publisher=Böhlau Verlag | date = 1973 | isbn = 3-412-83573-0}} * {{cite book | title = The Astronomical Revolution: Copernicus – Kepler – Borelli | author= Koyré, Alexandre | publisher=[[Cornell University Press]] | date = 1973 | isbn = 0-8014-0504-1 | location = Ithaca, NY | ref = Reference-Koyre-1973}} * {{cite book | title = The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought | url = https://archive.org/details/copernicanrevolu0008kuhn | author= Kuhn, Thomas | publisher=[[Harvard University Press]] | date = 1957 | oclc = 535467 | location = Cambridge, MA | ref = Reference-Kuhn-1957}} * {{Cite journal | last = Lindberg | first = David C. | author-link = | last2 = Numbers | first2 = Ronald L. | author2-link = | title = Beyond War and Peace: A Reappraisal of the Encounter between Christianity and Science | url = https://archive.org/details/sim_church-history_1986-09_55_3/page/338 | journal=Church History | volume = 55 | issue = 3 | pages = 338–354 | publisher=Cambridge University Press | date = 1986 | doi = 10.2307/3166822 | postscript = . | jstor = 3166822|issn = 0009-6407 }} * {{cite book | title= From Eudoxus to Einstein: A History of Mathematical Astronomy | url= https://archive.org/details/fromeudoxustoein0000lint | author=Linton, Christopher M. | publisher=[[Cambridge University Press]] | date= 2004 | location= Cambridge | isbn= 978-0-521-82750-8 | ref=Reference-Linton-2004}} * {{cite book|author=Carlo Malagola|title=Della vita e delle opere di Antonio Urceo detto Codro: studi e ricerch|url=https://archive.org/details/dellavitaedelle02malagoog|date=1878|publisher=Fava e Garagnani}} * {{cite book| title= Manetho Ptolemy Tetrabiblos | author1= Manetho | author2= Ptolemy | others= Loeb Classical Library edition, translated by W.G.Waddell and F.E.Robbins PhD | date= 1964 | origyear= 1940 | location= London | publisher=William Heinemann | ref= Reference-Waddell&Robbins-1964 }} * {{cite book | title = The Church and Galileo | author=McMullin, Ernan, ed. | publisher=[[University of Notre Dame Press]] | date = 2005 | location = Notre Dame, IN | isbn = 0-268-03483-4 | ref = Reference-McMullin-2005}} * Miłosz, Czesław, ''The History of Polish Literature'', second edition, Berkeley, [[University of California Press]], 1969, {{ISBN|0-520-04477-0}}. * Mizwa, Stephen, ''Nicolaus Copernicus, 1543–1943'', Kessinger Publishing, 1943. * {{cite book |author=Moore, Patrick |title=The great astronomical revolution 1543–1687 and the Space Age epilogue |date=1994 |publisher=Albion |isbn=978-1-898563-18-1}} * {{cite book| title= Tetrabiblos | last= Ptolemy | first= Claudius | others= Loeb Classical Library edition, translated by F.E.Robbins PhD | date= 1964 | origyear= 1940 | location= London | publisher=William Heinemann | ref= Reference-Robbins-1964 }} * <cite class="book" style="font-style:normal" id="Reference-Rabin-2005">{{cite web | title = ''Copernicus'' | author=Rabin, Sheila | publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (summer 2005 edition), Edward N. Zalta (ed.) | date = 2005 | accessdate =26 May 2008 | url = http://plato.stanford.edu/archives/sum2005/entries/copernicus/}} * {{cite book |author=Repcheck, Jack |title=Copernicus' Secret: How the Scientific Revolution Began |url=https://archive.org/details/copernicussecret00repc |publisher=Simon & Schuster |location=New York |date=2007 |isbn=0-7432-8951-X }} * {{cite book | title = Copernicus and his Successors | url = https://archive.org/details/copernicushissuc0000rose | author=Rosen, Edward | publisher=Hambledon Press | date = 1995 | isbn = 1-85285-071-X | location = London | ref = Reference-Rosen-1995}} * {{cite book | title = Three Copernican Treatises:The Commentariolus of Copernicus; The Letter against Werner; The Narratio Prima of Rheticus | url = https://archive.org/details/threecopernicant0000cope_t3u1 | author=Rosen, Edward (translator) | publisher=Dover Publications | edition = Second Edition, revised | date = 2004 | origyear = 1939 | isbn = 0-486-43605-5 | location = New York, NY | ref = Reference-Rosen-2004}} * {{cite book | title = Inventing the Flat Earth—Columbus and Modern Historians | author= Russell, Jeffrey Burton | publisher=Praeger | date = 1997 | origyear = 1991 | isbn = 0-275-95904-X | location = New York, NY | ref = Reference-Russell-1997}} *{{cite book|title=The Review of the Polish Academy of Sciences|date=1973|publisher="Ossolineum", the Polish Academy of Sciences Press}} *{{cite book|author=Josh Sakolsky|title=Copernicus And Modern Astronomy|url=https://archive.org/details/copernicusmodern0000sako|date=1 October 2004|publisher=The Rosen Publishing Group|isbn=978-1-4042-0305-1}} * {{cite book| title= The Crime of Galileo | url= https://archive.org/details/crimeofgalileo0000unse | first=Giorgio | last=de Santillana | authorlink= | origyear= 1955 | publisher=[[University of Chicago Press]] | date= 1976 | type=Midway reprint | location = Chicago, Ill | isbn= 0-226-73481-1 | ref= Reference-Santillana-1976}} * {{cite book | title = East Central Europe in the Middle Ages 1000–1500 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | author=Sedlar, Jean W. | publisher=[[University of Washington Press]] | isbn = 0-295-97290-4 | date = 1994}} *{{cite book|author=Barbara A. Somervill|title=Nicolaus Copernicus: Father Of Modern Astronomy|date=1 January 2005|publisher=Capstone|isbn=978-0-7565-0812-8}} *{{cite book|author=Daniel Stone|title=The Polish-Lithuanian State: 1386–1795|url=https://archive.org/details/polishlithuanian0000ston|date=2001|publisher=[[University of Washington Press]]|isbn=978-0-295-98093-5}} * {{cite book | title = The Lord of Uraniborg | first= Victor E. | last= Thoren | publisher=[[Cambridge University Press]] | date = 1990 | isbn = 0-521-35158-8 | location = Cambridge | ref = thoren-1990}} (A biography of Danish astronomer and alchemist Tycho Brahe.) *{{cite book|author=Manfred Weissenbacher|title=Sources of Power: How Energy Forges Human History|url=https://archive.org/details/sourcesofpowerho0002weis|date=September 2009|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-35626-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nicolaus Copernicus}} {{refbegin|2}} * {{Istorijska biblioteka|art2:kopernik-u-ranim-biografijama |Nikola Kopernik u delima ranih biografa}} * {{Istorijska biblioteka|art2:kopernikova-biografija-polje-sukobljenih-ideja |Kopernikove biografije kao polje polemika}} * {{gutenberg author| id=Nicolaus+Copernicus | name=Nicolaus Copernicus}} * {{Gutenberg author |id=Copernicus,+Nicolaus | name=Nicolaus Copernicus}} * [http://www.bj.uj.edu.pl/bjmanus/revol/titlpg_e.html De Revolutionibus, autograph manuscript] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050728153447/http://www.bj.uj.edu.pl/bjmanus/revol/titlpg_e.html |date=2005-07-28 }} – Full digital facsimile, Jagiellonian University * {{pl icon}} [http://domwarminski.pl/index.php?option=com_content&view=article&id=19 Polish translations of letters written by Copernicus in Latin or German] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151018072646/http://domwarminski.pl/index.php?option=com_content&view=article&id=19 |date=2015-10-18 }} * [http://hos.ou.edu/galleries//16thCentury/Copernicus/ Online Galleries, History of Science Collections, University of Oklahoma Libraries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130721202608/http://hos.ou.edu/galleries//16thCentury/Copernicus/ |date=2013-07-21 }} High resolution images of works by and/or portraits of Nicolaus Copernicus in .jpg and .tiff format. * [http://www.visittorun.pl/index.php?strona=6 Copernicus in Torun] * [http://copernicus.torun.pl/en/ Nicolaus Copernicus Thorunensis] by the [http://copernicus.torun.pl/en/project/ Copernican Academic Portal] * [http://www.frombork.art.pl/Ang01.htm Nicolaus Copernicus Museum in Frombork] * Portraits of Copernicus: [http://www.msnbc.msn.com/id/9913250/ Copernicus's face reconstructed]; [http://www-groups.dcs.st-andrews.ac.uk/~history/PictDisplay/Copernicus.html Portrait] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927183826/http://www-groups.dcs.st-andrews.ac.uk/~history/PictDisplay/Copernicus.html |date=2007-09-27 }}; [http://www.frombork.art.pl/Ang10.htm Nicolaus Copernicus] * [http://www.hps.cam.ac.uk/starry/coperastrol.html Copernicus and Astrology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090121212438/http://www.hps.cam.ac.uk/starry/coperastrol.html |date=2009-01-21 }} * [http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/ Stanford Encyclopedia of Philosophy entry] * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4405958.stm 'Body of Copernicus' identified] – BBC article including image of Copernicus using facial reconstruction based on located skull * [http://www-personal.umich.edu/~jbourj/money2.htm Nicolaus Copernicus on the 1000 Polish Zloty banknote.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205031910/http://www-personal.umich.edu/~jbourj/money2.htm |date=2009-02-05 }} * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f08.jpg Copernicus's model for Mars ] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/02f27.jpg Retrograde Motion ] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f04.jpg Copernicus's explanation for retrograde motion] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f07.jpg Geometry of Maximum Elongation] * [http://csep10.phys.utk.edu/astr161/lect/retrograde/copernican.html Copernican Model] * [http://www.frombork.art.pl/Ang10.htm Portraits of Nicolaus Copernicus] * [http://galileo.rice.edu/sci/theories/copernican_system.html The Copernican Universe from the De Revolutionibus] * [http://digital.lib.lehigh.edu/planets/cop.php?num=F.1&exp=false&lang=lat&CISOPTR=0&limit=cop&view=full De Revolutionibus, 1543 first edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090314004048/http://digital.lib.lehigh.edu/planets/cop.php?num=F.1&exp=false&lang=lat&CISOPTR=0&limit=cop&view=full |date=2009-03-14 }} – Full digital facsimile, Lehigh University * [http://webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html The text of the De Revolutionibus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150306173547/http://www.webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html |date=2015-03-06 }} * [http://pau.krakow.pl/index.php/en/2008031765/Prizes-by-PAU/Page-2.html Nicolaus Copernicus Prize, founded by the City of Kraków] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425004549/http://pau.krakow.pl/index.php/en/2008031765/Prizes-by-PAU/Page-2.html |date=2009-04-25 }}, awarded since 1995 * {{en icon}} {{de icon}} {{pl icon}} German-Polish "Copernicus Prize" awarded to German and Polish scientists ([http://www.dfg.de/en/funded_projects/prizewinners/copernicus_award/index.html DFG website]) * {{en icon}} {{de icon}} {{pl icon}} [http://www.buero-kopernikus.org/en/home/31/0/0 Büro Kopernikus – An initiative of German Federal Cultural Foundation] * {{de icon}} {{pl icon}} [http://www.bkherne.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=304&Itemid=272 German-Polish school project on Copernicus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407090910/http://www.bkherne.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=304&Itemid=272 |date=2014-04-07 }} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1473|1543|Kopernik, Nikola}} [[Kategorija:Poljski naučnici]] [[Kategorija:Astronomi]] [[Kategorija:Isusovci]] [[Kategorija:Biografije, Toruń]] [[Kategorija:Biografije, Padova]] [[Kategorija:Studenti Univerziteta u Padovi]] g067gihcclv6pcr1ujn7qxk7yx7smu2 0 3143 42651938 42592197 2026-07-08T17:57:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651938 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Supposed UFO, Passaic, New Jersey.jpg|desno|mini|250px|Slika navodnog NLO-a snimljenog 1952., iznad New Jerseyja]] '''Neidentifikovani leteći objekat''' ('''NLO''') ({{jez-engl|unidentified flying object (UFO)}}) označava u originalnom i bukvalnom smislu bilo kakav leteći objekat ili optički fenomen, opažen vizuelno ili putem radara, a čija priroda nije poznata u prvom momentu opažanja. Interesovanje za ove objekte leži u argumentima da neki od njih iskazuju anomalne osobine, a pogotovo neprekidna spekulacija da neki od njih mogu biti proizvodi '''[[Vanzemaljci|vanzemaljske inteligencije]]'''. Možda je najbolju naučno priznatu definiciju NLO-a dao pokojni astronom dr '''[[J. Allen Hynek]]''' : ''NLO je prijavljeno opažanje nekog objekta ili svetlosti na nebu čija pojava, putanja, dinamičko i svetlosno ponašanje ne ukazuju na logičko, konvencionalno objašnjenje i koje ne samo da zbunjuje prvobitnog posmatrača, već ostaje neobjašnjeno i posle pomnog razmatranja svih raspoloživih dokaza od strane osoba koje su tehnički sposobne za zdravorazumsku identifikaciju''. == Historija == Strane neidentifikovane pojave na nebu i na zemlji bile su zabeležavane kroz istoriju. Drevni rimski zapisi su povremeno beležili spominjanje '''štitova''', pa čak i '''armija''' viđenih na nebu. Godina 1896-97, neidentifikovani '''[[misteriozni brod]]ovi''' su bili primećivani u '''[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]''', mada se danas zna da su neki od ovih izveštaja bile namerne obmane. Misteriozne letelice su bile viđane širom '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]''' '''[[1909]]'''., kao i između '''[[1912]]'''. i '''[[1913]]'''.godine. Verovalo se da su to '''[[Nemačka|nemački]]''' '''[[cepelin]]i''' koji špijuniraju zemlju uoči invazije. Ista strahovanja su izazvale slične pojave na '''[[Novi Zeland|Novom Zelandu]]''' i u '''[[Australija|Australiji]]'''. Letelice i misteriozni vazduhoplovi su takođe mogli da se vide i u '''[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]''' 1909. i '''[[1910]]'''. Za njih se verovalo da su tvorevine Valasa Tilinghasta, iako je to bilo veoma sumnjivo. Tokom '''[[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]''' dolazilo je do pojava misterioznih letelica u '''[[Južna Afrika|Južnoj Africi]]''', '''[[Kanada|Kanadi]]''', Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. Većina ovih pojava se mogla pripisati pogrešnom tumačenju treperave svetlosti '''[[zvijezda|zvezda]]''', delu obmanjivača i njihovoj promociji u medijima. Pojave ovih fantomskih letelica su detaljno obrađene u The Scareship Mystery, pod uredništvom '''[[Najdžel Votson|Najdžela Votsona]]'''. U svom putopisu '''Altaj-Himalaja''', ruski umetnik i mistik '''[[Nikolaj Rerih]]''' je prijavio opažanje '''ovalnog objekta šljašteće površine''' koji je leteo iznad '''[[Amdo|Amda]]''', u istočnom '''[[Tibet]]u''', '''[[1926]]'''.godine. Iako se Rerih nije izjašnjavao o svom stavu šta je to video, u narednim pasusima svog putopisa diskutuje o tehnologijama drevnih civilizacija koje se pominju u '''[[teosofija|teosofskim]]''' spisima. '''[[1930-e|1930ih]]''' godina u '''[[Skandinavija|skandinavskim]]''' zemljama je bilo nekoliko izveštaja o opažanjima neidentifikovanih vazduhoplova. Tokom '''[[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]''' '''[[fu-lovci|fu-lovce]]''' (svetleće lopte koje su pratile avione) su opažali i saveznički i fašistički piloti. 1946. godine iznad Skandinavije su mogli da se primete '''[[sablasne rakete]]'''. Savremena faza u NLO fenomenologiji je otpočela navodnim opažanjem američkog biznismena '''[[Kenet Arnold|Keneta Arnolda]]''' (Kenneth Arnold), '''[[24. 6.|24. juna]]''' '''[[1947]]'''. godine, blizu brda Reinir u '''[[washington (savezna država)|državi Vašington]]'''. Arnold je kazao da je video 9 svetlećih objekata koji su leteli '''neverovatnom brzinom''' pri visini od oka 10,000 stopa. Iako NLO koji je Arnold opazio nije bio po striktnoj definiciji tanjirastog oblika, on je opisao njegovo kretanje kao slično onome kada tanjir poskakuje preko vode - otuda i potiče naziv '''leteći tanjir'''. Arnoldove tvrdnje su potom dobile značajnu pažnju medija i publike. Početkom '''[[1950-e|1950ih]]''' počinju da se pojavljuju spiritualne '''[[sekta|sekte]]''' u vezi sa NLO. '''[[Društvo Eterijus]]''' je jedan od ranijih primera; kasnije su se pojavile sekte '''[[Rael]]''' i '''[[Aštar Komanda]]'''. Uopšteno govoreći, '''vanzemaljci''', koji su sponzorisali takve grupe, u svojoj dobronamernosti su upozoravali čovečanstvo na opasnosti od nuklearnog rat ili su pozivali Zemlju da se priključi međuplanetarnoj federaciji. Tokom '''[[1970-e|1970ih]]''', javno mnenje (naročito posle filmova '''[[Close Encounters of the Third Kind|Bliski susreti treće vrste]]''' i '''[[E.T.: The Extra-Terrestrial|E.T.]]''' ) je verovalo da su NLO—ako uopšte postoje—vanzemaljske letelice, i da su vanzemaljci prijateljski nastrojeni. Ovaj model se promenio tokom '''[[1980-e|1980ih]]''', nakon objavljivanja knjiga '''[[Vitli Striber|Vitlija Stribera]]''' (Whitley Strieber) (prva knjiga u nizu je bila '''Pričešće''' (Communion)) i '''[[Žak Vale|Žaka Valea]]''' (Jacques Vallee) (između ostalih, knjiga '''Pasoš za Magoniju''' (Passport to Magonia)). Striber, pisac horora, je verovao da ga vanzemaljci opsedaju i da su odgovorni za '''rupe u vremenu''' tokom kojih je bio podvrgavan nepoznatim eksperimentima. Naslovna strana knjige '''Pričešće''' dovela je do novog standarda u prikazivanju glave vanzemaljaca (to je kasnije bilo satirizovano u '''[[Šva umetnost]]i''' (Schwa art). I Striber i Vale su sumnjali da su ova bića '''vanzemaljci''', kako se to obično mislilo, videći u njima neku vezu sa pričama o vilama i vilenjacima. (uporedi '''[[Karl Jung|Jungovo]]''' poređenje sa anđeoskim vizijama u njegovom članku '''Leteći tanjiri: Savremeni mit o stvarima koje se vide na nebu.''') Ovaj noviji mračniji model se može videti i u potonjem talasu literature o otmicama vanzemaljaca, kao i u pozadinskom mitosu '''[[The X-Files|Dosijea Iks]]'''. == Etimologija == '''[[25. 1.|25. januara]]''' '''[[1878]]'''. Denisonske dnevne novine su napisale da je Džon Martin (John Martin), lokalni farmer, prethodnog dana prijavio da je opazio veliki, tamni, okrugli leteći objekat nalik na balon koji leti '''zapanjujućom brzinom''', a takođe je da bi ga opisao koristio i reč '''tanjir'''. [http://www.ufoarea.com/keyhoe_flying_saucers_are_real_ch_7.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025124815/http://www.ufoarea.com/keyhoe_flying_saucers_are_real_ch_7.html |date=2005-10-25 }} Ovo je prva poznata upotreba reči '''tanjir''' da bi se opisao jedan neidentifikovani leteći objekat. Sedamdesetak godina kasnije, '''[[1947]]'''., mediji su upotrebili izraz '''leteći tanjir''' kako bi opisali opažanje Keneta Arnolda. [[Datoteka:Ufo-brazil.jpg|thumb|NLO: juna 1984., Rio Klara, Brazil]] Devet objekata koje je Kenet Arnold video nisu bili striktno tanjirastog oblika. Arnold je prvo opisao, a potom i nacrtao sliku, osam objekata koji su bili tanki i ravni, okrugli napred i usečeni pozadi. Drugi crtež je predstavljao deveti, nešto veći, objekat oblika polumeseca ili bumeranga. Ipak, nekoliko godina kasnije, Arnold je rekao da je njihovo kretanje opisao kao neku vrstu poskakivanja, kao kada tanjir poskakuje po vodi. Požalio se da ga je štampa pogrešno citirala, koristeći izraz '''leteći tanjir''' umesto '''kao tanjir'''. '''Leteći diskovi''' je bio drugi izraz koji su mediji koristili tokom kasnih '''[[1940e|1940ih]]''' i ranih '''[[1950-e|1950ih]]''' da bi opisali ovu vrstu objekata. Sredinom '''[[1950-e|1950ih]]''', '''[[Galup]]ovo''' ispitivanje je otkrilo da se termin '''leteći tanjir''', toliko odomaćio u američkom govoru, da je 94% intervjuisanih bilo upoznato sa njim, čineći ga najpoznatijim terminom koji se uobičajeno pojavljuje u novinama, daleko ispred termina kao što su '''opšta vojna obuka''' (75%), ili '''[[hladan rat]]''' (58%). '''[[Hollywood|Holivudski]]''' naučnofantastični filmovi '''[[1950-e|1950ih]]''', kao što su '''[[Dan kada je Zemlja stala]]''' (The Day the Earth Stood Still) (1951), '''[[Forbidden Planet|Zabranjena planeta]]''' (Forbidden Planet) (1956), i '''[[Zemlja protiv letećih tanjira]]''' prikazuju letelice u obliku tanjira, čime još više utvrđuju termin kao kulturnu ikonu. To su činile i popularne knjige na tu temu kao knjige Frenka Skalija (Frank Scully) - '''Iza letećih tanjira''' (Behind the Flying Saucers)(1950), Donalda Kihua - '''Leteći tanjiri su stvarni''' (The Flying Saucers Are Real)(1950) i '''Leteći tanjiri iz svemira''' (Flying Saucers From Outer Space)(1953), kao i knjige orijentisane na '''kontakt''' poput knjige Džordža Adamskog(George Adamski)- '''Leteći tanjiri su sleteli''' (Flying Saucers Have Landed)(1953). '''Leteći tanjiri''' je bio najuobičajeniji termin za većinu neidentifikovanih ‎pojava na nebu od '''[[1940e|1940ih]]''' do '''[[1960-e|1960ih]]''', pa čak i za one koje uopšte nisu imale ‎oblik tanjira. Krajem '''[[1960-e|1960ih]]''', termin '''NLO''' je počeo da se koristi sve češće. ‎Upotrebu reči '''NLO''' umesto '''leteći tanjir''' je '''[[1952]]'''. prvi predložio kapetan '''‎‎[[Edvard Dž. Rupelt]]''' (Edward J. Ruppelt), prvi direktor ‎‎'''[[Projekat Plava knjiga|Projekta Plava knjiga]]''' američkog vazduhoplovstva, jer je ‎smatrao da je termin '''leteći tanjir''' nedovoljno širok da bi se pod njim ‎obuhvatile sve neobjašnjive pojave i fenomeni. Njegov predlog je u ‎vazduhoplovstvu bio vrlo brzo prihvaćen (i termin '''NLOB''' je bio nakratko ‎korišćen, sve do '''[[1954]]'''.). Rupelt je opisao iskustva sa Projektom Plava knjiga u ‎svojim memoarima '''Izveštaj o neidentifikovanim letećim objektima''' ('''[[1956]]'''.). [http://www.nicap.dabsol.co.uk/Rufo.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050920102857/http://www.nicap.dabsol.co.uk/Rufo.htm |date=2005-09-20 }}. ‎ Neviđena teškoća u vezi sa terminom '''NLO''' je da često dovodi do semantičkih ‎debata između podržavaoca i protivnika istog. Skeptici često komentarišu da ‎‎'''NLO''' prosto znači da je objekat '''neidentifikovan''' od strane onih koji su videli ‎objekat, što ne znači da je sam objekat neobjašnjiv, a još manje da je ‎‎'''[[izvanzemaljci|vanzemaljski]]'''. Sa druge strane, istraživači poput Hajneka su ‎predlagali da upotrebu termina treba strogo ograničiti na ona opažanja koja su ‎bila ispitivana intezivno, ali se i dalje kose sa konvencionalnim objašnjenjima, ‎šta je, ustvari, i bila stvarna definicija vazduhoplovstva u zvaničnim ‎direktivama iz '''[[1950-e|1950ih]]'''. ‎ Na primer '''[[Pravilnik vazduhoplovnih snaga 200-2]]''', izdat '''[[1954]]'''., definiše ‎NLOB kao ''bilo koji vazduhoplovni objekat koji po performansama, ‎aerodinamičkim karakteristikama, ili neobičnim izgledom, nije podudaran ni sa ‎jednom poznatom letilicom ili projektilom, ili koji se ne može sa sigurnošću ‎identifikovati kao poznati objekat''. Čak, štaviše, za istraživanje '''NLOB-a''' je ‎navedeno da je u cilju nacionalne bezbednosti, kao i radi otkrivanja '''tehničkih ‎aspekata'''. Očigledno je da se ovakve zabrinutosti nisu odnosile na uobičajena ‎objašnjenja većine NLO pojava, kao što su prirodni fenomeni ili ljudskom ‎rukom stvoreni objekti, osim, možda, prethodno nepoznate strane letelice.‎ Stoga '''N''' u '''NLO''' umesto za '''neidentifikovani''' bi više odgovaralo da stoji ‎‎'''neobjašnjeni''' ili '''nekonvencionalni''', kao što je '''[[1970-e|1970ih]]''' bivši ‎vazduhoplovni inženjer [[NASA]]-e, Pol Hil (Paul Hill) naslovio svoju knjigu na ‎ovu temu: '''Nekonvencionalni leteći objekti'''.‎ Na engleskom akronim za NLO je '''UFO''' (Unindentified Flying Object), a na španskom, ‎portugalskom i francuskom '''OVNI''' (npr. na španskom '''Objeto Volador No ‎Identificado''', na francuskom, '''Objet volant Non Identifié'''). ‎ == NLO i popularna kultura == Bez obzira na krajnje objašnjenje, NLO-i predstavljaju međunarodni kulturni ‎fenomen poslednjih 50-ak godina. Od sredine '''[[1990-e|1990ih]]''', NLO-i su bili predmet ‎interesovanja velikog broja '''[[knjiga]]''', '''[[igrani film|igranih filmova]]''', ‎‎'''[[pjesma|pesama]]''', '''[[dokementarac|dokumentaraca]]''' i drugih medija. NLO teme su ‎bile među najpopularnijim na ranim kompjuterskim ‎‎'''[[biltenski sistem|biltenskim sistemima]]''', i milioni ljudi imaju nekakav nivo ‎interesovanja za temu. Takođe je bilo i poznatih '''[[obmana]]''' u vezi sa izveštajima o ‎NLO-ima, od kojih su neke dobile značajnu pažnju '''[[masovni mediji|masovnih ‎medija]]'''. NLO-i su odigrali ulogu u razvoju '''[[turizam|turizma]]''', kao npr. u ‎‎''' [[Rozvel]]u''', u '''[[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]''', mestu navodnog pada NLO-a. ‎‎(vidi '''[[Roswellski NLO incident|Rozvelski NLO incident]]''') ‎ Prema '''[[Galup]]ovom''' istraživanju iz '''[[1996]]'''. 71% stanovnika Sjedinjenih ‎Država je verovalo da je vlada Sjedinjenih Država prikrivala informacije o ‎NLO-ima, a prema istraživanju iz '''[[2001]]'''. 33% stanovnika '''veruje da su ‎vanzemaljci posećivali Zemlju u prošlosti'''. ‎‎[http://www.csicop.org/klassfiles/Home.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090817195600/http://www.csicop.org/klassfiles/Home.html |date=2009-08-17 }} Ova dva istarživanja mogu izgledati ‎zbunjujuće, ako se razmatra samo '''[[hipoteza o vanzemaljcima]]''' kao jedino ‎objašnjenje za NLO. Rezultati istraživanja mogu takođe samo da sugerišu da veći ‎procenat intervjuisanih veruje da je američka vlada vrlo malo uzimala u obzir ‎postojanje NLO-a. ‎ '''‎[[Roper]]ovo''' istraživanje iz '''[[2002]]'''. za '''[[Naučno-fantastični kanal]]''' (Sci Fi ‎Channel) je pokazalo slične rezultate, ali sa većim procentom onih koji veruju da ‎su NLO-i vanzemaljske letelice. Ponovo je oko 70% verovalo da vlada nije ‎otkrila sve poznate činjenice u vezi sa NLO-ima ili vanzemaljskim životom. Ali, ‎‎56% je verovalo da su NLO-i stvarne letelice i 48% da su NLO-i posetili Zemlju. ‎Što su ispitanici bili mlađi sve veći procenat ih je verovao u ovo. ‎‎[http://www.scifi.com/ufo/roper/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090524145857/http://www.scifi.com/ufo/roper/ |date=2009-05-24 }}‎ ‎[http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111004644/http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html |date=2005-11-11 }}‎ == Tipične karakteristike NLO-a == * '''Letelica nalik na tanjir ili disk''', bez vidljivog ili čujnog pogona (pojavljuje ‎se i danju i noću).‎ * '''Brzopokretna svetla''' ili svetla sa očevidnom sposobnošću da brzo menjaju ‎pravac (najranije spominjanje njihovog kretanja je opisano sa '''kao tanjiri koji ‎poskakuju po vodi''').‎ * '''[[Crni trouglovi|Velike trouglaste letelice]]''' ili svetla u obliku trougla.‎ * '''Letelice u obliku cigare''' sa prozorima iz kojih izbija svetlost (meteoritsko ‎kamenje je ponekad bilo prijavljivano na ovaj način).‎ Broj različitih oblika, veličina i svojstava navodnih NLO-a je ogroman – ‎pominju se pravougli trouglovi, latinična slova V, lopte, kupe, rombovi, ‎bezoblične crne mase, jaja i cilindri. Skeptici objašnjavaju ovu raznorodnost ‎oblika, veličina i svojstava pomoću socijalno-psiholoških objašnjenja. Drugi ‎istraživači razmatraju mogućnost da baš tako velika raznolikost ukazuje na ‎moguće parafizičko poreklo, a neki i da postoji velika raznolikost u oblicima i ‎veličinama ljudskih letelica, koja ukazuje na različito poreklo, na različite ‎pogone i na različite svrhe, tako da raznorodnost NLO-a nije nipošto ‎neočekivana niti neobjašnjiva. ‎ Drugi argument je da stvarni oblik, u nekim slučajevima, može biti prikriven ‎ili izmenjen '''[[jonizacija|jonizacijom]]''' vazduha oko objekta, što bi bile ‎karakteristike pogonskog uređaja, u šta veruju i NASA-ini inženjeri '''Pol Hil''' ‎‎(Paul Hill) i '''Džejms Mek Kembel''' (James McCampbell). Jonizovanje vazduha može ‎takođe da objasni razlike u bojama, pošto različiti molekuli vazduha menjaju ‎svoju strukturu na različitim energetskim nivoima, kao i električno svetlucanje ‎nalik na neonsku svetlost, koje se često viđa oko objekata – to slično se dešava i ‎sa '''[[polarna svjetlost|polarnom svetlošću]]'''. Prema drugom tumačenju, oblik se ‎može prikriti ili izobličiti usled promena u kosmičkom vremenu, koje potiču ‎od antigravitacionog pogonskog sistema. Ipak, neki veruju da su takve ‎spekulacije preuranjene zbog činjenice da je teza da su NLO-i vanzemaljske ‎letelice problematična sama po sebi.‎ Drugi na ovo odgovaraju, koristeći se nekonvencionalnim tumačenjima, da je obim ‎primećenih pojava toliko ogroman (struktura očevidaca se kreće od pilota aviona, ‎pa sve do '''[[predsjednik|predsednika]]''' '''[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]'''; pojave se povremeno beleže i na videu ‎i na '''[[radar]]ima''') da se ne može prosto objasniti pomoću zemaljskih fenomena (kao ‎što su meteorološki baloni, letelice, planeta Venera itd.).‎ ‎ ‎ Jedan pisac tvrdi da su masovne pojave NLO-a '''osnova za prvobitno neobične ‎pojave, okružene sa mnogo pogrešnih tumačenja,želja i nerazumevanja'''. ‎ [http://www.strangemag.com/invadersfromelsewhere1.html]‎ Drugi istraživači, poput '''[[Žak Vale|Žaka Valea]]''', misle da su opažanja NLO-a ‎motivisana nekim mehanizmom kroz koji publika može da se oslobodi skrivenih ‎strahova i zadovolji '''[[psihologija|psihološku]]''' potrebu za maštanjem, jer, zaboga, ‎zašto se talasi NLO pojavljivanja nisu podudarali sa takvim ‎naučnofantastičnim ostvarenjima kao što su radio izvođenje '''[[Rat svetova (radio)|Rata ‎svetova]]''' iz '''[[1938]]'''. '''[[Orson Welles|Orsona Velsa]]''' ili filmskim verzijama ‎‎'''[[Fleš Gordon|Fleša Gordona]]''' iz '''[[1936]]'''. i '''[[1937]]'''.? Vale ističe da se ‎teorija prema kojoj javnost gleda na izveštaje o NLO-ima kao na način za ‎oslobađenje od psiholoških napetosti, opovrgava odsustvom korelacije između ‎primetnih perioda interesovanja za naučnom fantastikom i glavnih vrhunaca ‎aktivnisti NLO-a. Trebalo bi obratiti pažnju i na činjenicu da do sada nije ‎bila predložena nijedna sveobuhvatna '''psihološka''' teorija koja bi objasnila ‎nastanak svih izveštaja o NLO-ima. Značajan pokušaj, zasnovan na osnovu njegove ‎teorije o arhetipima, načinio je švajcarski psihijatar '''[[Karl Jung]]''' u knjizi ‎‎'''Leteći tanjiri''' iz '''[[1959]]'''. Međutim, i sam Jung je verovao da su bar neki NLO-i ‎istinske letelice, pozivajući se na materijalne dokaze do kojih se došlo ‎simultanim radarskim osmatranjima. ‎ [[Datoteka:Rendelsham(reconstitution).png|thumb|250px|right|[[Incident u Rendleshamskoj šumi]] - ilustracija]] == Naučne terenske studije o NLO == === Norveška === Vidi '''[[Projekat u Hesdalenu]]''' - '''[[norveška]]''' naučna istraživačka ‎stanica koja se bavi praćenjem NLO-a, uključujući i anomalna svetla.‎ === SAD === Potaknut idejom da objasni pojave neidentifikovanih svetala i svetlećih ‎fenomena na brdima oko Pijemonta u '''[[Missouri|Misuriju]]''', '''dr Harli Ratlidž''' (Dr. Harley ‎Rutledge) je '''[[1973]]'''., u cilju prikupljanja naučnih podataka, osnovao '''Projekat ‎identifikacija''' (Project Identification). ‎ == Zvanične studije vlada == === Kanada === Ranih '''[[1950-e|1950ih]]''' bio je pokrenut i '''Projekat Magnet''' (Project Magnet) s ciljem da se ‎istraže mogućnosti postojanja diskova koji se kreću pomoću magnetnog pogona. ‎Bila je konstruisana oprema za otkrivanje '''[[gama zrak]]a''', magnetnih fluktuacija, ‎'''[[radio]]''' buke i promena u masi ili gravitaciji atmosfere. Jedna od ovakvih stanica ‎za posmatranje je bila smeštena u '''Širli Beju''' (Shirley Bay) u '''[[Kanada|Kanadi]]'''. ‎ === SAD === U odgovoru na talas pojavljivanja NLO-a '''[[jun]]a''' i '''[[jul]]a''' '''[[1947]]'''., i na njihov ‎publicitet, '''[[vlada Sjedinjenih Država]]''' je otpočela brojne zvanične studije o NLO-‎ima.‎ * Od 9. do 30. jula '''[[1947]]'''. obaveštajna služba vazduhoplovstva je proučavala 16 ‎najboljih NLO pojava iz prethodnog meseca, uglavnom one koje su prijavili vojni ‎i civilni piloti, zaključivši da '''situacija u vezi sa letećim tanjirima''' nije ni ‎imaginarna niti odgovarajuće objašnjena kao prirodni fenomen: '''tamo nešto ‎stvarno leti unaokolo'''. ‎ * U odgovoru na prethodnu studiju, inženjerijski i obaveštajni sektori '''Komande ‎vazduhoplovstva za materijale''' (Air Force Material Command) vazdušne baze Rajt-‎Peterson (Wright-Patterson Air Force Base), pod vođstvom generala ‎‎'''[[Nejtan Tvinging|Nejtana Tvinginga]]''' (Nathan Twining), je razmatrala dalje ‎podatke. Tvingingov memorandum od '''[[23.septembar|23.septembra]]''' '''[[1947]]'''. je takođe potvrdio da ‎su letelice stvarne, dalje definisao njihove opisane karakteristike i urgirao da ‎se predmet tretira ozbiljno, uključujući i zvaničnu istragu od strane različitih ‎vladinih agencija, osim obaveštajnih agencija vazduhoplovstva. Studije i ‎vazduhoplovne obaveštajne službe i Komande za materijale koje su potvrdile da ‎su tanjir realnost, bile su označene kao strogo poverljive i nepoznate javnosti ‎dugi niz godina. ‎ * Tvingingov memorandum je uslovio da '''[[vazduhoplovstvo Sjedinjenih Država]]''' ‎krajem '''[[1947]]'''. pokrene '''Projekat Znak''' (Project Sign), prvu javnosti poznatu ‎vladinu studiju o NLO-ima. '''Znak''' je doveo do objavljivanja ‎‎'''[[Procena situacije|Procene situacije]]''' (Estimate of the Situation) leta '''[[1948]]'''., ‎sa tvrdnjama da leteći tanjiri nisu samo stvarni, već verovatno i ‎međuplanetarnog porekla. Šef osoblja američkog vazduhoplovstva, general '''Hojt S. ‎Vandenberg''' (Hoyt S. Vandenberg) je naredio da se izveštaj uništi navodeći ‎nedostatak materijalnih dokaza. Krajem '''[[1948]]'''. '''Projekat Znak''' je preimenovan u ‎‎'''Projekat Negodovanje''' (Project Grudge). On je bio aktivan do prve polovine ‎‎'''[[1952]]'''., kada je i on preimenovan i unapređen u statusu od strane '''[[Pentagon]]a''', ‎postavši '''Projekat Plava knjiga'''. '''[[1956]]'''., prvi direktor Plave knjige, '''[[Edvard ‎Dž. Rupelt]]''' (Edward J. Ruppelt) je označio prethodnu epohu '''Negodovanja''' kao ‎‎'''mračno doba''' studija američkog vazduhoplovstva o NLO-ima. Prema Rupeltu, ‎veoma uticajni generali Pentagona su bili ogorčeni umanjivanjem značaja NLO-a ‎od strane Projekta Negodovanje, što je i dovelo do njegove zamene Plavom knjigom. ‎Posle '''[[1969]]'''., kada je Projekat Plava knjiga bio raspušten, vlada Sjedinjenih ‎Država je tvrdila da više nije imala nikakvih zvaničnih studija o NLO-ima. * '''[[decembar|Decembra]]''' '''[[1948]]'''. misteriozne '''zelene vatrene lopte''' su bile primećivane ‎iznad osetljivih vojnih i vladinih istraživačkih kompleksa u ‎‎'''[[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]''', kao što je Nacionalna laboratorija u Los ‎Alamosu. '''Dr [[Linkoln La Paz]]''' (Lincoln LaPaz), astronom i istaknuti ekspert za ‎meteore, istraživao je za vazduhoplovstvo uz široku pomoć vojne obaveštajne ‎službe i Savezne obaveštajne službe / '''[[FBI]]''' (FBI). Proučavajući ‎karakteristike primećenih objekata, La Paz je brzo zaključio da vatrene lopte ‎nisu prirodne, navodeći da su to možda '''[[Rusija|ruske]]''' špijunske letelice. Na ‎hitni zahtev '''Naučnog savetodavnog odbora vazduhoplovstva''' (Air Force Scientific ‎Advisory Board), godinu dana kasnije, vazduhoplovstvo je pokrenulo manji program ‎za praćenje, po imenu '''[[Projekat Treperenje]]''' ( Project Twinkle). Na osnovu La ‎Pazovih primedbi, '''Treperenje''' je '''[[1951]]'''. zaključilo da vatrene lopte ipak mogu ‎biti neki prirodni fenomen. Međutim, u isto vreme, naučnici iz Los Alamosa su ‎ispričali novom šefu Projekta Plava knjiga, Edvardu Dž. Rupeltu, da misle da su ‎vatrene lopte sonde vanzemaljaca iz svemirskih brodova koji kruže iznad Zemlje.‎ * '''[[Robertsonov panel]]''' (Robertson Panel) je krajem '''[[1952]]'''. bio osnovan od strane ‎Centralne obaveštajne agencije / '''[[CIA]]''' (Central Intelligence Agency), u odgovoru ‎na talas NLO pojavljivanja, pogotovo u oblasti prestonice '''[[Vašington (grad)]]''' ‎‎(Washington DC), uključujući u štampi vrlo zapažena '''[[radar]]'''ska opažanja i ‎presretanja od strane '''[[mlazni avion|mlaznih aviona]]'''. Posle kratke studije, panel je zaključio da ‎je većina NLO-a bila prozaična i predložila smanjenje interesovanja javnosti ‎preko kampanja za '''[[odnosi s javnošću|odnose sa javnošću]]''', koristeći se ‎poznatim ličnostima i ličnostima od autoriteta, kao i medijskim gigantima ‎poput '''[[Korporacija Volt Dizni|korporacije Volt Dizni]]'''. Takođe su ‎predložili špijuniranje građanskih NLO udruženja, zbog njihovog uticaja na ‎javnost. Ubrzo posle Robertsonovog panela, Projekat Plava knjiga je bio ‎degradiran od strane vazduhoplovstva – sa jedne strane je bilo zabranjeno da se u ‎javnosti objavljuju informacije u vezi sa neobjašnjenim slučajevima, a sa druge ‎strane je naređeno da se broj neobjašnjenih slučajeva svede na minimum (sa preko ‎‎20%, smanjen je na samo 3%). ‎ * '''[[Specijalni izveštaj Projekta Plava knjiga br. 14]]''' (Project Blue Book Special ‎Report # 14) je bila obimna naučna statistička studija o svim NLO izveštajima ‎Plave knjige, koju je za potrebe vazduhoplovstva, u periodu od '''[[1951]]'''. do '''[[1954]]'''., ‎izradio '''[[Batelov memorijalni institut]]''' (Battelle Memorial Institute). Njihove ‎statistike navode da je 22% izveštaja ostalo neobjašnjeno, čak je i posle strogih ‎analiza ustanovljeno da izveštaji najvišeg kvaliteta ostaju u većoj meri ‎nerazjašnjeni, za razliku od izveštaja lošijeg kvaliteta (35% prema 18%). Takođe ‎je utvrđeno da se 6 proučavanih karakteristika (brzina, trajanje, boja itd.) više ‎razlikuju kod manje verodostojnih, nego kod verodostojnijih izveštaja.‎ * '''[[Brukingov izveštaj]]''' (Brookings Report) je bio '''[[NASA]]'''-ina (NASA) studija ‎iz '''[[1960]]'''., rađena u '''[[Brukingov institut|Brukingovom institutu]]''' (Brookings ‎Institute). Studija je vredna pažnje zbog zaključaka u vezi sa mogućim budućim ‎kontaktom sa vanzemaljskom civilizacijom, za koji se verovalo da bi bio krajnje ‎poguban: '''... društva koja nisu bila sigurna o sopstvenom mestu u univerzumu bila ‎su razorena od strane nadmoćnijih društava...'''. Religijski fanatici i mnogi ‎naučnici se navode, između ostalih, kao grupe koje bi imale problema da se ‎prilagode novonastaloj stvarnosti. Zaključci izveštaja se nude kao mogući motiv ‎za vladina prikrivanja dokaza o '''[[izvanzemaljci|vanzemaljskom]]''' životu. ‎ * '''[[Kondonov izveštaj|Kondonov komitet]]''' (Condon Report / Condon Committee) ‎od '''[[1966]]'''. do '''[[1969]]'''., (bio je iniciran od strane Projekta Plava knjiga za vreme ‎pritiska od kongresne istrage, posle novog talasa pojavljivanja '''[[1965]]'''. i ‎‎'''[[1966]]'''.), bio je važna, ali i kontroverzna studija koja je podržavala objašnjenja ‎tipa pogrešna identifikacija – varka – obmana, tvrdeći da nedostatak novih ‎dokaza ne opravdava dalju naučnu studiju. Zaključak je brzo potvrdila i ‎‎'''[[Nacionalna akademija nauka]]''' / NAN (National Academy of Science / NAS), ali je ‎detaljniji pregled ‎‎'''[[Američki institut za aeronautiku i astronautiku|Američkog instituta za ‎aeronautiku i astronautiku]]''' / AIAI (American Institute of Aeronautics and ‎Astronautics / AIAA) kritikovao rad NAN-a i zaključke Kondonovog izveštaja, koji ‎se nisu poklapali sa stvarnim podacima. Oko 30% slučajeva koje je ispitao ‎Kondonov komitet je po sebi bilo '''dobro dokumentivano, ali neobjašnjivo''' ‎čineći '''uporište NLO kontroverzi'''.‎ ‎Na kraju je zvanični stav američkog vazduhoplovstva bio da su izveštaji o NLO-‎ima gotovo u potpunosti pogrešno tumačenje svakodnevnih vazdušnih fenomena, ‎varke ili obmane. Ali, savremeni kritičari su primetili da su neke studije ‎odrađene traljavo i uz veliku dozu predrasuda, ili čak da se radi o ‎‎'''[[zataškavanje|zataškavanju]]'''. Štaviše, zvanična pozicija vazduhoplovstva je ‎često bila u raskoraku sa poverljivim dokumentima (kasnije objavljenim pod ‎‎'''[[Akt o slobodi informacija|Aktom o slobodi informacija]]''' (Freedom of ‎Information Act) u kojima se vidi da su ovu temu vazduhoplovstvo i druge vladine ‎agencije, poput CIA-e i FBI-ja, tretirale ozbiljnije nego što je sa time javnost ‎bila upoznata. I povrh svega, mnogi dokumenti ostaju i dalje poverljivi ili ‎cenzurisani neposredno pre objavljivanja, kao što je to bio slučaj sa pojedinim ‎dokumentima CIA-e. ‎ == Istraživačke grupe građana == Osnovano je nekoliko građanskih grupa za proučavanje ili objavljivanje ideja o ‎NLO-ima. Neke su uspele da se probiju do šire javnosti, dok su pojedine i dalje ‎veoma opskurne.‎ Sledeće grupe su usvojile veliki broj različitih pristupa, a samim tim i ‎različit odgovor kod kritike i publike:‎ === SAD === * '''[[Istraživačka organizacija za vazdušne fenomene]]''' (Aerial Phenomena ‎Research Organization / APRO) (1952-1988)‎ * '''[[Nacionalni istraživački komitet za vazdušne fenomene]]''' (National ‎Investigations Committee On Aerial Phenomena / NICAP) (1956-1980) * '''[[Objedinjena NLO mreža]]''' (Mutual UFO Network / MUFON) (1969-sadašnjost) ‎ * '''[[Centar za NLO studije]]''' (Center for UFO Studies / CUFOS) (1973-sadašnjost)‎ * '''[[Fond za NLO istraživanja]]''' (Fund for UFO Research / FUFOR) (1976-‎sadašnjost)‎ * '''[[Nacionalni institut za istraživačku nauku]]''' (National Institute of Discovery ‎Science / NIDS) (1996-sadašnjost)‎ === Političke akcione grupe === * '''[[Građani protiv tajnosti o NLO]]''' (Citizens Against UFO Secrecy / CAUS) ‎‎(~1978-sadašnjost): ‎ Ova mala istraživačka i pravno orijentisana organizacija sa sedištem u ‎‎[[Arizona|Arizoni]], podnosi zahteve i tužbe za skidanje oznaka poverljivosti i ‎objavljivanje vladinih informacija o NLO-ima. [http://www.caus.org/home.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060217102837/http://www.caus.org/home.shtml |date=2006-02-17 }}‎ * '''[[Istraživačka grupa Paradigama]]''' i '''Politički akcioni komitet za ‎vanzemaljske fenomene''' (Paradigm Research Group / PRG & Extraterrestrial ‎Phenomena Political Action Committee / X-PPAC) (1996-sadašnjost):‎ Ovu malu grupu iz Vašingtona je osnovao i vodi je politički aktivista / lobista ‎Stiven Beset (Stephen Bassett), koji se zalaže da vlada objavi podatke o NLO-ima. ‎‎[http://www.paradigmclock.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519132355/http://www.paradigmclock.com/ |date=2012-05-19 }}‎ * '''[[Centar za studije o vanzemaljskoj inteligenciji]]''' (Center for the Study of ‎Extraterrestrial Intelligence / CSETI) (1990-sadašnjost ): ‎ Ovu organizaciju sa sedištem u '''[[Maryland|Merilend]]'''u je osnovao i vodi je '''dr Stiven Grir''' ‎‎(Dr. Steven Greer). Grupa se bavi edukacijom i lobiranjem (vidi '''[[Projekat ‎Obelodanjivanje]]''' (Disclosure Project)) s ciljem da vlada obelodani sve što zna o ‎NLO-ima. Tvrdi da trenutno ima preko 400 svedoka iz vlade, vojske i ‎obaveštajnih službi. [http://www.cseti.org] ‎ == Nauka i NLO == '''[[Ufologija]]''' ({{jez-engl|Ufology}}) je nauka o NLO izveštajima i dokazima u vezi sa njima. Dok većina akademika ignoriše ovu temu, drugi, uključujući uglavnom amaterske i poneke profesionalne naučne istraživače, nastavljaju sa istraživanjima. Nažalost, kvalitet istraživanja istraživača amatera drastično varira. Vrlo često se pogrešno pretpostavlja da je jedino pitanje koje se postavlja da li ‎NLO-i predstavljaju vanzemaljsku inteligenciju ( '''Piter Sturok''' (Peter Sturrock) je ‎komentarisao da je ovaj naglasak na '''[[hipoteza o vanzemaljcima|hipotezi o ‎vanzemaljcima]]''' suzio polje i ograničio debatu). Ostavljajući po strani pitanje ‎fizičke stvarnosti NLO-a, postojale su studije o NLO-ima i NLO ‎‎'''[[podkultura|podkulturi]]''' iz '''[[folklor]]'''nih ili '''[[antropologija|antropoloških]]''' ‎perspektiva, a neki misle da ova tema, u najmanju ruku, može pružiti nove uvide u ‎polja '''[[psihologija|psihologije]]''' (i pojedinca i društva), ‎‎'''[[sociologija|sociologije]]''' i komunikacija.‎ Od kasnih '''[[1940e|1940ih]]''', ljudi širom sveta su postali upoznati sa izveštajima o ‎NLO-ima. Oni su bili pripisivani širokom polju uzoraka uključujući: '''[[planeta|planete]]''', ‎'''[[zvijezda|zvezde]]''', '''[[meteor]]'''i, '''[[oblak|oblaci]]''', '''[[loptaste munje]]''', namerne '''[[obmana|obmane]]''', eksperimentalne vojne ‎letelice, halucinacije i vanzemaljski svemirski brodovi. Uprkos velikom broju ‎izveštaja i ogromnom interesovanju publike, naučna zajednica je pokazala malo ‎interesovanja za NLO-e. Ovo je slučaj delimično zbog činjenice da ne postoje ‎javni ili vladini fondovi za podršku istraživanja NLO-a. Mnogi naučnici su ‎pretpostavljali da je '''[[Kondonov izveštaj]]''' iz '''[[1969]]'''. stavio tačku na tu temu, ‎tako da ispitivanje podataka o NLO-ima nije više vredno pažnje. Takođe su i ‎preporuke '''[[CIA]]'''-inog '''[[Robertsonov panel|Robertsonovog panela]]''' iz '''[[1953]]'''. ‎za zvanično javno ismevanje preko masovnih medija, načinile predmet naučnim i ‎političkim '''[[tabu]]'''om. Sve ovo je kod naučne zajednice moglo da ima nekog uticaja ‎na potiskivanje interesovanja prema NLO istraživanjima.‎ NLO-i su bili predmet različitih istraživanja tokom dugog niza godina, ‎razlikujući se po obimu i naučnoj ravnodušnosti. Poznato je da su vlade ili ‎vojne agencije '''[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]''', '''[[Kanada|Kanade]]''', ‎‎'''[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]''', '''[[Francuska|Francuske]]''', ‎‎'''[[Belgija|Belgije]]''', '''[[Švedska|Švedske]]''', '''[[Brazil]]'''a, '''[[Meksiko|Meksika]]''', ‎‎'''[[Španija|Španije]]''' i '''[[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]''' sprovodile ‎istraživanja o NLO izveštajima. Uprkos izuzetno zamršenim slučajevima, ‎nijedna nacionalna vlada nije nikada javno pretpostavila da NLO-i predstavljaju ‎bilo kakav oblik vanzemaljske inteligencije. Verovatno najpoznatija studija je ‎‎'''[[Projekat Plava knjiga]]''', koji je sprovodilo američko vazduhoplovstvo od '''[[1952]]'''. ‎ Uprkos neobjašnjenim slučajevima, opšte mišljenje mejnstrima naučne zajednice ‎je da sve NLO pojave potiču od pogrešnog tumačenja prirodnih ili ljudskom ‎rukom izazvanih fenomena, namernih '''[[obmana]]''' ili fizioloških fenomena, kao ‎što su '''[[optičke iluzije]]''', '''[[sanjanje u budnom stanju]]''' / '''[[paraliza ‎sna]]''' (često se daju kao objašnjenja za navodne '''[[otmice vanzemaljaca]]'''). Prema ‎statistikama studija američkog vazduhoplovstva, većina opažanja NLO-a se može ‎podvesti pod pogrešnu identifikaciju, dok obmane i psihološke smetnje čine ‎samo mali procenat svih prijavljenih slučajeva. Ipak, mnogi akademici i dalje ‎smatraju da je predmet gubljenje vremena iz mnogo razloga, a najčešće zbog ‎neverodostojnosti svedočenja očevidaca. ‎ Samo mali broj akademika je istinski istraživao temu ili postao lično upoznat ‎sa literaturom. Kao što su rezultati Šturovog ispitivanja pokazali, odsustvo ‎studija na ovu temu povećava skepticizam i u mnogome utiče na spremnost ka ‎istraživanju. Neki akademici misle da se ovo dešava usled neprihvatljive ‎predrasude i da ako su trenutni dokazi manjkavi, nove bi trebalo procenjivati ‎objektivno. Pojedinci u naučnoj zajednici misle da već ima dovoljno dokaza kako ‎bi se otpočeli dalji istraživački napori, praveći paralele sa istorijom ‎istarživanja '''[[meteorit]]'''a ili atmosferskim električnim fenomenima, kao što ‎su '''[[loptaste munje]]''', kada su postojala samo svedočanstva očevidaca. U ovakvim ‎primerima tvrdnje očevidaca o takvim fenomenima su se ispostavile tačnim, ‎uprkos početnom skepticizmu, odbijanjima i ponekad neprijateljskom stavu ‎mnogih naučnika. Drugi, pak, ističu da je pogrešno tvrditi da su dokazi o NLO-‎ima samo oni do kojih se došlo opažanjem, već i da postoji znatan broj ‎zabeleženih fizičkih efekata koji su podložni istraživanjima '''‎‎[[fizičke nauke|fizičkih nauka]]''', u šta se ubrajaju radarske ‎detekcije,fotografije, video snimci, porast radijacije, elektromagnetne smetnje ‎i fiziološki i biološki efekti. (vidi '''Materijalni dokazi''' u daljem tekstu)‎ Među zagovornicima teorije o NLO-ima verovatno je najzastupljenija '''[[hipoteza o ‎vanzemaljcima]]''', mada neki navode i hipoteze kao što su '''[[međudimenzionalna ‎hipoteza]]''' i '''[[paranormalna i okultna hipoteza]]'''. ‎ Drugi razlozi koji se često navode kao '''uzrok prezira ove teme''' od strane mnogih ‎naučnika su sledeći:‎ * Argumenti da vanzemaljci ne mogu biti ovde zbog rastojanja i energije potrebne ‎za međuzvezdana putovanja u razumnom vremenu, prema sadašnjem razumevanju ‎zakona fizike. ‎ * Nedostatak nepobitnih materijalnih dokaza.‎ * Neverodostojnost ili naučna neadekvatnost mnogih izveštaja.‎ * Mnoge okolnosti koje mogu dovesti do pogrešnog tumačenja uobičajenih objekata ‎na nebu, viđenih na većoj udaljenosti.‎ * Opšti senzacionalizam koji prati temu, uključujući shvatanje da mnogi ‎istraživači amateri nisu naučno dovoljno obučeni,već imaju '''spremnost da ‎veruju'''. ‎ I dok će se mnogi naučnici složiti da opažanje istinskih vanzemaljskih ‎letelica nije neverovatno, drugi govore da ih šabloni ponašanja prijavljenih ‎NLO-a uopšte ne dotiču kao racionalni. Zašto bi se, na primer, pojavljivanja ‎dešavala sa velikom učestalošću bez ikakvog pokušaja vanzemaljske ‎inteligencije da nedvosmisleno potvrdi svoju prisutnost? Ili, ako vanzemaljska ‎inteligencija sprovodi mapiranje ili na drugi način ispituje Zemlju, hipoteza ‎kakvu su neki predlagali, zašto im treba toliko vremena, kada sadašnja zemaljska ‎tehnologija, kao što su sateliti, može da obavi posao tako brzo?‎ Na sve ove primedbe zagovornici pružaju svoje '''protivargumente''':‎ * Mnogi argumenti skeptika počivaju na skrivenim pretpostavkama o ‎vanzemaljskim namerama i tehnologijama. Zašto bi vanzemaljci obavezno morali ‎da obznane svoje prisustvo? Zašto bi interesovanje vanzemaljaca bila izričito ‎ograničena na prosta fizička osmatranja? Zašto bi se verovalo da je međuzvezdano ‎putovanje gotovo nemoguće, pod pretpostavkom da vanzemaljska nauka i tehnologija ‎ne mogu biti toliko mnogo napredniji od današnje ljudske?‎ * Neki argumenti pokazuju nedostatak znanja o raspoloživim dokazima. Mnoge ‎pojave, na primer, nisu udaljena svetla na nebu, koja se mogu lako pogrešno ‎protumačiti, već su strukturni objekti na bliskom odstojanju, često praćeni ‎materijalnim dokazima i efektima. ‎ * Zašto se usredsređivati samo na slabe slučajeve kada postoje i mnogi ‎visokokvalitetni koji ostaju neobjašnjeni, čak i posle ispitivanja od strane ‎kvalifikovanih naučnika, kao što su bili slučajevi kada je '''[[1950-e|1950ih]]''' Batelov ‎institut istraživao za američko vazduhoplovstvo ili Kondonova komisija iz ‎‎'''[[1960-e|1960ih]]'''? ‎ Negativni zaključci '''[[Kondonov izveštaj|Kondonovog izveštaja]]''' su uticali da ‎samo mali broj naučnika počne ozbiljno da se bavi istarživanjem NLO-a. Čak je i ‎sam zaključak izveštaja napisao Kondon, koji je, mnogo pre nego što je istraga i ‎bila završena, izrazio javni prezir prema temi. Potonji izveštaji ‎‎'''[[Američki institut za aeronautiku i astronautiku|Američkog instituta za ‎aeronautiku i astronautiku]]''' i noviji naučni panel organizovan od strane dr ‎‎'''[[Piter A. Sturok|Pitera Sturoka]]''' ‎‎[http://www.ufoevidence.org/documents/doc535.htm], su pokazali da je zaključak ‎izveštaja bio u raskoraku sa samim sadržajem izveštaja, gde oko 30% ispitanih ‎slučajeva nije moglo da se objasni. Kada je izveštaj bio objavljen krajem '''[[1969]]'''., ‎atmosferski fizičar '''dr [[Džejms E. Mek Donalad]]''' (Dr. James E. McDonald) je ‎napisao članak '''Naučna zanemarivanja''', kritikujući Kondonov izveštaj zbog loše ‎nauke, ali i mejnstrim nauku zbog njene nesposobnosti da se uhvati u koštac sa ‎problemom. [http://www.cufon.org/cufon/mcdon2.htm] I pored svega, dokazi koje su ‎predstavili Sturok i ostali koji podržavaju realnost NLO-a, su dobili malo ‎pažnje i podrške ostalih naučnika. ‎ Nedavno je nade da bi ova tema mogla ponovo postati uvažavana, podigao članak ‎‎'''[[Žurnal Britanskog međuplanetarnog udruženja|Žurnala Britanskog ‎međuplanetarnog udruženja]]''' ( ŽBMU) (the Journal of the British Interplanetary ‎Society / JBIS) o NLO-ima i '''[[SETI]]'''-ju (SETI). Dobar uvod na ovu temu je dao ‎jedan od autora, astronom '''Bernard Hajš''' (Bernard Haisch) na svojoj internet ‎starnici [http://www.ufoskeptic.org], koja ima poveznicu ka ŽBMU-ovom članku. ‎ Za ovaj navodno široko rasprostranjeni negativni stav naučne zajednice prema ‎NLO-ima, kao što je ranije navedeno, može se tvrditi da je netačan. Prema ‎zvaničnoj anketi '''[[Američko astronomsko društvo|Američkog astronomskog ‎društva]]''' (AAD) (American Astronomical Society / AAS) iz '''[[1977]]'''., Sturok je saznao ‎da je većina ispitanika (od 1.356 koliko ih se prijavilo preko polovine su bili ‎članovi AAD-a) smatrala da NLO-i zaslužuju naučnu studiju i da su spremni da ‎doprinesu svojom stručnošću. Ovo su rezultati istraživanja: ‎‎[http://www.ufoevidence.org/documents/doc604.htm] ‎ * 53% je bilo mišljenja da su NLO-i sigurno ili verovatno tema vredna za dalje ‎naučne studije, prema samo 20% koji su suprotnog mišljenja.‎ * 80% je izrazilo spremnost da doprinese rešenju NLO pitanja, iako je samo 13% ‎bilo u stanju da predloži kako bi to moglo da se učini.‎ * Nedostatak znanja je doprineo veoma mnogo skepticizmu i nedostatku volje za ‎istraživanjem. Samo 29% onih koji su čitali o temi manje od jednog sata je bilo ‎zainteresovano za dalja istarživanja, prema 68% onih koji su čitali preko 300 ‎sati.‎ * Mlađi naučnici su bili spremniji da istražuju nego stariji.‎ * Skepticizam prema '''[[hipoteza o vanzemaljcima|hipotezi o vanzemaljcima]]''' je ‎bio visok. Samo 3% je verovalo da su NLO-i vanzemaljske letelice, prema 13% ‎onih koji su verovali u teze o obmani, odnosno 23% onih koji su verovali u tezu o ‎poznatim / nepoznatim letelicama. ‎ * 5% ispitanika je tvrdilo da su bili očevici zbunjujućih pojava (od ovog broja ‎samo ih je 10% prijavilo svoja opažanja).‎ Sturok je '''[[1973]]'''. sproveo jednu anketu sa preko 400 članova ‎‎'''[[Američki institut za aeronautiku i astronautiku|Američkog instituta za ‎aeronautiku i astronautiku]]'''. Oko dve trećine je mislilo da su NLO-i možda, ‎verovatno ili sigurno naučno značajan problem 5% je reklo da je videlo NLO. ‎‎10% je verovalo da su NLO-i iz svemira. ‎‎[http://www.ufoevidence.org/documents/doc592.htm] ‎‎[http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111004644/http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html |date=2005-11-11 }}‎ Sumirajući svoju anketu, Sturok je naglasio da je garantovana anonimnost bila ‎veoma važna za veliki odziv ispitanika. Zbog straha od ismevanja kolega ili ‎straha od reperkusija na poslu, mnogi u suprotnom ne bi otvoreno priznali šta ‎misle. '''Dr [[Žak Vale]]''' tvrdi da su mnogi naučnici zainteresovani za ‎istraživanje NLO-a, ali više vole da rade povučeno iz pozadine,sve zbog ‎‎'''faktora ismevanja'''. Vale govori o ovim naučnicima kao o '''nevidljivim kolegama'''. ‎ Druge ankete naučnih, tehničkih i dobro obrazovanih grupa takođe pokazuju ‎vidljivo interesovanje za NLO-e, ili verovanja da su NLO-i stvarni ili su ‎vanzemaljskog porekla. Anketa časopisa Industrijsko istraživanje i razvoj ‎‎(Industrial Research/Development magazine) iz '''[[1971]]'''., na uzorku od 90.000 ‎čitalaca, je otkrila da 76% ispitanika veruje da vlada nije otkrila sve što zna u ‎vezi sa NLO-ima. 54% je verovalo da NLO-i sigurno ili verovatno postoje, a 32% ‎da dolaze iz svemira. Prema anketi, časopisa Optički spektar iz '''[[1978]]'''., 42% ‎čitalaca je mislilo da je sasvim pojmljivo da su NLO-i svemirski brodovi ‎drugih civilizacija. Dve ankete članova '''[[MENSA]]'''-e (MENSA) iz '''[[1970-e|1970ih]]''' su ‎otkrile da preko 50% ispitanika veruje da NLO-i dolaze iz svemira. ‎Istarživanja javnog mnenja su takođe neprestano pokazivala da verovanje da su ‎NLO-i stvarni raste što su ispitanici obrazovaniji. Na primer, '''[[Galup]]'''ovo ‎istraživanje iz '''[[1978]]'''. je otkrilo da 66% diplomaca misli da su NLO-i stvarni, ‎prema 57% maturanata srednjih škola i 36% onih koji su samo sa završenom ‎osnovnom školom. [http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111004644/http://www.mufon.com/znews_publicopinion.html |date=2005-11-11 }} ‎ Ipak, neki tvrde da je opšte mišljenje naučne zajednice da NLO izveštaji, ako ‎uopšte i postoje, predstavljaju naučni problem i da to ima više veze sa ‎‎'''[[psihologija|psihologijom]]''' i naukom o percepciji, nego sa ‎‎'''[[fizičke nauke|fizičkim naukama]]'''. Uistinu, većina izveštaja predstavlja ‎narativna objašnjenja onoga šta je neko video, ili je mislio da je video na nebu. ‎Ali, naglašava se i da je svođenje NLO pojava na puku psihologiju pogrešnog ‎tumačenja pojedinaca često neadekvatno. U velikom broju izveštaja postoji više ‎od jednog svedoka, a ponekad je jedan te isti događaj posmatran sa dve ili više ‎različitih lokacija. Bilo je i masivnih opažanja sa više stotina ili čak hiljada ‎svedoka. Neke pojave su praćene '''[[radar]]'''ima, snimane na video trake, a neke su ‎ostavljale fizičke efekte na pojedince ili okruženje. ‎ Drugi, pak, misle da fizičari nemaju šta da traže oko NLO problema, osim ako ‎nema materijalnih dokaza. Primedba na ovaj argument bi bila da se čak i ‎svedočanstva očevidaca mogu obraditi naučnim metodama, kako bi se dobile bitne ‎informacije. Svedoci '''[[meteor]]'''skog užarenog kamenja, na primer, mogu biti ‎intervjuisani da bi se rekonstruisale putanje, što vrlo često dovodi do ‎otkrivanja fragmenata '''[[meteorit]]'''a. Tačnost i pouzdanost pojedinačnih slučajeva ‎nije presudna, ako se analizira veliki broj opažanja, zato što statistička ‎analiza može da otkrije važne trendove. Do primene takvih tehnika u ‎istraživanju NLO izveštaja je došlo prilikom istrage o misterioznim ‎‎'''[[zelene vatrene lopte|zelenim vatrenim loptama]]''', koje su se iznenada pojavile ‎iznad osetljivih vojnih i istraživačkih kompleksa u '''[[Novi Meksiko|Novom ‎Meksiku]]''' krajem '''[[1940e|1940ih]]'''. Stotine svedoka je bilo intervjuisano kako bi se ‎ustanovile karakteristike objekata, kao i da bi se došlo do ostataka utvrđivanjem ‎putanja.‎ Obimnu statističku analizu NLO slučajeva zvanu '''[[Specijalni izveštaj Projekta ‎Plava knjiga br. 14]]''' sproveo je za američko vazduhoplovstvo od '''[[1952]]'''. do ‎‎'''[[1954]]'''. '''[[Batelov memorijalni institut]]'''. Statističar '''dr Dejvid Sonders''' (Dr. ‎David Saunders), član Kondonove komisije, je predložio formiranje statističke ‎baze podataka o slučajevima s ciljem da se ustanove trendovi. Tako je bio ‎sastavljen katalog od preko 10.000 slučajeva koje su sakupili Sonders i ostali. ‎‎[http://www.cufos.org/UFOCAT.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051201184408/http://www.cufos.org/UFOCAT.html |date=2005-12-01 }} I drugi istraživači su pravili takve baze ‎podataka, kao npr. '''dr [[Žak Vale]]''' (Dr. Jacques Vallee), ‎‎[http://ufoinfo.com/magonia/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025110545/http://ufoinfo.com/magonia/index.shtml |date=2005-10-25 }} ili '''Leri Heč''' (Larry Hatch), koji održava ‎javnu bazu podataka o hiljadama slučajeva sa onlajn statističkim analizama. ‎‎[http://www.larryhatch.net]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}‎ Mnogo ljudi je, poput fizičara '''dr [[Mičijo Kaku|Mičija Kakua]]''' (Dr. Michio ‎Kaku), komentarisalo da je zahtev za čvrstim materijalnim dokazima (čuvena ‎‎'''vanzemaljska felna''') nerazumno restriktivan. Kaku i drugi su zapazili da se veći ‎deo '''[[fizičke nauke|fizičkih nauka]]''' sastoji od posrednih materijalnih dokaza, ‎kao što su spektrogrami zvezda, koji se koriste za utvrđivanje sastava zvezda. ‎Niko, na primer, ne traži stvarno parče '''[[neutronska zvijezda|neutronske zvezde]]''' za analizu. ‎ == Materijalni dokazi == U stvari, bilo je mnogo NLO izveštaja koji su bili praćeni materijalnim ‎dokazima različitih vrsti, kako neposrednih, tako i posrednih. '''Hajnekova skala''' ‎‎'''[[bliski susret|bliskih susreta]]''' definiše posredan materijalni dokaz kao ‎podatak dobijen od '''bliskih susreta prve vrste''', npr. podaci do kojih se došlo sa ‎udaljenosti putem '''[[radar]]'''a ili fotografisanjem. Mnogo posredniji materijalni ‎dokazi dolaze od '''bliskih susreta druge vrste''', interakcija koje se dešavaju na ‎bliskoj udaljenosti, uključujući '''tragove sletanja''' i fiziološke efekte. ‎ Za manji broj ovih slučajeva se ispostavilo da su bili namerne obmane, dok je veći ‎broj slučajeva, uključujući i one koje su istraživale vladine i vojne agencije, ‎označen kao neidentifikovan ili neobjašnjiv. Analizom većine slučajeva se ‎došlo do rezultata koji su dvosmisleni ili nezaključivi. Ipak, čak i ‎dvosmislene fizičke slučajeve bi trebalo podvrgnuti statističkoj analizi, kako ‎bi se otkrili trendovi među slučajevima. ‎ U listu različitih materijalnih dokaza spadaju:‎ * '''[[Radar]]ski kontakti i praćenja''', ponekad i sa različitih položaja. Ovi dokazi ‎se često ubrajaju u najbolje, pošto su tom prilikom uključeni obučeno vojno ‎osoblje, simultana vizuelna opažanja i presretanja avionima. Jedan takav primer ‎je bilo masovno opažanje velikih, bešumnih, niskoletećih ‎‎'''[[crni trouglovi|crnih trouglova]]''' '''[[1989]]'''. i '''[[1990]]'''. iznad '''[[Belgija|Belgije]]'''. ‎ * '''Fotografski dokazi''', uključujući fotografije, video zapise, uključujući ‎ponekad i video u infracrvenom spektru (retko). ‎ * '''Zabeleženi vizuelni spektrogrami''' (izuzetno retko). -- (vidi '''[[spektrometar]]''')‎ ‎ * '''Materijalni dokazi o tragovima sletanja''', uključujući tragove na zemlji, ‎spaljenu i/ili raskopanu zemlju, spaljenu ili polomljenu vegetaciju, tragove ‎metala i dr. (vidi npr. '''[[NLO incident na koti 611]]'''), magnetne anomalije i ‎povećan nivo radijacije. Dobro poznati primer iz '''[[1980]]'''. je '''[[Šumski incident ‎u Rendelšamu]]''', koji se zbio u '''[[Engleska|Engleskoj]]'''. Drugi se odigrao '''[[1964]]'''. ‎kod '''[[Sokoro]]'''a (Socorro) u '''[[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]''' i smatra se za jedan ‎od najneobjašnjivijih slučajeva '''[[Projekat Plava knjiga|Projekta Plava knjiga]]'''. ‎Katalozi nekoliko hiljada takvih slučajeva su sakupljeni, a posebno od strane ‎istraživača '''Teda Filipsa''' (Ted Phillips). ‎ ‎[http://www.ufoevidence.org/topics/physicaltracecases.htm]‎‎[http://www.ufoevidence.org/documents/doc201.htm]‎ * '''Fiziološki efekti na ljude i životinje''' uključujući privremenu paralizu, ‎osip kože, opekotine kože i očiju i simptome slične trovanju od radijacije, kao ‎što je bio '''[[Keš-Lendrumov incident]]''' (Cash-Landrum incident) iz '''[[1980]]'''. Jedan ‎ovakav slučaj iz '''[[Venezuela|Venecuele]]''', koji je bio objavljen i časopisu ‎Američka nauka (Scientific American magazine), potiče iz čak '''[[1886]]'''. ‎‎[http://www.nuforc.org/GNSciAm.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927144059/http://nuforc.org/GNSciAm.html |date=2010-09-27 }} ‎ * Takozvani slučajevi '''[[sakaćenje životinja/krava|sakaćenja životinja/krava]]''', za ‎koje neki takođe veruju da su deo NLO fenomena. Takvi slučajevi su bili ‎analizirani uz pomoć tehnika '''[[forenzička nauka|forenzičke nauke]]'''. * '''Biološki efekti na biljke''' poput ubrzanog ili usporenog rasta, proklijavanja ‎semena i prelomljenih stabljika (obično se povezuju sa slučajevima sa ‎materijalnim dokazima ili sa '''[[krugovi u usevima|krugovima u usevima]]''').‎ * ''' [[Elektromagnetne smetnje]]''' uključujući blokade automobila, nestanke struje, ‎radio/TV smetnje, otkazivanje rada magnetnih kompasa, navigacionih sistema, ‎sistema za komunikaciju i smetnje u radu motora aviona. ‎‎[http://www.ufoevidence.org/topics/emeffects.htm]‎ * '''Daljinska beleženja radijacije''', neka se spominju u dokumentima '''[[FBI]]'''-ja i ‎‎'''[[CIA]]'''-e o zbivanjima iznad vladinih nuklearnih instalacija kod ‎‎'''[[Nacionalna laboratorija u Los Alamosu|Nacionalne laboratorije u Los ‎Alamosu]]''' i '''[[Nacionalna laboratorija u Ouk Ridžu|Nacionalne laboratorije u ‎Ouk Ridžu]]''' '''[[1950]]'''., a takođe ih u svojoj knjizi spominje i direktor ‎‎'''[[Projekat Plava knjiga|Projekta Plava knjiga]]''' '''Ed Rupelt''' (Ed Ruppelt). ‎‎[http://ufologie.net/books/ruppeltbook15.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115034112/http://ufologie.net/books/ruppeltbook15.htm |date=2010-01-15 }}‎ * '''Čvrsti materijalni dokazi''', kao što je bio slučaj '''[[Ubatuba]]''' (Ubatuba) u ‎‎'''[[Brazil]]'''u '''[[1957]]'''. sa ostacima '''[[magnezij]]um'''a, koji su bili analizirani od ‎strane Kondonove komisije i drugih. I u incidentu Sokoro iz '''[[1964]]'''. bilo je ‎tragova metala, koje je analizirala '''[[NASA]]'''.‎ * '''Razno''': Zabeležene elektromagnetne emisije, kao što su mikrotalasi ‎detektovani u dobro poznatom slučaju iz '''[[1957]]'''. sa osmatračkim avionom RB-47, ‎koji je takođe bio i vizuelni i radarski slučaj. [http://ufologie.net/htm/rb47.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025041255/http://ufologie.net/htm/rb47.htm |date=2005-10-25 }} Za ‎polarizacione prstenove oko NLO-a '''dr Džejms Harder''' (Dr. James Harder) je smatrao ‎da su intenzivna magnetna polja NLO-a koja stvaraju '''[[Faradejev efekat]]'''. ‎‎[http://ncas.sawco.com/ufosymposium/harder.html]‎ Uprkos tome što mnogi naučnici imaju nisko mišljenje o ovoj temi, mnogi ‎fizički efekti su zreli za naučnu analizu. Sturokov NLO panel je '''[[1997]]'''. ‎sproveo sveobuhvatni pregled slučajeva sa materijalnim dokazima. ‎‎[http://www.scientificexploration.org/jse/articles/ufo_reports/sturrock/toc.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060418102205/http://www.scientificexploration.org/jse/articles/ufo_reports/sturrock/toc.html |date=2006-04-18 }} ‎ Pojedini naučnici i inženjeri su pokušali da podrže moguću fiziku u vezi sa ‎NLO-ima kroz istovremenu analizu i izjava očevidaca i materijalnih dokaza. ‎Primer su dali bivši inženjer '''[[NASA]]'''-e '''Džejms Mek Kembel''' (James McCampbell) ‎u knjizi '''Ufologija''' (Ufology) [http://www.nicap.dabsol.co.uk/ufology.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050911100153/http://www.nicap.dabsol.co.uk/ufology.htm |date=2005-09-11 }} i drugi ‎NASA-in inženjer '''Pol Hil''' (Paul Hill) u knjizi '''Nekonvencionalni leteći ‎objekti''' (Unconventional Flying Objects). Među temama koje su obojica dodirnuli ‎bilo je i pitanje kako NLO-i mogu da lete supersoničnim brzinama, a da ne ‎stvaraju '''[[zvučni prasak]]''' (sonic boom). Mek Kembelovo rešenje u vidu ‎‎'''[[mikrotalasna plazma|mikrotalasne plazme]]''' koja cepa vazduh ispred letelice, ‎istražuje '''dr [[Leik Mirabo]]''' (Dr. Leik Myrabo), profesor inženjerijske fizike ‎na Renslerovom politehničkom institutu, kao mogući napredak u hipersoničnom ‎letenju. [http://www.rpi.edu/dept/mane/deptweb/faculty/member/myrabo.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011126214512/http://www.rpi.edu/dept/mane/deptweb/faculty/member/myrabo.html |date=2001-11-26 }}‎ ‎ ‎ Neka nedavna dostignuća na polju '''[[elektronski rat|elektronskog ratovanja]]''' ‎veoma liče na elektromagnetne smetnje i fiziološke efekte opisane u NLO ‎slučajevima iz '''[[1940e|1940ih]]''' i '''[[1950-e|1950ih]]'''. Američki '''[[Vazduhoplovni naučni ‎savetodavni odbor]]''' je '''[[1997]]'''. objavio izveštaj o naoružanju vazduhoplovstva za ‎‎'''[[21.vek]]''', u kojem se opisuje kako bi energetska oružja navođena mikrotalasima ‎mogla biti upotrebljena za blokadu vozila, čime bi ona postala laka meta za ‎bombardovanje. Isto oružje je u stanju da onesposobi navigacione i ‎komunikacione sisteme aviona, kao i električnu mrežu i elektronske uređaje na ‎zemlji. [http://www.memagazine.org/backissues/nov03/features/airpow/airpow.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050907061156/http://memagazine.org/backissues/nov03/features/airpow/airpow.html |date=2005-09-07 }} ‎Mikrotalasna oružja za kontrolu masa koja izazivaju temperaturu i intenzivan ‎bol bila su najavljena '''[[2001]]'''. [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn1470] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080504164615/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn1470 |date=2008-05-04 }} ‎Druga mikrotalasna oružja bi izazivala gubitak telesnih funkcija. ‎‎[http://www.sciam.com/article.cfm?articleID=000CBC91-B6FD-1E51-‎A98A809EC5880105] (Vidi '''[[neobična oružja]]''') ‎ == Identifikovani leteći objekti (ILO) == Procenjeno je da je preko 90% svih prijavljenih NLO slučajeva na kraju bilo ‎identifikovano. Dok je samo manji broj NLO izveštaja namerna obmana, većina su ‎pogrešna tumačenja prirodnih ili ljudskom rukom stvorenih fenomena.‎ Ali, stvaran procenat ILO-a naspram NLO-a zavisi od toga ko sprovodi studiju i ‎može da veoma varira u zavisnosti od kriterijuma. Na primer, naučnici ‎‎'''[[Batelov memorijalni institut|Batelovog memorijalnog institut]]''' koji su za ‎američko vazduhoplovstvo sproveli studiju o 3.201 NLO slučaju '''[[1950-e|1950ih]]''', ‎došli su do 22% neidentifikovanih slučajeva, koristeći se strogim ‎kriterijumima prema kojima je svaki od četvorice naučnika morao da se složi da ‎slučaj nema prozaično objašnjenje, s jedne strane, a sa druge strane je bilo ‎potrebno da se samo dvojica naučnika slože da je slučaj objašnjen.‎ Naspram ovoga, mnogo manji broj NLO slučajeva je stigao do '''Alena Hendrija''' (Allen ‎Hendry), koji je bio glavni istražitelj Centra za NLO studije / CNLOS ‎‎[http://www.cufos.org/]. CNLOS je osnovao '''dr [[Alen Hajnek]]''' (Dr. Allen Hynek) ‎‎(bio je konsultant američkog vazduhoplovstva na Projektu Plava knjiga) s ciljem ‎ozbiljnog naučnog istraživanja NLO fenomena. Hendri je proveo 15 meseci lično ‎istražujući 1.307 NLO izveštaja. Svoje zaključke je objavio '''[[1979]]'''. u knjizi ‎‎'''NLO priručnik: Vodič za istraživanje, procenu i izveštavanje o NLO pojavama''' ‎‎(The UFO Handbook: A Guide to Investigating, Evaluating, and Reporting UFO ‎Sightings). Hendri je priznao da bi voleo da je pronašao dokaz o postojanju ‎vanzemaljaca, ali je naglasio da je velika većina slučajeva imala samo prozaična ‎objašnjenja. Njegovi zaključci su bili sledeći: ‎ * Od 1.307 slučajeva: 1.194 (91,4%) ima prozaično (nevanzemaljsko) objašnjenje, 93 ‎‎(7,1%) ima moguće prozaično objašnjenje i 20 (1,5%) je neobjašnjeno. ‎ * Statistika: kod 28% izveštaja NLO-i su bili zvezde ili planete; 1,7% vrh ‎mladog meseca; 18% reklamne zastavice na avionima i 9% meteoritsko kamenje. ‎ * Distorzije u atmosferi mogu da prouzrokuju da se nebeska tela kreću gore-dole, ‎porinju, prave osmice, meandriraju ili se, čak, kreću po cik-cak liniji. Ovo ‎objašnjava zašto nebeska tela mogu lako da prevare posmatrača. ‎ * U 49 slučajeva, kada se ispostavilo da su u pitanju nebeska tela, svedoci su ‎procenjivali udaljenost od NLO-a od 200 stopa do 125 milja! Slično tome, neki ‎svedoci su verovali da ih NLO-i prate, čak iako je nebesko telo bilo stacionarno. ‎Čak i policajci i drugi očevici od poverenja mogu lako da budu prevareni ‎gledanjem u zvezde i planete. ‎ * Svemirski materijal, poput meteorskog kamenja, koji ulazi u orbitu i za sobom ‎ostavlja svetlosni trag, takođe može biti pogrešno protumačen kao svetlost koja ‎dolazi iz prozora svemirske letelice. Tada ljudski mozak stvara iluziju ‎svemirskog broda zasnovanu na pogrešnom tumačenju, koja onda prevari čoveka.‎ ‎'''Ljudskom rukom stvoreni fenomeni koji se obično pogrešno tumače''':‎ * '''[[Balon]]'''i (meteorološki ili putnički). * '''[[Vojni avioni]]'''.‎ * Treperava svetla aviona koji sleću.‎ * Nekonvencionalni avioni ili napredna tehnologija (npr. SR-71 Blackbird ili V-2 Nevidljivi bombarder). * Reklamni avioni. ‎ * Veštački zemljini sateliti. ‎ * Letelice poput helikoptera. ‎ * Jedrilice. ‎ * Rakete i lansiranje raketa. ‎ * Zmajevi. ‎ * Modelarski avioni.‎ * Vatrometi. * Laserski snopovi usmereni ka oblacima. * Svetla za noćnu pretragu. * Namerne obmane.‎ * Tablete za instant vatru.‎ ‎'''Prirodni objekti koji se često pogrešno tumače''':‎ * Mesec, zvezde i planete (npr. planeta Venera)‎ * Neobična meteorološka stanja (lentikularno (u obliku sočiva) formiranje ‎oblaka, oblaci koji svetle noći, efekti duge i kristali leda na velikim ‎visinama). ‎ * Komete. ‎ * Meteorski rojevi. ‎ * Bliski ili ogromni meteori. ‎ * Jata ptica.‎ * Rojevi insekata u preletu. * Reflekcija atmosferskih inverzionih slojeva. ‎ * Vreo jonizovan gas.‎ * Svetla iz Zemlje (svetlosna električna dešavanja koja potiču od zemljotresa i ‎tektonsko-geoloških fenomena). * Loptaste munje. ‎ * Atmosferski inverzioni slojevi.‎ * Reflektovana svetlost (naročito kroz pukotine u oblacima).‎ * Severna svetlost ('''Aurora borealis''').‎ == Popularna objašnjenja za NLO == U zavisnosti od toga ko vrši procenu, između 3% i 30% svih slučajeva ostaje ‎neobjašnjeno. Ovo su neke od najpopularnijih hipoteza za objašnjenje NLO-a:‎ * '''[[Hipoteza o vanzemaljcima]]''' * '''[[Paranormalna i okultna hipoteza]]'''‎ * '''[[Međudimenzionalna hipoteza]]'''‎ * '''[[Psihosocijalna hipoteza]]''' ‎ * Hipoteza o prirodnom objašnjenju, npr. , '''[[loptaste munje]]''' ‎ * Hipoteza o svetlima iz Zemlje / tektonskim poremećajima ‎ * Hipoteza o ljudskom rukom stvorenim letelicama (vidi '''[[vojni leteći tanjiri]]''') * Više od jednog objašnjenja – različite kombinacije ovih prethodnih ‎ == Dokazi i objašnjenja == Neki misle da je studija o NLO-ima i dalje vredna pažnje zbog mnogo otvorenih ‎pitanja, pogotovo zbog povremenih izveštaja o NLO-ima od strane ‎profesionalnih ili vojnih '''[[astronomija|astronoma]]''' ili '''[[avijatičar|pilota]]''' – ‎pojedinaca čije karijere, a često i njihovi sami životi, zavise od sposobnosti da ‎prepoznaju i procene avione, vremenske prilike, rastojanja i druge faktore od ‎vitalnog značaja za let. Neki ufolozi govore da je takve slučajeve mnogo teže ‎odbaciti kao pogrešnu procenu zemaljskih objekata. '''[[Gordon Kuper]]''' (Gordon ‎Cooper) i '''[[Edgar Mičel]]''' (Edgar Mitchell) su dva '''[[NASA]]'''-ina '''[[astronaut]]'''a koja ‎su izrazila interesovanje za NLO-e i izvikala predrasude pojedinih ‎profesionalaca (Kuper je tvrdio da je video NLO-e ranih [[1950-e|1950ih]]). ‎ I skeptici i ufolozi se slažu da se velika većina slučajeva može objasniti kao ‎prirodni fenomeni, obično kao pogrešna tumačenja objekata sa kojima posmatrač ‎ili nije upoznat ili ih vidi pod neobičnim okolnostima (na kraju se ispostavi ‎da su to bile samo nenamerne greške). Samo mali procenat opažanja su namerne ‎obmane. Posle istrage većina NLO-a, ustvari, postane ILO-i – Identifikovani ‎leteći objekti. ‎ Čak iako velika većina NLO-a postane ILO-i, jedan dobro dokumentovani slučaj, ‎kao što je '''Čileanski slučaj sa radarskim i vizuelnim opažanjem''' iz '''[[1997]]'''., koji je ‎potvrdila vlada u Santjagu [http://ufologie.net/htm/offichili.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025082933/http://ufologie.net/htm/offichili.htm |date=2005-10-25 }}, je dovoljan da se ‎opovrgne '''hipoteza o nijednom slučaju''' (null hypothesis). Slično tome, fizičar ‎‎'''[[Mičijo Kaku]]''' (Michio Kaku) navodi da iako 'možda 99% svih opažanja NLO-a ‎može biti odbačeno, pošto su uzrokovani poznatim fenomenima, ono šta je ‎uznemirujuće za fizičare je preostalih 1% ovih opažanja, opažanja koja su brojna ‎i načinjena mnogobrojnim metodama opažanja. Neka od najintrigantnijih opažanja ‎potiču od pilota i putnika komercijalnih aviona - ove pojave su takođe ‎primećene na radaru i zabeležene su na video traci. Ovakve slučajeve je teže ‎odbaciti'. [http://www.mkaku.org/articles/physics_of_space_travel.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050924120437/http://mkaku.org/articles/physics_of_space_travel.shtml |date=2005-09-24 }}‎ S druge strane, mnogo neobjašnjivih slučajeva je i dalje ili ignorisano od medija ‎ili, ako skeptik nudi objašnjenje koje se ne poklapa sa činjenicama (npr. za cik-‎cak kretanje svetlećih objekata koje je detektovano na '''[[radar]]'''u se kaže da je to ‎pogrešno tumačenje '''[[Jupiter (planeta)|Jupiter]]'''a) gube pažnju medija i, što se tiče medija, slučaj je ‎završen.‎ Ponekad se kaže da '''vanredne tvrdnje zahtevaju vanredne dokaze''', ali mnogo ‎istraživačkih grupa samo tvrdi da tema zaslužuje dalju istragu, i to ne samo i ‎pravcu da se dokaže da su NLO-i obavezno vanzemaljske letelice.‎ Skeptici kažu da zaista postoje opažanja nepoznatih letećih objekata, koja se ‎obično logički objasne, da nema materijalnih dokaza neke vanzemaljske letelice i ‎da se za mnoge tvrdnje ispostavilo da su prevare. Takođe naglašavaju da teret ‎dokazivanja leži na onome ko iznosi tvrdnju. Sa druge strane, '''[[Marčelo Truci]]''', ‎‎(Marcello Truzzi), '''[[profesor]]''' '''[[sociologija|sociologije]]''' na Univerzitetu ‎Istočni Mičigen, kaže da neki samoproklamovani skeptici zloupotrebljavaju ‎termin (ili, čak, pogrešno tumače svoje mišljenje): 'Pošto se '''skepticizam''' ‎uopšteno odnosi pre na sumnju nego na agnostički stav, oni koji sebe nazivaju ‎‎'''skepticima''' su u stvari '''pseudoskeptici''' koji su, po mom mišljenju, stekli ‎lažnu prednost uzurpiranjem tog naziva'. ‎‎[http://www.anomalist.com/commentaries/pseudo.html]‎ Zagovornici takođe često komentarišu da, iako je tema o NLO-ima predmet ‎predrasuda koje potiču od ismevanja i stigmatizacije (prema Kakuu: 'Ne postoje ‎fondovi za one koji bi se ozbiljno bavili neidentifikovanim objektima u ‎svemiru, i nečija reputacija može da strada ako neko samo i pokuša da izrazi ‎interes za ove neortodoksne stvari.'), postoji ogromna količina dokaza, kako ‎fotografija, video zapisa, tako i izjava brojnih zakletih svedoka.‎ == Dokazi i zataškavanja == Neki takođe tvrde da su ogromnu količinu materijalnih dokaza brzo, ali ponekad ‎trljavo, zabašurili vladini činovnici, ne uvek u uniformama, sa ciljem da ‎sačuvaju stanovništvo psihološki nepripremljeno za društvene, teološke i ‎bezbednosne implikacije takve stvarnost. (vidi '''[[Brukingov izveštaj]]'''.‎ Postoje raštrkani izveštaji o zataškavanju dokaza u vezi sa NLO-ima kroz mnogo ‎decenija: '''[[1950]]'''., '''[[Nikolas Marijana]]''' (Nicholas Mariana) je snimio na film ‎neke neobične objekte na nebu i na kraju film predao američkom vazduhoplovstvu, ‎ali je insistirao da su najbolji kadrovi objekata bili uklonjeni sa filma kada mu ‎je bio vraćen; '''[[1961]]'''., '''[[Žak Vale]]''' (Jacques Vallee) je saopštio da je bio svedok ‎kada su bile uništene izvesne trake na kojima se vidi nepoznati objekat koji ‎nadleće zemlju.‎ Zataškavanje dokaza koji potvrđuju postojanje vanzemaljskog života je počelo da se ‎razmatra posle otkrivanja '''[[pulsar]]'''a. Astrofizičar '''[[Piter A. Sturok]]''' (Peter A. ‎Sturrock) je napisao da 'kada su bili otkriveni prvi regularni radio signali ‎pulsara, kembrički naučnici su ozbiljno razmatrali mogućnost da možda potiču ‎od neke '''[[izvanzemaljci|vanzemaljske]]''' civilizacije. Razmatrajući ovu mogućnost, ‎odlučili su da, ukoliko se to pokaže tačnim, oni ne mogu izaći u javnost bez ‎prethodnog dogovora sa vlastima. Čak je bilo i diskusije o tome da li je u ‎najboljem interesu čovečanstva uništiti dokaze i zaboraviti na sve!'. ‎ == Obmane == Od mnogih svedoka koji su prijavili da su videli NLO, za samo mali procenat (2-‎‎3%, prema statistikama američkog vazduhoplovstva) je dokazano da su ‎‎'''[[obmana|obmanjivači]]'''. Neki su se držali svojih priča uprkos ubedljivim ‎dokazima o obmani. Za naredne slučajeve se naširoko smatra da su prevare, iako ‎neki i dalje imaju zagovornike među istaknutim istraživačima:‎ * '''[[Džordž Adamski]]''' (George Adamski)‎ * '''[[Ed Volters]]''' (Ed Walters) ‎ * '''[[12 Veličanstvenih]]''' (Majestic 12), navodno, tajna grupa visokog ranga za ‎izučavanje NLO-a .‎ * '''[[Incident na ostrvu Mori]]''' (Maury Island Incident)‎ * '''[[Bili Majer]]''' (Billy Meier) * '''[[UMMO]]''' (Ummo affair), serija vrlo detaljnih pisama i dokumenata, navodno od ‎vanzemaljaca. ‎ * '''Diskreditovana opažanja''': [http://www.larryhatch.net/DISCRED.html]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}‎ == NLO i psihologija == Tvrdnje studija o NLO-ima su tokom godina dovele do značajnih otkrića o ‎‎'''[[meteorologija|atmosferskim fenomenima]]''' i psihologiji. U ‎‎'''[[psihologija|psihologiji]]''', studija o NLO-ima je otkrila informacije o ‎pogrešnim tumačenjima, iluzijama vida, '''[[halucinacija]]'''ma i mašti sklonim ‎ličnostima, koje mogu da objasne zašto su neki ljudi spremni da poveruju ‎obmanjivačima kao što je bio '''[[Džordž Adamski]]'''. Mnogi su sumnjali u pouzdanost ‎‎'''[[hipnoza|hipnoze]]''' u slučajevima '''[[otmice vanzemaljaca|otmica vanzemaljaca]]'''. ‎ == Preplitanje paranornalnog, mističnog i okultnog == Polje NLO-a se ne prepliće obavezno sa '''[[paranormalno|paranormalnim]]''', iako je ‎u praksi to čest slučaj. Neki istraživaču poput '''[[Džon Kil|Džona Kila]]''' (John ‎Keel) i '''[[Žak Vale|Žaka Valea]]''' (Jacques Vallee) tvrde da postoji direktna veza ‎između NLO-a i paranormalnih fenomena. ‎ Takođe, pojedine verske sekte su učinile NLO-e središtem svojih verovanja. ‎‎(vidi '''[[Paranormalna i okultna hipoteza]]''')‎ Mnogi drevni religijski crteži sadrže prikaze koji se tumače kao NLO-i i ‎vanzemaljska bića. Neki takođe veruju da je tokom dugih perioda istorije ‎neljudska inteligencija uticala na izvesne religije i običaje. (vidi '''[[drevni ‎astronauti]]''')‎ == Zavere == Za NLO se ponekad tvrdi da su deo '''[[NLO teorija zavere|organizovane zavere]]''' u kojoj Vlada namerno prikriva postojanje vanzemaljaca, ili sarađuje sa njima. Postoje mnoge verzije ove priče, neke su ekskluzivne, dok se druge preklapaju sa drugim teorijama zavere. Spekuliše se i da su NLO fenomeni probe eksperimentalnih aviona ili naprednog oružja. U ovom slučaju NLO su viđeni ili kao neuspeh da se održi tajnost, ili su namerni pokušaji dezinformacije kako bi se sam fenomen ismejao s ciljem da se nesmetano progoni. Ova teorija se ne slaže sa prethodnom, prema kojoj je savremena vojna tehnologija adaptirana tehnologija vanzemaljaca. Vidi '''[[Oblast 51]]''' Takođe se sugeriše da je celokupna ljudska tehnologija, ili njen veći deo, zasnovana na kontaktima sa vanzemaljcima. Vidi '''[[drevni astronauti]]''' == Značajni događaji i NLO opažanja == '''[[Spisak glavnih mesta NLO pojavljivanja]]''' == Istaknuti NLO istraživači == * '''Albert K. Bender''' (Albert K. Bender) * '''[[Stanton T. Friedman|Stenton Fridman]]''' (Stanton Friedman) * '''[[Ričard Hol]]''' (Richard Hall) * '''Dr [[Džejms Harder]]''' (Dr. James Harder) * '''Dr [[Dž. Alen Hajnek]]''' (Dr. J.Allen Hynek) * '''Dr [[Karl Jung]]''' (Dr. Carl Jung) * '''[[Džon Kil]]''' (John Keel) * '''[[Donald Kihou]]''' (Donald Keyhoe) * '''[[Filip J. Klas]]''' (Philip J. Klass) * '''Dr [[Brus Mekabi]]''' (Dr. Bruce Maccabee) * '''Haim Mosan''' (Jaime Maussan) * '''Dr [[Džejms E. Mekdonald]]''' (Dr. James E. McDonald) * '''Dr [[Donald Menzel]]''' (Dr. Donald Menzel) * '''[[Dženi Rendlz]]''' (Jenny Randles) * '''Dr [[Harli D. Ratlidž]]''' (Dr. Harley D. Rutledge) * '''Dr [[Peter A. Šturok]]''' (Dr. Peter A. Sturrock) * '''[[Klaudio Cujoši Suenaga]]''' (Cláudio Tsuyoshi Suenaga) * '''Dr [[Žak F. Vale]]''' (Dr. Jacques F. Vallee) * '''[[Najdžel Votson]]''' (Nigel Watson) == Teorije == * '''[[Hipoteza o vanzemaljcima]]''' * '''[[Međudimenzionalna hipoteza]]''' * '''[[NLO-i kao nepoznati prirodni fenomeni]]''' * '''[[Masovna histerija]]''' * '''[[Arhetip]]''' * '''[[Teorija o drevnim astronautima]]''' * '''Biološka hipoteza''' * '''Astronautička teorija''' * '''Masovna obmana''' * '''Prikrivena manipulacija''' * '''Vojne vežbe''' * '''Tajni vazduhoplovi''' == Filmovi i TV == * '''[[Zemlja protiv letećih tanjira]]''' * '''[[Hangar 18]]''' * '''[[NLO (serija)|NLO]]''' (TV serija) * '''[[N.L.O.]]''' (film iz 1993) * '''[[Close Encounters of the Third Kind|Bliski susreti treće vrste]]''' * '''[[E.T.: The Extra-Terrestrial|E.T. vanzemaljac]]''' * '''[[The X-Files|Dosije Iks]]''' * '''[[Odneseni]]''' <!-- NIJE OVO prevedeno kao „Oteti“ kod nas? Jeste, ali pogrešno (engl. to take = uzeti,ODNETI) (srp. OTETI (na silu) = to abduct, to kidnap, to take by force). Dakota Fening je „pristala“ da bude ODNESENA (Taken, a ne Taken by Force ili slično) teleportacijskim svetlosnim snopom, nije bila kidnapovana, tj. OTETA od strane malih zelenih (nisu joj strpali džak na glavu i odvezli kombijem u nepoznatom pravcu...), mada, ko će ga znati ... --> * '''[[Vatra na nebu]]''' == Povezano == {{Commonscat|UFO|NLO}} * '''[[Neidentifikovani podvodni objekat]]''' ('''NPO''') <small>([[:en:Unidentified submerged object|en]])</small> * '''[[Izvanzemaljci|Vanzemaljaci]]''' * '''[[Otmice vanzemaljaca]]''' * '''[[Drevni astronauti]]''' * '''[[Anomalni fenomen]]''' * '''[[Crni trouglovi]]''' * '''[[Teorija zavjere|Teorija zavere]]''' * '''[[Krugovi u usevima]]''' * '''[[Forteana]]''' * '''[[Šuplja Zemlja]]''' * '''[[Lista magazina o anomalnim fenomenima]]''' * '''[[Vojni leteći tanjiri]]''' * '''[[Prorok Jahve]]''' * '''[[Naučni skepticizam]]''' * '''[[NLO teorija zavere]]''' * '''[[UMMO]]''' (Ummo) * '''[[Roswellski NLO incident|Rozvelski NLO incident]]''' * '''[[The X-Files|Dosije Iks]]''' == Izvori == * '''Peter A. Sturrock'''; '''The UFO Enigma: A New Review of the Physical Evidence'''; Warner Books, 1999; {{ISBN|0-446-52565-0}} == Vanjske veze == * http://www.gmdir.com/ufo/ NLO lokator * http://www.nwlink.com/~ufocntr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051001045353/http://www.nwlink.com/~ufocntr/ |date=2005-10-01 }} Američki Nacionalni NLO obaveštajni centar * http://www.PosttoPostAM.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200926013616/http://posttopostam.com/ |date=2020-09-26 }} * http://www.cufos.org/ Centar za NLO studije (CUFOS) * http://www.themissingtimes.com/ * http://www.ovnis.tv/index2.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051001011715/http://ovnis.tv/index2.htm |date=2005-10-01 }} Zvanični sajt ''Haima Mosana'' (Jaime Maussan) (na španskom) * http://www.larryhatch.net/{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *U* NLO baza podataka (Mape i statistike mesta opažanja) * http://www.bluebookarchive.org Onlajn verzija Projekta Plava knjiga, sa mikrofilma * http://narcap.org/ Američki Nacionalni avijatičarski centar za obaveštavanje o anomalnim fenomenima * http://www.nidsci.org * http://www.scientificexploration.org Društvo za naučna istraživanja * http://www.ufoevidence.org/ * http://www.mufon.com/ * http://www.csicop.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316042105/http://www.csicop.org/ |date=2014-03-16 }} Komitet za naučna istraživanja tvrdnji o paranormalnom * http://www.disclosureproject.org neprofitni istraživački projekat * http://www.ufo-sighting-guide.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050921215446/http://www.ufo-sighting-guide.com/ |date=2005-09-21 }} Vodič za posmatranje NLO * http://freedomofinfo.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051204025825/http://www.freedomofinfo.org/ |date=2005-12-04 }} Koalicija za slobodu informacija * http://rinf.com/conspiracies/ufo.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050730083721/http://rinf.com/conspiracies/ufo.html |date=2005-07-30 }} Vladini dokumenti * http://www.theozfiles.com/index.html NLO u Australiji, autora ''Bilija Čokera'' (Bill Chalker) * http://www.ufoskeptic.org/welcome.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012151103/http://www.ufoskeptic.org/welcome.html |date=2007-10-12 }} * http://www.jimmarrs.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060830211136/http://www.jimmarrs.com/ |date=2006-08-30 }} zvanični sajt ''Džima Marsa'' (Jim Marrs), autora monogobrojnih knjiga u vezi sa NLO * http://www.naziufos.com/ Nacistički NLO-i i čudesna oružja, autora ''Mauricija Verge'' * [http://www.lightsoverphoenix.com/ Misteriozna svetla iznad Feniksa] * http://www.roswellfiles.com/storytellers/KentJeffrey1.htm Rozvel: Anatomija mita, autora ''Džefrija Kenta'' (Jeffrey Kent) * http://www.jman5.com/mexufo.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207014043/http://www.jman5.com/mexufo.htm |date=2006-02-07 }} Grad Meksiko, 6. avgusta 1997., autora ''Džeka Lendmena'' (Jack Landman) * http://www.purgatory.com/xcommunication/viewtext.cfm?tfile=mexico-video-dialog.txt&page=vis {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040430215424/http://www.purgatory.com/xcommunication/viewtext.cfm?tfile=mexico-video-dialog.txt&page=vis |date=2004-04-30 }} Grad Meksiko, 6. avgusta 1997: Analiza ''Majkla Lindemana'' (Michael Lindemann) * http://www.holman.net/ufo/archives/pics/mexico/ufomex6aug(1).mov {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051017072427/http://www.holman.net/ufo/archives/pics/mexico/ufomex6aug(1).mov |date=2005-10-17 }} Grad Meksiko, 6. avgusta 1997. - video zapis * http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3707057.stm BiBiSi-jev članak o video traci maksičkih vazduhoplovnih snaga * http://www.ufoevidence.org/feature/Tunguska.htm Događaj u Tunguskoj * http://www.nicap.org/rufo/contents.htm Izveštaj o neidentifikovanim letećim objektima - Projekat Plava knjiga, autora ''Edvarda Dž. Rupelta'' (Edward J. Ruppelt) * http://www.roswellrods.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210525235322/http://www.roswellrods.com/ |date=2021-05-25 }} * http://www.ozemail.com.au/~vufors NLO istraživačko društvo Viktorije (VUFORS) * http://www.book-of-thoth.com/sections-listarticles-35.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515021153/http://www.book-of-thoth.com/sections-listarticles-35.html |date=2011-05-15 }} Istorijska arhiva o NLO * http://jan-pajak.com/magnocraft.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025193348/http://jan-pajak.com/magnocraft.htm |date=2005-10-25 }} NLO Magnocraft * http://www.xnetbg.com/www/siteng/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=3&id=68&Itemid=40{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} NLO baza podataka * http://www.dark-ufo.com [[Kategorija:Ufologija]] [[Kategorija:Vanzemaljci]] [[Kategorija:Okultizam]] [[Kategorija:Paranormalni fenomeni]] swjcs83nea5mgy09qrwsfagbfzco19l 0 4312 42652061 42646027 2026-07-09T00:16:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Novi Zeland | ime = | izvorno_ime = {{nowrap|''New Zealand'' {{small|([[engleski]])}} / ''Aotearoa'' {{small|([[maorski jezik|maorski]])}}}} | ime_genitiv = Novog Zelanda | status = | zastava = Flag of New Zealand.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of New Zealand.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = [[God Defend New Zealand]]" • "[[God Save the King]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = NZL orthographic NaturalEarth.svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Wellington]] | latd = 41 | latm = 17 | latNS = S | longd = 174 | longm = 27 | longEW = E | najveći_grad = [[Auckland]] | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = {{nowrap|[[engleski]] {{small|(95.9%)}}<br>[[maorski]] {{small|(4.2%)}}<br>[[Novozelandski znakovni jezik|NZL znakovni jezik]] {{small|(0.6%)}}}} | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarizam|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]] | vođa_titula1 = [[Novozelandska monarhija|Monarh]] | vođa_ime1 = [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]] | vođa_titula2 = {{nowrap|[[Generalni guverner Novog Zelanda|Generalni guverner]]}} | vođa_ime2 = [[Cindy Kiro]] | vođa_titula3 = [[Premijer Novog Zelanda|Premijer]] | vođa_ime3 = [[Christopher Luxon]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Parlament Novog Zelanda|Parlament]]<br>{{small|([[Predstavnički dom (Novi Zeland)|Predstavnički dom]])}} | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = od [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] | uspostava_događaj1 = [[Sewellovo ministarstvo (1856.)|Odgovorna vlada]] | uspostava_datum1 = [[7. svibnja]] [[1856.]] | uspostava_događaj2 = [[Novi Zeland (dominion)|Dominion]] | uspostava_datum2 = [[26. rujna]] [[1907.]] | uspostava_događaj3 = [[Zakon o usvajanju Vestminsterskog statuta (1947.)|Usvojen Statut]] | uspostava_datum3 = [[25. studenog]] [[1947.]] | uspostava_događaj4 = {{nowrap|[[Zakon o izmjenama Ustava Novog Zelanda (zahtjev i pristanak) (1947.)|''De iure'' nezavisnost]]}} | uspostava_datum4 = [[10. prosinca]] [[1947.]] | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 268,021 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 75 | vode = 1.6% | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 4,697,880 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 123 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = 4,242,048 | stanovništvo_popis_godina = [[2013.]] | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 17.2 | stanovništvo_gustina_rang = 205 | broj_članica = | GDP_PPP = $173.2 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2016]]. | GDP_PPP_per_capita = $36,950 | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = $169.9 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2016]]. | GDP_nominal_per_capita = $36,254 | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = 33.0 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2014]] | Gini_promjena = | HDI = 0.913 | HDI_ref = | HDI_rang = 9 | HDI_godina = [[2014]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[novozelandski dolar]] | valuta_kod = NZD | vremenska_zona = [[NZST]] | utc_nadom = +12 | vremenska_zona_DST = [[NZDT]] | utc_nadom_DST = +13 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = dd/mm/gggg | pozivni_broj = +64 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.nz]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Novi Zeland''' ({{jez-eng|New Zealand}}, izgovor: [ˌnjuː ˈziːlənd]; {{jez-mi|Aotearoa}}, izgovor: [aoˌteaˈroa]) je [[ostrvska država]] u jugozapadnom delu [[Tihi ocean|Tihog okeana]]. Sastoji se od dva velika ostrva ‒ [[Sjeverni otok|Severnog]] i [[Južni otok|Južnog]] ‒ kao i većeg broja manjih ostrva. Zvanično ime države na maorskom je '''Aotearoa''', što se često prevodi kao „''Zemlja dugog belog oblaka''“. Novi Zeland je geografski najizolovanija država na svetu. Najbliži sused, [[Australija]], udaljena je 1.500 kilometara severozapadno od glavnih ostrva, preko [[Tasmanovo more|Tasmanovog mora]]. Jedina značajnija kopnena masa ka jugu je [[Antarktik]], ka severu su [[Nova Kaledonija]], [[Fidži]] i [[Tonga]]. Zbog svoje izolovanosti Novi Zeland je jedno od poslednje naseljenih mesta na planeti. Tokom ove izolacije razvijen je karakterističan [[Biodiverzitet Novog Zelanda|diverzitet]] [[Flora Novog Zelanda|flore]] i [[Fauna Novog Zelanda|faune]]. Najznačajniji je veliki broj jedinstvenih ptica, od kojih su mnoge izumrle dolaskom ljudi i sisara. Sa umerenom morskom klimom, zemljište je uglavnom pokriveno šumom. Raznovrsnu topografiju zemlje čine i oštri planinski vrhovi koji su rezultat [[Tektonika ploča|tektonskog pomeranja]] [[Tihookeanska ploča|tihookeanske]] i [[indo-australska ploča|indo-australijske]] ploče. [[Polinežani]] su naselili teritoriju današnjeg Novog Zelanda između [[1250]]. i [[1300]]. godine, pritom razvivši karakterističnu [[Maori]] kulturu. Prvi kontakt Evropljana je bio [[1642]]. kada je do obala doplovio [[Abel Tasman]]. Pojava krompira i [[musketa]] je dovela do preokreta u maorskom načinu života, i kao posledica nastupili su međuplemenski [[Musketni ratovi]]. [[Britanska imperija]] i [[Maori]] su [[1840]]. potpisali [[Ugovor iz Vajtangija]] kojim je Novi Zeland posao britanska kolonija, a Maori su dobili zaštitu od nadolazećih francuskih kolonizatora i samovolje kolonijalnih kompanija. Usledio je priliv velikog broj imigranata iz Evrope što je dovelo do brojnih sukoba i naposletku [[Novozelandski ratovi|Novozelandskih ratova]], posle kojih je došlo do masovne konfiskacije maorske imovine. Ekonomske krize su pratili periodi političke reforme, žene su dobile puno pravo glasa tokom devedesetih godina 19. veka, a od tridesetih godina 20. veka formirana je socijalna država blagostanja. Nakon Drugog svetskog rata, Novi Zeland se priključio [[ANZUS]] paktu zajedno sa SAD i Australijom, ali je ugovor kasnije suspendovan od strane SAD kada je Novi Zeland proglasio svoju teritoriju za slobodnu zonu od nukelarne energije i obnovljen je tek [[2010]]. Novi Zeland je deo dogovora [[UKUSA]] o deljenju obaveštajnih podataka između država anglosfere – Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Kanade i Australije. Tokom pedesetih godina 20. veka [[životni standard]] je bio među najvišima na svetu ali je sedamdesetih godina nastupila recesija koja je dodatno pogoršana stanjem na tržištu nafte i ulaskom Velike Britanije u [[Evropska ekonomska zajednica|EEZ]]. Tokom osamdesetih godina izvršene su brojne ekonomske reforme poznate pod nazivom ''Rogernomics'' po Rodžeru Daglasu, ministru finansija, kada je ukinuta politika [[protekcionizam|protekcionizma]] i uvedena [[slobodna trgovina]]. Tržišta za poljoprivredne proizvode sa Novog Zelanda su umnogome promenjena nakon sedamdesetih, pa je nekada najpopularniji izvozni proizvod vuna, zamenjena mlečnim i mesnim proizvodima a u skorije vreme i vinom. Većina [[Novozelanđani|Novozelanđana]] je evropskog porekla. Najveća manjinska grupa su domoroci Maori, a osim njih brojni su doseljenici iz Azije i drugih država Polinezije. Engleski je najdominantiji jezik, dok maorski i novozelandski znakovni jezik imaju status zvaničnog jezika. [[Kultura Novog Zelanda|Kulturu Novog Zelanda]] uglavnom čine elementi maorske i kulture ranih britanskih doseljenika. U ranom periodu evropskog doseljavanja slikarsku umetnost su uglavnom činili pejzaži i u manjoj meri portreti Maora. U skorije vreme su popularizovane klasične maorske umetnosti poput duboreza, pletenja i tetovaža. Mnogi umetnici danas kombinuju elemente maorskih i zapadnih tehnika u stvaranju jedinstvenih formi. Kultura Novog Zelanda je dodatno proširena globalizacijom i povećanom imigracijom sa ostrva u Pacifiku i iz Azije. Ranzolik pejzaž Novog Zelanda pruža mnoge mogućnosti za spoljne aktivnosti i korišćen je kao pozadina niza visokobudžetnih filmova. Novi Zeland se sastoji od 11 regiona, 67 teritorijalnih uprava u svrhu lokalne samouprave ali uz manje ovlašćenja od nekadašnjih provincija. Na nacionalnom nivou vlast vrši kabinet ministara, predvođen [[Premijer Novog Zelanda|premijerom]]. [[Šef države]] je kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]] koga predstavlja [[Generalni guverner Novog Zelanda|generalni guverner]]. [[Kraljevstvo Novi Zeland]] čine još i [[Tokelau]] (zavisna teritorija), [[Kukova Ostrva|Kukova ostrva]] i [[Nijue]] (samoupravne teritorije u slobodnoj asocijaciji) i [[Rosova teritorija]] (teritorijalna pretenzija Novog Zelanda na Antarktik). Novi Zeland je članica međunarodnih organizacija [[Ujedinjeni narodi|OUN]], [[Azijsko-tihookeanska ekonomska saradnja|APEK]], [[Komonvelt nacija|Komonvelt]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OESR]], [[Forum pacifičkih ostrva|FPO]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]]. == Etimologija == [[Datoteka:Nova Zeelandia by Janssonius(134121958).jpg|thumb|left|250px|Detalj holandske karte koja prikazuje zapadnu obalu Novog Zelanda pod imenom ''Nova Zeelandia'' ([[Johannes Janssonius|J. Janssonius]], [[1666]].)]] [[Maori]] danas Novi Zeland nazivaju Aotearoa (što se prevodi kao „zemlja dugog belog oblaka“),{{sfn|King|2003|p=41}} a ovaj naziv je u upotrebi i u [[Novozelandska varijanta engleskog jezika|novozelandskoj varijanti]] [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Ovaj naziv potiče od jednog naziva za [[Sjeverni otok|Severno ostrvo]] na [[maorski jezik|maorskom]]. Nepoznato je da li su Maori imali naziv za teritoriju cele države pre dolaska Evropljana.{{sfn|Hay|Maclagan|Gordon|2008|p = 72}} [[Abel Tasman]] je [[1642]]. primetio obalu Novog Zelanda i ovu zemlju nazvao ''Staten Landt'', uveren da je u pitanju deo istoimenog južnog dela [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web|first=John|last=Wilson|title=European discovery of New Zealand – Tasman's achievement|publisher=[[Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand]]|date=mart 2009|url=http://www.teara.govt.nz/en/european-discovery-of-new-zealand/3|accessdate=24. 1. 2011.}}</ref> [[Holandija|Holandski]] kartografi su promenili ime ove zemlje u ''Nova Zeelandia'' [[1645]]. godine, po provinciji [[Zeland]].<ref name="StatenLandt">{{cite web| url=http://www.teara.govt.nz/en/european-discovery-of-new-zealand/3 |title=Tasman’s achievement |publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand |date=septembar 2007 |accessdate=16. 2. 2008. |last=Wilson |first=John}}</ref><ref>{{cite book|last=Mackay|first=Duncan|year=1986|chapter=The Search For The Southern Land|editor-last=Fraser|editor-first= B|title=The New Zealand Book Of Events|url=https://archive.org/details/newzealandbookof0000fras|location=Auckland|publisher=[[Methuen Publishing|Reed Methuen]]|pages=[https://archive.org/details/newzealandbookof0000fras/page/52 52]–54}}</ref> Britanski istraživač [[James Cook|Džejms Kuk]] koji ga je prvi oplovio, je prilagodio ovaj naziv engleskom jeziku i nazvao ga ''New Zealand'', što je ime koje se i danas koristi. Maori su imali više naziva za ova dva ostrva, uključujući ''Te Ika-a-Māui'' (riba Mauija) za Severno i ''Te Wai Pounamu'' (voda zelenog kamena) i ''Te Waka o Aoraki'' (kanu Aorakija) za Južno ostrvo.{{sfn|Mein Smith|2005|p=6}} Na prvobitnim evropskim mapama Južnim ostrvom je nazivano malo ostrvo [[Stjuart ostrvo|Stjuart]] a sadašnje Južno ostrvo je nazivano Srednjim ostrvom.<ref>{{cite book|first=Thomas|last=Brunner|authorlink=Thomas Brunner|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/BruJour-fig-BruJour_P001a.html |title=The Great Journey: an expedition to explore the interior of the Middle Island, New Zealand, 1846-8|publisher=[[Royal Geographic Society]]|year=1851}}</ref> Sadašnja podela potiče iz [[1830]]. godine a od [[1907]]. je standardna.<ref name="NZ name">{{cite web|first=Malcolm|last=McKinnon|authorlink=Malcolm McKinnon|title=Place names – Naming the country and the main islands|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/place-names/1|accessdate=24. 1. 2011.}}</ref> Geografski savet Novog Zelanda je [[2009]]. godine otkrio da imena ostrva nikada nisu ozvaničena i trenutno postoje planovi da se to uradi.<ref>{{cite news|title=Confusion over NZ islands' names|newspaper=BBC News |date=22. 4. 2009.|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8011846.stm}}</ref> Istovremeno se razmatraju budući zvanični nazivi na maorskom,<ref name="Eriksen 2009">{{cite news|title=Name quest unveils historic titles|first=Alanah|last=May Eriksen|date=25. 4. 2009.|newspaper=[[The New Zealand Herald]]|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10568595|archive-date=2019-04-19|access-date=2013-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190419122525/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10568595|url-status=dead}}</ref> i najverovatnije je da će to biti ''Te Ika-a-Māui'' i ''Te Wai Pounamu''.<ref>{{cite news|first=Isaac|last=Davison|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10567873|title=North and South Islands officially nameless|newspaper=The New Zealand Herald|date=22. 4. 2009.}}</ref> == Geografija == {{glavni|Geografija Novog Zelanda}} === Reljef === [[Datoteka:New Zealand 23 October 2002.jpg|thumb|200px|Novi Zeland iz satelita.]] Novi Zeland čine dva glavna i veći broj manjih ostrva, koja se nalaze blizu centra takozvane [[Vodena hemisfera|Vodene hemisfere]] (nasuprot [[Kopnena hemisfera|Kopnene]] čiji je centar u Francuskoj). Severno i Južno ostrvo razdvaja [[Kukov prolaz]], širok 22 kilometra na najužoj tački.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=The Sea Floor|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/cook-strait/1|accessdate=13. 1. 2011.|date=April 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120164724/http://www.teara.govt.nz/en/1966/cook-strait/1 |date=2013-01-20 }}</ref> Osim ova dva ostrva, pet najvećih naseljenih ostrva su Ostrvo Stjuart, [[Četem ostrvo]], Ostrvo Veliki greben (u zalivu Hauraki), Ostrvo Durvil (u Marlboro moreuzu) i Ostrvo Vajheke (22&nbsp;km od Oklanda).<ref name="ACC Hauraki">{{cite web|url=http://www.aucklandcity.govt.nz/auckland/introduction/hauraki/default.aspx|title=Hauraki Gulf islands|publisher=[[Auckland City Council]]|accessdate=13. 1. 2011.}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|last=Hindmarsh|year=2006|url=http://www.historic.org.nz/en/Publications/HeritageNZMagazine/HeritageNz2006/HNZ06-DiscoveringDUrville.aspx|title=Discovering D'Urville|publisher=Heritage New Zealand|accessdate=13. 1. 2011.|unused_data=first}}</ref><ref name="Akld coastguard distances">{{cite web |url=http://www.auckland-coastguard.org.nz/Information/Distance+Tables.html |title=Distance tables |publisher=Auckland Coastguard |accessdate=2. 3. 2011. |archivedate=2011-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110123074649/http://www.auckland-coastguard.org.nz/Information/Distance%2BTables.html |deadurl=yes }}</ref> Novi Zeland je dugačak (preko 1600 kilometara duž severo-severoistočne ose) i uzak (na najširem delu 400 kilometara između obala)<ref>{{cite book|title=Heinemann New Zealand atlas|publisher=[[Heinemann (publisher)|Heinemann Publishers]]|first=D. W.|last=McKenzie|year=1987|isbn=079000187X}}</ref> sa približno 15.134 kilometara obale i ukupnom površinom od 268.021 kilometara.<ref>{{cite web|url=http://www2.stats.govt.nz/domino/external/PASFull/pasfull.nsf/84bf91b1a7b5d7204c256809000460a4/4c2567ef00247c6acc25697a00043f15?OpenDocument|title=Geography|publisher=[[Statistics New Zealand]]|accessdate=21. 12. 2009.|year=1999}}</ref> Zbog udaljenih ostrva i duge obale, država je bogata morskim resursima. Ekskluzivna ekonomska zona je jedna od najvećih na svetu i više od 15 puta je veća od površine samog Novog Zelanda.<ref name="mfe">{{cite book| title = Offshore Options: Managing Environmental Effects in New Zealand's Exclusive Economic Zone| publisher = [[Ministry for the Environment (New Zealand)|Ministry for the Environment]]| year = 2005| location = Velington| url = http://www.mfe.govt.nz/publications/oceans/offshore-options-jun05/offshore-options-jun05.pdf| isbn = 0-478-25916-6| format = PDF| access-date = 2013-04-29| archivedate = 2012-01-11| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120111075405/http://www.mfe.govt.nz/publications/oceans/offshore-options-jun05/offshore-options-jun05.pdf| deadurl = yes| archive-date = 2012-01-11| archive-url = https://web.archive.org/web/20120111075405/http://www.mfe.govt.nz/publications/oceans/offshore-options-jun05/offshore-options-jun05.pdf| url-status = dead}}</ref> [[Datoteka:Mt Taranaki.JPG|left|thumb|250px|Vulkan Maunt Taranaki na Severnom ostrvu]] Južno ostrvo je najveća [[kopno|kopnena masa]] Novog Zelanda, i podeljena je uzdužno [[Južni Alpi|Južnim Alpima]].<ref>{{cite book|title=The rise and fall of the Southern Alps|url=https://archive.org/details/risefallofsouthe0000coat|first=Glen|last= Coates|publisher=Canterbury University Press|year=2002|page=[https://archive.org/details/risefallofsouthe0000coat/page/15 15]|isbn=0908812930}}</ref> Na njima se nalazi više od 18 vrhova visine preko 3.000 metara, od kojih je najviši [[Maunt Kuk]] sa 3.754 metra što je i najviši vrh na celom Novom Zelandu. U podnožju Južnih Alpa nalazi se oblast [[Fjordlend]] sa dubokim [[fjord]]ovima, od kojih je najpoznatiji [[Milford Saund]].<ref>{{cite web|first=David|last=Grant|title=Southland places – Fiordland’s coast|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/southland-places/10|accessdate=14. 1. 2011.}}</ref> Severno ostrvo ima manje planinskih venaca ali ima veliki broj [[vulkan]] a. Najaktivnija je vulkanska zona Taupo oko koje je formirana vulkanska [[visija]] koju obeležava najviši vrh Severnog ostrva, [[Ruapehu|Maunt Ruapehu]] (2,797 metara). Na ovoj visiji nalazi se i najveće jezero na Novom Zelandu, [[Taupo (jezero)|Taupo]]<ref>{{cite web|url=http://www.teara.govt.nz/en/natural-environment/1|first=Carl|last=Walrond|title=Natural environment – Geography and geology|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|accessdate=14. 1. 2010.}}</ref> koje se nalazi u [[Kaldera|kalderi]] jednog od najvećih [[supervulkan]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.geonet.org.nz/volcano/activity/taupo/about.html |title=Taupo |publisher=[[GNS Science]] |accessdate=2. 4. 2011. |archivedate=2011-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110324025353/http://www.geonet.org.nz/volcano/activity/taupo/about.html |deadurl=yes }}</ref> Raznovrsnost topografije, a verovatno i pojavu kao kopna, Novi Zeland duguje [[Tektonika ploča|tektonskom pomeranju]] [[Tihookeanska ploča|tihookeanske]] i [[indo-australska ploča|indo-australijske]] ploče.<ref name = "Keith 2009">{{cite web|first1=Keith|last1=Lewis|first2=Scott|last2=Nodder|first3=Lionel|last3=Carter|title=Sea floor geology – Active plate boundaries|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/sea-floor-geology/2|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> Novi Zeland je deo [[Zelandija|Zelandije]], mikrokontinenta veličine polovine Australije, koji je postepeno potapan nakon odvajanja od [[Gondvana|Gondvane]]. Pre 25 miliona godina započela je [[orogeneza]] „Kajokura“. Dokaz ovoga danas je vidljiv na Južnim Alpima koji su nastali u sklopu [[Kontinentalna kolizija|kontinentalne kolizije]] duž Alpskog [[rasjed|raseda]]. U drugim delovima granica ploča je obeležena [[subdukcija|subdukcijom]] jedne ploče ispod druge što je proizvelo Pujsegurov rov na jugu, Hikurangi rov na istoku i Kermadekov i Tonga rov na severu.<ref name = "Keith 2009"/><ref>{{cite journal|doi=10.1023/A:1026514914220|journal=Marine Geophysical Researches|volume=21|issue=5|pages=489–512|year=2000|title=Bathymetry of the Tonga Trench and Forearc: A Map Series|url=https://archive.org/details/marine-geophysical-researches_2000_21_5/page/489|first1=Dawn|last1=Wright|first2=Sherman|last2=Bloomer|first3=Christopher|last3=MacLeod|first4= Brian|last4=Taylor|first5=Andrew|last5=Goodliffe| issn = 0025-3235}}</ref> <gallery mode=packed caption="Geografski diverzitet Novog Zelanda"> File:NZ Landscape.jpg|Ruralna scena nedaleko od [[Queenstown, Novi Zeland|Queenstowna]] File:Emerald Lakes, New Zealand.jpg|Smaragdna jezera, [[Mount Tongariro]] File:Lake Gunn.jpg|[[Jezero Gunn]] File:Pencarrow Head, Wellington, New Zealand from Santa Regina, 24 Feb. 2007.jpg|[[Pencarrow Head]], Wellington </gallery> === Klima === Novi Zeland ima blagu i umerenu [[morska klima|morsku klimu]] sa srednjim godišnjim temperaturama od 10&nbsp;°C na jugu do 16&nbsp;°C na severu.<ref>{{cite web|first1=Brett|last1=Mullan|first2=Andrew|last2=Tait|first3=Craig|last3=Thompson|title=Climate – New Zealand’s climate|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=March 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/climate/1|accessdate = 15. 1. 2011.}}</ref> Istorijski maksimum je zabeležen u mestu Rangiora i iznosio je 42,4&nbsp;°C a istorijski minimum je zabeležen u mestu Renfarli i iznosio je −25.6&nbsp;°C.<ref name="niwa">{{cite web| url=http://www.niwa.co.nz/education-and-training/schools/resources/climate/extreme |title=Summary of New Zealand climate extremes |publisher=[[National Institute of Water and Atmospheric Research]] |year=2004 |accessdate=30. 4. 2010.}}</ref> Klima se razlikuje između regiona, pa je tako na zapadnoj obali Južnog ostrva zastupljena izuzetno vlažna klima, u centralnim delovima vlada [[semiaridna klima]] a na samom severu [[suptropska klima]].<ref>{{cite web|first=Carl|last=Walrond|title=Natural environment – Climate|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009.|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/natural-environment/3|accessdate=15. 1. 2011.}}</ref> Od sedam najvećih gradova, [[Christchurch|Krajstčerč]] je najsuvlji sa oko 640&nbsp;mm padavina godišnje, a sa oko duplo više najvlažniji je [[Auckland|Okland]].<ref>{{cite web|url=http://www.niwa.co.nz/__data/assets/file/0006/44268/rain.xls|title=Mean monthly rainfall|publisher=National Institute of Water and Atmospheric Research|format=XLS|accessdate=4. 2. 2011.|archive-date=2011-05-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503221956/http://www.niwa.co.nz/__data/assets/file/0006/44268/rain.xls|dead-url=yes}}</ref> Okland, Velington i Krajstčerč imaju preko 2.000 sunčanih sati godišnje. Južni i jugozapadni delovi Južnog ostrva imaju hladniju i oblačniju klimu sa oko 1.400 do 1.600 sunčanih sati; severni i severoistočni delovi Južnog ostrva su najosunčaniji delovi i imaju u proseku 2.400 do 2.500 sunčanih sati.<ref>{{cite web|url=http://www.niwascience.co.nz/__data/assets/file/0006/44655/sunshine.xls|title=Mean monthly sunshine hours|publisher=National Institute of Water and Atmospheric Research|format=XLS|accessdate=4. 2. 2011.|archive-date=2011-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610201128/http://www.niwascience.co.nz/__data/assets/file/0006/44655/sunshine.xls|dead-url=}}</ref> <gallery mode=packed caption="Klima Novog Zelanda"> File:Autumn in New Zealand.jpg|Jesen u [[Wellington]]u File:New Zealand snow.jpg|[[Centralni plato, Novi Zeland|Centralni plato]] tokom zime File:Scorching Bay.jpg|Plaža u zaljevu Scorching tokom ljeta </gallery> === Biodiverzitet === {{glavni|Flora Novog Zelanda|Fauna Novog Zelanda}} [[Datoteka:Kiwifugl.jpg|thumb|left|180px|[[Kiviji|Kivi]] je nacionalna ptica]] Geografska izolacija Novog Zelanda od preko 80 miliona godina i ostrvska [[biogeografija]] je odgovorna za endemičnost vrsta [[flora Novog Zelanda|flore]] i [[fauna Novog Zelanda|faune]] Novog Zelanda. Oni su nastali ili evolucijom živog sveta Gondvane ili preko vrsta koje su uspele da dođu do udaljenih obala Novog Zelanda preko vazduha ili mora.<ref>{{Cite book | last=Lindsey | first=Terence | last2=Morris | first2=Rod | title=Collins Field Guide to New Zealand Wildlife | url=https://archive.org/details/collinsfieldguid0000lind | publisher=[[HarperCollins]] (New Zealand) Limited | year=2000|page=[https://archive.org/details/collinsfieldguid0000lind/page/14 14]|isbn=9781869503000}}</ref> Od svih vaskularnih biljaka, 82% su endemske vrste i čini ih 1.944 vrste u 65 [[rod (taksonomija)|rodova]] i u jednoj [[porodica (taksonomija)|familiji]].<ref name="FAQ">{{cite web|date=May 2010|url=http://www.nzpcn.org.nz/page.asp?help_faqs_NZ_plants|title=Frequently asked questions about New Zealand plants|publisher=[[New Zealand Plant Conservation Network]]|accessdate=15. 1. 2011.|archivedate=2012-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120908012124/http://www.nzpcn.org.nz/page.asp?help_faqs_NZ_plants|deadurl=yes}}</ref><ref name="NZPCN 2006">{{cite book|publisher=New Zealand Plant Conservation Network|year=2006|title=New Zealand indigenous vascular plant checklist|isbn=0-473-11306-6|first1=Peter|last1=de Lange|first2=John|last2=Sawyer|first3=Jeremy |last=Rolfe}}</ref> Velike površine ostrva su pod šumama [[podokarp]]a i [[južna bukva|južne bukve]]. [[Podokarp]] je vrsta zimzelenog drveta – [[golosemenice]] i formira šume uglavnom u severnim delovima Novog Zelanda. Na krajnjem severu Severnog ostrva u ovim šumama raste [[kauri]] – džinovsko drvo koje naraste do 50 m u visinu. Šume južne bukve su zastupljene u južnijim predelima ostrva.<ref>{{cite encyclopedia | editor-first =Alexander | editor-last =McLintock | encyclopedia =from An Encyclopaedia of New Zealand | title =Mixed Broadleaf Podocarp and Kauri Forest | url =http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/forests-indigenous/4 | accessdate =15. januar 2011 | date =april 2010 | origyear =1966 | publisher =Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117113026/http://www.teara.govt.nz/en/1966/forests-indigenous/4 |date=2013-01-17 }}</ref> Za Severno ostrvo su karakteristična papratišta i šikare. U njima raste veći broj paprati (srebrnaste, drvene itd) i raznog žbunastog rastinja. Na Južnom ostrvu su velike planinske površine pod pašnjacima i niskim žbunovima.<ref>{{cite web|first=Alan|last=Mark|title=Grasslands – Tussock grasslands|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/grasslands/1|accessdate=17. 1. 2010.}}</ref> [[Datoteka:Silver-fern.jpg|thumb|200px|[[Srebrna paprat]] je nacionalna biljka]] [[Datoteka:Yellow-eyed Penguins Auckland Islands.jpg|thumb|180px|left|[[Žutooki pingvin]] naseljava jug Novog Zelanda]] [[Datoteka:PohutukawaCornwallis.jpg|thumb|200px|Pohutukava je endemska vrsta]] Pre dolaska ljudi oko 80% površine Novog Zelanda je bilo pokriveno šumom, praktično cela teritorija osim planinskih vrhova, močvara, neplodnog zemljišta i vulkanskih područja.<ref>{{cite web|title=Commentary on Forest Policy in the Asia-Pacific Region (A Review for Indonesia, Malaysia, New Zealand, Papua New Guinea, Philippines, Thailand and Western Samoa)| year=1997|publisher=Forestry Department|url=http://www.fao.org/docrep/w7730e/w7730e09.htm#new%20zealand|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> Nakon dolaska ljudi dolazi do masovne deforestacije, posebno od požara nastalih nakon polinežanskog naseljavanja.<ref>{{cite journal |author=McGlone, M.S. |year=1989 |url=http://nzes.org.nz/nzje/free_issues/NZJEcol12_s_115.pdf |title=The Polynesian settlement of New Zealand in relation to environmental and biotic changes |journal=New Zealand Journal of Ecology |volume=12(S) |pages=115–129 |access-date=2013-04-29 |archive-date=2014-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140717220413/http://nzes.org.nz/nzje/free_issues/NZJEcol12_s_115.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostatak šuma je posečen od strane Evropljana zarad stvaranja njiva, tako da danas površina pokrivena šumom iznosi 23%.<ref>Taylor, R. and Smith, I. (1997). [http://www.mfe.govt.nz/publications/ser/ser1997/index.html The state of New Zealand’s environment 1997] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122070627/http://mfe.govt.nz/publications/ser/ser1997/index.html |date=2015-01-22 }}. Ministry for the Environment, Wellington.</ref> Šumama su dominirale ptice a u nedostatku sisara, neke od vrsta poput [[Kiviji|kivija]], [[kakapo]]a i [[takahe]]a su evoluirale u neletačice.<ref>{{cite web|url=http://www.terranature.org/flightlessbirds.htm|title=New Zealand ecology: Flightless birds|publisher=TerraNature|accessdate=17. 1. 2011.}}</ref> Dolaskom ljudi dolazi i do pojave [[pacovi|pacova]], tvorova, raznih drugih glodara i sisara što je dovelo do [[Izumiranje|izumiranja]] brojnih vrsta, uključujući i velike ptice kao što su [[moa]] i [[hastov orao]].<ref name = "extinction">{{cite web|first=Richard|last=Holdaway|title=Extinctions – New Zealand extinctions since human arrival|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=March 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/extinctions/4|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref><ref>{{cite news|date=januar 2005|title=Huge eagles 'dominated NZ skies'|first=Alex|last= Kirby|publisher=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4138147.stm}}</ref> Druge endemske vrste čine reptili ([[tuatare]], [[skinkovi]] i [[gekoni]]),<ref>{{cite web|url=http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/reptiles-and-frogs/tuatara/|publisher=Department of Conservation|title=Tuatara: New Zealand reptiles|accessdate=17. 1. 2011.|archivedate=2011-01-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131210804/http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/reptiles-and-frogs/tuatara/|deadurl=yes}}</ref> [[žaba|žabe]] (uključujući 4 vrste najstarijih i najprimitivnijih žaba na svetu, roda ''[[Leiopelma]]'' a to su [[Hamiltonova žaba|hamiltonova]], [[Arčijeva žaba|arčijeva]], [[Hohšteterova žaba|hohšteterova]] i [[maudska žaba]]), pauci ([[katipo]]), insekti ([[veta]]) i puževi.<ref>{{cite web|first=Paddy|last=Ryan|title=Snails and slugs – Flax snails, giant snails and veined slugs|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/snails-and-slugs/2|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> Određene vrste poput ptica [[carići|carića]] i gmizavaca tuatara su toliko jedinstvene da se smatraju za žive fosile. Jedini dokaz o postojanju sisara na Novom Zelandu su tri vrste slepih miševa (jedna izumrla a jedna od dve preostale je [[Chalinolobus tuberculatus]]) i fosil [[Sisavac iz Saint Bathansa|malog sisara veličine miša]] koji je pronađen 2006. i procenjen na 16 miliona godina starosti.<ref>{{cite web |url=http://www.science.unsw.edu.au/news/2006/nzmammal.html |title=Tiny Bones Rewrite Textbooks, first New Zealand land mammal fossil |publisher=University of New South Wales |date=31. 5. 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070531085218/http://www.science.unsw.edu.au/news/2006/nzmammal.html |archivedate=2007-05-31 |access-date=2013-04-29 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Worthy |first1= Trevor H. |last2=Tennyson |first2= Alan J. D. |last3=Archer |first3= Michael |last4=Musser |first4= Anne M. |last5=Hand |first5= Suzanne J. |last6=Jones |first6= Craig |last7=Douglas |first7= Barry J. |last8=McNamara |first8= James A. |last9=Beck |first9= Robin M. D. |title=Miocene mammal reveals a Mesozoic ghost lineage on insular New Zealand, southwest Pacific |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-12-19_103_51/page/19419 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]] |volume=103 |issue=51 |pages=19419–23 |year=2006 |doi=10.1073/pnas.0605684103}}</ref> Morski sisari su brojni, polovina vrsta kitova, delfina i pliskavaca kao i foka živi u vodama Novog Zelanda.<ref>{{cite web|url=http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/marine-mammals/|publisher=Department of Conservation|title=Marine Mammals|accessdate=17. 1. 2011.|archivedate=2011-03-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110308103617/http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/marine-mammals/|deadurl=yes}}</ref> Takođe uz obalu se može videti veliki broj morskih ptica, od čega je trećina endemskih vrsta.<ref>{{cite web |url=http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/birds/sea-and-shore-birds/ |title=Sea & shore birds |publisher=New Zealand Department of Conservation |accessdate=7. 3. 2011. |archivedate=2011-03-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110301153339/http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/birds/sea-and-shore-birds/ |deadurl=yes }}</ref> Na Novom Zelandu se nalazi najveći broj vrsta pingvina, uključujući endemske vrste [[Žutooki pingvin|žutookog pingvina]], [[Mali pingvin|malog pingvina]], [[Snerski pingvin|snerskog pingvina]] i [[Fjordlandski pingvin|fjordlandskog pingvina]], od svih država na svetu.<ref>{{cite web |url=http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/birds/sea-and-shore-birds/penguins/penguins/ |title=Penguins |publisher=New Zealand Department of Conservation |accessdate=7. 3. 2011. |archivedate=2011-05-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110503202743/http://www.doc.govt.nz/conservation/native-animals/birds/sea-and-shore-birds/penguins/penguins/ |deadurl=yes }}</ref> Od dolaska ljudi blizu polovine endemskih vrsta je izumrlo, uključujući 51 vrstu ptica (npr. [[huija]]), 3 vrste žaba, 3 vrste rečnih riba, 4 vrste biljaka i 1 vrstu slepog miša.<ref name = "extinction"/> Preostale vrste su ugrožene i njihovo stanište je značajno smanjeno.<ref name = "extinction"/> Ipak na Novom Zelandu su nastale neke od uspešnijih metoda očuvanja ugroženih vrsta poput zaštićenih ostrva, borbe protiv štetočina, premeštanja živog sveta, udomljavanja kao i ekološke obnove ostrva i drugih odabranih oblasti.<ref>{{cite book|title=Handbook of ecological restoration: Principles of Restoration|chapter=Reptiles and Amphibians|first=Carl|last=Jones|page=362|editor1-first=Martin|editor2-last= Davy|editor2-first= Anthony|publisher=Cambridge University Press|year=2002|isbn=0521791286|volume=2}}</ref><ref>{{cite journal|title=Island restoration: Exploring the past, anticipating the future|first=Mark|last=Rauzon|journal=Marine Ornithology|volume=35|pages=97–107|year=2008|url=http://marineornithology.org/PDF/35_2/35_2_97-107.pdf}}</ref><ref>{{cite book|last=Diamond|first=Jared|year=1990|title=New Zealand as an archipelago: An international perspective|pages=3–8|editor1-first=D|editor1-last=Towns|editor2-first=C|editor2-last=Daugherty|editor3-first=I|editor3-last=Atkinson|url=http://192.206.154.93/upload/documents/science-and-technical/EcologicalRestorationNZIslands.pdf#page=8|publisher=Conservation Sciences Publication No. 2. Department of Conservation|location=Wellington|access-date=2013-04-29|archivedate=2012-03-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120316075313/http://192.206.154.93/upload/documents/science-and-technical/EcologicalRestorationNZIslands.pdf#page=8|deadurl=yes|archive-date=2012-03-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316075313/http://192.206.154.93/upload/documents/science-and-technical/EcologicalRestorationNZIslands.pdf#page=8|url-status=dead}}</ref> === Nacionalni parkovi === [[Datoteka:Map of New Zealand National Park.svg|thumb|200px|Mapa nacionalnih parkova Novog Zelanda]] Na Novom Zelandu postoji četrnaest [[nacionalni park|nacionalnih parkova]]:<ref>[http://www.doc.govt.nz/parks-and-recreation/national-parks/ New Zealand National Parks], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> {| class="wikitable sortable" |- ! Nacionalni park !! Površina km²!!Utemeljen!!Lokacija !Broj koliba!! class="unsortable" |Slika |- |[[Nacionalni park Te Urewera]] {{small|(izgubio status [[2014.]])}} ||align="center"|2,127||align="center"|[[1954.]]||{{Coord|38|45||S|177|9||E}} |align="center"|29||[[File:Towards East Cape.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Tongariro]]* ||align="center"|&nbsp;{{nts|796}}&nbsp;||align="center"|[[1887.]]||{{Coord|39|12||S|175|35||E}} |align="center"|10||[[File:Tongariro National Park-109571.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Egmont]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|335}}&nbsp;||align="center"|[[1900.]]||{{Coord|39|16||S|174|6||E}} |align="center"|8||[[File:Mt. Taranaki.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Whanganui]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|742}}&nbsp;||align="center"|[[1986.]]||{{Coord|39|35||S|175|5||E}} |align="center"|5||[[File:Whanganui River.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Abel Tasman]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|225}}&nbsp;||align="center"|[[1942.]]||{{Coord|40|50||S|172|54||E}} |align="center"|7||[[File:Abel Tasman National Park, Nelson, NewZealand, 26th. Nov. 2010 - Flickr - PhillipC.jpg|180px]] |- | [[Nacionalni park Kahurangi]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|4,520}}&nbsp;||align="center"|[[1996.]]||{{Coord|41|15||S|172|7||E}} |align="center"|51||[[File:Scotts Beach from Kohaihai Bluff (Kahurangi National Park).jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Nelson Lakes]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|1,018}}&nbsp;||align="center"|[[1956.]]||{{Coord|41|49|9|S|172|50|15|E}} |align="center"|20||[[File:Pinchgut Track (920232222).jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Paparoa]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|306}}&nbsp;||align="center"|[[1987.]]||{{Coord|42|5||S|171|30||E}} |align="center"|0||[[File:Pancake Rocks, Punakaiki, NZ.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Arthur's Pass]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|1,144}}&nbsp;||align="center"|[[1929.]]||{{Coord|42|57||S|171|34||E}} |align="center"|28||[[File:Arthurs Pass - panoramio - Maksym Kozlenko (3).jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Westland Tai Poutini]]*||align="center"|&nbsp;{{nts|1,175}}&nbsp;||align="center"|[[1960.]]||{{Coord|43|23||S|170|11||E}} |align="center"|12||[[File:Copland Track, New Zealand (3).JPG|180px]] |- |[[Nacionalni park Aoraki/Mount Cook]]* ||align="center"|&nbsp;{{nts|707}}&nbsp;||align="center"|[[1953.]]||{{Coord|43|44||S|170|6||E}} |align="center"|16||[[File:Hooker Valley Pano MC.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Mount Aspiring]]* ||align="center"|&nbsp;{{nts|3,555}}&nbsp;||align="center"|[[1964.]]||{{Coord|44|23||S|168|44||E}} |align="center"|19||[[File:Matukituki valley.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Fiordland]]*||align="center"|{{nts|12,519}}&nbsp;||align="center"|[[1952.]]||{{Coord|45|25||S|167|43||E}} |align="center"|51||[[File:Milford Sheerdown Peak.jpg|180px]] |- |[[Nacionalni park Rakiura]] ||align="center"|&nbsp;{{nts|1,500}}&nbsp;||align="center"|[[2002.]]||{{Coord|46|54||S|168|7||E}} |align="center"|24||[[File:Stewart Island Rakiura Track.jpg|180px]] |} <nowiki>*</nowiki> – dio [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. == Historija == {{Glavni članak|Istorija Novog Zelanda}} Novi Zeland je jedno od poslednjih naseljenih kopna na Zemlji. [[Radiougljenično datiranje]], [[deforestacija]] i maorski [[mitohondrijski genom]]<ref>{{Cite journal |last1=Murray-McIntosh |first1= Rosalind P. |last2=Scrimshaw |first2= Brian J. |last3=Hatfield |first3= Peter J. |last4=Penny |first4= David |title=Testing migration patterns and estimating founding population size in Polynesia by using human mtDNA sequences |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-07-21_95_15/page/9047 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]] |volume=95 |issue=15 |pages=9047–52 |year=1998 |doi=10.1073/pnas.95.15.9047}}</ref> sugerišu da je Novi Zeland prvi put naseljen od strane istočnih [[Polinežani|Polinežana]] između [[1250]]. i [[1300]].{{sfn|Mein Smith|2005|p=6}}<ref name="PNAS2008">{{cite doi|10.1073/pnas.0801507105}}</ref> nakon serija dugih putovanja preko ostrva u južnom Pacifiku.<ref>{{cite doi|10.1126/science.1166083}}</ref> Tokom narednih vekova ti doseljenici su razvili zasebnu kulturu danas poznatu pod nazivom Maori. Stanovništvo je podeljeno na ''[[ivi]]'' (plemena) i ''[[hapu]]'' (podplemena), koja su imala raznolike odnose, od međusobne saradnje do sukoba. Grupa Maora je u jednom trenutku naselila [[Čatemska ostrva]] (koja su nazvali ''Rekohu'', danas ''Varekauri''), na samom jugu, gde su razvili sopstvenu kulturu koja se zove [[Moriori]].<ref>{{cite book|last=Clark|first=Ross|year=1994|chapter=Moriori and Māori: The Linguistic Evidence|editor-last=Sutton|editor-first=Douglas|title=The Origins of the First New Zealanders|location=Auckland|publisher=[[Auckland University Press]]|pages=123–135}}</ref><ref>{{cite web| url=http://www.teara.govt.nz/en/moriori/4 |title=The impact of new arrivals |publisher=Te Ara Encyclopedia of New Zealand |last=Davis |first=Denise |date=septembar 2007 |accessdate=30. 4. 2010.}}</ref> Populacija Moriori je bila desetkovana između [[1835]]. i [[1862]], uglavnom zbog maorske invazije i porobljavanja, uz bolesti koje su doneli Evropljani. Do [[1862]]. preživeo je svega 101 pripadnik ovog plemena a poslednji punokrvni Moriori je umro [[1933]]. Danas se oko 1.000 stanovnika Novog Zelanda izjašnjava kao Moriori.<ref>{{cite web|first1=Denise|last1=Davis|first2=Māui|last2=Solomon|title='Moriori – The impact of new arrivals'|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/moriori/4|accessdate=23. 3. 2011.}}</ref> Prvi [[Evropljani]] koji su došli do Novog Zelanda bili su [[Nizozemci|Holanđanin]] [[Abel Tasman]] i njegova posada koji su doplovili do Novog Zelanda [[1642]].{{sfn|Mein Smith|2005|p=23}} Susret sa domorodačkim stanovništvom je bio neprijateljski, četiri člana posade su ubijena a jedan Maor je pogođen iz topa.<ref>{{cite book|page=82|title=Two Worlds: First Meetings Between Maori and Europeans 1642–1772|authorlink=Anne Salmond|first=Anne|last=Salmond|publisher=[[Penguin Books]]|location=Auckland|isbn=0670832987}}</ref> Evropljani nisu ponovo dolazili na Novi Zeland sve do [[1769]]. kada je britanski istraživač [[James Cook|Džejms Kuk]] oplovio i mapirao celu obalu.{{sfn|Mein Smith|2005|p=23}} Nakon Kuka, Novi Zeland su posećivali brojni brodovi koji su se bavili lovom na kitove i foke kao i trgovački brodovi. Trgovali su hranom, oruđem, oružjem i drugom robom u zamenu za drvo, hranu i vodu.{{sfn|King|2003|p=122}} Pojava krompira i [[musketa]] su značajno izmenili maorsku poljoprivredu i ratništvo. Krompiri su obezbedili dovoljnu količinu hrane, što je omogućilo duže i održivije vojne akcije.<ref>{{cite journal|last=Fitzpatrick|first=John|year=2004|title=Food, warfare and the impact of Atlantic capitalism in Aotearo/New Zealand|journal=Australasian Political Studies Association Conference: APSA 2004 Conference Papers|url=https://www.adelaide.edu.au/apsa/docs_papers/Others/Fitzpatrick.pdf|access-date=2013-04-29|archive-date=2011-05-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511142553/https://www.adelaide.edu.au/apsa/docs_papers/Others/Fitzpatrick.pdf|dead-url=yes}}</ref> Kao posledica nastupili su međuplemenski [[Musketni ratovi]], više od 600 bitaka između [[1801]]. i [[1840]]. u kojima je ubijeno 30-40.000 Maora.<ref>{{Cite book | first= Barry |last=Brailsford | title = Arrows of Plague | location= Wellington | year = 1972 | page = 35|publisher=Hick Smith and Sons|isbn=0456010602}}</ref> Od ranog 19. veka hrišćanski misionari su počeli da naseljavaju Novi Zeland i kao rezultat njihovog rada većina maorskog stanovništva je prihvatila hrišćanstvo.<ref>{{cite book | editor-last = Brock | editor-first = Peggy | title = Indigenous Peoples and Religious Change | publisher=Brill Academic Publishers |chapter=Broken Tongues and Foreign Hearts|last=Wagstrom|first=Thor| location = Boston | year = 2005 | isbn = 9789004138995 |pages=71 and 73}}</ref> Maorsko stanovništvo je tokom 19. veka spalo na oko 40 procenata broja pre kontakta sa Evropljanima, a glavni faktor su bile nove bolesti dok su sukobi sa Evropljanima bili veoma retki.<ref>{{cite book | title=May the people live: a history of Māori health development 1900–1920 | first=Raeburn |last=Lange | publisher=Auckland University Press | year=1999 | isbn=9781869402143 | page= 18}}</ref> [[Datoteka:Treatyofwaitangi.jpg|thumb|left|190px|Fragment Vajtangi dogovora]] Britanska vlada je [[1832]]. postavila [[Džejms Basbi|Džejmsa Basbija]] za namesnika na Novom Zelandu<ref name = "Busby"/> a [[1835]], nakon najave Francuske da želi da kolonizuje Novi Zeland, labava konfederacija pod nazivom [[Ujedinjena plemena Novog Zelanda]] je dala proglas o nezavisnosti i obratila se britanskom kralju [[Vilijam IV|Vilijamu IV]] sa molbom za zaštitu.<ref name = "Busby">{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Busby, James|first=James|last=Rutherford|url=http://www.teara.govt.nz/en/1966/busby-james/1|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117015401/http://www.teara.govt.nz/en/1966/busby-james/1 |date=2013-01-17 }}</ref> Nemiri koji su usledili i prave nejasnoće o karakteru ove deklaracije o nezavisnosti su primorali britansko Ministarstvo kolonija da pošalje kapetana [[Vilijam Hobson|Vilijama Hobsona]] da uspostavi suverenitet britanske krune i da ispregovara dogovor sa Maorima.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Sir George Gipps|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/gipps-sir-george/1|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117015416/http://www.teara.govt.nz/en/1966/gipps-sir-george/1 |date=2013-01-17 }}</ref> U Zalivu ostrva je [[6. 2.|6. februara]] [[1840]]. potpisan [[Ugovor iz Vajtangija]], jedan od najznačajnijih dokumenata iz istorije Novog Zelanda.<ref name = "Wilson2009">{{cite web|first=John|last=Wilson|title=Government and nation – The origins of nationhood|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/1|accessdate=7. 1. 2011.|archive-date=2011-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110611063550/http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/1}}</ref> Kao odgovor na pokušaj kolonijalnih kompanija da osnuju nezavisnu naseobinu u [[Velington]]u<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Settlement from 1840 to 1852|url=http://www.teara.govt.nz/en/1966/land-settlement/3|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120200926/http://www.teara.govt.nz/en/1966/land-settlement/3 |date=2013-01-20 }}</ref> i pokušaja kolonizacije od strane Francuza u [[Akaroa|Akaroi]]<ref>{{cite encyclopedia|first=Bernard|last=Foster|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Akaroa, French Settlement At|url=http://www.teara.govt.nz/en/1966/akaroa-french-settlement-at/1|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120154314/http://www.teara.govt.nz/en/1966/akaroa-french-settlement-at/1 |date=2013-01-20 }}</ref> Hobson je [[21. 5.|21. maja]] [[1840]]. proglasio britanski suverenitet na teritoriji celog Novog Zelanda.<ref>{{cite encyclopedia|first=K|last=Simpson|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Hobson, William – Biography|url=http://www.teara.govt.nz/en/biographies/1h29/1|accessdate=7. 1. 2011.|date=septembar 2010|encyclopedia=from the Dictionary of New Zealand Biography|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120031625/http://www.teara.govt.nz/en/biographies/1h29/1 |date=2013-01-20 }}</ref> Nakon potpisivanja ugovora i proglašenja suvereniteta, broj imigranata, uglavnom iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] se povećava.<ref>{{cite web|first=Jock|last=Phillips|date=april 2010|title=British immigration and the New Zealand Company|url=http://www.teara.govt.nz/en/history-of-immigration/3|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|accessdate=7. 1. 2011.}}</ref> [[Datoteka:Polynesian Migration.svg|desno|thumb|250px|[[Maori]] verovatno potiču od naroda koji su vršili seobu sa [[Tajvan]]a u [[Melanezija|Melaneziju]] a odatle istočno ka [[Društveni otoci|Društvenim ostrvima]]. Nakon pauze od 70–265 godina, u novom talasu istraživanja otkrili su i naselili Novi Zeland.<ref>{{cite doi|10.1073/pnas.1015876108}}</ref>]] Novi Zeland je u prvom periodu bio deo kolonije [[Novi Južni Vels]], ali ubrzo [[1841]]. godine postaje zasebna krunska kolonija.<ref>{{cite web|title=Crown colony era – the Governor-General|url=http://www.nzhistory.net.nz/politics/history-of-the-governor-general/crown-colony-era|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=mart 2009|accessdate=7. 1. 2011.}}</ref> Autonomiju dobija [[1852]]. godine a prvi saziv parlamenta je zasedao [[1854]]. godine.<ref name = "G and N">{{cite web|first=John|last=Wilson|title=Government and nation – The constitution|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/3|accessdate=2. 2. 2011.|archive-date=2011-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514232309/http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/3}}</ref> Dobija punu autonomiju po praktično svim unutrašnjim pitanjima [[1856]]. godine.<ref name = "G and N"/> Postojalo je strahovanje da bi Južno ostrvo moglo da oformi zaebnu koloniju, pa je premijer [[Alfred Domet]] doneo odluku da preseli glavni grad iz [[Auckland|Oklanda]] (koji je bio glavni grad od [[1841]]. a pre toga svega godinu dana to je bio ''Rasel'', današnji ''Okijato'') na lokaciju u [[Kukov prolaz|Kukovom prolazu]].<ref>{{cite book|last=Temple|first=Philipx|year=1980|title=Wellington Yesterday|isbn=0-86868-012-5|publisher=John McIndoe|authorlink=Philip Temple}}</ref> Odabran je Velington zbog luke i centralne pozicije a prva sednica parlamenta u novom glavnom gradu bila je [[1865]]. godine. Kako je rastao broj imigranata dolazilo je do sukoba oko zemlje što je dovelo do [[Novozelandski ratovi|Novozelandskih ratova]] tokom 1860ih i 1870ih i konfiskacije maorskih poseda.<ref>{{cite web|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/new-zealands-19th-century-wars/introduction|title=New Zealand's 19th-century wars – overview|publisher=[[Ministry for Culture and Heritage]]|date=april 2009|accessdate=7. 1. 2011.|archive-date=2016-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20161114212246/http://www.nzhistory.net.nz/war/new-zealands-19th-century-wars/introduction}}</ref> Novi Zeland je postao prva zemlja koja je dala [[pravo glasa]] ženama<ref>{{cite web|first=John|last=Wilson.|title=History – Liberal to Labour|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/history/5|accessdate =2 februar 2011}}</ref> a [[1894]]. je donet jedan od prvih zakona o obaveznoj arbitraži između poslodavaca i sindikata.<ref>{{cite journal|doi=10.1111/1467-8543.00069|journal=British Journal of Industrial Relations|volume=35|issue=4|year=1997|pages=567–591|title=Strategy and Trade Union Effectiveness in a Neo-liberal Environment|first1=Peter|last1=Boxall|first2=Peter|last2=Haynes|url=http://www.gurn.info/en/topics/global-trade-union-strategies-union-renewal/organizational-innovation-and-change/industrial-relations-and-labour-regulations-affecting-unions2019-structure/strategy-and-trade-union-effectiveness-in-a-neo-liberal-environment|format=PDF|access-date=2013-04-29|archive-date=2011-05-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134417/http://www.gurn.info/en/topics/global-trade-union-strategies-union-renewal/organizational-innovation-and-change/industrial-relations-and-labour-regulations-affecting-unions2019-structure/strategy-and-trade-union-effectiveness-in-a-neo-liberal-environment|dead-url=yes}}</ref> Novi Zeland se proglasio za [[dominion]] [[Britanska imperija|Britanske imperije]] [[1907]]. godine a punu nezavisnost u vidu [[komonveltska kraljevstva|krunske zemlje Komonvelta]] dobio je Vestminsterskim statutom koji je donet [[1931]], a službeno prihvaćen [[1947]]. godine.<ref name = "G and N"/> Novi Zeland je učestvovao u svetskim dešavanjima kao saveznik Britanske imperije tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svetskog rata<ref>{{cite web|url=http://www.nzhistory.net.nz/war-and-society|title=War and Society|publisher=Ministry for Culture and Heritage|accessdate=7. 1. 2011.|archive-date=2016-11-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20161109201601/http://www.nzhistory.net.nz/war-and-society}}</ref> a bio je pogođen i [[Velika kriza|Velikom krizom]]<ref>{{cite web|authorlink=Brian Easton|first=Brian|last=Easton|title=Economic history – Interwar years and the great depression|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=april 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/economic-history/7|accessdate=7. 1. 2011.}}</ref> Kriza je dovela do izbora prve laburističke vlade i uspostavljanja [[socijalna država|države blagostanja]] i [[Protekcionizam|protekcionističke privrede]].<ref>{{cite web|first=Mark|last= Derby|title=Strikes and labour disputes – Wars, depression and first Labour government|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=maj 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/strikes-and-labour-disputes/6|accessdate=1. 2. 2011.}}</ref> Nakon Drugog svetskog rata Novi Zeland ulazi u period rastućeg ekonomskog uspeha<ref>{{cite web|first=Brian|last=Easton|title=Economic history – Great boom, 1935–1966|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/economic-history/9|accessdate=1. 2. 2011.}}</ref> a maorsko stanovništvo počinje da napušta sela i da se seli u gradove u potrazi za poslom.<ref>{{cite web|first=Basil|last=Keane|title=Te Māori i te ohanga – Māori in the economy – Urbanisation|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/te-maori-i-te-ohanga-maori-in-the-economy/6|accessdate=7. 1. 2011.}}</ref> Dolazi do razvoja maorskog protestnog pokreta koji kritikuje [[evrocentrizam]] i radi na većem priznanju maorske kulture i Ugovora iz Vajtangija.<ref>{{cite web|first=Te Ahukaramū|last=Royal|title=Māori – Urbanisation and renaissance|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|accessdate=1. 2. 2011.|url=http://www.teara.govt.nz/en/maori/5}}</ref> [[Vajtangi tribunal]] je uspostavljen [[1975]]. da bi se bavio kršenjem Ugovora a od [[1985]]. ima mandat da se bavi i istorijskim pritužbama.<ref name = "Wilson2009"/> Vlada je postigla dovor o naknadi za kršenjee Ugovora sa mnogim plemenima ali tokom 2000ih dolazi do nesporazuma oko vlasništva nad primorskom zonom u zoni plime i oseke i okeanskog dna u sklopu Novog Zelanda jer Maori zahtevaju da ovaj prostor od važnosti za ribarstvo pripada njima. == Demografija == {{glavni|Demografija Novog Zelanda}} Novi Zeland ima oko 4,4 miliona žitelja.<ref>{{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/tools_and_services/tools/population_clock.aspx|publisher=Statistics New Zealand|title=Estimated resident population of New Zealand|accessdate=30. 1. 2011.|archive-date=2011-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724200026/http://www.stats.govt.nz/tools_and_services/tools/population_clock.aspx}} The population clock updates every 10 minutes.</ref> Novi Zeland je većim delom urbana zemlja, sa 72 procenta stanovništva u jednoj od 16 gradskih zona, i 53 procenta u jednom od četiri najveća grada [[Auckland|Oklandu]], [[Christchurch|Krajstčerču]], [[Velington]]u i [[Hamilton (Novi Zeland)|Hamiltonu]].<ref name="Urban">{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/methods_and_services/access-data/tables/subnational-pop-estimates.aspx |title=Subnational population estimates at 30 jun 2009 |accessdate=30. 4. 2010. |publisher=Statistics New Zealand |date=30. 6. 2007. |archive-date=2011-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110828094252/http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/population/estimates_and_projections/subnational-pop-estimates-tables.aspx |dead-url=yes }}</ref> Gradovi Novog Zelanda su često visoko rangirani u istraživanjima o kvalitetu života. Okland se, po istraživanju konsultantske kuće Merser za 2010. godinu, nalazi na četvrtom mestu po kvalitetu života i standartu a Velington na dvanaestom mestu.<ref name="Mercer">{{cite web| url=http://www.mercer.com/referencecontent.htm?idContent=1128060 |title=Mercer 2010 Quality of Living survey highlights – Global |accessdate=30. 4. 2010. |publisher=Mercer |date=maj 2010}}</ref> Očekivana životna dob na Novom Zelandu 2008. je bila 82,4 godine za žene i 78,4 za muškarce.<ref>{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/population/births/BirthsAndDeaths_HOTPDec09qtr/Commentary.aspx|title=Commentary |accessdate=27. 4. 2010. |work=Births and Deaths: decembar 2009 quarter |publisher=[[Statistics New Zealand]]}}</ref> Očekivana životna dob pri rođenju će po predviđanju biti povećana na 85 godina do [[2050]]. godine a mortalitet novorođenčadi će opasti.<ref name=UNtwspop>{{cite journal | url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_text_tables.pdf | title=World Population Prospects| version=2008 revision |format=PDF | publisher=United Nations |author=Department of Economic and Social Affairs Population Division |year=2009| accessdate= 2009-08-28 | authorlink= United Nations Department of Economic and Social Affairs}}</ref> Očekuje se da [[2050]]. godine Novi Zeland dostigne 5,3 miliona stanovnika a da prosečna starost bude povećana sa 36 na 43 godine, i da procenat starijih od 60 godina bude povećan sa 18 na 29 procenata.<ref name=UNtwspop/> {{Najveći gradovi na Novom Zelandu}} === Etnička pripadnost i imigracija === [[Datoteka:New Zealand population over time - small.png|thumb|300px|left|Istorijat broja stanovnika Novog Zelanda (crno) i predviđeni rast (crveno)]] Na popisu [[2006]]. godine, 67,6% stanovništva se izjasnilo kao Evropljani a 14,6% kao Maori.<ref>{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/ethnic-groups-in-new-zealand.aspx |title=Ethnic groups in New Zealand |accessdate=18. 1. 2011. |work=2006 Census QuickStats National highlights |publisher=[[Statistics New Zealand]] |archive-date=2017-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171123211544/http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/ethnic-groups-in-new-zealand.aspx }}</ref> Druge važnije etničke grupe su Azijati (9,2%) i Pacifički narodi (6,9%) dok se 11,1% izjasnilo kao Novozelanđani a 1% je pripadalo nekoj drugoj etničkoj grupi.<ref name="Ethnicity 2006 Census">{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/national-highlights/cultural-diversity.aspx |title=Cultural diversity |accessdate=30. 4. 2010. |work=2006 Census QuickStats National highlights |publisher=[[Statistics New Zealand]] |archive-date=2010-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525062433/http://stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/national-highlights/cultural-diversity.aspx |dead-url=yes }}</ref><ref name="Māori 2006 Census">{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/maori/maori-ethnic-population-te-momo-iwi-maori.aspx |title=Māori Ethnic Population / Te Momo Iwi Māori |accessdate=30. 4. 2010. |work=QuickStats About Māori, Census 2006 |publisher=[[Statistics New Zealand]] |archivedate=2010-05-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100525055954/http://stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/maori/maori-ethnic-population-te-momo-iwi-maori.aspx |deadurl=yes }}</ref> Rezultati su dosta različiti u odnosu na raniji period, na popisu [[1961]]. 92% se izjasnilo kao Evropljani a 7% kao Maori, dok su azijske i pacifičke manjine činile preostalih 1%.<ref>{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10678220|title=Ethnic mix changing rapidly|newspaper=New Zealand Herald|date=oktobar 2010|first=Simon|last=Collins|archive-date=2020-10-02|access-date=2013-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20201002154750/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10678220|url-status=dead}}</ref> Iako je zvaničan termin za stanovnika Novog Zelanda „Novozelanđanin“ ({{jez-en|New Zealander}}) neformalno se koristi izraz „Kivi“, kako međunarodno, tako i od strane lokalaca.<ref>{{cite journal|journal=New Zealand Population Review|volume=30|issue=1&2|pages=5–22|year=2004|title=Seeking an Ethnic Identity: Is "New Zealander" a Valid Ethnic Category?|first=Paul|last=Callister|url=http://panz.rsnz.org/wp-content/uploads/2010/01/nzpr-vol-30-1and-2_callister.pdf|access-date=2013-04-29|archive-date=2011-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515090608/http://panz.rsnz.org/wp-content/uploads/2010/01/nzpr-vol-30-1and-2_callister.pdf|dead-url=yes}}</ref> Maorska reč ''Pākehā'' označava Novozelanđane evropskog porekla, mada ova reč nije prihvaćena od strane svih,<ref>{{Cite news| first = Tapu | last = Misa | url = http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10371473| title = Ethnic Census status tells the whole truth | newspaper=New Zealand Herald |date = 8 mart 2006}}</ref><ref>{{cite web|title=Draft Report of a Review of the Official Ethnicity Statistical Standard: Proposals to Address the ‘New Zealander’ Response Issue|date=april 2009|format=PDF|url=http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Methods%20and%20Services/Review%20ethnicity/draft-reportof-reviewo-official-ethnicity-standard.ashx|publisher=Statistics New Zealand|accessdate=18. 1. 2011.|archive-date=2010-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20101113182918/http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Methods%20and%20Services/Review%20ethnicity/draft-reportof-reviewo-official-ethnicity-standard.ashx|dead-url=yes}}</ref> a neki Maori je koriste za sve nepolinežane na Novom Zelandu.<ref name="Pakeha">{{cite web| url=http://maorinews.com/writings/papers/other/pakeha.htm |title='Pakeha', Its Origin and Meaning |last=Ranford |first=Jodie |accessdate=20. 2. 2008. |publisher=Māori News}}</ref> Maori su bili prvi ljudi na Novom Zelandu, a za njima su usledili prvi evropski doseljenici. Nakon perioda kolonizacije imigranti su bili uglavnom iz Britanije, Irske i Australije, zbog restriktivne politike slične politici Bele Australije.<ref>{{cite book|title=Trends in international migration: continuous reporting system on migration|publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]]|year=2000|pages= 276–278|author=Socidad Peruana de Medicina Intensiva (SOPEMI)}}</ref> Osim njih postojao je značajan broj imigranata Holanđana, Dalmatinaca<ref name="Dalmatians">{{cite web| url=http://www.teara.govt.nz/en/dalmatians |publisher=[[Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand]] |title=Dalmatians |date=21. 9. 2007. |accessdate=30. 4. 2010. |last=Walrond |first=Carl}}</ref> (koje su lokalni Maori nazivali Tarara zbog brzog govora<ref>[http://www.jutarnji.hr/upoznajte-maore-koji-se-prezivaju-na--ic/285304/ Upoznajte Maore koji se prezivaju na -ić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105020832/http://www.jutarnji.hr/upoznajte-maore-koji-se-prezivaju-na--ic/285304 |date=2012-01-05 }}, Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref><ref>[http://books.google.rs/books/about/Tarara.html?id=DrCfAAAAMAAJ&redir_esc=y Tarara: Croats and Maori in New Zealand : memory, belonging, identity], Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref>), Italijana i Nemaca kao i drugih evropskih imigranata koji su dolazili iz drugih kolonija u Australiji, Severnoj i Južnoj Americi i Južnoj Africi.<ref name = "Peoples">{{cite web| url=http://www.teara.govt.nz/en/new-zealand-peoples |title=New Zealand Peoples |publisher=[[Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand]] |accessdate=30. 4. 2010.}}</ref> Nakon [[Velika kriza|Velike krize]] promenjena je imigraciona politika što je dovelo do promene etničkog sastava. U periodu [[2009]]. – [[2010]]. određeno je da se izda 45–50.000 trajnih boravišnih dozvola, što je nešto više od jednog novog imigranta na svakih 100 stanovnika.<ref name="Recent immigration">{{cite web |title=International Migration Outlook – New Zealand 2009/10 |url=http://www.dol.govt.nz/publications/research/sopemi/2009-2010/imo-2009-2010.pdf |year=2010 |accessdate=16. 4. 2011. |issn=1179-5085 |page=2 |publisher=New Zealand Department of Labour |archive-date=2011-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511071208/http://www.dol.govt.nz/publications/research/sopemi/2009-2010/imo-2009-2010.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ukupno je 23% stanovnika Novog Zelanda rođena u drugoj državi i većina njih živi u regionu Oklanda.<ref>{{cite web|title=QuickStats About Culture and Identity: Birthplace and people born overseas|publisher=Statistics New Zealand|url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/birthplace-and-people-born-overseas.aspx|date=mart 2006|accessdate=19. 1. 2011.|archivedate=2011-05-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110517155119/http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/birthplace-and-people-born-overseas.aspx|deadurl=yes}}</ref> Većina je došla iz Ujedinjenog Kraljevstva i Irske (29%) ubrzano se povećava broj imigranata iz Istočne Azije, ponajviše iz Kine ali i iz Koreje, Tajvana, Japana i Hong Konga.<ref name="Birthplace 2006 Census">For the percentages: {{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/birthplace-and-people-born-overseas.aspx|title=QuickStats About Culture and Identity – Birthplace and people born overseas|accessdate=30. 4. 2010.|work=2006 Census|publisher=[[Statistics New Zealand]]|archivedate=2011-05-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110517155119/http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/birthplace-and-people-born-overseas.aspx|deadurl=yes}}<br />For further detail within East Asia: {{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/methods_and_services/access-data/TableBuilder/2006-census-pop-dwellings-tables/culture-and-identity/birthplace.aspx|title=Culture and identity – Birthplace|accessdate=30. 4. 2010.|work=2006 Census Population and dwellings tables|publisher=[[Statistics New Zealand]]|archivedate=2020-05-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200508002620/http://www.stats.govt.nz/methods_and_services/access-data/TableBuilder/2006-census-pop-dwellings-tables/culture-and-identity/birthplace.aspx|deadurl=yes}}</ref> Broj stranih studenata je tako povećan nakon 1990ih i u [[2002]]. godini 20.000 njih je studiralo na visokoškolskim ustanovama Novog Zelanda.<ref>{{cite journal|journal=International Education Journal|volume=5|issue=4|year=2004|title=International Students in New Zealand: Needs and Responses|first1=Andrew|last1=Butcher|first2=Terry|last2=McGrath|url=http://ehlt.flinders.edu.au/education/iej/articles/v5n4/butcher/paper.pdf|access-date=2013-04-29|archive-date=2012-03-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309072621/http://ehlt.flinders.edu.au/education/iej/articles/v5n4/butcher/paper.pdf|dead-url=yes}}</ref> === Jezik === Engleski je dominantan jezik, i njime se služi 98% stanovništva.<ref name="SpokenLanguage"/> Novozelandska varijanta engleskog je najsličnija australijskoj varijanti engleskog jezika i strancima je teško da razlikuju ova dva akcenta.{{sfn|Hay|Maclagan|Gordon|2008|p=14}} Najprepoznatljivija odlika novozelandskog engleskog je promena kratkih prednjih vokala - tvrdo „i“ koje zvuči kao glas [[šva]] (kao npr. „a“ u reči ''about''), kratko „e“ koje zvuči kao kratko „i“ i kratko „a“ koje zvuči kao standardno kratko „e“.<ref>* {{cite journal |last=Bauer |first=L. |last2=Warren |first2=P. |last3=Bardsley |first3=D. |last4=Kennedy |first4=M. |last5=Major |first5=G. |title=New Zealand English |journal=Journal of the International Phonetic Association |year=2007 |volume=37 |issue=1 |pages=97–102 |doi=10.1017/S0025100306002830 |ref=harv |url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=995732 }}</ref> Stoga strancima reči „bad“, „dead“, „fish“ i „chips“ zvuče kao „bed“, „did“, „fush“ i „chups“. Nakon Drugog svetskog rata Maori su obeshrabrivani da koriste svoj jezik u školama i na radnim mestima i on je kao jezik zajednice opstajao samo u zabačenim krajevima.<ref name="Maori language"/> U skorije vreme nastupio je proces revitalizacije,<ref name="MLW">{{cite web|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/maori-language-week|title=Māori Language Week – Te Wiki o Te Reo Maori|publisher=Ministry for Culture and Heritage|accessdate=februar 2008}}</ref><ref>{{cite news|title=British influence ebbs as New Zealand takes to talking Māori |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/australiaandthepacific/newzealand/1490814/British-influence-ebbs-as-New-Zealand-takes-to-talking-Maori.html|first=Nick|last=Squires|date=maj 2005|newspaper=The Telegraph|location=Great Britain}}</ref> maorski je proglašen za zvanični jezik [[1987]].<ref name = "Maori language act">{{cite web|title=Waitangi Tribunal claim – Māori Language Week|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/maori-language-week/waitangi-tribunal-claim|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=jul 2010|accessdate=19. 1. 2011.|archive-date=2023-06-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602204914/http://nzhistory.net.nz/culture/maori-language-week/waitangi-tribunal-claim}}</ref> i govori ga 4,1% stanovnika.<ref name="SpokenLanguage">{{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/languages-spoken.aspx|title=QuickStats About Culture and Identity: Languages spoken|date=mart 2006|publisher=Statistics New Zealand|accessdate=20. 2. 2008.|archive-date=2009-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20091113185604/http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/languages-spoken.aspx}}</ref> Danas postoje škole na maorskom kao i dva kanala Maorske televizije.<ref>{{cite web|url=http://media.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=211&pid=367|title=Māori Television Launches 100&nbsp;percent Māori Language Channel|publisher=Māori Television|accessdate=30. 4. 2010.|archivedate=2011-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511151530/http://media.maoritelevision.com/default.aspx?tabid=211&pid=367|deadurl=yes}}</ref> Mnoga mesta imaju dvostruke nazive, na maorskom i engleskom. Prema podacima s početka 21. stoljeća maorskim u svakodnevnom životu kao materinskim jezikom govori oko 30 000 ljudi (4.2% od ukupnoga novozelandskog stanovništva), a 150 000 njime povremeno govori te ga razumije.<ref>[http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/people_and_communities/maori/2001-survey-on-the-health-of-the-maori-language.aspx www.stats.govt.nz], "2001 Survey on the health of the Māori language", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref><ref>[http://www.ethnologue.com/language/mri www.ethnologue.com], "Maori", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref> Posle engleskog i maorskog najrasprostranjeniji je [[samoanski jezik|samoanski]] koji sa po više od 40.000 ljudi prate francuski, hindi, jue i severni kineski.<ref name="SpokenLanguage"/><ref name="2006Census"/> Novozelandski znakovni jezik koristi oko 28.000 ljudi i postao je zvaničan jezik [[2006]]. godine.<ref>[http://www.legislation.govt.nz/act/public/2006/0018/latest/DLM372754.html New Zealand Sign Language Act 2006 No 18 (as at 30 jun 2008), Public Act – New Zealand Legislation]. Legislation.govt.nz (2008-06-30). Retrieved on 2011-11-29.</ref> === Obrazovanje i veroispovest === Osnovno i srednje obrazovanje je obavezno za decu do 6 do 16 godina, dok većina u školu kreće sa 5 godina.<ref name = "Education Stats">{{cite web|title=Education Statistics of New Zealand: 2009|publisher=Education Counts|first=Olivia|last=Dench|date=jul 2010|url=http://www.educationcounts.govt.nz/publications/ece/2507/80221|accessdate=19. 1. 2011.}}</ref> Postoji 13 razreda a javne škole su besplatne. Novi Zeland ima stopu pismenosti odraslih od 99 procenata,<ref name="CIA"/> dok polovina stanovništva od 15 do 29 godina ima neki vid višeg obrazovanja.<ref name = "Education Stats"/> Postoji pet tipova visokoškolskih ustanova, univerziteti, koledži, politehničke škole, specijalistički koledži i „''vanange''“<ref name="EducationAct1989">{{cite web | url=http://www.legislation.govt.nz/act/public/1989/0080/latest/DLM183668.html | title=Education Act 1989 No 80 (as at 0<!-- no reformat -->1 februar 2011), Public Act. Part 14: Establishment and disestablishment of tertiary institutions, Section 62: Establishment of institutions | publisher=New Zealand Parliamentary Counsel Office/Te Tari Tohutohu Pāremata | work=Education Act 1989 No 80 | date=1. 2. 2011. | accessdate=15. 8. 2011.}}</ref> (maorski univerziteti) kao i privatne visokoškolske obrazovne ustanove.<ref name="NZQA">{{cite web | url=http://www.nzqa.govt.nz/studying-in-new-zealand/tertiary-education | title=Studying in New Zealand: Tertiary education | publisher=New Zealand Qualifications Authority | accessdate=15. 8. 2011.}}</ref> Fakultetsku diplomu ima 14,2 procenata stanovništva, 30,4 procenata ima neku vrstu višeg obrazovanja a 22,4 procenta nema nikakvo zvanje.<ref name="TertiaryEdStats">{{cite web |url=http://www.educationcounts.govt.nz/__data/assets/excel_doc/0007/17836/Education_attainment_of_the_population.xls |format=xls |title=Educational attainment of the population |publisher=Education Counts |accessdate=21. 2. 2008. |year=2006 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511211448/http://www.educationcounts.govt.nz/__data/assets/excel_doc/0007/17836/Education_attainment_of_the_population.xls |deadurl=yes }}</ref> Hrišćanstvo je glavna religija na Novom Zelandu. prema popisu 2006. 55,6 procenata stanovništva se izjasnilo kao Hrišćani, 34,7 procenata se izjasnilo da nema veroispovest a oko 4 procenta se izjasnilo prema nekoj drugoj religiji.<ref>{{cite web|title=QuickStats About Culture and Identity: Religious affiliation|url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/religious-affiliation.aspx|publisher=Statistics New Zealand|accessdate=20. 1. 2011.|archivedate=2013-04-03|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Fc6Twaqe?url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/quickstats-about-a-subject/culture-and-identity/religious-affiliation.aspx|deadurl=yes}}</ref> Glavni hrišćanske denominacije su [[anglikanstvo|anglikanizam]], [[katoličanstvo|katolicizam]], [[prezbiterijanstvo|prezbiterijanizam]] i [[metodizam]]. Takođe postoji značajan broj [[pentekostalizam|pentekostalaca]], [[baptisti|baptista]] i pripadnika [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana]] kao i maroske crkve „''Ratana''“. Manjinske veroispovesti po popisu su [[hinduizam]], [[budizam]] i [[islam]].<ref name="2006Census">{{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/~/media/statistics/publications/census/2006-reports/quickstats-subject/culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity-tables.aspx|format=XLS|title=2006 Census Data – QuickStats About Culture and Identity – Tables|publisher=Statistics New Zealand|work=2006 Census|accessdate=30. 4. 2010.|archive-date=2011-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610100515/http://www.stats.govt.nz/~/media/statistics/publications/census/2006-reports/quickstats-subject/culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity-tables.aspx|dead-url=yes}} In tables 28 (Religious Affiliation) and 19 (Languages Spoken by Ethnic Group)</ref><ref>{{cite web |url=http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Publications/Census/2006-reports/quickstats-subject/Culture-Identity/qstats-about-culture-and-identity-2006-census.pdf |title=Quick Stats About culture and Identity— 2006 Census |publisher=Statistics New Zealand |format=PDF |accessdate=28. 9. 2007. |archive-date=2011-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110610100533/http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Publications/Census/2006-reports/quickstats-subject/Culture-Identity/qstats-about-culture-and-identity-2006-census.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Privreda == {{glavni|Privreda Novog Zelanda}} Novi Zeland ima savrsenu, prosperiternu razvijenu tržišnu privredu sa bruto društvenim proizvodom ([[paritet kupovne moći]]) procenjenim na oko 28.250 američkih dolara po osobi.<ref>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2008&ey=2015&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=30&pr1.y=9&c=196&s=PPPPC&grp=0&a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|publisher=[[International Monetary Fund]]|accessdate=30. 1. 2011.|date=oktobar 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2004rank.html|title=GDP – per capita (PPP)|publisher=[[The World Factbook]], [[Central Intelligence Agency]]|accessdate=22. 1. 2011.|archive-date=2013-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130424075526/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2004rank.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD|publisher=World Bank|accessdate=22. 1. 2011.|title=GDP per capita (current US$)|archive-date=2011-05-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511123254/http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD|dead-url=}}</ref> [[Valuta]] na Novom Zelandu zove se [[novozelandski dolar]] ili često neformalno kao ''kivi dolar''. Uz lokalne kovanice koristi se i na [[Kukova Ostrva|Kukovim ostrvima]], [[Nijue]]u, [[Tokelau]]u i na [[Ostrva Pitkern|Ostrvima Pitkern]].<ref>{{cite web|url=http://www.bsi.si/en/financial-data.asp?MapaId=1239|title=Currencies of the territories listed in the BS exchange rate lists|publisher=Bank of Slovenia|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Novi Zeland se nalazi na petom mestu izveštaja UN o [[Indeks humanog razvoja|Indeksu humanog razvoja]] za [[2011]]. godinu.<ref>{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2011_EN_Table1.pdf|format=PDF|title=Human Development Index and components|publisher=[[United Nations Development Programme]]|accessdate=3. 1. 2012.}}</ref> [[Datoteka:AucklandCBDfromRangitoto.jpg|thumb|left|250px|[[Auckland|Okland]], poslovna zona slikana sa Rangitoto ostrva]] Tokom istorije sirovinska industrija je imala važnu poziciju u privredi Novog Zelanda, uključujući lov na foke, kitolovstvo, novozelandski lan, zlato, kauri gumu i drvnu građu.<ref name="RWT export evolution">{{cite web |url=http://www.teara.govt.nz/en/1966/trade-external/1 |title=Historical evolution and trade patterns |work=An Encyclopaedia of New Zealand |year=1966 |accessdate=10. 2. 2011. |archive-date=2023-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404182546/https://www.teara.govt.nz/en/1966/trade-external/1 }}</ref> Sa razvojem hladnjača tokom 1880ih meso i mlečni proizvodi su izvoženi u Britaniju, što je bio osnov za jak ekonomski razvoj Novog Zelanda.<ref>{{cite web|first1=Hugh|last1=Stringleman|first2=Robert|last2=Peden|url=http://www.teara.govt.nz/en/sheep-farming/5/2|title=Sheep farming – Growth of the frozen meat trade, 1882–2001|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=oktobar 2009|accessdate=6. 5. 2010.|archive-date=2013-01-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120164540/http://www.teara.govt.nz/en/sheep-farming/5/2}}</ref> Velika potražnja za poljoprivrednim proizvodima u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD je omogućila da životni standard na Novom Zelandu bude viši nego u Australiji i Zapadnoj Evropi tokom 1950ih i 1960ih.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Some Indicators of Comparative Living Standards|first=John|last=Baker|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/standard-of-living/1/1|accessdate=330 april 2010|date=februar 2010|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120044909/http://www.teara.govt.nz/en/1966/standard-of-living/1/1 |date=2013-01-20 }} Table pdf downloadable from [http://www.teara.govt.nz/files/3_308_StandardOfLiving_Comparison_0.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230725204827/https://teara.govt.nz/files/3_308_StandardOfLiving_Comparison_0.pdf |date=2023-07-25 }}, Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> Kada je Ujedinjeno Kraljevstvo pristupilo [[Evropska unija|Evropskoj zajednici]] novozelandsko izvozno tržište se smanjilo,<ref>{{cite web |first=John |last=Wilson |title=History – The later 20th century |publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand |date=mart 2009 |url=http://www.TeAra.govt.nz/en/history/6 |accessdate=2. 2. 2011.}}</ref> što je zajedno sa naftnom krizom [[1973]]. godine i energetskom krizom [[1979]]. dovelo do ekonomske depresije.<ref>{{cite web|first1=Chris|first2=John |last2=Yeabsley|title=Overseas trade policy – Difficult times – the 1970s and early 1980s|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=april 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/overseas-trade-policy/5|accessdate=22. 1. 2011.|last1=Nixon|unused_data=last1Nixon}}</ref> Životni standard je opao u odnosu na Australiju i države zapadne Evrope a [[1982]]. godine su lični prihodi Novozelanđana bili najniži od svih razvijenih zemalja za koje je Grupa Svetske banke radila procenu.<ref>{{cite journal |last=Evans |first=N. |title=Up From Down Under: After a Century of Socialism, Australia and New Zealand are Cutting Back Government and Freeing Their Economies |journal=National Review |volume=46 |issue=16 |pages=47–51}}</ref> Nakon [[1984]]. brojne vlade su sprovodile strukturne makroekonomske reforme (poznate kao {{jez-en|Rogernomics}} i {{jez-en|Ruthanasia}}) kada je protekcionistička privreda zamenjena liberalnom slobodnom privredom.<ref name="Liberalisation">{{cite web |first=Brian |last=Easton |title=Economic history – Government and market liberalisation |publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand |date=novembar 2010 |url=http://www.TeAra.govt.nz/en/economic-history/11 |accessdate=1. 2. 2011.}}</ref><ref>{{cite book|title=Taking New Zealand Seriously: The Economics of Decency|first=Tim|last=Hazledine|publisher=HarperCollins Publishers|format=PDF|url=http://www.ariplex.com/~economic-myth-busters/hazledine-taking%20nz%20seriously.pdf|isbn=1869502833|year=1998|access-date=2013-04-29|archivedate=2011-05-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510082643/http://www.ariplex.com/~economic-myth-busters/hazledine-taking%20nz%20seriously.pdf|deadurl=yes|archive-date=2011-05-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510082643/http://www.ariplex.com/~economic-myth-busters/hazledine-taking%20nz%20seriously.pdf|url-status=dead}}</ref> Nezaposlenost je bila najviša [[1991]]. i [[1992]]. kada je bila iznad 10 procenata,<ref>{{cite web|url=http://www.socialreport.msd.govt.nz/paid-work/unemployment.html|title=Unemployment|publisher=2010 Social report|accessdate=4. 2. 2011.|archive-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230420221647/https://www.socialreport.msd.govt.nz/paid-work/unemployment.html}}</ref> kao rezultat [[Crni ponedeljak (1987)|sloma berze]] [[1987]]. godine, ali je do [[2007]]. godine došlo do punog oporavka kada je nezaposlenost iznosila 3,4 procenta (što je Novi Zeland postavilo na peto mesto od dvadeset i sedam rangiranih država u sklopu istraživanja OESR).<ref>{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/business/news/article.cfm?c_id=3&objectid=10502512|title=The miracle of full employment |last=Bingham|first=Eugene |date=7. 4. 2008.|work=The New Zealand Herald|accessdate=17. 9. 2008.}}</ref> Ipak svetska ekonomska kriza koja je usledila je dovela do recesije u pet uzastopnih kvartala što je najduža ekonomska depresija za 30 godina<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2009/06/11/business/global/11nzrate.html|title=New Zealand Takes a Pause in Cutting Rates |date=10. 6. 2009. |work=The New York Times|accessdate=30. 4. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8120196.stm|title=New Zealand's slump longest ever |date=26. 6. 2009.|work=BBC News |accessdate=30. 4. 2010.}}</ref> i nezaposlenost je porasla na 7 procenata tokom [[2009]]. godine.<ref>{{cite web|title=Household Labour Force Survey: decembar 2010 quarter – Media Release|url=http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/work_income_and_spending/employment_and_unemployment/HouseholdLabourForceSurvey_MRDec10qtr.aspx|first=Geoff|last=Bascand|date=februar 2011|publisher=Statistics New Zealand|accessdate=4. 2. 2011.|archive-date=2011-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110429174323/http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/work_income_and_spending/employment_and_unemployment/HouseholdLabourForceSurvey_MRDec10qtr.aspx|dead-url=}}</ref> Nezaposlenost među mladima je u junu 2011. iznosila 17,4 procenta.<ref>"[http://www.dol.govt.nz/lmr/lmr-hlfs.asp Employment and Unemployment – jun 2011 Quarter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314020654/http://www.dol.govt.nz/lmr/lmr-hlfs.asp |date=2012-03-14 }}". NZ Department of Labour.</ref> Od 1970ih do danas Novi Zeland se suočava sa problemom „odliva mozgova“.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.respol.2004.01.006|last=Davenport|first=Sally|url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6V77-4C007RT-1&_user=10&_coverDate=05%2F31%2F2004&_rdoc=6&_fmt=high&_orig=browse&_srch=doc-info(%23toc%235835%232004%23999669995%23502989%23FLA%23display%23Volume)&_cdi=5835&_sort=d&_docanchor=&_ct=9&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=37b8a5c81622b1687fbea5dfb51a0f38|title=Panic and panacea: brain drain and science and technology human capital policy|journal=Research Policy|volume=33|year=2004|issue=4|pages=617–630}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite news|title=New Zealand brain-drain worst in world|first=Sean|last=O'Hare|date=septembar 2010|newspaper=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|location=United Kingdom|url=http://www.telegraph.co.uk/expat/expatnews/7973220/New-Zealand-brain-drain-worst-in-world.html}}</ref> Oko četvrtine visoko kvalifikovanih radnika živi u inostranstvu, uglavnom u Australiji i Britaniji, što je najviša stopa među razvijenim državama.<ref>{{cite news|title=Quarter of NZ's brightest are gone|first=Simon|last=Collins|date=mart 2005|newspaper=New Zealand Herald|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10114923}}</ref> Ipak postoji i suprotan proces „priliva mozgova“ kroz imigraciju stručnjaka iz Evrope i manje razvijenih država.<ref>{{Cite journal |title=The labour market performance of European immigrants in New Zealand in the 1980s and 1990s |journal=The International Migration Review |year=2000 |last=Winkelmann |first=Rainer |volume=33 |pages=33–58 |doi=10.2307/2676011 |jstor=2676011 |issue=1 |publisher=The Center for Migration Studies of New York}}</ref>{{sfn|Bain|2006|p=44}} === Rudarstvo === Pre dolaska Evropljana Maori su se bavili vađenjem [[argilit]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.teara.govt.nz/en/nelson-region/4/2 |title=Argillite quarry |author= |date= |work=Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand |accessdate=20 November 2010 }}{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Novi Zeland je bogat nalazištima uglja, srebra, rude gvožđa, krečnjaka i zlata. U svetu je rangiran na 22. mestu po proizvodnji rude gvožđa i 29. po proizvodnji zlata. Ukupna vrednost proizvodenih ruda na Novom Zelandu [[2006]]. iznosila je 1,5 milijardi dolara (ne računajući naftu i gas). Najvažnije rude metala su zlato (10.62 tona), srebro (27.2 tone) i titanomagnetit gvozdenog peska (2,15 miliona tona). U izveštaju iz [[2008]]. procenjuje se da su neiskorišćeni resursi od samo sedam osnovnih ruda (uključujući zlato, bakar, gvožđe i molibden) vredni oko 140 milijardi dolara.<ref name="GREENZONE">{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/pollution/news/article.cfm?c_id=281&objectid=10630166&pnum=0|title=Miners press to enter the green zone|date = 6. 3. 2010.|work=[[The New Zealand Herald]]|accessdate = 24. 3. 2010.|first=Geoff|last=Cumming}}</ref> Rudarstvo je jedna od značajnijih grana novozelandske privrede.<ref>{{cite web |url=http://www.straterra.co.nz/upload/files/straterra_s4_submission_may_2010.pdf |title=Diamond in the rough |author=New Zealand Institute of Economic Research |date=May 2010 |work=Straterra's submission to the Ministry of Economic Development on Maximising Our Mineral Potential |accessdate=20. 1. 2011. |archivedate=2013-07-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728191911/http://www.straterra.co.nz/upload/files/straterra_s4_submission_may_2010.pdf |deadurl=yes }}</ref> Prema proceni iz [[2010]]. godine oko 4000 hektara, ili 0,016% teritorije Novog Zelanda je pokrivena rudnicima, uglavnom kamenolomima.<ref name="GREENZONE"/> === Infrastruktura === Snabdevanje energijom potiče od nafte, gasa i uglja (69 procenata) i iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]], prvenstveno [[hidroelektrana|hidro]] i [[Geotermalne elektrane|geotermalnih]] elektrana.<ref name="EDF2009">{{cite web|url=http://www.med.govt.nz/templates/MultipageDocumentTOC____41143.aspx|title=Energy Data File 2009|publisher=Ministry for Economic Development|date=jul 2009}}</ref> Saobraćajna mreža Novog Zelanda se sastoji od 93.805 kilometara puteva vrednih 23 milijarde dolara,<ref>{{cite web|url=http://www.nzta.govt.nz/network/operating/faqs.html|title=Frequently Asked Questions|publisher=New Zealand Transport Agency|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> i 4.128 kilometara železničke pruge.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nz.html |title= CIA – The World Factbook – New Zealand |accessdate= 18. 9. 2009. |archivedate= 2019-09-18 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20190918165831/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nz.html |deadurl= yes }}</ref> Većina gradova je povezana autobuskim linijama ali je dominantan vid prevoza privatni automobil.<ref>{{cite web|first=Adrian |last=Humphris|title=Public transport – Passenger trends|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=april 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/public-transport/8|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Železnice su privatizovane [[1993]]. godine ali su ponovo vraćene pod okrilje države [[2004]]. godine.<ref>{{cite web|first=Neill |last=Atkinson|title=Railways – Rail transformed|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/railways/11|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Pruga se proteže celom dužinom države ali danas služi uglavnom za teretni a ne putnički transport.<ref>{{cite web|first=Neill |last=Atkinson|title=Railways – Freight transport|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=april 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/railways/6|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Većina stranih posetilaca dolazi avionom,<ref>{{cite web|url=http://www.tourismresearch.govt.nz/Documents/International%20Market%20Profiles/Total%20Profile.pdf|format=PDF|title=International Visitors|date=jun 2009|publisher=[[Ministry of Economic Development (New Zealand)|Ministry of Economic Development]]|accessdate=30. 1. 2011.}}</ref> preko nekog od sedam međunarodnih aerodroma (veze sa drugim državama osim Australije i Fidžija imaju aerodromi u Oklandu i Krajstčerču).<ref>{{cite web|url=http://www.med.govt.nz/templates/MultipageDocumentPage____9038.aspx#P5641_412038|publisher=Ministry of Economic Development|work=Infrastructure Stocktake: Infrastructure Audit|title=10. Airports|date=decembar 2005|accessdate=30. 1. 2011.}}</ref> Nacionalna [[avio-kompanija]] je [[Er Novi Zeland]]. Pošta Novog Zelanda je imala monopol na telekomunikacije do [[1989]]. kada je formirana kompanija „Telekom Novi Zeland“ koja je privatizovana [[1990]]. godine.<ref>{{cite web|title=Overview of the New Zealand Telecommunications Market 1987–1997|date=novembar 2005|publisher=Ministry of Economic Development|url=http://www.med.govt.nz/templates/MultipageDocumentPage____4847.aspx|accessdate=30. 1. 2011.}}</ref> Telekom u svom vlasništvu ima većinu telekomunikacione infrastrukture ali je povećana konkurencija drugih provajdera.<ref>{{cite web|title=New Zealand – Telecommunications – Major Players|url=http://www.budde.com.au/Research/New-Zealand-Telecommunications-Major-Players.html|publisher=Budde Comm|first=Paul|last=Budde|accessdate=30. 1. 2011.}}</ref> === Trgovina === [[Datoteka:Territorial waters - New Zealand.svg|thumb|250px|desno|Ekskluzivna ekonomska zona Novog Zelanda.]] Privreda Novog Zelanda veoma zavisi od međunarodne trgovine,<ref>{{cite web|first=Tim|last=Groser|date=mart, 2009|title=Speech to ASEAN-Australia-New Zealand Free Trade Agreement Seminars|url=http://www.beehive.govt.nz/speech/speech-asean-australia-new-zealand-free-trade-agreement-seminars|publisher=New Zealand Government|accessdate=30. 1. 2011.}}</ref> posebno u oblasti poljoprivrednih proizvoda.<ref>{{cite web|url=http://www.mfat.govt.nz/Trade-and-Economic-Relations/NZ-and-the-WTO/Improving-access-to-markets/0-agriculturenegs.phpx|title=Improving Access to Markets:Agriculture|publisher=New Zealand Ministry of Foreign Affairs and Trade|accessdate=22. 1. 2011.}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Izvoz čini visokih 24 procenta proizvodnje,<ref name="CIA"/> zbog čega je Novi Zeland osetljiv na međunarodne cene robe i na globalne ekonomske recesije. Glavne izvozne grane su [[poljoprivreda]], [[cvećarstvo]], [[ribolov]], [[šumarstvo]] i [[rudarstvo]] koji čine oko polovine izvoza.<ref>{{cite web|url=http://www.treasury.govt.nz/economy/overview/2010/09.htm|title=New Zealand Economic and Financial Overview 2010: Industrial Structure and Principal Economic Sectors|publisher=[[New Zealand Treasury]]|date=april 2010|accessdate=30. 1. 2011.|archivedate=2011-01-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110123200035/http://www.treasury.govt.nz/economy/overview/2010/09.htm|deadurl=yes}}</ref> Glavni izvozni partneri su Australija, SAD, Japan, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo.<ref name="CIA"/> Od [[7. 4.|7. aprila]] [[2008]]. Novi Zeland i Kina su potpisnici ugovora o slobodnoj trgovini.<ref>{{cite news|url=http://www.nzherald.co.nz/trade-deal-with-china/news/article.cfm?c_id=1501819&objectid=10502506&pnum=0|title=Trade agreement just the start – Clark|publisher=[[The New Zealand Herald]]|date=april 2008|first=Fran|last=O'Sullivan|accessdate=30. 4. 2010.|archivedate=2019-03-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190327101900/https://www.nzherald.co.nz/trade-deal-with-china/news/article.cfm?c_id=1501819&objectid=10502506&pnum=0|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news|title=China and New Zealand sign free trade deal|date=april 2008|url=http://www.nytimes.com/2008/04/07/business/worldbusiness/07iht-7tradefw.11718461.html|work=The New York Times}}</ref> Uslužni sektor je najjača grana u privredi Novog Zelanda a za njim slede proizvodnja i građevinarstvo, a zatim poljoprivreda i vađenje sirovina.<ref name="CIA">{{cite web|title=The World Factbook – New Zealand|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nz.html|date=15. 11. 2007.|work=CIA|accessdate=30. 11. 2007.|archivedate=2019-09-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190918165831/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nz.html|deadurl=yes}}</ref> [[Turizam]] igra važnu ulogu u novozelandskoj privredi, u [[2010]]. je doprineo 15 milijardi dolara novozelandskom BDP i u ovoj oblasti je zaposleno 9,6 procenata radne snage.<ref name="TourismStats">{{cite web |url=http://www.tourismresearch.govt.nz/Documents/Key%20Statistics/KeyTourismStatisticsApr2010.pdf |title=Key Tourism Statistics |month=april| year=2010 |publisher=Ministry of Tourism |format=PDF |accessdate=30. 4. 2010. }}</ref> Broj stranih turista se tokom [[2010]]. povećao 3,1 posto<ref>{{cite web|url=http://www.tourismresearch.govt.nz/Data--Analysis/International-tourism/International-Visitor-Arrivals/IVA-Commentary/ |title=International-Visitor-Arrivals Commentary |publisher=Tourismresearch|accessdate=20. 1. 2011.}}</ref> i očekuje se da će do 2015. beležiti godišnji rast 2,5 posto.<ref name="TourismStats"/> Tokom [[19. vijek|19. veka]] [[vuna]] je bila glavni izvozni artikal Novog Zelanda.<ref name="RWT export evolution"/> Sve do 1960ih vuna je činila trećinu izvoza,<ref name="RWT export evolution"/> ali je od tada njena cena u stalnom padu u odnosu na druge robe<ref>{{cite web|first=Brian|last=Easton|title=Economy – Agricultural production|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/economy/2|accessdate=22. 1. 2011.|unused_data=publisher}}</ref> i više nije isplativa za mnoge poljoprivrednike.<ref>{{cite web|first1=Hugh|last1=Stringleman |first2=Robert |last2=Peden|title=Sheep farming – Changes from the 20th century|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/sheep-farming/7|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Nasuprot tome mlekarska industrija je u stalnom porastu, broj krava je dupliran u periodu između [[1990]]. i [[2007]].<ref>{{cite web|first1=Hugh|last1=Stringleman |first2=Frank|last2=Scrimgeour|title=Dairying and dairy products – Dairying in the 2000s|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/dairying-and-dairy-products/10|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> čime je ova grana dospela na prvo mesto po izvoznoj zaradi.<ref>{{cite web|first1=Hugh|last1=Stringleman |first2=Frank|last2=Scrimgeour|title=Dairying and dairy products – Dairy exports|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/dairying-and-dairy-products/11|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> Mlečni proizvodi su [[2009]]. iznosili 21 procenat (9,1 milijarda dolara) ukupnog robnog izvoza,<ref>{{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/industry_sectors/imports_and_exports/global-nz-jun-09/key-points.aspx|publisher=Statistics New Zealand|title=Global New Zealand – International Trade, Investment, and Travel Profile: Year ended jun 2009 – Key Points |date=jun 2009|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> a najveća kompanija na Novom Zelandu, [[Fontera]], kontroliše trećinu međunarodne trgovine mlečnim proizvodima.<ref>{{cite web|first1=Hugh|last1=Stringleman |first2=Frank|last2=Scrimgeour|title=Dairying and dairy products – Manufacturing and marketing in the 2000s|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/dairying-and-dairy-products/12|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Drugi poljoprivredni izvozni proizvodi su meso sa 13,2 procenta, vuna sa 6,3 procenta, voće sa 3,5 procenata i riba sa 3,3 procenta. Broj vinarija je takođe udvostručen,<ref>{{cite web|first=Bronwyn|last= Dalley|title=Wine – The wine boom, 1980s and beyond|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/wine/6|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> što je dovelo do toga da vino [[2007]]. godine prestigne vunu u izvozu.<ref>{{cite news | title = Wine in New Zealand |work=The Economist | date = mart 2008 | url =http://www.economist.com/node/10926423}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maf.govt.nz/news-resources/statistics-forecasting/international-trade.aspx |title=Agricultural and forestry exports from New Zealand: Primary sector export values for the year ending jun 2010 |publisher=New Zealand Ministry of Agriculture and Forestry |date=14. 1. 2011. |accessdate=8. 4. 2011. |archive-date=2011-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110510042204/http://www.maf.govt.nz/news-resources/statistics-forecasting/international-trade.aspx |dead-url=yes }}</ref> == Politika == {{glavni|Politika Novog Zelanda}} {{multiple image | align = left | width1 = 135 | footer = [[Monarhija na Novom Zelandu|Kralj Novog Zelanda]] i njegova predstavnica, [[Generalni guverner Novog Zelanda|generalna guvernerka]] | image1 = Charles Prince of Wales.jpg | caption1 = [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]] | alt1 = | width2 = 123 | image2 = Cindy Kiro official portrait October 2021 (cropped).jpg | caption2 = Dejm [[Cindi Kijero]] | alt2 = }} === Vlada === Novi Zeland je [[ustavna monarhija]] i [[parlamentarna demokratija]],<ref>{{cite web|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchAndCommonwealth/NewZealand/NewZealand.aspx|title=Queen and New Zealand|publisher=[[The British Monarchy]]|accessdate=28. 4. 2010.|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402150615/http://www.royal.gov.uk/MonarchAndCommonwealth/NewZealand/NewZealand.aspx}}</ref> iako nema kodifikovan [[Ustav Novog Zelanda|ustav]].<ref name="Economist factsheet">{{cite news| title = Factsheet – New Zealand – Political Forces| newspaper = [[The Economist]]| publisher = [[The Economist Group]]| date = 15 februar 2005| url = http://economist.com/countries/NewZealand/profile.cfm?folder=Profile-Political%20Forces| accessdate = 4 avgust 2009| archive-date = 2006-05-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20060514204533/http://economist.com/countries/NewZealand/profile.cfm?folder=Profile-Political%20Forces| dead-url = }}</ref> Šef države je [[Monarhija na Novom Zelandu|kralj Novog Zelanda]] [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]].<ref>{{cite web|title=New Zealand Legislation: Royal Titles Act 1974|url=http://www.legislation.govt.nz/act/public/1974/0001/latest/DLM411814.html|date=februar 1974|publisher=[[New Zealand Government]]|accessdate=8. 1. 2011.}}</ref> Kralja predstavlja [[generalni guverner Novog Zelanda]],<ref>{{cite web|url=http://www.gg.govt.nz/|title=The Governor General of New Zealand|publisher=Official website of the Governor General|accessdate=8. 1. 2011.}}</ref> koga postavlja na predlog [[Premijer Novog Zelanda|premijera Novog Zelanda]].<ref>{{cite web|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchAndCommonwealth/NewZealand/TheQueensroleinNewZealand.aspx|title=The Queen's role in New Zealand|publisher=The British Monarchy|accessdate=28. 4. 2010.|archive-date=2013-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20130926053754/http://www.royal.gov.uk/monarchandcommonwealth/newzealand/thequeensroleinnewzealand.aspx}}</ref> Generalni guverner može da sprovodi krunske prerogative (kao što je razmatranje slučajeva nepravde ili postavljanje kabinetskih ministara, ambasadora i drugih ključnih javnih funkcionera)<ref>{{cite journal|first=Bruce|last=Harris|title=Replacement of the Royal Prerogative in New Zealand|year=2009|volume=23|journal=New Zealand Universities Law Review |pages=285–314 |url=http://www.britannica.com/bps/additionalcontent/18/41876855/REPLACEMENT-OF-THE-ROYAL-PREROGATIVE-IN-NEW-ZEALAND}}</ref> i u retkim situacijama može koristiti rezervno pravo (da smeni premijera, raspusti parlament ili odbije da dâ kraljevski pristanak zakonu).<ref name="reserve Powers">{{cite web|title=The Reserve Powers|publisher=[[Governor-General of New Zealand|Governor General]]|url=http://www.gg.govt.nz/role/powers.htm|accessdate=8. 1. 2011.}}</ref> Ipak moći generalnog guvernera su ograničene ustavnim odredbama i ne može ih koristiti bez saglasnosti [[Kabinet Novog Zelanda|Kabineta]].<ref name="reserve Powers"/><ref name="parliament facts">{{cite web|url=http://www.parliament.nz/en-NZ/AboutParl/HowPWorks/FactSheets/0/e/7.htm|title=How Parliament works: What is Parliament?|date=28. 6. 2010.|publisher=New Zealand Parliament|accessdate=8. 1. 2011.|archive-date=2011-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110816122737/http://www.parliament.nz/en-NZ/AboutParl/HowPWorks/FactSheets/0/e/7.htm|dead-url=yes}}</ref> [[Parlament Novog Zelanda]] je [[Zakonodavna vlast|zakonodavno telo]] i čine ga suveren (predstavlja ga generalni guverner) i [[Predstavnički dom Novog Zelanda|Predstavnički dom]].<ref name="parliament facts"/> Ranije je postojao i gornji dom ''Zakonodavni savet'' ali je ukinut [[1950]]. godine.<ref name="parliament facts"/> Prevlast Predstavničkog doma nad suverenom je nastala u [[Engleska|Engleskoj]] po [[Povelja o pravima|Povelji o pravima]] iz [[1689]]. koji je Novi Zeland ratifikovao kao zakon.<ref name="parliament facts"/> Predstavnički dom je demokratski izabrano telo, a vladu formira stranka ili koalicija sa najviše mesta.<ref name="parliament facts"/> Može biti formirana i [[manjinska vlada]] ukoliko se obezbedi podrška za glasanja o poverenju vladi i budžetu. Generalni guverner postavlja ministre po savetu premijera, koji je takođe vođa poslaničke grupe koja čini vlast.<ref>{{cite web|url=http://www.parliament.nz/en-NZ/AboutParl/HowPWorks/People/0/a/f/0afe831bd86b4c03b92cc769806bdb3b.htm#_Toc139097923|title=How Parliament works: People in Parliament|date=avgust 2006|publisher=New Zealand Parliament|accessdate=9. 1. 2011.|archivedate=2011-02-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110215144945/http://www.parliament.nz/en-NZ/AboutParl/HowPWorks/People/0/a/f/0afe831bd86b4c03b92cc769806bdb3b.htm#_Toc139097923|deadurl=yes}}</ref> Kabinet, koji čine ministri koje predvodi premijer, najviše je izvršno telo koje donosi najvažnije odluke i stvara državnu politiku.<ref>{{cite web|first=John|last=Wilson|title=Government and nation – System of government|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2010|url=http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/4|accessdate=9. 1. 2011.|archive-date=2011-05-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110516022855/http://www.teara.govt.nz/en/government-and-nation/4}}</ref> Po [[Konvencija|konvenciji]], članovi Kabineta su vezani kolektivnom odgovornošću za odluke koje donosi kabinet.<ref>{{cite web|url=http://www.cabinetmanual.cabinetoffice.govt.nz/5.2|publisher=Department of Prime Minister and Cabinet|title=Cabinet Manual: Cabinet|year=2008|accessdate=2. 3. 2011.}}</ref> [[Datoteka:Christopher Luxon (52535372229) (cropped).jpg|thumb|desno|150px|[[Christopher Luxon]], [[premijer Novog Zelanda]] od 2023.]] Sudije i sudski službenici se imenuju nepolitički i pod strogim pravilima o doživotnom mandatu koja pomažu u održavanju ustavne nezavisnosti sudske vlasti.<ref name="Economist factsheet"/> Ovo teorijski omogućava pravosuđu da tumači pravo isključivo po zakonima koje je doneo parlament bez bilo kakvog drugog uticaja na njihove odluke.<ref>{{cite web|url=http://www.justice.govt.nz/courts/the-judiciary|title=The Judiciary|publisher=[[Minister of Justice (New Zealand)|Ministry of Justice]]|accessdate=9. 1. 2011.|archivedate=2010-11-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101124005516/http://justice.govt.nz/courts/the-judiciary|deadurl=yes}}</ref> [[Sudski komitet Tajnog saveta]] u [[London]]u je bio vrhovni sud sve do [[2004]]. godine kada je formiran [[Vrhovni sud Novog Zelanda]]. Pravosudni sistem, kojim rukovodi [[Glavni sudija Novog Zelanda|glavni sudija]] ({{jez-en|Chief Justice}})<ref>{{cite web|url=http://www.courtsofnz.govt.nz/about/judges/current-chief|title=The Current Chief Justice|publisher=Courts of New Zealand|accessdate=9. 1. 2011.|archivedate=2011-09-16|archiveurl=https://www.webcitation.org/61jY3EJVs?url=http://www.courtsofnz.govt.nz/about/judges/current-chief|deadurl=yes}}</ref>, čine [[Apelacioni sud Novog Zelanda|Apelacioni sud]], [[Visoki sud Novog Zelanda|Visoki sud]] i podređeni sudovi.<ref name="Economist factsheet"/> [[Datoteka:Bowen House Beehive Parliament.JPG|thumb|desno|250px|[[Vlada Novog Zelanda]] (tzv. ''košnica'') i zgrade [[Parlament Novog Zelanda|Parlamenta]] (desno) u [[Velington]]u]] Gotovo svi izbori od [[1853]]. do [[1996]]. su održani po većinskom sistemu (stranka sa većinom glasova pobeđuje, nije potrebna apsolutna većina).<ref name = "road">{{cite web|title=First past the post – the road to MMpx|url=http://www.nzhistory.net.nz/politics/fpp-to-mmp/first-past-the-post|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=septembar 2009 |accessdate=9. 1. 2011.}}</ref> Od [[1930]]. političkom scenom dominiraju dve stranke, [[Nacionalna stranka (Novi Zeland)|Nacionalna]] i [[Laburistička stranka|Laburistička]].<ref name = "road"/> Od [[1996]]. u upotrebi je proporcionalni izborni sistem koji se zove kombinovano proporcionalno predstavljanje ({{jez-en|Mixed-member proportional representation}}).<ref name="Economist factsheet"/> Po ovom sistemu svako ima dva glasa, jedan za poslanika za sedamdeset izbornih jedinica (sedam je rezervisano za Maore),<ref>{{cite web |url=http://www.elections.org.nz/elections/electorates/reviewing-electorates.html |title=Reviewing electorate numbers and boundaries |publisher=[[Electoral Commission (New Zealand)|Electoral Commission]] |date=8. 5. 2005. |accessdate=23. 1. 2012.}}</ref> a drugi za stranku kao listu. Preostalih 50 poslanika se bira upravo sa liste, uz neophodnost da partija osvoji makar jednu izbornu jedinicu ili pet procenata ukupno da bi imala pravo da uđe u parlament.<ref>{{cite web |url=http://www.elections.org.nz/voting/mmp/sainte-lague.html |title=Sainte-Laguë allocation formula |publisher=Electoral Commission |date=30. 3. 2005. |accessdate=23. 1. 2012.}}</ref> Između marta [[2005]]. i [[2006]]. Novi Zeland je bio jedina država na svetu u kojoj su sve najviše funkcije (šefa države, generalnog guvernera, predsednika vlade, predsednika parlamenta i predsednika vrhovnog suda) istovremeno držale žene.<ref>{{cite news|title=Women run the country but it doesn't show in pay packets|first=Simon|last=Collins|date=maj 2005|newspaper=The New Zealand Herald|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10127960|archive-date=2017-06-30|access-date=2013-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630042906/http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10127960|url-status=dead}}</ref> === Spoljni odnosi i vojska === {{glavni|Spoljni odnosi Novog Zelanda|Oružane snage Novog Zelanda}} U ranom kolonijalnom periodu Novi Zeland je prepustio pitanja trgovine i spoljne politike britanskoj vladi.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=External Relations|url=http://www.teara.govt.nz/en/1966/history-constitutional/10|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120154326/http://www.teara.govt.nz/en/1966/history-constitutional/10 |date=2013-01-20 }}</ref> Tokom Imperijskih konferencija [[1923]]. i [[1926]]. odlučeno je da se Novom Zelandu dozvoli sklapanje međunarodnih ugovora, a prvi takav ugovor je bio potpisan sa Japanom [[1928]]. Bez obzira na nezavisnost, Novi Zeland je sledio politiku Ujedinjenog Kraljevstva, npr. kada je proglašen rat protiv Nemačke [[3. 9.|3. septembra]] [[1939]]. kada je tadašnji premijer [[Majkl Džozef Sevidž]] u odnosu na Britansku imperiju proglasio „gde ide ona, idemo i mi; gde ona stoji, stojimo i mi“.<ref>{{cite web|title=Michael Joseph Savage|url=http://www.nzhistory.net.nz/people/michael-joseph-savage-biography|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=jul 2010|accessdate=29. 1. 2011.}}</ref> [[Datoteka:E 003261 E Maoris in North Africa July 1941.jpg|250px|thumb|left|Maorski bataljon izvodi ratni ples haka u Egiptu 1941.]] Novi Zeland je od [[1951]]. u [[ANZUS]] paktu sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Australija|Australijom]].<ref>{{cite web|url=http://www.australianpolitics.com/foreign/anzus/anzus-treaty.shtml|title=Department Of External Affairs: Security Treaty between Australia, New Zealand and the United States of America|date=septembar 1951|publisher=[[Australian Government]]|accessdate=11. 1. 2011.|archivedate=2011-06-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629153135/http://www.australianpolitics.com/foreign/anzus/anzus-treaty.shtml|deadurl=yes}}</ref> Uticaj SAD je ubrzo počeo da bledi zbog nesuglasica oko [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]],<ref>{{cite web|title=The Vietnam War|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/vietnam-war|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=jun 2008|accessdate=11. 1. 2011.|archive-date=2016-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20161108004233/http://www.nzhistory.net.nz/war/vietnam-war}}</ref> odbijanja SAD da se priključe osudi Francuske zbog potapanja [[Grinpis]] broda „Dugin ratnik“ u Oklandu,<ref>{{cite web|title=Sinking the Rainbow Warrior – nuclear-free New Zealand|url=http://www.nzhistory.net.nz/politics/nuclear-free-new-zealand/rainbow-warrior|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=avgust 2008|accessdate=11. 1. 2011.|archive-date=2016-10-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019073147/http://www.nzhistory.net.nz/politics/nuclear-free-new-zealand/rainbow-warrior}}</ref> neslaganja oko trgovinskih pitanja i na kraju proglašavanja Novog Zelanda za slobodnu zonu od nukelarne energije što je dovelo do toga da SAD bilateralno suspenduju pakt sve do [[2010]]. godine.<ref>{{cite web|title=Nuclear-free legislation – nuclear-free New Zealand|url=http://www.nzhistory.net.nz/politics/nuclear-free-new-zealand/nuclear-free-zone|publisher=New Zealand History Online|date=avgust 2008|accessdate=11. 1. 2011.|archive-date=2016-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20161103231157/http://www.nzhistory.net.nz/politics/nuclear-free-new-zealand/nuclear-free-zone}}</ref><ref>{{Cite book |last=Lange |first=David |authorlink=David Lange |title=Nuclear Free: The New Zealand Way |publisher=[[Penguin Books]] |year= 1990 |location=New Zealand |isbn=0140145192}}</ref> Novi Zeland odžava bliske političke veze sa Australijom, na snazi su sporazum o [[Slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]] ({{jez-en|Closer Economic Relations}}) i sporazum o slobodi kretanja ({{jez-en|Trans-Tasman Travel Arrangement}}) koji dozvoljava državljanima dve države da posećuju, žive i rade u drugoj bez ograničenja.<ref name = "NZ in brief">{{cite web|title=New Zealand country brief|url=http://www.dfat.gov.au/geo/new_zealand/nz_country_brief.html|publisher=Department of Foreign Affairs and Trade|accessdate=11. 1. 2011.|archive-date=2013-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20131012052030/http://dfat.gov.au/geo/new_zealand/nz_country_brief.html|dead-url=yes}}</ref> Trenutno oko 500.000 Novozelanđana živi u Australiji i oko 65.000 Australijanaca živi na Novom Zelandu.<ref name = "NZ in brief"/> Novi Zeland održava prisutnost među tihookeanskim državama. Veliki deo humanitarne i druge pomoći sa Novog Zelanda ide upravo ovim državama, dok mnogi stanovnici ovih država odlaze na Novi Zeland radi zaposlenja.<ref>{{cite web|first=Geoff|last=Bertram|title=South Pacific economic relations – Aid, remittances and tourism|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=april 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/south-pacific-economic-relations/4|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> Trajne migracije su određene pravilima ''1970 Samoan Quota Scheme'' i ''2002 Pacific Access Category'' koja dozvoljavaju da do 1.000 stanovnika [[Samoa|Samoe]] i do 750 stanovnika drugih tihookeanskih država dobije trajno prebivalište na Novom Zelandu. Program za sezonske radnike je uveden [[2007]]. godine i 2009. je 8.000 ostrvljana bilo zaposleno na taj način.<ref>{{cite web|url=http://devpolicy.org/making-migration-work-lessons-from-new-zealand/|title=Making migration work: Lessons from New Zealand|first=Stephen|last=Howes|date=novembar 2010|accessdate=23. 3. 2011.|publisher=Development Policy Centre}}</ref> Novi Zeland aktivno učestvuje u radu organizacija [[Forum pacifičkih ostrva]], [[Azijsko-tihookeanska ekonomska saradnja]], [[Asocijacija nacija Jugoistočne Azije]]<ref name = "NZ in brief"/> a član je takođe i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Nacija]],<ref>{{cite web|title=Member States of the United Nations|publisher=United Nations|url=http://www.un.org/en/members/index.shtml#n|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> [[Komonvelt nacija|Komonvelta]]<ref>{{cite web|title=The Commonwealth in the Pacific|url=http://www.commonwealth-of-nations.org/Home-Pacific,56,44,1|publisher=[[Commonwealth of Nations]]|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj]].<ref>{{cite web|title=Members and partners|publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]]|url=http://www.oecd.org/pages/0,3417,en_36734052_36761800_1_1_1_1_1,00.html|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> [[Datoteka:New Zealand trench Flers September 1916.jpg|250px|thumb|Pešadija iz 2. bataljona Oklandskog puka u [[Bitka na Somi|bici na Somi]], septembar 1916.]] Oružane snage Novog Zelanda ({{jez-en|New Zealand Defence Force}}) se sastoji iz grane: [[Kraljevska mornarica Novog Zelanda]] ({{jez-en|Royal New Zealand Navy}}), [[Vojska Novog Zelanda]] ({{jez-en|New Zealand Army}}) i [[Kraljevska avijacija Novog Zelanda]] ({{jez-en|Royal New Zealand Air Force}}).<ref>{{cite web|url=http://www.nzdf.mil.nz/default.htm|title=Welcome to NZDF|publisher=New Zealand Defence Force|accessdate=11. 1. 2011.|archivedate=2020-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200703145343/http://nzdf.mil.nz/default.htm|deadurl=yes}}</ref> Odbrambene potrebe Novog Zelanda su skromne jer su procene da su šanse za spoljni napad male,<ref>{{cite book|title=New Zealand In World Affairs, Volume IV: 1990–2005|editor-first=Roderic|editor-last=Alley|publisher=[[Victoria University Press]]|year=2007|page=132|chapter=New Zealand Defence and Security Policy,1990–2005|last=Ayson|first=Robert|isbn=9780864735485|location=Wellington}}</ref> ali je ipak učestvovao u svetskim sukobima od kojih je najznačajnije učešće u [[Galipoljska operacija|Galipoljskoj operaciji]], [[Bitka za Krit|bici za Krit]],<ref>{{cite web|title=The Battle for Crete|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/the-battle-for-crete|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=maj 2010|accessdate=9. 1. 2011.}}</ref> [[Druga bitka kod El Alamejna|drugoj bici kod El Alamejna]],<ref>{{cite web|title=El Alamein – The North African Campaign|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/the-north-african-campaign/el-alamein|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=maj-2009|accessdate=9. 1. 2011.}}</ref> [[Bitka za Monte Kasino|bici za Monte Kasino]].<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/battle_cassino_01.shtml|title=World War Two: The Battle of Monte Cassino|first=Richard|last=Holmes|authorlink=Richard Holmes (military historian)|date=septembar 2010|accessdate=9. 1. 2011.}}</ref> Galipoljska operacija je bila od izuzetne važnosti za izgradnju nacionalnog identiteta<ref>{{cite news|title=Gallipoli stirred new sense of national identity says Clark|date=april 2005|newspaper=New Zealand Herald|url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10122323|archive-date=2020-04-29|access-date=2013-04-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429191517/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10122323|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|title=Battlefield tourism: history, place and interpretation|first=Bruce|last=Prideaux|editor-first=Chris|editor-last=Ryan|page=18|year=2007|publisher=[[Elsevier Science]]|isbn=978-0080453620}}</ref> i jačanje [[ANZAK]] ({{jez-en|Australian and New Zealand Army Corps}}) tradicije.<ref>{{cite web|title=The Spirit of ANZAC|first=Arthur|last=Burke|url=http://www.anzacday.org.au/spirit/spirit2.html|publisher=ANZAC Day Commemoration Committee|accessdate=11. 1. 2011.|archivedate=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101226110037/http://www.anzacday.org.au/spirit/spirit2.html|deadurl=yes}}</ref> U [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] je poginulo oko 18.500 Novozelanđana a 41.000 je ranjena od oko 103.000 boraca na tadašnju populaciju od jednog miliona.<ref>Mary Edmond-Paul (2008). ''Lighted windows: critical essays on Robin Hyde ''. Otago University Press. p.77. {{ISBN|1-877372-58-7}}</ref> Novi Zeland je takođe odigrao ključnu ulogu u jedinoj bici u Južnoj Americi tokom Drugog svetskog rata, [[Bitka kod La Plate|bici kod La Plate]]<ref>{{cite web|title=New Zealand and the Battle of River Plate|url=http://www.mfat.govt.nz/Foreign-Relations/Latin-America/News/0-river-plate.phpx|publisher=New Zealand Ministry of Foreign Affairs and Trade|accessdate=29. 1. 2011.}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> kao i u [[Bitka za Britaniju|bici za Britaniju]].<ref>{{cite web|title=Airmen from New Zealand who took part in the Battle of Britain|url=http://www.bbm.org.uk/pilots-nz.htm|publisher=The Battle of Britain London Monument|accessdate=10. 1. 2011.|archivedate=2011-05-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510005258/http://www.bbm.org.uk/pilots-nz.htm|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|title=New Zealand's contribution – The Battle of Britain|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/battle-of-britain/kiwi-contribution|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=septembar 2010|accessdate=10. 1. 2011.}}</ref> Tokom rata SAD su imale oko 400.000 vojnika stacioniranih na Novom Zelandu.<ref name=gov>{{cite web|title=Bureau of East Asian and Pacific Affairs Background Note: New Zealand|publisher=[[US Department of State]]|date=avgust 2010|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/35852.htm|accessdate=10. 1. 2011.}}</ref> Pored oba svetska rata i rata u Vijetnamu, Novi Zeland je učestvovao i u [[Korejski rat|Korejskom ratu]], [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]],<ref>{{cite web|title=South African War 1899–1902|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/the-south-african-boer-war/introduction|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=februar 2009|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> [[Pobuna u Malaji|Pobuni u Malaji]],<ref>{{cite web|title=NZ and the Malayan Emergency|url=http://www.nzhistory.net.nz/war/the-malayan-emergency|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=avgust 2010|accessdate=11. 1. 2011.}}</ref> [[Zaljevski rat|Zalivskom ratu]] i [[Rat u Avganistanu (od 2001)|ratu u Avganistanu]]. Tokom [[Rat u Iraku|rata u Iraku]] Novi Zeland je odbio učešće u direktnom sukobu već je na godinu dana poslao tim inženjera da pomažu u obnovi države. Novi Zeland je učestvovao i u mirotvoračkim misijama u Kiperu, Somaliji, Bosni i Hercegovini, na Sinaju, Angoli, Kambodži, na Iransko-iračkoj granici, na Bugenvilu, na Istočnom Timoru i na Solomonskim ostrvima.<ref name="Deployments">{{cite web |url=http://www.nzdf.mil.nz/operations/default.htm |title=New Zealand Defence Force Overseas Operations |publisher=[[New Zealand Defence Force]] |accessdate=17. 2. 2008. |date=januar 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080125104529/http://www.nzdf.mil.nz/operations/default.htm |archivedate=2008-01-25 |deadurl=no }}</ref> === Lokalna samouprava i spoljne teritorije === {{glavni|Kraljevstvo Novi Zeland|Administrativna podela Novog Zelanda}} {{Administrativna podjela Novog Zelanda}} [[Datoteka:Kraljevstvo Novi Zeland.png|thumb|desno|350px|[[Kraljevstvo Novi Zeland]]]] Rani evropski doseljenici su Novi Zeland podelili na provincije sa određenim nivoom autonomije.<ref name="nine_provinces">{{cite web |url=http://www.library.otago.ac.nz/pdf/hoc_fr_bulletins/31_bulletin.pdf |title=New Zealand's Nine Provinces (1853–76) |publisher=Friends of the Hocken Collections |date=mart 2000 |accessdate=13. 1. 2011. |archivedate=2011-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110205012614/http://www.library.otago.ac.nz/pdf/hoc_fr_bulletins/31_bulletin.pdf |deadurl=yes }}</ref> Zbog finansijskog pritiska i želje da se konsoliduju železnice, obrazovanje, prodaja zemlje i druge politike vlasti, vlast je centralizovana i provincije su ukinute [[1876]]. godine.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Provincial Divergencies|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/provinces-and-provincial-districts/3|accessdate=7. 1. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120183114/http://www.teara.govt.nz/en/1966/provinces-and-provincial-districts/3 |date=2013-01-20 }}</ref> Kao rezultat toga Novi Zeland nema posebno predstavljene podnacionalne entitete. Sećanje na provincije održavaju regionalni praznici i sportska rivalstva.<ref>{{cite web |url=http://www.dol.govt.nz/er/holidaysandleave/publicholidays/index.asp |title=Public holidays |publisher=New Zealand Department of Labour |accessdate=2. 4. 2011. |archivedate=2011-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110404101003/http://www.dol.govt.nz/er/holidaysandleave/publicholidays/index.asp |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|title=Overview – regional rugby|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/regional-rugby/overview|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=septembar 2010|accessdate=13. 1. 2011.}}</ref> Od [[1876]]. godine, razne vrste lokalnih samouprava su vršile vlast na lokalnom nivou po odlukama centralne vlade.<ref name="nine_provinces"/><ref>{{cite journal |journal=Sustaining Regions |volume=6 |issue=1 |year=2007 |title=Alternatives to Amalgamation in Australian Local Government: Lessons from the New Zealand Experience |last1=Dollery |first1=Brian |last2=Keogh |first2=Ciaran |last3=Crase |first3=Lin |url=http://www.anzrsai.org/system/files/f8/f9/f39/f40/o186//Dollery%20sustaining%20regions%20article.pdf |pages=50–69 |access-date=2013-04-29 |archive-date=2007-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070829001212/http://www.anzrsai.org/system/files/f8/f9/f39/f40/o186//Dollery%20sustaining%20regions%20article.pdf |dead-url=yes }}</ref> Vlada je [[1989]]. iz tadašnjih 249 opština izvršila reorganizaciju lokalne samouprave u sadašnji sistem 11 regiona ({{jez-en|Region}}) kojim upravljaju regionalni saveti i 67 teritorijalnih uprava.<ref name = "merga mania">{{cite book|title=Merger mania: the assault on local government|first=Andrew|last=Sancton|year=2000|publisher=[[McGill-Queen's University Press]]|page=84|isbn=0773521631}}</ref><ref name = "Subnat Pop Ests">{{cite web|url=http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Methods%20and%20Services/Tables/Subnational%20population%20estimates/subpopest2001-10.ashx|title=Subnational population estimates at 30 jun 2010 (boundaries at 1 novembar 2010)|date=26. 10. 2010.|publisher=Statistics New Zealand|accessdate=2. 4. 2011.|archive-date=2011-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610051916/http://www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Methods%20and%20Services/Tables/Subnational%20population%20estimates/subpopest2001-10.ashx|dead-url=yes}}</ref> Uloga regionalnih saveta je da regulišu „prirodno okruženje sa posebnim naglaskom na upravljanje resursima“,<ref name = "merga mania"/> dok su teritorijalne uprave nadležne za pitanja vodovoda i kanalizacije, lokalnih puteva, izdavanja građevinskih dozvola i raznih lokalnih pitanja.<ref name="Smelt 2009">{{cite book|page=[https://archive.org/details/newzealand0000smel/page/33 33]|title=New Zealand|url=https://archive.org/details/newzealand0000smel|first1=Roselynn|last1=Smelt|first2=Yong |last2=Jui Lin|publisher=[[Marshall Cavendish]]|year=2009|edition=2nd|location=New York|series=Cultures of the World|isbn=9780761434153}}</ref> [[Kraljevstvo Novi Zeland]] je jedna od 16 [[komonveltska kraljevstva|krunskih zemalja Komonvelta]]<ref>{{cite web |url=http://www.royal.gov.uk/MonarchAndCommonwealth/QueenandCommonwealth/WhatisaCommonwealthRealm.aspx |publisher=[[Royal Households of the United Kingdom|Royal Household]] |title=What is a Commonwealth Realm? |accessdate=6. 10. 2009.}}</ref><ref name = "GG constitution">{{cite web |title=New Zealand’s Constitution |url=http://www.gg.govt.nz/role/constofnz.htm |publisher=The Governor-General of New Zealand |accessdate=13. 1. 2010.}}</ref> i obuhvata Novi Zeland, [[Tokelau]] (zavisna teritorija), [[Kukova Ostrva|Kukova ostrva]] i [[Nijue]] (samoupravne teritorije u slobodnoj asocijaciji) i [[Rosova teritorija]] (teritorijalna pretenzija Novog Zelanda na Antarktik).<ref name = "GG constitution"/> Parlament Novog Zelanda ne može da donosi zakone za Kukova ostrva i Nijue, ali uz njihov pristanak može da ih predstavlja u pitanjima spoljne politike i odbrane.<ref>{{cite web|url=http://www.gov.nu/wb/pages/system-of-government-fakatokaaga-he-fakatufono.phpx|title=System of Government|publisher=Government of Niue|accessdate=13. 1. 2010.}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Government of the Cook Islands]]|title=Government – Structure, Personnel|url=http://www.ck/govt.htm#con|accessdate=13. 1. 1010.}}</ref> Tokelau je po definiciji UN nedekolonizovana teritorija i nesamoupravna teritorija ({{jez-en|non-self-governing territory}}) koja koristi zastavu i himnu Novog Zelanda ali njom upravlja savet staraca, sa svakog od tri atola po jedan.<ref>{{cite web |publisher=Tokelau.com |title=Tourism, Travel, & Information Guide to the New Zealand Territory of Tokelau |url=http://www.tokelau.com/ |accessdate=13. 1. 2010.}}</ref><ref>{{cite web |publisher=[[Tokelau Government]] |title=Government |url=http://www.tokelau.org.nz/Tokelau+Government/Government.html |accessdate=13. 1. 2010. |archive-date=2023-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230405173418/https://www.tokelau.org.nz/Tokelau+Government/Government.html |url-status=dead }}</ref> Rosova teritorija je teritorijalna pretenzija Novog Zelanda na [[Antarktik]] gde se nalazi istraživačka stanica [[Skotova baza]].<ref>{{cite web |title=Scott Base |url=http://www.antarcticanz.govt.nz/scott-base |publisher=[[Antarctica New Zealand]] |accessdate=13. 1. 2010.}}</ref> Zakonodavstvo Novog Zelanda po pitanjima državljanstva tretira sve zemlje kraljevstva jednako ukoliko su rođeni pre [[2006]]. a za one rođene nakon te godine postoje određeni uslovi.<ref>{{cite web |url=http://www.dia.govt.nz/Services-Citizenship-Am-I-a-New-Zealand-Citizen?OpenDocument |title=Am I a New Zealand Citizen? |publisher=New Zealand Department of Internal Affairs |accessdate=3. 3. 2011.}}</ref> == Kultura == Rani Maori su adaptirali kulturu istočne Polinezije, u skladu sa izazovima u vezi sa većim i raznovrsnijim okruženjem, iz čega na kraju razvijaju sopstvenu specifičnu kulturu. Društvena organizacija je bila u velikoj meri komunalna sa porodicama (''whanau''), pod-plemenima (''hapu'') i plemenima (''iwi'') kojima je rukovodio poglavica (''rangatira'') čija pozicija je bila predmet saglasnosti zajednice.{{sfn|Kennedy|2007|p=398}} Britanski i irski imigranti su doneli aspekte svoje kulture na Novi Zeland i takođe su uticali na maorsku kulturu,<ref>{{cite web|first=Terry |last=Hearn|title=English – Importance and influence|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/english/|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref><ref>{{cite web|title=Conclusions – British and Irish immigration|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/home-away-from-home/conclusions|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=mart 2007|accessdate =21 januar 2011}}</ref> posebno uvođenjem Hrišćanstva.<ref>{{cite web|first=John |last=Stenhouse|title=Religion and society – Māori religion|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=novembar 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/religion-and-society/4|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Međutim, Maori i dalje smatraju svoju lojalnost plemenskim grupama kao vitalni deo svog identiteta, a maorske rodbinske uloge liče na one iz drugih polinežanskih naroda.<ref>{{cite web|title=Māori Social Structures|publisher=Ministry of Justice|url=http://www.justice.govt.nz/publications/publications-archived/2001/he-hinatore-ki-te-ao-maori-a-glimpse-into-the-maori-world/part-1-traditional-maori-concepts/maori-social-structures|date=mart 2001|accessdate=21. 1. 2011.|archive-date=2016-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610051020/http://www.justice.govt.nz/publications/publications-archived/2001/he-hinatore-ki-te-ao-maori-a-glimpse-into-the-maori-world/part-1-traditional-maori-concepts/maori-social-structures|dead-url=yes}}</ref> U skorije vreme američka, australijska, azijska i druge evropske kulture su izvršile uticaj na Novom Zelandu. Nemaorske polinežanske kulture su takođe očigledne, kao npr. festival „Pasifika“, najveći polinežanski festival na svetu koji se održava u Oklandu. U velikoj meri ruralni život u ranom Novom Zelandu je doprineo tome da Novozelanđani imaju ugled robusnih i vrednih majstora.{{sfn|Kennedy|2007|p=400}} Tada se očekivala skromnost a svi uspešni ljudi su bili izloženi kritici.{{sfn|Kennedy|2007|p=399}} Novi Zeland tada nije bio država intelektualaca.<ref>{{cite web|first=Jock |last=Phillips|title=The New Zealanders – Post-war New Zealanders|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/the-new-zealanders/10|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Maorska kultura je takođe suzbijana sve do kasnih 1960ih.<ref name="Maori language">{{cite web|first=Jock |last=Phillips|title=The New Zealanders – Bicultural New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/the-new-zealanders/12|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Tada je započeo proces urbanizacije a visoko obrazovanje je postalo dostupno širem krugu ljudi.<ref>{{cite web|first=Jock |last=Phillips|title=The New Zealanders – Ordinary blokes and extraordinary sheilas|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/the-new-zealanders/11|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Iako danas većina stanovništva živi u gradovima dobar deo novozelandske umetnosti, književnosti, kinematografije i humora ima ruralne teme. === Umetnost === Kao deo oživljavanja maorske kulture, tradicionalni zanati poput rezbarenja i tkanja su šire rasprostranjeni a maorski umetnici su sve brojniji i uticajniji.<ref name="Creative">{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Visual arts and crafts|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/2|accessdate =4 februar 2011}}</ref> Većina maorskih rezbarija prikazuju ljudske figure, uglavnom sa tri prsta i sa glavom koja je prikazana prirodno i sa puno detalja ili groteskno.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Elements of Carving|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-art/4|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120064314/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-art/4 |date=2013-01-20 }}</ref> Šare na površini se sastoje od spirala, brazda zaseka i ribljih krljušti radi dekoracije rezbarija.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Surface Patterns|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-art/5|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120064327/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-art/5 |date=2013-01-20 }}</ref> Izražena maorska arhitektura se sastojala od rezbarenih kuća za sastajanje (''wharenui'') koje odlikuju simboličke rezbarije i ilustracije. Inicijalno ove zgrade su osmišljene da se stalno obnavljaju, menjaju i adaptiraju prema različitim potrebama.<ref>{{cite journal|last=McKay|first= Bill|year=2004|title=Māori architecture: transforming western notions of architecture|journal=Fabrications: the Journal of the Society of Architectural Historians, Australia and New Zealand|volume=14|issue=1&2|pages=1–12|url=http://www.library.uq.edu.au/ojs/index.php/fab/article/viewFile/108/126}}</ref> Maori su dekorisali belo drvo na zgradama, kanuima i kenotafima koristeći crvenu (mešavina okera i ajkuline masti) i crnu (od čađi) boju i crtali su slike ptica, reptila i drugo na zidovima pećina.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Painted Designs|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-art/8|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120064340/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-art/8 |date=2013-01-20 }}</ref> Maorske tetovaže (''moko'') su crtane mešavinom obojene čađi i gume a ucrtavane su uz pomoć koštanog dleta.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Tattooing|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-art/9|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120064352/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-art/9 |date=2013-01-20 }}</ref> Prve evropske slike i fotografije su prikazivale pejzaže, ali nisu bile osmišljene kao umetnost već radi prikazivanja Novog Zelanda.<ref name="beginnings">{{cite web|title=Beginnings – history of NZ painting|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/nz-painting-history/beginnings|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=decembar 2010|accessdate=17. 2. 2011.}}</ref> Portreti Maora su takođe bili uobičajeni a umetnici su ih prikazivali kao „plemenite divljake“, egzotičnu lepotu ili prijateljski nastrojene starosedeoce.<ref name="beginnings"/> Izolacija Novog Zelanda je doprinela razvoju osobene lokalne umetnosti.<ref>{{cite web|title=A new New Zealand art – history of NZ painting|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/nz-painting-history/a-new-new-zealand-art|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=novembar 2010|accessdate=16. 2. 2011.}}</ref> Tokom 1960ih i 70ih mnogi umetnici su stvarali jedinstvene forme kombinijući maroske i zapadne tehnike.<ref>{{cite web|title=Contemporary Maori art |url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/nz-painting-history/contemporary-maori-art|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=novembar 2010|accessdate=16. 2. 2011.}}</ref> Postepeno su novozelandska umetnost i zanat dostigli šire međunarodno priznanje a posebno su bili zapaženi nastupi na [[Bijenale u Veneciji|Bijenalu u Veneciji]] [[2001]]. i na izložbi u [[New York|Njujorku]] [[2004]].<ref name="Creative"/><ref>{{cite web |title=Paradise Lost: Contemporary Pacific Art At The Asia Society |first=Julie |last=Rauer |url=http://www.asianart.com/exhibitions/paradise/article.html |publisher=Asia Society and Museum |accessdate=17. 2. 2011.}}</ref> Maorski ogrtači su pravljeni od lana i ukrašeni su crnim, crvenim i belim oblicima.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Textile Designs|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-art/10|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120200938/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-art/10 |date=2013-01-20 }}</ref> Od lokalnog žada se prave minđuše i ogrlice, a najpoznatiji je oblik „''hei-tiki''“, izobličena ljudska figura koja sedi prekrštenih nogu sa glavom pomerenom u stranu.<ref>{{cite web|first=Basil|last=Keane|title=Pounamu – jade or greenstone – Implements and adornment|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/pounamu-jade-or-greenstone/4|accessdate=17. 2. 2011.}}</ref> Evropljani su doneli i svoj smisao za modu i do 1950ih većina ljudi se posebno oblačila za društvene događaje.<ref>{{cite web|first=John|last=Wilson|title=Society – Food, drink and dress|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/society/9|accessdate=17. 2. 2011.}}</ref> Od tada su standardi oblačenja promenjeni i novozelandska moda se ocenjeuje kao neformalna, praktična i bez sjaja.<ref>{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Design and fashion|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/3|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref><ref name="The Economist print edition"/> Ipak, lokalna modna industrija je doživela veliki rast od 2000, a izvoz je dupliran i broj proizvođača je povećan sa nekoliko na oko 50 poznatih firmi, od kojih su neke postale priznate i na međunarodnom nivou.<ref name="The Economist print edition">{{cite news | title = Fashion in New Zealand – New Zealand's fashion industry | work=The Economist | date = 28 februar 2008 | url = http://www.economist.com/displayStory.cfm?Story_ID=E1_TDSGGNTD | accessdate =6 avgust 2009}}</ref> === Književnost === Maori su brzo prihvatili ideju o zapisivanju kao načinu deljenja ideja, i mnoge njihove priče i pesme su tada zapisane.<ref>{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Writing and publishing|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/6|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Većina ranih knjiga na engleskom je poticala iz Britanije, i tek 1950ih lokalni pisci dobijaju na značaju.<ref>{{cite web|title=The making of New Zealand literature|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/literature-in-new-zealand-1930-1960|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=novembar 2010|accessdate=22. 1. 2011.|archive-date=2016-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20161114212203/http://www.nzhistory.net.nz/culture/literature-in-new-zealand-1930-1960}}</ref> Iako pod uticajem globalnih trendova ([[modernizam]]) i situacija ([[Velika kriza]]) pisci su od 1930ih počeli da razvijaju priče koje su bile fokusirane na njihove doživljaje na Novom Zelandu. Tokom ovog perioda, književnost se pomerila iz izveštačkog stila ka više akademskim težnjama.<ref>{{cite web|title=New directions in the 1930s – New Zealand literature|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/literature-1940-60/1930s|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=avgust 2008|accessdate=12. 2. 2011.}}</ref> Učešće u svetskim ratovima je dalo nekim od pisaca novu perspektivu na novozelandsku kulturu a nakon rata ekspanzija univerziteta je dovela do procvata lokalne književnosti.<ref>{{cite web|title=The war and beyond – New Zealand literature|url=http://www.nzhistory.net.nz/culture/nz-literature/the-growth-of-publishing|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=novembar 2007|accessdate=12. 2. 2011.}}</ref> === Zabava === Osnovni muzički pravci na Novom Zelandu su [[blues|bluz]], [[jazz|džez]], [[country|kantri]], [[rock and Roll|rokenrol]] i [[hip hop]] sa lokalnim elementima.<ref name="music">{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Music|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/7|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Maori su razvili sopstveno pojanje i pesme na osnovi drevnih korena iz jugositočne Azije koje ima setan prizvuk.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Maori Music|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-music/1|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222073701/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-music/1 |date=2011-02-22 }}</ref> Flaute i trube su korišćene kao lokalni instrumenti<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Musical Instruments|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-music/6|accessdate=16. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516031248/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-music/6 |date=2011-05-16 }}</ref> ili za signalizaciju tokom rata i u posebnim prilikama.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Instruments Used for Non-musical Purposes|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/maori-music/7|accessdate=16. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120031537/http://www.teara.govt.nz/en/1966/maori-music/7 |date=2013-01-20 }}</ref> Rani doseljenici su doneli svoju muziku, [[duvački instrumenti|duvačke grupe]] i [[zbor|horove]], a prve muzičke turneje su organizovane 1860ih.<ref>{{cite encyclopedia|editor-first=Alexander|editor-last=McLintock|title=Music: General History|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/music/1|accessdate=15. 2. 2011.|date=april 2009|origyear=originally published in 1966|encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430070346/http://www.teara.govt.nz/en/1966/music/1 |date=2011-04-30 }}</ref><ref>{{cite encyclopedia |editor-first=Alexander |editor-last=McLintock |title=Music: Brass Bands |url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/music/3 |accessdate=14. 4. 2011. |date=april 2009 |origyear=originally published in 1966 |encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand |publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516031921/http://www.teara.govt.nz/en/1966/music/3 |date=2011-05-16 }}</ref> Grupe sastavljene od gajdaša i perkusionista, su bile izuzetno popularne tokom ranog 20. veka.<ref>{{cite encyclopedia |editor-first=Alexander |editor-last=McLintock |title=Music: Pipe Bands |url=http://www.TeAra.govt.nz/en/1966/music/7 |accessdate=14. 4. 2011. |date=april 2009 |origyear=originally published in 1966 |encyclopedia=from An Encyclopaedia of New Zealand |publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516033501/http://www.teara.govt.nz/en/1966/music/7 |date=2011-05-16 }}</ref> Muzička industrija je počela da se razvija 1940ih a mnogi novozelandski muzičari su ostvarili uspeh u Britaniji i SAD.<ref name="music"/> Neki umetnici izdaju pesme na maorskom jeziku a muzičko-scenska umetnost „kapa haka“ je ponovo zaživela.<ref>{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Performing arts|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/8|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Novozelandske muzičke nagrade se dodeljuju svake godine od strane „RIANZ-a“ počev od [[1965]]. pod nazivom „''Loxene Golden Disc Awards''“ u organizaciji kompanije „Rekit i Kolman“.<ref>{{cite web |url=http://rianz.org.nz/awards2008/history.asp |title=History &ndash; celebrating our music since 1965 |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |year=2008 |accessdate=januar 23, 2012 |archivedate=2011-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110914072406/http://rianz.org.nz/awards2008/history.asp |deadurl=yes }}</ref> „RIANZ“ takođe objavljuje zvaničnu top-listu.<ref>{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/rianz_about.asp |title=About RIANZ &ndash; Introduction |publisher=Recording Industry Association of New Zealand |accessdate=januar 23, 2012 |archivedate=2011-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111221160800/http://www.rianz.org.nz/rianz/rianz_about.asp |deadurl=yes }}</ref> Radio je na Novi Zeland stigao [[1920]]. godine a televizija [[1960]].<ref>Trisha Dunleavy and Hester Joyce, eds. ''New Zealand Film and Television: Institution, Industry, and Cultural Change'' (Intellect Books, distributed by University of Chicago Press; 2012).</ref> Broj novozelandskih filmova je posebno porastao 1970ih.<ref name="NZ TV"/> Novozelandska filmska komisija je od [[1978]]. počela da pomaže lokalne filmske stvaraoce a mnogi od filmova su doživeli međunarodni uspeh. Deregulacija tokom 1980ih je doprinela naglom povećanju broja radio i TV stanica.<ref name="NZ TV">{{cite web|first=Nancy |last=Swarbrick|title=Creative life – Film and broadcasting|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=jun 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/creative-life/5|accessdate=21. 1. 2011.}}</ref> Novozelandska televizija uglavnom emituje emisije američke i britanske proizvodnje uz veliki broj australijskih i lokalnih produkcija. Pejzaži Novog Zelanda, kompaktnost države i državni podsticaji<ref>{{cite news|newspaper=New York Times|title=New Zealand Bends and ‘Hobbit’ Stays|first1=Michael|last1=Cieply |first2=Jeremy|last2= Rose|date=oktobar 2010|url=http://www.nytimes.com/2010/10/28/business/media/28hobbit.html}}</ref> su doprineli da se neki od visokobudžetnih filmova poput trilogije [[The Lord of the Rings|Gospodar prstenova]], novozelandskog režisera [[Piter Džekson|Pitera Džeksona]], snimaju na Novom Zelandu.<ref>{{cite web|title=Production Guide: Locations|publisher=Film New Zealand|url=http://www.filmnz.com/production-guide/locations.html|accessdate=21. 1. 2011.|archivedate=2010-11-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101107112931/http://www.filmnz.com/production-guide/locations.html|deadurl=yes}}</ref> Medijskom industrijom Novog Zelanda dominira manji broj kompanija, većinom u stranom vlasništvu uz nekoliko državnih TV i radio-stanica. Reporteri bez granica svrstavaju Novi Zeland u sam vrh u svojim godišnjim izveštajima o slobodi medija.<ref>{{cite web|url=http://en.rsf.org/only-peace-protects-freedoms-in-22-10-2008,29031|title=Only peace protects freedoms in post-9/11 world|date=22. 10. 2008.|publisher=Reporters Without Borders|accessdate=30. 4. 2010.|archivedate=2010-11-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101101231811/http://en.rsf.org/only-peace-protects-freedoms-in-22-10-2008,29031|deadurl=yes}}</ref> === Sport === [[Datoteka:Haka.jpg|thumb|desno|250px|Novozelandski ragbisti izvode ples „haka“ pred početak utakmice]] Većina sportova popularnih na Novom Zelandu su engleskih korena.<ref>{{cite web|first=Terry|last= Hearn|title=English – Popular culture|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=mart 2009|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/english/12|accessdate=22. 1. 2022.}}</ref> Najviše ljudi igra [[golf]], [[netbol]], [[tenis]] i [[kriket]], među mlađima najpopularniji sport je [[fudbal]] dok najviše posetilaca ima [[ragbi]].<ref name = "Organised Sport">{{cite web|first=Jock|last= Phillips|title=Sports and leisure – Organised sports|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=februar 2011|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/sports-and-leisure/4|accessdate=23. 3. 2011.}}</ref> Pobedničke turneje u ragbiju u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu kasnih 1880ih i ranih [[1900]]ih su igrale važnu ulogu u konsolidovanju nacionalnog identiteta,<ref>{{cite book|title=Sport, Power And Society In New Zealand: Historical And Contemporary Perspectives|url=http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/ASSHSSH/ASSHSSH11.pdf|publisher=ASSH Studies In Sports History|date=januar 1999|editor-first=John|editor-last=Nauright|chapter=Rugby and the Forging of National Identity|first=Scott|last=Crawford|access-date=2013-04-29|archive-date=2012-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119025021/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/ASSHSSH/ASSHSSH11.pdf}}</ref> iako je uticaj sporta od tada opao.<ref>{{cite book|chapter=Sport, culture and identity: the case of rugby football|last=Fougere|first=Geoff|editor1-first=David|editor1-last=Novitz|editor2-first=Bill|editor2-last=Willmott|title=Culture and identity in New Zealand|year=1989|pages=110–122|isbn=0-477-01422-4|url=http://www.cabdirect.org/abstracts/19901879245.html;jsessionid=9057684DAADD50F83FAE7254DC066545|access-date=2013-04-29|archivedate=2012-05-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120512095949/http://www.cabdirect.org/abstracts/19901879245.html;jsessionid=9057684DAADD50F83FAE7254DC066545|deadurl=yes}}</ref> Konjske trke su takođe bile popularne i bile su važan deo dominantne kulture tokom 1960ih koja je poznata pod nazivom „ragbi, trke i pivo“.<ref>{{cite web|title=Rugby, racing and beer|url=http://www.nzhistory.net.nz/media/photo/rugby-racing-and-beer|publisher=Ministry for Culture and Heritage|date=avgust 2010|accessdate=22. 1. 2011.}}</ref> Učešće Maora u evropskim sportovima je posebno primetno u ragbiju i u „haka“ plesu koji nacionalni timovi izvode pred međunarodne utakmice.<ref>{{cite web|first=Mark|last= Derby|title=Māori–Pākehā relations – Sports and race|publisher=Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand|date=decembar 2010|url=http://www.TeAra.govt.nz/en/maori-pakeha-relations/4|accessdate=4. 2. 2011.}}</ref> Novozelandski timovi koji imaju rezultate na međunarodnom nivou su ragbi, [[ragbi liga]], netbol, kriket, i [[softbol]] timovi a na pojedinačnom nivou rezultati su ostvarivani u trijatlonu, veslanju, jedrenju i biciklizmu. Odnos broja stanovnika i osvojenih medalja na Olimpijskim i Komonvelt igrama se smatra za uspešan.<ref name = "Organised Sport"/><ref name="OlympicRatio">{{cite web| url=http://www.abs.gov.au/Ausstats/abs@.nsf/57a31759b55dc970ca2568a1002477b6/be9f47591541e29eca256ef40004f25a!OpenDocument |title=ABS medal tally: Australia finishes third |publisher=Australian Bureau of Statistics |accessdate=17. 2. 2008. |date=30. 8. 2004.}}</ref> Ragbi tim je često ocenjivan kao najbolji na svetu i Novi Zeland je trenutni nosilac titule šampiona Svetskog kupa. Takođe Novi Zeland je i trenutni ragbi liga svetski šampion. Popularni su i ekstremni sportovi, avanturistički turizam{{sfn|Bain|2006|p=69}} i postoji jaka tradicija [[planinarenje|planinarenja]] – novozelandski alpinista i istraživač [[Edmund Hilari]] je zajedno sa [[nepal]]skim [[šerpas]]om [[Tenzing Norgaj|Tenzingom Norgajem]], [[29. 5.|29. maja]] [[1953]]. prvi uspešno osvojio najviši vrh [[Mount Everest|Mont Everest]].<ref>{{cite news|title=World mourns Sir Edmund Hillary|date=januar 2008|newspaper=The Age|location=Australia|url=http://news.theage.com.au/national/world-mourns-sir-edmund-hillary-20080111-1ldx.html}}</ref> Pored toga spoljne aktivnosti poput biciklizma, pecanja, plivanja, trčanja, trampinga (aktivnost popularna na Novom Zelandu koja se sastoji u kampovanju u unutrašnjosti), kanuinga, lova i sportova na snegu su takođe popularne.<ref name="SportsParticipation">{{cite web |url=http://www.activenzsurvey.org.nz/Documents/Participation-Levels.pdf |title=Sport and Recreation Participation Levels |publisher=[[Sport and Recreation New Zealand]] |accessdate=30. 4. 2010. |year=2009 |archivedate=2010-06-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100602024504/http://www.activenzsurvey.org.nz/Documents/Participation-Levels.pdf |deadurl=yes }}</ref> Trke „''waka ama''“ u autriger kanuima polinezijskog porekla su takođe sve popularnije i danas je to međunarodni sport, sa takmičenjima u celom tihookeanskom regionu.<ref>{{cite news|title=Waka ama: Keeping it in the family|first=Robyn|last=Yousef|date=januar 2011|newspaper=New Zealand Herald|url=http://www.nzherald.co.nz/maori/news/article.cfm?c_id=252&objectid=10703178}}</ref> == Praznici == Državni praznici na Novom Zelandu su:<ref>[http://www.dol.govt.nz/er/holidaysandleave/publicholidays/index.asp Public holidays, Department of Labour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110404101003/http://www.dol.govt.nz/er/holidaysandleave/publicholidays/index.asp |date=2011-04-04 }}, Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref> {| class="standard" |- bgcolor="#efefef" !align="left"|Praznik !! Dan |- |Nova Godina || align="right" |1. i 2. januar |- |Vajtangi dan||align="right" | 6. februar |- |Veliki petak|| align="right" |poslednji petak pred Uskrs |- |Uskrs|| align="right" | prema crkvenom kalendaru |- |Uskrsni ponedeljak|| align="right" |prvi ponedeljak posle Uskrsa |- |Dan ANZAK-a|| align="right" |25. april |- |Rođendan kraljice|| align="right" |prvi ponedeljak u junu |- |Dan rada|| align="right" |4. ponedeljak u oktobru |- |Božić|| align="right" |25. decembar |- |Dan poklona|| align="right" | 26. decembar |} == Povezano == * [[Zemljotres u Krajstčerču 2011.]] * [[Australazija na olimpijskim igrama]] * [[Novi Zeland na olimpijskim igrama]] == Izvori == {{reflist|4}} == Vanjske veze == ;Vlada * [http://newzealand.govt.nz/ New Zealand Government portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813175450/http://newzealand.govt.nz/ |date=2007-08-13 }} * [http://www.mch.govt.nz/ Ministry for Culture and Heritage] – includes information on flag, anthems and coat of arms * [http://www.stats.govt.nz/ Statistics New Zealand] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226234248/http://stats.govt.nz/ |date=2011-02-26 }} ;Trgovina *[http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/NZL/Year/2012/Summary World Bank Summary Trade Statistics New Zealand] ;Putovanje * [http://www.newzealand.com/int/ Official site of New Zealand Tourism] ;Opće informacije * {{CIA World Factbook link|nz|New Zealand}} * {{dmoz|Regional/Oceania/New_Zealand}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15357770 New Zealand] from the [[BBC News]] * [http://www.teara.govt.nz/ Te Ara, The Encyclopedia of New Zealand] * [http://www.nzhistory.net.nz/ NZHistory.net.nz New Zealand history website] * [http://www.oecd.org/newzealand/ New Zealand] [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/newzealand.htm New Zealand], directory from ''UCB Libraries GovPubs'' * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/412636/New-Zealand New Zealand] at ''[[Encyclopædia Britannica]]'' * [http://www.metservice.co.nz/ New Zealand weather] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=NZ Key Development Forecasts for New Zealand] from [[International Futures]] * {{wikiatlas|New Zealand}} {{Australija i Okeanija}} {{Commonwealth}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Novi Zeland| ]] [[Kategorija:Države u Oceaniji]] noivs3c067mcm1ycqnap1ub7ksku542 0 4770 42651804 42651772 2026-07-08T12:16:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kapetani i izbornici svjetskih prvaka */ 42651804 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]]te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''19''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] lta53g37qh3lyf930scc4mxbb7pnttm 42651894 42651804 2026-07-08T14:54:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Rekordi i statistike */ 42651894 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''19''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] qlmrajoz56bqr22m88ndr964z787931 42651913 42651894 2026-07-08T15:46:48Z ~2026-38880-11 373126 Poništena izmjena [[Special:Diff/42651894|42651894]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42651913 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]]te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''19''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] lta53g37qh3lyf930scc4mxbb7pnttm 42651924 42651913 2026-07-08T16:17:30Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-38880-11|~2026-38880-11]] ([[User talk:~2026-38880-11|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42651894 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''19''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] qlmrajoz56bqr22m88ndr964z787931 42651925 42651924 2026-07-08T16:17:57Z Edgar Allan Poe 29250 Zaštićena stranica [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 8. augusta 2026. u 16:17 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 8. augusta 2026. u 16:17 (UTC))) 42651894 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''19''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] qlmrajoz56bqr22m88ndr964z787931 0 17196 42652219 42613906 2026-07-09T09:35:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652219 wikitext text/x-wiki :''Ovo je članak o široj geografskoj regiji Punjab. Za ostala značenja v. [[Punjab]] '' [[Datoteka:10 of 'From New York to Delhi, by way of Rio de Janeiro, Australia, and China' (11053770654).jpg|thumb|350px|Stara karta Indije, Pandžab na gornjoj strani na lijevo.]] [[Datoteka:Punjab 1909.jpg|thumb|350px|Provincija Pandžab, 1909.]] [[Datoteka:British Punjab before partition.tif|thumb|right|250px|Karta podjela Pandžaba.]] '''Pandžab''', '''Pendžab''' ili '''Punjab''' {{IPAudio|Punjab.ogg|[ˈpʌnʤɑb]}} (što znači: "Zemlja pet rijeka") (c.f. ''[[ap (voda)|ap-]]''); isto tako '''Panjab''' ({{lang-pa|ਪੰਜਾਬ na [[Gurmukhi]]ju, پنجاب na [[Shahmukhi]]ju}}, {{lang-hi|पंजाब}}, {{lang-ur|پنجاب}}) je regija koja obuhvaća granicu [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Punjab ima dugu historiju i bogato kulturno naslijeđe. Narod koji živi u Punjabu se zove [[Pendžapci]] te govore [[Pendžapski jezik|pendžapski]] (punjabi). Tri vodeće [[religija|religije]] u oblasti su [[sikhizam]], [[hinduizam]] i [[islam]]. Drevni Punjab (ili Veliki Punjab) su sačinjavale prostrane teritorije Sjeverne [[Indija|Indije]], istočnog [[Pakistan]]a i dijelovi [[Afganistan]]a. Nekoć se prostirao sve do rijeke [[Yamuna|Yamune]] na istoku. Pandžapci, tj. stanovnici Punjaba, u drevna vremena su također bili poznati pod nazivima Vahike ili Aratte. Ime je u sebi sadržavalo takve [[etnicitet]]e kao što su [[Gandhara|Gandhare]], Prasthale, [[Khasa|Khase]], Vasatiji, Trigarte, Paurave, Malave, Yaudheye, Saindhave, Sauvire; [[Iranski narode|iranske]] i prekogranične narode kao što su [[Kamboja|Kamboje]], [[Pahlava|Pahvale]] i [[Perzijanizacija|perzijanizirane]] [[Jonjani|Jonajne]]([[Yavana\Yavane]]) isto kao i [[nomad]]ske [[Skiti|Skite]] poznate pod nazivom [[Shake]] <ref>See: Evolution of Heroic Tradition in Ancient Panjab, 1971, p 53, Dr Buddha Parkash.</ref>. Regija, u kojoj uglavnom žive [[indoarijski narodi]], je mnogo puta bila predmetom invazije različitih carstava i naroda, uključujući [[Perzijsko Carstvo|Perzijance]], [[Turski narodi|Turke]], [[Mughali|Mughale]], [[Afganci|Afgance]] i [[UK|Britance]]. Bila je središte drevne [[Civilizacije Doline Inda|civilizacije doline Inda]] a nakon 1500. pne. postaje mjesto gdje se naseljavaju prvi arijski doseljenici u Indiju. U 8. vijeku n.e. su zapadni dio Punjaba osvojili muslimani i donijeli islam, dok je u istočnom dijelu, usprkos kasnijim muslimanskim osvajanjima, ostao snažan hinduizam. Mughali su regiju učinili kulturnim središtem, iako je njihov imperij oslabio do 18. vijeka. Punjab je važan i po tome što je u 15. vijeku [[Guru Nanak]] osnovao religiju [[sikh]]a, koja je vrlo brzo postala važna u regiji. [[Maharaja Ranjit Singh]] je od Punjaba kasnije napravio snažnu državu. Početkom 19. vijeka su regijom zavdalali Britanci. Godine 1947, nakon završetka britanske vlasti, Punjab se podijelio oumeđu Pakistana i Indije. Nekoć jedinstven entitet, Punjab je danas podijeljen na dvije administrativne cjeline: pakistansku [[Punjab (Pakistan)|Provinciju Punjab]] i indijsku [[Punjab (Indija)|državu Punjab]]. Indijske države [[Haryana]] i [[Himachal Pradesh]] su također bile dio jedinstvenog Punjaba. [[Delhi]] je, pak, bio van britanske provincije Punjab. Indijski dio Punjaba pokriva područje od 50.362 kvadratnih kilometara (19.445 kvadratnih milja). Pakistanski Punjab pokriva 205.344 kvadratnih kilometara, (79.284 kvadratnih milja). Stanovnika je 24,289.296 (2000) u Indiji i 86,084.000 (2005) u Pakistanu. Oko polovica pakistanskog stanovništva živi u Punjabu. [[Pendžapski jezik|Punjabi]] govori (otprilike) 90% stanovnika pakistanskog Punjaba i 92,2% u indijskom Punjabu [http://www.censusindia.net/cendat/datatable26.html] <!-- Maybe 65% referred to HP/Haryana too? -->. Glavni grad indijskog Punjaba je [[Chandigarh]]. Glavni grad pakistanskog Punjaba, kao i Punjaba prije podjele je [[Lahore]]. U pakistanskom Punjabu se koristi [[Shahmukhi]] pismo, bliže [[Perzijski jezik|perzijskom]] pismu. == Literatura == * One Stop Punjabi Website! http://www.ihues.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061027032212/http://www.ihues.com/ |date=2006-10-27 }} * Jhelum a Historical Place in Punjab ! http://www.apnajhelum.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031015234504/http://www.apnajhelum.com/ |date=2003-10-15 }} * PunjabNewsline.com - Punjab's first e-newspaper bringing you live news! http://www.PunjabNewsline.com/ * [Quraishee 73] Punjabi Adab De Kahani, Abdul Hafeez Quaraihee, Azeez Book Depot, Lahore, 1973. * [Chopra 77] The Punjab as a sovereign state, Gulshan Lal Chopra, Al-Biruni , Lahore, 1977. * Patwant Singh. 1999. ''The Sikhs''. New York: Doubleday. {{ISBN|0-385-50206-0}}. * The evolution of Heroic Tradition in Ancient Panjab, 1971, Dr Buddha Parkash. * Social and Political Movements in ancient Panjab, Delhi, 1962, Dr Buddha Parkash. * History of Porus, Patiala, Dr Buddha Parkash. * History of the Panjab, Patiala, 1976, Dr Fauja Singh, Dr L. M. Joshi (Ed). * Veliki [[Epska poezija|ep]], [[Mahabharata]]. * Indian Punjab Government Website: http://punjabgovt.nic.in {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101221101931/http://punjabgovt.nic.in/ |date=2010-12-21 }} * Pakistani Punjab Government Website: http://www.punjab.gov.pk {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510003636/http://www.punjab.gov.pk/ |date=2015-05-10 }} * Sikh Archive Website: http://www.sikhs.org * Sikh History Website: [http://www.allaboutsikhs.com/punjab/historical-overview-of-punjab.html http://www.allaboutsikhs.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061105141934/http://www.allaboutsikhs.com/punjab/historical-overview-of-punjab.html |date=2006-11-05 }} * Punjab Online - http://www.punjabonline.com * Punjabilok - http://www.punjabilok.com/ * Government of East Punjab - http://www.punjabgov.net/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004061324/http://punjabgov.net/ |date=2006-10-04 }} * Punjab, Punjabis, Punjabiyat!: http://www.mahapunjab.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206023834/http://www.mahapunjab.org/ |date=2006-12-06 }} * Culture Of Punjab!: http://www.sadapunjab.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031113643/http://www.sadapunjab.com/ |date=2006-10-31 }} * The Latest News on the Heritage of Punjab: http://www.punjabheritage.org * 100 years of Punjabis in the Press: http://www.punjabarchive.org{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * More about punjab http://www.aboutpunjab.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004005940/http://aboutpunjab.com/ |date=2006-10-04 }} * A Portal on Punjab and its culture http://www.lokesewa.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170616132420/http://www.lokesewa.com/ |date=2017-06-16 }} == Reference == {{izvori}} {{Commonscat|Punjab region}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Regije Indije]] [[Kategorija:Regije Pakistana]] akx4bg5juzj9jvlbsztownlsi09qoe6 0 21478 42651964 41225160 2026-07-08T21:03:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651964 wikitext text/x-wiki '''New England Patriots''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Patrioti Nove Engleske''), za koje navijači i sportski novinari ponekad koriste izraz "'''Pats'''", <ref>[http://sports.espn.go.com/nfl/clubhouse?team=nwe ESPN.com] Primjer izraza "Pats" u sportskim člancima. Pristupljeno 26.1. 2006.</ref> je naziv za profesionalni klub [[Američki fudbal|američkog fudbala]] sa sjedištem u gradu [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[Massachusetts]]. Promjena vlasnika je klubu, koji se originalno zvao '''Boston Patriots''', donijela promjenu imena nakon [[relokacija profesionalnog sportskog kluba|relokacije tima]] u Foxborough godine [[1971]]. Kao originalni klub [[Američka Football liga|Američke football lige]], Patrioti su se priključili NFL [[Spajanje AFL-NFL|spajanjem liga 1970]]. Klub je došao do playoffa četiri puta prije nego što je prvi put nastupio na [[Super Bowl XX|Super Bowlu XX]] u januaru [[1986]]. Ovaj nastup na Super Bowlu je rezultirao porazom od [[Chicago Bears]]a. Klub je također, i nastupio na [[Super Bowl XXXI|Super Bowlu XXXI]] godine [[1997]]., kada je poražen od [[Green Bay Packers]]a. Između [[2001]]. i [[2004]], ''Patriotsi'' su postali drugi tim u historiji NFL (nakon ''[[Dallas Cowboys]]a'') koji je osvojio tri Super Bowla u četiri godine ([[Super Bowl XXXVI]], [[Super Bowl XXXVIII|XXXVIII]] i [[Super Bowl XXXIX|XXXIX]]), te sedmi (a danas posljednji) klub koji je osvojio dva Super Bowla zaredom. Njihova dominacija u ranom dijelu decenija im je dala status moderne NFL [[dinastija (sport)|dinastije prvaka]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|New England Patriots}} * [http://www.patriots.com/mediacenter/index.cfm?ac=podzinger Search New England Patriots Audio and Video Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204150529/http://www.patriots.com/mediacenter/index.cfm?ac=podzinger |date=2007-02-04 }} * [http://www.patriots.com/homepage/ New England Patriots official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405181718/http://www.patriots.com/homepage/ |date=2007-04-05 }} * [http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/nengalnd/patriots.html Sport E-Cyclopedia.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070417052124/http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/nengalnd/patriots.html |date=2007-04-17 }} {{NFL}} [[Kategorija:NFL klubovi]] [[Kategorija:Massachusetts]] d4t2ijvpvyfalghqr1tlyv3f8ztnamd 0 24149 42652099 42617714 2026-07-09T02:36:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652099 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Oklahoma Siti | izvorni_naziv = {{Jez-eng|Oklahoma City}} | slika = OKC Skyline from OK river.jpg | opis_slike = Oklahoma Siti | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Oklahoma | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = {{SAD}} | savezna_država = [[Oklahoma]] | okrug = [[Okrug Oklahoma (Oklahoma)|Oklahoma]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 579.999 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = 1.608,8 | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 35.4823 | gduž = -97.5352 | nadmorska_visina = 396 | dan_grada = | ZIP_kod = | pozivni_broj = 405 | registarska_oznaka = | veb-strana = | gradonačelnik = }} [[Datoteka:Downtown Oklahoma City 2005.jpg|250px|right|thumb|Središte Oklahoma Cityja]] '''Oklahoma City''' je [[glavni grad|glavni]] i najmnogoljudniji grad [[sjedinjene Američke Države|američke]] [[Država SAD|države]] [[Oklahoma]]. Također predstavlja [[sjedište okruga|sjedište]] [[Okrug Oklahoma|Okruga Oklahoma]]. Oklahoma City je osonovan za vrijeme [[Utrka za zemljom 1889|Utrke za zemljom 1889. godine]], prve od pet [[utrka za zemljom]] u budućoj Oklahomi. To je jedan od najvećih gradova u regiji [[Velike nizine|Velikih nizina]] u SAD, i 36. najveći grad u SAD<ref>http://www.city-data.com/us-cities/The-South/Oklahoma-City.html</ref>. Godine 2005. je procijenjeno da grad ima 531.324 [http://www.census.gov/popest/cities/SUB-EST2005.html] stanovnika, a da 1,2 miliona ljudi živi [http://staging.okcommerce.gov/test1/dmdocuments/ACSO5sumsocial.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108080421/http://staging.okcommerce.gov/test1/dmdocuments/ACSO5sumsocial.pdf |date=2006-11-08 }} [[Metropleks Oklahoma City|metropolitanskom području]]. U Oklahoma Cityju je izvršen [[Bombaški napad u Oklahoma Cityju|bombaški napad]] na [[Federalna zgrada Alfred P. Murrah|Federalnu zgradu Alfred P. Murrah]] godine [[1995]], najveći [[terorizam|teroristički]] napad na američkom tlu prije [[napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] i najdestruktivniji čin domaćih terorista u američkoj historiji. Grad je isto tako obilježn svojom lokacijom u američkoj [[Aleja tornada|Aleji tornada]], pa svakog proljeća trpi snažne oluje s grmljavinom, praćene snažnim vjetrovima, krupnom tučom i tornadima. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Commonscat|Oklahoma City, Oklahoma}} * [http://www.okc.gov/ Official City Website] * [http://www.visitokc.com/ Convention & Visitors' Bureau] * [http://www.okcchamber.com/ Chamber of Commerce] * [http://www.artscouncilokc.org/ Arts Council of Oklahoma City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312011350/http://artscouncilokc.org/ |date=2007-03-12 }} * [http://okc.about.com/ About Oklahoma City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070702230847/http://okc.about.com/ |date=2007-07-02 }} * [http://www.okclive.com/ OKC Live Online Entertainment Guide] * [http://www.okcpulse.com/ OKC Online Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929154416/http://www.okcpulse.com/ |date=2007-09-29 }} {{Glavni gradovi SAD}} {{Oklahoma County, Oklahoma-lat}} {{Okruzi Oklahome-lat}} {{Podjela SAD}} {{klica-grad-SAD}} [[Kategorija:Glavni gradovi američkih saveznih država]] [[Kategorija:Gradovi u Oklahomi]] o9mzkk6p8jhkwoyg5g8zuv4emsqpy92 0 37047 42651966 42469458 2026-07-08T21:24:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651966 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ngũgĩ wa Thiong'o (signing autographs in London).jpg|thumb|right|250px|Ngũgĩ wa Thiong'o potpisuje kopije svoje najnovije knjige ''Wizard of the Crow'' u Kongresnom centru u Londonu. ''Wizard'' je njegova prva knjiga nakon 20 godina, koja je slijedila 22 godine političkog egzila.]] '''Ngũgĩ wa Thiong'o''' ([[5. 1.]] [[1938]]. – [[28. 5.]] [[2025.]]), [[Kenija|kenijski]] pisac, koji je svojevremeno pisao na [[Engleski jezik|engleskom]] a danas piše na [[Gikuyu jezik|Gĩkũyũ]] jeziku. Opus mu se sastoji od romana, drama, novela, eseja, akademskih studija, kritika i dječjih knjiga. On je osnivač i urednik časopisa nma Gikuyu jeziku''[[Mutiiri]].'' Ngugi je otišao u egzil nakon što je pušten iz kenijskog zatvora [[1977]]. godine; otada živi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], a godinama je predavao na [[Yale University|Yaleu]], kao i na [[New York University|njujorškom univerzitetu]] te [[University of California (Irvine)|Univerzitetu Kalifornije u Irvineu]]. == Biografija == Ngugi je rođen u Kamiriithuu, u blizini grada [[Kiambu]], u porodici koja je pripadala plemenu [[Kikuju|Kikuyu]]. Kršten je kao '''James Ngugi''', a nakon odlaska u misionarsku školu postao je gorljivi krščanin. Rodbina mu je, pak, bila pogođena [[Mau Mau|pobunom Mau Mau]]; tada mu je ubijen polubrat, a majka mučena. Za vrijeme studija u [[Leeds]]u napisao je 1964. godine svoj prvi roman ''[[Weep Not, Child]]'' koji se smatra prvim romanom [[Istočna Afrika|istočnoafričke]] književnosti. Taj i sljedeći roman, The River Between, napisao je na engleskom jeziku. Godine [[1967]]. prigrlio je [[marksizam|marksističke]] ideje [[Frantz Fanon|Frantza Fanona]], a zajedno s njima i [[antikolonijalizam]]. Zbog toga se odrekao kršćanstva, engleskog imena, a konačno i engleskog jezika kao simbola kolonijalnog ugnjetavanja. Umjesto engleskog, počeo je pisati na Gikuyu i [[svahili|suahili]] jeziku. Godine [[1977]]. je zatvoren zbog kritike tadašnjeg potpredsjednika [[Daniel Arap Moi|Daniela Arapa Moija]], a pet godina kasnije pušten. Tada je otišao u SAD. Godine [[2004]]. se vratio u Keniju, ali su ga u hotelskoj sobi napali razbojnici te mu silovali ženu. == Bibliografija == * ''The Black Hermit'', 1963 (drama) * ''Weep Not, Child'', 1964, Heinemann 1987, McMillan 2005, {{ISBN|1-4050-7331-4}} * ''The River Between'', Heinemann 1965, Heinemann 1989, {{ISBN|0-435-90548-1}} * ''A Grain of Wheat'', 1967 (1992) {{ISBN|0-14-118699-2}} * ''This Time Tomorrow'' (tri drame, uključujući "The Reels" i "The Wound in the Heart"), c. 1970 * ''Homecoming: Essays on African and Caribbean Literature, Culture, and Politics'', Heinemann 1972, {{ISBN|0-435-18580-2}} * ''A meeting in the dark'' (1974) * ''Secret Lives, and Other Stories'', 1976, Heinemann 1992 {{ISBN|0-435-90975-4}} * ''The Trial of Dedan Kimathi'', 1976, {{ISBN|0-435-90191-5}}, African Publishing Group, {{ISBN|0-949932-45-0}} (koatuor Micere Githae Mugo) * ''Ngaahika ndeenda: Ithaako ria ngerekano (I Will Marry When I Want)'', 1977 (drama; koautor Ngugi wa Mirii), Heinemann Educational Books (1980) * ''Petals of Blood'', (1977) Penguin 2002, {{ISBN|0-14-118702-6}} * ''Caitaani mutharaba-Ini'' (Devil on the Cross), 1980 * ''Writers in Politics: Essays'', 1981, {{ISBN|978-0-85255-541-5}} [http://www.jamescurrey.co.uk/jcurrey/display.asp?K=9780852555415&sf_08=FORMAT%5FCODE&cid=jcurrey&sf_01=CAUTHOR&st_01=ngugi&sf_02=CTITLE&sf_03=KEYWORD&sf_04=BARCODE&sf_05=series&sf_06=SORT%5FDATE&sf_07=SORT&m=2&dc=3 Publisher's site]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}(US) 978-0-43508-985-6 * ''Education for a National Culture'', 1981 * ''Detained: A Writer's Prison Diary'', 1981 * ''Barrel of a Pen: Resistance to Repression in Neo-Colonial Kenya'', 1983 * ''Decolonising the Mind: The Politics of Language in African Literature'', 1986, {{ISBN|978-0-85255-501-9}} [http://www.jamescurrey.co.uk/jcurrey/display.asp?K=9780852555019&sf_08=FORMAT%5FCODE&cid=jcurrey&sf_01=CAUTHOR&st_01=ngugi&sf_02=CTITLE&sf_03=KEYWORD&sf_04=BARCODE&sf_05=series&sf_06=SORT%5FDATE&sf_07=SORT&m=1&dc=3 Publisher's site]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{ISBN|978-0-435-08016-7}} * ''Mother, Sing For Me'', 1986 * ''Writing against Neo-Colonialism'', 1986 * ''Njamba Nene and the Flying Bus'' (Njamba Nene na Mbaathi i Mathagu), 1986 (dječja knjiga) * ''Matigari ma Njiruungi'', 1986 * ''Devil on the Cross'' (engleski prijevod naslova Caitaani mutharaba-Ini), Heinemann, 1987, {{ISBN|0-435-90844-8}} * ''Njamba Nene and the Cruel Chief'' (Njamba Nene na Chibu King'ang'i), 1988 (dječja knjiga) * ''Matigari'', (engleski prijevod Wangui wa Goro), Heinemann 1989, Africa World Press 1994, {{ISBN|0-435-90546-5}} * ''Njamba Nene's Pistol'' (Bathitoora ya Njamba Nene), (dječja knjiga), 1990, Africa World Press, {{ISBN|0-86543-081-0}} * ''Moving the Centre: The Struggle for Cultural Freedom'', Heinemann, 1993, {{ISBN|978-0-435-08079-2}}, {{ISBN|978-0-85255-530-9}} [http://www.jamescurrey.co.uk/jcurrey/display.asp?K=9780852555309&sf_08=FORMAT%5FCODE&cid=jcurrey&sf_01=CAUTHOR&st_01=ngugi&sf_02=CTITLE&sf_03=KEYWORD&sf_04=BARCODE&sf_05=series&sf_06=SORT%5FDATE&sf_07=SORT&m=3&dc=3 Publisher's site]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * ''Penpoints, Gunpoints and Dreams: The Performance of Literature and Power in Post-Colonial Africa'', (The Clarendon Lectures in English Literature 1996), Oxford University Press, 1998. {{ISBN|0-19-818390-9}} * ''Mũrogi was Kagogo'' (Wizard of the Crow), 2004, East African Educational Publishers, {{ISBN|9966-25-162-6}} * ''[[Wizard of the Crow]]'', 2006, Secker, {{ISBN|1-84655-034-3}} == Vanjske veze == * [http://www.ngugiwathiongo.com Official homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091028010412/http://www.ngugiwathiongo.com/ |date=2009-10-28 }} * [http://www.wnyc.org/go.py?r=http%3A//www.wnyc.org/shows/lopate/episodes/2006/09/12%23segment64123 Interview of Ngũgĩ wa Thiong’o by Leonard Lopate on WNYC, New York public radio, following publication of "WIzard of the Crow"]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://exhibitafrica.com/gall/o-gall-ngugi.php Launch of "Wizard of the Crow" in London 10th August 2006] * [http://www.axisoflogic.com/artman/publish/article_10996.shtml An Interview With Ngugi wa Thiong'o, May 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614034947/http://www.axisoflogic.com/artman/publish/Article_10996.shtml |date=2011-06-14 }} * [http://www.socialistworker.co.uk/article.php?article_id=10062 Interview with Ngugi wa Thiong'o following publication of "WIzard of the Crow", Socialist Worker, 4 November 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100430112338/http://www.socialistworker.co.uk/article.php?article_id=10062 |date=2010-04-30 }} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3559560.stm Profile: Ngugi wa Thiong'o] * [http://www.kirjasto.sci.fi/ngugiw.htm Ngũgĩ wa Thiong'o - Books and Writers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100912065218/http://kirjasto.sci.fi/ngugiw.htm |date=2010-09-12 }} * [http://www.emory.edu/ENGLISH/Bahri/Ngugi.html Ngũgĩ wa Thiong'o - Emory University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009233959/http://www.emory.edu/ENGLISH/Bahri/Ngugi.html |date=2004-10-09 }} * [http://www.scholars.nus.edu.sg/landow/post/poldiscourse/ngugiov.html Ngũgĩ wa Thiong'o - Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308190801/http://www.scholars.nus.edu.sg/landow/post/poldiscourse/ngugiov.html |date=2005-03-08 }} * [http://bdagger.colorado.edu/~bhongale/ngugi.html biography and booklist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204204922/http://bdagger.colorado.edu/~bhongale/ngugi.html |date=2004-12-04 }} * [http://web.uflib.ufl.edu/cm/africana/thiongo.htm Biography of Ngugi from University of Florida Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100910060226/http://web.uflib.ufl.edu/cm/africana/thiongo.htm |date=2010-09-10 }} * [http://www.runmuki.com/paul/writing/ngugi.html Turning Toward the World: Ngugi's Petals of Blood]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.humanities.uci.edu/icwt/ International Center for Writing and Translation] * [http://www.weberberg.de/skool/schwerpunktthema-abitur-one-language-many-voices.html About "A Meeting in the Dark"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410005749/http://www.weberberg.de/skool/schwerpunktthema-abitur-one-language-many-voices.html |date=2008-04-10 }} Interpretations of and more background information on the short story. * [http://www.kenyatravelideas.com/famous-people-in-kenya-ngugi-wa-thiongo.html Famous People from Kenya: Ngugi wa Thiongo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110109113028/http://www.kenyatravelideas.com/famous-people-in-kenya-ngugi-wa-thiongo.html |date=2011-01-09 }} * [http://www.jamescurrey.co.uk James Currey Publishers. (Publishers of 'Decolonising the Mind', 'Writers in Politics' and 'Moving the Centre').] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100507144112/http://www.jamescurrey.co.uk/ |date=2010-05-07 }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1938|2025|Thiong'o, Ngũgĩ wa}} [[Kategorija:Kenijski pisci|Thiongo, Ngugi wa]] 1rizcscmfc74zafk0hxq9uuk1ksol22 0 53119 42652174 42252049 2026-07-09T06:58:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Ossie Davis | slika = 6.24.04OssieDavisbyLuigiNovi.jpg | slikasize = | opis = na premijeri film ''[[She Hate Me]]'', 2004. | ime_po_rođenju = Raiford Chatman Davis | datum_rođenja = {{birth date|1917|12|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[OKrug Clinch (Georgia)|Cogdell u okrugu Clinch]], [[Georgia]], [[SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|2005|2|4|1917|12|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Miami Beach]], Florida, [[SAD]] | supružnik = [[Ruby Dee]] (1948-2005) | period = 1939 - 2005 | nagrade = '''[[Nagrada Screen Actors Guild za životno djelo|Životno djelo]]'''<br />2001 životno djelo}} '''Ossie Davis''' (18. decembar 1917 – 4. februar 2005) bio je [[SAD|američki]] [[film]]ski [[glumac]], [[filmski režiser|režiser]], [[pjesnik]], [[dramatičar]], [[književnik]] i [[aktivizam|društveni aktivist]]. == Opus == === Režija === * ''Kongi's Harvest'' (1970) * ''Countdown at Kusini'' (1976) * ''[[Gordon's War]]'' (1973) * ''Black Girl'' (1972) * ''[[Cotton Comes to Harlem (film)|Cotton Comes to Harlem]]'' (1970) === Filmske uloge === {{col-begin}} {{col-break}} * ''A Trumpet at the Walls of Jericho'' (2005) * ''[[Proud (film)|Proud]]'' (2004) * ''[[She Hate Me]]'' (2004) * ''[[BAADASSSSS!]]'' (2003) * ''Beah: A Black Woman Speaks'' (2003) * ''Nat Turner: A Troublesome Property'' (2003) * ''Unchained Memories'' (2003) * ''[[Bubba Ho-tep]]'' (2002) * ''[[Why Can't We Be a Family Again?]]'' (2002) * ''Voice of the Voiceless'' (2001) * ''Here's to Life!'' (2000) * ''[[Dinosaur (film)|Dinosaur]]'' (2000) (voice) * ''The Gospel According to Mr. Allen'' (2000) * ''The Unfinished Journey'' (1999) * ''[[Dr. Dolittle (film)|Dr. Dolittle]]'' (1998) * ''Alyson's Closet'' (1998) * ''[[4 Little Girls]]'' (1997) {{col-break}} * ''[[I'm Not Rappaport]]'' (1996) * ''[[Get on the Bus]]'' (1996) * ''[[The Client (film)|The Client]]'' (1994) * ''[[Grumpy Old Men (film)|Grumpy Old Men]]'' (1993) * ''[[Cop and a 1/2]]'' (1993) * ''[[Malcolm X (film)|Malcolm X]]'' (1992) * ''[[Gladiator (1992 film)|Gladiator]]'' (1992) * ''[[Jungle Fever]]'' (1991) * ''Preminger: Anatomy of a Filmmaker'' (1991) * ''[[Joe Versus the Volcano]]'' (1990) * ''[[Do the Right Thing]]'' (1989) * ''[[School Daze]]'' (1988) * ''[[Avenging Angel (1985 film)|Avenging Angel]]'' (1985) * ''Harry & Son'' (1984) * ''[[The House of God]]'' (1984) * ''Death of a Prophet'' (1981) * ''[[Hot Stuff (1979 film)|Hot Stuff]]'' (1979) {{col-break}} * ''Countdown at Kusini'' (1976) * ''Let's Do It Again'' (1975) * ''[[Wattstax]]'' (1973) * ''The Silent Revolution'' (1972) * ''Slaves'' (1969) * ''[[Sam Whiskey]]'' (1969) * ''[[The Scalphunters]]'' (1968) * ''A Man Called Adam'' (1966) * ''[[The Hill (film)|The Hill]]'' (1965) * ''Shock Treatment'' (1964) * ''[[The Cardinal]]'' (1963) * ''The Joe Louis Story'' (1953) * ''Gone Are the Days!'' (1963) * ''[[Fourteen Hours]]'' (1951) * ''[[No Way Out (1950 film)|No Way Out]]'' (1950) {{col-end}} === Televizija === {{col-begin}} {{col-break}} * ''[[The L Word]]'' (2004-2005) * ''Deacons for Defense'' (2003) * ''[[The Feast of All Saints]]'' (2001) * ''Legend of the Candy Cane'' (2001) * ''[[Finding Buck McHenry (TV film)|Finding Buck McHenry]]'' (2000) * ''[[The Soul Collector]]'' (1999) * ''The Secret Path'' (1999) * ''The Ghosts of Christmas Eve'' (1999) * ''A Vow to Cherish'' (1999) * ''[[12 Angry Men (1997 film)|12 Angry Men]]'' (1997) * ''Miss Evers' Boys'' (1997) {{col-break}} * ''Touched By An Angel'' (1996-2002) * ''[[Promised Land (1996 TV series)|Promised Land]]'' (1996-1998) * ''Home of the Brave'' (1996) * ''The Client'' (1995-1996) * ''The Android Affair'' (1995) * ''Ray Alexander'' (1994-1995) * ''[[The Stand (TV miniseries)|The Stand]]'' (1994) * ''[[The Ernest Green Story]]'' (1993) * ''Queen (1992) * ''[[Evening Shade]]'' (1990-1994) * ''We'll Take Manhattan'' (1990) * ''B.L. Stryker'' (1989-1990) * ''Don't Look Back: The Story of Leroy 'Satchel' Paige'' (1981) * ''Ossie and Ruby!'' (1980-1981) * ''All God's Children'' (1980) {{col-break}} * ''Freedom Road'' (1979) * ''[[Roots: The Next Generations]]'' (1979) * ''King'' (1978) (miniseries) * ''Billy: Portrait of a Street Kid'' (1977) * ''The Tenth Level'' (1975) * ''[[Night Gallery]]'' (1969) * ''Seven Times Monday'' (1962) * ''[[The Emperor Jones]]'' (1955) {{col-end}} === Pozornica === {{col-begin}} {{col-1-of-2}} * ''A Celebration of Paul Robeson'' (30. oktobar 1988.) (dobrotvorni koncert) * ''[[I'm Not Rappaport]]'' (19. novembar 1985 - 17. januar 1988) (zamjena za [[Cleavon Little|Cleavona Littlea]]) * ''The Zulu and the Zayda'' (10. novembar 1965 - 16. april 1966) * ''Purlie Victorious'' (28. septembar 1961 - 12. maj 1962) * ''[[A Raisin in the Sun]]'' (11. mart 1959 - 25. jun 1960) (zamjena za [[Sidney Poitier|Sidneya Poitiera]]) * ''[[Jamaica (mjuzikl)|Jamaica]]'' (31. oktobar - 11. april 1959) * ''Touchstone'' (3 - 7. februar 1953) * ''Remains to Be Seen'' (3. oktobar 1951 - 22. mart 1952) * ''[[Green Pastures|The Green Pastures]]'' (repriza) (15. mart - 21. april 1951) * ''The Wisteria Trees'' (29. mart - 16. septembar 1950) * ''The Smile of the World'' (12 - 15. januar 1949) * ''The Leading Lady'' (18 - 23. oktobar 1948) * ''Jeb'' (21 - 28. feberuar 1946) {{col-2-of-2}} === Diskografija === * ''Autobiography of Frederick Douglass, Vol. 1: Performed by Ossie Davis'' ([[Folkways Records]], 1966) * ''Autobiography of Frederick Douglass, Vol. 2: Performed by Ossie Davis'' (Folkways, 1966) * ''Frederick Douglass' The Meaning of July 4 for the Negro: Performed by Ossie Davis'' (Folkways, 1975) * ''Frederick Douglass' Speeches inc. The Dred Scott Decision: Performed by Ossie Davis'' (Folkways, 1976) {{col-end}} == Bibliografija == <div class="references-small"> * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |url=https://archive.org/details/purlievictorious0000davi_f7h3|year=1961 |title=Purlie Victorious |publisher=Samuel French Inc Plays |isbn=978-0573614354 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |url=https://archive.org/details/escapetofreedoms00davi|year=1977 |title=Escape to Freedom: The Story of Young Frederick Douglass |publisher=Samuel French |isbn=978-0573650314 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |url=https://archive.org/details/langstonplay00davi|year=1982 |title=Langston |publisher=Delacorte Press |isbn=978-0440046349 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |coauthors=Dee, Ruby |url= |year=1984 |title=Why Mosquitos Buzz in People's Ears |format=Audio Cassette |publisher=Caedmon |isbn=978-0694511877 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |url=https://archive.org/details/justlikemartin0000davi|year=1992|title=Just Like Martin |publisher=Simon & Schuster Children's Publishing |isbn=978-0671732028 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Davis |first=Ossie |coauthors=Dee, Ruby |year=1998 |url=https://archive.org/details/withossierubyint0000davi|title=With Ossie and Ruby: In This Life Together |publisher=William Morrow |isbn=978-0688153960 |ref=harv}} </div> == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{ibdb|7969}} * {{IMDb ime|0001115}} * {{tcmdb name |name= Ossie Davis|id=45345}} * {{tvtome person|id=37788}} * {{ymovies name|1800015410}} * [http://www.malcolm-x.org/docs/abt_eulo.htm Eulogy of Malcolm X] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201234615/http://www.malcolm-x.org/docs/abt_eulo.htm |date=2022-12-01 }} * [http://www.freemumia.com/who.html/ Ossie Davis in the news supporting Mumia Abu-Jamal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217060900/http://freemumia.com/who.html |date=2008-12-17 }} * [http://www.visionaryproject.com/davisossie Ossie Davis' oral history video excerpts] at The National Visionary Leadership Project * [http://www.OssieDavisEndowment.com The Ossie Davis Endowment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617073341/http://www.ossiedavisendowment.com/ |date=2010-06-17 }} * [http://www.revcom.us/a/1271/ossie-memory-life.htm Ossie Davis obituary] * {{Find A Grave|id=10425975}} * [http://www.folkways.si.edu/searchresults.aspx?sPhrase=Ossie%20Davis&sType='phrase'/ Ossie Davis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111110421/http://www.folkways.si.edu/searchresults.aspx?sPhrase=Ossie%20Davis&sType=%27phrase%27%2F |date=2012-01-11 }} at [[Smithsonian Folkways]] {{Ossie Davis}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1917|2005|Davis, Ossie}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] nsizv7dhg5vkwg0k3g7v1hlsg7fqga9 0 55198 42652085 42251837 2026-07-09T01:25:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652085 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Oh Henry!}} <!--{{otherpeople2|O. Henry}}--> {{Infokutija pisac <!-- for more information see [[en::Template:Infobox Writer/doc]] --> | name = William Sydney Porter | slika = William Sydney Porter by doubleday.jpg | pseudonim = O. Henry, Olivier Henry | datum_rođenja = {{birth date|1862|9|11|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Greensboro]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|1910|6|5|1862|9|11|df=y}} | mjesto_smrti = [[New York]] | zanimanje = [[pisac]] | nacionalnost =[[sjedinjene Američke Države|američko]] }} '''O. Henry''' je bio [[književni pseudonim]] koji je koristio [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[pisac]] '''William Sydney Porter''' (11. septembar 1862 – 5. jun 1910). Najpoznatiji je po [[novela]]ma koje su se odlikovale simpatijama za likove, duhovitošću i domišljatim [[iznenadni obrat]]ima na svom završetku. Najpoznatije od njih su sakupljene u zbirku pod nazivom ''Cabbages and Kings'', u kojoj je, djelomično inspiriran svojim izgnanstvom u [[Honduras]]u zbog optužbe za pronevjeru, prvi upotrijebio izraz [[banana republika]]. Po O. Henryju je danas nazvana godišnja [[nagrada O. Henry]] koja se udjeljuje najbolji autorima novela. == Vanjske veze == {{Commonscat|O. Henry}} * {{gutenberg author|id=O._Henry|name=O. Henry}} * [http://www.ci.austin.tx.us/library/ahc/ohenry.htm O. Henry in Austin. Austin Public Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012053635/http://www.ci.austin.tx.us/library/ahc/ohenry.htm |date=2007-10-12 }} * [http://www.ci.austin.tx.us/parks/ohenry.htm O. Henry Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071030115301/http://www.ci.austin.tx.us/parks/ohenry.htm |date=2007-10-30 }} * [http://www.greensboro-nc.gov/departments/Library/ohenry/ O. Henry Portal. Greensboro Public Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230154131/http://www.greensboro-nc.gov/departments/Library/ohenry/ |date=2008-12-30 }} * [http://www.online-literature.com/o_henry/ Biography and stories] * [http://www.nextext.com/index.cfm?fuseaction=books.view&target=ohenry&filetype=ovr O. Henry at Nexttext.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311003351/http://www.nextext.com/index.cfm?fuseaction=books.view&target=ohenry&filetype=ovr |date=2007-03-11 }} * [http://www.ci.austin.tx.us/library/ahc/ohchronology.htm O. Henry Austin Chronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204338/http://www.ci.austin.tx.us/library/ahc/ohchronology.htm |date=2007-09-27 }} * [http://www.philsp.com/data/data006.html Magazine Data File - Ainslee's Magazine] * [http://bdb.co.za/shackle/articles/baghdad.htm Baghdad on the Subway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210024852/http://bdb.co.za/shackle/articles/baghdad.htm |date=2008-12-10 }} * [http://prideandprejudice86.spaces.live.com/Blog/cns!37CF49520D7F9FF!130.entry About O. Henry]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.kirjasto.sci.fi/ohenry.htm O. Henry (1862-1910) - pseudonym of William Sydney Porter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080502112003/http://www.kirjasto.sci.fi/ohenry.htm |date=2008-05-02 }} * [http://ronevry.com/ohenry.html Many O Henry stories presented in the Mister Ron's Basement podcast, now indexed] {{Lifetime|1862|1910|Henry, O.}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki novelisti]] [[Kategorija:Pseudonimi]] c3c8ud4ectr7ivwynqe5f1mos4gpncs 0 58326 42652218 42447492 2026-07-09T09:30:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652218 wikitext text/x-wiki '''Pandemija''' (od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi παν ''pan'' svi + δήμος ''demos'' narod) je [[epidemija]] [[zarazna bolest|zarazne bolesti]] koja se širi kroz populaciju jedne šire oblasti; na primjer [[kontinent]]a ili cijelog svijeta. == Definicija == Prema [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]] (WHO), pandemija može nastati kada se ispune tri uvjeta:<ref name="who">{{cite web | language=en | url=http://www.who.int/csr/disease/avian_influenza/avian_faqs/en/ | title=Avian influenza frequently asked questions | date = 5. 12. 2005. | accessdate = 13. 02. 2009. | publisher=[[World Health Organization]] | quote=A pandemic can start when three conditions have been met: a new influenza virus subtype emerges; it infects humans, causing serious illness; and it spreads easily and sustainably among humans.}}</ref> * Pojava bolesti koja je nova, odnosno dotada nepoznata u populaciji. * Uzročnici inficiraju ljude i izazivaju teške posljedice. * Uzročnici se šire brzo i ostaju među ljudima. Bolest se ne smatra pandemijom samo zato što je široko rasprostranjena ili izaziva smrt velikog broja ljudi; također mora biti zarazna. [[Rak (bolest)|Rak]] je, na primjer, odgovoran za veliki broj smrti ali se ne smatra pandemijom, jer nije zarazan. == Pandemije i znamenite epidemije kroz historiju == Postoji veliki broj pandemija kroz ljudsku [[historija|historiju]], uglavnom [[zoonoza]] koje su izbile zahvaljujući [[domestikacija|domestikaciji]] životinja kao što su [[influenca]] i [[tuberkuloza]]. Najčešće se spominju sljedeće [[epidemije]], s obzirom na njihov opseg ili posljedice po dalji tok historije: * [[Atenska kuga]], 430. pne. Još uvijek neidentificirana bolest (iako se najčešće sugerira [[trbušni tifus]] je ubila između četvrtinu vojnika i građana [[Atena|Atene]], te je neki historičari drže zaslužnom za kraj [[Zlatno doba Atene|Zlatnog doba Atene]], odnosno poraz tog grada u [[Peloponeski rat|peloponeskom ratu]].<ref>[http://www.sciam.com/article.cfm?articleID=000BF619-9B78-13D6-9B7883414B7F0135&ref=sciam&chanID=sa003 "Ancient Athenian Plague Proves to Be Typhoid"]. ''Scientific American.'' January 25, 2006.</ref> * [[Antoninska kuga]], 165–180. Bolest, najvjerojatnije [[velike boginje]] koje su u [[Rimsko Carstvo]] donijeli vojnici s Bliskog Istoka; ubila je četvrtinu svih zaraženih, odnosno oko pet miliona ljudi.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4381924.stm Past pandemics that ravaged Europe]. ''BBC News'', November 7. 2005</ref> Antički izvori spominju i kasniji [[Ciprijanova kuga|Ciprijanovu kugu]] (251–266), vjerojatno istu bolest, zbog koje je u [[Rim]]u umiralo 5.000 ljudi dnevno. * [[Justinijanova kuga]], koja je harala od 541. do 750. godine, predstavlja prvu potvrđenu epidemiju [[bubonska kuga|bubonske kuge]]. Započela je u [[Egipat|Egiptu]] te se proširila na [[Carigrad]] gdje je (prema bizantskom kroničaru [[Prokopije|Prokopiju]]) na vrhuncu ubijala 10.000 ljudi dnevno, a ukupno 40% stanovvništva. Kuga je ubila između četvrtine ili polovice [[ljudska populacija|ljudske populacije]] koju je pgodila u poznatom svijetu.<ref>[http://www.cambridge.org/us/catalogue/catalogue.asp?isbn=0521846390&ss=fro Cambridge Catalogue page "Plague and the End of Antiquity"]</ref><ref>[http://www.speakeasy-forum.com/lofiversion/index.php/t18579.html Quotes from book "Plague and the End of Antiquity"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716114235/http://www.speakeasy-forum.com/lofiversion/index.php/t18579.html |date=2011-07-16 }} Lester K. Little, ed., ''Plague and the End of Antiquity: The Pandemic of 541-750'', Cambridge, 2006. {{ISBN|0-521-84639-0}}</ref> Izazvala je pad [[Srednjovjekovna demografiju|stanovništva Evrope]] na oko 50% između 550 i 700.<ref>{{Cite web |title=The History of the Bubonic Plague |url=http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files%5CPlague2003.htm |access-date=2009-04-30 |archivedate=2007-07-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070728234837/http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files/Plague2003.htm |deadurl=yes }}</ref> * [[Crna smrt]], koja je počela 1300-ih. Osam vijekova nakon prethodne pojave, [[bubonska kuga]] se vratila u [[Evropa|Evropu]]. Započela je u [[Azija|Aziji]], te došla na Mediteran i Zapadnu Evropu 1348. godine (moguće zahvaljujući italijanskim trgovcima koji su bježali s ratom zhavaćenog [[Krim]]a), te u šest godina ubila između 20 i 30 miliona Evropljana;<ref>{{Cite web |url=http://www.medhunters.com/articles/deathOnAGrandScale.html |title=Death on a Grand Scale |access-date=2009-04-30 |archive-date=2009-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903051705/http://www.medhunters.com/articles/deathOnAGrandScale.html |url-status=dead }}</ref> odnosno trećinu ukupnog stanovništva ili do polovice u najgore pogođenim oblastima.<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Plague Plague - LoveToKnow 1911]</ref> Bila je prva u ciklusu evropskih [[Popis historijskih kuga|epidemija kuga]] koje su se nastavile do 19. vijeka.<ref>[http://urbanrim.org.uk/plague%20list.htm "A List of National Epidemics of Plague in England 1348-1665"]</ref> U tom je periodu zabilježeno preko 100 epidemija kuga u Evropi.<ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2004/may/16/health.books |title=Black Death blamed on man, not rats &#124; UK news &#124; The Observer |publisher=The Observer |author=Jo Revill |date= |accessdate = 03. 11. 2008.}}</ref> === Kolera === * [[Prva pandemija kolere]] 1816-1826. <!--Previously restricted to the [[Indian subcontinent]], the pandemic began in [[Bengal]], then spread across India by 1820. 10,000 British troops and countless Indians died during this pandemic.<ref>[http://www.globalsecurity.org/wmd/intro/bio_cholera.htm Cholera- Biological Weapons]</ref> It extended as far as [[China]], Indonesia (where more than 100,000 people succumbed on the island of [[Java]] alone) and the [[Caspian Sea]] before receding. Deaths in [[Indian subcontinent|India]] between 1817 and 1860 are estimated to have exceeded 15 million persons. Another 23 million died between 1865 and 1917. [[Russian Empire|Russian]] deaths during a similar time period exceeded 2 million.<ref>[http://www.earlyamerica.com/review/2000_fall/1832_cholera_part1.html The 1832 Cholera Epidemic in New York State]</ref> --> * [[Druga pandemija kolere]] 1829–1851. <!--Reached Russia (see [[Cholera Riots]]), Hungary (about 100,000 deaths) and Germany in 1831, [[London]] in 1832 (more than 55,000 persons died in the [[United Kingdom of Great Britain and Ireland|United Kingdom]]),<ref>[http://www.ph.ucla.edu/EPI/snow/pandemic1826-37.html Asiatic Cholera Pandemic of 1826-37]</ref> France, [[Canada]] ([[Ontario]]), and [[United States]] ([[New York]]) in the same year,<ref>[http://www.tngenweb.org/darkside/cholera.html The Cholera Epidemic Years in the United States]</ref> and the Pacific coast of North America by 1834. A two-year outbreak began in [[England]] and [[Wales]] in 1848 and claimed 52,000 lives.<ref>[http://www.cbc.ca/health/story/2008/05/09/f-cholera-outbreaks.html Cholera's seven pandemics], cbc.ca, December 2, 2008</ref> It is believed that over 150,000 Americans died of cholera between 1832 and 1849.<ref name=Cholera>[http://www.earlyamerica.com/review/2000_fall/1832_cholera_part2.html The 1832 Cholera Epidemic in New York State - Page 2]. By G. William Beardslee</ref> --> * [[Treća pandemija kolere|Treća pandemija]] 1852–1860. <!--Mainly affected [[Russia]], with over a million deaths. In 1852, cholera spread east to [[Indonesia]] and later invaded [[China]] and Japan in 1854. The [[Philippines]] were infected in 1858 and [[Korea]] in 1859. In 1859, an outbreak in Bengal once again led to the transmission of the disease to [[Iran]], [[Iraq]], [[Arabia]] and Russia.<ref>[http://www.ph.ucla.edu/epi/Snow/pandemic1846-63.html Asiatic Cholera Pandemic of 1846-63 ]. UCLA School of Public Health.</ref> --> * [[Četvrta pandemija kolere|Četvrta pandemija]] 1863–1875. <!--Spread mostly in [[Europe]] and [[Africa]]. At least 30,000 of the 90,000 [[Mecca]] pilgrims fell victim to the disease. Cholera claimed 90,000 lives in Russia in 1866.<ref>[http://www.shtetlinks.jewishgen.org/Myadel/pandemics.htm Eastern European Plagues and Epidemics 1300-1918]</ref> * In 1866, there was an outbreak in North America. It killed some 50,000 Americans.<ref name=Cholera/> --> * [[Peta pandemija kolere|Peta pandemija]] 1881-1896. <!--The 1883-1887 epidemic cost 250,000 lives in [[Europe]] and at least 50,000 in [[Americas]]. Cholera claimed 267,890 lives in [[Russian Empire|Russia]] (1892);<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Cholera Cholera - LoveToKnow 1911]</ref> 120,000 in [[Spain]]<ref>{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9E05EED7123BE533A25753C2A9609C94619ED7CF |title=The cholera in Spain | publisher=New York Times |date = 20. 06. 1890. |accessdate = 08. 12. 2008.}}</ref>; 90,000 in [[Japan]] and 60,000 in [[Iran|Persia]]. * In 1892, cholera contaminated the water supply of [[Hamburg, Germany]], and caused 8606 deaths.<ref>{{cite book|last=Barry|first=John M.|authorlink=John M. Barry|title=The Great Influenza: The Epic Story of the Greatest Plague in History|publisher=Viking Penguin|year=2004|isbn=0-670-89473-7|series=}}</ref> --> * [[Šesta pandemija kolere|Šesta pandemija]] 1899–1923. <!--Had little effect in Europe because of advances in [[public health]], but Russia was badly affected again (more than 500,000 people dying of cholera during the first quarter of the 20th century).<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/114078/cholera/253250/Seven-pandemics cholera :: Seven pandemics], Britannica Online Encyclopedia</ref> The sixth pandemic killed more than 800,000 in [[India]]. The 1902-1904 cholera epidemic claimed over 200,000 lives in the [[Philippines]].<ref>[http://www.doh.gov.ph/sphh/1900.htm 1900s: The Epidemic Years], Society of Philippine Health History</ref> --> * [[Sedma pandemija kolere|Sedma pandemija]] 1962-66. <!--Began in [[Indonesia]], called [[El Tor]] after the strain, and reached [[Bangladesh]] in 1963, [[India]] in 1964, and the [[Soviet Union|USSR]] in 1966. --> === Gripa === {{main|Pandemija gripe}} <!--* The Greek physician [[Hippocrates]], the "Father of Medicine", first described influenza in 412 BC.<ref>[http://who.int/inf-pr-1999/en/pr99-11.html 50 Years of Influenza Surveillance]. ''World Health Organization''.</ref> * The first influenza pandemic was recorded in 1580 and since then influenza pandemics occurred every 10 to 30 years.<ref>[http://www.gov.im/dhss/about/Public_Health/hp/pandemicflu/ "Pandemic Flu"]. Department of Health and Social Security.</ref><ref>Beveridge, W.I.B. (1977) ''Influenza: The Last Great Plague: An Unfinished Story of Discovery'', New York: Prodist. {{ISBN|0-88202-118-4}}.</ref><ref>{{cite journal | last = Potter | first = C.W. | authorlink = C.W. Potter | title = A History of Influenza | journal = Journal of Applied Microbiology | volume = 91 | issue = 4 | pages = 572–579 | year = 2001 | month = October | url = http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1046/j.1365-2672.2001.01492.x | doi = 10.1046/j.1365-2672.2001.01492.x | accessdate = 20. 08. 2006. }} </ref> *Influenza pandemics in 1729-1730, 1732-1733, 1781-1782, 1830, 1833-1834, 1847-1848.<ref>[http://www.naturalnews.com/017503.html "Bird flu timeline: A history of influenza from 412 BC – AD 2006"]. NaturalNews.</ref> * The "[[Influenza_A_virus_subtype_H2N2#Russian_flu|Asiatic Flu]]", 1889–1890, was first reported in May of 1889 in [[Bukhara]], Uzbekistan. By October, it had reached [[Tomsk]] and the [[Caucasus]]. It rapidly spread west and hit North America in December 1889, South America in February–April 1890, India in February-March 1890, and Australia in March–April 1890. It was purportedly caused by the [[H2N8]] type of flu virus. It had a very high attack and [[mortality rate]]. About 1 million people died in this pandemic."<ref> [http://www.cidrap.umn.edu/cidrap/content/influenza/panflu/biofacts/panflu.html CIDRAP] article ''Pandemic Influenza'' Last updated 29 May 2008</ref> --> * "[[Španska gripa]]", 1918–1919. <!--First identified early in March 1918 in US troops training at [[Fort Riley|Camp Funston]], [[Kansas]]. By October 1918, it had spread to become a world-wide pandemic on all continents, and eventually infected 2.5 to 5% of the human population, with 20% or more of the world population suffering from the disease to some extent. Unusually deadly and virulent, it ended nearly as quickly as it began, vanishing completely within 18 months. In six months, some 50 million were dead;<ref> {{cite journal |author=Taubenberger JK, Morens DM |journal=Emerg Infect Dis |year=2006 |month=January |url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no01/05-0979.htm |title=1918 Influenza: the mother of all pandemics |volume=12 |issue=1 |publisher=[[Centers for Disease Control and Prevention]] (CDC) |doi= }}</ref> some estimates put the total of those killed worldwide at over twice that number.<ref>[http://www.sciencedaily.com/articles/s/spanish_flu.htm Spanish flu], ScienceDaily</ref> An estimated 17 million died in [[India]], 675,000 in the [[United States]]<ref>[http://www.pandemicflu.gov/general/historicaloverview.html Pandemics and Pandemic Threats since 1900]. U.S. Department of Health & Human Services</ref> and 200,000 in the [[UK]]. The virus was recently reconstructed by scientists at the [[Centers for Disease Control and Prevention|CDC]] studying remains preserved by the Alaskan [[permafrost]]. They identified it as a type of [[H1N1]] virus.{{Fact|date=October 2007}} --> * "[[Azijska gripa]]", 1957–58. <!--An H2N2 virus caused about 70,000 deaths in the United States. First identified in China in late February 1957, the Asian flu spread to the United States by June 1957. It caused about 2 million deaths globally.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8017585.stm Q&A: Swine flu]. ''BBC News.'' April 27, 2009.</ref> --> * "[[Hongkonška gripa]]", 1968–69. <!--An H3N2 caused about 34,000 deaths in the United States. This virus was first detected in Hong Kong in early 1968, and spread to the United States later that year. This pandemic of 1968 and 1969 killed an estimated one million people worldwide.<ref>{{cite news|url=http://www.jsonline.com/news/usandworld/43705182.html|title=World health group issues alert Mexican president tries to isolate those with swine flu|date = 25. 04. 2009.|publisher=Associate Press|accessdate = 26. 04. 2009.}}</ref> Influenza A ([[H3N2]]) viruses still circulate today. --> === Tifus === <!--[[Typhus]] is sometimes called "camp fever" because of its pattern of flaring up in times of strife. (It is also known as "gaol fever" and "ship fever", for its habits of spreading wildly in cramped quarters, such as jails and ships.) Emerging during the [[Crusades]], it had its first impact in Europe in 1489, in [[Spain]]. During fighting between the Christian Spaniards and the Muslims in [[Granada]], the Spanish lost 3,000 to war casualties, and 20,000 to typhus. In 1528, the French lost 18,000 troops in [[Italy]], and lost supremacy in Italy to the Spanish. In 1542, 30,000 people died of typhus while fighting the [[Ottoman Empire|Ottomans]] in the Balkans. In the [[Thirty Years' War]], an estimated 8 million Germans were wiped out by bubonic plague and typhus fever.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,794989,00.html War and Pestilence], TIME</ref> The disease also played a major role in the destruction of [[Napoleon]]'s ''[[La Grande Armée|Grande Armée]]'' in Russia in 1812. Felix Markham thinks that 450,000 soldiers crossed the [[Neman River|Neman]] on 25 June 1812, of whom less than 40,000 recrossed in anything like a recognizable military formation.<ref>See a large copy of the chart here: http://www.adept-plm.com/Newsletter/NapoleonsMarch.htm, but discussed at length in Edward Tufte, ''The Visual Display of Quantitative Information'' (London: Graphics Press, 1992)</ref> In early 1813 Napoleon raised a new army of 500,000 to replace his Russian losses. In the campaign of that year over 219,000 of Napoleon's soldiers were to die of typhus.<ref name=Typhus/> Typhus played a major factor in the [[Irish Potato Famine]]. During the [[World War I]], typhus epidemics have killed over 150,000 in [[Serbia]]. There were about 25 million infections and 3 million deaths from [[epidemic typhus]] in [[Russia]] from 1918 to 1922.<ref name=Typhus>{{cite web |url=http://entomology.montana.edu/historybug/TYPHUS-Conlon.pdf |format=PDF |title=The historical impact of epidemic typhus |author=Joseph M. Conlon |access-date = 21. 04. 2009.}}</ref> Typhus also killed numerous prisoners in the [[Nazi concentration camps]] and Soviet prisoner of war camps during World War II. More than 3.5 million [[Nazi crimes against Soviet POWs|Soviet POWs]] died in the Nazi custody out of 5.7 million.<ref>[http://www.historynet.com/soviet-prisoners-of-war-forgotten-nazi-victims-of-world-war-ii.htm Soviet Prisoners of War: Forgotten Nazi Victims of World War II] By Jonathan Nor, TheHistoryNet</ref>--> === HIV i AIDS === {{main|Pandemija AIDS-a}} <!--HIV went directly from Africa to Haiti, then spread to the United States and much of the rest of the world beginning around 1969.<ref>[http://articles.latimes.com/2007/oct/30/science/sci-aids30 The virus reached the U.S. by way of Haiti, genetic study shows.]. ''Los Angeles Times.'' October 30, 2007.</ref> [[HIV]], the virus that causes [[AIDS]], is currently a pandemic, with infection rates as high as 25% in southern and eastern Africa. In 2006 the HIV prevalence rate among pregnant women in [[South Africa]] was 29.1%.<ref>[http://www.avert.org/safricastats.htm The South African Department of Health Study, 2006]</ref> Effective education about safer sexual practices and [[bloodborne infection]] precautions training have helped to slow down infection rates in several African countries sponsoring national education programs. Infection rates are rising again in Asia and the Americas. AIDS could kill 31 million people in [[India]] and 18 million in [[China]] by 2025, according to projections by U.N. population researchers.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/03/AR2006060300229.html AIDS Toll May Reach 100 Million in Africa]. [[Washington Post]]. June 4, 2006.</ref> AIDS death toll in [[Africa]] may reach 90-100 million by 2025.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2005/mar/04/aids Aids could kill 90 million Africans, says UN]</ref> --> === Velike boginje === <!--[[Smallpox]] is a highly contagious disease caused by the [[Variola virus]]. The disease killed an estimated 400,000 Europeans each year during the 18th century.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=vacc.chapter.3 Smallpox and Vaccinia]. ''National Center for Biotechnology Information.''</ref> During the 20th century, it is estimated that smallpox was responsible for 300–500 million deaths.<ref>{{cite web |url=http://ucdavismagazine.ucdavis.edu/issues/su06/feature_1b.html |title=UC Davis Magazine, Summer 2006: Epidemics on the Horizon |accessdate = 03. 01. 2008. |format= |work=}}</ref><ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080131122956.htm How Poxviruses Such As Smallpox Evade The Immune System], ScienceDaily, February 1, 2008</ref> As recently as early 1950s an estimated 50 million cases of smallpox occurred in the world each year.<ref>[http://www.who.int/mediacentre/factsheets/smallpox/en/ "Smallpox"]. ''WHO Factsheet.'' Retrieved on 2007-09-22.</ref> After successful [[vaccination]] campaigns throughout the 19th and 20th centuries, the WHO certified the eradication of smallpox in December 1979. To this day, smallpox is the only human infectious disease to have been completely eradicated.<ref>{{cite journal | author = De Cock KM | title = (Book Review) The Eradication of Smallpox: Edward Jenner and The First and Only Eradication of a Human Infectious Disease | url = http://www.nature.com/nm/journal/v7/n1/full/nm0101_15b.html| journal = Nature Medicine | year = 2001 | volume = 7 | pages = 15–6 | doi = 10.1038/83283 }}</ref> --> === Male boginje === <!-- Historically, [[measles]] was very prevalent throughout the world, as it is highly contagious. According to the National Immunization Program, 90% of people were infected with measles by age 15. Until the vaccine was developed in 1963, measles was considered to be deadlier than smallpox.<ref name=autogenerated1>Center for Disease Control & National Immunization Program. Measles History, article online 2001. Available from http://www.cdc.gov.nip/diseases/measles/history.htm</ref> In roughly the last 150 years, measles has been estimated to have killed about 200 million people worldwide.<ref name=Measles/> In 2000 alone, measles killed some 777,000 worldwide. There were some 40 million cases of measles globally that year.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12721886 "The global burden of measles in the year 2000--a model that uses country-specific indicators."]. Global Programme on Evidence for Health Policy, World Health Organization.</ref> Measles is an [[endemic disease]], meaning that it has been continually present in a community, and many people develop resistance. In populations that have not been exposed to measles, exposure to a new disease can be devastating. In 1529, a measles outbreak in [[Cuba]] killed two-thirds of the natives who had previously survived smallpox.<ref>''Man and Microbes: Disease and Plagues in History and Modern Times''; by Arno Karlen</ref> The disease had ravaged [[Mexico]], [[Central America]], and the [[Inca]] civilization.<ref>[http://www.millersville.edu/~columbus/data/art/RUVALCA1.ART "Measles and Small Pox as an Allied Army of the Conquistadors of America"] by Carlos Ruvalcaba, translated by Theresa M. Betz in "Encounters" (Double Issue No. 5-6, pp. 44-45) </ref>--> === Efekti kolonizacije === {{seealso|Globalizacija i bolest}} <!--Encounters between European explorers and populations in the rest of the world often introduced local epidemics of extraordinary virulence. Disease killed the entire native ([[Guanches]]) population of the [[Canary Islands]] in the 16th century. Half the native population of [[Hispaniola]] in 1518 was killed by [[smallpox]]. Smallpox also ravaged [[Mexico]] in the 1520s, killing 150,000 in [[Tenochtitlán]] alone, including the emperor, and [[Peru]] in the 1530s, aiding the European conquerors.<ref>[http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/smallpox_01.shtml Smallpox: Eradicating the Scourge]</ref> [[Measles]] killed a further two million Mexican natives in the 1600s. In 1618–1619, smallpox wiped out 90% of the [[Massachusetts Bay]] Native Americans.<ref>[http://www.ucpress.edu/books/pages/9968/9968.ch01.html Smallpox The Fight to Eradicate a Global Scourge], David A. Koplow</ref> Smallpox epidemics in 1780–1782 and [[1837-38 smallpox epidemic|1837–1838]] brought devastation and drastic depopulation among the [[Plains Indians]].<ref>[http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=2094753 "The first smallpox epidemic on the Canadian Plains: In the fur-traders' words"], National Institutes of Health</ref> Some believe that the death of up to 95% of the [[Population history of American indigenous peoples|Native American population]] of the [[New World]] was caused by [[Old World]] diseases.<ref>[http://www.pbs.org/gunsgermssteel/variables/smallpox.html The Story Of... Smallpox – and other Deadly Eurasian Germs]</ref> Over the centuries, the Europeans had developed high degrees of [[Immunity (medical)|immunity]] to these diseases, while the [[indigenous peoples]] had no such immunity.<ref>[http://www.millersville.edu/~columbus/papers/goodling.html Stacy Goodling, "Effects of European Diseases on the Inhabitants of the New World"]</ref> Smallpox devastated the native population of [[Australia]], killing around 50% of [[Indigenous Australians]] in the early years of British colonisation.<ref>[http://encarta.msn.com/media_701508643/Smallpox_Through_History.html Smallpox Through History]</ref> It also killed many [[New Zealand]] [[Māori]].<ref>[http://www.canr.msu.edu/overseas/nzenvironsci/infopart2.htm New Zealand Historical Perspective]</ref> As late as 1848–49, as many as 40,000 out of 150,000 [[Hawaii]]ans are estimated to have died of [[measles]], [[whooping cough]] and [[influenza]]. Introduced diseases, notably smallpox, nearly wiped out the native population of [[Easter Island]].<ref>[http://www.independent.co.uk/news/science/how-did-easter-islands-ancient-statues-lead-to-the-destruction-of-an-entire-ecosystem-455877.html How did Easter Island's ancient statues lead to the destruction of an entire ecosystem?], The Independent</ref> In 1875, measles killed over 40,000 [[Fiji]]ans, approximately one-third of the population.<ref>[http://www.fsm.ac.fj/aboutfsm.html Fiji School of Medicine]</ref> The disease decimated the [[Andamanese]] population.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4987406.stm Measles hits rare Andaman tribe]. ''BBC News.'' May 16, 2006.</ref> [[Ainu people|Ainu]] population decreased drastically in the 19th century, due in large part to infectious diseases brought by Japanese settlers pouring into [[Hokkaido]].<ref>[http://www.time.com/time/asia/features/ontheroad/japan.sapporo.ainu.html Meeting the First Inhabitants], TIMEasia.com, 8/21/2000</ref> Researchers concluded that [[syphilis]] was carried from the New World to Europe after [[Christopher Columbus|Columbus]]' voyages. The findings suggested Europeans could have carried the nonvenereal tropical bacteria home, where the organisms may have mutated into a more deadly form in the different conditions of Europe.<ref>[http://www.nytimes.com/2008/01/15/science/15syph.html?_r=1 Genetic Study Bolsters Columbus Link to Syphilis], New York Times, January 15, 2008</ref> The disease was more frequently fatal than it is today. Syphilis was a major killer in Europe during the [[Renaissance]].<ref>[http://www.livescience.com/history/080114-syphilis-columbus.html Columbus May Have Brought Syphilis to Europe], LiveScience</ref> Disease killed more British soldiers in India than war. Between 1736 and 1834 only some 10% of [[East India Company]]'s officers survived to take the final voyage home.<ref>[http://www.asianreviewofbooks.com/arb/article.php?article=610 "Sahib: The British Soldier in India, 1750-1914 by Richard Holmes"]</ref> As early as 1803, the [[Spain|Spanish]] Crown organized a mission (the [[Balmis expedition]]) to transport the smallpox vaccine to the [[Spanish Empire|Spanish colonies]], and establish mass vaccination programs there.<ref>[http://www.doh.gov.ph/sphh/balmis.htm Dr. Francisco de Balmis and his Mission of Mercy, Society of Philippine Heath History]</ref> By 1832, the federal government of the [[United States]] established a [[Smallpox vaccine|smallpox vaccination]] program for Native Americans.<ref>[http://muse.jhu.edu/login?uri=/journals/wicazo_sa_review/v018/18.2pearson01.html Lewis Cass and the Politics of Disease: The Indian Vaccination Act of 1832]</ref> From the beginning of the 20th century onwards, the elimination or control of disease in tropical countries became a driving force for all [[Colonialism|colonial]] powers.<ref>[http://www.gresham.ac.uk/event.asp?PageId=45&EventId=696 Conquest and Disease or Colonialism and Health?], Gresham College | Lectures and Events</ref> The [[sleeping sickness]] epidemic in Africa was arrested due to mobile teams systematically screening millions of people at risk.<ref>{{cite paper |author=WHO Media centre |title=Fact sheet N°259: African trypanosomiasis or sleeping sickness |date=2001 |url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs259/en/index.html }}</ref> In the 20th century, the world saw the biggest increase in its [[World population|population]] in human history due to lessening of the [[mortality rate]] in many countries due to [[History of medicine#Modern medicine|medical advances]].<ref>[http://www.jstor.org/pss/182701 The Origins of African Population Growth, by John Iliffe], The Journal of African HistoryVol. 30, No. 1 (1989), pp. 165-169</ref> [[World population]] has grown from 1.6 billion in 1900 to an estimated 6.7 billion today.<ref>[http://www.worldometers.info/population/ World Population Clock - Worldometers]</ref> --> === Tuberkuloza === <!--One–third of the [[World population|world's current population]] has been infected with ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', and new infections occur at a rate of one per second.<ref name="WHO2004data">[[World Health Organization]] (WHO). [http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs104/en/index.html Tuberculosis Fact sheet N°104 - Global and regional incidence.] March 2006, Retrieved on 6 October 2006.</ref> About one in ten of these latent infections will eventually progress to active disease, which, if left untreated, kills more than half of its victims. Annually, 8 million people become ill with [[tuberculosis]], and 2 million people die from the disease worldwide.<ref name=CDC>[[Centers for Disease Control]]. [http://www.cdc.gov/od/oc/Media/pressrel/fs050317.htm Fact Sheet: Tuberculosis in the United States.] 17 March 2005, Retrieved on 6 October 2006.</ref> In the 19th century, tuberculosis killed an estimated one-quarter of the adult population of Europe;<ref>[http://www.cdc.gov/TB/pubs/mdrtb/default.htm Multidrug-Resistant Tuberculosis]. ''Centers for Disease Control and Prevention.''</ref> and by 1918 one in six deaths in France were still caused by TB. In the 20th century, tuberculosis killed approximately 100 million people.<ref name=Measles>[http://birdflubook.com/a.php?id=40&t=p Torrey EF and Yolken RH. 2005. Their bugs are worse than their bite. Washington Post, [[April 3]], p. B01.]</ref> --> === Lepra === <!--[[Leprosy]], also known as Hansen’s Disease, is caused by a [[bacillus]], ''[[Mycobacterium leprae]]''. It is a [[chronic disease]] with an incubation period of up to five years. Since 1985, 15 million people worldwide have been cured of leprosy.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/6522023.stm Leprosy 'could pose new threat']. BBC News. April 3, 2007.</ref> In 2002, 763,917 new cases were detected. It is estimated that there are between one and two million people permanently disabled because of leprosy.<ref>[http://www.cdc.gov/nczved/dfbmd/disease_listing/leprosy_ti.html Leprosy (Hansen's Disease)].''Centers for Disease Control and Prevention (CDC).''</ref> Historically, leprosy has affected mankind since at least 600 BC, and was well-recognized in the civilizations of [[History of China|ancient China]], [[ancient Egypt|Egypt]] and [[History of India|India]].<ref name=WHO_Factsheet>{{cite web | title = Leprosy | work = WHO | url = http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs101/en/ | accessdate = 22. 08. 2007.}}</ref> During the [[High Middle Ages]], Western Europe witnessed an unprecedented outbreak of leprosy.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0IMR/is_1-2_81/ai_n16701818/ "Medieval leprosy reconsidered"]. ''International Social Science Review'', Spring-Summer, 2006, by Timothy S. Miller, Rachel Smith-Savage.</ref><ref>[http://www3.interscience.wiley.com/journal/108564968/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0 "Leprosy and mortality in the Medieval Danish village of Tirup"]</ref> Numerous ''leprosaria'', or leper hospitals, sprang up in the Middle Ages; [[Matthew Paris]] estimated that in the early 13th century there were 19,000 across Europe.<ref>{{CathEncy|wstitle=Leprosy}}</ref> --> === Malarija === <!--[[Malaria]] is widespread in [[Tropics|tropical]] and subtropical regions, including parts of the [[Americas]], [[Asia]], and [[Africa]]. Each year, there are approximately 350–500 million cases of malaria.<ref>[http://www.cdc.gov/malaria/facts.htm Malaria Facts]. ''Centers for Disease Control and Prevention.''</ref> [[Drug resistance]] poses a growing problem in the treatment of malaria in the 21st century, since resistance is now common against all classes of antimalarial drugs, with the exception of the artemisinins.<ref>{{cite journal |author=White NJ |title=Antimalarial drug resistance |journal=J. Clin. Invest. |volume=113 |issue=8 |pages=1084–92 |year=2004 |month=April |pmid=15085184 |pmc=385418 |doi=10.1172/JCI21682}}</ref> Malaria was once common in most of [[Europe]] and [[North America]], where it is now for all purposes non-existent.<ref>[http://www.cambridge.org/catalogue/catalogue.asp?isbn=9780511254819&ss=exc Vector- and Rodent-Borne Diseases in Europe and North America]. Norman G. Gratz. ''World Health Organization, Geneva.''</ref> ''[[Plasmodium falciparum]]'' became a real threat to colonists and [[indigenous people]] alike when it was introduced into the Americas along with the [[slave trade]]. Malaria devastated the [[Jamestown Settlement|Jamestown]] colony and regularly ravaged the South and Midwest. During the [[American Civil War]], there were over 1.2 million cases of malaria among soldiers of both sides.<ref>[http://www.infoplease.com/cig/dangerous-diseases-epidemics/malaria.html "A Brief History of Malaria"]</ref> --> === Žuta groznica === <!--[[Yellow fever]] has been a source of several devastating epidemics.<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Yellow_Fever Yellow Fever - LoveToKnow 1911].</ref> Cities as far north as New York, Philadelphia, and Boston were hit with epidemics. In 1793, the largest [[Yellow Fever Epidemic of 1793|yellow fever epidemic]] in U.S. history killed as many as 5,000 people in Philadelphia—roughly 10% of the population.<ref>{{cite web | last=Arnebeck | first=Bob | title=A Short History of Yellow Fever in the US | work=Benjamin Rush, Yellow Fever and the Birth of Modern Medicine | date = 30. 01. 2008. | url=http://www.geocities.com/bobarnebeck/history.html | accessdate=04-12-2008 }}</ref> About half of the residents had fled the city, including President George Washington. Aproximately 300,000 people are believed to have died from yellow fever in [[Spain]] during the 19th century.<ref>[http://www.iberianature.com/material/tigermosquito.htm Tiger mosquitoes and the history of yellow fever and dengue in Spain].</ref> In colonial times, West Africa became known as "the white man's grave" because of malaria and yellow fever.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/10/15/weekinreview/the-world-africa-s-nations-start-to-be-theirbrothers-keepers.html Africa's Nations Start to Be TheirBrothers' Keepers]. The New York Times, October 15, 1995.</ref> --> <!-- === Nepoznati uzroci === <!--There are also a number of unknown diseases that were extremely serious but have now vanished, so the [[etiology]] of these diseases cannot be established. The cause of ''[[Sweating sickness|English Sweat]]'' in 16th-century England, which struck people down in an instant and was more greatly feared than even the [[bubonic plague]], is still unknown. --> == Briga zbog budućih epidemija == === Virusne hemoragične groznice === {{main|Virusna hemoragična groznica}} === Rezistencija prema antibioticima === <!--Antibiotic-resistant microorganisms, sometimes referred to as "[[Antibiotic resistance|superbug]]s", may contribute to the re-emergence of diseases which are currently well-controlled. For example, cases of [[tuberculosis]] that are resistant to traditionally effective treatments remain a cause of great concern to health professionals. Every year, nearly half a million new cases of [[multidrug-resistant tuberculosis]] (MDR-TB) are estimated to occur worldwide.<ref>[http://www.who.int/mediacentre/news/releases/2009/tuberculosis_drug_resistant_20090402/en/index.html Health ministers to accelerate efforts against drug-resistant TB]. ''World Health Organization.''</ref> The [[World Health Organization]] (WHO) reports that approximately 50 million people worldwide are infected with multiple-drug resistant tuberculosis (MDR TB), with 79 percent of those cases resistant to three or more antibiotics. In 2005, 124 cases of [[MDR TB]] were reported in the United States. Extensively drug-resistant tuberculosis ([[XDR TB]]) was identified in Africa in 2006, and subsequently discovered to exist in 49 countries, including the United States. About 40,000 new cases of XDR-TB emerge every year, the World Health Organization estimates.<ref>[http://www.cnn.com/2008/HEALTH/11/17/tb.pandemic/index.html Tuberculosis: A new pandemic?]. CNN.com</ref> The [[Plague (disease)|plague]] bacterium could develop drug-resistance and become a major health threat.<ref>[http://www.scidev.net/en/health/antibiotic-resistance/news/drugresistant-plague-a-major-threat-say-scient.html Drug-resistant plague a 'major threat', say scientists], SciDev.Net</ref> [[List of historical plagues|Plague epidemics]] have occurred throughout human history, causing over 200 million deaths worldwide. The ability to resist many of the antibiotics used against plague has been found so far in only a single case of the disease in [[Madagascar]].<ref>[http://www.pasteur.fr/actu/presse/press/07pesteTIGR_E.htm Researchers sound the alarm: the multidrug resistance of the plague bacillus could spread]. Pasteur.fr</ref> In the past 20 years, common bacteria including ''[[Staphylococcus aureus]]'', ''[[Serratia marcescens]]'' and [[Enterococcus]], have developed resistance to various [[antibiotics]] such as [[vancomycin]], as well as whole classes of antibiotics, such as the [[aminoglycosides]] and [[cephalosporins]]. Antibiotic-resistant organisms have become an important cause of healthcare-associated (nosocomial) infections (HAI). In addition, infections caused by community-acquired strains of methicillin-resistant ''Staphylococcus aureus'' ([[MRSA]]) in otherwise healthy individuals have become more frequent in recent years. <!-- Antibiotics are not described as "strongest"; each has a specific range of activity. Antibiotics that are effective against many types of bacteria are termed "broad spectrum". Vancomycin is only effective against Gram-positive organisms, such as sensitive strains of ''S. aureus'' and Enterococcus. --> <!-- HAIs are a serious concern, but do not meet the definition of a pandemic --> --> === SARS === <!--In 2003, there were concerns that Severe Acute Respiratory Syndrome ([[Severe acute respiratory syndrome|SARS]]), a new and highly contagious form of [[atypical pneumonia]], might become pandemic. It is caused by a [[coronavirus]] dubbed [[SARS-CoV]]. Rapid action by national and international health authorities such as the [[World Health Organization]] helped to slow transmission and eventually broke the chain of transmission. That ended the localized epidemics before they could become a pandemic. However, the disease has not been eradicated. It could re-emerge. This warrants monitoring and reporting of suspicious cases of atypical pneumonia. --> === Influenca === {{main|Pandemija influence}} <!--Wild aquatic birds are the natural hosts for a range of [[influenza]] A viruses. Occasionally, viruses are transmitted from these species to other species, and may then cause outbreaks in domestic poultry or (rarely) give rise to a human pandemic. <ref name="sobrino6">{{cite book |chapterurl=http://www.horizonpress.com/avir|author=Klenk et al|year=2008|chapter=Avian Influenza: Molecular Mechanisms of Pathogenesis and Host Range|title=Animal Viruses: Molecular Biology|publisher=Caister Academic Press|isbn=978-1-904455-22-6}}</ref> <ref name="Kawaoka">{{cite book | author = Kawaoka Y (editor). | title = Influenza Virology: Current Topics | publisher = Caister Academic Press | year = 2006 | url=http://www.horizonpress.com/flu | isbn = 978-1-904455-06-6}}</ref> --> === H5N1 (Ptičja gripa) === {{Main|H5N1}} === Svinjska gripa (H1N1) === {{main|Svinjska influenca}} == Biološko ratovanje == Godine 1346. tijela mongolskih ratnika umrlih od bubonske kuge su prebačena preko zidina opsjednutog [[krim]]skog grada [[Feodosija#Kafa|Kafa]] (danas [[Feodosija]]). Nakon dugotrajne opsade u kojoj je [[Mongolsko Carstvo|mongolska]] vojska pod [[Jani Beg]]om pogođena bolešću, inficirani leševi su katapultirani preko zidina kako bi se inficiralo stanovništvo. Špekulira se kako je ova operacija zaslužna za izbijanje [[Crna smrt|Crne smrti]] u Evropi.<ref>{{citation |url=http://www.cdc.gov/ncidod/EID/vol8no9/01-0536.htm |author=Wheelis M. |title=Biological warfare at the 1346 siege of Caffa. |journal=Emerg Infect Dis |publisher=Center for Disease Control |year = 2002 }}</ref> Iako su [[Američki domoroci|domorodačko]] stanovništvo Amerike desetkovano u doticaju s bolestima [[Stari svijet|Starog svijeta]] postoji samo jedan dokumentiran slučaj gdje je to bila posljedica namjere. Britanska komandant Lord [[Jeffrey Amherst]] i pukovnik [[Henry Bouquet]] su u međusobnoj korespodenciji iznijeli ideju da se Indijancima prilikom incidenta poznatog kao [[Pontiacova pobuna]] (1763) na prevaru daju pokrivači zaraženi velike [[boginje|velikim boginjama]].<ref>{{citation |first=Jared |last=Diamond |title=Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies |publisher=W.W. Norton & Company |year=1997 |isbn=0-393-03891-2}}</ref> It is uncertain whether this documented British attempt successfully infected the Indians.<ref>Dixon, ''Never Come to Peace'', 152–55; McConnell, ''A Country Between'', 195–96; Dowd, ''War under Heaven'', 190. For historians who believe the attempt at infection was successful, see Nester, ''Haughty Conquerors"'', 112; Jennings, ''Empire of Fortune'', 447–48.</ref> Za vrijeme [[Kinesko-japanski rat (1937-1945)|kinesko-japanskog rata]] (1937-1945), [[Jedinica 731]] [[Imperijalna japanska vojska|japanske carske vojske]] je vršila [[eksperimenti nad ljudima|eksperimente]] na hiljadama, uglavnom kineskih, zarobljenika u svrhu razvijanja oružja za biološko ratovanja. Za vrijeme ratnih operacija su Japanci na osnovu tih eksperimenata koristili razne biloške agense protiv kineskih vojnika i civila. To je uključivalo bombe s biološkim agensima bačene iz zraka na razne ciljeve. Zbog toga su izbile epidemije [[kolera|kolere]], [[antraks]]a i [[kuga|kuge]] kojima se pripisuje smrt oko 400.000 kineskih civila.<ref>{{cite news |title=Doctors of Depravity |publisher=Daily Mail |author=Christopher Hudson |date=2 March 2007 |url=http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/news/news.html?in_article_id=439776&in_page_id=1770}}</ref>--> == Reference == === Napomene === {{reflist|colwidth=30em}} === Bibliografija === {{refbegin}} * <!-- ADD LENGTHY WORKS HERE WHEN USING IN SHORT FOOTNOTES --> {{refend}} == Literatura == {{refbegin}} * Steward's "The Next Global Threat: Pandemic Influenza". * American Lung Association. (2007, April), Multidrug Resistant Tuberculosis Fact Sheet. As retrieved from www.lungusa.org/site/pp.aspx?c=dvLUK9O0E&b=35815 November 29, 2007. * Larson, E. (2007). Community Factors in the Development of Antibiotic Resistance. [Electronic Version]. ''Annual Review of Public Health''. ''28'' pp.&nbsp;437–447. As accessed November 29, 2007. * Bancroft, E. A., (2007, October). Antimicrobial Resistance It's Not Just for Hospitals. [Electronic Version]. ''JAMA 298''(15) pp.&nbsp;1803–1804. As accessed November 29, 2007. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pandemic}} {{refbegin}} * [http://www.who.int/en/ WHO - Authoritative source of information about global health issues] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4381924.stm Past pandemics that ravaged Europe] * [http://www.cdc.gov/flu/pandemic/phases.htm CDC: Influenza Pandemic Phases] * [http://www.ecdc.europa.eu/ European Centre for Disease Prevention and Control - ECDC] {{refend}} [[Kategorija:Pandemije| ]] [[Kategorija:Epidemije]] [[Kategorija:Epidemiologija]] m8mfefb6z69it0htxyk2yrrbu2fogko 0 60839 42652095 42643261 2026-07-09T02:24:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652095 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Odžaci (razvrstavanje)}} {{Grad u Srbiji | naziv = Odžaci |mesto=Odžaci |slika= |opis_slike= | grb = COA_Odzaci.png |pokrajina={{zastava|Vojvodina}} |okrug=[[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački okrug]] | osnivanje = [[1522]]. | stara_imena = Kéménd, Hanfhausen, Hódság | stanovništvo = 9021 | godina_stanovništvo = [[2011]]. | gustina = 178 | površina = 411 | gšir = 45.504 | gduž = 19.256666 | nadmorska_visina = 89 | vremenska_zona = | poštanski_kod = 25250 | pozivni_broj = 025 | registarska_oznaka = SO | veb-strana = [http://www.odzaci.rs/ www.odzaci.rs] }} '''Odžaci''' ({{jez-mađ|Hódság}}, {{Jez-nem|Hodschag}}) su gradsko naselje u [[Srbija|Srbiji]], središte i administrativni centar istoimene [[Opština Odžaci|opštine]]. Grad se nalazi u [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkom okrugu]], na zapadu [[Vojvodina|Vojvodine]], u Panonskoj ravnici. Odžaci su najveće naselje u opštini po površini i broju stanovnika. Prema popisu stanovništva iz [[2011]]. godine grad ima 9.021 stanovnika. Većinu čine [[Srbi]]. Osnovani [[1522]]. godine, Odžaci su dugo vremena bili centar kudelje, zbog čega su dobili naziv „Hanfhausen“.<ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/istorijat | title= Istorijat Opštine Odžaci | publisher= odzaci.rs | accessdate= 30. 5. 2015. | archive-date= 2015-05-31 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150531013024/http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/istorijat }}</ref> Danas Odžaci više nisu veliki industrijski centar. Grad je danas domaćin mnogih međunarodnih i domaćih privrednih, kulturnih i sportskih manifestacija. == Nazivi == Ime Odžaci je množina reči „odžak“, koja je u [[srpski jezik]] došla iz [[Turski jezik|turskog jezika]] (u srpskom jeziku se kao alternativa upotrebljava i reč ''dimnjak''). U turskoj vojnoj terminologiji, reč označava vojnu posadu. Na turskom jeziku grad se nazivao ''Odzlak'', na [[nemački jezik|nemačkom]] ''Hanfhausen'' i na [[mađarski jezik|mađarskom]] ''Hódság'' (stariji mađarski naziv za grad bio je ''Kéménd'', a ovaj naziv se prvi put pominje [[1522]]. godine i znači ''mali dimnjak''). Kasniji mađarski naziv, '' Hódság '', ušao je u mađarski iz turskog ili srpskog jezika. <center> === Nazivi Odžaka kroz istoriju i na više stranih jezika === {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #FFFFFF; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Naziv ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Objašnjenje |- | Odžaci, Odžaci |[[Srpski jezik|Srpski naziv]]; prvi put se javlja [[1557]]. |- | Kéménd | Stari [[Mađarski jezik|mađarski]] naziv |- | Hódság | Novi [[Mađarski jezik|mađarski]] naziv |- | Hanfhausen | Stari[[Nemački jezik|nemački]] naziv |- | Hodschag | Novi [[Nemački jezik|nemački]] naziv |- | Odĵaci | Naziv na esperantu |- | Odžacі | [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] naziv |- | Odžaci | [[Ruski jezik|Ruski]] naziv |- | Odžacі | [[Engleski jezik|Engleski]] naziv |- | 奧扎齊 | [[Kineski jezik|Kineski]] naziv |- | Odzlak | [[Turski jezik|Turski]] naziv |- |} </center> == Geografija == === Reljef === Odžaci su smešteni u predelu koji karakterišu nepregledne i široke ravnice. Nadmorske visine su niže prema Dunavu, gde su formirane depresije i bare kao posledica aktivnosti velike reke. U pojasu između Srpskog Miletića i Bogojeva se nalazi predeo slatine, područje sa zaslanjenim zemljištem gde se nalazi izvestan broj zakonom zaštićenih biljaka.<ref>{{Cite web | url= http://www.turizamodzaci.rs/priroda.html | title= Reljef u Odžacima | publisher= turizamodzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-04-23 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150423161726/http://turizamodzaci.rs/priroda.html | dead-url= yes }}</ref> === Klima === Klima u Odžacima je umereno-kontinentalna. Prosečna godišnja temperatura iznosi 10.9 stepeni S. Najhladniji je januar sa prosečnom temperaturom -0.3 stepeni S, a najtopliji je jul sa 21.4 stepeni S. Ukupna osunčanost u toku godine iznosi 2.014 časova.<ref>{{Cite web | url= http://www.turizamodzaci.rs/priroda.html | title= Klima u Odžacima | publisher= turizamodzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-04-23 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150423161726/http://turizamodzaci.rs/priroda.html | dead-url= yes }}</ref> {{Klima grada |Grad_genitiv=Odžaka | Jan_sr= | Jan_sr_pad=37 | Feb_sr= | Feb_sr_pad=30 | Mar_sr= | Mar_sr_pad=36 | Apr_sr= | Apr_sr_pad=45 | Maj_sr= | Maj_sr_pad=60 | Jun_sr= | Jun_sr_pad=81 | Jul_sr= | Jul_sr_pad=66 | Avg_sr= | Avg_sr_pad=53 | Sep_sr= | Sep_sr_pad=54 | Okt_sr= | Okt_sr_pad=47 | Nov_sr= | Nov_sr_pad=54 | Dec_sr= | Dec_sr_pad=47 | God_sr= | God_sr_pad=612 | Jan_sr_min=-3 | Jan_sr_maks=4 | Feb_sr_min=-3 | Feb_sr_maks=6 | Mar_sr_min=1 | Mar_sr_maks=12 | Apr_sr_min=6 | Apr_sr_maks=18 | Maj_sr_min=11 | Maj_sr_maks=23 | Jun_sr_min=14 | Jun_sr_maks=26 | Jul_sr_min=15 | Jul_sr_maks=29 | Avg_sr_min=15 | Avg_sr_maks=29 | Sep_sr_min=11 | Sep_sr_maks=24 | Okt_sr_min=6 | Okt_sr_maks=18 | Nov_sr_min=2 | Nov_sr_maks=10 | Dec_sr_min=-2 | Dec_sr_maks=4 | God_sr_min=6 | God_sr_maks=17 | Jan_a_maks=19 | Jan_a_min=-27 | Feb_a_maks=21 | Feb_a_min=-22 | Mar_a_maks=26 | Mar_a_min=-20 | Apr_a_maks=29 | Apr_a_min=-6 | Maj_a_maks=35 | Maj_a_min=1 | Jun_a_maks=37 | Jun_a_min=4 | Jul_a_maks=40 | Jul_a_min=7 | Avg_a_maks=40 | Avg_a_min=6 | Sep_a_maks=36 | Sep_a_min=2 | Okt_a_maks=29 | Okt_a_min=-7 | Nov_a_maks=24 | Nov_a_min=-18 | Dec_a_maks=20 | Dec_a_min=-24 | God_a_maks=40 | God_a_min=-27 |}} === Položaj === [[Datoteka:Odzaci mun.png|230p|mini|d|Položaj Odžaka u opštini]] Za položaj Odžaka bitan je položaj na saobraćajnoj osnovi [[Novi Sad]] - [[Sombor]] koja ima širi međuregionalni značaj i predstavlja jednu od varijanti spajanja jugoistočne sa centralnom Evropom. Položaj Odžaka odredio je saobraćajnu raščlanjenost u čijem se središtu spaja nekoliko železničkih krakova, od kojih meridionalna železničko-prometna osovina ima dominantni, a ostali saobraćajni pravci regionalni ili lokalni značaj. Jugoistočni železnički krak iz Novog Sada, i severni iz Sombora formirali su severni i južni pravac odžačkom prostoru. Železnički krak u pravcu Novog Sada ima prvorezredni supraregionalni značaj, jer se oslanja na glavnu železničku magistaralu i preko [[Beograd]]a povezuje sa jugoistočnim delovima Balkanskog poluostrva, u pravcu [[Atina|Atine]] i [[Sofija|Sofije]], i dalje sa [[Istanbul]]om i [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Severna saobraćajna linija direktno se oslanja na magistralu [[Subotica]] - [[Dalj]]- [[Vinkovci]] u pravcu [[Zagreb]]a i [[Ljubljana|Ljubljane]]. Saobraćajna povezanost zapadnog i severozapadnog dela odžačke opštine izvodi se preko Karavukova, sekundarnog saobraćajnog čvora Odžaka, i u pravcu Bogojeva sa osloncem na već spomenutu magistalu Subotica - Sombor - Dalj -Vinkovci. Karavukovo je sekundarni saobraćajni čvor Odžaka, dok se Bogojevo zbog svog položaja na glavnoj magistrali pojavljuje kao zaseban saobraćajni individualitet. Preko [[Karavukovo|Karavukova]] na odžački saobraćajni čvor nadovezuje se i železnička linija iz [[Bač]]a i [[Bačka Palanka|Bačke Palanke]], čime se formira zapadni jugozapadni saobraćajni sistem odžačkog prostora, koji spaja nekoliko saobraćajnih pravaca sa račvanjem kod Karavukova i [[Bogojevo|Bogojeva]].<ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/geografski-polozaj-lat | title= Geografski položaj Odžaka | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> <center> === Udaljenost od glavnih gradova iz regiona === </center> <center> {| {{prettytable}} align="center" |- style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray; text-align:left;" || '''Naziv grada''' || Beograd || Zagreb || Sarajevo || Podgorica || Tirana || Skoplje || Sofija || Bukurešt || Budimpešta || Ljubljana |- style=""background: #FFFFFF; border-bottom: 2px solid gray; text-align:left;" || '''Udaljenost u km''' || 138 || 331 || 323 || 477 || 654 || 569 || 527 || 757 || 268 || 471 |} </center> == Istorijat mesta == === Osnivanje Odžaka === Prvi pomen Odžaka vezuje se za [[1557]]. ili [[1558]]. godinu. Odžaci se tada pominju kao naselje u Bačkoj koje su osnovali [[Turci]] za vreme vojnih operacija koje su vodili u južnoj [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]]. O poreklu imena naselja postoji više teorija, jedna od njih je da ime vodi poreklo od imena turskog vojnog odreda koji je boravio na prostoru naselja, postoji i teorija po kojojime vodi poreklo od turske reči za dimnjak, (zbog dimnjaka koji su virili iz zemunica prvog naselja), kao i da su Odžaci dobili naziv po bosanskom [[Odžak]]u odakle je u [[16. vek]]u doseljeno 7 srpskih porodica. U [[17. vek]]u Odžaci su opusteli, stanovništvo se pod pritiskom velikih dažbina,naplaćivanih za vojne potrebe i rata,mahom iselilo na sever. Tokom [[18. vek]]a naselje je obnovljeno i tada u Odžacima živi oko stotinak srpskih i šokačkih porodica. Vlasti [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] odlučuju da kolonizuju ovaj prostor nemačkim kolonistima, što dovodi do prisilnog iseljavanja starosedelačkog stanovništva ([[Srbi|Srba]] i [[Šokci|Šokaca]]). === Razvoj Odžaka === [[Datoteka:1895_Hodsagh_20kr_Issue1881_Serbia.jpg|230p|mini|l|Poštanska marka iz 1895. godine]] Od doseljavanja prvih kolonista vrtoglavi privredni razvoj Odžaka koji se pre svega oslanjao na proizvodnju [[Kudelja|kudelje]] pratio je i društveni razvoj mesta. [[1762]]. godine osnovana je prva škola, na nemačkom jeziku. Prva crkva sagrađena je [[1764]]. godine, ali od nje nije sačuvan nikakav trag. [[1818]]. godine održana je proslava povodom postavljanja temelja nove crkve koja je završena [[1821]]. godine. [[1813]]. godine Odžaci dobijaju privilegiju održavanja nedeljnog sajma i dva godišnja vašara i dobijaju status trgovišta. [[1871]]. godine osniva se sreski sud, [[1879]]. služba zemljišnih knjiga, [[1884]]. služba kneza (prvi odžački knez bio je Jozef Visi). Prva štamparija osnovana je 1887. godine. U Odžacima u to vreme rade dva novčana zavoda: Odžačka štedionica i Odžačka kasa uzajamne pomoći, a [[1897]]. osnovana je i poreska služba.1895. godine završena je izgradnja pruge Novi Sad-Baja koja prolazi kroz Odžake, a iste godine kroz mesto je prošao i prvi voz. 1899. godine u okviru samostana u Odžacima izgrađeno je prvo dečje zabavište koje je 1936. godine premešteno u novu moderniju zgradu koju je izgradio vlasnik Fabrike kanapa i užarije Johan Ertl. [[1906]]. firma ''Ertl i Šverer'' (takođe delom u vlasništvu porodice Ertl) otvara prvu električnu centralu za potrebe svog mlina i tako dolazi i do elektrifikacije mesta. [[1911]]. godine u Odžacima osnovan je fond za izgradnju građanske škole, prikupljeno je 70 000 kruna, ali je izgradnja škole odložena zbog Prvog svetskog rata. [[1917]]. godine prikupljeno je još 300 000 kruna i škola počinje sa radom, prvobitno u kući porodice Kraus, pa u kući porodice Bruner i konačno se [[1927]]. premešta u novu zgradu napravljenu po nacrtu arhitekte Jozefa Švera. === Prvi svetski rat === Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] u Odžacima se otvara vojni lazaret u zgradi osnovne škole u kojem su lečeni ranjenici donešeni sa fronta. U Prvom svetskom ratu poginulo je 162 Odžačana. Po oslobođenju Odžaci postaju deo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] i kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. === Odžaci – centar kudelje === [[Datoteka:Tehnička Škola Odžaci.jpg|230p|mini|d|Dvorac Ertl-Tehnička škola]] Doseljeni kolonisti uglavnom su se bavili poljoprivredom. Njihovim dolaskom počinje i masovan uzgoj [[konoplja|konoplje]] iako se po nekim turskim defterima gajenje konoplje spominje još u vreme kad su oni vladali ovim prostorima. Zemljište u Odžacima i okolini bilo je idealno za gajenje ove biljke, čemu je najviše doprinosila reka Mostonga koja se često izlivala i plavila okolna područija. Takođe [[Mostonga]] je bila idealna za močenje konoplje. Proizvodnju je inicirao baron Kotman koji je izvestio [[Beč]] da konoplja dobro uspeva na teritoriji novosagrađenih kolonističkih naseobina. On je okupio proizvođače kudelje, obezbedio im sredstva za rad i obavezao se da će od njih otkupiti 5 000 lakata tkanine godišnje. Proizvodnja se kasnije omasovila, i Odžaci postaju jedan od najvećih centara za proizvodnju kudelje u Evropi.<ref>{{Cite web | url= http://www.paunpress.com/user/tur.php?id=982 | title= Zavičaj kudelje, tamburaša i alasa | publisher= paunpress.com | accessdate= 30. 5. 2015. | archivedate= 2015-05-31 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20150531013001/http://www.paunpress.com/user/tur.php?id=982 | deadurl= yes }}</ref> [[1779]]. počinje da se održava vašar kudelje, koji vremenom dobija na značaju. [[1907]]. godine otvara se fabrika za preradu kudelje i proizvodnju užadi, otvaraju je članovi imućne porodice Ertl (Franc i Johan) po uzoru na sličnu fabriku u [[Segedin]]u. Od početnih 200 radnika fabrika se brzo razvija i već [[1929]]. dostiže cifru od 880 zaposlenih. Vremenom proizvodnja se širi pa se osim užadi proizvode i jutani tepisi, a od 1933. i vunena i svilena tkanina. === Dolazak nemačkih kolonista === Kolonizacija Odžaka nemačkim življem počinje [[1755]]. godine kada se donosi odluka o naseljavanju 300 nemačkih porodica. Nemački kolonisti od vlasti Habzburške monarhije dobijaju zemljište za gradnju kuća, onoliko zemlje koliko su mogli da obrađuju, seme itd. Osim toga dobijaju status slobodnih carskih podanika, pa su tako kmetovi među njima oslobođeni svojih obaveza. Kolonisti koji su naselili Odžake bili su većinom iz nemačkih oblasti: [[Baden]]a, [[Švarcvald]]a, [[Alzas]]a, [[Loren]]e, [[Hesen]]a itd. U svoje novo mesto boravka dolazili su Dunavom, brodovima poznatim pod imenom ''Ulmske kutije'' plovili su preko Beča i [[Budimpešta|Budimpešte]] do Apatina gde su se iskrcavali. Prvi kolonisti stigli su [[1756]]. godine, među kojima je bio i baron Kotman, vlasnik poseda. === Drugi svetski rat i Kulturbund === [[1920]]. godine osnovan je [[Kulturbund]], nemačka nacionalistička organizacija, koja je bila početno zamišljena kao nepolitička organizacija koja deluje na području cele [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a imao za cilj da čuva i razvija nemačku kulturu i jezik.{{sfn|Tomasevich|2002|pp=201}} Organizacija je dva puta zabranjivana prvi put [[1924]]. godine, drugi put tokom [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]. Prvi ogranak Kulturbunda u Bačkoj formiran je [[1920]]. godine u Parabuću (Ratkovo). [[1930]]. godine dozvoljen je rad Kulturbunda. Dolaskom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast u Nemačkoj delovanje Kulturbunda se radikalizuje i prihvataju se nacional-socijalističke ideje unutar organizacije. Iz godine u godinu broj članova raste, posebno nakon [[1939]]. godine i početka [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Tokom rata organizacija jača i postaje glavni organizator društvenog života u nemačkim mestima u Bačkoj, između ostalih i u Odžacima. Takođe organizuje odlazak mladih Nemaca u Vermaht i SS jedinice. Posle invazije snaga Trećeg rajha na Jugoslaviju, teritorija Bačke okupirana je od strane mađarske vojske. Tokom okupacije vršen je sistematski progon: Srba, Jevreja, Roma kao i političkih neistomišljenika svih nacionalnosti od strane mađarske vojske i žandarmerije. === Oslobađanje Odžaka === [[Datoteka:Odzaci Karla Marksa2.JPG|230p|mini|l|Ulica Karla Marksa]] Oslobođenje konačno dolazi 22. oktobra [[1944]]. godine.<ref>[http://www.mod.gov.rs/multimedia/file/staticki_sadrzaj/tradicija/Kalendar_lokalnih_desavanja_2014.pdf Kalendar lokalnih dešavanja], mod.gov.rs, Pristupljeno 30. 5. 2015.</ref> Odžake su oslobodile Vojvođanske brigade zajedno sa jedinicom Crvene armije. Ozbiljnije borbe sa mađarskim žandarima vodio je Bačkopalanački odred 17. oktobra između Parabuća (Ratkova) i Odžaka. Na sam dan oslobođenja nije bilo otpora kao ni dočeka oslobodioca pošto je mesto bilo uglavnom naseljeno nemačkim življem koji su se većinom povukli zajedno sa nemačkom vojskom i napustili zemlju, prva kolona je krenula još 9. oktobara. Jedan broj Nemaca je ostao, oni su internirani u logore da bi kasnije takođe napustili zemlju i preselili se mahom u Austriju i Nemačku. Po oslobođenju ovih krajeva dolazi do Batinske bitke, najveće bitke na ovim prostorima u kojoj vojnici Crvene armije i Vojvođanskih brigada pod komandom potpukovnika Srete Savića uspevaju da poraze nemačke snage koje su brojale čak 60 000 vojnika, pređu Dunav i oslobode Dardu i Beli Manastir, čime su nemačke snage potisnute na teritoriju Mađarske. === Period nakon Drugog svetskog rata === Po završetku Drugog svetskog rata dolazi do kolonizacije stanovništva iz manje razvijenih krajeva države u Vojvodinu, kako bi se naselio prostor na kom je pre rata živela nemačka nacionalna manjina. U opštini Odžaci uglavnom su naseljeni kolonisti iz južne Srbije i to iz: vranjskog, leskovačkog, pirotskog, niškog i topličkog okruga. U [[Karavukovo|Karavukovu]] su naseljeni kolonisti iz Vranjske kotline i Gornje Pčinje, u [[Ratkovo|Ratkovu]] iz Toplice i okoline Leskovca, u [[Srpski Miletić|Srpskom Miletiću]] iz Jablanice, Vlasotinaca i Suve reke, u [[Deronje|Deronjama]] iz okoline Pirota, a u Odžacima iz okoline [[Pirot]]a i [[Niš]]a. U [[Bački Brestovac]] i [[Bački Gračac]] naseljeni su kolonisti iz Bosne i Like. == Političko i administrativno uređenje == Odžaci imaju status gradskog naselja i sedište su opštine Odžaci koju čine: Odžaci, [[Bački Brestovac]], [[Bački Gračac]], [[Bogojevo]], [[Deronje]], [[Karavukovo]], [[Lalić]], [[Ratkovo]] i [[Srpski Miletić]]. Organi vlasti u Odžacima su Skupština opštine Odžaci, Prdsednik Opštine, Opštinsko veće, Opštinska uprava i nezavisna regulatorna tela.<ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/2012-05-29-11-29-54/organizaciona-struktura-opstine | title= Organizaciona struktura opštine | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-05-31 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150531062322/http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/2012-05-29-11-29-54/organizaciona-struktura-opstine }}</ref> === Skupština opštine === Skupština opštine je predstavnički organ koji vrši osnovne funkcije lokalne vlasti, utvrđene ustavom, zakonom i statutom. Skupštinu opštine čine 27 članova. Predsednik Skupštine Opštine Odžaci je Isidora Đaković, a njen zamenik Miroslav Kondić. === Predsednik opštine === Predsednika opštine bira Skupština opštine iz reda odbornika na period od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika. Predsednik Skupštine opštine predlaže kandidata za predsednika opštine. Predsedniku opštine i zameniku predsednika opštine, izborom na ove funkcije, prestaje mandat odbornika u Skupštini opštine. Predsednik opštine i zamenik predsednika opštine su na stalnom radu u opštini. Predsednik Opštine Odžaci je Dušan Marijan, a njegov zamenik Biljana Cekić. === Opštinsko veće === Opštinsko veće bira Skupština opštine na predlog predsednika opštine, na period od četiri godine i ono utvrđuje predlog odluke o budžetu opštine, vrši nadzor nad radom opštinske uprave, poništava ili ukida akte opštinske uprave koji nisu u saglasnosti sa zakonom, statutom i drugim opštim aktom ili odlukom koju donosi skupština opštine, rešava u upravnom postupku u drugom stepenu o pravima i obavezama građana, preduzeća i ustanova i drugih organizacija iz izvornog delokruga opštine. Opštinsko veće Odžaka broji 11 članova, a njime predsedava Predsednik Opštine Odžaci Dušan Marijan. === Opštinska uprava === Opštinska uprava je stručno-izvršna služba, koja neposredno sprovodi propise opštine, kao i republičke zakone i druge propise čije izvršenje je povereno opštini, priprema nacrte odluka i drugih akata koje donosi Skupština opštine i Predsednik opštine i vrši stručne poslove koje joj poveri Skupština opštine i Predsednik opštine. == Demografija == U naselju Odžaci 2011. živelo je 9021 stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosila je 43 godine (41 kod muškaraca i 44,9 kod žena). U naselju ima 3352 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,63. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Odžaci imaju 9021 stanovnika. Prema etničkim grupama, stanovnici Odžaka su se izjasnili kao Srbi (7487), Jugosloveni (53), Crnogorci (48), Romi (96), Hrvati (102), Slovaci(125) i Mađari (229). <center> === Struktura stanovništva === </center> <center> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #999; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:100%;" |- style="background:#C4D8E2;" |'''background-color:#1E90FF;"| '''Godina popisa''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1948]].'''<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1953]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1961]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1971]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1981]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[1991]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[2002]].''' |'''background-color:#1E90FF;"| '''[[2011]].''' |- |'''Br. stanovnika''' | style="text-align:right;"| 6607 | style="text-align:right;"| 7266 | style="text-align:right;"| 7841 | style="text-align:right;"| 9052 | style="text-align:right;"| 9933 | style="text-align:right;"| 10567 | style="text-align:right;"| 10108 | style="text-align:right;"| 9021 |} </center> {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav |pozadina=#C4D8E2 |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|7487|84.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|blue|229|2.60}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|red|125|1.42}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|102|1.16}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|orange|53|0.60}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|48|0.54}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|magenta|96|1.09}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|black|33|0.37}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|13|0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|pink|15|0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|navy|5|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|silver|13|0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|purple|7|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|yellow|5|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|blue|5|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|25|0.28}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|15|0.17}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|orange|3|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi]]|cyan|2|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|6|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|Ostali|black|539|6.12}} }} <center> {{bar box |width=300px |title=Stanovništvo Odžaka prema polu |titlebar=#C4D8E2 |bars= {{bar percent|Žene|yellow||51.93}} {{bar percent|Muškarci|red||48.07}} }} </center> {{-}} {{bar box |width=300px |title=Stanovništvo Odžaka prema starosti |titlebar=#C4D8E2 |position=left |bars= {{bar percent|85+|gray|80|0.91}} {{bar percent|80-85|gray|194|2.20}} {{bar percent|75-79|gray|344|3.90}} {{bar percent|70-74|gray|436|4.95}} {{bar percent|65-69|gray|397|4.51}} {{bar percent|60-64|gray|754|8.56}} {{bar percent|55-59|gray|803|9.11}} {{bar percent|50-54|gray|685|7.77}} {{bar percent|45-49|gray|644|7.31}} {{bar percent|40-44|gray|572|6.49}} {{bar percent|35-39|gray|583|6.62}} {{bar percent|30-34|gray|605|6.87}} {{bar percent|25-29|gray|582|6.61}} {{bar percent|20-24|gray|529|6.00}} {{bar percent|15-19|gray|491|5.57}} {{bar percent|10-14|gray|375|4.26}} {{bar percent|5-9|gray|406|4.61}} {{bar percent|0-4|gray|331|3.76}} }} === Domaćinstva === <center> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #999; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:100%;" |- style="background:#C4D8E2;" |'''background-color:#F5DEB3;"| '''Godina popisa''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1948]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1953]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1961]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1971]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1981]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[1991]].''' |'''background-color:#C2B280;"| '''[[2002]].'''<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |'''background-color:#C2B280;"| '''[[2011]].''' |- |'''Broj domaćinstva''' | style="text-align:right;"| 1924 | style="text-align:right;"| 2039 | style="text-align:right;"| 2225 | style="text-align:right;"| 2757 | style="text-align:right;"| 3299 | style="text-align:right;"| 3623 | style="text-align:right;"| 3520 | style="text-align:right;"| 3352 |} </center> <center> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #999; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:100%;" |- style="background:#C4D8E2;" |'''background-color:#F5DEB3;"| '''Broj članova''' |'''background-color:#C2B280;"| '''1''' |'''background-color:#C2B280;"| '''2''' |'''background-color:#C2B280;"| '''3''' |'''background-color:#C2B280;"| '''4''' |'''background-color:#C2B280;"| '''5''' |'''background-color:#C2B280;"| '''6 i više članova''' |'''background-color:#C2B280;"| '''Prosečan broj članova''' |- |'''Broj domaćinstva''' | style="text-align:right;"| 795 | style="text-align:right;"| 966 | style="text-align:right;"| 694 | style="text-align:right;"| 608 | style="text-align:right;"| 198 | style="text-align:right;"| 91 | style="text-align:right;"| 2.63 |} </center> === Stanovništvo prema bračnom stanju i polu === <center> {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #FFFFFF; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" |Pol ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Ukupno ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Neoženjen/Neudata ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Oženjen/Udata ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Udovac/Udovica ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Razveden/Razvedena ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Nepoznato |- | Muški | 3967 |1157 |2499 |165 |138 |8 |- | Ženski | 4486 |920 |2512 |762 |279 |13 |} </center> <center> === Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja === {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #FFFFFF; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" |Pol ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Poljoprivreda, lov i šumarstvo ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Ribarstvo ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Prerađivačka industrija ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Proizvodnja i snabdevanje ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Građevinarstvo ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Trgovina ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Hoteli i restorani ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Hoteli i restorani |- | Muški |114 |1 |970 |16 |69 |236 |52 |110 |- | Ženski |66 |1 |648 | |15 |275 |36 |28 |- | Oba |210 |2 |1618 |16 |84 |511 |88 |138 |- ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" |Pol ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Finansijsko posredovanje ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Nekretnine ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Državna uprava i odbrana ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Obrazovanje ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Zdravstveni i socijalni rad ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Ostale uslužne aktivnosti ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Nepoznato ! style="background: #C4D8E2; border-bottom: 2px solid gray;" | Ukupno |- | Muški | 32 |26 |104 |48 |50 |54 |75 |1987 |- | Ženski | 59 |25 |76 |137 |132 |42 |54 |1594 |- | Oba | 91 |51 |180 |185 |182 |96 |129 |3581 |} </center> </center> <center> === Verska struktura stanovništva === </center> <center> {{bar box |width=300px |title=Verska struktura stanovništva Odžaka |titlebar=#C4D8E2 |bars= {{bar percent|Pravoslavci|blue||83.97}} {{bar percent|Katolici|yellow||7.07}} {{bar percent|Agnostici i neopredeljeni|green||0.03}} {{bar percent|Ateisti|red||0.98}} {{bar percent|Muslimani|lightgreen||0.11}} {{bar percent|Protestanti|lightblue||2.68}} {{bar percent|Ostale hrišćanske religije|lightred||0.20}} {{bar percent|Istočnjačke veroispovesti|lightyellow||0.01}} {{bar percent|Ostale veroispovesti|gray||0.01}} {{bar percent|Ne izjašnjavaju se|lightgreen||4.36}} {{bar percent|Nepoznato|black||0.47}} }} </center> == Privreda == Odžaci su ranije bili orijentisani na [[poljoprivreda|poljoprivrednu]] proizvodnju, ali u poslednjih 50. Godina razvila se tekstilna, hemijska i mašinska industrija. Značajni izvozni rezultati su postignuti u hemijskoj industriji, kao i u proizvodnji i izvozu mašina i opreme za poljoprivredu, kako za domaće tako i za inostrano tržište. Na skoro 2.000 hektara šuma omogućen je razvoj lovnog turizma i privlači veliki broj stranih turista.<ref>{{Cite web | url= http://srbija.superodmor.rs/lov-i-ribolov/lov-i-ribolov/532/lov-i-ribolov-u-okolini-odzaka | title= Lov i ribolov - Odzaci | publisher= srbija.superodmor.rs | accessdate= 30. 5. 2015. | archivedate= 2015-05-31 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20150531015212/http://srbija.superodmor.rs/lov-i-ribolov/lov-i-ribolov/532/lov-i-ribolov-u-okolini-odzaka | deadurl= yes }}</ref> Razvoj privrede je povećao i stopu zaposlenosti i doprineo je stvaranju boljih uslova za život građana. Privreda Odžaka orijentisana je na bivše republike Jugoslavije, ali i na zemlje Evropske unije, kao što su [[Nemačka]], [[Italija]] i [[Bugarska]]. U Srbiji Odžaci privredno gravitiraju ka Novom Sadu i Bačkoj Palanci.<ref>{{Cite web | url= http://odzaci.opstinesrbije.com/?menu=4 | title= Privreda u Odžacima | publisher= opstinesrbije.com | accessdate= 3. 6. 2015. | archivedate= 2016-06-30 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20160630211523/http://odzaci.opstinesrbije.com/?menu=4 | deadurl= yes }}</ref> === Privredni napredak Odžaka – polovina šesdesetih do kraja osamdesetih godina XX veka === [[Datoteka:Autobus Sabracaj Odzaci u Somboru.jpg|230p|mini|d|Autobus Saobraćaj Odžaci]] Razvijane su industrijske grane za koje je u opštini postojala sirovinska osnova, kao što su: tekstilna industrija sa proizvodnjom sintetičkih prediva, proizvodnja, mlevenje i prerada žitarica, proizvodnja [[hleb]]a i peciva, kao i prerada mleka i proizvoda mlečnih proizvoda, proizvodnja stočne hrane. Proizvodnja je prekinuta u poslednjih desetak godina, pa su proizvodni kapaciteti ostali van funkcije. === Devedesete i sankcije === Sankcije Jugoslaviji devedesetih su najviše pogodile Odžake, velika preduzeća Odžaka nisu imala mogućnost da plasiraju svoje proizvode i izvoze ih u inostranstvo. Posledice su bile mnogobrojne: otpušten je veliki broj ljudi, oprema u [[preduzeće|preduzećima]] je zastarela, a čak su i neke fabrike koje su bile ponos opštine prestale sa radom. Prestanak rada većih preduzeća uzrokovao je veliku stopu nezaposlenosti, smanjenje proizvodne aktivnosti, gubitak tržišta i izostanak tehnoloških inovacija. === Početak privatizacije === Proces privatizacije u Odžacima je bio isti kao i u Srbiji, spor i bez odgovarajućeg socijalnog programa i programa zapošljavanja.<ref>{{Cite web | url= http://www.ico.rs/crni-bilans-privatizacije-u-opstini-odzaci/ | title= Privatizacija preduzeća u Odžacima | publisher= ico.rs | accessdate= 3. 6. 2015.}}</ref> Najveći problem privatizacije u Odžacima su neuspele privatizacije koje se ogledaju u poništenju privatizacije, otpuštanju radnika, padu proizvodnje i napuštanju osnovne delatnosti. Privatizovana preduzeća su restruktuirana, pa je većina radnika ostala bez posla, postojeći proizvodni pogoni su postali skladišta i otkupne stanice, te ne mogu služiti za zapošljavanje. === Novi uspon Odžaka === [[Datoteka:Odžaci2.jpg|230p|mini|l|Ulica u Odžacima]] Hemijska industrija preovlađuje u Odžacima, čiji je nosilac “Hipol” i manja preduzeća koja se bave preradom plastike “Bonel”, ”Dunaplast”, ”Polins”, ”Grajner”. Mašinska industrija ”Poljostroj” sa proizvodnjom poljoprivrednih mašina. Zanatske radnje za štampu i konfekcioniranje ambalaže. Izgradnja graćevinske galanterije, izrada nameštaja, odevnih predmeta. Sa radom je počela i [[tekstilna industrija]], kao i [[prehrambena industrija]]. == Kultura == Odžaci se odlikuju prvenstveno svojom šarolikošću: nacionalnom, kulturnom, verskom i dr. Upravo ova šarolikost može se videti na brojnim turističkim manifestacijama koje se tokom godine održavaju u svim naseljima opštine. Svaka od njih je jedinstvena i posebna, a pojedine pretenduju da prerastu u tradicionalne manifestacije koje svojim značajem prevazilaze granice opštine [[Opština Odžaci|Odžaci]]. === Umetnici iz Odžaka === [[Datoteka:DraganKosovac.png|230p|mini|d|Slika Dragana Kosovca]] Među književnicima, slikarima i glumcima iz Odžaka kao najznačajniji se ističe Jovan Hadžić, književnik i političar, koji je nemačku osnovnu školu 1810. godine završio u Odžacima.<ref>{{Cite web | url= http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=788.0 | title= Jovan Hadžić | publisher= riznicasrpska.net | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2016-09-23 | archive-url= https://web.archive.org/web/20160923124328/http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=788.0 | dead-url= yes }}</ref>> Bio je među najobrazovanijim i najistaknutijim Srbima svog vremena, a 1826. godine u Pešti je sa nekoliko znamenitih Srba osnovao Maticu srpsku, čiji je bio prvi predsednik. Zatim su tu i Atanasije Nikolić slavni matematičar, pesnik, pisac, pozorišni reditelj i glumac koji je sa Jovanom Sterijom Popovićem osnovao prvo pozorište 1841. godine u Beogradu, Teatar na Đumruku, kao i Milka Grgurova prva profesionalna glumica u Srbiji, “srpska Sara Bernard”. U Odžacima je rođen i pisac Radomir Z. Putnik koji je takođe i dramaturg, teatrolog, pozorišni i književni kritičar. Tu su i slikari Karol Miloslav Lehotski, prvi školovani slikar, i Rafailo Georgije Momčilović slikar iz redova Srpske pravoslavne crkve. Pesnici Jovan Berić, Đena Pavlović <ref>{{Cite web | url= http://odzaci-hodschag.blogspot.com/2013/01/ena-pavlovic.html | title= Đena Pavlović | publisher= odzaci-hodschag.blogspot.com | accessdate= 3. 6. 2015.}}</ref>, čija je poema “Sitna knjiga od Krajine Marku, Šalje mu je na koljeno: Odžačanin Đemo” i socijalni pesnik Proka Jovkić. [[Slobodan Trkulja]] srpski muzičar, multiinstrumentalista, kompozitor i pevač grlenog i vizantijskog stila koji je iz Odžaka. Takođe u Odžacima je živela i glumica [[Jugoslava Drašković]]. === Manifestacije u Odžacima === Neke od manifestacija su:<ref>{{Cite web | url= http://www.turizamodzaci.rs/manifestacije.html | title= Manifestacije | publisher= turizamodzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-04-24 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150424192640/http://turizamodzaci.rs/manifestacije.html | dead-url= yes }}</ref> {{Col-begin}} {{Col-2}} * Lomljenje božićne česnice * Doček Nove godine * Haiku festival * CACIB Međunarodna izložba pasa svih rasa * Odžaci na dlanu * Oslikavanje uskršnjih jaja * Fijakerijada {{Col-break}} * Moto fest * Dan Dunava * Međunarodni festival meda * „Zlatni kotlić“ opštine Odžaci * Internacionalni karate turnir „Zlatna pesnica“ * Odžačka rakijada * IMAF Međunarodni festival multimedijalne umetnosti {{Col-end}} === Obrazovanje === U Odžacima se nalaze dve osnovne škole OŠ Miroslav Antić i OŠ Branko Radičević.<ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/administrativne-informacije/2012-07-12-12-18-33/2012-07-12-12-54-07/obrazovanje-osnovne-skole-lat | title= Osnovne škole iz Odžaka | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-05-31 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150531062453/http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/administrativne-informacije/2012-07-12-12-18-33/2012-07-12-12-54-07/obrazovanje-osnovne-skole-lat }}</ref> Nakon oslobođenja Odžaka osnovana je Državna niža gimnazija, koja se kasnije razvila u Gimnaziju ''Jovan Jovanović Zmaj'', danas je to [[Gimnazija i ekonomska škola Jovan Jovanović Zmaj|Gimnazija i ekonomska škola ''Jovan Jovanović Zmaj'']]. Pored nje u Odžacima postoje još dve srednje škole [[Tehnička škola Odžaci|Tehnička škola]] <ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/administrativne-informacije/2012-07-12-12-18-33/2012-07-12-12-54-07/obrazovanje-srednje-skole-lat | title= Srednje škole iz Odžaka | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i privatna ekonomsko-poslovna škola Srednja stručna škola Odžaci <ref>{{Cite web | url= http://srednjeskole.edukacija.rs/privatne-srednje-skole/odzaci/srednja-strucna-skola | title= Privatna srednja škola iz Odžaka | publisher= edukacija.rs | accessdate= 3. 6. 2015.}}</ref>, kao i odeljenje niže muzičke škole "Petar Konjović" i fakulteta za uslužni biznis EDUKONS. === Sport === {{poseban članak|Spisak sportskih klubova u Odžacima}} [[Datoteka:Sportsko poslovni centar Odzaci.jpg|230p|mini|l|Sportsko-poslovni centar]] Prvi fudbalski klub u Odžacima osnovan je 1919. godine pod imenom [[FK Tekstilac Odžaci|Odžački športski klub]] <ref>{{Cite web | url= http://www.fussballabzeichen.at/index.php?link=galerie&cat1=06%29%20JUGOSLAWIEN&cat2=WOJWODINA&cat3=ODZACI%20-%20Sportski%20Club%201919&show | title= ODZACI - Sportski Club 1919 | publisher= fussballabzeichen.at | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-09-24 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150924020119/http://www.fussballabzeichen.at/index.php?link=galerie&cat1=06%29%20JUGOSLAWIEN&cat2=WOJWODINA&cat3=ODZACI%20-%20Sportski%20Club%201919&show | url-status= dead }}</ref>, a nastupa na stadionu Ivo Lola Ribar.<ref>{{Cite web | url= http://int.soccerway.com/teams/serbia/fk-tekstilac-odzaci/4215/venue/ | title= Stadion Ivo Lola Ribar Odzaci | publisher= soccerway.com | accessdate= 30. 5. 2015.}}</ref> Godine [[1928]]. osnovan je i teniski klub koji je bio jedan od favorita na teniskim takmičenjima u tadašnjoj državi. Teniski klub je raspolagao sa 5 teniskih terena. Između dva rata u Odžacima je radilo Sokolsko društvo deo Sokola Kraljevine Jugoslavije, a održan je i Sokolski slet. Grad je sada sedište nekoliko sportskih klubova najznačajniji su [[FK Tekstilac Odžaci|fudbalski klub Tekstilac]] koji se takmiči u [[Srpska liga Vojvodina|Srpskoj ligi Vojvodina]], zatim [[OFK Odžaci]], košarkaški klub Odžaci, karate klub Mladost, ženski rukometni klub Odžaci, odbojkaški klub Odžaci, šahovski klub Mladost. Pored njih postoje i klubovi u streljaštvu i streličarstvu kao i teniski i stonoteniski klub. ==== Najuspešniji i najpoznatiji sportisti Odžaka ==== {{Col-begin}} {{Col-2}} * [[Branislav Trajković]] * [[Aleksandar Davidov]] * Milan Davidov * Milan Belić * Lazar Čordašić * Zoran Ćirić * Milosav Milosavljević * Damir Milosavljević {{Col-break}} * Milijan Bocka * [[Jovo Stanojević]] * Goran Škundrić * Bojan Mihajlović * Damir Mihajlović * [[Dušan Vemić]] * Vladimir Filipović * Miodrag Radović{{Col-end}} == Znamenitosti Odžaka == === Crvenokosa boginja === {{poseban članak|Starčevačka kultura}} [[Datoteka:Crvenokosa boginja Odžaci.jpg|230p|mini|d|Crvenokosa boginja]] Statua je pronađena [[1989]]. kada je sonda 6dž6 postavljena u blizini centra grada. Ova figurina je posebna zbog svoje monumentalnosti u odnosu na slične nalaze.<ref>{{Cite web | url= http://www.academia.edu/5772812/Crvenokosa_boginja_kao_simbol | title= CRVENOKOSA BOGINJA KAO SIMBOL | publisher= academia.edu | accessdate= 30. 5. 2015.}}</ref> Njena visina iznosi 38&nbsp;cm, pravi je div u poređenju sa do sada pronađenim nekompletnim statuetama istog tipa, čija visina ne prelazi [[15]] cm. Jedinstvena je u svetu, premda neki arheolozi osporavaju značaj ovog nalaza. Ako svemu dodamo da su u njoj sjedinjeni simboli ženske i muške plodnosti, invencija tadašnjeg umetnika, pre više od 7.000 godina, izaziva ushićenje. Gledana u celini, statueta deluje genijalno. Crvenokosa boginja i pored vidno izraženih atributa ženske plodnosti istovremeno je i simbol muške plodnosti jasno prikazan testisima i falusom. Ostaci ranoneolitskog ratarskog naselja otkriveni su još [[1965]]. godine, kada su građeni nasipi protiv poplave, na mestu gde [[Dunav]] pravi veliku okuku, između sela Deronja i Karavukova. Tu se zatekao i arheolog amater Sergej Karmanski, koji je primetio u zemlji ostatke neobične grnčarije. Zaustavio je bager i počeo da kopa. Sergej Karmanski je, sa puno požrtvovanja, spasavao ovo arheološko nalazište. Radio je sa mnogim arheološkim ekipama. Bio hvaljen i osporavan, ali nesumnjivo zaslužan što su pronalasci sa lokaliteta Donja Branjevina, postali dostupni domaćoj i svetskoj naučnoj javnost. Zahvaljujući njemu Odžaci su dobili Muzejsku jedinicu čiju je izložbenu postavku posetilo hiljade ljudi, a grad i opština postali prepoznatljivi po Crvenokosoj boginji. === Verski objekti === Odžake krase brojni sakralni objekti. Svaki od njih odiše svojstvenom lepotom i skladnošću graditeljskih linija, a poseban utisak ostavlja dubok ođek zvona sa crkvenih tornjeva koji se pruža nad ravnicom. U samom gradu nalazi se niz sakralnih objekata od kojih je nekolicina pod zaštitom države. Osim navedenih sakralnih objekata koji se nalaze pod zaštitom države Odžake krase i druge crkve koje takođe poseduju određen kulturnoumetnički i istorijski značaj. ==== Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima ==== [[Datoteka:Odzaci Orthodox Church.jpg|230p|mini|l|Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima]] U Odžacima se nalaze tri crkve, Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima koji predstavlja najmlađi sakralni objekat u opštini čija je izgradnja počela 1989. godine.<ref>{{Cite web | url= http://www.turizamodzaci.rs/crkve.html | title= Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima | publisher= turizamodzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-04-25 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150425223716/http://turizamodzaci.rs/crkve.html | dead-url= yes }}</ref> ==== Rimokatolička crkva arhanđela Mihaila u Odžacima ==== [[Rimokatolička crkva arhanđela Mihaila u Odžacima|Rimokatolička crkva Sv. Arhangela Mihovila u Odžacima]] sagrađena je 1821. god. na mestu starije crkve iz 1764. godine. Posebno se ističe i njena dekorativna glavna fasada sa tri tornja. Bogatu unutrašnju dekoraciju između ostalog krasi oltarna slika Sv. Mihovila kako probada sotonu, rad Jožefa Peškija iz 1834. godine. Po lepoti ističe se i slika Svetog Trojstva, rad majstora Polaka, koja je inače kopija po Rubensu. Godine 1970. crkva je stavljena pod zaštitu države kao spomenik kulture od velikog značaja.<ref>{{Cite web | url= http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/kultura-i-istorija/rimokatolicka-crkva-svetog-arhangela-mihovila-odzaci/?lang=SR | title= RIMOKATOLIČKA CRKVA SVETOG ARHANGELA MIHOVILA – Odžaci | publisher= vojvodinaonline.com | accessdate= 3. 6. 2015. | archivedate= 2015-03-17 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20150317230930/http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/kultura-i-istorija/rimokatolicka-crkva-svetog-arhangela-mihovila-odzaci/?lang=SR | deadurl= yes }}</ref> ==== Kapela Svetog Vendela ==== Pored crkava, na katoličkom groblju se nalazi Kapela Svetog Vendela. Kapela je prvobitno podignuta 1776. godine, a 1893, godine je sagrađena sadašnja kapela. Ova kapela svedoči o prisustvu nemačkog naroda i kulture u Vojvodini. Renovirana je 2004. godine, a od 1970. godine se nalazi pod zaštitom kao spomenik kulture.<ref>{{Cite web | url= http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/kultura-i-istorija/kapela-svetog-vendela-odzaci/?lang=SR | title= KAPELA SVETOG VENDELA – Odžaci | publisher= Vojvodinaonline.com | accessdate= 30. 5. 2015. | archivedate= 2015-05-31 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20150531013255/http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/kultura-i-istorija/kapela-svetog-vendela-odzaci/?lang=SR | deadurl= yes }}</ref> === Spomen-krst ubijenim podunavskim Švabama === Između Odžaka i Bačkog Gračaca 2011. godine otkriven je spomen-krst za 212 ubijenih podunavskih Švaba. Streljanje su 25. novembra 1944. godine izvršili pripadnici partizanske vojske. Tog dana su streljani muškarci iz Filipova, današnjeg Bačkog Gračaca, a među njima je bilo i maloletnika. Ispod krsta su uklesana imena svih žrtava koje se nalaze u tri odvojene masovne grobnice. Partizani su uhapšene Nemce podelili u tri odvojene grupe. Najpre je prva grupa iskopala raku u kojoj su ih streljali, a potom ih je zemljom prekrila druga grupa. To se ponovilo i sa drugom i sa trećom grupom.<ref>{{Cite web | url= http://www.srpskilist.net/vesti/krst-na-stratistu-nevino-streljanih-backih-svaba | title= KRST NA STRATIŠTU NEVINO STRELjANIH BAČKIH ŠVABA | publisher= srpskilist.net | accessdate= 3. 6. 2015.}}</ref> === Drvored platana,kestena i lipe - spomenik prirode === Drvored platana, kestena i lipe, duž saobraćajnicu iz Sombora, 1978. godine stavljen je pod zaštitu države. Drvored platana, kestena i lipe predstavlja jedino zaštićeno prirodno dobro na teritoriji Odžaka.<ref>{{Cite web | url= http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/priroda/drvored-platana-kestena-i-lipe-odzaci-spomenik-prirode-odzaci/?lang=SR | title= DRVORED PLATANA, KESTENA I LIPE – Odžaci | publisher= Vojvodinaonline.com | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-03-17 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150317082457/http://vojvodinaonline.com/sta-videti-i-raditi/priroda/drvored-platana-kestena-i-lipe-odzaci-spomenik-prirode-odzaci/?lang=SR | dead-url= yes }}</ref> == Odžaci i drugi gradovi i opštine == === Pobratimske opštine === * {{flagicon|HRV}} [[Našice]] – [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] * {{flagicon|SRB}} [[Orahovac]] – [[Kosovo i Metohija|AP Kosovo i Metohija]], [[Srbija|Republika Srbija]] * {{flagicon|SRB}} [[Bojnik]] – [[Srbija|Republika Srbija]] * {{flagicon|BIH}} [[Petrovo]] – [[Republika Srpska]] (BiH) <ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/pobratimske-opstie-lat/?lang=SR | title= Pobratimske opštine | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Partnerski gradovi i opštine === * {{flagicon|NJE}} [[Moosburg]] – [[Nemačka|Savezna Republika Nemačka]] * {{flagicon|HRV}} [[Feričanci]] – [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] * {{flagicon|SRB}} [[Kula]] – [[Srbija|Republika Srbija]] * {{flagicon|SRB}} [[Kragujevac]] – [[Srbija|Republika Srbija]] <ref>{{Cite web | url= http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/partnerski-gradovi-opstine-lat | title= Partnerski gradovi i opštine | publisher= odzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2015-05-31 | archive-url= https://web.archive.org/web/20150531064049/http://www.odzaci.rs/index.php/sr-YU/oodzacima/partnerski-gradovi-opstine-lat }}</ref> == Poznati Odžačani == Neki od najpoznatijih Odžačana su:<ref>{{Cite web | url= http://www.turizamodzaci.rs/slavne_licnosti.html | title= Slavne Ličnosti | publisher= turizamodzaci.rs | accessdate= 3. 6. 2015. | archive-date= 2016-07-19 | archive-url= https://web.archive.org/web/20160719080952/http://www.turizamodzaci.rs/slavne_licnosti.html | dead-url= yes }}</ref> {{Col-begin}} {{Col-2}} * Jovan Berić (1786-1845), pesnik * Eduard Florijan Birli, (1786-1854), lekar i naučnik * Jovan Mladenović Subota (1790-1863), učitelj * [[Jovan Hadžić]] (1799-1869), književnik i političar * [[Atanasije Nikolić]] (1803-1882), matematičar i pisac * [[Milka Grgurova-Aleksić|Milka Grgurova]] (1840-1924), glumica * Đena Pavlović (1851-1901), pesnik i književnik * Šamu Borovski (1860-1914), doktor filozofije * Rafailo Georgije Momčilović (1875-1941), slikar * Proka Jovkić (1883-1915), pesnik * [[Boško Perošević]] (1956-2000), političar * [[Ivan Stojmenović]] (1957-2014), matematičar {{Col-break}} * [[Branislav Jovin]], arhitekta * [[Dragan Kosovac]] (1952-2006), slikar * [[Karol Miloslav Lehotski]] (1879-1929), slikar * [[Dragan Paskaš]], načelnik Generalštaba VSCG * [[Jaroslav Supek]] (1952-2009), slikar * [[Jovica Stanišić]], srpski obaveštajac * [[Radomir Putnik (književnik)|Radomir Z. Putnik]], pisac * [[Aleksandar Petojević]], dekan Pedagoškog fakulteta u Somboru * [[Robert Colić]], nadbiskup * [[Miroljub Petrović]], kreacionista * Laslo Nemet, biskup * Endre K. Grandpiere (1916-2003), pisac i istoričar {{Col-end}} == Povezano == * [[Opština Odžaci]] * [[Zapadnobački upravni okrug]] * [[Vojvodina]] * [[Srbija]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * Pleša, Josip (1976): ''Opština Odžaci'', Institut za geografiju Prirodno-Matematičkog Fakulteta Novi Sad, Novi Sad * Idvorean - Stefanović, Bratislava i Andraši, Olga (2010): ''Odevne tekstilije zbirke kolonizacija muzejske jedinice Odžaci'', Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci * Đorđević, Boško. (2012): ''Mala enciklopedija Odžaka'', Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci * Đorđević, Boško (2012): ''Pola veka Gimnazije'', Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci * Srdanović, Branislav (2013): ''Prošlost Odžaka kroz stare fotografije'', Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci * {{Cite book |ref= harv|last=Tomasevich|first=Jozo|authorlink= Jozo Tomašević|coauthors= |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|year=2002|url=http://books.google.rs/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false|publisher=Stanford University Press|location= Stanford|isbn=978-0-8047-3615-2}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Drugi projekti | commons = Odžaci | wikispecies = | wiktionary = Odžaci | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Odžaci }} * [http://www.odzaci.rs/ Zvanična prezentacija grada i opštine] * [http://www.turizamodzaci.rs/ Turistička organizacija opštine Odžaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930124723/http://www.turizamodzaci.rs/ |date=2018-09-30 }} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Odzaci2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=45.504,19.256666&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/odzaci/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.504&longitude=19.256666&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304124742/https://www.mapquest.com/latlng/45.504,19.256666?zoom=8 |date=2021-03-04 }} * [http://www.digodzaci.rs/ Veb prezentacija J. P. „Direkcija za izgradnju"]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912025408/http://www.digodzaci.rs/ |date=2014-09-12 }} * [http://www.digodzaci.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=38&Itemid=38 '''Prostorni plan opštine Odžaci'''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130706011342/http://www.digodzaci.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=38&Itemid=38 |date=2013-07-06 }} * [http://www.odzaci.net/ Informacije o Odžacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050317013424/http://www.odzaci.net/ |date=2005-03-17 }} * [http://www.dvorci.info/dvorci/odzaci/infoc.htm Vila Ertl, Odžaci] * [http://www.odzaci.rs/index.php/sr-RS/2012-05-28-08-23-26/istorijat-cir Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911193526/http://www.odzaci.rs/index.php/sr-RS/2012-05-28-08-23-26/istorijat-cir |date=2014-09-11 }} {{Opština Odžaci}} {{Gradovi u Srbiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Odžaci| ]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Opština Odžaci]] 7grj1vwcsnxfuw27vsdnwrvtj14uqwe 0 75885 42651912 42398786 2026-07-08T15:46:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651912 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Naqsh-e Rustam.jpg|thumb|300px|'''Nakš-e Rustam''']] '''Nakš-e Rustam''' ([[perzijski jezik|perz.]] نقش رستم: ''Nāqš-e Rostām'') [[Arheologija|arheološko]] je nalazište koje se nalazi 7&nbsp;km sjeverozapadno od [[Persepolis|Perzepolisa]]<ref name="heritageinstitute.com">http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm</ref>, u provinciji [[Fars]] u modernom [[Iran]]u<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403337/Naqsh-e-Rostam</ref>. Nakš-e Rustam nalazi se svega nekoliko stotina metara od [[Nakš-e Radžab]]a. Najstariji reljef kod Nakš-e Rustama datira iz [[1000-e pne.|1000. pne.]] i teško je oštećen, a prikazuje čovjeka s nejasnom krunom ili kapom što vjerojatno potječe iz [[elam]]skog doba. Navedeni prikaz sastavni je dio većeg reljefa, od kojeg je većina nadomještena reljefom [[Sasanidi|sasanidskog]] vladara [[Bahram II|Bahrama II.]] Prema čovjeku sa neobičnom kapom nalazište je dobilo ime „Nakš-e Rustam“, budući da lokalno stanovništvo vjeruje kako reljef prikazuje [[Mitologija|mitološkog]] heroja [[Rostam]]a<ref>http://www.livius.org/na-nd/naqsh-i-rustam/naqsh-i-rustam.html</ref>. == Ahemenidske grobnice == [[Datoteka:Naqsh-e rostam.JPG|thumb|300px|„Zaratustrina kocka“ ili ''Ka'ba-i Zartosht'' (u prvom planu), [[ahemenidska Monarhija|ahemenidska]] grobnica (u pozadini)]] Četiri grobnice [[ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] kraljeva isklesane su na okomitim liticama planine, a nalaze se na priličnoj visini od razine tla. Grobnice su lokalno poznate pod nazivom „perzijski križevi“, prema obliku fasade grobnica. Jedan od naziva za nalazište je i „salīb“ ([[arapski jezik|arap. صليب]]), što je vjerojatno izvedenica [[perzijski jezik|perzijske]] riječi „chalīpā“ (''križ''). Ulaz u svaku grobnicu je na središtu svakog križa, a vodi u malu komoru gdje se nalazi kraljev [[sarkofag]]. Horizontalna greda sa [[stup]]ovima na pročelju svake fasade smatra se preslikom ulaza u palače [[Persepolis|Perzepolisa]], što je značajno pomoglo rekonstruiranju njihovog izgleda. Prema drevnim zapisima, jedna od grobnica svakako pripada [[Darije Veliki|Dariju I. Velikom]] ([[520-e pne.|522.]]-[[486. pne.]]), dok se za ostale tri smatra kako pripadaju [[Kserks I|Kserksu I.]] ([[486. pne.|486.]]-[[465. pne.]]), [[Artakserks I|Artakserksu I.]] ([[465. pne.|465.]]-[[424. pne.]]) i [[Darije II|Dariju II.]] ([[423. pne.|423.]]-[[404. pne.]]). Postoji i peta, nezavršena grobnica, za koju se predpostavlja kako pripada [[Artakserks III|Artakserksu III.]] ([[358. pne.|358.]]-[[338. pne.]]), ili vjerojatnije [[Darije III|Dariju III.]] ([[336. pne.|336.]]-[[330. pne.]]), posljednjem kralju [[ahemenidska Monarhija|ahemenidske dinastije]]. Grobnice su opljačkane nakon [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] pohoda na [[Ahemenidska Monarhija|Perzijsko Carstvo]]. == Sasanidski reljefi == [[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam couronnement.jpg|thumb|300px|[[Sasanidi|Sasanidski]] kralj [[Ardašir I]].]] [[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|thumb|300px|Reljef koji veliča pobjedu [[iran]]skog kralja [[Šapur I|Šapura I.]] nad rimskim carevima [[Valerijan]]om i [[Filip Arabljanin|Filipom Arapinom]]]] Sedam golemih reljefa kod Nakš-e Rustama prikazuju kraljeve iz [[Sasanidi|sasanidskog]] razdoblja: * Investitura [[Ardašir I|Ardašira I.]] ([[226]].-[[242]].): :Osnivač [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskog Carstva]] Ardašir I. prikazan je kako od Ahura Mazde prima prsten „cydaris“, simbol snage. Ardašir i Ahura Mazda sjede na konjima, dok se pod njima nalaze njihovi neprijatelji; posljednji [[Parti|partski]] kralj [[Artaban IV od Partije|Artaban IV.]] i Ahirman, [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] bog zla. Time se naglašava legitimnost Ardaširove vladavine, odnosno njegova pobožnost<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.livius.org/a/iran/naqshirustam/sassanid1.html |access-date=2010-03-11 |archive-date=2008-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080922131648/http://www.livius.org/a/iran/naqshirustam/sassanid1.html |dead-url=yes }}</ref>. Zapisi na reljefu spominju najstariji poznati izraz „Iran“, koji se ranije uglavnom pisao u oblicima ''Eran'' ili ''Ariana''. * Trijumf [[Šapur I|Šapura I.]] ([[241]].-[[272]].): :Ovo je najslavniji sasanidski reljef, koji prikazuje pobjedu [[iran]]skog velikog kralja [[Šapur I|Šapura I.]] nad rimskim carevima [[Valerijan]]om<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/SasanianReliefs.html |access-date=2010-03-11 |archive-date=2007-12-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215183144/http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/SasanianReliefs.html }}</ref> i [[Filip Arabljanin|Filipom Arapinom]]. Dotjeranija verzija ovog reljefa nalazi se u [[Bišapur]]u. * Veliki reljef [[Bahram II|Bahrama II.]] ([[276]].-[[293]].): :Sa obje strane kralja nalaze se likovi okrenuti prema njemu, dok skulptura naglašava njegovu muskulaturu i veliki mač<ref name="heritageinstitute.com"/>. Sa lijeve strane nalazi se pet ljudi (vjerojatno plemića), dok s desna stoje tri dvoranina od kojih je jedan vjerojatno [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] svećenik [[Kartir]]<ref name="Archive copy"/>. Taj reljef nalazi se prvi s desna kralju, i djelomično nadomješta starije reljefe koji vjerojatno datiraju iz [[elam]]skog razdoblja. * Dva konjička reljefa [[Bahram II|Bahrama II.]] ([[276]].-[[293]].): :Prvi konjički reljef, koji se nalazi odmah ispod četvrte grobnice (vjerojatno [[Darije II|Darija II.]]), prikazuje kralja koji se borti protiv [[rimsko Carstvo|rimskog]] vojnika. Drugi takav reljef nalazi se neposredno ispod Darijeve grobnice, i podijeljen je na grornji i donji dio. Gornji dio reljefa prikazuje iranskog kralja u borbi protiv rimskog [[Konjica|konjanika]], dok donji prikazuje borbu protiv rimskog [[pješadija|pješaka]]. Oba reljefa prikazuju mrtvog neprijatelja pod kopitima kraljevog konja. * Investitura [[Narzeh|Narseha]] ([[293]].-[[303]].) :Reljef prikazuje kralja kako prima vladarski prsten od ženskog lika, za koji se često tvrdi kako je riječ o božanstvu „[[Anahita|Anahiti]]“. Ipak, kralj nije prikazan u pozi kakvu bi se očekivalo u prisustvu božanstva, pa je moguće kako se radi o kraljici Šapurdokhtak. * Konjički reljef [[Hormizd II|Hormizda II.]] ([[302]].-[[309]].): :Ovaj reljef nalazi se ispod treće grobnice (vjerojatno [[Artakserks I|Artakserksa I.]]), a prikazuje [[Hormizd II|Hormizda II.]] kako sa svoga konja ponižava neprijatelja, vjerojatno Papka iz [[Jermenija|Armenije]]. * Oštećeni reljef [[Šapur II|Šapura II.]] ([[309]].-[[379]].): Iznad prethodnog reljega odnosno ispod ahemenidske grobnice nalazi se teško oštećeni reljef vjerojatno [[Šapur II|Šapura II.]], prikazanog s dvoranima. Neposredno uz litice planine nalaze se i [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] hram „Zaratustrina kocka“ ili ''Ka'ba-i Zartosht'', te ostaci zidina iz [[Sasanidi|sasanidskog doba]]. == Umjetnost == [[Datoteka:Naqch-e rostam.jpg|thumb|300px|Pročelja [[ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] grobnica]] [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske]] grobnice oblikovane su u obliku golemog širokog križa visine oko 30 m, odnosno širine oko 20 m. Donji pojas pročelja nije bio oblikovan i vjerojatno je služio kao pomoćna platforma za radnike koji su klesali dva gornja dijela grobnice. Srednji i najširi pojas klesan je u obliku pročelja perzijske palače ili [[Apadana|apadane]]; sastoji se od četiri [[stup]]a sa karakterističnim perzijskim [[kapitel]]ima obogaćenim životinjskim oblicima, koji se nalaze između ugaonih kula. Greda ili arhitrav iznad stupova raščlanjena je u više slojeva po vertikali, koji su pomogli rekonstruiranju perzijskih krovova u [[Persepolis|Perzepolisu]]. Na samom središtu nalazio se ulaz u grobnicu, oblikovan prema [[portal]]ima iz Perzepolisa. Gornji pojas grobnice sastoji se od dva dijela. Dolje se nalaze dva reda ljudskih figura koji rukama i glavom nose grede, što je motiv koji je kasnije inspirirao stare [[Antička Grčka|Grke]] pri gradnji [[Erehtej]]a<ref>{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/articles/persian_influence_on_greece4.php |title=Archive copy |access-date=2010-03-11 |archive-date=2009-07-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090702143304/http://www.iranchamber.com/history/articles/persian_influence_on_greece4.php |url-status=dead }}</ref>, gdje gornji dio konstrukcije nose [[Karijatida|karijatide]], stupovi u obliku ljudskih figura. Gornji dio najvišeg pojasa sastojao se od reljefa koji prikazuju perzijske kraljeve. == Povezano == * [[Perzijska Monarhija]] ** [[Ahemenidska Monarhija]] ** [[Sasanidska Monarhija]] * [[Darije Veliki]] * [[Persepolis|Perzepolis]] * [[Sasanidi]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Naqsh-e Rustam}} * [http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm Nakš-e Rustam; opis, fotografije, karte i zapisi (HeritageInstitute.com)] * [http://landofaryan.atspace.com/rostam.htm Nakš-e Rustam, kratki opis] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403337/Naqsh-e-Rostam Britannica enciklopedija: Nakš-e Rustam] * [http://www.livius.org/na-nd/naqsh-i-rustam/naqsh-i-rustam.html Nakš-e Rustam: ahemenidske grobnice, Livius.org] * [http://www.livius.org/a/iran/naqshirustam/sassanid1.html Nakš-e Rustam: sasanidski reljefi (fotografije i opis), Livius.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922131648/http://www.livius.org/a/iran/naqshirustam/sassanid1.html |date=2008-09-22 }} * [http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/SasanianReliefs.html Sasanidski reljefi, Enciklopedija Iranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215183144/http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/SasanianReliefs.html |date=2007-12-15 }} * [http://www.iranchamber.com/history/articles/persian_influence_on_greece4.php Perzijski utjecaj na Grčku, IranChamber.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090702143304/http://www.iranchamber.com/history/articles/persian_influence_on_greece4.php |date=2009-07-02 }} {{Iranska arhitektura}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Grobnice u Iranu]] [[Kategorija:Ahemenidska arhitektura]] [[Kategorija:Reljefi]] [[Kategorija:Perzijska književnost]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iranu]] [[Kategorija:Fars]] bi17epr2k8ywt7m33bnh6n4ng5k3ats 0 88018 42651803 42538458 2026-07-08T12:13:16Z ~2026-38811-35 373085 /* */ 42651803 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|predmet za usitnjavanje materijala|Avan i tučak}} '''Tučak ({{jez-lat|pistillum}})''' je deo [[cvijet|cveta]] [[skrivenosemenice|skrivenosemenica]], izgrađen od jednog ili više sraslih [[oplodni listić|oplodnih listića]] (karpela), u čijoj unutrašnjosti se nalazi šupljina sa [[semeni zametak|semenim zamecima]]. Funkcija tučka je da zaštiti semene zametke od raznih spoljašnjih uticaja, u prvom redu isušivanja. U cvetu, tučak ili tučkovi (tj. svi oplodni listići) su organizovani u ''ženski'' deo cveta – '''gineceum''' ({{jez-lat|gynoeceum}}).<ref name="LZ">Glišić, Lj. 1973. Karpele. U: Enciklopedijski leksikon Mozaik znanja — Biologija. Interpres: Beograd.</ref> Termin tučak i u latinskom i u srpskom jeziku nastao je po [[morfologija|morfološkoj]] analogiji sa predmetom za usitnjavanje, [[Avan i tučak|tučkom]], koji se koristi uz avan. Pojedini botaničari smatraju ovaj termin suvišnim, jer se često izjednačava sa značenjem termina karpela (oplodni listić), a u pojedinim slučajevima odgovara i čitavom gineceumu. Najčešće se, zato, govori o gineceumu koji je izgrađen iz određenog broja karpela, a termin tučak se izostavlja. U literaturi na [[srpski jezik|srpskom jeziku]] korišćenje termina tučak je učestalo. == Građa tučka == [[Datoteka:Shema cveta Fabaceae.JPG|thumb|right|370px|shema cveta, sa označenim delovima tučka]] Kod većine biljaka, na tučku se mogu razlikovati tri dela<ref name="LZ"/>: * žig ({{jez-lat|stygma}}); * stubić ({{jez-lat|stylus}}); * plodnik ({{jez-lat|ovarium, germen}}). '''Žig''' se nalazi na vrhu tučka i često je hrapav ili lepljiv, da bi se za njega lako zalepila [[polen|polenova zrna]]. Na žigu se nalazi tečnost sa biljnim hormonima, koja indukuju klijanje polenovih zrna u [[polenova cev|polenovu cev]]. Žig je naročito razvijen kod cvetova anemofilnih biljaka<ref name="LZ"/> (koje se oprašuju vetrom, npr. [[Poaceae|trave]] ili [[bukva]]). Žig se naniže sužava u '''stubić''' kroz koji prolazi polenova cev na putu do plodnika. Stubić se kod nekih cvetova može aktivno savijati i postavljati žig u najpovoljniji položaj za [[oprašivanje]]. Tkivo stubića najčešće je omekšalo i osluzavelo, a služi za ishranu polenovih cevi za vreme njihovog rasta ka semenim zamecima. Iako od svake karpele nastaje jedan stubić, u cvetovima sa više karpela oni mogu srastati u jedan, zajednički stubić. Pojedini cvetovi ne poseduju stubić, pa se žig u vidu trake ili šava<ref name="tatic">Tatić B., Blečić V. 1988. Sistematika i filogenija viših biljaka. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd. str. 210—212. {{ISBN|86-17-00545-9}}</ref> nalazi direktno na plodniku (pojava zvana ''astilija''). '''Plodnik''' je donji, prošireni (naduveni) deo tučka u kome su smešteni semeni zameci i u kome se odvija [[oplođenje]]. == Tipovi gineceuma/cvetova == [[Datoteka:Ovary position.svg|thumb|right|300px|'''položaj plodnika u cvetu''': I — natcvetan, II — sredcvetan, III — potcvetan. a andreceum, g gineceum, p krunica, s čašica, r cvetna loža]] Prema broju oplodnih listića koji grade cvet razlikuju se dve osnovne vrste gineceuma (ili cvetova)<ref name="LZ"/>: # '''monokarpni''' – koji sadrže jedan oplodni listić u okviru jednog tučka; i # '''polikarpni''' – koji sadrže više oplodnih listića; mogu biti: #: ''apokarpni'', kada su izgrađeni od više nesraslih tučkova; i #: ''cenokarpni'', kada su izgrađeni od sraslih tučkova; oni se, u zavisnosti od stepena srastanja, dele na: #:: sinkarpne, #:: parakarpne i #:: lizikarpne gineceume. U zavisnosti od položaja plodnika prema ostalim delovima cveta, razlikuju se: * hipogini cvetovi, sa natcvetnim plodnikom; * perigini cvetovi, u kojima se nalazi sretcvetan plodnik; i * epigini cvetovi, u kojima je prisutan potcvetan plodnik. Natcvetnim plodnikom nazivamo onaj koji se nalazi iznad ostalih delova cveta, naročito cvetne lože i perijanta. Natcvetne plodnike imaju tipski cvetovi skrivenosemenica, između ostalih [[bulka|bulke]], [[duhan|duvana]], [[lan]]a<ref name="LZ"/>. Sretcvetan plodnik opkoljava izdubljena cvetna loža koja ne srasta sa zidom plodnika, a u istom nivou se na cvetnoj osi nalaze perijant i plodnik. sretcvetne plodnike srećemo u cvetovima [[trešnja|trešnje]]<ref name="LZ"/> ili [[ruža|ruže]], na primer. Potcvetan plodnik je opkoljen izdubljenom cvetnom ložom koja srasta sa njime, tako da su ostali cvetni delovi pričvršćeni za cvetnu osu iznad plodnika. Potcvetne plodnike poseduju [[suncokret]], [[perunika]] i dr<ref name="LZ"/>. == Nastanak i raziće tučka == [[Datoteka:ABC-Modell Arabidopsis.svg|thumb|right|200px|'''ABC model razvića cveta''': A, B, C — tri klase gena; Ke čašica, Kr krunica, St andreceum, Fr gineceum]] Tučak nastaje savijanjem karpele, tako da se njeni obodi približavaju i uzdužno (adaksijalno) srastaju. Linija srastanja oboda karpele naziva se '''trbušni (ventralni) šav'''. Na suprotnoj strani tučka nalazi se srednji nerv karpele, koji se naziva '''leđni (dorzalni) šav'''. Prilikom savijanja, [[List#Epidermis|epidermis]] lica [[list]]a (karpele) se nalazi na unutrašnjoj, a epiderm naličja na spoljašnjoj strani tučka.<ref name="LZ"/> [[Ontogenetsko razviće]] gineceuma, kao dela cvetnog izdanka, kod većine skrivenosemenica je pod uticajem produkata regulatornih [[MADS]]-box gena iz klase C (npr. gena ''agamous''). == Evolucija tučka<ref name="tatic"/> == Karpele, a samim tim i tučak, su strukture [[homologija (biologija)|homologne]] megasporofilima [[semene paprati|semenih paprati]] i [[golosemenice|golosemenica]]. Karpele prvobitnih skrivenosemenica su bile krupne, listolike, sa velikim brojem semenih zametaka (situacija prisutna i kod savremenih primitivnih grupa), i sa nepotpunim srastanjem. Tokom evolucije, došlo je najpre do potpunog srastanja oboda karpele u tučak<ref>Endress P.K. & Igersheim A. 2000. Gynoecium Structure and Evolution in Basal Angiosperms. ''Int. J Plant Sci.'' 161(S6): S211–S223. DOI 10.1086/317572. [http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/317572?journalCode=ijps apstrakt] </ref>, a potom i do evolucionog trenda smanjivanja broja karpela i njihovog srastanja u jedan, cenokarpni tučak. Paralelno, došlo je i do smanjivanja broja provodnih snopića u karpeli sa tri na jedan. == Literatura == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pistil}} * [http://pharyngula.org/index/weblog/comments/mads_boxes_flower_development_and_evolution/ Pharyngula.org tekst o MADS genima, razviću cvetova i filogeniji srivenosemenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120124010118/http://pharyngula.org/index/weblog/comments/mads_boxes_flower_development_and_evolution/ |date=2012-01-24 }} * [http://www.anbg.gov.au/glossary/webpubl/carpfus.jpg slikovni prikaz razlika između apokarpnog i sinkarpnog gineceuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012144325/http://www.anbg.gov.au/glossary/webpubl/carpfus.jpg |date=2007-10-12 }} * [http://www.cartage.org.lb/en/themes/Sciences/BotanicalSciences/ClassificationPlants/Spermatophyta/Angiosperms/FlowerStructure/Evolcarpel.gif slikovni prikaz evolucije karpela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060430160159/http://www.cartage.org.lb/en/themes/Sciences/BotanicalSciences/ClassificationPlants/Spermatophyta/Angiosperms/FlowerStructure/Evolcarpel.gif |date=2006-04-30 }} * [http://nsdl.lon-capa.org/res/msu/botonl/b_online/ge02/16.gif shema evolucionih odnosa osnovnih tipova gineceuma]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Gasser C.S. & Robinson-Beers K. 1993. Pistil Development. ''The Plant Cell'' 5: 1231-1239 [http://www.plantcell.org/cgi/reprint/5/10/1231.pdf potpun tekst rada] [[Kategorija:Cvijeće]] [[Kategorija:Magnoliophyta]] g9rmtj8xe7ddfbc8o8yotoko1yl9pue 0 89554 42652247 42555353 2026-07-09T11:47:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652247 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Pavlović | slika = Pavlović, Pavle.png | opis_slike= Pavle Pavlović [[1928]]. godine. | datum_rođenja =[[20. februara]] [[1888]]. | mesto_rođenja =[[Lešnica]] | država_rođenja ={{zastava|Kraljevina Srbija}} | datum_smrti =[[23. oktobra]] [[1971]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=abadžijski radnik, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle P. Pavlović''' ([[ćirilica]]: Павле П. Павловић; [[Lešnica]], [[20. februara]] [[1888]]. – [[Beograd]], [[23. oktobra]] [[1971]].) bio je [[Marksizam|marksistički]] revolucionar i društveno-politički radnik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] i [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbije]]. Na [[Kongres ujedinjenja|Kongresu ujedinjenja]] 1919. godine bio je izabran za predsednika [[SRPJ(k)]]. Kada je posle Zakona o zaštiti države rukovodstvo moralo da se skloni u inostranstvo, Pavlović je bio predsednik Zagraničnog Izvršnog odbora KPJ tokom [[1921]]. i [[1922]]. godine. Dvadesetih je bio jedan od najistaknutijih članova takozvane "leve frakcije", koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom. Bio je jedan od najuticajnijih komunističkih sindikalnih vođa i istaknuti teoretičar sindikalnog pitanja u KPJ. Tridesetih godina je radio legalno po liniji [[Narodni front|Narodnog fronta]]. Posle revolucije u Jugoslaviji, bio je narodni poslanik [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] prvog saziva i pomoćnik Ministra rada NR Srbije. U penziji se bavio publicističkim radom na polju istorije radničkog pokreta. == Biografija == Pavle Pavlović rođen je 20. februara 1888. godine u [[Lešnica|Lešnici]] u [[Podrinje|Podrinju]]. Po zanimanju je bio abadžijski radnik, odnosno [[krojač]] koji šije [[Narodna nošnja|narodnu nošnju]]. === Počeci u radničkom pokretu === {{main|Srpska socijaldemokratska partija}} U [[Obrenovac|Obrenovcu]] je [[1903]]. godine završio zanat, kada se uključio u sindikalni pokret. Nedugo potom preselio se nazad u rodni kraj, i u [[Loznica|Loznici]] je [[1904]]. godine prvi put učestvovao u obeležavanju [[Međunarodni praznik rada|Prvog maja]]: {{citat|"Bio sam petnaestogodišnji kalfica, učio sam abadžijski zanat. Radničke klase u pravom smislu u tom malom mestu, kao uostalom ni u drugim mestima u Srbiji, nije ni bilo. Bile su to sitne zanatlije koje su držale po nekoliko radnika. Pripreme smo izvršili još uoči praznika [...]. Brice su doterivale svoje muzičke instrumente, sašili smo ogromnu crvenu zastavu. Kad smo se okupili ujutro i krenuli kroz grad — zastava je bila 'duža' od povorke. Pevali smo [[Marseljeza|Marseljezu]], [[Internacionala (himna)|Intemacionalu]] još nismo znali. <br>Narod je izišao na ulicu da nas vidi — neko iz radoznalosti, neko da nas pozdravi, pa i da nam se pridruži. Majstori, vlasnici pojedinih zanatskih radnji, besneli su na svoje kalfe i šegrte što su ostavili posao i otišli na proslavu. Nekog su zbog toga izbacili sa posla, ponekog su čak i batine čekale. Žene se nisu smele pojaviti u povorci, ni za živu glavu. Ta 'bruka' bi ih kasnije pratila kroz život. Devojke se više ne bi mogle udati."{{sfn|Bogdanović|1989|pp=103-104}}}} Istoričarka [[Mira Bogdanović]] piše da je u radničkom pokretu, sačinjenom više od zanatlija nego fabričkih radnika, tada dominirao "esnafski duh", te je rivalstvo između šegrta i kalfi sprečavalo razvijanje solidarnosti unutar klase. O ovome će kasnije detaljno pisati i Pavlović, osvrćući se na svoje iskustvo šegrta i kalfe. Kao najmlađi i najobespravljeniji, šegrti su snižavali cenu rada i bili izgovor za održavanje loših opštih uslova na radnom mestu. Stoga su bili direktni rivali, ali i remetilački faktor, relativno privilegovanijim kalfama. Sindikati su zazirali od uključivanja šegrta u svoj rad, čak i u svojstvu vanrednih članova, i retko su se borili za poboljšanje njihovih uslova rada. Iako je Socijaldemokratska partija redovno agitovala za poboljšanje uslova za šegrte, u praksi je radnički pokret, u kojem su dominirali stariji i iskusniji radnici, zazirao od tog pitanja.{{sfn|Bogdanović|1989|pp=129-132}} Godine [[1905]], Pavle Pavlović postao je sekretar pododbora Saveza abadžijskih radnika u [[Loznica|Loznici]], a iduće godine seli se u [[Valjevo]], jer je postao član uprave i tehnički sekretar Saveza abadžijskih radnika u tom mestu. U isto vreme, sa punoletstvom, postaje član [[SSDP|Srpske socijaldemokratske partije]]. Kao sindikalni organizator, bavi se problemima [[Proletarijat|proletarizacije]] [[Seljak|seljaštva]], odnosno pitanjem [[Migracija|migracije]] seljaka u gradove, gde postaju deo radničke klase. Seljaci, koji su uvek mogli da se oslone na dodatni prihod od zemljoradnje, često su korišćeni kao [[štrajkbreher]]i, koji su u gradove dolazili samo tokom štrajkova radi dodatne zarade uzrokovane privremenim povećanjem cena rada. Potom bi se vraćali na selo, nakon što su štrajkove "upropašćavali", ili ostajali "u radionicama najgorih poslodavaca, odakle su, voljno ili nevoljno, sa većim ili manjim mogućnostima, kočili i posle štrajka svaku novu akciju sindikata".{{sfn|Bogdanović|1989|p=88}} Hroničnu nezaposlenost smatrao je najvećom kočnicom radničkom organizovanju, jer je višak radne snage značio da je svaki štrajk mogao lako da se podriva zapošljavanjem vojske nezaposlenih.{{sfn|Bogdanović|1989|pp=106-107}} U ovim faktorima, Pavlović je video neuspeh štrajkačkog pokreta [[1907]]. godine, koji je kulminirao štrajkom u šećerani na [[Čukarica|Čukarici]] u proleće. Tih godina, Pavlović aktivno učestvuje u organizaciji štrajkova i "tarifnim borbama", odnosno radničkim akcijama za postizanje kolektivnih ugovora.{{sfn|Bogdanović|1989|pp=303-304}} Međutim, insistirao je da štrajkovi moraju biti samo usputni deo borbe za dugoročno izgrađivanje organizacije i socijalističkog obrazovanje: {{citat|"Štrajkaške funkcije naših sindikata vrlo često isključuju mogućnost za obavljanje drugih i privrednih funkcija organizacije. Tako su česti štrajkovi postali centar oko koga se okreće bezmalo ceo život sindikalnog pokreta. To nije prirodni stav savremenih socijalističkih sindikata. Glavna i osnovna delatnost organizacije treba da je propaganda i prosveta. Od toga treba da žive i sami štrajkovi, bez toga nema ničega."{{sfn|Bogdanović|1989|pp=310-311}}}} Od 1907. do [[1908]]. godine bio je sekretar mesnog sindikalnog veća u Valjevu, i kao delegat valjevske organizacije prisustvovao je Šestom kongresu SSDP u aprilu 1908. Prema rečima [[Nikola M. Popović|Nikole M. Popovića]], prvog biografa [[Dimitrije Tucović|Dimitrija Tucovića]], između Pavlovića i Tucovića se u ovo vreme razvilo blisko prijateljstvo, te je upravo Tucovićevim zalaganjima Pavlović prešao iz Valjeva u Beograd.{{sfn|Popović|1934|p=156}} Na Osmom kongresu SSDP u junu [[1910]]. godine, Pavlović je podneo referat "Organizacija Širenja i materijalno obezbedenje partijske štampe", a na Devetom kongresu u maju [[1911]]. izneo je referat "Prosvetni rad u našem pokretu". Na tom kongresu prvi put postaje član Glavne uprave SSDP i na toj poziciji će ostati do samolikvidiranja partije [[1919]]. godine zarad [[Kongres ujedinjenja|osnivanja Socijalističke radničke partije (komunista)]].{{sfn|Dimitrijević|1985|p=619}} [[File:Radnički dom slavija.png|thumb|380px|Zgrada Radničkog doma na [[Slavija|Slaviji]] 1911. godine.]] Kada je u drugoj polovini 1911. godine došlo do sukoba između Dimitrija Tucovića i [[Dragiša Lapčević|Dragiše Lapčevića]], Lapčević je dao ostavku na mesto sekretara Glavnog radničkog saveza, odnosno centralne sindikalne organizacije u državi. Na njegovo mesto tada je došao Pavle Pavlović.{{sfn|Dimitrijević|1985|pp=136-138}} Na toj funkciji, bitan aspekt socijalističke agitacije za njega bio je borba za osmočasovno radno vreme, što je često izazivalo nesuglasice sa sindikalnom bazom, jer su radnici u štrajkovima često insistirali na povećanju nadnica bez skraćenja radnog vremena, i bivali zadovoljni ako bi takav cilj postigli.{{sfn|Bogdanović|1989|pp=329-332}} Pored toga, organizovao je kvartovske proteste protiv skupoće u Beogradu, uperene protiv porasta životnih troškova meštana.{{sfn|Dimitrijević|1985|p=633}} Kada je, pod pritiskom radničkog pokreta, država donela Zakon o radnjama, njime je regulisano stvaranje Radničke komore, nove institucije koja je trebala da nadgleda uslove na radnom mestu i ophođenje poslodavaca prema radništvu. Glavni radnički savez dobio je mogućnost da bira upravu Radničke komore, te je za njenog člana izabran i Pavle Pavlović.<ref>Mladen Vukomanović (prir.), ''Dimitrije Tucović, Sabrana dela, Knjiga četvrta'' (Beograd: Rad, 1980), 139-145.</ref> Tokom [[1912]]. godine, Pavlović periodično de fakto vrši dužnost predsednika Radničke komore: sa Dimitrijem Tucovićem upućuje dopise Ministarstvu o kršenju Zakona o radnjama od strane raznih poslodavaca, te se bori protiv dečijeg rada.<ref>Mladen Vukomanović, Rafailo Ješić (prir.), ''Dimitrije Tucović, Sabrana dela, Knjiga šesta'' (Beograd: Rad, 1980), 284-285, 314-315, 352.</ref> Na Vanrednom kongresu u januaru 1912. godine potvrđeno je njegovo mesto u Glavnoj partijskoj upravi. Na tom kongresu predstavlja referat pod nazivom "Izmene zakona o radnjama". Tada predlaže da se na novi, nepovoljni Zakon o radnjama koji je pripremala vlast odgovori "najoštrijim merama uključujući i štrajk masa".<ref name="knežević">[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202014/CLANAK%20-%20KNEZEVIC%20RELJA.pdf Relja Knežević, "Direktaši: revolucionarno-sindikalistička struja unutar Srpske socijaldemokratske partije 1906-1912." ''Tokovi istorije'' 2/2014, 76.]</ref> Ova referenca na masovni štrajk potencijalno pokazuje na upućenost u aktivnost i političku misao krajnjeg levog krila [[Druga internacionala|Druge internacionale]] u tom trenutku, koje je predstavljala [[Rosa Luxemburg]]. Istovremeno, učestvuje u radu specijalne komisije formirane zarad razrešenja spora Tucović-Lapčević, koja je uspela da reši nesuglasice između dvojice vodećih članova SSDP-a.{{sfn|Dimitrijević|1985|pp=184-185}} === Balkanski ratovi i Prvi svetski rat === Kada je [[1912]]. izbio [[Prvi balkanski rat]], u SSDP je nastao unutarpartijski sukob po pitanju karaktera tog rata. Dok je partijska većina smatrala da se ne radi o oslobodilačkom ratu, poznati partijski teoretičar [[Dušan Popović]] došao je do zaključka da je po sredi [[Liberalna demokracija|buržoaska revolucija]], jer će proterivanje [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] sa [[Balkan]]a dovesti do okončanja [[Feudalizam|feudalnih odnosa]] u [[Makedonija|Makedoniji]] i ostalim krajevima pod osmanskom vlašću.{{sfn|Dimitrijević|1982|pp=207-208}} Pavlović se našao na tački gledišta većine, predvođene Dragišom Lapčevićem, koja je smatrala da rat nema oslobodilački, nego osvajački karakter, te da je motivisan [[Ekspanzionizam|ekspanzionističkim]] težnjama narastajuće [[Buržoazija|građanske klase]] mladih balkanskih država.<ref>Sergije Dimitrijević (ur.), ''Dušan Popović, Sabrana dela, Knjiga prva'' (Beograd: Rad, 1975), 59.</ref> U to vreme, Pavlović postaje izvršilac testamenta svog bliskog prijatelja Tucovića, koji je već tada prvi put mobilizovan i poslat na front.{{sfn|Popović|1934|p=165}} U junu [[1913]]. godine, po izbijanju [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]], Pavlović je mobilisan i poslat u [[Skoplje]], ali o njegovoj aktivnosti za vreme rata ne postoje podaci.<ref>Milojko P. Đoković (ur.), ''Dimitrije Tucović: Prepiska'' (Titovo Užice: Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, 1974), 280.</ref> Socijalistički odbornik u Opštini beogradskoj bio je od 1911. do [[1915]], stalni saradnik "[[Radničke novine|Radničkih novina]]" od [[1909]]. do [[1914]], a zatim partijskog lista "Budućnost", u [[Niš]]u 1915. godine. Pavlović je, zajedno sa [[Filip Filipović|Filipom Filipovićem]], bio govornik na najvećoj demonstraciji srpskog radničkog pokreta pre [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] - na Prvomajskoj proslavi 1914. godine, na kojoj se u [[Košutnjak]]u okupilo preko deset hiljada ljudi.{{sfn|Dimitrijević|1985|p=390}} Otprilike u isto vreme, kao sekretar Glavnog radničkog saveza, borio se za prava oko 700 radnica i radnika u [[Leskovac|Leskovcu]] koji su zbog radničkog organizovanja masovno otpušteni a potom napadani od strane lokalne žandarmerije.{{sfn|Dimitrijević|1985|pp=415-416}} Po izbijanju [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], kada se sedište partijske organizacije prebacilo u Niš, Pavlović ostaje u Beogradu kao veza centrale sa Beogradom i Valjevom.{{sfn|Dimitrijević|1982|p=235}} Nakon [[Srbija u Prvom svjetskom ratu|okupacije Srbije u Prvom svetskom ratu]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dao je ostavku na odborničko mesto u Skupštini grada Beograda, jer je učešće u daljem radu skupštine smatrao saradnjom s okupatorom.{{sfn|Dimitrijević|1982|pp=239-240}} [[1917]]. godine podržao je odlazak [[Triša Kaclerović|Triše Kaclerovića]] i Dušana Popovića na revolucionarnu i antiratnu socijalističku konferenciju u [[Stockholm]], koja je bila nastavak [[Lenjin|Lenjinovih]] pokušaja za osnivanje [[Kominterna|Treće Internacionale]].{{sfn|Dimitrijević|1982|p=241}} Pavlović je već tada, po tvrdnjama Dušana Popovića, mnogo levlje od njega i Kaclerovića, te traži potpuni prekid ne samo sa pro-ratnim reformistima, nego i sa anti-ratnim reformistima, zauzimajući otvoreno revolucionarne pozicije.<ref>Sergije Dimitrijević (ur.), ''Dušan Popović, Sabrana dela, Knjiga četvrta'' (Beograd: Rad, 1986), 57, 266.</ref> === Aktivnost u legalnom periodu KPJ === {{main|Komunistička partija Jugoslavije}} [[File:Zetkin and yugoslav communists.jpg|thumb|450px|Pavle Pavlović (treći s leva) sa [[Clara Zetkin|Clarom Zetkin]] na Trećem kongresu Kominterne 1921. godine. Desno od Clare Zetkin sedi Pavlovićev kasniji glavni partijski rival, [[Sima Marković]].]] Od februara [[1919]]. godine, Pavlović ponovo piše za „[[Radničke novine]]“, koje su sada osvanule u otvoreno [[Komunizam|komunističkom]] ruhu. Pavlović je na [[Kongres ujedinjenja|osnivačkom kongresu]] [[Komunistička partija Jugoslavije|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]] [[april]]a 1919. godine bio referent o agrarnom pitanju i zalagao se za [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]] seoskog zemljišta u Kraljevini SHS. Rezolucija nije usvojena. {{sfn|Dimitrijević|2001|pp=80, 84–85}} [[Maj]]a iste godine postaje sekretar Centralnog radničkog sindikalnog veća Jugoslavije. U septembru je, kao sekretar CRSVJ i član beogradskog veća Partije, kooptiran u člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog partijskog veća SRPJ(k)]].{{sfn|Dimitrijević|2001|p=74}} U novembru odlazi u Ljubljanu, na finalni kongres [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Jugoslavenske socijaldemokratske stranke]], da bi ubedio slovenačke delegate da se pridruže SRPJ(k).{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=161–164}} Tokom cele godine, Pavlović je aktivan predavač na partijskim školama, gde govori o sindikalnoj teoriji i praksi.{{sfn|Dimitrijević|2001|p=192}} [[1920]]. godine, Pavle Pavlović se posvetio propagiranju otvoreno komunističkog programa partije i pridruživanju trećoj, Komunističkoj Internacionali. U tu svrhu je pisao članke u Radničkim novinama i putovao u Hrvatsku zajedno sa [[Sima Marković|Simom Markovićem]], da pokušaju da utiču na reformistički orijentisane "centrumaše" u SRPJ(k).{{sfn|Dimitrijević|2001|p=300}} U junu mesecu u [[Vukovar|Vukovaru]], Pavlović je predsedavao radu [[Vukovarski kongres|Drugog kongresa]], na kom je partija bila preimenovana u Komunističku partiju Jugoslavije i izglasala pridruživanje Trećoj Internacionali. Pavlović je, zajedno sa [[Jakov Lastrić|Jakovom Lastrićem]], bio izabran za predsednika Izvršnog odbora Centralnog partijskog veća KPJ. Partijska organizacija u Beogradu se pocepala približno na pola između pristalica revolucionarne struje i centrumaša, ali je već u martu 1920. godine komunistička grupa držala većinu u upravi mesne organizacije, u koju je ušao i Pavlović.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=304, 355}} [[August|Avgusta]] 1920. godine, Pavle Pavlović je bio izabran za opštinskog odbornika na komunističkoj listi u Beogradu. Upravo njegov govor poslužio je kao izgovor režimu da poništi komunističke mandate, pošto je ministar unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković]] tvrdio da je Pavlovićevom izjavom zakletva "poništena". Pavlovićeva izjava je glasila: {{citat|"Naše komunističko gledište na polaganje zakletve vrlo dobro je poznato. Ali, pozvani da u interesu širokih slojeva radnoga naroda Beograda primimo opštinsku upravu, mi pristupamo polaganju zakonom propisane zakletve."{{sfn|Dimitrijević|2001|p=322}}}} U [[novembar|novembru]] je izabran za narodnog poslanika Ustavotvorne skupštine, kao kandidat za kragujevački okrug, te je bio član njenog Ustavnog odbora ispred KPJ.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=373, 415}} Kada su rudari Jugoslavije decembra 1920. godine organizovali [[generalni štrajk]], KPJ je organizovala zborove podrške u Beogradu. Na beogradskom zboru 28. decembra 1920. godine, na dan kada je policija u krvi ugušila [[Husinska buna|Husinsku bunu]], Pavlović je u svom govoru izjavio: {{citat|"Moral buržoazije je moral hijena koje mrcvare proletarijat. Moral proletera je solidarnost, odbrana svima sredstvima svojih opštih interesa. (...) '''Može li onda biti pomirenja između nas?''' (Burno odobravanje i uzvici: Rat kapitalizmu!) Može li biti oka koje bi zaplakalo posle sloma ovakvog režima?</br> Ali je sve to bilo malo vladajućoj klasi, zaseli su i odlučili '''militarizaciju'''. (Dugotrajni žestoki protesti). Danas militarizaciju rudara, juče su to činili sa železničarima, sutra će redom ostale. Nastaće zlatno doba kad će kaplari i podnarednici rešavati socijalne probleme. '''Smete li to dopustiti?''' (Uzvici: Ne! Ne!) Rudari traže vašu solidarnost: dajmo im tu solidarnost. (Burni i oduševljeni uzvici: Hoćemo!) Rudari ne mogu probiti rudnike i pobeći iz njih kad jednom u njih budu silom oterani. '''Rudari će izginuti pred rudnicima, ali se neće dati militarizirati!''' (Burno odobravanje) Stanje je suviše zategnuto i dok mi držimo zbor tamo možda grokću puške. (Burni i oduševljeni uzvici: Živeli drugovi rudari!)</br>Mi znamo da vladajuća buržoazija nema morala. Ali pitamo one nesretnike koji idu za njom: Može li se osporiti pravo proletarijatu '''da sruši ovakvo društvo!''' (Burno pljeskanje). To pitanje postavite svakome u varoši na svakom mestu, neka vam odgovore: šta treba da urade ovako progonjeni rudari? (Glasovi: Da ginu!) Buržoazija hoće da izazove oružani sukob. Ne dajte da vas zavara ni vaša moć, ali ni vaši nedostaci.</br>''U akciju! Sutra ili prekosutra, bezuslovno: u akciju! Propagirajte tu akciju još večeras, pripremite duhove, pripremite sve proletere, da bi svi bili spremni za borbu onog momenta kad bude zatrebalo. Pogledi rudara blude ka nama sa ledenih planina. Oni čekaju na nas. Slušajte i ispunjujte ono što od vas budu tražile vaše organizacije.'' (Burno: Hoćemo!) Šta treba da nastupi? Rudari u drugim rudnicima treba da stupe '''u štrajk'''. Rudari u [[Pečuh|Pečuju]] biće u štrajku već sutra ili prekosutra. ''Ne bude li ni to dosta, čekajte i vi poziv na borbu!'' (Burno odobravanje.) Proletarijat ne sme bez oštrog boja dopustiti da propadne akcija rudara. Nećemo bežati od opasnosti kao socijal-izdajnici. '''Borba je tu! Ko ima srca: U Borbu!''' (Burno odobravanje.)"<ref>Triša Kaclerović, ''Obznana'' (Beograd: Rad, 1952), 35–37.</ref>}} Ministarstvo unutrašnjih poslova interpretiralo je ovaj govor kao poziv na nasilnu revoluciju i iskoristilo ga kao formalni povod za donošenje [[Obznana|Obznane]].{{sfn|Dimitrijević|2001|p=398}} U narednim mesecima, Pavlović je koristio svoj poslanički imunitet za javno istupanje protiv Obznane, organizovao sindikalne proteste protiv uredbe i odlazio na sastanke sa Miloradom Draškovićem na kojima je pokušavao da ubedi ministra da Obznanu ukine.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=396–402}} U Skupštini je Pavlović govorio o zabranama sindikalnog delovanja, napominjući da se na tako nešto usuđivala samo Austro-Ugarska, i to tek nakon tri godine okupacije Srbije, i detaljno iznosio slučajeve policijskog nasilja, razbojništva, te čak i vansudskih ubistava radnika.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=406–408, 425–432}} Dokumentovao je zloupotrebe radničkih prava i pokazivao kako su se poslodavci koristili Obznanom da smanje plate.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=420–421}}{{sfn|Nikolić|1979|pp=57–60}} 22. aprila 1921. godine, Pavlović je zahtevao da Ustavotvorna skupština otvori raspravu o potpunoj legalizaciji sindikalnog organizovanja, ali je pro-vladina većina odbila da tu raspravu stavi na dnevni red.{{sfn|Nikolić|1979|pp=103–104}} === Ilegalna aktivnost KPJ i frakcijske borbe === [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskih komunista u Beču.]] U junu [[1921]]. godine, Pavle Pavlović i Sima Marković zajedno odlaze u Moskvu na Treći kongres Komunističke Internacionale. Pavlović, kao sekretar CRSVJ, prisustvuje i osnivačkom kongresu Crvene Sindikalne Internacionale (Profinterne) i postaje član predsedništva kongresa kao predstavnik sindikata balkanskih država.{{sfn|Dimitrijević|2001|pp=441, 454}} Kako je, dok su bili u Moskvi, [[Alija Alijagić]] izvršio atentat na Draškovića, što je dovelo do donošenja Zakona o zaštiti države, Pavlović i Marković nisu mogli da se vrate u Kraljevinu SHS, nego su ostali u [[Beč|Beču]]. U Beču Pavlović piše za nove partijske novine nazvane "Oslobođenje radnika je delo samih radnika".{{sfn|Dimitrijević|2001|p=452}} Pavlović je u Beču dvaput hapšen, u septembru i novembru 1921. godine, po nalogu jugoslovenske policije, zbog navodne umešanosti u atentat na Draškovića. Međutim, austrijska policija oba puta je odbila da ga izruči Jugoslaviji.{{sfn|Nikolić|1979|p=162}} Redovno je držao predavanja u Klubu studenata marksista, koji se sastajao u kafani Alserhof.<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 157.</ref> U septembru 1921. godine, Pavlović je u Beču izabran za člana Zagraničnog Izvršnog odbora KPJ, zajedno sa Simom Markovićem, Jakovom Lastrićem, [[Ilija Milkić|Ilijom Milkićem]], [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]], [[Dušan Cekić|Dušanom Cekićem]] i [[Milan Lemeš|Milanom Lemešom]]. Pavlović je izabran za predsednika ovog Izvršnog odbora, iako se odluci protivio, i smatrao da Izvršni odbor mora što pre da bude organizovan u samoj Jugoslaviji. Kada su saznali da je, mesec dana ranije, u Beogradu osnovan Zamenički centralni izvršni odbor koji su vodili [[Triša Kaclerović]] i [[Kosta Novaković]], Pavlović je odlučio da se Zagranični odbor potčini Zameničkom. Sa ovom odlukom se nije složio Sima Marković, te je od ovog trenutka počeo spor između Markovića i Milkića sa jedne, te Pavlovića, Kaclerovića, Novakovića i Cvijića sa druge strane. Prema viđenju Pavlovića, Zagranični odbor bio je ovlašten samo za međunarodnu propagandu i veze sa Internacionalom, dok je Marković smatrao da on treba da postane glavni izvršni odbor partije.{{sfn|Nikolić|1979|pp=191–198}} U januaru [[1922]]. godine, policija je u Beogradu uhapsila Kaclerovića i Novakovića, koji posle toga prelaze u Beč. Po Pavlovićevom mišljenju, oni treba da preuzmu vođenje partijom, dok Marković i dalje smatra Zagranični odbor za vrhovni autoritet. Sukob je eskalirao na [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prvoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u julu 1922. godine. Od ovog vremena, grupa Novakovića, Kaclerovića i Pavlovića postaće poznata kao "leva frakcija", a grupa Markovića kao "desna frakcija". Levica i desnica sukobiće se oko nekoliko važnih strateških pitanja: prvo je bilo pitanje pasivnosti ilegalnog aparata KPJ nakon donošenja Obznane, drugo je bilo pitanje perspektive buduće revolucije u Jugoslaviji, a treće je bilo pitanje legitimnosti Zameničkog izvršnog odbora u Beču. Leva frakcija, koju je vodio i Pavlović, smatrala je da je partija bila nedovoljno aktivna u izgradnji ilegalnog aparata, da je situacija u Jugoslaviji još uvek revolucionarna, i da stoga rukovodstvo KPJ mora da bude u zemlji, a ne u Beču. Za Markovića, Pavle Pavlović je bio "centrista" koji je neiskreno tvrdio da je Marković učinio nedovoljno za stvaranje ilegalnog aparata partije, dok se on sam takođe bavio isključivo legalnim radom kroz parlament.<ref>Stefan Gužvica, "Bauer or Luxemburg? Understanding the Yugoslav Communist ‘Right Faction’ in the 1920s," ''Historical Materialism'' 33/2 (2025), 60.</ref> Marković je na Prvoj zemaljskoj konferenciji ostvario većinu, zbog čega su Novaković, Pavlović i Lastrić demonstrativno napustili konferenciju. U bojkotu su im se pridružili delegati iz Bosne i Hercegovine, [[Milan Gorkić]] i [[Ivan Kralj]].{{sfn|Nikolić|1979|pp=274–306}} Pavlović je bio jedan od najbeskompromisnijih članova leve frakcije. Na sastanku koji je trebao da pomiri dve grupe u septembru 1922. godine, Pavlović je izjavio da "veruje da se sa Simom Markovićem i Ilijom Milkićem ne može raditi ni mesec dana" ali da će se pokoriti odluci Zameničkog centralnog izvršnog komiteta, "jer je Partija iznad pojedinaca".{{sfn|Nikolić|1979|p=315}} Krajem godine, Kominterna poziva Kostu Novakovića i Pavla Pavlovića u Moskvu, zajedno sa pristalicama Sime Markovića, da bi na Četvrtom kongresu Kominterne razrešili spor. Pokušano je da se spor reši barem načelno pre odlaska u Moskvu, čime bi se pokazala snaga partije i otvorenost za kompromise, što je i uspelo, uz posredovanje [[Moša Pijade|Moše Pijade]], uprkos njegovom opredeljenju za levu frakciju.{{sfn|Nikolić|1979|pp=320–322}} Napori su, međutim, propali kad je Pavlović posle konferencije poslao cirkular "u kome je jednostrano interpretirao odluke Izvršnog komiteta Kominterne", što je ponovo izazvalo gnev partijske desnice.{{sfn|Nikolić|1979|pp=326}} Novaković i Pavlović stigli su u [[Sankt-Peterburg|Lenjingrad]] sa falsifikovanim pasošima 5. novembra 1922. godine i odatle se uputili u Moskvu, kao predstavnici partijske manjine na predstojećem Četvrtom kongresu.{{sfn|Nikolić|1979|p=329}} Kongres Kominterne odbio je da zauzme strane: zaključio je da su razmirice lične, a ne principijelne prirode, i pozvao dve strane da se ujedine u sprovođenju odluka Prve zemaljske konferencije i Treće konferencije [[Balkanska federacija|Balkanske Komunističke Federacije]] (BKF).{{sfn|Nikolić|1979|pp=355–360}} Odmah nakon Četvrtog kongresa, u Moskvi je počela i Peta balkanska komunistička konferencija, na kojoj su se Pavlović i Novaković sukobili sa [[Vasil Kolarov|Vasilom Kolarovim]] zbog njegovog predloga da bugarski komunisti preuzmu jurisdikciju nad Makedonijom usled tobožnje nesposobnosti KPJ da se bavi tamošnjim političkim organizovanjem.{{sfn|Nikolić|1979|pp=360–363}} Na konferenciji je Pavlović izabran za jugoslovenskog člana Izvršnog komiteta BKF. U tu svrhu je trebao da se preseli u [[Sofija|Sofiju]], ali je namerno odugovlačio sa preseljenjem zbog nesuglasica sa saborcima u partiji i sa rukovodstvom Bugarske komunističke partije.{{sfn|Гришина|2000|pp=42, 56}} Umesto Sofije, Pavlović se kraće vreme obreo u [[Zagreb|Zagrebu]], a potom se vratio u Beč, gde je u maju [[1923]]. godine održana [[Druga zemaljska konferencija KPJ]], na kojoj je leva frakcija po prvi put imala većinu, te je na čelo partije došao Triša Kaclerović. Tek nakon konferencije, Pavlović će otići u Bugarsku, i tamo prisustvovati desničarskom državnom udaru i njegovim posledicama u leto 1923. godine.{{sfn|Гришина|2000|p=133}} [[Datoteka:Radnik-delavec.jpg|thumb|300px|Naslovnica novina "Radnik", za koje je pisao Pavle Pavlović.]] Na Drugoj zemaljskoj konferenciji, KPJ je donela odluku o otvaranju rasprave o nacionalnom pitanju. Pavle Pavlović otvorio je debatu sa svojim tekstom "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji", objavljenom u "Radniku" od 24. juna 1923. godine pod pseudonimom ''Vidojević''. Pavlović je negirao značaj nacionalnog pitanja za radništvo. Smatrao je da "govoriti o ovome nacionalnom problemu znaci govoriti o jednoj političkoj fata-morgani, koju očigledno vidimo, ali koja u faktu ne egzistira."{{sfn|Perovšek|Perović|1990|p=42}} [[Dragotin Gustinčič]], koji je bio blizak levoj frakciji po nacionalnom pitanju, tvrdio je da je, neposredno pre pisanja teksta, Pavlović bio šokiran njegovim predavanjem u Beču, na kojem je Gustinčič izneo gledište da [[Slovenci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]] nisu jedan, nego tri naroda. Za Gustinčiča, gledište Pavlovića po nacionalnom pitanju bilo je identično gledištu Sime Markovića, sa kojim je Pavlović navodno bio u sukobu.{{sfn|Perovšek|Perović|1990|p=351}} Posle povratka u Kraljevinu SHS u oktobru 1923. godine, Pavlović je uhapšen a avgusta [[1924]]. godine osuđen na godinu dana zatvora od strane prvostepenog suda u Beogradu. Pušten je na slobodu u oktobru [[1924]]. godine i postao je član CK i Centralnog sindikalnog odbora KPJ.{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|p=446}} Zajedno sa [[Vladimir Ćopić|Vladimirom Ćopićem]] i [[Ivo Baljkas|Ivom Baljkasom]], učestvovao je u sastavljanju predloga za zajedničko izborno istupanje komunista i [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].{{sfn|Gligorijević|1992|p=164}} Krajem godine, kada je postignuta "Platforma sporazuma" kojom se trebala obustaviti frakcijska borba, Pavlović se složio da uđe u novi, ujedinjeni Centralni komitet KPJ, zajedno sa Simom Markovićem.{{sfn|Гришина|2000|p=251}} Tokom [[1925]]. godine, sukob se ponovo intenzivirao, te je Pavlović sada "odbijao da sarađuje na bilo koji način sa članovima bivše opozicije, koje je inače na zborovima javno napadao".{{sfn|Gligorijević|1992|p=193}} Kao priprema za [[Treći kongres KPJ]], održani su izbori beogradske partijske organizacije za delegate kongresa. Lista "desničara" koju su predvodili Sima Marković i [[Lazar Stefanović]], dobila je 162 glasa i 4 mandata, a lista levičara, koju su predvodili Pavle Pavlović i Đuro Cvijić, dobila je 110 glasova i 2 mandata.{{sfn|Gligorijević|1992|p=194}} Pavlović je u ovom vreme počeo da se od levice nezadovoljan odlukama Petog proširenog plenuma IKKI, te je dao ostavku na svoje mesto u Politbirou CK KPJ. Na toj poziciji ga je zamenio Kosta Novaković.{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|pp=13–14, 67, 514}} Pavlović je nastavio svoju aktivnost na sindikalnom polju i na Trećem kongresu KPJ u Beču maja [[1926]]. godine bio je deo sindikalne komisije KPJ.{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|p=210}} Sima Marković, koji je ponovo izabran za sekretara partije, ali i neki istaknuti antifrakcijski komunisti, kao što je [[Đuro Salaj]], optuživali su Pavlovića za pasivnost i nerad.{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|pp=220, 227–233}} Pavle Pavlović je te godine objavio brošuru "Jedinstvo sindikata", koja kritikuje ujedinjenje revolucionarnih i reformističkih sindikata, za koje se zalagao Sima Marković. Umesto njega, Pavlović predlaže "realističko shvatanje jedinstva", koje počiva na saradnji sa članstvom reformističkih sindikata, ali ne i sa reformističkim vođama, te poziva na formiranje [[Sovjet|fabričkih veća]].<ref>[https://www.noviplamen.net/glavna/pavle-p-pavlovic-jedinstvo-sindikata-odlomak/ Pavle P. Pavlović, ''Jedinstvo sindikata (odlomak)'', prir. Stefan Gužvica, ''Novi plamen'', 10. mart 2022.]</ref> Sindikalna komisija Partije je osudila ovu brošuru kao "pogrešnu i nemarksističku", a njegovo načelno odbijanje saradnje sa opozicionim političkim strankama odbačeno je kao "ultralevo".{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|pp=263, 340}} Pavlovića je u njegovim gledištima podržavao [[Rajko Jovanović]], koji je borbu Nezavisnih sindikata smatrao za "borbu za jačanje eksploatacije i kontrarevolucije, borbu za razvijanjeg 'našeg' (srpskog) kapitalizma".{{sfn|Gligorijević|Vujošević|1986|p=445}} Sima Marković napisao je seriju članaka u [[Organizovani radnik|Organizovanom radniku]] u kojim kritikuje Pavlovićevu brošuru i zalaže se za "frontalno" ujedinjenje svih sindikata u jedan pokret, bez razlika u političkom opredeljenju.{{sfn|Jovanović|1972|pp=428–429}} [[Datoteka:Kosta LFB.png|thumb|200px|[[Kosta Novaković]], najbliži prijatelj i politički saradnik Pavla Pavlovića dvadesetih.]] Pavlović je, kao odgovor Markoviću, objavio novu brošuru, pod naslovom ''Put ka jedinstvu'', u februaru [[1927]]. godine. Brošura je naišla na momentalnu osudu od strane plenuma Izvršnog odbora Centralnog radničkog sindikalnog odbora Jugoslavije (CRSOJ). Pavlović je na plenumu obećao da neće širiti brošuru, ali je uprkos tome odmah nakon plenuma počeo da je deli, a Marković je odgovorio novom serijom članaka, pod nazivom ''Put ka jedinstvu ili put ka razbijanju'', te objavio sopstvenu brošuru ''O sindikalnom ujedinjenju''.{{sfn|Jovanović|1972|p=429}} Istoričarka Nadežda Jovanović piše da je "polemika bila izraz frakcijske zatrovanosti i odsustva pravog nastojanja da se dode do usaglašavanja pogleda".{{sfn|Jovanović|1972|p=430}} Polemika je ponovo primila političku i jasno frakcionašku dimenziju u maju 1927. godine, kada, na podsticaj Rajka Jovanovića i Đure Salaja, ponovo pokrenula ranije osuđenu parolu "Dalje od Beograda!". Ova parola bila je izraz težnje leve frakcije da sindikalnu i partijsku centralu prenese u Zagreb, gde je, za razliku od Beograda, dominirala partijska levica. Parolu je ponovo pokrenuo kongres Saveza šivača, u kom je Pavlović bio izrazito uticajan. Političko rukovodstvo KPJ iz Hrvatske osudilo je ovakav potez, upozoravajući na opasnost od separatizma i federalizacije partije ustrojene na principima centralizma, ali je sindikalno rukovodstvo KPJ nastavilo da insistira na njemu.{{sfn|Jovanović|1972|pp=434–436}} Partijska organizacija u Slavoniji, koja je bila desničarska, podržala je Markovića i sindikalnu centralu u Beogradu. Marković je zbog svih ovih kršenja partijske discipline pokušavao da isključi Pavlovića iz partije, ali mu to nije pošlo za rukom. Na sindikalnom kongresu u junu 1927, desna frakcija bila je u manjini, ali svejedno brojnija od leve frakcije predvođene Pavlovićem.{{sfn|Gligorijević|1992|pp=207–208}} Pavlović je izabran u Centralni odbor Nezavisnih sindikata, koji je bio pod kontrolom desne frakcije. Svoj izbor u Centralni odbor je zbog toga odbio, ali se pod pritiskom delegata svejedno saglasio da ostane u Odboru.<ref>Srećko Ljubljanović (ur.), ''Đuro Salaj: Prilozi za biografiju i izbor radova'' (Slavonski Brod: Historijski institut Slavonije, 1968), 120–121.</ref> U leto 1927. godine, Markoviću je napokon pošlo za rukom da isključi Pavlovića iz KPJ. Međutim, nakon što je Marković uhapšen krajem oktobra te godine, položaj sekretara je od njega preuzeo Đuro Cvijić, vođa levice, koji je odluku poništio, i pozvao Pavlovića u novi Politbiro CK KPJ.{{sfn|Gligorijević|1992|pp=211–213}} Cvijić potom odlazi u Moskvu, gde će biti donešeno [[Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ]], objavljeno aprila [[1928]]. godine. Pavle Pavlović je izričito kritikovan u Otvorenom pismu kao jedna od najistaknutijih ličnosti leve frakcije, pod pseudonimom ''Drug br. 7'': {{citat|"Nije vršen nikakav ozbiljan komunistički rad u sindikatima i nije razvijena nikakva široka aktivnost među masama. Između ostaloga neki drugovi iz te grupe prikrivali su teške sindikalističke pogreške druga br. 7, koje bi u svakoj drugoj partiji takođe morale dovesti do isključenja, što ne znači da je mehaničko isključenje druga br. 7 u toku jedne skolastičke diskusije bilo pravilno."{{sfn|Pijade|1950|p=451}}}} Ovakvu osudu politike Pavlovića i leve frakcije ponoviće "anti-frakcijski" [[Drezdenski kongres KPJ|Četvrti kongres KPJ]] u novembru 1928. godine.{{sfn|Pijade|1950|p=173}} Nakon ovoga, Pavlović nikada više neće zauzimati vodeće pozicije u KPJ, iako će ostati značajan sindikalni rukovodilac. === Šestojanuarska diktatura i Narodni front === Pavlović nastavlja sa radom u sindikatu sve do [[6. 1.]] [[1929]]. godine, kada su [[Nezavisni sindikati Jugoslavije|Nezavisni sindikati]] zabranjeni uspostavom [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]. Pavlović počinje da radi u Centralnoj sindikalnoj frakciji (CSF), u kojoj većinu imaju partijski desničari. CSF je bila jedinstvena u osudi diktature kao "militarističko-[[Fašizam|fašističke]]" i ocenila ju je kao "savez srpske hegemonističke buržoazije sa krupnom finansijskom, industrijskom i veleposedničkom hrvatskom i slovenačkom buržoazijom", te zaključio da je glavni razlog diktature bio priprema potencijalnog rata protiv [[SSSR]].{{sfn|Jovanović|1979|p=23}} Prema Lazaru Stefanoviću, dok se desničarska većina opredelila za nastavak ilegalnog rada Nezavisnih sindikata, Pavlović je smatrao da CSF treba da radi na njihovoj legalizaciji.{{sfn|Jovanović|1979|p=28}} Kada je postalo očigledno da režim neće ostaviti prostora za legalan rad sindikata, Pavlović se pasivizovao i povukao iz pokreta. Stefanović je smatrao ovu odluku "dezerterstvom".{{sfn|Jovanović|1979|p=32, 37}} Pavle Pavlović se vratio u aktivan politički život [[1933]]. godine. Tada je partijsko rukovodstvo u Srbiju poslalo mladog sindikalnog rukovodioca u usponu, [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]], i dalo mu zadatak da ponovo aktivira Pavlovića i Trišu Kaclerovića. Pavlović se odmah prihvatio posla u sindikatima, kao i u [[Međunarodna Crvena pomoć|Crvenoj pomoći]], koja je pomagala političkim zatvorenicima. Pavle Pavlović stao je na čelo beogradskog ogranka ilegalne Revolucionarne sindikalne opozicije (RSO), čisto komunističke i sindikalne organizacije, nezavisne od reformističkih sindikata. RSO je bila organizovana kao ilegalna partija, po sistemu trojki. Ova akcija, u uslovima žestoke policijske represije, nije dovela do većeg uspeha i rasta sindikalnih organizacija.{{sfn|Jovanović|1979|p=177–183}} U decembru [[1934]]. godine, po naređenjima novog lidera KPJ, [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]], Pavlović, Kaclerović, Parović i [[Veselin Masleša]] ulaze u pregovore sa reformističkim sindikatima. Uloga Pavlovića i Kaclerovića bila je ključna, jer je sumnjičavi vođa [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] [[Živko Topalović]] samo njima verovao, jer ih je dobro poznavao još iz vremena Srpske socijaldemokratske partije. Pavlović je, uprkos tome, ponovo izražavao skepsu prema saradnji sa reformistima, te je Parović morao da ga ubeđuje da prihvati učešće u pregovorima.{{sfn|Jovanović|1979|pp=241–243}} Početkom [[1935]]. godine, komunisti su čak predložili socijalistima formiranje Jedinstvene radničke partije i zajedničko nastupanje na izborima. Pošto su komunisti insistirali da nosilac liste bude Pavlović, a socijalisti da to bude Topalović, pregovori su propali. Pavlović je bio nosilac liste Jedinstvene radničke partije, ali ona je bila samo legalna podružnica ilegalne KPJ, a ne ranije zamišljeni savez komunista i reformista.{{sfn|Cazi|1978|p=82}} Uprkos tome, nastavljeni su napori na stvaranju zajedničke partije i formiranju [[Narodni front|Narodnog fronta]] sa [[Buržoazija|građanskim]] levim strankama. Kada je, polovinom [[1937]]. godine Milan Gorkić uhapšen i pogubljen u Moskvi pod lažnim optužbama za špijunažu, [[Kamilo Horvatin]], tada najozbiljniji kandidat za novog generalnog sekretara KPJ, predlagao je novi Politbiro u kom bi bio i Pavle Pavlović, čime bi se vratio na čelo partije. Te planove, je omelo hapšenje samog Horvatina u februaru 1938. godine.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 85.]</ref> Ne znajući za ova dešavanja u Moskvi, Pavlović 1938. godine aktivno radi na osnivanju nove legalne partije, Stranke radnog naroda, i postaje član njenog Pokrajinskog odbora za Srbiju.<ref>[https://znaci.org/00001/232_1.pdf, ''Beograd u ratu i revoluciji : 1941-1945. 1'' (Beograd: Istorijski arhiv, 1984), 65.]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://znaci.org/00001/279.pdf Milosav Bojić, ''Posavski partizanski odred: Posavina i Tamnava u oružanom ustanku'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1987), 36.]</ref> Zbog poodmaklog uzrasta (na početku [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]] imao je 53 godine), Pavlović nije otišao u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]] za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. === Period SFRJ === [[Datoteka:Nikola Pašić (Marks i Engels) tér, szemben a Jugoszláv Szakszervezeti Székház (Dom sindikata Jugoslavije). Fortepan 31525.jpg|thumb|300px|Zgrada [[Dom Sindikata (Beograd)|Doma Sindikata]] na Trgu Marksa i Engelsa.]] Posle [[Beogradska operacija|oslobođenja Beograda]], Pavlović je odmah prionuo na obnovu jugoslovenskih sindikata. U tu svrhu udružio se sa svojim starim rivalom Lazarom Stefanovićem i saradnikom Đurom Salajem. Pavlović i Stefanović postali su potpredsednici Akcionog odbora za formiranje jedinstvenih siindikata. Njih dvojica su vodili delegaciju koja je 2. januara [[1945]]. godine otišla kod [[Josip Broz Tito|Tita]] sa zahtevom za osnivanje sindikata.{{sfn|Cazi|1978|p=397}}{{sfn|Ćirković|1982|p=342}} Već 23. januara, u Beogradu je održana osnivačka Opšta zemaljska konferencija [[Savez sindikata Jugoslavije|Jedinstvenih sindikata radnika i nameštenika Jugoslavije (JSRNJ)]]. Pavlović je izabran na čelo Finansijske kontrole JSRNJ.{{sfn|Ćirković|1982|p=344}} Idućeg meseca, Pavle Pavlović, Đuro Salaj, [[Tone Fajfer]], [[Dušan Petrović Šane]] i [[Bogdan Krekić]] odlaze u [[London]], gde predstavljaju JSRNJ na prvoj posleratnoj Međunarodnoj sindikalnoj konferenciji.{{sfn|Ćirković|1982|pp=390–391}} Pavlović je bio i jedan od osnivača Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa SSSR.<ref>[https://znaci.org/00001/138_64.pdf Branko Petranović, Momčilo Zečević, ''Jugoslavija 1918-1988 : tematska zbirka dokumenata'' (Beograd: Rad, 1988), 726.]</ref> 25. februara 1945. godine, Pavle Pavlović izabran je za Prvog potpredsednika [[Jedinstveni narodnooslobodilački front|Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta]] Beograda.<ref>[https://znaci.org/00001/233_4.pdf Đorđe O. Piljević, ''Beograd u ratu i revoluciji : 1941-1945. 2'' (Beograd: Istorijski arhiv, 1984), 649.]</ref> Izabran je u Ustavotvornu skupštinu novembra 1945. godine na listi Narodnog fronta, kao kandidat V rejona grada Beograda.<ref>[https://znaci.org/00001/92_10.pdf Branko Petranović, ''Srbija u drugom svetskom ratu: 1939–1945'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1992), 726.]</ref> Na izborima za Ustavotvornu skupštinu, njegov protivkandidat u okviru Narodnog fronta bio je njegov stari politički saradnik i poznanik [[Dragoljub Jovanović]]: {{citat|"Ponovo smo se sreli u lepšem raspoloženju u dvorani Šeste gimnazije, na Mirijevskom putu, kao kandidati za isti rejon za novembarske izbore 1945. Bio sam unapred spreman da će on pobediti, pošto ga je podržavala Partija i cela vlast. Nisam imao ništa protiv toga. Кandidovao sam se da bi narod imao da bira, a ne samo da glasa (...) Zamisao je bila da se na biralište izvedu i oni koji niti mare za komuniste niti ih se boje. To je bilo tim potrebnije što se još nije znalo za kutiju bez liste. Pavla su u tom kraju poznavali mnogo više nego mene. Ja sam imao obezbeđen mandat u [[Pirot|Pirotu]], a ovo je bilo samo stranačka i frontovska manifestacija. Nigde ona nije bila solidarnija i srdačnija. Zajedno smo se pojavili na podijumu. Dvorana je bila prepuna. Ljudi i žene su se kupali u znoju. Ja sam u Pavlu pozdravio jednog od svojih učitelja u socijalizmu i pozvao sam birače da glasaju za njega. On me je priznao za učenika, pohvalio me i rekao: „Više volim da drug Dragoljub pobedi sa dvadeset hiljada glasova nego ja sa petnaest. Samo neka Narodni front dobije što više!“ Bilo je to nezaboravno veče, i za nas i za publiku."<ref>Dragoljub Jovanović, ''Medaljoni, Knjiga IV'' (Beograd: Službeni glasnik, 2008), 135.</ref>}} Pavle Pavlović je potom bio pomoćnik ministra rada NR Srbije, potpredsednik Gradskog odbora [[Narodni front|Narodnog fronta]] Beograda, urednik lista „Rad“, predsednik Saveza tekstilnih radnika Jugoslavije i član Glavnog odbora sindikata NR Srbije. Objavio je više istorijskih radova o radničkom pokretu u Valjevu pre Prvog svetskog rata u [https://istorijskiarhiv.rs/glasnik/bibliografija-po-autorima/bibliografija-po-brojevima/ Godišnjaku Istorijskog arhiva Valjevo]. Umro je [[23. oktobra]] [[1971]]. godine u [[Beograd]]u i sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]]. == Porodica == Supruga Pavla Pavlovića, Mileva – Mila Lazić ([[1899]]–[[1990]]), bila je članica [[SKOJ]]-a od njegovog osnivanja 1919. godine i gošća na Vukovarskom kongresu KPJ 1920. godine. Venčali su se 1921. i bili u braku punih pedeset godina, sve do njegove smrti.<ref>''Politika'', broj 27440, utorak, 27. februar 1990, 23.</ref> Pavlovićev rođeni brat Andrija – Andra, bio je rođen [[1902]]. godine. Kao član KPJ, 1927. godine je upućen u [[Moskva|Moskvu]], gde se do 1931. godine školovao na [[KUNMZ]]-u. Od 1931. do svoje smrti živeo je u [[Nižnji Novgorod|Gorkom]] pod imenom '''Ivan Semjonovič Seljeznjov'''. [[1949]]. godine je uhapšen kao "[[Titoizam|titoista]]", te je proveo šest i po godina u logoru.<ref name="Vujošević">{{cite book |last1=Vujošević |first1=Ubavka |title=Nestajali netragom: Jugosloveni žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom savezu 1927-1953. |date=2019 |publisher=Institut za savremenu istoriju |location=Beograd |isbn=978-86-7403-229-9 |page=213 |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |access-date=10 November 2024 |archive-date=2025-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250505223112/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija Pavla Pavlovića == * ''Zakon o radnjama i njegovi protivnici'' (Beograd: Socijalistička knjižara, 1912) * ''Besposlica'' (Beograd: Jadran, 1926) * ''[https://www.noviplamen.net/glavna/pavle-p-pavlovic-jedinstvo-sindikata-odlomak/ Jedinstvo sindikata]'' (Beograd: Štampa Iv. Čolović i Ž. Mađarević, 1926) * ''Put ka jedinstvu'' (Beograd: Štamparija "Tucović", 1927) * ''O tarifnoj politici i sindikalnim kolektivnim ugovorima'' (Beograd: Štamparija Drag. Popovića, 1935) * ''Tarife, štrajkovi, bojkot i nezaposlenost u Srbiji 1907. godine'' (Beograd: Narodna knjiga, 1952) * ''Šegrtska omladina u Srbiji: 1901-1928.'' (Beograd: Rad, 1952) == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{cite book |last1=Bogdanović|first1=Mira|title=Srpski radnički pokret 1903-1914: naličje legende|date=1989|publisher=Globus|location=Zagreb|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Mira%20Bogdanovic/Srpski%20radnicki%20pokret%201903-1914%20_%20nalicje%20legende%20(841)/Srpski%20radnicki%20pokret%201903-1914%20_%20nalicje%20-%20Mira%20Bogdanovic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Cazi|first1=Josip|title=Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije i rad komunista u njemu 1929–1940: Knjiga druga: Na političkoj liniji Komunističke partije Jugoslavije|date=1978|publisher=Radničke novine|location=Zagreb|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Josip%20Cazi/Na%20politickoj%20liniji%20Komunisticke%20partije%20Jugoslavije%20(115)/Na%20politickoj%20liniji%20Komunisticke%20partije%20%20-%20Josip%20Cazi.pdf |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Ćirković|first1=Vojislav|title=Jedinstveni sindikati Jugoslavije i njihova uloga u periodu obnove (1944–1946)|journal=Istorija 20. veka |date=1982|issue=XIV–XV |pages=337–401|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/08-Vojislav---irkovi---Jedinstveni-sindikati-Jugoslavije-i-njihova-uloga-u-periodu-obnove-1944-1946-pisi.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Dimitrijević|first1=Sergije|title=Dušan Popović, Sabrana dela, Knjiga druga|date=1985|publisher=Rad|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Dimitrijević|first1=Sergije|title=Komunistička partija Jugoslavije u legalnom periodu njenog postojanja od 1919-1921. godine|date=2001|publisher=Zadužbina Andrejević|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Dimitrijević|first1=Sergije|title=Socijalisticki radnički pokret u Srbiji 1870-1918|date=1982|publisher=Nolit|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Sergije%20Dimitrijevic/Socijalisticki%20radnicki%20pokret%20u%20Srb%20(44)/Socijalisticki%20radnicki%20pokret%20-%20Sergije%20Dimitrijevic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Gligorijević|first1=Branislav|title=Kominterna, jugoslovensko i srpsko pitanje|date=1992|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Gligorijević|first1=Branislav|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.|date=1986|publisher=Izdavački centar Komunist|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Jovanović|first1=Nadežda|title=O sukobima u vođstvu КPJ u pitanjima sindikalnog jedinstva i rukovođenja Nezavisnim sindikatima 1926/27. godine|journal=Istorija 20. veka |date=1972|issue=XII |pages=425–442|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/17.-Nade--da-Jovanovi---O-sukobima-u-vo--stvu-KPJ-u-pitanjima-sindiklasnog-jedinstva-i-rukovo--enja-Nezavisnim-sindikatima-1926-27.-godine-Final-pisi.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Jovanović|first1=Nadežda|title=Sindikalni pokret u Srbiji: 1929–1934|date=1979|publisher=Prosveta|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Nikolić|first1=Miroslav|title=Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije|date=1979|publisher=Rad|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Perovšek|first1=Jurij|last1=Perović|first1=Latinka|title=Razprava o nacionalnem vprašanju v KPJ leta 1923|date=1990|publisher=Partizanska knjiga|location=Ljubljana|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Jurij%20Perovsek/Razprava%20o%20nacionalnem%20vprasanju%20v%20K%20(2)/Razprava%20o%20nacionalnem%20vprasanj%20-%20Jurij%20Perovsek.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Pijade|first1=Moša|title=Istorijski arhiv Кomunističke partije Jugoslavije. Tom 2, Кongresi i zemaljske konferencije КPJ : 1919-1937|date=1950|publisher=Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta Кomunističke partije Jugoslavije|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Popović|first1=Nikola M.|title=Dimitrije Tucović, njegov život i rad|date=1934|publisher=Izdavaĉka knjižara Skerlić|location=Beograd|url=https://www.rwfund.org/wp-content/uploads/2014/09/Nikola-M.-Popović-Dimitrije-Tucović-Njegov-život-i-rad.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Subotić|first1=Dragan|title=Srpski socijalisti i nacionalno pitanje|date=1990|publisher=Istraživačko izdavački centar SSO Srbije|location=Beograd|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Dragan%20Subotic/Srpski%20socijalisti%20i%20nacionalno%20pitanje%20(506)/Srpski%20socijalisti%20i%20nacionalno%20pitanje%20-%20Dragan%20Subotic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Гришина|first1=Ритта Петровна|title=Национальный вопрос на Балканах через призму мировой революции (в до­кументах центральных российских архивов начала - середины 1920-х годов). В 2 ч. Ч. 1|date=2000|publisher=Эдиториал УРСС|location=Москва|url=https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/51875-natsionalnyy-vopros-na-balkanah-cherez-prizmu-mirovoy-revolyutsii-v-do-locale-nil-kumentah-tsentralnyh-rossiyskih-arhivov-nachala-serediny-1920-h-godov-v-2-ch-ch-1|ref=harv}} {{Predsjednici SKJ}} {{Lifetime|1888|1971|Pavlović, Pavle}} {{DEFAULTSORT:Pavlović, Pavle}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Narodni poslanici Skupštine Jugoslavije]] n3mbz1h5mt3tfcal2pffiwv52z6vg1f 0 91323 42652146 42447404 2026-07-09T03:47:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652146 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Opanci.jpg|thumb|right|Tradicionalni srpski opanci]] '''Opanci''' su seoska laka, kožna obuća, koja se priteže oko nogu kaišima ili oputom. Na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] je jako rasprostranjena u raznim oblicima, modnim detaljima i bojama. Kod Srba, opanak je tradicionalna srpska obuća i njen nacionalni simbol. Opanci su takođe narodna nošnja u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Izrada i oblik == Oblik opanka je različit u raznim delovima [[Srbija|Srbije]]. Najčešći oblici su sa „kljunom“ ili bez njega. Kljunom se naziva vrh prednjeg dela koji je lako povijen na gore, odakle se počinje preplitanje [[Oputa|opute]]. Opanci sa "kljunom" se nazivaju i "šiljkani". Najčešće se prave od [[tele]]će kože, ali se opanci napravljeni od svinjske kože nazivaju “šivenjaci“. U vremenu posle Drugog svetskog rata opanci su izrađivani i od starih izlizanih guma, „točkaši“. U novije vreme fabrike obuće proizvode savremene opanke od [[guma|gume]] koji mogu imati unutra postavu od [[platno|platna]] ili kaiš za zakopčavanje. U narodu ti opanci se nazivaju i "piroćane" jer su se proizvodili u Pirotu. Na pijacama se mogu kupiti i gumeni opanci bez postave i bez kaiša, ali oni osim imena nemaju mnogo zajedničkog sa prvobitnim opancima koji su deo [[narodna nošnja|narodne nošnje]]. == Severnoamerički indijanci == Takođe su nosili opanke ali pod imenom „mokasine“. == Vanjske veze == * [http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/8/33058/ Najveći opanak na svetu (vest na serbiancafe.com, 16. 11. 2006.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310204844/http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/8/33058/ |date=2007-03-10 }} [[Kategorija:Obuća]] [[Kategorija:Srpska kultura]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] [[Kategorija:Makedonska narodna nošnja]] kd32f3lkkuolc5t6kgd865b827va6tl 0 96062 42652094 42643260 2026-07-09T02:20:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652094 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:BlueMarble-2001-2002.jpg|thumb|right|300px|alt=Two views of the Earth from space.|Postizanje održivosti omogućit će Zemlji nastavak potpore čovjekovom životu kakav poznamo. NASA-ini kompozitni snimci [[The Blue Marble|Blue Marble]]: 2001. (lijevo) i 2002. godine (desno).]] '''Održivost''' je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu. Danas se najčešće koristi u vezi s biološkim i ljudskim sustavima. U [[ekologija|ekološkom]] smislu održivost se može definirati kao način po kojem biološki sustavi ostaju [[bioraznolikost|raznoliki]] i produktivni tijekom vremena. Za ljude ona je potencijal za dugoročno održavanje blagostanja koje pak ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi [[prirodni resursi|prirodnih resursa]]. Održivost je postao širok termin koji se može primijeniti na gotovo sve oblike života na Zemlji, od lokalne do globalne razine i kroz različite vremenske periode. Dugoživuće i zdrave močvare i šume primjeri su održivih bioloških sustava. Nevidljivi kemijski ciklusi redistribuiraju vodu, kisik, dušik i ugljik unutar živih i neživih sustava u svijetu, te su održavali život milijunima godinama. Kako se ljudska populacija na Zemlji povećavala, prirodni ekosistemi su nazadovali, a promjene u ravnoteži prirodnih ciklusa imale su negativan učinak kako na ljude tako i na ostale žive sustave<ref name = EPI>Earth Policy Institute [http://www.earth-policy.org/index.php?/data_center/C22/ Natural Systems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407054323/http://www.earth-policy.org/index.php?/data_center/C22/ |date=2016-04-07 }}. www.earth-policy.org, Data Center. Preuzeto 7. studenog 2009.</ref>. Danas postoji obilje znanstvenih dokaza kako čovječanstvo živi na neodrživ način<ref name = EPI/>. Povratak čovjekove uporabe prirodnih resursa unutar održivih granica zahtijevat će veće kolektivne napore. Načini održivijeg življenja mogu poprimiti mnoge oblike od reorganizacije životnih uvjeta (npr. [[ekoselo|ekosela]], [[ekoopćina|ekoopćine]] i [[održivi grad]]ovi), ponovne procjene ekonomskih sektora ([[permakultura]], [[zelena gradnja]], [[održiva poljoprivreda]]) ili radne prakse ([[održiva arhitektura]]) uporabom znanosti radi razvoja novih tehnologija ([[zelena tehnologija|zelene tehnologije]], [[obnovljivi izvori energije|obnovljiva energija]]) do prilagodbi u individualnim [[životni stil|životnim stilovima]] kojima se čuvaju prirodni resursi. == Definicija == [[Datoteka:Sustainable development.svg|right|thumb|alt=Three intersecting circles representing economy, society and environment showing how sustainability involves cooperation at the point where they all intersect.|Definicije održivosti često se odnose na "tri stupa" socijalne, okolinske i ekonomske održivosti<ref name="Adams2006"/>]] [[Datoteka:Nested sustainability-v2.gif|thumb|right|alt=Three circles enclosed within one-another showing how both economy and society are constrained by environmental limits|Alternativan prikaz održivosti pokazuje kako su ekonomija i društvo ograničeni okolinskim granicama<ref name = Ott>Ott, K. (2003). [http://umwethik.botanik.uni-greifswald.de/booklet/8_strong_sustainability.pdf "The Case for Strong Sustainability."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226041520/http://umwethik.botanik.uni-greifswald.de/booklet/8_strong_sustainability.pdf |date=2009-02-26 }} In: Ott, K. & P. Thapa (eds.) (2003).''Greifswald’s Environmental Ethics.'' Greifswald: Steinbecker Verlag Ulrich Rose. {{ISBN|3-931483-32-0}}. Preuzeto 16. veljače 2009.</ref>]] Riječ održivost nastala je prema glagolu ''održati'' (prema ''o(b)-'', (ne)materijalno obuhvaćanje predmeta radnjom odnosno dovođenje u stanje izvršenjem radnje i držati)<ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFxjXhE%3D Hrvatski jezični portal]</ref>. Rječnici pružaju dva značenja za glagol ''održati'', a glavna su "sačuvati da ostane cjelovito i da postoji", odnosno "očuvati od narušavanja"<ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFtvXBk%3D Hrvatski jezični portal]</ref>. ''Održivost'' se ipak od 1980-ih više koristi u smislu čovjekove održivosti na planetu Zemlji, pa je to rezultiralo najčešće citiranom definicijom održivosti i održivog razvoja koju je donijela [[Brundtlandska komisija]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]: "održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolji vlastite potrebe."<ref>United Nations General Assembly (1987) [http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm ''Report of the World Commission on Environment and Development: Our Common Future'']. Transmitted to the General Assembly as an Annex to document A/42/427 - Development and International Co-operation: Environment. Preuzeto 15. veljače 2009.</ref> Obično se zamijeti kako to zahtijeva pomirbu [[prirodna okolina|okolinskih]], [[društvo|socijalnih]] i [[ekonomija|ekonomskih]] potreba - "tri stupa" održivosti<ref>[[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|United Nations General Assembly]] (2005). [http://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N05/487/60/PDF/N0548760.pdf?OpenElement 2005 World Summit Outcome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128195853/http://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N05/487/60/PDF/N0548760.pdf?OpenElement |date=2009-11-28 }}, Resolution A/60/1, adopted by the General Assembly on 15 September 2005. Preuzeto 17. veljače 2009.</ref>. Ovo shvaćanje prikazuje se slikom s tri preklapajuće elipse koje označavaju tri stupa održivosti koja nisu uzajamno isključiva te mogu biti uzajamno učvršćujuća<ref>[[Forestry Commission]] of Great Britain. [http://www.forestry.gov.uk/forestry/edik-59fmzf Sustainability] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121031192338/http://www.forestry.gov.uk/forestry/edik-59fmzf |date=2012-10-31 }}. Preuzeto 3. rujna 2009.</ref>. UN-ova definicija nije univerzalno prihvaćena i prošla je kroz mnoge interpretacije<ref>International Institute for Sustainable Development (2009). [http://www.iisd.org/sd/ ''What is Sustainable Development''?]. Preuzeto 18. veljače 2009.]</ref><ref>EurActiv (2004). [http://www.euractiv.com/en/sustainability/sustainable-development-introduction/article-117539 "Sustainable Development: Introduction."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091120193328/http://euractiv.com/en/sustainability/sustainable-development-introduction/article-117539 |date=2009-11-20 }} Preuzeto 24. veljače 2009.</ref><ref>Kates, R., Parris, T. & Leiserowitz, A. (2005). [http://www.hks.harvard.edu/sustsci/ists/docs/whatisSD_env_kates_0504.pdf "What is Sustainable Development?"] ''Environment'' '''47(3)''': 8–21. Preuzeto 14. travnja 2009.</ref>. Što je održivost, koji bi joj ciljevi trebali biti te kako se te ciljeve može postići, pitanja su koja su sva otvorena za interpretacije<ref>Holling, C. S. (2000). [http://dlc.dlib.indiana.edu/archive/00003398/01/csholling.pdf "Theories for Sustainable Futures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200522195545/http://dlc.dlib.indiana.edu/archive/00003398/01/csholling.pdf |date=2020-05-22 }} ''Conservation Ecology'' '''4(2)''': 7. Preuzeto 24. veljače 2009.</ref>. Za mnoge [[ekologizam|ekologiste]] ideja održivog razvoja je [[oksimoron]] jer se čini da razvoja uključuje degradaciju okoline<ref>Redclift, M. (2005). "Sustainable Development (1987–2005): an Oxymoron Comes of Age." ''Sustainable Development'' '''13(4)''': 212–227.</ref>. Ekološki ekonomist [[Herman Daly]] upitao je "čemu služi pilana bez šume?"<ref name="Daly & Cobb 1989">Daly & Cobb (1989).</ref> Iz ove perspektive, ekonomija je podsustav ljudskog društva koje je samo podsustav biosfere, pa je dobitak u jednom sektoru gubitak u drugome<ref>Porritt, J. (2006). ''Capitalism as if the world mattered''. London: Earthscan. p. 46. {{ISBN|978-1-84407-193-7}}.</ref>. Ovo se može ilustrirati kao tri koncentrična kruga. Univerzalno prihvaćena definicija održivosti jest eluzivna jer se očekuje da postigne mnoge stvari. U jednu ruku ona mora biti faktička i znanstvena, jasna izjava o specifičnoj "destinaciji". Jednostavna definicija da je "održivost poboljšanje kvalitete čovjekova života dok se živi unutar nosivog kapaciteta potpornih [[ekosistem]]a"<ref name = caring>[[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa|IUCN]]/[[UNEP]]/[[World Wide Fund for Nature|WWF]] (1991). [http://coombs.anu.edu.au/~vern/caring/caring.html "Caring for the Earth: A Strategy for Sustainable Living."] Gland, Switzerland. Preuzeto 29. ožujka 2009.</ref>, iako nejasna, nosi ideju kako održivosti ima kvantificirane granice. No održivost je također poziv na akciju, zadatak u tijeku ili "putovanje"<ref>Markus J., Milne M.K., Kearins, K., & Walton, S. (2006). [http://org.sagepub.com/cgi/content/abstract/13/6/801 Creating Adventures in Wonderland: The Journey Metaphor and Environmental Sustainability.] '''''Organization'' '''13(6)''': 801-839. Preuzeto 23. rujna 2009.</ref> pa stoga politički proces tako da neke definicije izražavaju zajedničke ciljeve i vrijednosti. [[Povelja o Zemlji]]<ref name="EarthCharter">The Earth Charter Initiative (2000). [https://web.archive.org/web/20071012234735/http://www.earthcharterinaction.org/2000/10/the_earth_charter.html "The Earth Charter."] Preuzeto 5. travnja 2009.</ref> govori o "održivom globalnom društvu utemeljenom na poštovanju prirode, univerzalnih prava čovjeka, ekonomskoj pravdi i kulturi mira." Situacija postaje komplicirana kada se riječ održivost primijeni ne samo na čovjekovu održivost na Zemlji nego na mnoge situacije i kontekste u raznim razmjerima prostora i vremena, od malenih lokalnih do globalne ravnoteže proizvodnje i potrošnje. Također se može odnositi na buduću namjeru: "održiva poljoprivreda" nije nužno trenutačna situacija već cilj u budućnosti, predviđanje<ref>Costanza, R. & Patten, B.C. (1995). "Defining and predicting sustainability." ''Ecological Economics''''' 15 (3)''': 193–196.</ref>. Zbog svih navedenih razloga održivost u jednoj se krajnosti percipira kao ništa više od milozvučne [[pomodnice]] s malenim ili nikakvim značenjem<ref>Dunning, B. (2006). [http://skeptoid.com/episodes/4005 "Sustainable Sustainability."] ''Skeptoid.'' Preuzeto 16. veljače 2009.</ref><ref>Marshall, J.D. & Toffel, M.W. (2005). "Framing the Elusive Concept of Sustainability: A Sustainability Hierarchy." ''Environmental & Scientific Technology'' '''39(3)''': 673–682.</ref> ili važnošću dok je u drugoj krajnosti to važan ali nefokusiran koncept poput "slobode" ili "pravde"<ref>Blewitt, J. (2008). ''Understanding Sustainable Development''. London: Earthscan. pp. 21-24. {{ISBN|978-1-84407-454-9}}.</ref>. Također se opisuje kao "dijalog vrijednosti koji prkosi konsenzualnoj definiciji"<ref>Ratner, B.D. (2004). "Sustainability as a Dialogue of Values: Challenges to the Sociology of Development." ''Sociological Inquiry'' '''74(1)''': 50–69.</ref>. == Historija == U ranoj ljudskoj povijesti okolinski utjecaji malenih banda nomadskih lovaca-skupljača bili su maleni, iako je uporaba vatre i želja za specifičnom hranom mogla izmijeniti prirodni sastav biljaka i životinjskih zajednica. [[Neolitička revolucija]] prije 2.500 i 10.000 godina označila je pojavu [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i naseljenih zajednica<ref>Scholes, R. (2003). [http://video.google.de/videoplay?docid=3383283943566412014&hl=de Stories from the Stone Age] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723091703/http://video.google.de/videoplay?docid=3383283943566412014&hl=de |date=2011-07-23 }}. Beyond Productions in association with S4C and S4C International. Australian Broadcasting Corporation. Preuzeto 16. travnja 2009.</ref>. Društva koja su nadilazila vlastite zalihe lokalne hrane ili kojima je pomanjkavalo kritičnih resursa kretala su se dalje ili su se suočavala s kolapsom. Naprotiv, stabilne zajednice [[itinerantna kultivacija|itinerantnih kultivatora]] i [[hortikulturist]]a postojale su u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a velike agrarne zajednice u [[Narodna Republika Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Polinezija|Polineziji]] i drugdje obrađivale su stoljećima zemlju na istim lokalitetima<ref name=collapse>Diamond (2005).</ref><ref>Wright (2004).</ref>. [[Datoteka:ClaySumerianSickle.jpg|thumb|left|[[Srp]] [[sumer]]skog žeteoca, 3000. pne.]] Tehnološki napretci tijekom nekoliko tisućljeća omogućili su ljudima povećavanje kontrole nad okolišem. No tek je zapadna [[industrijska revolucija]] od 17. do 19. stoljeća iskoristila nepregledni potencijal rasta energije [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] za pokretanje sofisticirane strojevne tehnologije<ref>Hilgenkamp, K. (2005). [http://books.google.co.nz/books?id=DuCNxKlDLogC&pg=PA37&lpg=PA37&dq=sanitation+systems+medicine+disease+history&source=web&ots=EFQCzpdpHD&sig=fG96c9PgC6y6vUxG6-PGFDcjbNE&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=4&ct=result#PPA41,M1 Environmental Health: Ecological Perspectives].London: Jones & Bartlett. {{ISBN|978-0-7637-2377-4}}.</ref>. Takvi uvjeti doveli su do [[populacijska eksplozija|eksplozije ljudskog stanovništva]] i dotad neviđenog industrijskog, tehnološkog i znanstvenog rasta koji se nastavio do danas. Od 1650. do 1850. globalno stanovništvo se udvostručilo od oko 500 milijuna na 1 milijardu ljudi<ref>Goudie (2005) p.?.</ref>. Do 20. stoljeća industrijska revolucija dovela je do eksponencijalnog rasta ljudske potrošnje resursa te rasta u zdravstvu, bogatstvu i stanovništvu. [[Ekologija]] kao znanstvena disciplina stjecala je opću prihvaćenost, a ideje koje su sada dio održivosti bile su istražene uključujući spoznaju o međupovezanosti živih sustava, važnosti globalnih [[biogeokemijski ciklusi|prirodnih ciklusa]], prolazu energije kroz [[trofičke razine]] živih sustava<ref>Worster, D (1994) "Nature's economy: a history of ecological ideas". Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-46834-5}}</ref>. Nakon gubitaka tijekom [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] i Drugog svjetskog rata, [[razvijena zemlja|razvijeni svijet]] ušao je u "veliku akceleraciju" rasta i populacije post-1950-ih godina ("[[Zlatno doba kapitalizma]]") dok je rastući [[ekološki pokret]] isticao povezanost ekoloških troškova s mnogim materijalnim pogodnostima u kojima se sada moglo uživati. Inovacije u tehnologiji uključivale su plastiku, sintetičke kemikalije i nuklearnu energiju dok su fosilna goriva također nastavila transformirati društvo. Negativne utjecaje nove tehnologije dokumentirala je američka morska biologinja, naturalistica i ekologinja [[Rachel Carson]] u svojoj utjecajnoj knjizi ''[[Silent Spring]]'' (Tiho proljeće) iz 1962. godine. Američki geoznanstvenik [[M. King Hubbert]] u svojoj teoriji o piku nafte iz 1956. godine anticipirao je period [[pik nafte|vršne proizvodnje nafte]]<ref>Grove, N. (1974). [http://www.hubbertpeak.com/hubbert/natgeog.htm "Oil, the Dwindling Treasure."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319183100/http://www.hubbertpeak.com/hubbert/natgeog.htm |date=2015-03-19 }} ''[[National Geographic]].'' Preuzeto 29. ožujka 2009.</ref>. Tijekom 1970-ih zabrinutost ekologizma oko onečišćenja, eksplozije stanovništva, konzumerizma i iscrpljenja konačnih resursa pronašao je izraz u djelima ''Is growth obsolete?'' (Je li rast zastario?) američkog ekonomista [[William Nordhaus|Williama Nordhausa]] i [[James Tobin|Jamesa Tobina]]<ref>Nordhaus & Tobin (1972).</ref>, ''[[Small Is Beautiful]]'' (Maleno je predivno) britanskog ekonomista [[Ernst Friedrich Schumacher|Ernsta Friedricha Schumachera]] iz 1973. te ''[[The Limits to Growth]]'' (Granice rasta) iz 1975. koje je publiciralo globalni thinktank [[Rimski klub]]. Do kasnog dvadesetog stoljeća ekološki problemi poprimili su globalne razmjere<ref>Meadows et al. (1972).</ref><ref name=LPR>World Wide Fund for Nature (2008). [http://assets.panda.org/downloads/living_planet_report_2008.pdf ''Living Planet Report 2008'']. Preuzeto 29. ožujka 2009.</ref><ref>Millennium Ecosystem Assessment (2005). [http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf ''Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis.''] World Resources Institute, Washington, DC. pp. 1-85. Preuzeto 8. srpnja 2009.</ref><ref>Turner, G.M. (2008). [https://web.archive.org/web/20080825111322/http://www.csiro.au/files/files/plje.pdf" A Comparison of The Limits to Growth with 30 Years of Reality."] ''Global Environmental Change'' '''18''': 397–411. Online version published by CSIRO Sustainable Ecosystems. Preuzeto 3. siječnja 2009.</ref> a energetske krize iz 1973. i 1979. demonstrirale su koliko je mnogo globalna zajednica postala ovisna o neobnovljivim resursima. [[Svjetska komisija za okoliš i razvoj]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] (Brundtlandska komisija) objavila je 1987. godine izvješće ''Our Common Future'' (Naša zajednička budućnost) u kojem stoji kako je [[održivi razvoj]] potreban radi zadovoljenja čovjekovih potreba dok istovremeno ne povećava ekološke probleme. Gotovo sve zemlje na svijetu imale su 1961. godine više nego dovoljno kapaciteta za zadovoljenje svojih vlastitih potreba, ali se do 2005. godine situacija radikalno izmijenila, te su mnoge zemlje radi zadovoljenja svojih potreba morale uvoziti resurse iz ostalih država<ref name = LPR/>. Pojavio se pokret prema [[održivo življenje|održivijem življenju]] temeljen na podizanju javne svijesti i usvajanju [[recikliranje|recikliranja]] i [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih energija]]. Razvoj obnovljivih izvora energije tijekom 1970-ih i 1980-ih, prvenstveno [[vjetrene turbine|vjetrenih turbina]] i [[fotovoltaik]]a, te povećana uporaba [[hidroelektricitet]]a, predstavljao je jednu od prvih održivih alternativa generaciji fosilnih goriva i [[nuklearna energija|nuklearne energije]]<ref>Southface Energy and Environmental Resource Center. [http://www.southface.org/solar/solar-roadmap/solar_how-to/history-of-solar.htm The history of solar power]. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref><ref>Dodge, D. [http://www.telosnet.com/wind/ An Illustrated history of wind power development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200820003845/http://www.telosnet.com/wind/ |date=2020-08-20 }}. TelosNet. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref>. U 21. stoljeću porasla je svijest o prijetnji antropogenog [[efekt staklenika|efekta staklenika]]<ref>U.S. Department of Commerce. [http://www.esrl.noaa.gov/research/themes/carbon/ Carbon Cycle Science]. NOAA Earth System Research Laboratory. Preuzeto 14. ožujka 2009.</ref><ref>BBC News (August 2008). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_depth/sci_tech/2004/climate_change/default.stm In depth: "Climate Change."] BBC News, UK. Preuzeto 14. ožujka 2009.</ref>. [[Ekološka ekonomija]] sada pokušava premostiti jaz između ekologije i tradicionalne [[neoklasična ekonomija|neoklasične ekonomije]]<ref>Golubiewski, N. & Cleveland, C. (eds.) [http://www.eoearth.org/by/Topic/Ecological%20economics "Problems and Principles of Ecological Economics."] ''The Encyclopedia of Earth,'' Chapter 3. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref><ref name=EarlyHistory>Costanza R. (2003). [http://www.ecoeco.org/pdf/costanza.pdf "Early History of Ecological Economics and ISEE."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207193521/http://www.ecoeco.org/pdf/costanza.pdf |date=2009-02-07 }} ''Internet Encyclopaedia of Ecological Economics.'' Preuzeto 1. travnja 2009.</ref> te predlaže inkluzivni i etički ekonomski model za društvo. Pojavilo se mnogo novih tehnika za pomoć u mjerenju i implementaciji održivosti uključujući [[procjena životnog ciklusa|procjenu životnog ciklusa]], [[od kolijevke do kolijevke]], [[analiza ekološkog otiska|analizu ekološkog otiska]] i [[zelena gradnja|zelenu gradnju]]<ref>Blewitt (2008).</ref>. Rad [[Bina Agarwal|Bine Agarwal]] i [[Vandana Shiva|Vandane Shiva]] među inima pridonio je kulturnom znanju tradicionalnih, održivih poljoprivrednih društava u akademskom diskursu o održivosti, te ih je također oplemenio modernim znanstvenim principima<ref>Ganguly, M. [http://www.time.com/time/2002/greencentury/heroes/index_shiva.html "Vandana Shiva: Seeds of Self-Reliance."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101214100939/http://www.time.com/time/2002/greencentury/heroes/index_shiva.html |date=2010-12-14 }} Time.com, Heros for the Green Century. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>. == Principi i koncepti == [[Znanost o održivosti]] i [[znanost o okolišu|okolišu]]<ref>Komiyama H. , Takeuchi K. (2006). "Sustainability science: building a new discipline." ''Sustainability Science'' '''1''':1–6.</ref> oblikuju osnovu za velik dio filozofskog i analitičkog okvira održivosti<ref>Loorbach, D. (2007). [http://ejournal.nbii.org/archives/vol3iss2/editorial.loorbach.pdf "Governance for Sustainability."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081118201925/http://ejournal.nbii.org/archives/vol3iss2/editorial.loorbach.pdf |date=2008-11-18 }} ''Sustainability: Science, Practice, & Policy'' '''3'''(2):1–4. Preuzeto 22. travnja 2009.</ref>. Kvantitativni podaci prikupljaju se [[mjerenje održivosti|mjerenjem održivosti]], a zatim se ti podaci koriste za informiranje uprave za održivost<ref>UN Department of Economic and Social Development (1992). [https://web.archive.org/web/20120728214025/http://www.un.org/esa/dsd/agenda21/res_agenda21_40.shtml "Information for Decision-Making."] [[Agenda 21]], Section IV - Means of Implementation. Chapter 40. Preuzeto 8. srpnja 2009.</ref>. === Stupanj i kontekst === Održivost se proučava i upravlja kroz mnogo stupnjeva (razina ili referentnih okvira) vremena i prostora, te u mnogim kontekstima ekološke, socijalne i ekonomske organizacije. Fokus može varirati od ukupnog [[kapacitet nosivosti|kapaciteta nosivosti]] (održivosti) planeta Zemlje do održivosti ekonomskih sektora, [[ekosistem]]a, država, općina, susjedstava, kućnih vrtova, individualnih života, individualnih dobara i usluga, zanimanja, životnih stilova, obrazaca ponašanja i tako dalje. Ukratko, ono može obuhvatiti čitavo područje bioloških i ljudskih aktivnosti ili bilo kojeg njihovog dijela<ref>Conceptual Framework Working Group of the Millennium Ecosystem Assessment. (2003). "Ecosystems and Human Well-being." London: Island Press. Chapter 5. "Dealing with Scale". pp. 107–124. {{ISBN|155634030}}.</ref>. Daniel Botkin, pisac i ekolog, izjavio je: "Možemo vidjeti krajobraz koji je u neprestanom toku, koji se mijenja kroz mnoge stupnjeve vremena i prostora."<ref>Botkin (1990).</ref> === Potrošnja - stanovništvo, tehnologija, resursi === Sveukupni pokretač ljudskog učinka na Zemljine sustave je [[potrošnja]] [[biofizika|biofizičkih]] [[resurs]]a. Ljudska potrošnja može se podijeliti na tri ključne komponente: [[populacija|populacijske]] brojeve, razine potrošnje ([[priljev]]), te učinak po jedinici uporabe resursa (koja ovisi o korištenoj [[tehnologija|tehnologiji]]). Ovo je izraženo sljedećom jednadžbom: :::::::: I = P × A × T ::: pri čemu je: I = učinak okoliša ([[engleski jezik|engl]]. ''Enviromental '''i'''mpact''), P = '''p'''opulacija, A = priljev (engl. '''''A'''ffluence''), T = '''t'''ehnologija<ref name=Ehrlich&Holden>Ehrlich, P.R. & Holden, J.P. (1974). "Human Population and the global environment." ''American Scientist'' '''62'''(3): 282–292.</ref>. Čovječanstvo je kroz povijest odgovaralo na potražnju za novim resursima tako što je povećavalo ponudu. Kako se ponuda neizbježno iscrpljuje, potiču se održivi postupci kroz [[upravljanje potražnjom]] na sva [[robe i usluge|dobra i usluge]] tako što se promiče reducirana potrošnja korištenjem [[obnovljivi resursi|obnovljivih resursa]] gdje god je to moguće te poticanjem prakse koja minimizira [[intenzitet resursa]], a istovremeno maksimizira [[produktivnost resursa]]. Pažljivo upravljanje resursima primjenjuje se u različitim stupnjevima, no posebice na razinama ekonomskih sektora poput poljoprivrede, manufakture i industrije jednako kao na individualnim dobrima i uslugama te obrascima potrošnje u domaćinstvima i kod pojedinaca<ref>Clark (2006).</ref><ref name=Brower>Brower & Leon (1999).</ref>. == Mjerenje == Uspostavom kvantitativnih mjera za održivost moguće je postaviti ciljeve, primijeniti strategije upravljanja, te mjeriti napredak. Radni okvir [[The Natural Step]] (TNS) koji je dizajnirao [[Karl-Henrik Robèrt]] proučava održivost i uporabu resursa iz svojih [[termodinamički zakoni|termodinamičkih temelja]] radi određivanja kako ljudi koriste i razdijeljuju [[prirodni kapital]] na održiv i [[socijalna pravda|pravedan]] način. ''Sustavni uvjeti održivosti'' radnog okvira TNS-a predlažu sredstva za znanstveno zasnovano mjerenje održivosti<ref name = Backcasting>Holmberg, J. and Robèrt, K-H. (2000). [https://web.archive.org/web/20090207230702/http://www.ima.bth.se/data/tmslm/refs/Backcasting_0013.pdf "Backcasting from non-overlapping sustainability principles – a framework for strategic planning."] ''International Journal of Sustainable Development and World Ecology'' '''7''' 291–308. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>. Prirodni kapital uključuje resurse iz Zemljine kore (tj. minerale, ulja), resurse koje proizvode ljudi (sintetičke tvari), te resurse u [[biosfera|biosferi]]. Pravedan pristup prirodnom kapitalu također je komponenta održivosti<ref name = Backcasting/>. Energija generirana uporabom resursa, koja se naziva [[egzergija|egzergijom]]<ref>Ayres, R. (April 2001) [http://ec.europa.eu/environment/enveco/waste/pdf/ayres.pdf "Resources, Scarcity, Growth and the Environment."] Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>, može se mjeriti kao [[sjedinjena energija]] proizvoda ili usluge tijekom njezina [[upravljanje životnim ciklusom proizvoda|životnog ciklusa]]. Analiza navedenoga pomoću metoda [[analiza životnog ciklusa|analize životnog ciklusa]] ili [[ekološki otisak|analize ekološkog otiska]] osigurava osnovne indikatore održivosti u različitim stupnjevima<ref>Holmberg, J., Lundqvist, U., Robèrt, K-H. and Wackernagel, M. (1999). [https://web.archive.org/web/20090207230652/http://www.ima.bth.se/data/tmslm/refs/Eco_Footprint_0029.pdf "The Ecological Footprint from a Systems Perspective of Sustainability."] ''International Journal of Sustainable Development and World Ecology'' '''6''' 17–33. Preuzeto 18. siječnja 2009.</ref>. Danas postoji ogroman broj [[indikator]]a<ref>Hak et al. (2007)</ref>, [[metrika]], [[referentna točka|referentnih točaka]], indeksa, procedura izvješćivanja, [[obračun]]a i mnogih drugih stvari o održivosti. Oni uključuju ekološke, socijalne i ekonomske mjere zasebno ili povezano u mnogim opsezima i kontekstima. Ekološki faktori su integrirani s ekonomijom kroz [[ekološka ekonomija|ekološku ekonomiju]], [[resursna ekonomija|resursnu ekonomiju]] i [[termoekonomija|termoekonomiju]], dok su socijalni faktori integrirani kroz metriku poput [[indeks sretnog planeta|indeksa sretnog planeta]] koji mjeri blagostanje ljudi u državama svijeta uzimajući u obzir njihvo ekološki učinak<ref name=Adams2006>Adams, W.M. (2006). [http://cmsdata.iucn.org/downloads/iucn_future_of_sustanability.pdf "The Future of Sustainability: Re-thinking Environment and Development in the Twenty-first Century."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718065222/http://cmsdata.iucn.org/downloads/iucn_future_of_sustanability.pdf |date=2011-07-18 }} Report of the IUCN Renowned Thinkers Meeting, 29–31 January, 2006. Preuzeto 16. veljače 2009.</ref><ref>Paehlke, R. (2005). "Sustainability as a Bridging Concept." ''Conservation Biology'' '''19''': 36–38.</ref>. Neke od najpoznatijih i najšire korištenih mjera održivosti uključuju korporativno [[izvješćivanje o održivosti]], [[izračun trostrukog konačnog ishoda]], te procjena kvalitete održivosti uprave za pojedine zemlje uporabom [[indeks održivosti okoliša|indeksa održivosti okoliša]] i [[indeks performansi okoliša|indeksa performansi okoliša]]. Na globalnoj razini i prema jednadžbi I = PAT jasno je da mjerenje održivosti zahtijeva poznavanje očekivane svjetske populacije. Također su potrebne procjene koliko ljudi Zemlja može podnijeti. To je visok red ali tijekom mnogo godina znanstvenici su rafinirali modele [[nosivi kapacitet|nosivog kapaciteta]] planeta Zemlje mjerenjem ključnih čovjekovih utjecaja posebice onih povezanih s bioraznolikošću. === Stanovništvo === [[Datoteka:Population curve.svg|thumb|right|300px|alt=Graph showing human population growth from 10,000 BC – 2000 AD, illustrating current exponential growth|Graf prikazuje rast svjetskog stanovništva od 10.000. pne. – 2000. n. e. ilustrirajući trenutačni ekponencijalni rast]] Prema Reviziji službenih procjena i projekcija stanovništva Ujedinjenih nacija iz 2008. godine predviđa se da će [[svjetsko stanovništvo]] doseći 7 milijardi najranije 2012. godine, a broj od 9 milijardi ljudi prijeći do 2050. Većina dodatne 2,1 milijarde ljudi rodit će se u [[zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]] za čije se stanovništvo predviđa rast sa 5,6 milijardi u 2009. na 7,9 milijardi do 2050. Ovaj rast bit će distribuiran među populacijom starom 15-59 godina (1,2 milijardi) i 60 ili više (1,1 milijardi) jer će se povećati broj djece ispod 15 godina u zemljama u razvoju. Nasuprot tome, očekuje se da će stanovništvo [[razvijena zemlja|razvijenih regija]] doživjeti samo neznatno povećanje s 1,23 milijarde na 1,28 milijardi, iako bi inače doživjelo pad na 1,15 milijardi, no predviđenom neto migracijom iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje očekuje se prosjek od 2,4 milijuna ljudi godišnje od 2009. do 2050.<ref>United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division (2009). [http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_highlights.pdf "World Population Prospects: The 2008 Revision."] Highlights. Preuzeto 6. travnja 2009.</ref> Dugoročne procjene globalnog populacije predlažu pik od devet do deset milijardi ljudi oko 2070. godine, a zatim polagani pad na 8,4 milijarde do 2100. godine<ref>Lutz et al. (2004).</ref>. Ekonomije u usponu poput kineske ili indijske streme životnim standardima zapadnog svijeta kao što to čini neindustrijalizirani svijet općenito<ref>"[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4604556.stm Booming nations 'threaten Earth']". BBC News. 12. siječnja 2006.</ref>. Potpun izazov za održivost predstavlja kombinacija rasta stanovništva svijeta u razvoju i neodržive razine potrošnje u razvijenom svijetu<ref name=Cohen2006>Cohen, J.E. (2006). "Human Population: The Next Half Century." In Kennedy D. (Ed.) "Science Magazine's State of the Planet 2006-7". London: Island Press, pp. 13–21. ISSN 15591158.</ref>. === Globalna ljudska održivost === [[Datoteka:Human welfare and ecological footprint sustainability.jpg|thumb|right|300px|alt=Graph comparing the Ecological Footprint of different nations with their Human Development Index |Ekološki otisak različith država u usporedbi s njihovim indeksom čovjekova razvoja (HDI)]] Sve više podataka pokazuje da ljudi ne žive unutar [[kapacitet nosivosti|nosivog kapaciteta]] planeta. [[Ekološki otisak]] mjeri ljudsku potrošnju u terminima biološki produktivne zemlje potrebne za osiguravanje resursa, te apsorpciju otpada prosječnog globalnog građanina. Godine 2008. bilo je potrebno 2,7 [[globalni hektar|globalnih hektara]] po osobi, 30 % više od prirodnog biološkog kapaciteta od 2,1 globalnog hektara (uz pretpostavku ne uzimanja u obzir provizije za ostale organizme)<ref name="LPR"/>. Rezultirajući ekološki deficit mora se zadovoljiti iz neodrživih ''ekstra'' izvora, a oni se stječu na tri načina: umetanjem u dobra i usluge svjetske trgovine; uzimanjem iz prošlosti (npr. [[fosilna goriva]]); ili posuđivanjem iz budućnosti kao neodrživa uporaba resursa (npr. prekomjernom eksploatacijom [[šuma]] i [[upravljanje ribolovištima|ribarskih područja]]). Slika (desno) pokazuje održivost raspona država u terminima ekološkog otiska u usporedbi s [[indeks čovjekova razvoja|indeksom ljudskog razvoja]] (HDI) Ujedinjenih nacija (mjera životnog standarda): ona pokazuje što je potrebno državama da zadrže prihvatljiv životni standard za svoje građane dok istovremeno žive na globalno održivoj razini. Opći trend pokazuje da viši životni standardi postaju manje održivi. [[Rast stanovništva]] uvijek ima znakovit utjecaj na razinu potrošnje i učinkovitost uporabe resursa<ref name=Ehrlich&Holden /><ref>Adams & Jeanrenaud (2008) p. 45.</ref>. Kuba je danas najbolji primjer u ovoj kategoriji. Održivi cilj je podizanje globalnog životnog standarda bez povećanja uporabe resursa izvan globalno održivih razina; to jest, bez prijelaza potrošnje "jednog planeta". Bogatstvo informacija generiranih izvješćima na nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini potvrđuje globalni trend kojim društva postaju tijekom vremena manje održiva<ref>UNEP Grid Arendal. [http://www.grida.no/soe/] A selection of global-scale reports. Preuzeto 12. ožujka 2009.</ref><ref>Global Footprint Network. (2008). [http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/living_planet_report/ "Living Planet Report."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327153856/http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/living_planet_report/ |date=2009-03-27 }} Preuzeto 1. listopada 2008.</ref>. === Globalni čovjekov utjecaj na bioraznolikost === Na fundamentalnoj razini [[protok energije]] i [[biogeokemijski ciklus]]i postavljaju gornju granicu za broj i masu organizama u svakom [[ekosistem]]u<ref>Krebs (2001) p. 513.</ref>. Čovjekov utjecaj na Zemlju demonstrira se općenito kroz škodljive promjene u globalnim biogeokemijskim ciklusima kemijskih tvari kritičnih za život od kojih su najvažnije [[voda]], [[kiseonik|kisik]], [[ugljenik|ugljik]], [[dušik]] i [[fosfor]]<ref>Smil (2000)</ref>. <center> <table style="background:transparent;border:1px solid #f0f0f0; margin-top:0.5em;"> <tr><td colspan="10" style="text-align:center; font-weight:bold;">Globalni biogeokemijski ciklusi kritični za život</td></tr> <tr><td><!-- --><table style="width:180px; float:left; border-collapse:collapse; margin:3px; background-color:#f8f8f8;"><tr><td style="height:180px; border:1px solid #CCCCCC; padding:0px;">[[Datoteka:Nitrogen Cycle sr.svg|center|border|180x180px|alt=Diagram of the nitrogen cycle|[[ciklus dušika]]]]</td></tr><tr style="border-right:1px solid #F0F0F0; border-bottom:1px solid #f0f0f0; border-left:1px solid #f0f0f0; vertical-align:top;"><td style="display:block; font-size:1em; height:2em; padding:0px;"> <div class="gallerytext" style="height:2em; width:180px; line-height:1.3em; padding:2px 6px 1px 6px; overflow-y:auto; margin:0px; border:none; border-width:0px;">[[ciklus dušika]]&nbsp;</div> </table><!-- --><table style="width:180px; float:left; border-collapse:collapse; margin:3px; background-color:#f8f8f8;"><tr><td style="height:180px; border:1px solid #CCCCCC; padding:0px;">[[Datoteka:Watercycle-croatian.jpg|center|border|180x180px|alt=Diagram of the water cycle|[[ciklus vode]]]]</td></tr><tr style="border-right:1px solid #F0F0F0; border-bottom:1px solid #f0f0f0; border-left:1px solid #f0f0f0; vertical-align:top;"><td style="display:block; font-size:1em; height:2em; padding:0px;"> <div class="gallerytext" style="height:2em; width:180px; line-height:1.3em; padding:2px 6px 1px 6px; overflow-y:auto; margin:0px; border:none; border-width:0px;">[[ciklus vode]]&nbsp;</div> </table><!-- --><table style="width:180px; float:left; border-collapse:collapse; margin:3px; background-color:#f8f8f8;"><tr><td style="height:180px; border:1px solid #CCCCCC; padding:0px;">[[Datoteka:Carbon cycle-cute diagram.svg|center|border|180x180px|alt=Diagram of the carbon cycle|[[ciklus ugljika]]]]</td></tr><tr style="border-right:1px solid #F0F0F0; border-bottom:1px solid #f0f0f0; border-left:1px solid #f0f0f0; vertical-align:top;"><td style="display:block; font-size:1em; height:2em; padding:0px;"> <div class="gallerytext" style="height:2em; width:180px; line-height:1.3em; padding:2px 6px 1px 6px; overflow-y:auto; margin:0px; border:none; border-width:0px;">[[ciklus ugljika]]&nbsp;</div> </table><!-- --><table style="width:180px; float:left; border-collapse:collapse; margin:3px; background-color:#f8f8f8;"><tr><td style="height:180px; border:1px solid #CCCCCC; padding:0px;">[[Datoteka:Oxygen Cycle.jpg|center|border|180x180px|alt=Diagram of the oxygen cycle|[[ciklus kisika]]]]</td></tr><tr style="border-right:1px solid #F0F0F0; border-bottom:1px solid #f0f0f0; border-left:1px solid #f0f0f0; vertical-align:top;"><td style="display:block; font-size:1em; height:2em; padding:0px;"> <div class="gallerytext" style="height:2em; width:180px; line-height:1.3em; padding:2px 6px 1px 6px; overflow-y:auto; margin:0px; border:none; border-width:0px;">[[ciklus kisika]]&nbsp;</div> </table> </table> </center> ''Milenijska procjena ekosistema'' (engl. Millennium Ecosystem Assessment) jest međunarodna sinteza od preko 1000 vodećih svjetskih biologa koja analizira stanje Zemljinih [[ekosistem]]a i pruža sažetak i smjernice za donositelje odluka. Zaključuje da čovjekova aktivnost ima značajan i eskalirajući utjecaj na [[bioraznolikost]] svjetskih [[ekosistem]]a, reducirajući njihovu [[rezlijencija|rezilijenciju]] i [[biokapacitet]]. Izvješće se odnosi na prirodne sustave kao "sustave podupiranja života" za čovječanstvo pružajući esencijalne "[[ekosistemske usluge]]". Procjena mjeri 24 ekosistemske usluge zaključujući da samo njih četiri pokazuju poboljšanje tokom posljednjih 50 godina, 15 ih je u ozbiljnom padu, a 5 je u stanju neizvjesnosti<ref>Millennium Ecosystem Assessment, pp. 6–19.</ref>. == Dimenzija okoliša == Zdravi ekosistemi osiguravaju vitalna dobra i usluge za ljude i ostale organizme. Postoje dva glavna načina reduciranja negativnog ljudskog učinka i unaprjeđivanja [[ekosistemske usluge|ekosistemskih usluga]]: :a) [[Upravljanje okolišem]]. Ovaj izravan pristup baziran je uglavnom na informacijama dobivenim iz [[geoznanost]]i, [[znanost o okolišu|znanosti o okolišu]] i [[konzervacijska biologija|konzervacijske biologije]]. Ovo je upravljanje ipak pri kraju dugog niza neizravnih uzročnih faktora koji su inicirani ljudskom [[potrošnja|potrošnjom]], tako da se drugi pristup postiže zahtjevom za upravljanje uporabom ljudskih resursa. :b) Upravljanje ljudskom [[potrošnja|potrošnjom]] resursa, neizravan pristup uglavnom baziran na informacijama dobivenim iz [[ekonomija|ekonomije]]. Herman Daly predložio je tri široka kriterija ekološke održivosti: obnovljivi reusrsi trebali bi osigurati održive prinose (stopa berbe ne bi smjela prijeći stopu regeneracije); za neobnovljive resurse trebao bi postojati ekvivalentni razvitak obnovljivih supstituenata; generacija otpada ne bi smjela prijeći asimilacijski kapacitet okoliša <ref>Daly H.E. (1990). "Toward some operational principles of sustainable development." ''Ecological Economics '''''2''': 1–6.</ref>. === Upravljanje okolišem === Na globalnoj razini upravljanje okolišem u najširem smislu obuhvaća [[ocean]]e, sustave [[pitka voda|pitke vode]], [[kopno]] i [[atmosfera|atmosferu]], no slijedeći principe održivosti na razini na kojoj se mogu jednako primijeniti na sve ekosisteme od tropskih kišnih šuma do kućnih vrtova<ref>{{cite web|url=http://www.economics.noaa.gov/?goal=ecosystems&file=users/|title=The Economics and Social Benefits of NOAA Ecosystems Data and Products Table of Contents Data Users|publisher=NOAA|accessdate=13. listopada 2009|archivedate=2010-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100325190416/http://www.economics.noaa.gov/?goal=ecosystems|deadurl=yes}}</ref><ref>Buchenrieder, G., und A.R. Göltenboth: Sustainable freshwater resource management in the Tropics: The myth of effective indicators, 25th International Conference of Agricultural Economists (IAAE) on “Reshaping Agriculture’s Contributions to Society” in Durban, South Africa, 2003.</ref>. ==== Atmosfera ==== U ožujku 2009. na susretu [[Kopenhaško vijeće za klimu|Kopenhaškog vijeća za klimu]] sudjelovalo je 2.500 klimatskih stručnjaka iz 80 zemalja, te su pritom objavili ključnu izjavu kako sada "nema isprike" za neuspjeh djelovanja protiv globalnog zatopljenja i kako se bez snažne redukcije ugljika mogu zbiti "nagle ili ireverzibilne" promjene klime s kojima "će se suvremena društva vrlo teško boriti."<ref>University of Copenhagen (March 2009) [http://climatecongress.ku.dk/newsroom/congress_key_messages/ "Key Messages from the Congress"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316181631/http://climatecongress.ku.dk/newsroom/congress_key_messages/ |date=2009-03-16 }} News item on Copenhagen Climate Congress in March 2009. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref><ref>Adams, D. (March 2009) [http://www.guardian.co.uk/environment/2009/mar/13/stern-attacks-politicians-climate-change "Stern attacks politicians over climate 'devastation'".] ''The Guardian''. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref> Upravljaje globalnom atmosferom danas obuhvaća procjenu svih aspekata [[ciklus ugljika|ciklusa ugljika]] radi identifikacije mogućnosti adresiranja antropogenih [[promjena klime|klimatskih promjena]], te je to postalo glavni fokus znanstvenih istraživanja zbog potencijalno katastrofalnih učinaka na bioraznolikost i ljudske zajednice (vidi dolje [[Energija]]). Ostali ljudski učinci na atmosferu obuhvaćaju [[onečišćenje zraka]] u gradovima, [[polutanti|polutante]] koji uključuju toksične kemikalije poput [[dušikov oksid|dušikova oksida]], [[sumporov oksid|sumporova oksida]], [[hlapljivi organski spojevi|hlapljivih organskih spojeva]] i [[čestična tvar|čestičnih tvari]] koje stvaraju [[fotokemijski smog]] i [[kisela kiša|kisele kiše]], te [[klorofluorougljici|klorofluorougljike]] koji degradiraju [[ozonski omotač]]. [[Antropogene čestice]] poput sulfatnih [[aerosol]]a u atmosferi reduciraju izravnu [[iradijancija|iradijanciju]] i refleksiju ([[albedo]]) [[Zemlja (planet)|Zemljine]] površine. Ova pojava poznata je pod nazivom [[globalno zatamnjenje]], a njezin se pad procjenjuje na oko 4% između 1960. i 1990. iako se trend kasnije izmijenio. Globalno zatamnjenje moglo je narušiti globalni [[ciklus vode]] reducirajući evaporaciju i padaline na nekim područjima. Ono također proizvodi [[termalna energija|rashladni]] efekt koji je djelomično mogao zamaskirati efekt [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] na [[globalno zatopljenje]]<ref>Hegerl, G.C. et al. (2007). "Climate Change 2007: The Physical Science Basis." [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf Chapter 9, "Understanding and Attributing Climate Change."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180508152907/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf |date=2018-05-08 }} Contribution of Working Group 1 to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change. p. 676. Cambridge: Cambridge University Press. Full report at: [http://www.ipcc.ch/ipccreports/ar4-wg1.htm] IPCC Report. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>. ==== Oceani ==== [[Datoteka:Pieni 2 0139.jpg|thumb|right|alt=Display of about ten well-known saltwater fish|Izbor svjetske slatkovodne ribe]] [[Ocean]]ski cirkulacijski obrasci imaju snažan utjecaj na [[klima|klimu]] i [[vrijeme]], a preko njih na opskrbu hranom za ljude i ostale organizme. Znanstvenici su upozoravali na mogućnost iznenadne alteracije u cirkulacijskim obrascima [[morska struja|morskih struja]] koje bi pod utjecajem klimatskih promjena mogle drastično izmijeniti klimu u nekim regijama globusa<ref>Kerr, R.A. (2004). "A slowing cog in the North Atlantic ocean's climate machine." ''Science'' '''304''': 371–372.[http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/304/5669/371a] Preuzeto 19. travnja 2009.</ref>. Glavni ljudski ekološki učinci javljaju se u naseljenijim regijama na rubovima oceana – [[estuarij]]ima, [[obala|obali]] i [[zaljev]]ima. Deset posto svjetskog stanovništva – oko 600 milijuna ljudi – živi u nizinskim područjima koja su ranjiva na podizanje morske razine. Trendovi koji zabrinjavaju, a zahtijevaju upravljanje uključuju: [[prekomjeran ribolov]] (izvan razina održivosti)<ref>Black, R. (November 2006). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6108414.stm "'Only 50 years left' for sea fish".] BBC News, UK.</ref>; [[izbjeljivanje koralja]] uslijed zatopljenja i [[acidifikacija oceana|acidifikacije oceana]] zbog rastućih razina otopljenog ugljikova dioksida<ref>Harrabin, R. (March 2009). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7936137.stm "'Coral lab' offers acidity insight".] BBC News, UK. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>; te [[podizanje razine mora]] zbog klimatskih promjena. Zbog svoje nepregledne veličine oceani djeluju kao prikladno [[onečišćenje mora|odlagalište]] ljudskog otpada<ref>Schukman, D. (March 2009). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7935159.stm "Sea rise 'to exceed expectations'".] BBC News, UK. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>. Remedijalne strategije uključuju: pažljivije upravljanje otpadom, zakonsku kontrolu nad prekomjernim ribolovom usvajanjem [[održivi ribolov|održivih ribolovnih]] praksi i uporabe ekološki osjetljive i održive [[akvakultura|akvakulture]] te [[ribogojstvo|ribogojstva]], redukcije emisija fosilnih goriva i obnavljanje obalnog i drugog pomorskog staništa<ref>Lindenmayer & Burgman (2005).</ref>. ==== Slatka voda ==== Voda pokriva 71% Zemljine površine. Od toga 97,5% čini slana voda u [[ocean]]ima, a samo se 2,5% odnosi na slatku vodu od koje je većina zarobljena u [[antarktički ledeni pokrov|antarktičkom ledenom pokrovu]]. Ostatak slatke vode nalazi se u jezerima, rijekama, močvarama, tlu, akviferima i atmosferi. Sav život ovisi o solarno pokretanom globalnom ciklusu vode, evaporaciji iz oceana i s kopna koja formira vodenu paru koja se kasnije kondenzira u oblacima u kišu koja zatim postaje obnovljiv dio slatkovodnih zaliha<ref name="Atlas">Clarke & King (2006) pp.&nbsp;20–21.</ref>. Svjesnost o globalnoj važnosti očuvanja [[voda|vode]] za [[ekosistemske usluge]] tek se nedavno pojavila tokom [[20. vijek]]a, dok je u međuvremenu polovica svjetskih [[močvara]] izgubljeno zajedno s njihovim vrijednim ekološkim uslugama. [[Slatka voda|Slatkovodni]] ekosistemi bogate [[bioraznolikost]]i trenutačno brže propadaju od [[more|morskih]] i kopnenih [[ekosistem]]a<ref name="water">Hoekstra, A.Y. (2006). [http://www.waterfootprint.org/Reports/Report_20_Global_Water_Governance.pdf "The Global Dimension of Water Governance: Nine Reasons for Global Arrangements in Order to Cope with Local Problems."] ''Value of Water Research Report Series'' No. 20 UNESCO-IHE Institute for Water Education. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref> što ih čini najranjivijim staništem na svijetu<ref name="LPR" />. Povećana [[urbanizacija]] onečišćuje zalihe pitke vode pa velik dio svijeta još uvijek nema pristup pitkoj sigurnoj [[voda|vodi]]<ref name="Atlas"/>. U industrijskom svijetu [[upravljanje potražnjom]] je usporilo apsolutne stope uporabe no voda se sve više prenosi na velike udaljenosti od vodom bogatih prirodnih područja do gusto naseljenih urbanih područja, a energetski zahtjevna [[desalinizacija]] sve se više koristi. Veći naglasak danas je postavljen na usavršeno upravljanje plavom (prikupljivom) i zelenom (vodom iz tla dostupnom biljkama) vodom, a to se primjenjuje na svim razinama upravljanja vodom<ref name="water" />. ==== Tlo ==== Gubitak bioraznolikosti proizlazi uglavnom iz gubitka staništa i fragmentacije koja nastaje ljudskom aproprijacijom tla za razvoj, šumarstvo i poljoprivredu kako se [[prirodni kapital]] progresivno pretvara u antropogeni kapital. Promjena uporabe tla fundamentalna je za operacije [[biosfera|biosfere]] zbog toga što alteracije u relativnim proporcijama tla posvećenom [[urbanizacija|urbanizaciji]], [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šuma]]ma, [[travnjak|travnjacima]] i [[ispaša|ispaši]] imaju znakovit učinak na globalne [[biogeokemijski ciklusi|biogeokemijske cikluse]] vode, ugljika i dušika a to može negativno utjecati na prirodne i ljudske sustave<ref>Krebs (2001) pp. 560–582.</ref>. Na lokalnoj ljudskoj razini glavne koristi održivosti nastaju iz težnje za [[zeleni gradovi|zelenim gradovima]] i [[održivo vrtlarstvo|održivim parkovima i vrtovima]]<ref>[http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=G6220 Organic Gardening Techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170906100527/http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=G6220 |date=2017-09-06 }}, ''Missouri University Extension''. October 2004. Preuzeto 17. lipnja 2009.</ref><ref>[http://www.dbrl.org/reference/subject-guides/sustainable-gardening-food-production Sustainable Gardening & Food Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100621044435/http://dbrl.org/reference/subject-guides/sustainable-gardening-food-production |date=2010-06-21 }}, ''Daniel Boone Regional Library''. Preuzeto 17. lipnja 2009.]</ref>. ==== Šume ==== Od neolitičke revolucije oko 47% svjetskih šuma izgubljeno je zbog ljudskih potreba. Današnje šume zauzimaju oko četvrtine ledom nepokrivene zemlje na svijetu, a polovica te količine nalazi se u tropima<ref>World Resources Institute (1998). ''World Resources 1998–1999.'' Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-521408-0}}.</ref>. U umjerenim i borealnim regijama šumska područja postupno se povećavaju (uz izuzetak Sibira), no [[deforestacija]] u tropima ostaje glavni problem<ref>Groombridge & Jenkins (2002).</ref>. [[Datoteka:Grib skov.jpg|thumb|left|alt=Beech Forest – Grib Skov, Denmark|Bukvina šuma – Grib Skov, Danska]] Šume moderiraju lokalnu klimu i globalni ciklus vode kroz vlastitu refleksiju svijetla ([[albedo]]) i [[evapotranspiracija|evapotranspiraciju]]. One također čuvaju [[bioraznolikost]], štite kvalitetu vode, održavaju tlo i kvalitetu tla, osiguravaju gorivo i [[farmaceutika|farmaceutike]], te pročišćuju zrak. Ove slobodne [[ekosistemske usluge]] nemaju tržišnu vrijednost pa je očuvanje šuma malo privlačno u usporedbi s ekonomskim koristima pridobivanja drva i čišćenja koje kroz degradaciju tla i organsku dekompoziciju vraća ugljikov dioksid u atmosferu<ref name = FAO1>Food and Agriculture Organisation (2006). [http://www.fao.org/forestry/fra2005/en "Global Forest Resources Assessment 2005: Progress Towards Sustainable Forest Management."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804235213/http://www.fao.org/forestry/fra2005/en/ |date=2009-08-04 }} ''Forestry paper'' 147. Rome: FAO. Preuzeto 17. travnja 2009.</ref>. [[Organizacija za hranu i poljoprivredu]] (FAO) Ujedinjenih nacija procjenjuje da se oko 90% ugljika pohranjenog u kopnenoj vegetaciji nalazi u stablima te da oni sekvestriraju oko 50% više ugljika nego što je prisutno u atmosferi. Promjene u uporabi tla trenutačno pridonose oko 20% ukupnih globalnih emisija ugljika (Indonezija i Brazil uglavnom zbog sječe šuma glavni su izvor emisija)<ref name = FAO1/>. [[Promjena klime|Klimatske promjene]] mogu se ublažiti sekvestriranjem ugljika u [[reaforestacija|reaforestacijskim]] shemama, podizanjem plantaža i stvaranjem drvnih proizvoda. Drvna biomasa također se može iskoristiti kao obnovljivo gorivo neutralno ugljikom. FAO predlaže da bi tijekom perioda od 2005. – 2050. učinkovita uporaba sadnje drveća mogla apsorbirati oko 10-20% antropogenih emisija – stoga monitoriranje stanja svjetskih šuma mora biti dio globalne strategije smanjivanja emisija i zaštite ekosistemskih usluga<ref>IPCC (2006).'' IPCC Guidelines for National Greenhouse Inventories, Vol.4, Agriculture, Forestry, and other Land Uses.'' Japan: Institute for Global Environment Strategies.</ref>. Ipak, klimatske promjene mogu preduhitriti ovaj FAO-ov scenarij ako se uzme u obzir istraživanje [[Internacionalna unija šumskih istraživačkih organizacija|Internacionalne unije organizacija za istraživanje šuma]] iz 2009. godine koje je zaključilo kako stres od 2,5&nbsp;°C porasta temperature iznad predindustrijskih razina može rezultirati otpuštanjem ogromne količine ugljika<ref>Kinver, M. (April 2009). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8004517.stm "Key role of forests 'may be lost'"] BBC News, UK. Preuzeto 19. travnja 2009.</ref> tako da je potencijal šuma kao "bazena" ugljika "pod rizikom da se u potpunosti izgubi."<ref>Dold, M. (April 2009). [http://www.iufro.org/news/article/2009/04/17/iufro-press-release/ "New Study Warns Damage to Forests from Climate Change Could Cost the Planet Its Major Keeper of Greenhouse Gases."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717185719/http://www.iufro.org/news/article/2009/04/17/iufro-press-release/ |date=2011-07-17 }}. IUFRO News. Preuzeto 20. travnja 2009.</ref> ==== Obradivo tlo ==== [[Datoteka:Rice Field.jpg|right|thumb|alt=A farmer working in a rice paddy|Rižino polje. Riža, pšenica, kukuruz i krumpir čine više od polovice svjetske ponude hrane]] Prehrana više od šest milijardi ljudi uzima ozbiljan danak na Zemljine resurse. Ona započinje aproprijacijom oko 38% Zemljine kopnene površine<ref>Food and Agriculture Organization (June 2006). [http://faostat.fao.org/Portals/_Faostat/documents/pdf/world.pdf "Food and Agriculture Statistics Global Outlook."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160610165858/http://faostat.fao.org/Portals/_Faostat/documents/pdf/world.pdf |date=2016-06-10 }} Rome: FAO Statistics Division. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref> i oko 20% njezine neto primarne produktivnosti<ref>Imhoff, M.L. et al. (2004). "Global Patterns in Human Consumption of Net Primary Production." ''Nature'' '''429''': 870–873.</ref>. Njima su još pridodane resursno zahtjevne aktivnosti industrijskog agriposlovanja – sve od usjevnih potreba za navodnjavanom vodom, sintetičkim [[fertilizator]]ima i [[pesticidi]]ma do resursnih troškova pakiranja, [[transport]]a (danas glavni dio globalne trgovine) i maloprodaje hrane. [[Hrana]] je esencijalna za život. Popis ekoloških troškova [[proizvodnja hrane|proizvodnje hrane]] je poprilično dug: deplecija, [[erozija]] i konverzija vršnog sloja tla u pustinje konstantnom obradom jednogodišnjih usjeva; prekomjerna ispaša; [[salinizacija]]; [[sodifikacija]]; [[natapanje vodom]]; visoke razine uporabe fosilnih goriva; korištenje anorganskih fertilizatora i sintetičkih organskih [[pesticidi|pesticida]]; redukcije u [[genetička raznolikost|genetičkoj raznolikosti]] masovnom uporabom [[monokultura]]; deplecija vodnih resursa; [[onečišćenje]] vodenih masa zbog razvoja i [[kontaminacija podzemnih voda]]; socijalni problemi uključujući nestanak obiteljskih farma i oslabljvianje [[ruralne zajednice|ruralnih zajednica]]<ref>Tudge (2004).</ref>. Svi navedeni ekološki problemi povezani s [[industrijska poljoprivreda|industrijskom poljoprivredom]] i [[agriposlovanje]]m sada su adresirani kroz pokrete poput [[održiva poljoprivreda|održive poljoprivrede]], [[organsko ratarstvo|organskog ratarstva]] i mnogih održivih poslovnih praksi<ref>[http://www.wbcsd.org/templates/TemplateWBCSD5/layout.asp?MenuID=1 World Business Council for Sustainable Development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410074308/http://www.wbcsd.org/templates/TemplateWBCSD5/layout.asp?MenuID=1 |date=2009-04-10 }} This web site has multiple articles on [[WBCSD]] contributions to sustainable development. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref>. ==== Izumiranje ==== Iako se gubitak [[bioraznolikost]]i može promatrati jednostavno kao gubitak vrsta, efektivna konzervacija zahtijeva zaštitu vrsta unutar njenog prirodnog staništa i ekosistema. Slijedeći ljudsku migraciju i rast stanovništva, [[izumiranje]] vrsta progresivno je raslo do stope neviđene od [[kredsko-tercijarno masovno izumiranje|kredsko-tercijarnog izumiranja]]. Poznato pod nazivom [[holocensko izumiranje]], ovo trenutačno izumiranje vrsta inducirano čovjekom označeno je kao jedno od šest [[masovna izumiranja|masovnih izumiranja]] na svijetu. Neke znanstvene procjene pokazuju da će gotovo polovica danas postojećih vrsta izumrijeti do 2100.<ref>Wilson (2002)</ref><ref>Leakey & Lewin (1995)</ref> Trenutačne stope izumiranja jesu 100 do 1000 puta veće u odnosu na razine prije ljudi, te je ugroženo više od 10% ptica i sisavaca, oko 8% biljaka, 5% riba i više od 20% slatkovodnih vrsta<ref>Millennium Ecosystem Assessment, pp. 42–47.</ref>. [[Datoteka:ExtinctDodoBird.jpeg|thumb|left|150px|alt=Picture of the now extinct bird the Dodo|Izumrli [[dodo]] (''Raphus cucullatus'')]] [[Crvena lista IUCN-a|IUCN-ova Crvena lista]] iz 2008. upozorava da dugotrajne suše i ekstremno vrijeme dodatno pojačava stres na ključna staništa te popisuje primjerice 1.226 vrsta ptica koje su ugrožene izumiranjem što je jedna osmina svih vrsta ptica<ref>Kinver, M. (svibanj 2008). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7409034.stm ''Climate 'accelerating bird loss.''] BBC News, UK. Preuzeto 17. travnja 2009./</ref><ref>BBC News (ožujak 2009) [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7921936.stm "Climate 'hitting Europe's birds'."] BBC News, UK. Preuzeto 17. travnja 2009.</ref>. [[Indeks Crvene liste]] također identificira 44 vrste drveća u centralnoj Aziji koje se nalaze pod prijetnjom izumiranja zbog [[prekomjerna eksploatacija|prekomjerne eksploatacije]] i ljudskog razvoja što prijeti regionalnim šumama koje su dom za više od 300 divljih predaka modernog domesticiranog voća i orašastih kultivara <ref>Gill, V.[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8036785.stm ''"The wild ancestors of common domestic fruit trees are in danger of becoming extinct, scientists have warned."''] BBC News, UK. Preuzeto 9. svibnja 2009.</ref>. ==== Biološke invazije ==== [[Datoteka:Kudzu on trees in Atlanta, Georgia.jpg|right|thumb|alt=Trees infested with Kudzu (''Pueraria lobata'')|[[Kudzu]] (''Pueraria lobata'') infestira stabla u [[Atlanta|Atlanti]], Georgia]] U mnogim dijelovima industrijskog svijeta čišćenje tla za poljoprivredu se smanjilo, a najveća prijetnja bioraznolikosti nakon [[promjena klime|klimatskih promjena]] postao je destruktivni efekt [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]<ref>Randall (2002).</ref>. Rastući učinkovit globalni transport olaškao je širenje [[organizam]]a diljem planeta. Potencijalna opasnost ovog aspekta [[globalizacija|globalizacije]] u potpunosti je ilustrirana kroz širenje ljudskih bolesti poput [[HIV]]/[[AIDS]]-a, [[goveđa spongiformna encefalopatija|kravljeg ludila]], [[ptičja gripa|ptičje]] i [[svinjska influenca|svinjske gripe]], no invazivne biljke i životinje također imaju devastirajući učinak na prirodnu [[bioraznolikost]]. Alohtoni organizmi mogu brzo zauzeti poremećena kopnena i prirodna područja gdje u odsutnosti svojih prirodnih [[predator]]a mogu napredovati<ref>Krebs (2001) pp. 190–205.</ref>. Na globalnoj razini ovaj problem naznačen je kroz [[Globalna informacijska mreža o invazivnim vrstama|Globalnu informacijsku mrežu o invazivnim vrstama]], no postoji poboljšana internacionalna legislacija o [[biosigurnost]]i radi minimiziranja transmisije patogena i invazivnih organizama. Kroz legislaciju [[CITES]] također postoji kontrola trgovine rijetkim i ugroženim vrstama. Sve se više na lokalnoj razini pojavljuju programi promicanja svijesti javnosti koji upozoravaju zajednice, vrtlare, sestrinsku industriju, kolekcionare, te industriju kućnih ljubimaca i akvarija na štetne učinke potencijalno invazivnih vrsta<ref>Blood (2001).</ref>. === Upravljanje ljudskom potrošnjom === Izravni ljudski učinci na okoliš rezultat su neizravnog pokretača koji se nalazi u podlozi tih učinaka, to jest ljudske potrošnje<ref>Michaelis, L. & Lorek, S. (2004). “Consumption and the Environment in Europe: Trends and Futures.” Danish Environmental Protection Agency. Environmental Project No. 904. [http://www2.mst.dk/udgiv/publications/2004/87-7614-193-4/pdf/87-7614-194-2.pdf]</ref>. Učinak je reduciran ne samo manjom potrošnjom, već stvaranjem održivijeg cjelovitog ciklusa proizvodnje, uporabe i odlaganja dobara i usluga. Potrošnja dobara i usluga može se analizirati i upravljati na svim razinama kroz lanac ljudske potrošnje, započevši od efekata izbora individualnih životnih stilova i potrošačkih obrazaca kroz potražnju resursa specifičnih dobara i usluga od učinaka ekonomskih sektora kroz nacionalne ekonomije do globalne ekonomije<ref>Jackson, T. & Michaelis, L. (2003). "Policies for Sustainable Consumption". The UK Sustainable Development Commission. [http://www.sdcommission.gov.uk/pubs/suscon/.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Analiza obrazaca individualne i kolektivne potrošnje uzima u obzir ukupnu uporabu resursa a to se zatim povezuje s ekološkim, socijalnim i ekonomskim učincima takve uporabe resursa u pojedinom istraživanom kontekstu. Ideje uporabe [[sjedinjena energija|sjedinjenih]] resursa (ukupni resursi potrebni za proizvodnju proizvoda ili usluge), [[intenzitet resursa|intenziteta resursa]] (resursi potrebni za svaki dolar potrošen na dobro ili uslugu) i [[produktivnost resursa|produktivnosti resursa]] (količina dobara ili usluga proizvedenih za dani ulazni skup resursa) najvažniji su aspekti upravljanja potrošnjom. Na jednostavnoj razini ljudska se potrošnja može promatrati kroz potražnjom za resursima poput [[hrana|hrane]], [[energija|energije]], [[materijal]]a i [[voda|vode]]. ==== Energija ==== [[Datoteka:Genomics GTL Program Payoffs.jpg|right|thumb|alt=Diagram showing the flow of CO₂ in an ecosystem|Protok CO₂ u globalnom [[ekosistem]]u]] Sunčeva energija pohranjena u biljkama ([[primarni proizvođači]]) tijekom [[fotosinteza|fotosinteze]] prolazi kroz hranidbeni lanac do ostalih organizama radi konačnog pokretanja svih živih procesa. Od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] koncentrirana energija [[Sunce|Sunca]] pohranjena u fosiliziranim biljkama kao [[fosilna goriva]] bila je glavni pokretač [[tehnologija|tehnologije]] koja je zauzvrat bila izvor ekonomske i političke moći. Godine 2007. klimatolozi iz [[Međuvladin okvir o klimatskim promjenama|IPCC]]-a zaključili su kako postoji vjerojatnost od najmanje 90% da je atmosferski rast CO₂ induciran čovjekovim djelovanjem, većinom kao rezultat emisije fosilnih goriva a u manjem opsegu i zbog promjene u uporabi tla. Stabilizacija svjetske klime zahtijevat će od zemalja s visokim dohotkom da reduciraju svoje emisije iz 2006. godine za 60-90% do 2050. godine što bi trebalo zadržati razine CO₂ na 450-650 ppm sa sadašnjih razina od oko 380 ppm. Osim navedenog rast temperature za više od 2 [[celzijus|°C]] mogao bi proizvesti "katastrofalne" [[promjena klime|klimatske promjene]]<ref>IPCC (2007).[http://www.ipcc.ch/ "''Climate Change 2007: the Physical Science Basis. Summary for Policymakers''."] Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref><ref>UNFCC (2009). [http://unfccc.int/ "''United Nations Framework Convention on Climate Change''."] Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>. Redukcija trenutačnih razina CO₂ mora se postići protiv pozadine povećanja globalnog stanovništva i aspiracije zemalja u razvoju za energetski intenzivnim zapadnjačkim životnim stilovima visoke potrošnje<ref>Goodall (2007).</ref>. Reduciranje stakleničkih emisija, odnosno [[dekarbonizacija]], poduzima se na svim razinama od praćenja prolaza ugljika kroz [[ciklus ugljika]]<ref>U.S. Department of NOAA Research. [http://www.esrl.noaa.gov/research/themes/carbon/ "The Carbon Cycle."] Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref> do istraživanja [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih energija]], razvitka tehnologija i transporta manje ovisnih o ugljiku, te pokušaja pojedinaca da stvore životne stilove neovisne o ugljiku nadziranjem uporabe fosilnih goriva obuhvaćene u svim dobrima i uslugama koje koriste <ref>Fujixerox [http://www.fujixerox.com.au/customer_sustainability/carbon_calculator.jsp "Carbon Calculator Demonstration".] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100221042631/http://www.fujixerox.com.au/customer_sustainability/carbon_calculator.jsp |date=2010-02-21 }} One of many carbon calculators readily accessible on the web. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref>. ==== Voda ==== [[Sigurnost vode]] i [[sigurnost hrane]] međusobno su vrlo isprepleteni. U desetljeću od 1951-60 ljudsko crpljenje vode bilo je četiri puta veće nego u prethodnom desetljeću. Ovaj nagli porast nastao je zbog znanstvenog i tehnološkog razvoja koji je djelovao kroz [[ekonomija|ekonomiju]] – posebice se to odnosi na porast površine navodnjavanog tla, rast industrijskog i energetskog sektora, te intenzivnu konstrukciju [[brana]] na svim kontinentima. To je izmijenilo [[ciklus vode]] u [[rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[jezero|jezerima]], djelujući na [[kvaliteta vode|kvalitetu vode]] i imajući značajan učinak na [[globalni ciklus vode]]<ref name="Shik" />. Trenutačno gotovo 35% ljudske uporabe vode je neodrživo, jer počiva na sve manjim akviferima i reducira tok većih rijeka; ovaj postotak vjerojatno će se povećati ako se [[promjena klime|klimatske promjene]] pogoršaju, [[stanovništvo]] naraste, akviferi postanu sve više iscrpljeni, a zalihe onečišćene i nehigijenske<ref>Clarke & King (2006) pp. 22–23.</ref>. Od 1961. do 2001. potražnja za vodom se udvostručila – poljoprivredna uporaba povećala se za 75%, industrijska uporaba za više od 200%, a uporaba u domaćinstvima više od 400%<ref>Millennium Ecosystem Assessment, pp. 51–53.</ref>. Ljudi trenutačno koriste 40-50% globalno dostupne slatke vode u približnom omjeru od 70% za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], 22% za [[industrija|industriju]] i 8% za domaćinske svrhe, a ukupan volumen progresivno raste<ref name="Shik">Shiklamov, I. (1998). "World Water Resources. A New Appraisal and Assessment for the 21st century." A Summary of the Monograph World Water Resources prepared in the Framework of the International Hydrological Programme.[http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001126/112671Eo.pdf] Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>. Učinkovitost vode poboljšava se u globalnim razmjerima povećanjem [[upravljanje potražnjom|upravljanja potražnjom]], poboljšanom infrastrukturom, poboljšanom [[produktivnost|produktivnošću]] vode u poljoprivredi, minimiziranjem intenziteta vode (uklopljene vode) u dobrima i uslugama, adresiranjem nestašica u neindustrijaliziranom svijetu, koncentriranjem proizvodnje hrane u područjima visoke produktivnosti; te planiranju u slučaju [[promjena klime|klimatskih promjena]]. Na lokalnoj razini ljudi postaju sve više vodnosamodostatni prikupljanje kišnice i reduciranjem uporabe osnovne vode<ref name="water" /><ref>Hoekstra, A.Y. & Chapagain, A.K. (2007). "The Water Footprints of Nations: Water Use by People as a Function of their Consumption Pattern." ''Water Resource Management'' '''21(1)''': 35–48.</ref>. ==== Hrana ==== [[Datoteka:Feijoada 01.jpg|right|thumb|Feijoada – tipično jelo s crnim grahom u [[Brazil]]u]] [[Američko udruženje za javno zdravstvo]] (APHA, [[engleski jezik|engl]]. ''American Public Health Association'') definira "održivi hranidbeni sustav"<ref>{{cite journal |last=Feenstra |first=G. |year=2002 |title=Creating Space for Sustainable Food Systems: Lessons from the Field |journal=Agriculture and Human Values |volume='''19 '''|issue='''2''' |pages=99–106 |doi=10.1023/A:1016095421310| issn=0889-048X }}</ref><ref>{{cite journal |author=Harmon A.H., Gerald B.L. |year=2007 |month=June |title=Position of the American Dietetic Association: Food and Nutrition Professionals Can Implement Practices to Conserve Natural Resources and Support Ecological Sustainabiility |journal=Journal of the American Dietetic Association |volume='''107 ''' |issue='''6''' |pages=1033–43. |pmid=17571455 |url=http://www.eatright.org/ada/files/Conservenp.pdf |format=PDF |doi=10.1016/j.jada.2007.05.138 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081024184237/http://www.eatright.org/ada/files/Conservenp.pdf |archivedate=2008-10-24 |access-date=2010-11-27 |dead-url=no |archive-date=2008-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081024184237/http://www.eatright.org/ada/files/Conservenp.pdf |url-status=dead }} Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref> kao "onaj koji osigurava zdravu hranu za zadovoljenje trenutačne potražnje za hranom istovremeno održavajući zdrave ekosisteme koje također mogu osigurati hranu za generacije koje dolaze uz minimalan negativan učinak na okoliš. Održivi hranidbeni sustav također potiče lokalnu proizvodnju i distribuciju infrastrukture te nutritivnu hranu čini dostupnom, pristupnom, te isplativom za sve. Štoviše, ovaj sustav je human i pravedan, štiteći ratare i ostale radnike, potrošače i zajednice."<ref>{{cite web |publisher=American Public Health Association |date=11. lipnja 2007 |title=Toward a Healthy, Sustainable Food System (Policy Number: 200712) |url=http://www.apha.org/advocacy/policy/policysearch/default.htm?id=1361 |accessdate=: 18. kolovoza 2008 |archive-date=2014-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140903094354/http://www.apha.org/advocacy/policy/policysearch/default.htm?id=1361 |dead-url=yes }}</ref> Zabrinutost za ekološke učinke [[agriposlovanje|agriposlovanja]] i potpun kontrast između problema [[gojaznost|pretilosti]] u zapadnom svijetu te siromaštva i nesigurnosti hrane u svijetu u razvoju generirali su snažan pokret prema zdravom, održivom jelu kao glavnoj komponenti sveukupnog [[etički konzumerizam|etičkog konzumerizma]]<ref>Mason & Singer (2006).</ref>. Ekološki učinci različitih dijetnih obrazaca ovise o mnogim faktorima uključujući omjer konzumirane životinjske i biljne hrane te metode proizvodnje hrane<ref>{{cite journal |author=McMichael A.J., Powles J.W., Butler C.D., Uauy R. |title=Food, Livestock Production, Energy, Climate change, and Health. |journal=Lancet |year=2007 |pmid=17868818 |doi=10.1016/S0140-6736(07)61256-2 |url=http://www.eurekalert.org/images/release_graphics/pdf/EH5.pdf |format=PDF |volume=370 |page=1253 |access-date=2010-11-27 |archive-date=2010-02-03 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20100203152611/http://www.eurekalert.org/images/release_graphics/pdf/EH5.pdf |dead-url=yes }} Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref><ref>{{cite journal |author=Baroni L., Cenci L., Tettamanti M., Berati M. |title=Evaluating the Environmental Impact of Various Dietary Patterns Combined with Different Food Production Systems. |journal=Eur. J. Clin. Nutr. |year=2007 |volume='''61''' |issue='''2 ''' |pages=279–86 |pmid=17035955 |doi=10.1038/sj.ejcn.1602522 |url=http://www-personal.umich.edu/~choucc/environmental_impact_of_various_dietary_patterns.pdf |format=PDF |access-date=2010-11-27 |archive-date=2018-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180828004438/http://www-personal.umich.edu/~choucc/environmental_impact_of_various_dietary_patterns.pdf }} Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref><ref>Steinfeld H., Gerber P., Wassenaar T., Castel V., Rosales M., de Haan, C. (2006). [http://www.fao.org/docrep/010/a0701e/a0701e00.htm "Livestock's Long Shadow - Environmental Issues and Options"] 390 pp. Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref><ref>{{cite journal |author=Heitschmidt R.K., Vermeire L.T., Grings E.E. |title=Is Rangeland Agriculture Sustainable? |journal=Journal of Animal Science. |year=2004 |volume=82|issue=E-Suppl |pages=E138–146 |pmid=15471792 |doi= |url=}} Preuzeto 18. ožujka 2009.</ref>. [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] je objavila ''Globalnu strategiju o dijeti, fizičkoj aktivnosti i zdravlju'' koju je u svibnju 2004. prihvatila [[Svjetska zdravstvena skupština]]. Ona preporučuje mediteransku dijetu koja se povezuje sa zdravljem i [[dugo življenje|dugim životom]], te je siromašna [[meso]]m, bogata [[voće]]m i [[povrće]]m, siromašna dodanim šećerom i ograničena solju, te siromašna [[zasićena mast|zasićenim masnim kiselinama]]; tradicionalni izvor [[lipidi|masti]] na Mediteranu je [[maslinovo ulje]] bogato [[monosaturirana mast|mononesaturiranim mastima]]. Zdrava rižom bogata japanska dijeta također je bogata [[ugljeni hidrati|ugljikohidratima]], a siromašna mastima. Obje dijete su siromašne mesom i [[zasićena mast|zasićenim mastima]], a obilate [[leguminoza]]ma i ostalim povrćem; povezane su s niskom incidencijom bolesti i niskim ekološkim učinkom<ref>World Health Organisation (2004). [http://www.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA57/A57_R17-en.pdf "Global Strategy on Diet, Physical Activity and Health."] Copy of the strategy endorsed by the World Health Assembly. Preuzeto 19. lipnja 2009.</ref>. Na globalnoj razini ekološki učinci agriposlovanja adresirani su kroz [[održiva poljoprivreda|održivu poljoprivredu]] i [[organsko ratarstvo]]. Na lokalnoj razini postoje mnogi pokreti koji potiču lokalnu proizvodnju hrane, produktivniju uporabu urbanih odlagališta i kućnih vrtova uključujući [[permakultura|permakulturu]], [[urbana hortikultura|urbanu hortikulturu]], [[lokalna hrana|lokalnu hranu]], [[slow food]], [[održivo vrtlarstvo]] i [[organsko vrtlarstvo]]<ref>[http://www.gardensofbabylon.com/earthStats.php "Earth Stats."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110711072419/http://www.gardensofbabylon.com/earthStats.php |date=2011-07-11 }} Gardensofbabylon.com. Preuzeto 7. srpnja 2009.</ref><ref>Holmgren, D. (March 2005). [http://www.sbpermaculture.org/Suburbs_Holmgren.html "Retrofitting the suburbs for sustainability."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415103213/http://www.sbpermaculture.org/Suburbs_Holmgren.html |date=2009-04-15 }} CSIRO Sustainability Network. Preuzeto 7. srpnja 2009.</ref>. ==== Materijali, toksične tvari, otpad ==== [[Datoteka:FSC Teca Wood in Stainless Steel Talbe.JPG|right|thumb|[[Forest Stewardship Council|FSC]]-ova održiva tikovina iz [[Brazil]]a. Primjer ispravne uporabe resursa iz [[tropska kišna šuma|tropske šume]].]] Kako se globalno stanovništvo i bogatstvo povećavaju tako se povećava i uporaba [[materijal]]a koja se povećala u volumenu, raznolikosti te prijeđenoj udaljenosti. Među njima se nalaze sirovi materijali, minerali, sintetičke kemikalije (uključujući opasne tvari), manufakturni proizvodi, hrana, živi organizmi i otpad<ref name=VITAL>Bournay, E. et al. (2006). [http://www.vitalgraphics.net/ ''Vital waste graphics 2.''] The Basel Convention, UNEP, GRID-Arendal. {{ISBN|82-7701-042-7}}.</ref>. === Materijali === Održiva uporaba materijala označila je svojim ciljem ideju [[dematerijalizacija|dematerijalizacije]], pretvarajući linearni put materijala (ekstrakcija, uporaba, odlaganje na deponij) u [[procjena protoka materijala|kružni protok materijala]] koji ponovo koristi materijale što je moguće više, pa sve nalikuje kruženju i ponovnoj uporabi otpada u prirodi<ref>Anderberg, S. (1998). "Industrial metabolism and linkages between economics, ethics, and the environment". ''Ecological Economics'' '''24''': 311–320.</ref>. Ovaj pristup podupire [[proizvodna uprava]], dok rastuću uporabu [[analiza protoka materijala|analize protoka materijala]] na svim razinama posebice podupiru pojedine države i globalna ekonomija<ref>[http://www.productstewardship.us/displaycommon.cfm?an=1&subarticlenbr=17 Product Stewardship Council (US)]. Preuzeto 5. travnja 2009.</ref>. === Toksične tvari === [[Kemijska sinteza|Sintetička kemijska]] proizvodnja eskalirala je nakon poticaja nastalog nakon Drugog svjetskog rata. Kemijska proizvodnja uključuje sve od herbicida, pesticida i fertilizatora do domaćinskih kemikalija i opasnih tvari<ref>Emden & Peakall (1996).</ref>. Osim stvaranja emisije stakleničkih plinova u atmosferu, kemikalije od posebne važnosti uključuju: [[teški metali|teške metale]], [[radioaktivni otpad|nuklearni otpad]], [[klorofluorougljici|klorofluorougljike]], [[psotojani organski onečišćivači|postojane organske onečišćivače]] i sve štetne kemikalije sposobne za [[bioakumulacija|bioakumulaciju]]. Iako većina sintetičkih kemikalija nije štetna, ipak postoje rigorozna testiranja novih kemikalija u svim zemljama radi ispitivanja neželjenih ekoloških i zdravstvenih učinaka. Internacionalna legislacija uspostavljena je zbog globalne distribucije i upravljanja [[opasna dobra|opasnim dobrima]]<ref>Hassall (1990).</ref><ref>[http://www.fao.org/WAICENT/FAOINFO/economic/pesticid.htm Database on Pesticides Consumption] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190718224315/http://www.fao.org/waicent/faoinfo/economic/pesticid.htm |date=2019-07-18 }}. Statistics for pesticide use around the world. Preuzeto 10. ožujka 2009.</ref>. [[Datoteka:Waste hierarchy rect-en.svg|right|thumbnail|alt=Pyramid diagram showing ways of dealing with waste with the most important ones towards the top|Hijerarhija otpada]] === Hijerarhija otpada === Svaka ekonomska aktivnost proizvodi otpad. Prosječan čovjek koristi 45-85 tona materijala svake godine<ref name="VITAL" />. Kako bi se reducirao otpad, industrija, poslovanje i vlasti oponašaju prirodu pretvaranjem otpada proizvedenog [[industrijski metabolizam|industrijskim metabolizmom]] u resurse. Dematerijalizacija se potiče kroz ideje [[industrijska ekologija|industrijske ekologije]], [[ekodizajn]]a<ref>Fuad-Luke (2006).</ref> i [[ekooznačavanje|ekooznačavanja]] (vidi bočnu traku). Uz dobro osmišljenu englesku krilaticu "reduce, reuse and recycle" (reduciraj, ponovo iskoristi i recikliraj) kupci koriste svoju kupovnu moć za [[etički konzumerizam]]<ref name=Brower />. == Ekonomska dimenzija == [[Datoteka:Jan Brueghel the Elder-Great Fish market.jpg|thumb|left|alt=Reproduction of painting The Great Fish Market, painted by Jan Brueghel the Elder|''Veletržnica ribe'', slika [[Jan Brueghel Stariji|Jana Brueghela Starijeg]]]] Održivost se sučeljava s ekonomijom kroz socijalne i ekološke posljedice ekonomske aktivnosti<ref name="Daly & Cobb 1989"/>. Održiva ekonomija predstavlja: "…široku interpretaciju ekološke ekonomije gdje su varijable i problemi okoliša i ekologije dio multidimenzionalne perspektive. Socijalni, kulturni, zdravstveni i monetarno/financijski aspekti moraju se integrirati u analizu."<ref>Soederbaum (2008).</ref> ipak, koncept održivosti mnogo je širi od koncepata održivih prinosa blagostanja, resursa ili profitnih margina<ref>Hasna, A.M., Sustainability and Economic Theory : an Organism in Premise. The International Journal of Knowledge, Culture and Change Management,9(11): p. 1-12.</ref>. Danas je prosječna potrošnja po stanovniku u svijetu u razvoju održiva no broj stanovnika raste, a pojedinci teže visokoj potrošnji zapadnih životnih stilova. Stanovništvo razvijenog svijeta samo se neznatno povećava, no razine potrošnje su neodržive. Izazov za održivost jest zauzdavanje i upravljanje zapadnjačkom potrošnjom dok se istovremeno podiže životni standard svijeta u razvoju bez povećanja njegove uporabe resursa i učinka na okoliš. To se mora postići uporabom strategija i tehnologija koje prekidaju vezu između ekonomskog rasta s jedne strane te štete na okoliš i iscrpljivanja resursa s druge strane<ref>Ruffing, K. (2007). "Indicators to Measure Decoupling of Environmental Pressure from Economic Growth." In: Hak et al. (2007) pp. 211–222.</ref>. U adresiranju ovog problema nekoliko ključnih područja postavljeno je za cilj ekonomske analize i reforme: učinci na okoliš nezadrživog ekonomskog rasta; posljedice tretiranja prirode kao ekonomske eksternalnosti; te mogućnost veće etičke ekonomije koja više uzima u obzir socijalne i ekološke posljedice tržišnog ponašanja<ref>Hawken et al. (1999).</ref>. === Rasprezanje degradacije okoliša i ekonomskog rasta === [[Datoteka:Recycling symbol.svg|120px|thumb|right|alt=The International Recycle Symbol|Internacionalni simbol recikliranja]] U drugoj polovici 20. stoljeća svjetsko se stanovništvo udvostručilo, proizvodnja hrane utrostručila, korištenje energije učetverostručilo, a sveukupna ekonomska aktivnost upeterostručila<ref>National Research Council. (1999). ''Our Common Journey.'' Washington: National Academic Press. {{ISBN|1-85649-739-9}}.</ref>. U povijesti je postojala blika korelacija između [[ekonomski rast|ekonomskog rasta]] i [[degradacija okoliša|degradacije okoliša]]: kako su zajednice rasle tako je okoliš propadao. Ovaj trend jasno je prikazan na grafovima porasta ljudske populacije, ekonomskog rasta i okolišnih indikatora<ref>Adams & Jeanrenaud (2008) p. 15.</ref>. Neodrživi ekonomski rast u potpunosti je uspoređen s malignim rastom raka<ref>Abbey, E. (1968). ''Desert Solitaire''. New York: Ballantine Books, Random House. {{ISBN|0-345-32649-0}}. Actual quote from novel is: ''growth for the sake of growth is the ideology of the cancer cell''</ref> jer izjeda Zemljine [[ekosistemske usluge]] koje čine sustav za održavanje života. Postoji zabrinutost kako će moderna globalna civilizacija, ako ne razmotri uporabu resursa, slijediti put antičkih civilizacija koje su se urušile kroz [[prekomjerna eksploatacija|prekomjernu eksploataciju]] vlastite baze resursa<ref name=collapse>Diamond, J. (2005).''Collapse: How Societies Choose to Fail or Succeed''. New York: Viking Books. {{ISBN|1-58663-863-7}}.</ref><ref>Diamond (1997).</ref>. Dok je konvencionalna ekonomija zabrinuta uglavnom za ekonomski rast i učinkovitu alokaciju resursa, ekološka ekonomija ima eksplicitan cilj u održivom mjerilu (umjesto kontinuiranog rasta), pravednu distribuciju i učinkovitu alokaciju, točno ovim redoslijedom<ref>Daly & Farley (2004) p.xxvi.</ref><ref>Costanza et al. (2007). Ch. 1, pp. 1–4, Ch.3, p. 3.</ref>. [[Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj]] tvrdi kako "poslovanje ne može opstati u neuspješnim društvima"<ref>[http://www.wbcsd.org/templates/TemplateWBCSD5/layout.asp?type=p&MenuId=MTAyMQ&doOpen=1&ClickMenu=RightMenu WBCSD's 10 messages by which to operate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220124536/http://www.wbcsd.org/templates/TemplateWBCSD5/layout.asp?type=p&MenuId=MTAyMQ&doOpen=1&ClickMenu=RightMenu |date=2007-12-20 }} ''[[World Business Council for Sustainable Development]]''. Preuzeto 6. travnja 2009.</ref>. Održivost proučava načine analize radi redukcije (rasprezanja) količine resursa (npr. vode, energije ili materijala) potrebne za proizvodnju, potrošnju i odlaganje jedinica dobara i usluga te hoće li se to postići poboljšanim ekonomskim upravljanjem, proizvodnim dizajnom, novim tehnologijama itd.<ref>Daly, H. (1996). ''Beyond Growth: The Economics of Sustainable Development''. Boston: Beacon Press. {{ISBN|0-8070-4709-0}}.</ref> Ekološka ekonomija uključuje proučavanje društvenog metabolizma, prolaz resursa koji ulaze u ekonomski sustav i izlaze iz njega u odnosu na [[kvaliteta okoliša|kvalitetu okoliša]]<ref>Cleveland, C.J. [http://www.eoearth.org/article/Biophysical_economics "Biophysical economics"], ''Encyclopedia of Earth'', posljednje ažuriranje: 14. rujna 2006. Preuzeto 17. ožujka 2009-03-17.</ref><ref>Costanza et al. (2007).</ref>. === Priroda kao ekonomska eksternalnost === [[Datoteka:Deforestation central Europe - Rodungen Mitteleuropa.jpg|300px|thumb|right|alt=Deforastation of native rain forest in Europe|Deforestacija nativne kišne šume u gradu Evropa (2020.)]] :''Više informacija: [[Ekosistemske usluge]]'' Ekonomska važnost prirode indicirana je uporabom ekspresijskih [[Ekosistemske usluge|Ekosistemskih usluga]] radi osvjetljavanja tržišne relevantnosti rastuće oskudice prirodnog svijeta koja se više ne može smatrati neograničenom i slobodnom<ref name = Tragedy>Hardin, G. (prosinac 1968). [http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/162/3859/1243 "The Tragedy of the Commons."] ''Science'' '''162(3859)''', 1243–1248. Preuzeto 17. ožujka 2009.</ref>. Općenito govoreći, kako [[udobnost]] ili usluga postaje oskudnija, to njezina [[cena|cijena]] sve više raste pa to djeluje kao zadrška koja potiče štednju, tehničku inovaciju i alternativne proizvode. Ipak, ovo se odnosi samo na situaciju kada se proizvod ili usluga nalaze unutar tržišnog sustava<ref>Nemetz, P.N. (2003). "Basic Concepts of Sustainable Development for Business Students." ''Journal of International Business Education'' '''1(1)'''.</ref>. Budući da su ekosistemske usluge općenito tretirane kao ekonomske [[eksternalnost]]i, one su neprocjenjive i stoga prekomjerno korištene i degradirane, a takva se situacija ponekad naziva [[Tragedija običnih]]<ref name = Tragedy/>. Dio poslovanja zaštite biološkog svijeta jest "internalizacija" ovih "eksternalnosti" korištenjem tržišnih strategija poput [[ekoporez]]a i poticaja, tržišnih dozvola za uporabu ugljika, vode i dušika, te rastuća želja za prihvaćanjem plaćanja ekosistemskih usluga. [[Zajedničke valute]] poput [[LETS]]-a, [[darovna ekonomija]] i [[vremensko bankarstvo]] također se promiču kao način poticanja lokalnih ekonomia i okoliša<ref>{{Cite web |title=Robert Costanza et al., "Complementary Currencies as a Method to Improve Local Sustainable Economic Welfare", University of Vermont, Burlington, VT, 12. prosinca 2003. |url=http://www.elecan.net/docs/moned/ccto.pdf |access-date=2009-06-12 |archivedate=2009-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090612090715/http://www.elecan.net/docs/moned/ccto.pdf |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite web |title=David Boyle, "Sustainability and social assets: the potential of time banks and co-production", ''Grassroots Initiatives for Sustainable Development'', 10. lipnja 2005. |url=http://www.uea.ac.uk/env/cserge/events/grassroots/boyle.pdf |access-date=2011-10-12 |archivedate=2011-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111012020109/http://www.uea.ac.uk/env/cserge/events/grassroots/boyle.pdf |deadurl=no }}</ref>. [[Zelena ekonomija]] još je jedan tržišno bazirani pokušaj za adresiranje problema jednakosti i okoliša<ref>Scott Cato, M. (2009). ''Green Economics''. London: Earthscan, pp. 142–150. {{ISBN|978-1-84407-571-3}}.</ref>. Globalna recesija i čitav raspon vladinih političkih postupaka koji su povezani s njome vjerojatno će uzrokovati najveći godišnji pad u svjetskoj emisiji ugljikova dioksida u posljednjih 40 godina<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/8267475.stm|title=Recession and policies cut carbon |last=Black|first=Richard|date=21. rujna 2009|publisher=[[BBC]]|accessdate = 13. 10. 2009.}}</ref>. === Ekonomska mogućnost === Postupanje s okolišem kao eksternalnošću može generirati kratkoročan profit nauštrb održivosti<ref>Kinsley, M. (1977). [https://web.archive.org/web/20090306174842/http://www.mtnforum.org/oldocs/407.pdf "Sustainable development: Prosperity without growth."] Rocky Mountain Institute, Snowmass, Colorado, USA. Preuzeto 17. lipnja 2009.</ref>. Postupci [[održivo poslovanje|održivog poslovanja]] u drugu ruku integriraju ekološke brige s onim socijalnim i ekonomskim (tj. [[trostruki konačni ishod|trostrukim konačnim ishodom]])<ref>Kinsley, M. and Lovins, L.H. (rujan 1997). [http://www.natcapsolutions.org/publications_files/PayingForGrowth_ChronPilot_Sep1997.pdf "Paying for Growth, Prospering from Development."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717081554/http://www.natcapsolutions.org/publications_files/PayingForGrowth_ChronPilot_Sep1997.pdf |date=2011-07-17 }} Preuzeto 15. lipnja 2009.</ref>. Rast koji crpi ekosistemske usluge ponekad se naziva "[[neekonomski rast|neekonomskim rastom]]" jer vodi padu [[kvaliteta života|kvalitete života]]<ref>Daly, H. (2007). Ecological economics: the concept of scale and its relation to allocation, distribution, and uneconomic growth. pp. 82–103. In H. Daly. ''Ecological Economics and Sustainable Development: Selected Essays of Herman Daly''. Cheltenham, UK: Edward Elgar.</ref><ref>Daly, H. (1999). Uneconomic growth and the built environment: in theory and in fact. In C.J. Kibert (ed.). ''Reshaping the Built Environment: Ecology, Ethics, and Economics''. Washington DC: Island Press.</ref>. Minimiziranjem takvog rasta može pružiti mogućnosti za lokalne poslove. Primjerice, industrijski otpad može se tretirati kao "ekonomski resurs na krivom mjestu". Pogodnosti [[redukcija otpada|redukcije otpada]] uključuju uštedu u troškovima odlaganja, manje ekološke kazne i reducirano osiguranje od odgovornosti. To može voditi prema povećanom tržišnom udjelu zbog poboljšane javne slike<ref>Jackson, T. (veljača 2008). [https://web.archive.org/web/20100808045316/http://www.esm.ucsb.edu/academics/courses/289/Readings/Jackson-Clift-1998.pdf Tim Jackson, Roland Clift, "Where's the Profit in lndustrial Ecology?"] ''Journal of Industrial Ecology'' '''2:(1)''': 3–5.</ref><ref>Hargroves, K. & Smith, M. (eds.) (2005). ''The Natural Advantage of Nations: Business Opportunities, Innovation and Governance in the 21st Century.'' London: Earthscan/James&James. {{ISBN|1-84407-121-9}}. (See the book's [http://www.thenaturaladvantage.info/ online companion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091014043921/http://www.thenaturaladvantage.info/ |date=2009-10-14 }})</ref>. Energetske efikasnosti može također povećati profite reduciranjem troškova. Ideja održivosti kao poslovne mogućnosti dovela je do oblikovanja organizacija kao što su Konzorcij za održivost [[Društvo za organizacijsko učenje|Društva za organizacijsko učenje]], Institut za održivo poslovanje, te Svjetsko vijeće za održivi razvoj<ref>See, for example: Zhexembayeva, N. (May 2007). [http://worldbenefit.case.edu/newsletter/?idNewsletter=143&idHeading=46&idNews=589 "Becoming Sustainable: Tools and Resources for Successful Organizational Transformation."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613010521/http://worldbenefit.case.edu/newsletter/?idNewsletter=143&idHeading=46&idNews=589 |date=2010-06-13 }} Case Western University, Center for Business as an Agent of World Benefit 3(2) and websites of [http://www.sustainablebusiness.org/2.html The Sustainable Business Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090517000948/http://www.sustainablebusiness.org/2.html |date=2009-05-17 }}, and [http://www.wbcsd.ch/templates/TemplateWBCSD2/layout.asp?type=p&MenuId=NDEx&doOpen=1&ClickMenu=LeftMenu the WBCSD."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070909144305/http://www.wbcsd.ch/templates/TemplateWBCSD2/layout.asp?type=p&MenuId=NDEx&doOpen=1&ClickMenu=LeftMenu |date=2007-09-09 }} Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>. Širenje održivih poslovnih mogućnosti može pridonijeti [[stvaranje radnih mjesta|stvaranju radnih mjesta]] kroz uvođenje radnika sa [[zeleni ovratnici|zelenim ovratnicima]]<ref>[http://www.guardian.co.uk/environment/2009/feb/12/green-collar-jobs-environment Leo Hickman, "The future of work is green"] ''The Guardian'', veljača 2009.</ref>. == Socijalna dimenzija == Problemi održivosti općenito su izraženi u [[nauka|znanstvenim]] i ekološkim terminima, no implementacija promjene predstavlja socijalni izazov koji za sobom povlači između ostalog [[međunarodno pravo|internacionalno]] i nacionalno [[pravo]], [[urbanističko planiranje]] i [[transport]], lokalne i individualne [[životni stil|životne stilove]] i [[etički konzumerizam]]<ref>[[Agenda 21]] "Declaration of the 1992 Rio Conference on Environment and Development." Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref>. "Odnos između ljudskih prava i ljudskog razvoja, korporativne snage i ekološke pravde, globalnog siromaštva i građanske akcije sugerira kako je odgovorno globalno građanstvo neizbježan element onoga što se na prvi pogled čini jednostavnim stvarima pojedinog potrošača i moralnog odabira."<ref name = Blewitt2008,96>Blewitt (2008) p. 96.</ref> === Mir, sigurnost, socijalna pravda === Socijalni razdori poput [[rat]]a, [[kriminal]]a i [[korupcija|korupcije]] otklanjaju resurse iz područja najveće ljudske potrebe, te uništavaju kapacitet društava za planiranje budućnosti te općenito prijete ljudskom blagostanju i okolišu<ref name = Blewitt2008,96/>. Strategije širokih osnova namijenjene održivijim socijalnim sustavima ukljućuju: poboljšanu edukaciju i političko osnaživanje žena, posebice u zemljama u razvoju; veći obzir za socijalnu pravdu posebice na jednakost bogatih i siromašnih kao i na jednakost među zemljama; te međugeneracijska jednakost<ref name=Cohen2006/>. Iscrpljivanje prirodnih resursa uključujući pitku vodu<ref>[http://www.grida.no/publications/vg/water2/page/3260.aspx "Water and Political Conflicts"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804132047/http://www.grida.no/publications/vg/water2/page/3260.aspx |date=2009-08-04 }} from [[United Nations Environment Programme]] 2008 [http://www.unep.org/dewa/vitalwater/ "Vital Water Graphics"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160905131428/http://www.unep.org/dewa/vitalwater/ |date=2016-09-05 }} Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref> povećava vjerojatnost "ratova za resurse"<ref>Billon, P. (ed.) (2005) [http://openlibrary.org/b/OL7800613M/The-Geopolitics-of-Resource-Wars-%28Cass-Studies-in-Geopolitics%29 The Geopolitics of Resource Wars] Preuzeto 5. travnja 2009.</ref>. Ovaj aspekt održivosti označen je kao [[ekološka sigurnost]] i stvara jasnu potrebu za [[globalni ekološki ugovori|globalnim ekološkim ugovorima]] radi upravljanja resursima poput akvifera i rijeka koje prelaze političke granice, te radi zaštite globalnih sustava uključujući [[ocean]]e i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]]<ref>Kobtzeff, O. (2000). “Environmental Security and Civil Society”. In Gardner, H. (ed.) ''Central and South-central Europe in Transition''. Westport, Connecticut: Praeger, pp. 219–296.</ref>. === Ljudska naselja === {| cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: {{{width|auto}}}; border: 1px solid #aaa; font-size: 90%; padding: 4px; {{ #switch: {{{align}}} | left = margin: 0.5em 1.4em 0.8em 0; float: left; clear: left; | center = margin: 0.5em auto 0.8em; | margin: 0.5em 0 0.8em 1.4em; float: right; clear: right; }} background: #f9f9f9;" |- | style="text-align:left;" |<div><center text>'''[[The Natural Step#Sustav uvjeta održivosti|Principi održivosti]]'''<br /></center text> 1. Reducirati ovisnost o fosilnim gorivima,<br /> Podzemnim metalima i mineralima<br /> 2. Reducirati ovisnost o sintetskim kemikalijama<br /> I ostalim neprirodnim tvarima<br /> 3. Reducirati posezanja u prirodi<br /> 4. Zadovoljiti ljudske potrebe pravedno & učinkovito<ref name = James/></div> |} Jedan pristup [[održivo življenje|održivom življenju]] primjerno prikazan na malenim urbanim [[tranzicijski gradovi|tranzicijskim gradovima]] i ruralnim [[ekosela|ekoselima]] pokušava pronaći način za stvaranje samodostatnih zajednica zasnovanih na principima [[jednostavno življenje|jednostavnog življenja]] koje maksimizira [[samodostatnost]] posebice u proizvodnji hrane. Ovi principi u širem opsegu ističu koncept [[bioregionalizam|bioregionalne]] ekonomije<ref>{{cite web|url=http://www.vtcommons.org/journal/2006/02/kirkpatrick-sale-economics-scale-vs-scale-economics-towards-basic-principles-bioregi|title=Economics of Scale vs. the Scale of Economics - Towards Basic Principles of a Bioregional Economy|last=Sale|first=Kirkpatrick|date=24. veljače 2006.|publisher=Vermont Commons|accessdate=13. listopada 2009|archive-date=2008-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028195909/http://www.vtcommons.org/journal/2006/02/kirkpatrick-sale-economics-scale-vs-scale-economics-towards-basic-principles-bioregi}}</ref>. Ostali pristupi labavo zasnovani oko [[novi urbanizam|novog urbanizma]] uspješno reduciraju ekološke učinke izmjenjivanjem izgrađenog okoliša radi stvaranja i očuvanja [[održivi gradovi|održivih gradova]] koji podupiru [[održivi transport]]. Stanovnici se u kompaktnim urbanim susjedstvima voze nekoliko kilometara pa imaju značajno manji ekološki učinak kroz velik raspon mjera u usporedbi s onima koji žive u [[urbana disperzija|razvučenim]] predgrađima<ref>Ewing, R [http://www.smartgrowthamerica.org/gcindex.html "Growing Cooler - the Evidence on Urban Development and Climate Change"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224212241/http://smartgrowthamerica.org/gcindex.html |date=2010-12-24 }}. Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref>. Konačno, stupanj ljudskog napretka prema održivosti ovisit će u velikoj mjeri na [[socijalni pokret|socijalnim pokretima]] koji utječu na izbore zajednice i izgrađeni okoliš. [[Ekomunicipij]]i primjer su takvog pokreta<ref>LaColla, T. [http://www.theplanningcommission.org/newsletter/year/issues2007/summer-2007/it2019s-easy-to-be-green-eco-municipalities-here-to-stay.html "It’s Easy to be Green! Eco-Municipalities: Here to Stay"]. theplanningcommission.org. Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref>. Ekomunicipiji uzimaju [[sistem|sustavni]] pristup zasnovan na principima održivosti. Ekomunicipijski pokret je participatoran, tj. uključuje članove zajednice u pristupu od dna do vrha. U Švedskoj više od 70 gradova – 25 posto od svih municipija u zemlji – prihvatilo je zajednički skup "[[The Natural Step#Sustav uvjeta održivosti|principa održivosti]]" i implementiralo ih sustavno kroz svoje municipijske operacije. U Sjedinjenim Državama danas postoji dvanaest ekomunicipija, a [[Američko udruženje za planiranje]] prihvatilo je ciljeve održivosti zasnovane na istim principima<ref name = James>James, S. (2003). [http://www.knowledgetemplates.com/sja/ecomunic.htm "Eco-municipalities: Sweden and the United States: A Systems Approach to Creating Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628114004/http://www.knowledgetemplates.com/sja/ecomunic.htm |date=2009-06-28 }}. Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref>. === Ljudski odnos prema prirodi === Prema [[Murray Bookchin|Murrayu Bookchinu]] ideja da ljudi moraju dominirati prirodom uobičajena je za [[socijalna hijerarhija|hijerarhijska]] društva. Bookchin tvrdi kako [[kapitalizam]] i [[tržište|tržišni]] odnosi, ako nisu pod nadzorom, imaju kapacitet reduciranja planeta na goli resurs koji se treba iskoristiti. Priroda se stoga tretira kao [[udobnost]]: "Pljačkanje ljudskog duha koje uzrokuje tržište usporedivo je s pljačkanjem Zemlje koju uzrokuje kapital."<ref>Bookchin (2004) pp. 24–25.</ref> Bookchin je još temeljitije tvrdio da je većina aktivnosti koja konzumira energiju i uništava okoliš besmislena zbog toga što pridonose malo kvaliteti života i blagostanju. Funkcija rada je legitimizirati ili čak stvoriti hijerarhiju. Zbog ovog razloga razumijevanje transformacije organskih društava u hijerarhijska jest presudno za pronalazak načina za napredak<ref>Bookchin (2005)</ref>. [[Socijalna ekologija]] koju je utemeljio Bookchin zasnovana je na uvjerenju da gotovo svi sadašnji ekološki problemi čovječanstva izviru iz duboko ukorijenjenih socijalnih problema. Dok većina autora nastavlja kako su naši ekološki problemi riješivi pomoću implementacije preporuka koje proizlaze iz fizičkih, bioloških, ekonomskih i drugih studija, Bookchinova tvrdnja govori kako se ovi problemi mogu riješiti jedino razumijevanjem socijalnih procesa koji se nalaze u njihovoj podlozi i intervencijom u te procese primjenom koncepata i metoda društvenih znanosti<ref>Bookchin (2007) p. 19.</ref>. [[Dubinska ekologija]] uspostavlja principe za blagostanje čitavog života na Zemlji, bogatstva i raznolikosti životnih oblika. To je jedino kompatibilno sa znatnim padom ljudske populacije i krajem ljudskog uplitanja u neljudski svijet. Kako bi se to postiglo, dubinski ekolozi zagovaraju politiku za osnovne ekonomske, tehnološke i ideološke strukture koje će usavršiti ''[[kvaliteta života|kvalitetu života]]'' umjesto da to učine sa ''[[standard življenja|standardom življenja]]''. Oni koji se obvežu na te principe dužni su da se uradi nužna promjena<ref>Devall & Sessions (1985) p. 70.</ref>. == Tranzicija == [[Datoteka:Eolienne et centrale thermique Nuon Sloterdijk.jpg|right|150px|thumb|alt=Picture showing smoke from chimneys and wind turbines indicating old and new human uses of the atmosphere|Stari i novi pristup ljudskoj uporabi atmosfere]] Zemlja ima konačan kapacitet za osiguranje resursa i apsorpciju otpada, a ljudska potražnja već je prekoračila taj kapacitet<ref>Millennium Ecosystem Assessment, pp. 1–85.</ref>. Trenutačni životni stilovi u razvijenom svijetu, a za kojim uzdišu mnogi narodi svijeta u razvoju, počivaju na iscrpljujućem prirodnom kapitalu i neodrživi su<ref>[[Jeffrey D. Sachs|Sachs, J.]] (2008) [http://www.sciam.com/article.cfm?id=are-malthus-predicted-1798-food-shortages "Are Malthus's Predicted 1798 Food Shortages Coming True?"] ''Scientific American Magazine'', September 2008. Preuzeto 6. travnja 2009.</ref>. Ujedinjene nacije su izjavile u [[Milenijska deklaracija|Milenijskoj deklaraciji]] kako se "trenutačni neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje moraju promijeniti."<ref>[http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm Millennium Declaration of the United Nations] Preuzeto 6. travnja 2009.</ref> Težina informacije i znanstvenog dokaza često je nedostatna za proizvodnju nužne socijalne promjene, posebice ako ta promjena povlači za sobom iseljavanje ljudi iz njihovih [[komforna zona|komfornih zona]]<ref>Macy & Brown (1998) pp. 25–37.</ref>. Uzrok tome može biti visokosustavni otpor promjeni <ref>Harich, J. (2010). [http://www3.interscience.wiley.com/journal/123241334/abstract “Change Resistance as the Crux of the Environmental Sustainability Problem.”]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} System Dynamics Review, Winter 2010. The author’s copy may be read at [http://www.thwink.org/sustain/articles/009/ChangeResistanceAsCrux.htm Thwink.org]. Preuzeto 18. siječnja 2010.</ref>. Na globalnoj razini pojailo se nekoliko ključnih principa u vođenju napora za održivošću: :* ''[[Međugeneracijska jednakost]]'' – osiguravanje sadašnjeg ekološkog potencijala za buduće generacije :* ''[[Rasprezanje#Ekonomija|Rasprezanje]] ekonomskog rasta od [[degradacija okoliša|degradacije okoliša]]'' – upravljanje ekološkim rastom na način da bude manje resursno intenzivan i s manje onečišćenja :* ''Integracija svih stupova'' – integriranje ekološkog, socijalnog i ekonomskog sektora pri razvoju politike održivosti :* ''Osiguravanje ekološkog adaptabiliteta i [[rezilijencija|rezilijencije]]'' – održavanje i unaprjeđivanje adaptivnog kapaciteta ekološkog sustava :* ''Sprječavanje ireverzibilnih dugoročnih šteta na ekosistem i ljudsko zdravlje'' :* ''Osiguravanje distribucijske jednakosti'' – izbjegavanje nepoštenih ili visokih ekoloških troškova nad ranjivim populacijama :* ''Prihvaćanje globalne odgovornosti'' – pretpostavljanje odgovornosti za ekološke efekte koji se javljaju izvan područja jurisdikcije :* ''Edukacija i osnovna uključenost'' – ljudi i zajednice koji ispituju probleme i razvijaju nova rješenja<ref>Stanners, D., et al. (2007). "Frameworks for Policy Integration Indicators, for Sustainable Development, and for Evaluating Complex Scientific Evidence." EEA GEAR-SD framework in Hak et al. (2007) p. 156.</ref> Postoji bogatstvo savjeta dostupnih pojedincima čija je želja redukcija njihova osobna utjecaja na okoliš kroz malene, jeftine i lako postignute korake<ref>Sustainable Environment for Quality of Life. [http://www.seql.org/100ways.cfm "100 Ways to Save the Environment."] Preuzeto 13. lipnja 2009.</ref><ref>Suzuki, D. (2009).[http://www.davidsuzuki.org/Small_Steps/ "Small Steps."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100203162926/http://www.davidsuzuki.org/Small_Steps/ |date=2010-02-03 }} David Suzuki Foundation. Preuzeto 13. lipnja 2009.</ref><ref>[http://www.fastrecipes.com/latest-news/a-recipe-for-sustainability:-vital-changes-at-the-local-level-2008120139859/ A Recipe for Sustainability: Vital Changes at the Local Level] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127151458/http://www.fastrecipes.com/latest-news/a-recipe-for-sustainability:-vital-changes-at-the-local-level-2008120139859/ |date=2011-11-27 }}. An interview with John Ikerd, Professor Emeritus of Agricultural Economics at Missouri University. Preuzeto 15. prosinca 2009.</ref>. No tranzicija potrebna za redukciju globalne ljudske potrošnje na održive granice uključuje mnogo veće promjene na svim razinama i u kontekstima društva<ref>[[Stockholm Environment Institute]] [http://www.gtinitiative.org/documents/Great_Transitions.pdf "Great Transitions".] Preuzeto 12. travnja 2009.</ref>. [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene nacije]] prepoznale su centralnu ulogu edukacije, te proglasili [[desetljeće edukacije za održivi razvoj Ujedinjenih naroda|desetljeće edukacije za održivi razvoj]] od 2005. - 2014. čiji je cilj "izazvati sve nas na usvajanje novih ponašanja i praksi radi osiguranja naše budućnosti."<ref>United Nations Environment Programme (2009). [http://portal.unesco.org/education/en/ev.php-URL_ID=23279&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html "United Nations Decade of Education for Sustainable Development."] Preuzeto 9. travnja 2009.</ref> [[Svjetski fond za prirodu]] predlaže strategiju za održivost koja ide izvan granica edukacije kako bi se izravno prionulo temeljitim individualističkim i materijalističkim [[vrijednost (osobna i kulturna)|društvenim vrijednostima]] te ojačalo ljudske veze s prirodnim svijetom<ref>WWF. (April, 2008). [http://assets.wwf.org.uk/downloads/weathercocks_report2.pdf "Weathercocks and Signposts: The Environment Movement at a Crossroads"]. Summary also available here [http://wwf.org.uk/strategiesforchange] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905093818/http://www.wwf.org.uk/strategiesforchange |date=2008-09-05 }}. Preuzeto 13. ožujka 2009.</ref>. Razina promjene potrebne za osiguravanjem kapaciteta za podržavanje života na Zemlji postavlja nove izazove za zajednicu i političke strukture<ref>United Nations (1992). [[Agenda 21]]. Preuzeto 29. travnja 2009.</ref>. == Povezano == * [[Okviri održivosti]] * [[Popis tema o održivosti]] * [[Ekološki problem]] * [[Konzervacijska biologija]] == Napomene == {{reflist|2}} == Literatura == <small> * Adams, W. M. and Jeanrenaud, S. J. (2008). [http://cmsdata.iucn.org/downloads/transition_to_sustainability__en__pdf_1.pdf ''Transition to Sustainability: Towards a Humane and Diverse World.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090518192939/http://cmsdata.iucn.org/downloads/transition_to_sustainability__en__pdf_1.pdf |date=2009-05-18 }} Gland, Switzerland: IUCN. 108 pp.&nbsp;{{ISBN|978-2-8317-1072-3}}. * Blewitt, J. (2008). ''Understanding Sustainable Development''. London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-454-9}}. * Blood, K. (2001). ''Environmental Weeds''. Mt Waverley, Victoria: C.H. Jerram & Associates. {{ISBN|0-9579086-0-1}}. An example of a local guide to invasive plants. * Botkin, D.B. (1990). ''Discordant Harmonies, a New Ecology for the 21st century.'' New York: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-507469-7}}. * Bookchin, M. (2004). ''Post Scarcity Anarchism.'' Oakland: AK Press, pp.&nbsp;24–25. {{ISBN|978-1-904859-06-2}}. * Bookchin, M. (2005). ''The Ecology of Freedom: the emergence and dissolution of hierarchy." '' Oakland: AK Press. {{ISBN|1-904859-26-7}}. * Bookchin, M. (2007). ''Social Ecology and Communalism.'' Oakland: AK Press, p.&nbsp;19. {{ISBN|978-1-904859-49-9}}. * Brower, M. & Leon, W. (1999). ''The Consumer's Guide to Effective Environmental Choices: Practical Advice from the Union of Concerned Scientists.'' New York: Three Rivers Press. {{ISBN|0-609-80281-X}}. * Clark, D. (2006). ''A Rough Guide to Ethical Living''. London: Penguin. {{ISBN|978-1-84353-792-2}} * Clarke, R. & King, J. (2006). ''The Atlas of Water.'' London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-133-3}}. * Costanza, R. et al. (2007). ''An introduction to ecological economics.'' This is an online editable text available on the Encyclopaedia of the Earth at [http://www.eoearth.org/article/An_Introduction_to_Ecological_Economics_%28e-book%29]. First published in 1997 by St. Lucie Press and the International Society for Ecological Economics. {{ISBN|1-884015-72-7}}. * Daly, H. & J. Cobb (1989). ''For the Common Good: Redirecting the Economy Toward Community, the Environment and a Sustainable Future.'' Boston: Beacon Press. {{ISBN|0-8070-4703-1}}. * Daly, H.E. & Farley, J. (2004). ''Ecological economics: principles and applications.'' Washington: Island Press. {{ISBN|1-55963-312-3}}. * Devall, W. and G. Sessions (1985). ''Deep Ecology: Living As If Nature Mattered.'' Layton, Utah: Gibbs Smith, p.&nbsp;70. {{ISBN|978-0-87905-247-8}}. * Diamond, J. (2005). ''Collapse: How Societies Choose to Fail or Succeed''. New York: Viking Books. {{ISBN|1-58663-863-7}}. * Diamond, J. (1997). ''Guns, Germs and Steel: the Fates of Human Societies''. New York: W.W. Norton & Co. {{ISBN|0-393-06131-0}}. * Emden, H.F. van & Peakall, D.B. (1996). ''Beyond Silent Spring.'' Berkeley: Springer. {{ISBN|978-0-412-72810-5}}. * Fuad-Luke, A. (2006). ''The Eco-design Handbook''. London: Thames & Hudson. {{ISBN|978-0-500-28521-3}}. * Goodall, C. (2007). ''How to Live a Low-carbon Life''. London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-426-6}}. * Goudie A. (2005). ''The Human Impact on the Natural Environment.'' 6th ed. Oxford: Blackwell Publishing. {{ISBN|978-1-4051-2704-2}}. * Groombridge, B. & Jenkins, M.D. (2002). ''World Atlas of Biodiversity''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|978-0-520-23668-4}}. * Hak, T. et al. (2007). ''Sustainability Indicators'', SCOPE 67. London: Island Press. {{ISBN|1-59726-131-9}}. * Hassall, K.A. (1990). ''The Biochemistry and Uses of Pesticides.'' London: Macmillan. {{ISBN|0-333-49789-9}}. * Hawken, P, Lovins, A.B. & L.H. (1999). ''Natural Capitalism: Creating the next Industrial Revolution.'' Snowmass, USA: Rocky Mountain Institute. {{ISBN|0-316-35300-0}}. * Krebs, C.J. (2001). ''Ecology: the Experimental Analysis of Distribution and Abundance''. Sydney: Benjamin Cummings. {{ISBN|0-321-04289-1}}. * Leakey, R. & Lewin, R. (1995). ''The Sixth Extinction: Patterns of Life and the Future of Humankind''. New York: Bantam Dell Publishing Group. {{ISBN|0-385-46809-1}} * Lindenmayer, D. & Burgman, M. (2005). ''Practical Conservation Biology''. Collingwood, Victoria: CSIRO Publishing. {{ISBN|0-643-09089-4}}. * Lutz W., Sanderson W.C., & Scherbov S. (2004). ''The End of World Population Growth in the 21st Century'' London: Earthscan. {{ISBN|1-84407-089-1}}. * Macy, J. & Young Brown, M. (1998). ''Coming Back to Life: Practices to Reconnect Our Lives, Our World''. Gabriola Island: New Society Publishers, pp.&nbsp;25–37. {{ISBN|0-86571-391-X}}. * Mason, J. & Singer, P. (2006). ''The Way We Eat: Why Our Food Choices Matter''. London: Random House. {{ISBN|1-57954-889-X}} * Meadows, D.H., D.L. Meadows, J. Randers, and W. Behrens III. (1972). ''The Limits to Growth.'' New York: Universe Books. {{ISBN|0-87663-165-0}}. * Nordhaus, W. and J. Tobin (1972) ''Is growth obsolete?''. Columbia University Press, New York. * Pearce, D., Barbier, E.. & Markandya, A. (2000). ''Sustainable Development Economics and Environment in the Third World.'' London: Earthscan. {{ISBN|978-1-85383-088-4}}. * Porritt, J. (2006). ''Capitalism as if the world mattered''. London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-193-7}}. * Randall, R. (2002). ''A Global Compendium of Weeds.'' Meredith, Victoria, Australia: R.G. & F.J. Richardson. {{ISBN|978-0-9587439-8-3}}. * Smil, V. (2000). ''Cycles of Life''. New York: Scientific American Library. {{ISBN|978-0-7167-5079-6}}. * Soederbaum, P. (2008). ''Understanding Sustainability Economics''. London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-627-7}}. * Tudge, C. (2004). ''So Shall We Reap''. London: Penguin Books. {{ISBN|0-14-100950-0}}. * [[Ronald Wright|Wright, R.]] (2004). ''A Short History of Progress.'' Toronto: Anansi. {{ISBN|0-88784-706-4}}. * Wilson, E.O. (2002). ''The Future of Life''. New York: Knopf. {{ISBN|0-679-45078-5}}. </small> == Preporuka za čitanje == <small> * Atkinson, G., Dietz, S. & Neumayer, E. (2007). ''Handbook of Sustainable Development''. Cheltenham: Edward Elgar. {{ISBN|978-1-84376-577-6}}. * Bartlett, A. (1998). [http://www.hubbertpeak.com/bartlett/reflections.htm Reflections on Sustainability, Population Growth, and the Environment—Revisited] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722224500/http://www.hubbertpeak.com/bartlett/reflections.htm |date=2012-07-22 }} revised version (January 1998) paper first published in ''Population & Environment'' '''16(1)''': 5–35. Preuzeto 12. ožujka 2009. * Benyus, J. (1997). ''Biomimicry: Innovations Inspired by Nature''. New York: William Morrow. {{ISBN|0-06-053322-6}}. * Blackburn, W.R. (2007). ''The Sustainability Handbook''. London: Earthscan. {{ISBN|978-1-84407-495-2}}. * Costanza, R., Graumlich, L.J. & Steffen, W. (eds), (2007). ''Sustainability or Collapse? An Integrated History and Future of People on Earth''. Cambridge, MA.: MIT Press. {{ISBN|978-0-262-03366-4}}. * Norton, B. (2005). ''Sustainability, A Philosophy of Adaptive Ecosystem Management''. Chicago: The University of Chicago Press. {{ISBN|978-0-226-59521-4}}. </small> == Vanjske veze == {{Commonscat|Distribution of wealth}} * [http://www.stanford.edu/group/microdocs/ ''Breaking news in sustainability'' at Microdocs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024014829/http://www.stanford.edu/group/microdocs/reefstructure.html |date=2012-10-24 }} * [http://www.css.snre.umich.edu/facts/factsheets.html ''Compilation of Fact Sheets Published by the University of Michigan's Center for Sustainable Systems''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100401062519/http://css.snre.umich.edu/facts/factsheets.html |date=2010-04-01 }} * [http://www.stanford.edu/group/microdocs/elements.html ''Elements of sustainability'' at Microdocs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727044502/http://www.stanford.edu/group/microdocs/elements.html |date=2011-07-27 }} * [http://learningforsustainability.net/ Learning for sustainability] * [http://www.springerlink.com/content/n1x671/?p=f493b0b03f4d4cc39facd89eecfea21e&pi=1 Roadmap for a Sustainable Earth] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121211052550/http://www.springerlink.com/content/n1x671/?p=f493b0b03f4d4cc39facd89eecfea21e&pi=1 |date=2012-12-11 }} on-line knjiga [[Hiroshi Komiyama|Hiroshija Komiyame]] i Stevena Krainesa * [http://www.sustainweb.org/sustainablefood/ ''Sustainable Food Guidelines'' published by Sustain: The alliance for better food and farming (UK)] * [http://www.goethe.de/sustainability Dossier: On the Path to a Culture of Sustainability], [[Goetheov institut]] {{Izabran}} [[Kategorija:Ekologija]] 6c5gbbnetfjm2mjzgvzkz2zhokfzlqr 0 98747 42652069 42643850 2026-07-09T00:56:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652069 wikitext text/x-wiki [[Image:Ybc7289-bw.jpg|thumb|250px|right|Vavilonska glinena pločica (c. 1800–1600 p.n.e.) sa anotacijama. Aproksimacija [[kvadratni koren iz 2|kvadratnog korena iz 2]] sa četiri [[Šezdesetni sistem brojeva|šezdesetne]] cifre, koje su oko šest [[Dekadni sistem|decimalnih]] cifara. 1 + 24/60 + 51/60² + 10/60³ = 1.41421296...<ref>{{Cite web |title=Photograph, illustration, and description of the ''root(2)'' tablet from the Yale Babylonian Collection |url=http://it.stlawu.edu/%7Edmelvill/mesomath/tablets/YBC7289.html |access-date=2015-06-11 |archivedate=2012-08-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120813054036/http://it.stlawu.edu/%7Edmelvill/mesomath/tablets/YBC7289.html |deadurl=yes }}</ref>]] '''Numerička analiza''' je grana [[Numerička matematika|numeričke matematike]] koja se bavi pronalaženjem i unapređivanjem [[algoritam]]a za numeričko izračunavanje vrijednosti vezanih uz matematičku analizu, poput numeričkog integriranja, numeričkog deriviranja i numeričkog rješavanja diferencijalnih jednadžbi. Sastavni dio numeričke analize je i ocjenjivanje grešaka metoda (algoritama) i to na dvije razine—analiza grešaka same metode, te analiza grešaka koje nastaju izvrednjavanjem, a vezane su uz arhitekturu [[računalo|računala]] <ref>http://web.math.pmf.unizg.hr/~rogina/2001096/num_anal.pdf Pristupljeno: 20. rujna 2013.</ref>. Potrebe za numeričkim rješavanjem matematičkih problema su višestruke. Kod nekih problema, dokazano je da analitičko rješenje (rješenje zapisano pomoću elementarnih funkcija) ne postoji—primjerice rješenje integrala <math> \int e^{x^2} \, dx</math> nemoguće je zapisati pomoću elementarnih funkcija. Pa ipak, određeni integral <math> \int_a^b e^{x^2} \, dx</math> predstavlja konkretnu, jedinstveno određenu površinu. Do te vrijednosti, koja ima široku upotrebu npr. u statistici, moguće je doći samo numeričkim metodama. Osim toga, numeričke metode često se koriste za određivanje rješenja matematičkih problema koji bi zbog svoje veličine, kroz standardni postupak rješavanja, predugo trajali—primjerice, kada je potrebno riješiti sustav od 10 000 jednadžbi s 10 000 nepoznanica. I konačno, numeričke metode su nezaobilazne u aproksimativnom računu, kada se aproksimacijama (i ocjenama pripadnih grešaka) zamjenjuje stvarna vrijednost funkcije do koje je nemoguće ili preteško doći. To su metode poput [[Metoda konačnih elemenata|metode konačnih elemenata]] ili pak kubičnih splineova kojima se aproksimira ponašanje nepoznate funkcije o kojoj znamo tek konačan broj vrijednosti, najčešće dobijenih mjerenjima. == Opšti uvod == Sveukupni cilj polja numeričke analize je razvoj i analiza tehnika koje daju aproksimativna ali precizna rešenja teških problema. Njihova raznovrstnost je sumirana sledećim pregledom: * Napredni numerički metodi su esencijalni u omogućavanju [[Numerička metereološka predviđanja|numeričkih metereoloških predviđanja]]. * Proračunavanje putanje svemirske letilice se vrši putem numeričkog rešavanja sistema [[Obična diferencijalna jednačina|običnih diferencijalnih jednačina]]. * Automobilske kompanije mogu da poprave bezbednost vozila koristeće računarske simulacije automobilskih udesa. Takve simulacije se esencijalno sastoje od numeričkog rešavanja [[parcijalna diferencijalna jednačina|parcijalnih diferencijalnih jednačina]]. * [[Hedž fond]]ovi (privatni investicioni fondovi) koriste oruđa iz svih polja numeričke analize u proračunima vrednosti akcija i derivata. * Aviokompanije koriste sofisticirane optimizacione algoritme u određivanju ceni karti, raspodele aviona i posade, i potrebe za gorivom. Istorijski, takvi algoritmi su razvijeni u okviru preklapajućeg polja [[Operaciona istraživanja|operacionih istraživanja]]. * Družtva za osiguranje koriste numeričke programe za [[aktuar]]ne analize. Ostatak ove sekcije razmatra nekoliko važnih tema numeričke analize. === Historija === Polje numeričke analize prethodi razvoju modernih računara za par milenijuma. [[Linearna interpolacija]] je bila u upotrebi pre više od 2000 godina. Mnogi veliki matematičari su se bavili numeričkom analizom, kao što sledi iz imena važnih algoritama, kao što su [[Njutnov metod]], [[Lagranžov polinom|Lagranžov interpolacioni polinom]], [[Gaussova eliminacijska metoda|Gausova eliminacija]], ili [[Ojlerov method]]. Da bi se omogućili ručni proračuni, proizvedene su velike knjige sa formulama i tabelama podataka kao što su interpolacione tačke i koeficijenti funkcija. Koristeći te tabele, koje su često računate sa 16 decimalnih mesta ili više za pojedine funkcije, mogle su se naći vrednosti za uključivanje u formule i tim putem su se mogle ostvariti veoma dobre numeričke procene nekih funkcija. Kanonički rad u polju je [[Nacionalni institut za standarde i tehnologiju|NIST]] publikacija koji su uredili [[Abramowitz and Stegun]]. To je knjiga sa više od 1000 strana, u kojoj je obrađen veoma veliki broj ćesto korišćenih formula i funkcija i njihove vrednosti u mnogim tačkama. Štampane vrednosti funkcija više nisu od velike koristi jer su dostupni računari, mada su veliki spiskovi formula još uvek podesni za upotrebu. [[Mehanički računar]] je razvijen kao oruđe za ručno računanje. Ti kalkulatori su evoluirali u elektronske računare tokom 1940-tih, i nakon toga je uočeno da su takvi računari isto tako korisni za administrativne svrhe. Izum računara je takođe uticao na polje numeričke analize, pošto su se sad mogli vršiti duži i kompkovaniji proračuni. === Direktni i iterativni metodi === {| class="wikitable" style="float: right; width: 250px; margin-left: 1em;" |- | '''Direktni vs iterativni metodi''' Razmotrimo problem rešavanja :3''x''³ + 4 = 28 za nepoznatu promenljivu ''x''. {| style="margin:auto;" |+ Direktni metod |- | || 3''x''³ + 4 = 28. |- | ''Oduzmi 4'' || 3''x''³ = 24. |- | ''Podeli sa 3'' || ''x''³ = 8. |- | ''Uradi kubni koren'' || ''x'' = 2. |} Za iterativni metod, primeni [[Metoda polovljenja intervala|bisekcioni metod]] na ''f''(''x'') = 3''x''³ &minus; 24. Inicijalne vrednosti su ''a'' = 0, ''b'' = 3, ''f''(''a'') = &minus;24, ''f''(''b'') = 57. {| style="margin:auto;" |+ Iterativni metod |- ! ''a'' !! ''b'' !! mid !! ''f''(mid) |- | 0 || 3 || 1.5 || &minus;13.875 |- | 1.5 || 3 || 2.25 || 10.17... |- | 1.5 || 2.25 || 1.875 || &minus;4.22... |- | 1.875 || 2.25 || 2.0625 || 2.32... |} Iz ove tabele zaključujemo da je rešenje između 1,875 i 2,0625. Algoritam može da vrati bilo koji broj u tom opsegu sa greškom manjom od 0,2. ==== Diskretizacija i numerička integracija ==== [[Image:Schumacher (Ferrari) in practice at USGP 2005.jpg|right|125px]] Tokom dvočasovne trke smo izmerili brzinu kola tri puta, i zapisali smo merenja u sledećoj tabeli. {| style="margin:auto;" ! Vreme | 0:20 || 1:00 || 1:40 |- ! km/h | 140 || 150 || 180 |} '''Diskretizacija''' bi bila da se kaže da je brzina kola bila konstantna od 0:00 do 0:40, zatim od 0:40 do 1:20 i konačno od 1:20 do 2:00. Na primer, totalno rastojanje pređeno u prvih 40 minuta je aproksimativno (2/3h&nbsp;&puta;&nbsp;140&nbsp;km/h)&nbsp;=&nbsp;93.3&nbsp;km. To bi nam omogučilo da procenimo totalno pređeno rastojanje kao 93.3&nbsp;km + 100&nbsp;km + 120&nbsp;km = 313.3&nbsp;km, što je primer '''numeričke integracije''' (vidite ispod) koristeći [[Rimanova suma|Rimanovu sumu]], pošto je rastojanje [[integral]] brzine. '''Nestabilan problem''': Uzmimo funkciju ''f''(''x'') = 1/(''x''&nbsp;&minus;&nbsp;1). Uočimo da ''f''(1,1) = 10 i ''f''(1,001) = 1000: promena ''x'' od manje od 0,1 odgovara promeni ''f''(''x'') od skoro 1000. Evaluacija ''f''(''x'') u blizini ''x'' = 1 je nestabilni problem. '''Stabilan problem''': U kontrastu s tim evaluacija iste funkcije ''f''(''x'') = 1/(''x''&nbsp;&minus;&nbsp;1) u blizini ''x'' = 10 je stabilan problem. Na primer, ''f''(10) = 1/9 ≈ 0,111 i ''f''(11) = 0,1: skromna promena ''x'' dovodi do skromne promene ''f''(''x''). |} Direktni metodi računaju rešenja problema u konačnom broju koraka. Ti metodi bi dali precizan odgovor, kad bi se izvodili [[Kompjuterski formati brojeva|aritmetikom beskonačne preciznosti]]. Primeri obuhvataju [[Gaussova eliminacijska metoda|Gausovu eliminaciju]], metod [[QR algoritam|QR]] faktorizacije za rešavanje [[sistem linearnih jednačina|sistema linearnih jednačina]], i [[Simpleks algoritam|simpleks metod]] [[linearno programiranje|linearnog programiranja]]. U praksi se koristi [[Broj sa pomičnim zarezom|konačna preciznost]] i rezultat je aproksimacija istinskog rešenja (podrazumevajući [[Numerička stabilnost|stabilnost]]). U kontrastu sa direktnim metodima, od [[iterativni metod|iterativnih metoda]] se ne očekuje da završe u konačnom broju koraka. Počevši od inicijalne pretpostavke, iterativni metodi formiraju sukcesivne aproksimacije koje [[Granična vrednost niza|konvergiraju]] do preciznog rešenja jedino u limitu. Test konvergencije, koji obično obuhvata [[Ostatak (numerička analiza)|ostatak]], se specificira da bi se odredilo kad je dovoljno precizno rešenje nađeno. Čak kad bi se koristila i aritmetika beskonačne preciznosti ovi metodi (generalno) ne bi dostigli rešenje u konačnom broju koraka. Primeri obuhvataju [[Njutnov metod]], [[Metoda polovljenja intervala|bisekcioni metod]], i [[Jakobijev metod|Jakobijevu iteraciju]]. U računarskoj matričnoj algebri, iterativni metodi su generalno neophodni za velike probleme. Iterativni metodi se češće sreću od direktnih u numeričkoj analizi. Neki metodi su direktni u principu, ali se obično koriste kao da nisu, e.g. [[Generalizovani metod minimalnog ostatka|GMRES]] i [[metod konjugovanog gradijenta]]. Za te metode broj koraka koji su neophodni da bi dobilo precizno rešenje je toliko veliki da se aproksimacija prihvata u istom maniru kao kod iterativnog metoda. === Diskretizacija === Kontinualni problemi se ponekad moraju zameniti diskretnim problemima čije rešenje je poznato da bi se aproksimiralo rešenje kontinualnog problema; taj proces se naziva ''[[diskretizacija|diskretizacijom]]''. Na primer, rešenje [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] je [[funkcija (matematika)|funkcija]]. Ta funkcija se mora zameniti konačnom količinom podataka, na primer njenom vrednošću u konačnom broju tačaka njenog domena, mada je taj domen [[Kontinuum (teorija skupova)|kontinuum]]. == Generacija i propagacija grešaka == Izučavanje grešaka sačinjava važan deo numeričke analize. Postoji nekoliko načina na koji se može uneti greška u rešenje problema. === Zaokruživanje === [[Greška zaokruživanja|Greške zaokruživanja]] nastaju zato što je nemoguće precizno predstaviti sve [[realni broj|realne brojeve]] na mašini sa konačnom memorijom (što je slučaj sa praktično svim [[računar|digitalnim računarima]]). === Skraćivanje i greške diskretizacije === Greške [[Skraćivanje|skraćivanja]] nastaju kad se iterativni metod završi ili kad se matematička procedura aproksimira, i približno rešenje se razlikuje od tačnog rešenja. Slično tome, diskretizacija unosi [[Greška diskretizacije|grešku diskretizacije]] zato što se rešenje diskretnog problema ne poklapa sa rešenjem kontinualnog problema. Na primer, u iteraciji prikazanoj na desnoj strani da bi se izračunalo rešenje jednačine <math>''3x^3+4=28''</math>, nakon 10 ili više iteracija, zaključuje se (na primer) da je koren oko 1,99. Stoga imamo grešku skraćivanja od 0,01. Nakon generisanja greške, ona se generalno uvećava tokom proračuna. Na primer, već smo napomenuli da operacija + na kalkulatoru (ili računaru) nije precizna. Iz toga sledi da je sabiranje tipa a+b+c+d+e još nepreciznije. Gore je pomenuto da dolazi do greške skraćivanja, kad se aproksimira matematička procedura. Poznato je da je za preciznu integraciju funkcije neophodno naći zbir beskonačno velikog broja trapezoida. U praksi se međutim može odrediti jedino zbir konačnog broja trapezoida, i stoga dolazi do aproksimacije matematičke procedure. Slično tome, da bi se diferencirala funkcija, diferencijalni element treba da teži nuli, dok je numerički moguće jedino izabrati konačnu vrednost diferencijalnog elementa. === Numerička stabilnost i dobro postulirani problemi === [[Numerička stabilnost]] je važan pojam u numeričkoj analizi. Algoritam se smatra ''numerički stabilnim'' ako se greška, nezavisno od izvora, znatno ne uvećava tokom proračuna. Do toga dolazi ako je problem ''stabilan'', što znači da se rešenje malo menja sa malom promenom ulaznih podataka. U kontrastu s tim, ako je problem ''nestabilan'', onda svaka mala greška u ulaznim podacima narasta u veliku grešku u rešenju. Originalni problem i algoritam koji se koriste za rešavanje problema mogu da budu ''stabilni'' i/ili ''nestabilni'', ili bilo koja kombinacija. Stoga algoritam koji rešava stabilni problem može da bude bilo numerički stabilan ili numerički nestabilan. Umetnost numeričke analize je da se nađe stabilan algoritam za rešavanje dobro postavljenog matematičkog problema. Na primer, izračunavanje kvadratnog korena iz 2 (koji je oko 1,41421) je stabilan problem. Mnogi algoritmi rešavaju taj problem počevši od inicijalne aproksimacije ''x''₁ od <math>\sqrt{2}</math>, na primer ''x''₁=1,4, i zatim izračunavaju poboljšanje pretpostavke ''x''₂, ''x''₃, etc.. Jedan takav metod je poznati [[Metode izračunavanja kvadratnih korena|Vavilonski metod]], koji je dat sa ''x''_''k''+1 = ''x_k''/2 + 1/''x_k''. Još jedan iterativni pristup, koji ćemo zvati Metod X, je dat sa ''x''_{''k'' + 1} = (''x''_''k''²&minus;2)² + ''x''_''k''.<ref>This is a fixed point iteration for the equation <math>x=(x^2-2)^2+x=f(x)</math>, whose solutions include <math>\sqrt{2}</math>. The iterates always move to the right since <math>f(x)\geq x</math>. Hence <math>x_1=1.4<\sqrt{2}</math> converges and <math>x_1=1.42>\sqrt{2}</math> diverges.</ref> Izračunali smo nekoliko iteracija ovog algoritma u donjoj tabeli, sa inicijalnim pretpostavkama ''x''₁ = 1,4 i ''x''₁ = 1,42. {| class="wikitable" |- ! Vavilonski metod ! Vavilonski metod ! Metod X ! Metod X |- | ''x''₁ = 1.4 | ''x''₁ = 1.42 | ''x''₁ = 1.4 | ''x''₁ = 1.42 |- | ''x''₂ = 1.4142857... | ''x''₂ = 1.41422535... | ''x''₂ = 1.4016 | ''x''₂ = 1.42026896 |- | ''x''₃ = 1.414213564... | ''x''₃ = 1.41421356242... | ''x''₃ = 1.4028614... | ''x''₃ = 1.42056... |- | | | ... | ... |- | | | ''x''_1000000 = 1.41421... | ''x''₂₈ = 7280.2284... |} Može se uočiti da Vaviloniski metod brzo konvergira nezavisno od inicijalne pretpostavke, dok Metod X konvergira ekstremno sporo sa inicijalnom pretpostavkom od 1,4 i divergira počevši od inicijalne pretpostavke 1,42. Stoga je Vavilonski metod numerički stabilan, dok je Metod X numerički nestabilan. :'''Numerička stabilnost''' je zavisna od broja značajnih cifara koje data mašina podržava, ako se koristi mašina koja radi sa prve četiri cifre pokretnog zareza dolazi do znatnog gubitka preciznosti :<math> f(x)=x\left(\sqrt{x+1}-\sqrt{x}\right) \text{ and } g(x)=\frac{x}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}}. </math> :Ako se uporede rezultati od :: <math> f(500)=500 \left(\sqrt{501}-\sqrt{500} \right)=500 \left(22.3830-22.3607 \right)=500(0.0223)=11.1500</math> :i :<math> \begin{alignat}{3}g(500)&=\frac{500}{\sqrt{501}+\sqrt{500}}\\ &=\frac{500}{22.3830+22.3607}\\ &=\frac{500}{44.7437}=11.1748 \end{alignat} </math> : uočava se da '''[[gubitak značaja]]''', koji se takođe naziva '''poništavanja oduzimanjem''', ima ogromni efekat na rezultate, mada su funkcije ekvivalentne; da bi se pokazalo da su ekvivalentne jednostavno se polazi od f(x) i završava sa g(x), tako da je :: <math> \begin{alignat}{4} f(x)&=x \left(\sqrt{x+1}-\sqrt{x} \right)\\ & =x \left(\sqrt{x+1}-\sqrt{x} \right)\frac{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}}\\ &=x\frac{(\sqrt{x+1})^2-(\sqrt{x})^2}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}}\\ & =x\frac{x+1-x}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}} \\ & =x\frac{1}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}} \\ &=\frac {x}{\sqrt{x+1}+\sqrt{x}} \end{alignat}</math> :Istinska vrednost rezultata je 11,174755..., što je tačno ''g''(500) = 11,1748 nakon zaokruživanja rezultata na 4 decimalna mesta. :Sad zamislimo da se koristi mnoštvo članova kao što su ove funkcije u programu; greške će se uvećavati tokom rada programa, osim ako se koristi podesna formula za ove dve funkcije svaki put kad se izračunavaju ''f''(''x''), ili ''g''(''x''); izbor je zavistan od pariteta &nbsp;''x''. *Primer je uzet iz: Mathew; Numerical methods using matlab, 3rd ed. == Oblasti izučavanja == Polje numeričke analize obuhvata mnoštvo potdisciplina. Neke od glavnih su: === Izračunavanje vrednosti funkcija === {| class="wikitable" style="float: right; width: 250px; clear: right; margin-left: 1em;" | '''Interpolacija''': Primećeno je da temperatura varira od 20 stepeni Celzijusa u 1:00 do 14 stepeni u 3:00. Linearnom interpolacijom tih podataka se dolazi do zaključka da je bilo 17 stepeni u 2:00 i 18,5 stepeni u 1:30 pm. '''Ekstrapolacija''': Ako je [[bruto domaći proizvod]] zemlje prosečno rastao sa 5% godišnje i ako je bio 100 milijarde dolara prošle godine, ekstrapolacijom možemo zaključiti da će biti 105 milijarde dolara ove godine. [[Image:Linear-regression.svg|right|100px|Linija kroz 20 tačaka]] '''Regresija''': U linearnoj regresiji, polazeći od ''n'' tačka, izračunavamo liniju koja prolazi koliko god je moguće blizo tih ''n'' tačaka. [[Image:LemonadeJuly2006.JPG|right|100px|Koliko košta čaša limunade?]] '''Optimizacija''': Recimo da prodajemo limunadu na tezgi, i uočimo da pri ceni $1, možemo da prodamo 197 čaša lemunade na dana, i da za svakih $0,01 povećanja cene, prodaja opada za jednu čašu linumanade na dan. Ako prodajemo po ceni od $1,485, dolazi do maksimizacije profita, ali zbog ograničenja da je neophodno napaćivati celobrojnu cenu, naplaćivanje $1,48 ili $1,49 po čaši će proizvesti maksimalni prihod od $220,52 na dan. [[Image:Wind-particle.png|right|Pravac vetra je označen plavom bojom, istinska trajektorija crno, rezultat Ojlerovog metoda crveno.]] '''Diferencijalna jednačina''': Ako se 100 fanova podesi da duvaju vetar sa jednog kraja sobe na drugu i zatim se pusti pero u vetar, šta se događa? Pero će slediti struju vazduha, koja može da bude veoma kompleksna. Jedna aproksimacija je da se izmeri brzina kojom se duva vazduh u blizini pera u svakoj sekundi, i da se simulisano pomera pero kao da se kreće u pravoj liniji istom brzinom tokom jedne sekunde, pre nego što se ponovo izmeri brzina vetra. To se naziva [[Ojlerov metod|Ojlerovim metodom]] rešavanja obične diferencijalne jednačine. |} Jedan od najjednostavnijih problema je evaluacija funkcije u datoj tački. Najprostiji pristup unošenja broja u formulu nije uvek veoma efikasan. Za polinome, bolji pristup je korišćenje [[Hornerova šema|Hornerove šeme]], pošto se time redukuje broj neophodnih množenja i sabiranja. Generalno je važno da se proceni i kontroliše [[greška zaokruživanja]] koja nastaje pri upotrebi aritmentike [[Broj sa pokretnim zarezom|pokretnog zareza]]. === Interpolacija, ekstrapolacija, i regresija === [[Interpolacija]] rešava sledeći problem: polazeći od vrednosti neke nepoznate funkcije u više tačaka, koju će vrednost ta funkcija imati u nekoj drugoj tački između poznatih tačaka? [[Ekstrapolacija]] je veoma slična interpolaciji, izuzev da je ovde cilj da se nađe vrednost nepoznate funkcije u tački koja je izvan opsega poznatih tačaka. [[Regresiona analiza|Regresija]] je takođe slična, izuzev da uzima u obzir podatke kao da su neprecizni. Polazeći od datog broja tačaka i izmerenih vrednosti neke funkcije u tim tačkama (sa greškom), cilj je da se odredi nepoznata funkcija. [[Metod najmanjih kvadrata]] je jedan od popularnih pristupa regresione analize. === Rešavanje jednačina i sistema jednačina === Još jedan fundamentalni problem je izračunavanje rešenja date jednačine. Dva slučaja se obično razlikuju, u zavisnosti od toga da li je jednačina linearna ili nije. Na primer, jednačina <math>2x+5=3</math> je linearna, dok <math>2x^2+5=3</math> nije. Znatne količine truda su uložene u razvoj metoda za rešavanje [[Sistem linearnih jednačina|sistema linearnih jednačina]]. Standardni direktni metodi, i.e., metodi koji koriste neku od [[Dekompozicija matrice|dekompozicija matrica]] su [[Gaussova eliminacijska metoda|Gausova eliminacija]], [[LU dekompozicija]], [[Čoleskijeva dekompozicija]] za [[simetrična matrica|simetrične]] (ili [[hermitijanska matrica|hermitijanske]]) ili [[pozitivna-konačna matrica|pozitivno-konačne matrice]], i [[QR dekompozicija]] za nekvadratne matrice. [[Iterativni metod]]i kao što je [[Jakobijev metod]], [[Gaus-Zajdelova metod]], [[sukcesivna prekomerna relaksacija]] i [[metod konjugovanog gradijenta]] su obično preferentni za velike sisteme. Opšti iterativni metodi se mogu razviti koristići [[podela matrice|podele matrice]]. [[Algoritam nalaženja korena|Algoritmi nalaženja korena]] se koriste za rešavanje nelinearnih jednačina (oni su tako nazvani zato što je koren funkcije argument za koji je vrednost funkcije nula). Ako je funkcija [[derivat|diferencijabilna]] i ako su derivati poznati, onda je [[Njutnov metod]] popularni izvor. [[Linearizacija]] je još jedna tehnika za rešavanje nelinearnih jenačina. === Rešavanje svojstvene vrednositi ili singularne vrednosti problema === Nekoliko važnih problema se može izraziti u obliku [[dekompozicija svojstvenim vrednostima]] ili [[dekompozicija singularne vrednosti]]. Na primer, algoritam [[kompresija slika|spektralne kompresije slike]]<ref>{{Cite web |title=The Singular Value Decomposition and Its Applications in Image Compression |url=http://online.redwoods.cc.ca.us/instruct/darnold/maw/single.htm |access-date=2015-06-11 |archivedate=2006-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061004041704/http://online.redwoods.cc.ca.us/instruct/darnold/maw/single.htm |deadurl=yes }}</ref> je baziran na dekompoziciji singularne vredsnosti. Korespondiraći alat u statistici se naziva [[analiza principalnih komponenti]]. === Optimizacija === {{Main|Matematička optimizacija}} Optimizacioni problemi se bave određivanjem tačke u kojoj dolazi do maksimizacije (minimizacije) date funkcije. Obično ta tačka mora da zadovolji izvesna [[Ograničenje (matematika)|ograničenja]]. Polje optimizacije se dalje deli u nekoliko potpolja, u zavisnosti od forme ciljne funkcije i ograničenja. Na primer, [[linearno programiranje]] se bavi sličajem gde su ciljna funkcija i ograničanja linearni. Poznati metod linearnog programiranja je [[Simpleks algoritam|simpleks metod]]. Metod [[Lagranžovi množioci|Langranžovih množioca]] se može koristiti za redukovanje optimizacionih problema sa ograničenjima do optimizacionih problema bez ograničenja. === Diferencijalne jednačine === {{main|Numerički metodi za obične diferencijalne jednačine|Numeričke parcijalne diferencijalne jednačine}} Numerička analiza se isto tako bavi izračunavanjem (na aproksimativan način) rešenja [[diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednačina]], običnih diferencijalnih jednačina i [[parcijalna diferencijalna jednačina|parcijalnih diferencijalnih jednačina]]. Parcijalne differencijalne jednačine se rešavaju tako što se prvo diskretizuje jednačina, čime se dovodi u konačno-dimenzioni potprostor. To se može uraditi [[metod konačnog elementa|metodom konačinih elemenata]], metodom [[konačna razlika|konačnih razlika]], ili (posebno u inženjerstvu) [[metod konačnih zapremina|metodom konačnih zapremina]]. Teoretska zaleđina tih metoda obično obuhvata teoreme [[funkciona analiza|funkcione analize]]. Time se redukuje problem do rešavanja algebraske jednačine. == Softver == {{main|Spisak softvera za numeričku analizu|Poređenje softvera za numeričku analizu}} Od kasnog dvadesetog veka, većina algoritama je implementirana u više različitih programskih jezika. [[Netlib]] repozitorija sadrži razne kolekcije softverskih rutina za numeričke probleme, uglavnom u jezicima [[Fortran]] i [[C (programski jezik)|C]]. Proizvodi u prodaji sadrže implementacije mnoštva različitih numeričkih algoritama uključujući [[IMSL Numerical Libraries|IMSL]] u [[Numerical Algorithms Group|NAG]] biblioteke; slobodna alternativa je [[GNU naučna biblioteka]]. Postoji nekoliko popularnih numeričkih računarskih aplikacija, kao što su [[MATLAB]], [[TK Solver]], [[S-PLUS]], [[LabVIEW]], i [[IDL (programski jezik)|IDL]], kao i alternative besplatnog i otvorenog izvornog koda: [[FreeMat]], [[Scilab]], [[GNU Octave]] (slično Matlabu), [[IT++]] (C++ biblioteka), [[R (Programski jezik)|R]] (slično sa S-PLUS) i pojedine varijante [[Python (programski jezik)|Python]] jezika. Performance znatno variraju: dok su vektorske i matrične operacije obično brze, skalarne petlje mogu da variraju po brzini za više od jednog reda veličine.<ref>{{Cite web |title=Speed comparison of various number crunching packages |url=http://www.sciviews.org/benchmark/ |access-date=2015-06-11 |archive-date=2006-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061005024002/http://www.sciviews.org/benchmark/ |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.scientificweb.com/ncrunch/ncrunch5.pdf Comparison of mathematical programs for data analysis] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160518062220/http://www.scientificweb.com/ncrunch/ncrunch5.pdf |date=2016-05-18 }} Stefan Steinhaus, ScientificWeb.com</ref> Mnogi [[računarski algebarski sistem]]i, kao što je [[Mathematica]], takođe koriste dostupnost [[arbitrarna aritmetička preciznost|arbitrane aritmetičke preciznosti]] koja može da omogući tačnije rezultate. Softver za [[elektronska tabela|elektronske tabele]] (npr. Excel) isto tako može da se koristi za rešavanje jednostavnih problema iz polja numeričke analize. == Numeričko integriranje == {{Main|Numerička integracija}} [[Datoteka:Composite_trapezoidal_rule_illustration.png|right|thumb|Površina ispod funkcije ''f''(''x'') (označene plavom) aproksimira se površinom trapeza ispod po dijelovima linearne aproksimacije (označene crvenom).]] Jedan od najčešćih problema s kojima se susrećemo u numeričkoj analizi je računanje vrijednosti [[Integral|određenog integrala]]: <math> \int_{a}^{b} f(x)\, dx </math>. Numerička integracija je u nekim okolnostima poznata kao numerička [[kvadratura (matematika)|kvadratura]]. Popularne metode koriste jednu od [[Njutn-Kouts formule|Njutn–Koutsovih formula]] (poput pravila srednje tačke ili [[Simpsonovo pravilo|Simpsonovog pravila]]) ili [[Gausova kvadratura|Gausove kvadrature]]. Te metode se oslanjaju na strategiju „podeli i pokori“, tako što se integral na relativno velikom setu podeli u integrale na manjim setovima. U slučajevima velikog broja dimenzija, gde su ti metodi nedopustivo skupi u pogledu računarskih zahteva, pribegava se primeni [[Monte Carlo simulacija|Monte Karlovog]] ili [[kvazi-Monte Karlo metod|kvazi-Monte Karlovog metoda]] (pogledajte [[Monte Karlo integracija]]), ili, kod umereno velikog broja dimenzija, metoda [[retka mreža|retke mreže]]. Dve osnovne metode numeričke integracije su proširena [[trapezna formula]] i proširena [[Simpsonova formula]]<ref>http://web.math.pmf.unizg.hr/~rogina/2001096/num_anal.pdf str. 478, pristupljeno: 20. rujna 2013.</ref>. Kod proširene '''trapezne formule''', interval integracije [a,b] podijeli se u ''n'' podintervala uz slijedeću oznaku: a=x₀<x₁<...<x_n=b. U svim se točkama razdiobe izračunaju vrijednosti podintegralne funkcije y_i=f(x_i), te se nad svakim podintegralom formira trapez spajanjem točaka T_i(x_i,y_i) i T_i+1(x_i+1,y_i+1). Tim se trapezom, čija je površina jednaka P_i=(x_i+1-x_i)(y_i+y_i+1)/2, aproksimira stvarna površina ispod funkcije ''f(x)'' na tom intervalu. Uz uobičajen postupak ekvidistantne razdiobe, tj razdiobe intervala na ''n'' jednakih podintervala (kod kojeg je x_i+1-x_i=(b-a)/n ), te zbrajanjem površina trapeza konstruiranih nad svim intervalima razdiobe dobijamo trapeznu formulu: :<math>\int_{a}^{b} f(x)\, dx \, \approx \, \frac{b-a}{2n} \cdot(y_0 + 2y_1 + 2y_2 + \ldots + 2y_{n-1} + y_n) </math> Ocjena greške ove numeričke aproksimacije dana je s: :<math> E(f) = \max_{\xi\in[a,b]} \frac{(b-a)^3}{12n^2} |f''(\xi)|.</math> [[Datoteka:Simpsons_method_illustration.svg|right|thumb|Površina ispod funkcije ''f''(''x'') (označene plavom) aproksimira se površinom ispod parabole koja interpolira funkciju u tri zadane točke (označene crvenom).]] Proširena '''Simpsonova formula''', kao i ''trapezna formula'' počinje razdiobom intervala ''[a,b]'' na ''n'', ne nužno, jednakih podintervala. No ovoga puta se na svaka dva podintervala, odnosno kroz točke T_i-1(x_i-1,y_i-1), T_i(x_i,y_i) i T_i+1(x_i+1,y_i+1) povlači jedinstveno određena [[kvadratna funkcija]] (parabola). Zbog toga kod provođenja Simpsonove formule ''imamo dodatni zahtjev da je broj podintervala n paran''. Računanjem površina ispod tako kontruiranih parabola, te njihovim zbrajanjem dobijamo proširenu Simpsonovu formulu: :<math>\int_a^b f(x) \, dx\approx \frac{b-a}{3n}\bigg[y_0+4y_1+2y_2+4y_3y+2y_4+\cdots+4y_{n-1}+y_n\bigg].</math> Ocena greške proširene Simpsonove formule data je izrazom: :<math>E(f) = \max_{\xi\in[a,b]} \frac{(b-a)^5}{180 n^4} |f^{(4)}(\xi)|.</math> Kako u pravilu parabola bolje aprokisimira nasumične funkcije od pravca, Simpsonova formula u pravilu daje tačniji rezultat od trapezne formule. == Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi == U numeričku analizu spadaju i metode kojima se traži numeričko aproksimativno rješenje "''Cauchyjevog problema''"; [[diferencijalne jednadžbe]] s zadanim početnim uvjetom. Razvijene su metode za numeričko rješavanje običnih, ali i parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. Dvije osnovne metode su ''Eulerova metoda'', i familija ''Runge-Kutta metoda''. == Povezano == *[[Analiza algoritama]] *[[Naučno računarstvo]] *[[Spisak tema numeričke analize]] *[[Numerička diferencijacija]] *''[[Numerički recepti]]'' *[[Simboličko-numeričko računarstvo]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} *{{cite book|author= Golub, Gene H. and Charles F. Van Loan |title=Matrix Computations|edition=3.|publisher=Johns Hopkins University Press|isbn=0-8018-5413-X|year=1986}} *{{cite book |first=Nicholas J.|last=Higham | authorlink= |title=Accuracy and Stability of Numerical Algorithms|url=https://archive.org/details/accuracystabilit0000high|publisher=Society for Industrial and Applied Mathematics|isbn=0-89871-355-2|year=1996}} *{{cite book |last=Hildebrand |first=F. B. | authorlink= | title=Introduction to Numerical Analysis |url=https://archive.org/details/introductiontonu0000hild | edition=2nd edition |year=1974 |publisher=McGraw-Hill |location= |isbn= 0-07-028761-9}} *{{cite book |last=Leader |first=Jeffery J. | authorlink= |title=Numerical Analysis and Scientific Computation |url=https://archive.org/details/numericalanalysi0000lead |year=2004 |publisher=Addison Wesley |location= |isbn= 0-201-73499-0 }} *{{cite book|last= Wilkinson |first =J.H.| authorlink= | title=The Algebraic Eigenvalue Problem (Clarendon Press)|year=1965}} *{{cite journal | author=Kahan, W. | authorlink= | title= "A survey of error-analysis," in Info. Processing 71 (Proc. IFIP Congress 71 in Ljubljana), vol. 2, pp. 1214–39, North-Holland Publishing, Amsterdam|year=1972}} (examples of the importance of accurate arithmetic). * Lloyd N. Trefethen (2006). [http://people.maths.ox.ac.uk/trefethen/NAessay.pdf "Numerical analysis"], 20 pages. In: Timothy Gowers and June Barrow-Green (editors), ''Princeton Companion of Mathematics'', Princeton University Press. {{refend}} == Vanjske veze == *[http://www-gdz.sub.uni-goettingen.de/cgi-bin/digbib.cgi?PPN362160546 Numerische Mathematik], volumes 1-66, Springer, 1959-1994 (searchable; pages are images). {{en icon}} {{de icon}} *[http://www.springerlink.com/content/0029-599X Numerische Mathematik at SpringerLink] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121208202239/http://www.springerlink.com/content/0029-599X |date=2012-12-08 }}, volumes 1-112, Springer, 1959–2009 *[http://siamdl.aip.org/dbt/dbt.jsp?KEY=SJNAAM SIAM Journal on Numerical Analysis], volumes 1-47, SIAM, 1964–2009 *[http://www.nr.com/oldverswitcher.html ''Numerical Recipes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905141405/http://www.nr.com/oldverswitcher.html |date=2015-09-05 }}, William H. Press (free, downloadable previous editions) *[https://web.archive.org/web/20120225082123/http://kr.cs.ait.ac.th/~radok/math/mat7/stepsa.htm ''First Steps in Numerical Analysis''] (internet archivearchived), R.J.Hosking, S.Joe, D.C.Joyce, and J.C.Turner *[http://www.phy.ornl.gov/csep/CSEP/TEXTOC.html ''CSEP'' (Computational Science Education Project)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170801213333/http://www.phy.ornl.gov/csep/CSEP/TEXTOC.html |date=2017-08-01 }}, U.S. Department of Energy *[http://www.damtp.cam.ac.uk/user/fdl/people/sd103/lectures/nummeth98/index.htm#L_1_Title_Page Numerical Methods], Stuart Dalziel University of Cambridge *[http://www.math.upenn.edu/~wilf/DeturckWilf.pdf Lectures on Numerical Analysis], Dennis Deturck and Herbert S. Wilf University of Pennsylvania *[http://johndfenton.com/Lectures/Numerical-Methods/Numerical-Methods.pdf Numerical methods], John D. Fenton University of Karlsruhe *[http://numericalmethods.eng.usf.edu/ Numerical Methods for Science, Technology, Engineering and Mathematics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060906070428/http://numericalmethods.eng.usf.edu/ |date=2006-09-06 }}, Autar Kaw University of South Florida *[http://math.fullerton.edu/mathews/numerical.html Numerical Analysis Project], John H. Mathews California State University, Fullerton *[http://www.math.jct.ac.il/~naiman/nm/ Numerical Methods - Online Course] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070428010420/http://math.jct.ac.il/~naiman/nm/ |date=2007-04-28 }}, Aaron Naiman Jerusalem College of Technology *[http://www-teaching.physics.ox.ac.uk/computing/NumericalMethods/NMfP.pdf Numerical Methods for Physicists], Anthony O’Hare Oxford University *[https://web.archive.org/web/20120225082123/http://kr.cs.ait.ac.th/~radok/math/mat7/stepsa.htm Lectures in Numerical Analysis] , R. Radok Mahidol University *[http://ocw.mit.edu/courses/mechanical-engineering/2-993j-introduction-to-numerical-analysis-for-engineering-13-002j-spring-2005/ Introduction to Numerical Analysis for Engineering], Henrik Schmidt Massachusetts Institute of Technology *[http://jwhaverkort.net23.net/documents/NumMethPDEs.pdf Numerical Methods for time-dependent Partial Differential Equations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026111531/http://jwhaverkort.net23.net/documents/NumMethPDEs.pdf |date=2014-10-26 }}, J.W. Haverkort, based on a course by P.A. Zegeling Utrecht_University *[http://ece.uwaterloo.ca/~dwharder/NumericalAnalysis/ ''Numerical Analysis for Engineering''], D. W. Harder University of Waterloo [[Kategorija:Numerička analiza]] [[Kategorija:Matematička fizika]] [[Kategorija:Računske nauke]] qk4kk1s1z9xmfp5i94fs3v4bd3lb61m 0 101082 42652047 42398919 2026-07-08T23:38:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652047 wikitext text/x-wiki {{Glazbeni žanr | ime_žanra = Sjevernjački soul | boja = orange | boja_pozadine = black | stilski_začetak = [[Soul]], [[Dance]] | kulturni_začetak = Sredinom [[1960-e|1960-ih]] | glazbala = [[sintesajzer|klavijature]], [[bas-gitara|bas gitara]], [[bubnjevi]] | popularnost = Od sredine do kraja [[1970-e|1970-ih]] | izvedeni_oblici = [[disco]], [[breakdance]] | podžanr = | spoj_žanrova = | regionalna_scena = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]<br />[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] | ostale_teme = }} '''Sjevernjački soul''' (eng. '''Northern soul''') je stil glazbe koji je sredinom [[1960-e|1960-ih]] nastao (uglavnom od [[afroamerikanci|afroameričkog porijekla]]), po 'Post-mod disco' klubovima na sjeverozapadu [[engleska|Engleske]]. Pojam se odnosi na [[dance]] stilove koji su dolazili iz kluba 'Twisted Wheel' u [[Manchester]]u, a širi se i na druge dance kuće i noćne klubove kao što su 'Golden Torch', 'Highland Rooms' i 'Wigan Casino'. Razlog nastajanja ovog stila je stvaranje velike količine kvalitetnog [[soul]]a, koji je početkom zlatnog doba u šezdesetima, kada su dominirali 'Motown i 'Stax', bio zanemaren<ref name="SS">Ilustrirana enciklopedija glazbe - Sjevernjački soul, str. 372, {{ISBN|953-6458-97-7}}</ref>. Sjeverni soul je jednostavno izgrađen stil, koji kasnije nalikuje na [[disco]] i [[breakdance]] stilove. Sadržavajući brzu i kratku izmjenu, sjeverni soul inspiriran je scenskim nastupima [[sjedinjene Američke Države|američkih]] soul [[muzičar|glazbenika]], kao što su Little Anthony & The Imperials i Jackie Wilson. == Historija == [[Datoteka:Imperials.jpg|thumb|left|250px|Little Anthony & The Imperials, izvođači sjevernjačkog soula, nastup u [[New York]]u [[2005]]. godine.]] [[Muzika|Glazba]] koja je postala poznata kao sjeverni soul, uglavnom se sastoji od američkih soul skladbi koje su odredile stil i tempo, a snimljene su sredinom 1960-ih naovamo. Snimke se temelje na 'Motown' zvuk i objavljene su ograničenom broju unutar [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Dok ovo uključuje manje poznate skladbe i izvođače iz 'Motowna' i 'Staxa', više ih objavljuju izdavači poput 'Okeh Records', 'Ric Tic', 'Cameo-Parkway' i 'Roulette'. Najstarija snimka koja se može nazvati ključnom za prepoznavanje sjevernog soula bila je hit skladba "I Can't Help Myself (Sugar Pie Honey Bunch)" od američkog [[pjevanje|vokalnog]] kvarteta 'Four Tops'<ref name="SS"/>, a objavljuje ju [[diskografija|izdavačka kuća]] 'Tamla, Motown'<ref>Citat od Adya Croadsella (DJ sjevernog soula) u knjizi ''The Soul Stylists'', (str. 111) od Paola Hewitta</ref>. Originalna scena sjevernog soula trajala je od kraja 1960-ih do ranih [[1980-e|1980-ih]], te se smatra ponovljenim pokretom koji se temelji na stilu glazbe izvođača ranijih godina. Najveću popularnost imao je tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina od [[afroamerikanci|Afroameričkih]] glazbenika koji su promijenili žanr glazbe kao što su [[funky|funk]], [[jazz funk]] i [[disco]], tako da se sjeverni soul oslanja na snimke iz 1960-ih godina. Izraz 'sjeverni soul (eng. northern soul)' prvi je upotrijebio [[novinar]] i soul [[guru]] Dave Godin, [[1971]]. godine u [[magazin|časopisu]] ''Blues and Soul'', gdje je tada napisao "...Sve dok niste prisutni, ne vjerujem da vam pisane riječi mogu u potpunosti dočarati one posebne i jedinstvene vibracije do kojih dolazi između braće i sestara<ref name="SS"/>." U intervju za 'Mojo' časopis zajedno sa Chrisom Huntom, Godin je objasnio da je pojam prvi put upotrijebio [[1968]]. godine kako bi pomogao zaposlenicima u svojoj trgovini (glazbenih proizvoda), koja se nalazila u Covent Gardenu u Londonu da bi lakše razlikovali funki zvukove koji se razlikuju od Motown soula i njegovog utjecaja nekoliko godina ranije; {{izdvojeni citat|Primijetio sam da navijači sjevernih nogometnih klubova iz Londona, koji su dolazili trgovinu kako bi kupili nova izdanja snimljene glazbe, nisu bili zainteresirani za novitetima sa crnačkih top ljestvica. Stoga sam smislio naziv za stenografsku prodaju. Ovim sam htio reći 'ako ste dobili kupca iz smjera sjevera, ne gubite vrijeme nudeći mu snimke sa američke top ljestvice crnih glazbenika, trebate mu samo ponuditi zapise kao što su sjeverni soul.<ref>[http://www.chrishunt.biz/features05.html For Dancers Only] - Chris Hunt,časopis 'Mojo', [[2002|2002.g]].</ref>}} Veliki dio publike sjevernog soula dolazi iz kulturnog pokreta 'Mod'. Neki su ljubitelji moda počeli slušati [[psihodelični rock]], međutim drugi su krajem šezdesetih koji su izabrali Motown i melodiozni soul za svoju plesnu glazbu, tražili od svojih [[Disk džokej|DJ]]-a nešto više od poznatih velikih uspješnica<ref name="SS"/>. Počelo je nadmetanje među DJ-ma u kojima su se tražile nove skladbe, te se mnogo riskiralo i uvozilo nepoznate glazbe iz Amerike koje još nitko nije čuo, osobito na sjeverozapadu Engleske i [[Manchester]]u. Na kraju su se stvorila dva mod smjera, jedan koji se kasnije pretvorio u [[skinheads]]e i drugi koji čini osnovu scene sjevernog soula. Rani sjeverni soul uključivao je elemente klasičnog [[moda|modnog stila]] oblačenja, a oni su, šarene jakne, Ben Shermans košulje (također šarene i raskopčane), veliki broj gumbića i bakandže na nogama i uske Levi's [[Jeans|jeans hlače]]. Ima elementa koji se nisu povezivali sa mod stilom , a bili su popularni u to vrijeme poput majica za [[kuglanje]]. Kasnije su izvođači sjevernog soula počeli nositi ležerniju odjeću radi lakšeg i praktičnijeg oblačenja. To je bio stil sa širokim pojasevima, širokim Oxford sportskim hlačama i prslukom. A često su bili prekriveni raznim bedževima koji su predstavljali članstvo u soul klubovima. Prvi noćni klub koji je počeo popularizirati sjeverni soul, bio je 'Twisted Wheel' klub iz Manchestera, sa svojim renomiranim [[Disk džokej|DJ]]-em Rogerom Eagleom. Klub je otvoren [[1963]]., a zatvoren [[1971]]. godine. Ostali klubovi u to rano doba bili su 'The Mojo' iz [[Sheffield]]a, 'The Catacombs' iz [[Wolverhampton]]a, 'Golden Torch' iz Stoke, 'Room at the Top' iz [[Wigan]]a, 'the Wigan Casino' (1973. do 1981.), 'the Blackpool Mecca' i 'Va Va's in Bolton'. Sjeverni soul svoju najveću popularnost imao je od sredine do kraja [[1970-e|1970-ih]]. [[1978]]. godine klub 'Wigan Casino', po [[sjedinjene Američke Države|američkom]] 'Billboard' časopisu, glasio je za svjetski broj jedan među disko klubovima. U to je vrijeme također svjetski poznati bio noćni klub 'Studio 54' iz [[New York]]a, a godinu dana ranije i 'Paradise Garage'. Ove je klubove svaki tjedan posjećivalo po nekoliko tisuća ljudi, međutim ponuda novih hitova bila je vrlo rijetka i s vremenom je popularnost počela opadati, a slijedom toga mnogi obožavatelji odlaze i priklanjaju se dugim stilovima. Kada je [[1981]]. godine zatvoren klub 'Wigan Casino', mnogi su obožavatelji vjerovali da je to zbog toga što je sjeverni soul probio granicu nezainteresiranosti. Modni preporeod [[1970-e|1970-ih]], koji je obuhvatio kulturni stil 'scooterboy' (kulturni stil koji se bazira na ''scooter'' motorima), a kasnije i [[acid jazz]], proizvodi novi val obožavatelja. Svoju popularnost ovaj stil ipak nalazi i u [[1980-e|1980-ma]] kada ga obuzima val objavljivanja albuma i kompilacija od malih i nezavisnih britanskih izdavača kao što su 'Kent Records', 'Goldmine' i 'Soul Supply'. Mnoga od ovih izdanja dio su DJ kolekcionara koji su bili originalni dio ove scene. 1980-te su vrlo loš period za sjeverni soul za razliku od 1970-ih kada je otvoreno na stotine klubova po mjestima kao što su [[Bradford]], [[London]], [[Peterborough]], [[Leighton Buzzard]], [[Whitchurch]], [[Coventry]] i [[Leicester]]. Ranije je većina skladbi koja je svirala po klubovima sjevernog soula bila brza poput one koju su izvodili crni glazbenici, međutim 1980-ih DJ-i sjevernog soula počinju dodavati lakši tempo melodijama, puštati lagane balade i skladbe koje nisu afroamerička djela poput [[kanada|kanadske]] pjevačice Gale Garnett. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.northernsoul.net/home.html Northernsoul.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081104055645/http://www.northernsoul.net/home.html |date=2008-11-04 }} - Sjeverni soul - Jukebox * [http://www.northernsoulmusic.co.uk/ Northernsoulmusic.co] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811074832/http://www.northernsoulmusic.co.uk/ |date=2010-08-11 }} - Sve o sjevernom soulu {{Soul}} [[Kategorija:Soul]] j8o7824w0voz9ii6dz4xydgwg9qvzoz 0 109652 42652062 42565373 2026-07-09T00:21:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652062 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija glazbeni pravac | naziv = Novi val | bgcolor = crimson | color = white | image = | originalni_naziv = ''New wave'' | etimologija = | drugi_nazivi = Novi talas | stilski_korijeni = * [[Punk rock]]{{sfn|Cateforis|2011|pp=9–12}}<ref name=ste /><ref name="Joynson 2001 11">{{Cite book|title= ''Up Yours! A Guide to UK Punk, New Wave & Early Post Punk''|last= Joynson|first= Vernon|year= 2001|publisher=Borderline Publications|location= Wolverhampton|isbn= 1-899855-13-0|page= 11}}</ref> * [[disco]]<ref>{{cite web| url= http://www.synthpunk.org/units/keyboard1.html| title= Keyboard Magazine, June 1982| publisher= Synthpunk.org| accessdate= 15 May 2011}}</ref><ref name= discoinferno /><ref>[https://www.nytimes.com/1996/04/22/arts/bernard-edwards-43-musician-in-disco-band-and-pop-producer.html Bernard Edwards, 43, Musician In Disco Band and Pop Producer The New York Times 22 April 1996] "As disco waned in the late 70s, so did Chic's album sales. But its influence lingered on as new wave, rap and dance-pop bands found inspiration in Chic's club anthems"</ref> * [[bubblegum pop]]<ref name=ste>{{cite web|url= http://www.allmusic.com/explore/essay/new-wave-t727 |first= Stephen Thomas |last= Erlewine |authorlink= Stephen Thomas Erlewine |archiveurl= https://web.archive.org/web/20101025110745/http://allmusic.com/explore/essay/new-wave-t727 |work= [[AllMusic]] |publisher= [[Rovi Corporation]] |archivedate= 25 October 2010 |title= New Wave |accessdate= 4 May 2014}}</ref><ref>Cooper, Kim, Smay, David, ''Bubblegum Music is the Naked Truth'' (2001), page 248 "Nobody took the bubblegum ethos to heart like the new wave bands"/</ref> * [[progresivna muzika]]{{sfn|Martin|2002|p=99}} * [[glam rock]]<ref name="BowieInfluence">Lynch, Joe (14 January 2016). [http://www.billboard.com/articles/news/6843061/david-bowie-influence-genres-rock-star "David Bowie Influenced More Musical Genres Than Any Other Rock Star"]. ''[[Billboard (magazine)|Billboard]]''. Retrieved 20 October 2016.</ref> * [[power pop]]<ref name="Cateforis 2011 69" /> * [[Pub rock (Ujedinjeno Kraljevstvo)|pub rock]]<ref name=Bomp /> * [[Elektronska muzika|elektronika]]<ref name=ste /> * [[glam punk]]<ref>Brian McNair, ''Striptease Culture: Sex, Media and the Democratization of Desire'' (London: Routledge, 2002), {{ISBN|0-415-23734-3}}, p. 136.</ref> | kulturološki_korijeni = sredina 1970-ih godina, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Države]] | instrumenti = | derivativni_pravci = * [[Finski rock]]<ref name=SuomiRock>{{cite news|url=http://www.hs.fi/english/article/Born+in+1959+The+last+happy+generation+/1135261341930 |title=Born in 1959: The last happy generation |newspaper=[[Helsingin Sanomat]] |date=10 November 2010 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140717213902/http://www.hs.fi/english/article/Born%2Bin%2B1959%2BThe%2Blast%2Bhappy%2Bgeneration%2B/1135261341930 |archivedate=17 July 2014 |df= }}</ref> * [[chillwave]]<ref>{{cite news| last= Pirnia| first= Garin | url= https://blogs.wsj.com/speakeasy/2010/03/13/is-chillwave-the-next-big-music-trend| title= Is Chillwave the Next Big Music Trend?| work= The Wall Street Journal| date= 13 March 2010 | accessdate= 15 May 2011}}</ref> | podžanrovi = * [[Cold wave (muzika)|Cold wave]]<ref>Jérôme Pintoux ''Déluges sonores et clips des Eighties'' Camion Blanc, 2014, {{ISBN|2-357-79654-5}}<br />"Au seuil des années 80, on appelait New Wave tout ce qui sortait, aussi bien Police que Visage, XTC, Marquis de Sade, Joe Jackson, ... Au fil du temps, de nouvelles étiquettes sont apparues, ce qui n'a guère simplifié les choses: Cold Wave, Dark Wave, Batcave, Gothic, after Punk, Electro-Pop et tout le bataclan."</ref> * [[dark wave]]<ref>{{cite web|last1=Ogiba|first1=Jeff|title=A Brief History Of Musical Waves From NEW To NEXT|url=https://noisey.vice.com/en_us/article/rkq3wr/a-brief-history-of-musical-waves-from-new-to-next|website=Vice|date=11 July 2012|access-date=2018-08-02|archive-date=2018-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127202418/https://noisey.vice.com/en_us/article/rkq3wr/a-brief-history-of-musical-waves-from-new-to-next|url-status=dead}}</ref> * [[synthpop]]<ref name="synthpop subgenre">{{allmusic|subgenre|synth-pop-ma0000002887|Synth Pop}}</ref> | podžanrovipopis = | fusionžanrovi = [[Electroclash]] | regionalne_scene = * [[Jugoslavenski novi val|SFR Jugoslavija]]<ref>{{cite journal|first= Jelena |last= Božilović |year= 2013 |title= New Wave in Yugoslavia-Socio-Political Context |journal= Facta Universitatis |series= Philosophy, Sociology, Psychology and History |volume= 12 |issue= 1 |pages= 69–83 |url= http://facta.junis.ni.ac.rs/pas/pas201301/pas201301-06.pdf}}</ref> * [[Neue Deutsche Welle|Njemačka]] | lokalne_scene = | ostalo = * [[Novi pop]] * [[no wave]] * [[pop punk]] * [[pop rock]] * [[post-disco]] * [[post-punk]] }} '''Novi val''' ili '''novi talas''' ([[engleski]]: ''new wave'') je bio muzički pravac popularan tokom kraja [[1970e|1970-ih]] i tokom [[1980e|1980-ih]] godina, koji je usko povezan s [[punk rock]]om iz 70-ih godina.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=9–12}}</ref> Novi val se odmaknuo od stilskih korijena [[blues]]a i [[Rock and roll|rock'n'rolla]] kako bi stvarao [[rock]] (u ranoj fazi) ili [[pop]] muziku (kasnije) koja je inkorporirala elemente [[disco|disca]], [[mod (supkultura)|moda]] i [[elektronska muzika|elektronike]]. Inicijalno je novi val bio prilično sličan punk rocku, prije nego se tokom 80-ih u potpunosti isprofilirao kao samostalni žanr. Iz novog vala su kasnije nastali brojni podžanrovi i ''fusion'' žanrovi, među kojima je najpopularniji bio [[synthpop]].<ref name="synthpop subgenre"/> Novi val se razlikuje od ostalih pokreta proizašlih iz prvovalnog [[punk]]a, mahom jer je inkorporirao elemente [[pop]]a, za razliku od "artističkijeg" [[post-punk]]a.<ref name="allmusic.com">{{cite web|url=http://www.allmusic.com/explore/style/new-wave-d381|title=Music Genres – AllMusic|work=AllMusic}}</ref> Iako inkorporira velik dio originalnog punk rock zvuka i ethosa,<ref name=discoinferno>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/disco-inferno-680390.html |title=Disco inferno |date=11 December 2004 |work=The Independent |location=UK |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref name="Reynolds160">[[Simon Reynolds|Reynolds, Simon]] "Rip It Up and Start Again PostPunk 1978–1984" str. 160</ref> novi val prezentira mnogo veću kompleksnost kako u glazbi, tako i u tekstovima. Neke zajedničke odlike novog vala su korištenje [[sintesajzer]]a i elektronskih zvukova, važnost stila i umjetnosti, ali i veliki diverzitet.<ref name="allmusic.com" /> Novi val se smatra jednim od glavnih žanrova 80-ih godina,<ref>{{cite web|url=http://80music.about.com/od/top10list1/tp/80snewwaveartists.htm|title=Top 10 New Wave Artists of the '80s|first=Steve|last=Peake|work=About.com Entertainment|access-date=2018-08-02|archive-date=2013-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20130329000906/http://80music.about.com/od/top10list1/tp/80snewwaveartists.htm|url-status=dead}}</ref> a široku popularnost dobio je kroz povezanost s [[MTV]]-jem (hit "[[Video Killed the Radio Star]]" benda [[The Buggles]] bio je prvi spot emitiran na tom kanalu),<ref name="allmusic.com" /> što je pomoglo u lansiranju karijera nekolicine novovalnih bendova. Sredinom 80-ih godina, razlike između novog vala i drugih povezanih pokreta počele su nestajati te se za njegov kraj službeno uzima [[1984.]] godina.<ref name="allmusic.com" /><ref name="dissertation" /> Od 90-ih pa nadalje, novi val je konstantno oživljavan, posebice nakon porasta "nostalgije" za pokretom i velikim brojem novovalnih izvođača. Tokom 2000-ih godina, bendovi poput [[The Strokes|Strokesa]], [[Interpol (bend)|Interpola]], [[Franz Ferdinand (bend)|Franza Ferdinanda]] i [[The Killers|Killersa]] ponovo su oživjeli pravac eksperimentirajući s novovalnim i post-punk elementima; taj se pravac ponekad naziva "[[Novi val novog vala|novim valom novog vala]]". Novi val se smatra izrazito utjecajnim pravcem.<ref name=EncyclopediaofContemporaryBritishCulture /><ref name=Revival /><ref name=msnbc /><ref name=DrumsIndependent /><ref name=decade /><ref name=USAToday /><ref name="CateforisQ&A">{{cite web|url=http://press.umich.edu/pdf/9780472115556-qa.pdf|title=Q&A with Theo Cateforis, author of Are We Not New Wave? Modern Pop at the Turn of the 1980s the University of Michigan Press 2011|website=umich.edu}}</ref> == Etimologija i korištenje termina == [[File:New York Dolls - TopPop 1973 04.png|thumb|left|[[Glam rock|Glam]] bend [[New York Dolls]], ovdje fotografirani u emisiji ''[[TopPop]]'' [[1973.]] godine, smatraju se jednim od najvažnijih prethodnika novog vala.]] Generička priroda izraza novi val redovito je izazivala mnogo konfuzije i kontroverze. [[Diskografija]] ''Who's New Wave in Music'' iz [[1985.]] godine navela je autore u čak 130 različitih kategorija.<ref name="cateforis11">{{harvnb|Cateforis|2011|p=11}}</ref> Termin je u knjizi ''New [[Rolling Stone]] Encyclopedia of Rock'' nazvan "praktički beznačajnim",<ref name="cateforis11" /> dok [[AllMusic]] navodi "stilski diverzitet".<ref name=AllMusicAboutNewWave>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/style/new-wave-ma0000002750Allmusic|title=AboutNew Wave|website=allmusic.com}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Novi val se prvi put pojavio kao podžanr [[rock]]a početkom [[1970e|70-ih]] godina, kada su kritičari poput [[Nick Kent|Nicka Kenta]] i [[Dave Marsh|Davea Marsha]] koristili termin da bi označili [[New York|njujorške]] grupe poput [[Velvet Underground]]a ili [[New York Dolls]]a.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=20}}</ref> Termin je na značaju dobio tokom [[1976.]] godine, kada je korišten u britanskom ''[[punkzine]]u'' (časopis vezan uz [[punk]] supkulturu) ''[[Sniffin' Glue]]'' te u tjednicima poput ''[[Melody Maker]]a'' ili ''[[NME (časopis)|New Musical Expressa]]''.<ref name=Gendron>Gendron, Bernard (2002). ''Between Montmartre and the Mudd Club: Popular Music and the Avant-Garde'' (Chicago and London: University of Chicago Press), pp. 269–270.</ref> U studenom iste godine, [[Caroline Coon]] i [[Malcolm McLaren]] su koristili termin "novi val" kako bi označili bendove koji nisu bili zapravo [[punk]], ali su bili povezani uz istu muzičku scenu.<ref>Clinton Heylin, ''Babylon's Burning'' (Conongate, 2007), pp. 140, 172.</ref> U istom kontekstu koristio ga je i muzički novinar [[Charles Shaar Murray]] kada je pisao o [[Bob Geldof|Geldofovom]] bendu [[the Boomtown Rats]].<ref name="Murray">Murray, Charles Shaar. Sleevenotes to CD reissue of ''[[The Boomtown Rats (album)|The Boomtown Rats]]'', reproduced at {{cite web|url=http://bobgeldof.info/Disc/rats1977.html|title=Archived copy|accessdate=2016-02-05|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110130075133/http://bobgeldof.info/Disc/rats1977.html|archivedate=30 January 2011|df=}}. Retrieved on 21 January 2007.</ref> U periodu od [[1976.]] do [[1977.]], termin novi val se naizmjenice koristio s terminom punk za označavanje istog pravca, odnosno iste scene.<ref name="dissertation" /><ref>{{Cite book|title= ''Up Yours! A Guide to UK Punk, New Wave & Early Post Punk''|last= Joynson|first= Vernon|year= 2001|publisher=Borderline Publications|location= Wolverhampton|isbn= 1-899855-13-0|page= 12|quote= Neko vrijeme tokom [[1976.]] i [[1977.]] godine, termini punk i novi val su se uvelike koristili naizmjenice. Do [[1978.]], stvari su se počele mijenjati, iako crta razgraničenja između punka i novog vala nikada nije bila baš jasna.}}</ref> Do kraja [[1977.]] godine, termin "novi val" je zamijenio "punk" pri opisivanju [[Underground muzika|''underground'' muzičke scene]] u [[UK|Britaniji]].<ref name="Gendron" /> {{quote box|quoted=true|quote=Onda su došli New York Dolls i galvanizirali cijelu scenu. Pravi glam trash. Predivno. Dokazali su da je moguće biti ''trashy'' i dobar u isto vrijeme. Pogurali su sve u ključnom trenutku očaja. Spasili su nas sve. U tom sam se trenutku bavio New Yorkom i Velvetsima, europskom avangardom i elektronskom glazbom, britanskom psihodelijom prethodne generacije i odrpanom vrstom uvredljivog glama. Izgleda da je to bio početak novog vala. Uzgred, tkogod je skovao taj pojam novi val je moj junak. Jer, novi val je bio upravo to što je bio - i točno to što nam je bilo potrebno u tom trenutku.|source=—[[John Foxx]]<ref>{{cite news | url=http://thequietus.com/articles/00673-john-foxx-interview | title=John Foxx, intervju – The Quiet Man Speaks | work=[[The Quietus]] | date=7 November 2008}}</ref>|width=30em}} [[File:Talking Heads band1.jpg|thumb|[[Talking Heads]], jedni od pionira ranog, [[punk]]om inspiriranog novog vala, tokom nastupa u [[Toronto|Torontu]] [[1978.]] godine.]] U [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[Seymour Stein]], predsjednik diskografske kuće [[Sire Records]], lansirao je, vjerujući da će termin "punk" dovesti do male prodaje Sireovih bendova, koji su redovito izvodili u kultnom klubu [[CBGB]], kampanju naziva "Don't Call It Punk" ([[srpskohrvatski]]: "Ne zovimo to punkom"), s ciljem da se termin zamijeni onim "novi val".<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=25}}</ref> Radio savjetnici u Sjedinjenim Državama su sugerirali svojim klijentima kako punk rock tek hir, odnosno privremena moda, te su se dogovorili koristiti termin "novi val". Kao i francuski filmaši [[Francuski novi val|novog vala]] (po kojemu je pokret i dobio ima), novovalni bendovi su bili antikorporativni i eksperimentalni (npr. [[Ramones]] ili [[Talking Heads]]). Na samom početku, većina američkih autora koristila je termin "novi val" gotovo isključivo za opis britanskih punk bendova.<ref>Source: The Grove Dictionary of American Music, 2nd edition New 3 September 2014</ref> Počevši s prosincom [[1976.]] godine, časopis ''[[The New York Rocker]]'', koji je bio skeptičan prema terminu "punk", entuzijastično je koristio termin, isprva za opis britanskih bendova, a onda kasnije i za bendove povezane s klubom [[CBGB]].<ref name=Gendron /> Dio razloga zbog kojih su Stein i drugi bili zainteresirani za novi val bili su njegov opušteni stil i brzi tempo, na što su gledali kao na toliko nužni povratak energičnom valu [[rock and roll]]a iz 60-ih godina, koji je nestao tokom 70-ih godina usred naleta [[progresivni rock|progresivnog rocka]] i stadionskih manifestacija.<ref name="Cateforis, Theo 2014">Cateforis, Theo. "New Wave." The Grove Dictionary of American Music, 2nd ed., Oxford University Press. 3 Sep. 2014.</ref> Historičar muzike, Vernon Joynson, tvrdi kako je novi val nastao u [[UK|Britaniji]] tokom [[1976.]] godine, kada su se mnogi bendovi počeli distancirati od punka.<ref name="Joynson 2001 11" /> Glazba koja je pratila anarhistički, [[garažni rock|garažni]] stil [[Sex Pistols]]a bila je etiketirana kao punk, dok je glazba koja je težila ka eksperimentiranju, tekstualnoj kompleksnosti i boljoj produkciji dobila etiketu novog vala. U Sjedinjenim Državama, prvi novovalni izvođači bilu su ne-toliko-punk izvođači povezani s klubom [[CBGB]], poput [[Talking Heads]]a, [[Mink DeVille]] i benda [[Blondie]].<ref name=EncyclopediaofContemporaryBritishCulture /> Vlasnik CBGB-a, [[Hilly Kristal]], rekao je o prvom nastupu benda [[Television (bend)|Television]] u njegovom klubu, održanom u ožujku [[1974.]] godine: "''Gledam na to kao na početak novog vala''".<ref>Clinton Heylin, ''Babylon's Burning'' (Conongate, 2007), p. 17.</ref> Uz to, mnogi bendovi koji bi inače bili klasificirani kao punk bendovi također su opisivani kao novovalni bendovi. Godine [[1977.]], [[Phonogram Records]] je izdao kompilacijski album ''New Wave'', na kojemu su se našli izvođači poput [[Dead Boys]]a, [[Ramones]]a, [[Talking Heads]]a i [[the Runaways]]a.<ref name=EncyclopediaofContemporaryBritishCulture>{{cite book|author1=Peter Childs|author2=Mike Storry|title=Encyclopedia of Contemporary British Culture|url=https://books.google.com/books?id=iS4hsxKiMNgC&pg=PA365|year=1999|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-415-14726-2|page=365}}</ref><ref name=Savage>Savage, Jon. (1991) ''England's Dreaming'', Faber & Faber</ref> === Razlike u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu === U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], novi val je bio mnogo više povezan s punkom te je došao i otišao puno brže nego u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. U periodu kada je [[punk]] počinjao, pravac je bio veliki fenomen u Britaniji, dok je u Sjedinjenim Državama bio minoran. Shodno tome, kada je novi val dobivao na značaju u Sjedinjenim Državama, punk je većem dijelu publike bio praktički beznačajan<ref name="Cateforis4647">{{harvnb|Cateforis|2011|pp=46–47}}</ref> te je bilo često da klubovi puštaju britanske [[dance]] izvođače u pauzama između nastupa američkih izvođača.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=62}}</ref> [[Post-punk]] glazbeni događaji postali su ''mainstream'' u [[UK|Britaniji]] te su se smatrali jedinstvenim kulturološkim događajima.<ref name="Cateforis4647" /> Do početka 80-ih godina, britanski su novinari uvelike napustili termin "novi val" nauštrb subžanrovskih termina poput "[[synthpop]]a".<ref name="Cateforis 2011 254">{{harvnb|Cateforis|2011|p=254}}</ref> Do [[1983.]], preferirani stručni američki termin postao je "[[Novi pop|new music]]", dok je većina američke publike i dalje preferirala termin "novi val" u odnosu na [[albumski orijentirani rock]].<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=56}}</ref> === Novi val kao sinonim za synthpop === {{quote box|quoted=true|quote=Korak po korak, posljednji tragovi punka isisani su iz novog vala, dok je novi val prošao fazu od toga da označava Talking Headse pa do toga da označava Carse, od Squeezea do Duran Durana pa do, u konačnici, Whama!|source=—Muzički kritičar Bill Flannigan (1989.)<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=63}}</ref>|align=left|width=30em}} Novi val je nestao tokom 80-ih godina, kada ga je zamijenio gitarski rock, koji je bio reakcija protiv novog vala.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=57–62}}</ref> Suvremena muzička scena u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] koristi termin "novi val" kako bi opisala i izvođače poput [[Morrissey]]ja, [[Duran Duran]]a, [[Cyndi Lauper]] i [[Devo|Deva]]. Novovalni izvođači s kraja 70-ih, poput [[The Pretenders|Pretendersa]] ili [[The Cars|Carsa]], češće će se naći među klasičnim rock bendovima, nego među onim novovalnima.<ref name="Cateforis 2011 69">{{harvnb|Cateforis|2011|p=69}}</ref><ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=217–223}}</ref><ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=123–151}}</ref> Referirajući se na britanske korijene pravca, studija ''Popular Music Genres: An Introduction'' iz [[2004.]] godine imala je tek jedan pasus posvećen novovalnim izvođačima iz 70-ih godina i to u sklopu poglavlja o punku, dok je [[synthpop]]u iz 80-ih godina, koji se danas često uzima kao sinonim za novi val, odnosno kroz kojega se definiraju temeljne novovalne odlike, posvetila cijelo poglavlje od 20 stranica. == Povezani pravci i podžanrovi == {{main|Novi pop}} Novi val je predstavljao raskid s [[blues]] i [[rock and roll]] zvukom koji je dominirao [[rock]]om od kasnih 60-ih do sredine 70-ih godina. Prema [[Simon Reynolds|Simonu Reynoldsu]], ta je glazba imala nekakav nervozan, uzrujan osjećaj. Novovalni su muzičari uglavnom prakticirali isprekidano sviranje na ritam gitarama, klavijature su postale prilično česte, kao i stop-start strukture pjesama i melodija. Reynolds je primijetio kako su novovalni vokali zvučali visoko, čudno i suburbano.<ref name=Reynolds160 /> Nervozna, gotovo štreberska persona bila je česta odlika novovalnih fanova, ali izvođača kao što su [[Talking Heads]], [[Devo]] i [[Elvis Costello]]. Taj se stil često manifestirao u vidu robotskog plesanja, visokih vokala i modnih stilova koji su uključivali odijela i velike naočale koje su skrivale tijelo.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011}}</ref> [[File:Elvis Costello 1978.jpg|thumb|left|[[Elvis Costello]] tokom nastupa u [[Toronto|Torontu]] [[1979.]] godine. Costellov donekle štreberski izgled bio je stereotipni ''look'' povezan s ranim novim valom, do pojave vizualno ekscentričnijeg [[novi romantizam|novog romantizma]], te je bio protuteža tada dominantnom mačističkom "[[cock rock]]u".]] Takav je stil djelovao radikalno publici naviknutoj na postkontrakulturne forme poput [[disco|disca]] ili mačističkog "[[cock rock]]a", koji je naglašavao "labavu" filozofiju, otvorenu seksualnost i seksualnu odvažnost.<ref name="cateforis7194">{{harvnb|Cateforis|2011|pp=71–94}}</ref> Većina američkih muških novovalnih izvođača s kraja 70-ih godina bili su bijelci iz srednje klase; Theo Cateforis sa [[Univerzitet Syracuse|Syracusea]] je pretpostavio kako su ti izvođači namjerno prezentirali pretjerane štreberske odlike povezane s njihovom rasnom pozadinom kako bi ju ili kritizirali, i/ili kroz nju reflektirali svoj identitet.<ref name="cateforis7194" /> Britanska [[pub rock (Ujedinjeno Kraljevstvo)|pub rock]] scena sa sredine 70-ih bila je izvor novovalnih izvođača poput [[Ian Dury|Iana Duryja]], [[Nick Lowe|Nicka Lowea]], [[Eddie and the Hot Rods|Eddieja and the Hot Rodsa]] i [[Dr. Feelgood (bend)|Dr. Feelgooda]].<ref name="Bomp">Adams, Bobby. "Nick Lowe: A Candid Interview", ''Bomp'' magazine, January 1979, reproduced at [http://powerpop.blogspot.com/2005/12/pppda-nick-lowe-interview-from-1979.html]. Retrieved 21 January 2007.</ref> Pjevači-kantautori koji su bili "ljuti" i "inteligentni" te koji su "pristupali pop glazbi sa sardoničnim stavom i napetom, agresivnom energijom punka", poput [[Elvis Costello|Elvisa Costella]], [[Joe Jackson (muzičar)|Joea Jacksona]] i [[Graham Parker|Grahama Parkera]], također su bili dio novovalne scene.<ref>[{{Allmusic|class=album|id=r10059|pure_url=yes}} Album Review Look Sharp]</ref> Britansko oživljavanje [[ska]] muzike u sklopu podžanra [[2 tona (muzički žanr)|2 tona]], koje su predvodili [[the Specials]], [[Madness (bend)|Madness]], [[The Beat (britanski bend)|the Beat]] i [[the Selecter]], bilo je mnogo više politički orijentirano od ostalih novovalnih pravaca.<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/style/ska-revival-ma0000002403|title=Ska Revival – Music Highlights – AllMusic|work=AllMusic}}</ref> Ideja o [[rock]] glazbi kao ozbiljnoj umjetničkoj formi nastala je krajem 60-ih godina i bila je dominantni pogled na taj žanr u periodu kada je novi val nastajao. Novi val je crpio svoje izvore ili na različite načine posuđivao od godina koje su netom prethodile njegovom nastanku. Jedan od primjera tog postupka je ironični pogled na konzumerističku i pop kulturu prisutan tokom 50-ih i ranih 60-ih godina, a koji je bio očit u, primjerice, (auto)ironičnim spotovima benda [[Talk Talk]]. Bend [[the B-52's]] je ostao zapamćen po svojim [[kič]]astim i ''[[camp (stil)|campy]]'' nastupima s napuhanim perikama te referencama na [[Naučna fantastika|znanstvenofantastične]] i [[Beach party film|''beach party'']] filmove. Drugi bendovi koji su se pozivali na pret[[progresivni rock|progresivnu]] eru bili su [[the Go-Go's]], [[Devo]] i [[Blondie]].<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=95–122}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thejam.org.uk/gigs.html |title=The Jam Information Pages:The Gigs |accessdate=29 January 2014 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130816015007/https://thejam.org.uk/gigs.html |archivedate=16 August 2013 |df=dmy }}</ref> Početkom 80-ih godina, novovalni izvođači su prihvatili ideju kombiniranja [[rock]]a s afričkim i afroameričkim stilovima. Tako su, primjerice, [[Adam and the Ants]] i [[Bow Wow Wow]], oba benda povezana s bivšim menadžerom [[Sex Pistols]]a, [[Malcolm McLaren|Malcolmom McLarenom]], koristili bubnjeve u stilu onog iz [[Burundi]]ja.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=185–201}}</ref> Album ''[[Remain in Light]]'' ([[1980.]]) benda [[The Talking Heads]] pozitivno je ocijenjen kao pionirski spoj novog vala i afričkih stilova, mada je bubnjar [[Chris Frantz]] rekao da je tek naknadno saznao za te navodne afričke utjecaje.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=203–211}}</ref> Američki hit #1 iz [[1981.]] godine, pjesma "[[Rapture (pjesma benda Blondie)|Rapture]]" koju izvodi [[Blondie]], bio je ''hommage'' [[rap]] muzici. Pionir rapa, [[Fab 5 Freddy]], koji je spomenut u pjesmi, pojavio se u spotu.<ref>''Bondie: One Way or Another'', BBC-jev dokumentarac, [[2006.]]</ref> Bendovi [[Druga britanska invazija|druge britanske invazije]] (npr. [[Bananarama]], [[Culture Club]], [[Duran Duran]], [[Depeche Mode]], [[A Flock of Seagulls]], [[Frankie Goes to Hollywood]], [[Billy Idol]], [[Kajagoogoo]], [[The Human League]], [[Pet Shop Boys]], [[The Police]], [[Spandau Ballet]], [[Tears for Fears]] i drugi) vukli su svoje utjecaje iz [[funk]]a i [[disco|disca]], postavši jedni od globalno najpopularnijih bendova 80-ih godina i u mnogome sinonimi za novovalni (i [[synthpop]]) pokret.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|p=203}}</ref> Novi val je producirao velik broj ''[[one-hit wonder]]a'', poput "[[Come on Eileen]]" ([[1982.]]) benda [[Dexys Midnight Runners]] ili kultnog "[[Video Killed the Radio Star]]" ([[1979.]]) benda [[the Buggles]].<ref name=AllMusicAboutNewWave /> === Power pop === [[File:Thejam.gif|thumb|[[The Jam]] tokom koncerta u [[Newcastle]]u u sklopu turneje ''Trans-global Unity'', ožujak [[1982.]] godine.]] [[Power pop]] je bio podžanr koji je nastavio s gitarskim, prema singlicama orijentiranim zvukom [[Britanska invazija|prve britanske invazije]] od sredine 60-ih i 70-ih godina. Iako je termin "power pop" stariji od samog [[punk]]a (vjeruje se kako ga je još [[1967.]] godine skovao [[The Who|Whoov]] [[Pete Townshend]]), postao je usko povezan s novim valom nakon što su časopisi ''[[Bomp! Records|Bomp]]'' i ''[[Trouser Press]]'' tokom [[1978.]] godine objavili članke u kojima su sugerirali kako bi power pop mogao biti pravac koji bi mogao nastaviti direktnost novog vala bez negativnih konotacija povezanih s punkom. [[Cheap Trick]], [[the Romantics]], [[the Records]], [[Shoes (bend)|Shoes]], [[the Motors]],<ref name=EncyclopediaofContemporaryBritishCulture /> [[the Only Ones]], [[the Plimsouls]], [[the dB's]], [[the Beat (američki bend)|the Beat]], [[XTC]], [[the Vapors]], [[20/20 (bend)|20/20]] i [[Squeeze (bend)|Squeeze]] su bili bendovi koji su se proslavili ovim podžanrom. Bend [[the Jam|Jam]] je bio glavni primjer [[mod (supkultura)|mod]] senzibiliteta na britanskoj power pop sceni. Do kraja [[1979.]] godine, razvio se svojevrsni bund protiv power popa kao pravca, a posebice prema [[Los Angeles|losanđeleskoj]] sceni. Uske kravate što su ih nosile power pop grupe iz Los Angelesa, a posebice [[tha Knack]], postale su simbol navodnog nedostatka autentičnosti cjelokupnog žanra.<ref name="dissertation">[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:K1FT9s7iZgMJ:iaspm-us.net/wordpress/wp-content/uploads/2010/09/Cateforis.pdf+Theo+Cateforis+the+death&hl=en&gl=us&pid=bl&srcid=ADGEESgXPV1cYTF5r2LVbQGmx2Vq76McE-1jikbaLuWR25ICOVhW1DXrVLZHO3GRx7LE_ki7TaPXhVFLU-DR_UJGNT9WLGe9rzwHKHs65aEhz92mAr0sxeZ81Vw_KUOOjJcoDsuvbehB&sig=AHIEtbSjIigaJFb7ZIlERw4k5u8F4Wt3ug The Death of New Wave] Theo Cateforis Assistant Professor of Music History and Cultures in the Department of Art and Music Histories at Syracuse University 2009</ref><ref>[{{Allmusic|class=explore|id=style/d383|pure_url=yes}} Power Pop genre Allmusic]</ref> Povezanost power popa i novog vala kasnije je zaboravljena.<ref name="Cateforis 2011 69" /> === Punk i post-punk === Termin "[[post-punk]]" je skovan kako bi se opisali bendovi kao što su [[Siouxsie and the Banshees]], [[Wire (bend)|Wire]], [[Magazine (bend)|Magazine]], [[Public Image Ltd]], [[Joy Division]], [[Gang of Four (bend)|Gang of Four]], [[The Fall (bend)|the Fall]], [[the Cure]] i [[Echo and the Bunnymen]], koji su inicijalno svrstani među novovalne izvođače, ali koji su bili mnogo ozbiljniji, ambiciozniji i izazovniji, kao i mračniji te manje orijentirani na pop. Neke od tih grupa će kasnije koristiti sintesajzere.<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/style/post-punk-ma0000004450|title=Post-Punk – Music Highlights – AllMusic|work=AllMusic}}</ref><ref>Greil Marcus, ''Ranters and Crowd Pleasers'', p.109.</ref> Dok je punk rock imao značajan utjecaj na pop scenu u Britaniji, u Sjedinjenim Državama je stigma punka kao muzike koja promovira nasilje i seksualnu devijantnost dovela do toga da je žanr bilo praktički nemoguće plasirati na tržište.<ref name="Cateforis, Theo 2014" /> Iako različiti, [[punk]], novi val i [[post-punk]] su svi imali zajedničku osnovu – energičnu reakciju na ono što su oni percipirali kao preproduciranu, neinspirativnu pop muziku 70-ih godina.<ref>{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=bgwUAAAAIBAJ&sjid=BIsDAAAAIBAJ&pg=4832,4309527 |title=Punk Rock Brings out a New Wave |agency=Associated Press |publisher=Google |date=29 October 1977 |accessdate=15 May 2011}}</ref> === Novi romantizam i synthpop === [[File:Kraftwerk by Ueli Frey (1976).jpg|thumb|Njemački bend [[Kraftwerk]] tokom koncerta u [[Zürich]]u, [[1976.]] godine. Kraftwerk se danas smatraju pionirima [[synthpop]]a.]] [[Novi romantizam]] je pravac koji se razvio u [[london]]skim klubovima ''Billy's'' i ''Blitz'' krajem 70-ih godina. Posjetitelji tih klubova su nosili ekscentrične kostime i šminku koja je bila povezana s historijskim periodom [[romantizam|romantizma]]. Počevši s tematskim događanjima, čiji su "protagonisti" bili [[David Bowie]] i [[Roxy Music]], scenu je inicijalno predvodio [[Steve Strange]] iz [[Visage (bend)|Visagea]], da bi kasnije i drugi izvođači, poput [[Boy George|Boyja Georgea]] i njegovog [[Culture Club]]a te [[Spandau Ballet]]a, također postali redoviti u tim klubovima. U istom vremenskom periodu, [[Duran Duran]] se pojavio iz slične scene koja se razvijala u [[Birmingham]]u. Velik broj [[Novi romantizam|novih romantičara]] će prigrliti [[synthpop]] kao muzički izričaj, a svi će redom navoditi [[David Bowie|Davida Bowieja]] i [[Roxy Music]] kao primarne utjecaje, kako muzički, tako i vizualno. Sredinom 70-ih godina, njemački bend [[Kraftwerk]] je stekao pohvale zbog svog pionirskog korištenja sintesajzera. Njihov singl "[[Autobahn (pjesma)|Autobahn]]" iz [[1975.]] godine bio je globalni hit, došavši na četvrto mjesto top lista na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] te na jedanaesto u [[UK|Britaniji]]. Godine [[1978.]], [[Gary Numan]] je u studiju naišao na sintesajzer što ga je ostavio drugi bend te je počeo eksperimentirati; sljedeće godine, njegov bend, [[Tubeway Army]], i on kao solist izdaju, svaki po jedan, dva #1 albuma (''[[Replicas (album)|Replicas]]'' i ''[[The Pleasure Principle (album, Gary Numan)|The Pleasure Principle]]'') te dva #1 singla ("[[Are "Friends" Electric?|Are 'Friends' Electric?]]" i "[[Cars (pjesma)|Cars]]"). Činjenica da je Numan priznao svoj amaterizam kao i njegov namjerni izostanak emocije bili su drastični zaokret u odnosu na naglašeno muški i profesionalni izgled profesionalnih klavijaturista u periodu kada su složene i poduže solo sekvence bile norma. Njegova otvorena želja da bude pop zvijezda raskinula je s tadašnjom punk tradicijom. S vremenom su cijene sintesajzera opadale, a instrument je postao sve lakši za korištenje; to je dovelo do toga da sve više bendova slijedi primjer Kraftwerka i Numana. I dok je Numan koristio i neke klasične [[rock]] instrumente, mnogi bendovi su svoju muziku orijentirali isključivo na sintesajzer. U tom je trenutku nastao [[synthpop]] (američki mediji nazvat će ga "technopop"), koji je popunio prazninu koja je nastala [[disco]]m,<ref name=decade>{{cite web|last=Gordon |first=Claire |url=http://www.yaledailynews.com/scene/scene-cover/2009/10/23/decade-never-dies/ |title=The decade that never dies Still '80s Fetishizing in '09 Yale Daily News |publisher=Yaledailynews.com |date=23 October 2009 |accessdate=15 May 2011 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100213075504/http://www.yaledailynews.com/scene/scene-cover/2009/10/23/decade-never-dies/ |archivedate=13 February 2010 |df= }}</ref> a koji je u velikom dijelu postao sinonim za cijeli novovalni pokret. Synthpop je postao izrazito popularan te je s vremenom uključio široku plejadu stilova; brojni bendovi preferirali su taj žanr, koji je, osim u anglofonim zemljama, bio izrazito popularan i u kontinentalnoj Europi, a među njima su [[Talk Talk]], [[the Human League]], [[Eurythmics]], [[Duran Duran]], [[Depeche Mode]], [[Erasure]], [[A Flock of Seagulls]], [[Alphaville (bend)|Alphaville]], [[Soft Cell]], [[a-ha|''a''-h''a'']], [[Simple Minds]], [[New Order (bend)|New Order]], [[Orchestral Manoeuvres in the Dark]], [[Japan (bend)|Japan]], [[Tears for Fears]], [[Yazoo (bend)|Yazoo]],<ref>{{cite web|last=Prato |first=Greg |url=http://www.allmusic.com/artist/yazoo-p5889/biography |title=Allmusic bio Yazoo |publisher=Allmusic.com |date=19 April 2002 |accessdate=15 May 2011}}</ref> [[Ultravox]], [[Kajagoogoo]],<ref>{{cite web|last=Thomas |first=Stephen |url=http://www.allmusic.com/artist/kajagoogoo-p18608/biography |title=Kajagoogoo Allmusic bio |publisher=Allmusic.com |accessdate=15 May 2011}}</ref> i [[Thompson Twins]].<ref>{{cite web|last=Thomas |first=Stephen |url=http://www.allmusic.com/artist/thompson-twins-p5644/biography |title=Allmusic Thompson Twins Allmusic bio |publisher=Allmusic.com |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>Synth Britannia BBC 2009</ref><ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=152–181}}</ref> == Regionalne scene == Iako je novi val bio globalni pokret, nekoliko je zemalja zabilježilo razvitak jakih regionalnih, novovalnih scena. Tako su [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], gdje je pravac i nastajao, imale snažne domaće scene, dok su se u kontinentalnoj Europi posebno istaknule [[Njemačka]] te [[SFR Jugoslavija]]. === Sjedinjene Države === Tokom ljeta [[1977.]] godine, i ''[[Time (časopis)|Time]]''<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,919062-2,00.html |title=Anthems of the Blank Generation |work=Time |date=11 July 1977 |accessdate=15 May 2011 |archivedate=2009-04-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090429053131/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,919062-2,00.html |deadurl=yes }}</ref> i ''[[Newsweek]]'' su pisali pozitivne članke o "punk/novovalnom" pokretu.<ref name="punk/newwave">[{{Allmusic|class=explore|id=style/d4491|pure_url=yes}} Genre Punk/New Wave Allmusic]</ref> S druge strane, bendovi povezani s pokretom nisu dobivali radijskog prostora, a podršku u muzičkoj industriji gotovo da nisu imali. Malene scene razvijale su se u velikim gradovima. Javna podrška ostala je ograničena i tokom sljedeće godine gotovo isključivo na publiku koju su sačinjavali intelektualci, umjetnici i [[boemština|boemi]],<ref name=Gendron /> dok su [[stadionski rock]] i [[disco]] još uvijek dominirali među slušateljima. [[File:Blondie1977.jpg|thumb|left|[[Blondie]], [[1976.]] godine; s lijeva na desno: [[Gary Valentine]], [[Clem Burke]], [[Deborah Harry]], [[Chris Stein]] i [[Jimmy Destri]]. Blondie su bili jedan od najvažnijih i najutjecajnijih bendova američkog novovalnog pokreta.]] Krajem [[1978.]] i tokom [[1979.]] godine, izvođači povezano s punk pokretom, kao i izvođači koji su kombinirali punk s drugim žanrovima, počeli su se pojavljivati na top listama, kao i puštati po radio stanicama i klubovima.<ref name="cateforis37">{{harvnb|Cateforis|2011|p=37}}</ref> U ovom su se periodi na listama pojavili [[Blondie]], [[Talking Heads]], [[the Police]] i [[the Cars]].<ref name="dissertation" /> Debitanski singl benda [[the Knack]], "[[My Sharona]]", bio je singl #1 na ''[[Billboard]]ovoj'' listi [[1979.]] godine. Uspjeh te pjesme, kombiniran s činjenicom da je produkcija novovalnih albuma bila znatno jeftinija u periodu kada je muzička industrija bila u financijski najgoroj poziciji nakon desetljeća uspjeha,<ref name="cateforis37" /> potaknuo je diskografske kuće da produciraju albume novovalnih izvođača.<ref name="dissertation" /> Novovalne scene razvile su se u [[Ohio|Ohiju]], ali i u univerzitetskom gradu [[Athens, Georgia|Athens]], [[Georgia|GA]], gdje su nastali legendarni bendovi [[R.E.M.]] i [[the B-52's]].<ref>[{{Allmusic|class=explore|id=essay/|pure_url=yes}} American Punk Rock Allmusic]</ref> Tokom [[1980.]] godine su izvođači koji nisu primarno bili novovalni, poput [[Billy Joel|Billyja Joela]], [[Donna Summer|Donne Summer]] i [[Linda Ronstadt|Linde Ronstadt]], također imali kratke izlete u novi val.<ref name="dissertation" /> Početkom iste godine, utjecajni radijski savjetnik, [[Lee Abrams]], napisao je tekst u kojemu je rekao da, uz par izuzetaka, "''nećemo doživjeti da velik broj tih novovalnih izvođača ostvari uspjeh ovdje (referirajući na Sjedinjene Države). Kao pokret, ne očekujemo da će imati previše utjecaja''".<ref>{{cite news|url=http://latimesblogs.latimes.com/thedailymirror/2010/02/radio-consultant-sees-dim-future-for-new-wave-rock.html |title=Is New-Wave Rock on the Way Out? |publisher=Latimesblogs.latimes.com |date=16 February 2010 |accessdate=15 May 2011}}</ref> Lee Ferguson, savjetnik za [[KPWR]], rekao je u jednom intervjuu da radio stanice u [[Los Angeles]]u zabranjuju DJ-jevima da koriste termin i napomenuo: "''Većina ljudi koji nazivaju glazbu novovalnom su oni koji traže načine kako ju ne puštati''". Unatoč uspjehu [[Devo]]ve društveno kritične i naširoko krivo interpretirane pjesme "[[Whip It (pjesma, Devo)|Whip It]]",<ref>[http://www.allmusic.com/song/whip-it-mt0007666679 Allmusic Whip It Review] - "No, iako je većina slušateljske publike shvatila 'Whip It' kao zarazni komad čudnog i besmislenog teksta o donekle seksualnoj temi, pravi smisao pjesme – kao i većine Devovog rada – bila je socijalna satira. Ako taj donekle apstraktni tekst spojite u cjelinu, 'Whip It' postaje sardonična skica generalnog, problematičnog aspekta američke psihe: preferencije za korištenje sile i nasilja za rješavanje problema, izbacivanje frustracije i dokazivanje pred drugima."</ref> drugi albumi izvođača koji su imali debitantski uspjeh, kao i novi izvođači, nisu se prodavali, a radijske su stanice povukle većinu novog vala s programa.<ref name="dissertation" /> Pojava [[MTV]]-ja [[1981.]] godine označila je prekretnicu za novi val u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], koji je ušao u svoju najuspješniju fazu. Britansku izvođači su, za razliku od onih američkih, vrlo rano naučili koristiti blagodati spotova.<ref name="Reynolds">''Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984'' by [[Simon Reynolds]] str. 340,342–343</ref> Zbog te činjenice je nekolicina nezavisnih britanskih izvođača uspjela potući američke izvođače koji su imali ugovore s jakim diskografskim kućama. Novinari su ovaj fenomen nazvali "[[Druga britanska invazija|drugom britanskom invazijom]]".<ref name=Reynolds /><ref>{{cite news |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=WE&s_site=kansas&p_multi=WE&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EADB2EE79F08981&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title=1986 Knight Ridder news article |publisher=Nl.newsbank.com |date=3 October 1986 |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2011-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110082513/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=WE&s_site=kansas&p_multi=WE&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EADB2EE79F08981&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status=dead }}</ref> Novi val je dominirao MTV-jem sve do [[1987.]] godine, kada se program preorijentirao na, predominantno, [[rock]] i [[heavy metal]].<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/06/15/arts/the-pop-life-681988.html?scp=80&sq=%22new+wave%22+music&st=nyt |title=The Pop Life |work=The New York Times |date=15 June 1988 |accessdate=15 May 2011 |first=Stephen |last=Holden}}</ref> U Gallupovoj anketi iz prosinca [[1982.]] godine, čak 14% tinejdžera je navelo novi val kao svoj omiljeni muzički žanr, čime je ovaj zasjeo na ukupno treće mjesto.<ref name=Gallup1982 /> Novi val je najpopularniji bio na zapadnoj obali Sjedinjenih Država. Prema istoj anketi, rasa nije bila faktor u popularnosti žanra, za razliku od nekih drugih pravaca.<ref name=Gallup1982>{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=QJcRAAAAIBAJ&sjid=mOkDAAAAIBAJ&pg=2928,4154291&dq=new-wave-music |title=Rock Still Favorite Teen-Age music | newspaper=Gainesville Sun |date=13 April 1983 |accessdate=15 May 2011}}</ref> Urbane radio stanice su bile prve koje su puštale [[dance]]om inspirirane novovalne izvođače poput [[the B-52's]]a, [[Culture Club]]a, [[Duran Duran]]a i [[ABC (bend)|ABC-ja]].<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=AO4gAAAAIBAJ&sjid=NnIFAAAAIBAJ&pg=4293,518718&dq=new-wave+peter-gabriel&hl=en |title=Crossover: Pop Music thrives on black-white blend |publisher=Knight Ridder News Service |date=4 September 1986 |accessdate=15 May 2011}}</ref> Novovalna glazba korištena je i u popularnim ''[[Brat Pack]]'' filmovima kao što su ''[[Valley Girl (film)|Valley Girl]]'', ''[[Sixteen Candles]]'', ''[[Pretty in Pink]]'' i ''[[The Breakfast Club]]''.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/film/2008/sep/26/drama.comedy1 |title=But what does it all mean? How to decode the John Hughes high school movies |work=The Guardian |location=UK |accessdate=15 May 2011 |date=26 September 2008}}</ref> [[John Hughes]], koji je režirao neke od navedenih (kultnih) filmova, bio je opčinjen britanskim novim valom te je u svoje filmove ubacivao radove bendova kao što su [[the Psychedelic Furs]], [[Simple Minds]] i [[Echo & the Bunnymen]], čime je potpomogao popularnosti žanra. Nekolicina tih pjesama postala je sinonim za taj vremenski period.<ref>{{cite web |last=Gora |first=Susannah |url=http://www.mtv.com/news/articles/1633289/20100305/story.jhtml |title=Why John Hughes Still Matters |work=MTV |date=7 March 2010 |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2013-01-29 |archive-url=https://archive.today/20130129085617/http://www.mtv.com/news/articles/1633289/20100305/story.jhtml |url-status=dead }}</ref> Kritičari su, s druge strane, takvu glazbu s MTV-ja nazivali plitkom i bljutavom.<ref name=Reynolds /> Homofobne uvrede poput "[[peder]]čina" ([[engleski]]: ''faggot'') ili "art peder" ([[engleski]]: ''art fag'') otvoreno su se koristile pri opisivanju novovalnih muzičara.<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|loc=p. 233, reference number 28}}</ref><ref>"Instant Club Hit – You'll Dance To Anything" by the Dead Milkman 1987</ref> Unatoč tomu, plesna kvaliteta muzike i otkačena moda povezana s novim valom svidjele su se publici. Novovalno korištenje sintesajzera utjecalo je na razvoj [[House muzika|housea]] u [[Chicago|Chicagu]] i [[techno|techna]] u [[Detroit]]u. U rujnu [[1988.]] godine, ''Billboard'' je pokrenuo svoju "[[moderni rock]]" top listu. I dok su izvođači na toj listi reflektirali različite stilske utjecaje, novovalna ostavština i dalje je bila vidljiva u djelu novih britanskih izvođača i izvođača koji su bili popularni u klubovima, kao i u samom nazivu top liste, koji je reflektirao činjenicu da se novi val smatrao "modernim".<ref>{{harvnb|Cateforis|2011|pp=65–66}}</ref> Novovalni [[Indie muzika|indie]] duh će biti krucijalan u razvoju [[college rock]]a, kao i [[grunge]]a te [[alternativni rock|alternativnog rocka]] u drugoj polovici 80-ih i kasnije. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Novovalna scena u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] razvila se znatno ranije nego u ostatku svijeta, ali je isto tako najranije nestala. Novi val je u Britaniji bio usko povezan uz "[[punk]]/novovalni pokret", odnosno uz cjelokupnu [[punk]] [[supkultura|supkulturu]],<ref>{{cite web|author=Pop/Rock » Punk/New Wave |url=http://www.allmusic.com/subgenre/punk-new-wave-ma0000011872 |title=Punk/New Wave &#124; Significant Albums, Artists and Songs |publisher=AllMusic |date= |accessdate=2013-10-19}}</ref> što je bila velika specifičnost u odnosu na, primjerice, američko tržište, gdje je novi val vrlo rano raskinuo poveznice s punkom. [[The Police]] su s pjesmom "[[Roxanne (pjesma)|Roxanne]]" bili jedan od prvih globalno uspješnih britanskih novovalnih izvođača, a slično su doživjeli i [[Dire Straits]] s hitom "[[Sultans of Swing]]".<ref>{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/300978/dire+straits/chart |title=Dire Straits&nbsp;– Chart history |publisher=Billboard |date= |accessdate=2013-10-19}}</ref> Britanski novovalni autori inicijalno su bili snažno vezani uz [[rock]] i [[punk rock]] prizvuke, tako da je prodiranje elektronike u britanski novi val teklo postepeno; [[Elvis Costello]] i [[the Pretenders]] su neki od izvođača koji su u ranoj fazi imali uspjeha, ali čiji je zvuk bio predominantno temeljen na rock i punk rock elementima.<ref name=Scripps-Howard>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=1hshAAAAIBAJ&sjid=FWEEAAAAIBAJ&pg=5653,8995145&dq=squeeze+second-british-invasion&hl=en |title=Culture Club, Police, Duran Duran lead Second Invasion Scripps-Howard News Service printed by The Pittsburgh Press October&nbsp;31, 1984 |publisher=Google |accessdate=15 May 2011}}</ref> [[File:Gary Numan playing.jpg|thumb|[[Gary Numan]] tokom koncerta [[1980.]] godine. Začetnik [[synthpop]]a, Gary Numan je bio jedan od najutjecajnijih novovalnih muzičara s početka 80-ih godina te je obilježio konačni raskid novog vala s [[punk]] korijenima.]] Prvi jasni znakovi prodiranja elektronike u britanski novi val došli su tokom [[1979.]] i [[1980.]] godine, kada je [[Gary Numan]] na albumima ''[[Replicas (album)|Replicas]]'' (snimljen s bendom [[Tubeway Army]]) i ''[[The Pleasure Principle (album, Gary Numan)|The Pleasure Principle]]'' koristio sintesajzer; Numan je slučajno naišao na instrument u studiju i krenuo eksperimentirati, a njegov je novovalni pop zapravo bio začetak [[synthpop]]a u britanskoj, ali i svjetskoj muzici. Oba albuma bila su #1 na top listama. Početkom osamdesetih godina, video spotovi su uvelike potpomogli popularizaciji britanskih novovalnih izvođača,<ref name=Reynolds/><ref name="Greenberg">[http://blogs.wnyc.org/culture/2009/07/13/from-comiskey-park-to-thriller-how-the-pop-music-audience-was-torn-apart-and-then-put-back-together/ From Comiskey Park to Thriller: The Effect of “Disco Sucks” on Pop] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110801212458/http://blogs.wnyc.org/culture/2009/07/13/from-comiskey-park-to-thriller-how-the-pop-music-audience-was-torn-apart-and-then-put-back-together/|date=1 August 2011}} by [[Steve Greenberg (record producer)|Steve Greenberg]] founder and CEO of [[S-Curve Records]] 10 July 2009.</ref> posebice nakon što je [[MTV]] kao svoj prvi spot emitirao [[synthpop]] hit "[[Video Killed the Radio Star]]" [[london]]skog benda [[the Buggles]]. Iako je MTV inicijalno imao ograničen radijus emitiranja, lokalni muzički trgovci zabilježili su masovne poraste prodaje onih izvođača čiji su spotovi emitirani na MTV-ju.<ref name=Greenberg/> Porast popularnosti britanskih novovalnih izvođača početkom 80-ih godina bio je uvod u fenomen što će ga mediji nazvati "[[Druga britanska invazija|drugom britanskom invazijom]]". Pravi prodor britanskog novog vala na globalnu scenu uslijedio je [[1982.]] godine, kada su [[the Human League]] s pjesmom "[[Don't You Want Me]]" zasjeli na mjesto američkih top lista; u tom je trenutku započela druga britanska invazija.<ref name=VVMTV>{{cite web |last=Molanphy |first=Chris |url=http://blogs.villagevoice.com/music/2011/07/mtv_billboard_music_videos_charts_human_league.php?page=2 |title=100 & Single: The Dawning Of The MTV Era And How It Rocket-Fueled The Hot 100 Village Voice July 29, 2011 |publisher=Blogs.villagevoice.com |date=2011-07-29 |accessdate=2013-10-19 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131020163021/http://blogs.villagevoice.com/music/2011/07/mtv_billboard_music_videos_charts_human_league.php?page=2 |archivedate=20 October 2013 |df=dmy-all }}</ref> Iako je druga invazija bila mnogo širi fenomen od novog vala (pop-rock izvođači poput [[Bonnie Tyler]], [[John Waite|Johna Waitea]], [[Robert Palmer|Roberta Palmera]] i drugih su također postali globalno popularni), upravo su novovalni izvođači dominirali britanskom i svjetskom scenom. Nakon Numanovog uspjeha, [[synthpop]] i [[novi romantizam]] su postali predominantni novovalni stilovi, čime je britanski novovalni pokret ušao u svoju posljednju razvojnu fazu, prije nego će sredinom 80-ih godina biti zamijenjen nešto klasičnijim [[rock]] zvucima i [[dance]]om. Nakon Human Leaguea, sljedeći bend koji je ostvario veliki uspjeh bio je [[A Flock of Seagulls]] s pjesmom "[[I Ran (So Far Away)]]", koja je postala prva pjesma koja je cijeli svoj uspjeh dugovala isključivo spotu.<ref name=Reynolds/> Tokom [[1983.]], [[punk]]er [[Billy Idol]] je ostvario svoj komercijalni vrhunac albumom ''[[Rebel Yell (album)|Rebel Yell]]'', a uz to je objavio i hitove "[[White Wedding (pjesma)|White Wedding]]" i "[[Eyes Without a Face (pjesma)|Eyes Without a Face]]".<ref name=KnightRidder>[https://news.google.com/newspapers?id=KMUSAAAAIBAJ&sjid=0vkDAAAAIBAJ&pg=5668,2827190&dq=british-invasion&hl=en The Second British Invasion: New Wave now an old ripple"]. ''Spokane Chronicle''. 29 August 1986</ref> Veliki uspjeh u ovoj fazi imali su [[Duran Duran]] te ženski bend [[Bananarama]];<ref name=Scripps-Howard/> izvođači poput [[Culture Club]]a i [[Eurythmics]]a također su se probili na globalnu scenu, a njihovoj popularnosti uvelike je doprinio i specifični [[androginija|androgini]] izgled koji je bio popularan u sklopu novog romantizma i novog vala. Uspjeh britanskih izvođača u Americi bio je izrazito medijski popraćen; ''[[Newsweek]]'' je [[1983.]] godine objavio izdanje s [[Annie Lennox]] i [[Boy George|Boyjom Georgeom]] na naslovnici, uz naslov ''Britanija osvaja Ameriku – opet'' ([[engleski]]: ''Britain Rocks America – Again''), dok je iste godine ''[[Rolling Stone]]'' posvetio cjelokupno izdanje britanskim izvođačima.<ref name=Reynolds/> Uz to, [[Culture Club]] i [[Duran Duran]] su izazivali masovnu histeriju među obožavateljima sličnu [[Beatlemanija|Beatlemaniji]] iz perioda prve invazije.<ref name=Chiu>{{cite web|author=|url=http://www.cbsnews.com/8301-207_162-57590831/a-look-back-at-1983-the-year-of-the-second-british-invasion/ |title=A look back at 1983: The year of the Second British Invasion CBS July 4, 2013 |publisher=Cbsnews.com |date=2013-07-04 |accessdate=2013-10-19}}</ref> Druga britanska invazija svoj je vrhunac dosegla [[1984.]] godine, kada su britanski izvođači dominirali top listama.<ref>{{cite book | first= Joel | last= Whitburn | year= 1991 | title= The Billboard Hot 100 Charts: The Eighties (18 May 1985 through 17 August 1985) | publisher= Record Research, Inc | location= Menomonee Falls, Wisconsin | isbn= 0-89820-079-2}}</ref> U ovom su se periodu etablirali izvođači kao što su [[Tears for Fears]] (koji su imali #1 hitove s pjesmama "[[Shout (pjesma, Tears for Fears)|Shout]]" i "[[Everybody Wants to Rule the World]]"), [[Talk Talk]] (s pjesmama "[[It's My Life (pjesma, Talk Talk)|It's My Life]]" i "[[Such a Shame]]"), [[Depeche Mode]], [[Frankie Goes to Hollywood]] (čiji je kontroverzni, ali izrazito uspješni debitantski singl "[[Relax (pjesma)|Relax]]" bio jedno vrijeme zabranjen u [[UK|Britaniji]]), [[Kajagoogoo]] (čiji je singl "[[Too Shy]]" bio #1 u Britaniji), [[Spandau Ballet]] (koji su imali #1 hit s pjesmom "[[True (pjesma, Spandau Ballet)|True]]"), [[Pet Shop Boys]] (s hitovima "[[Always on My Mind (pjesma, Pet Shop Boys)|Always on My Mind]]", "[[It's a Sin]]" i "[[West End Girls]]") i [[Simple Minds]] (koji su imali globalni hit s pjesmom "[[Don't You (Forget About Me)]]", a kasnije i s onom "[[Alive and Kicking (pjesma)|Alive and Kicking]]"). "[[Don't You (Forget About Me)]]" je korištena kao pjesma u [[John Hughes|Hughesovom]] filmu ''[[The Breakfast Club]]'', postavši tako prva od tri novovalne pjesme korištene u [[Brat Pack]] filmovima, uz "[[St. Elmo's Fire (Man in Motion)]]" [[John Parr|Johna Parra]] (korištena u [[St. Elmo's Fire (film)|istoimenom filmu]] [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]]) i "[[Pretty in Pink (pjesma)|Pretty in Pink]]" benda [[the Psychedelic Furs]] (korištena u [[Pretty in Pink (film)|istoimenom filmu]] [[John Hughes|Johna Hughesa]]).<ref> {{cite web| last = Janovitz| first = Bill| url = {{Allmusic|class=song|id=t1540237|pure_url=yes}}| title = "Pretty in Pink"&nbsp;– Review| publisher = [[Allmusic]] ([[Rovi Corporation]])| accessdate = 2010-01-26}}</ref> Britanska novovalna scena postepeno je gubila na popularnosti od [[1986.]] godine, iako su bendovi nastavili s radom i mnogo godina kasnije. Uspješnost druge invazije dovela je do porasta popularnosti do tada već etabliranih britanskih izvođača,<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=NItaAAAAIBAJ&sjid=R08DAAAAIBAJ&pg=4342,1610055&dq=second-british-invasion&hl=en |title=The Second British Invasion How It Really Happened UPI reprinted by Courier News June 8, 1984 |publisher=News.google.com |date=1984-06-08 |accessdate=2013-10-19}}</ref> ali je također omogućila i razvoj [[progresivni rock|progresivne]] i [[art rock]] scene s kraja 80-ih godina. === Njemačka === {{main|Neue Deutsche Welle}} Krajem 70-ih godina, u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] se javila specifična novovalna regionalna scena koja je dobila naziv ''[[Neue Deutsche Welle]]'' ([[srpskohrvatski]]: Njemački novi val). Stilski, NDW je svoje korijene imao u britanskoj novovalnoj sceni i [[post-punk]]u, mada je u svemu tome kombinirao i elektronske zvukove.<ref>Nancy Kilpatrick, ''The Goth Bible: A Compendium for the Darkly Inclined'', New York: St. Martin's Griffin, 2004, chapter 5, "Music of the Macabre," str. 84.</ref> Termin je populariziran [[1979.]] godine u članku Alfreda Hilsberga naslova "Neue Deutsche Welle — Aus grauer Städte Mauern" ([[srpskohrvatski]]: "Njemački novi val — iz sivih gradskih zidina"),<ref>[http://www.highdive.de/over/sounds3.htm ''Neue Deutsche Welle - Aus grauer Städte Mauern'' (Sounds 10/ 79)]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> mada je termin još ranije koristio nizozemski [[DJ]], [[Frits Spits]].<ref>[http://brotbeutel.blogspot.de/2006/05/neue-deutsche-welle.html ''Neue Deutsche Welle - Blog summary'']</ref> [[File:Nena beim Sommernachtstraum 2013 in München (2).jpg|thumb|left|Zajedno s [[Nena (bend)|bendom]], [[Nena]] je svojim hitom "[[99 Luftballons]]" iz [[1983.]] godine obilježila [[Neue Deutsche Welle|njemački novi val]].]] Njemački novi val imao je dvije razvojne faze. Onu prvu, negdje do [[1981.]] godine, obilježila je ''underground'' scena, koja je bila pod utjecajem britanskog [[punk]]a i novog vala. Izvođači NDW-a koristili su [[njemački jezik]] kao primarno sredstvo izražavanja, za razliku od globalno popularnih novovalnih bendova iz Njemačke koji su se pojavili tokom 80-ih godina, eksperimentirajući s njegovim osobitostima i ritmom. Bendovi poput [[Nena|Nene]], [[Deutsch Amerikanische Freundschaft|D.A.F.-a]] i [[Ideal (njemački bend)|Ideala]] nastojali su u svojim pjesmama prikazati specifični [[Hladni rat|hladnoratovski]] ''[[Zeitgeist]]'' urbanih sredina Zapadne Njemačke ([[Zapadni Berlin]], [[Düsseldorf]], [[Hamburg]], [[Hannover]] i drugi), koji su bili centri ovoga pokreta u prvoj fazi njegova razvoja. S druge strane, izvođači poput [[Spliff]]a, [[Joachim Witt|Joachima Witta]] i [[Trio (bend)|Trija]] (koji su preferirali da se njihova glazba opisuje kao ''Neue Deutsche Fröhlichkeit'' [sh. Nova njemačka radost]), koristili su nadrealni jezik, eksperimentirajući tako više s mogućnostima njemačkog jezika, nego izražavajući neki konkretni smisao. Iako se radilo o ''underground'' sceni, mnogi izvođači prve faze NDW-a bili su komercijalno uspješni, a podjela na ''underground'' i, kasniju ''mainstream'' fazu, imala je više veze sa samim zvukom i prezentacijom. Globalno najupečatljivija pjesma iz ove faze NDW-a, mada se to može proširiti i na cijeli pokret, bio je Nenin antiratni hit, "[[99 Luftballons]]". Od [[1981.]] godine, muzički producenti počeli su primjećivati NDW te je pravac ušao u svoju ''mainstream'' fazu. Producenti su pojačano promovirali nove bendove prihvatljivije za opću publiku, što je dovelo do nastanka brojnih ''one-hit wondera'' i kratkotrajnih muzičkih projekata; izvođači iz prve faze i dalje su dobivali medijski prostor, ali nisu bili u fokusu izdavača. Medijska eksponiranost žanra dovela je do generalizacije termina NDW, koji je u jednom periodu počeo označavati sve njemačke izvođače koji nisu pjevali na engleskom jeziku, neovisno o činjenici da isti nisu imali nikakve veze s "originalnim" NDW-om. Takva komercijalizacija ubrzo je dovela do propadanja cijelog žanra, odnosno do njegovog praktički potpunog nestanka tokom [[1984.]] godine. Iako je Njemački novi val bio snažna regionalna scena, on nije sačinjavao ukupnost novovalne scene u toj zemlji. Naime, NDW je termin koji se koristi za one njemačke novovalne izvođače koji su, neovisno o direktnim stilskim utjecajima i odlikama, izvodili na [[njemački|njemačkom jeziku]]. S druge strane, postojala je izrazito snažna novovalna scena u toj zemlji koju su činili izvođači koji su pjevali na engleskom jeziku i koji nisu bili dio NDW-a, ali su bili dio globalne novovalne scene te su ostvarili veliku popularnost izvan matične zemlje. Primjeri takvih izvođača su [[Kraftwerk]], pioniri [[synthpop]]a; duo [[Modern Talking]], koji je imao globalni hit s pjesmom "[[You're My Heart, You're My Soul]]"; te [[Alphaville (bend)|Alphaville]], novovalni bend iz [[Münster]]a, koji je postao globalni fenomen zahvaljujući hitovima "[[Big in Japan (pjesma, Alphaville)|Big in Japan]]", "[[Sounds Like a Melody]]" i "[[Forever Young (pjesma, Alphaville)|Forever Young]]". Austrijski muzičar [[Falco (muzičar)|Falco]] primjer je izvođača koji je svojim radom pripadao i NDW-u, ali i klasičnom novom valu. === SFR Jugoslavija === {{main|Jugoslavenski novi val}} [[SFR Jugoslavija]] je posljednja zemlja koja je imala izrazito veliku i dobro razvijenu novovalnu scenu, što je posebno znakovito u kontekstu činjenice da se radilo o [[socijalizam|socijalističkoj]] zemlji. Novi val u Jugoslaviji javlja se krajem 70-ih godina, mahom pod utjecajem američkog i britanskog novog vala, a kao odgovor na [[rock]] glazbu iz prethodnih perioda [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji|jugoslavenske muzike]]. [[File:Idoli.jpg|thumb|[[Beograd]]ski bend [[VIS Idoli|Idoli]] bio je jedan od najpopularnijih, ali i najsuberzivnijih novovalnih bendova u [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]]. Njihovi najveći hitovi, "[[Maljčiki]]" i "[[Retko te viđam sa devojkama]]", bili su izrazito popularni, unatoč činjenici da su kritizirali režim, odnosno govorili o društveno delikatnoj temi [[homoseksualnost]]i.]] Među prvim novovalnim bendovima u Jugoslaviji bili su [[ljubljana|ljubljanski]] [[Pankrti]] te [[zagreb]]ački [[Haustor]], [[Azra]] i [[Prljavo kazalište]], mada već u narednim godinama u [[SR Srbija|Srbiji]] dolazi do osnivanja bendova [[Pekinška patka (bend)|Pekinška patka]], [[Šarlo Akrobata]], [[Električni orgazam]] i [[VIS Idoli|Idoli]]. Isprva pod snažnim utjecajem [[punk]]a, novovalni bendovi u Jugoslaviji bili su naglašeno angažirani, eksplicitni i društveno kritični, mada su, unatoč tome, uspjeli izbjeći probleme s režimom, koji je ipak blagonaklono gledao na pokret;<ref name="puls"/> jedan od ponajboljih primjera je pjesma "[[Maljčiki]]", koju su [[1981.]] godine izdali Idoli, a koja je bila enorman hit u Jugoslaviji, unatoč činjenici da pjesma nije slavila vrijednosti socijalističke ideologije, već ih je parodirala. Društveno angažirane i kritičke pjesme radili su i bendovi poput [[Azra|Azre]], [[Haustor]]a, [[Pankrti|Pankrta]] i drugih. Iako je država osnovala Komisiju za šund, koja je većinu ovih angažiranih pjesama etiketirala "šundom", izuzev većeg poreza, nikakvih direktnih sankcija prema autorima i pjesmama nije bilo.<ref name="puls">{{Cite web |title=Pulsdemokratije.net - Muzika 1980-ih u Jugoslaviji |url=http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji |access-date=2018-08-07 |archivedate=2012-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121201104000/http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji |deadurl=yes }}</ref> Izuzev klasičnog [[punk]]a, brojni drugi pravci su utjecali na novovalne bendove u Jugoslaviji, a među njima su [[ska]]/[[reggae]] ([[Haustor]], čiji je debitanski singl "[[Moja prva ljubav]]" iz [[1981.]] godine postao nacionalni hit), [[art punk]]/[[post-punk]] ([[Šarlo Akrobata]]), [[punk rock]] ([[Prljavo kazalište]], [[Pekinška patka (bend)|Pekinška patka]]) i [[eksperimentalna muzika]] ([[Laboratorija zvuka]]). Ubrzo je novi val nadišao svoje glazbene okvire i postao društveni pokret, odnosno svojevrsno buđenje mladih umjetnika, ali i društvene svijesti, što će kasnije dovesti do još većeg broja novih i inovativnih umjetničkih tendencija. Uz to, novi val je uživao i veliku društvenu podršku, a posebnu promociju dao mu je omladinski tjednik ''[[Polet]]'', koji je zaslužan i za organizaciju debitantskih koncerata mnogih novovalnih bendova, te ''[[Džuboks]]''. Iako je već sredinom 80-ih godina novi val počeo jenjavati u Jugoslaviji, njegov je utjecaj na muzičku, ali i umjetničku scenu te države bio enorman. Među grupama iz ovog perioda nalazi se [[Max & Intro]], [[synthpop]] duo iz Beograda. U [[SR Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se ubrzo razvila specifična varijanta novog vala, [[novi primitivizam]], koji je angažiranost novog vala kombinirao sa specifičnim humorom. Uz to, diljem zemlje javljaju se i drugi pravci, dotad nepoznati u Jugoslaviji, poput [[novi romantizam|novog romantizma]], [[post-punk]]a ili [[art rock]]a. == Oživljavanja nakon 80-ih i utjecaj == {{main|Post-punk revival}} [[File:Franz Ferdinand 101 Sun Festival 2014 (2).jpg|thumb|[[Franz Ferdinand (bend)|Franz Ferdinand]] tokom koncerta u [[Málaga|Málagi]], [[2014.]] godine.]] Nakon što je [[grunge]] postepeno jenjavao, britanski muzički mediji lansirali su kampanju kako bi promovirali "[[novi val novog vala]]". Ova kampanja uključivala je bendove poput [[Elastica|Elastice]], koji su bili pod snažnim utjecajem punka i novog vala, ali je ubrzo nestala u jeku pojave [[Britpop]]a.<ref name=EncyclopediaofContemporaryBritishCulture /> Drugi znakoviti bendovi iz 90-ih bili su [[No Doubt]], [[Metric (bend)|Metric]],<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/metric-p513690/biography|title=Metric|author=Mark Deming|work=AllMusic}}</ref> [[Six Finger Satellite]] i [[Brainiac (bend)|Brainiac]].<ref name="Revival">[{{Allmusic|class=style|id=new-wave-post-punk-revival-ma0000012020|pure_url=yes}} New Wave/Post Punk Revival Allmusic]</ref><ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E02E4DC1E39F93BA25757C0A960958260 |title=POP REVIEW; Knowing Just How Hard It Is to Be a Teen-Ager, |work=New York Times |date=18 April 1996 |accessdate=15 May 2011 |first=Neil |last=Strauss}}</ref> Tijekom tog desetljeća, synth i dance zvukovi britanskog i europskog novog vala utjecali su na razvoj različitih formi [[euro disco|euro disca]] i [[trance]]a.<ref name=decade /> [[Chris Martin]] je osnovao alternativni rock bend [[Coldplay]] inspiriran norveškim bendom [[a-ha|''a''-h''a'']].<ref>{{cite web |url=http://www.spinner.com/2009/11/24/coldplay-a-ha-mew-form-apparatjik/ |title=Coldplay, A-Ha and Mew Members Form Apparatjik |publisher=Spinner |date=24 November 2009 |accessdate=15 May 2011 |archivedate=2019-03-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190327195251/http://www.spinner.com/2009/11/24/coldplay-a-ha-mew-form-apparatjik/ |deadurl=yes }}</ref> Tokom [[2000e|2000-ih]] godina, pojavili su se brojni bendovi koji su na ovaj ili onaj način bili pod utjecajem novog vala i [[post-punk]]a. Među njih spadaju [[the Strokes]], [[the Bravery]], [[Interpol (bend)|Interpol]], [[Yeah Yeah Yeahs]], [[Franz Ferdinand (bend)|Franz Ferdinand]], [[the Epoxies]], [[VHS or Beta]], [[The Rapture (bend)|the Rapture]], [[She Wants Revenge]], [[Bloc Party]], [[Foals (bend)|Foals]],<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/foals-p867264/biography|title=Foals|author=Marisa Brown|work=AllMusic}}</ref> [[Kaiser Chiefs]] i [[the Killers]]. Ovi su izvođači ponekad opisivani kao "novi novi val".<ref name="msnbc" /> Oživljavanje novog vala svoj je vrhunac doseglo sredinom 2000-ih godina, s izvođačima kao što su [[the Sounds]], [[the Ting Tings]], [[Melody Club]], [[Hot Chip]],<ref>{{cite news|last=Pareles |first=Jon |url=https://www.nytimes.com/2010/02/08/arts/music/08chip.html |title=A British Band's Cerebral Electronics |work=The New York Times |date=7 February 2010 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite news|last=Pareles |first=Jon |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9906E0DF1031F934A15754C0A96E9C8B63&scp=66&sq=july+27%2C+2008&st=nyt |title=The Week Ahead |work=New York Times |date=27 July 2008 |accessdate=15 May 2011}}</ref> [[Passion Pit]],<ref>{{cite web |url=http://blogs.tampabay.com/tbt/2010/06/review-setlist-passion-pit-turn-up-the-heat-at-the-ritz-ybor-in-tampa.html |title=Passion Pit turn up the heat at the Ritz Ybor in Tampa |publisher=Blogs.tampabay.com |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2010-06-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100617050146/http://blogs.tampabay.com/tbt/2010/06/review-setlist-passion-pit-turn-up-the-heat-at-the-ritz-ybor-in-tampa.html |url-status=dead }}</ref> [[the Presets]],<ref>[http://www.smh.com.au/news/gig-reviews/modular-christmas-party/2006/11/30/1164777708371.html Modular Christmas Party Sydney Morning Herald 1 December 2006] "the "new new wave" of the Presets"</ref> [[La Roux]], [[Ladytron]],<ref>{{cite web|url=http://www.brisbanetimes.com.au/news/whatson/ladytron-returns-with-disco-heartbreak/2008/09/29/1222650962305.html |title=Ladytron returns with disco heartbreak |work=Brisbane Times |date=29 September 2008 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Ladytron Moves Towards the Light {{!}} MTV Hive|url=http://www.mtvhive.com/2011/09/12/ladytron-move-towards-the-light/|accessdate=22 April 2013}}</ref> [[Shiny Toy Guns]],<ref>[{{Allmusic|class=artist|id=p720237/biography|pure_url=yes}} Shiny Toy Guns Allmusic bio]</ref> [[Hockey (band)|Hockey]],<ref>[{{Allmusic|class=artist|id=p1114981|pure_url=yes}} Hockey Allmusic bio]</ref> [[Gwen Stefani]] i [[Ladyhawke (muzičarka)|Ladyhawke]].<ref name=Revival /><ref name=msnbc>{{cite web|last=Paoletta |first=Michael |url=http://www.msnbc.msn.com/id/6031887/ |title=New wave is back – in hot new bands, |publisher=MSNBC |date=17 September 2004 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mtv.com/music/artist/stefani_gwen/artist.jhtml |title=Gwen Stefani MTV biography |work=Mtv |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2012-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120512142416/http://www.mtv.com/music/artist/stefani_gwen/artist.jhtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.people.com/people/article/0,,20160455,00.html |title=Gwen Stefani's New Video Hits YouTube |work=People |date=15 November 2007 |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191933/http://www.people.com/people/article/0,,20160455,00.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dailygazette.com/news/2009/jul/23/0723_bravery/ |title=Indie-rock band The Bravery records all the time and everywhere | work=[[The Daily Gazette]] |date=23 July 2009 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.startribune.com/entertainment/music/19583179.html?location_refer=Entertainment |title=Download this: Ting Tings |newspaper=Minneapolis Star Tribune |date=7 June 2008 |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2014-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141108172206/http://www.startribune.com/entertainment/music/19583179.html?location_refer=Entertainment |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2008/04/28/arts/music/28choi.html?pagewanted=print |title=Critics' Choice New CDs, |work=The New York Times |date=28 April 2008 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.smh.com.au/news/entertainment/music/feathers-fly-over-ladyhawkes-origins/2009/11/05/1257247690143.html |title=Feathers fly over Ladyhawke's origins |work=Sydney Morning Herald |accessdate=15 May 2011 |date=6 November 2009}}</ref> Dok su neki novinari i fanovi na ova pokret gledali kao na oživljavanje žanra, drugi su tvrdili da je ovaj fenomen bio samo nastavak originalnog pokreta.<ref name=Revival /><ref>[[Simon Reynolds|Reynolds, Simon]]. ''Rip It Up and Start Again: Postpunk 1978–1984'' p. 398</ref><ref>{{Citation | last = Tudor | first = Silke | title = House of Tudor | date = 11 September 2002 | url = http://www.sfweekly.com/2002-09-11/music/house-of-tudor/ | accessdate = 25 June 2007 | archive-date = 2015-07-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150717024101/http://www.sfweekly.com/2002-09-11/music/house-of-tudor/ | dead-url = yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mtv.com/music/artist/sounds/artist.jhtml#bio |title=MTV Artist biography The Sounds |work=Mtv |accessdate=15 May 2011 |archive-date=2012-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120620112834/http://www.mtv.com/music/artist/sounds/artist.jhtml#bio |url-status=dead }}</ref> [[The Drums]] su primjer trenda u američkom [[indie pop]]u, u sklopu kojeg bendovi koriste zvukove i ideje britanske novovalne scene.<ref name=DrumsIndependent>{{cite news |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/album-the-drums-the-drums-moshi-moshiisland-1991439.html |title=Album: The Drums, The Drums |work=The Independent |location=UK |date=4 June 2010 |accessdate=15 May 2011 |first=Andy |last=Gill |archivedate=2012-01-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122235829/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/album-the-drums-the-drums-moshi-moshiisland-1991439.html |deadurl=yes }}</ref><ref name=decade /><ref name=USAToday>{{cite news|last=Lopez |first=Korina |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2010-08-28-indiestyle_N.htm |title=Indie singers storm the scene with style and spectacle | work=USA Today |date=30 August 2010 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/11/11/AR2010111107595.html |title=Music review: Shy La Roux still brings the party to 9:30 Club |work=The Washington Post |date=12 November 2010 |accessdate=15 May 2011}}</ref> Krajem 2000-ih godina također se razvio i [[chillwave]], podžanr pod snažnim utjecajem novog vala, a čiji su predstavnici [[Toro Y Moi]], [[Neon Indian]], [[Twin Shadow]] i [[Washed Out]].<ref>{{cite news| url=https://blogs.wsj.com/speakeasy/2010/03/13/is-chillwave-the-next-big-music-trend/ | work=The Wall Street Journal | first=Garin | last=Pirnia | title=Is Chillwave the Next Big Music Trend? | date=13 March 2010}}</ref><ref>{{cite web|last=Phares |first=Heather |url=http://www.allmusic.com/album/forget-r1954448/review |title=Forget – Twin Shadow |publisher=AllMusic |date=28 September 2010 |accessdate=15 May 2011}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2011/07/13/arts/music/pure-x-and-washed-out-debut-albums.html | work=The New York Times | title=Going into the Haze in Their Debut Albums | date=12 July 2011 | accessdate=24 November 2011 | first=Jon | last=Caramanica}}</ref> === Novi val i elektronika === {{See also|Dance-punk|Electroclash|Novi rave|Synthwave}} [[File:Klaxons Queens May Ball 2007.jpg|thumb|[[Klaxons]]i na koncertu [[2007.]] godine.]] Novi val je imao pivotalnu ulogu u razvoju i popularizaciji suvremene [[elektronska muzika|elektronske muzike]].<ref>{{cite book |last=Cateforis |first1=Theo |url=https://books.google.com/books?id=-MVrM3zKrHQC |title=Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s |accessdate=24 May 2015 }}</ref><ref>{{cite web |last=McCasker |first=Toby |url=http://noisey.vice.com/blog/riding-the-cyber-doom-synthwave-with-perturbator |title=Riding the Cyber Doom Synthwave With Perturbator &#124; NOISEY |publisher=Noisey.vice.com |date=22 June 2014 |accessdate=19 May 2015 |quote=Elektronska glazba je u posljednje vrijeme izgubila puno svoje muzikalnosti. To su samo basovi koji se bez prestanka ponavljaju pet minuta. U osamdesetima, imali ste klasične teme i ikonske melodije. Ja nastojim uzeti ono najbolje od 80-ih i najbolje od onog što moderna elektronika ima. Osamdesete su, također, bile zlatno doba sintesajzera, s majstorskim kompozitorima poput Vangelisa ili Tangerine Dreama, koji su velike inspiracije za većinu nas u ovom žanru. Postoje te posebne slike koje se javljaju u tvom umu kada razmišljaš o tom periodu. Postoji mnogo klišeja iz osamdesetih koje smatram izrazito dobrima, poput uznemirujućih praktičnih efekta ili pretjeranih neonskih boja. |archive-date=2016-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810013259/http://noisey.vice.com/blog/riding-the-cyber-doom-synthwave-with-perturbator |url-status=dead }}</ref> Krajem 90-ih godina, novi val je doživio iznenadni val porasta popularnosti nakon što je u sklopu kratkotrajnog [[electroclash]] pokreta spojen s [[elektronska muzika|elektronikom]] i [[techno]]m.<ref>{{Cite journal|first=Dorian | last=Lynskey |title=Out with the old, in with the older |journal=Guardian.co.uk |date=22 March 2002 |url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2002/mar/22/shopping.artsfeatures2?INTCMP=ILCNETTXT3487 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wYAn5jqu?url=http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2002/mar/22/shopping.artsfeatures2 |archivedate=16 February 2011 |postscript=. |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |last=Caramanica |first=Joe |title=The Electroclash Mix by Larry Tee |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,448998,00.html |work=Entertainment Weekly |date=9 May 2003 |accessdate=29 December 2014 |archive-date=2012-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930181935/http://www.ew.com/ew/article/0,,448998,00.html |dead-url=yes }}</ref><ref name="lmag-electroclash">{{cite web |url=http://www.thelmagazine.com/TheMeasure/archives/2012/08/08/10-electroclash-songs-that-still-hold-up-in-2012 |title=10 Electroclash Songs That Still Hold Up in 2012 |last=Klingman |first=Jeff |date=8 August 2012 |accessdate=29 September 2014 |archive-date=2014-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006095912/http://www.thelmagazine.com/TheMeasure/archives/2012/08/08/10-electroclash-songs-that-still-hold-up-in-2012 |url-status=dead }}</ref><ref name="fuse-electroclash">{{cite web |url=http://www.fuse.tv/2013/02/rip-electroclash-artists-to-know |title=Electroclash: 12 Artists You Need to Know |last=Newman |first=Jason |publisher=[[Fuse (TV channel)|fuse.tv]] |date=7 February 2013 |accessdate=29 September 2014 }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Žanr su promovirali [[I-F]], [[Peaches (muzičar)|Peaches]], [[Fischerspooner]] i [[Vitalic]],<ref name="lmag-electroclash" /><ref name="fuse-electroclash" /> međutim ubrzo je nestao kada je kombiniran s [[tech house]]om kako bi nastao [[elektro house]].<ref>{{cite web|title=Electro House|url=http://da-housemusic.tumblr.com/|publisher=Tumblr|accessdate=12 June 2012|quote=Početkom 2000-ih godina došlo je do velikog pokreta kombiniranja electroclasha sa synthpopom. U međuvremenu, tech house je također postajao poznatiji i dobivao je sve više na značaju. Kada su ta dva žanra kombinirana, tada je elektro house postao ono što je danas. (...) "Satisfaction" je jedna od onih pjesama koje bi ljudima danima ostajale u glavama. Ta pjesma i dan danas dobiva mnogo pozornosti. Nagrađena je diljem svijeta, a od Bennyja Benassija je učinila oca elektro housea.}}</ref> Sredinom 2000-ih godina, [[novi rave]] je kombinirao novovalne elemente s drugim žanrovima, poput [[indie rock]]a i [[elektro house]]a,<ref name="rousing rave from the grave">''The Observer''. 5 October 2006 [http://observer.guardian.co.uk/review/story/0,,1922523,00.html Rousing Rave from the Grave]. Retrieved 9 January 2008.</ref> dodajući im klasične elemente [[rave]] kulture, poput lasera i svijetlećih palica.<ref name="sound of 2007: klaxons">''BBC News''. 3 January 2007. "[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/6189307.stm Sound of 2007: Klaxons]". Retrieved 31 March 2007.</ref><ref name="the future's bright...">''The Guardian''. 3 February 2007. "[https://www.theguardian.com/theguide/features/story/0,,2004020,00.html The Future's Bright...]". Retrieved 31 March 2007.</ref><ref name="Here we glo again">''Times Online''. 12 November 2006. "[http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/fashion/article1086690.ece Here We Glo Again] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615185002/http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/fashion/article1086690.ece |date=2011-06-15 }}". Retrieved 131 February 2009.</ref> Unatoč činjenici da je ovaj termin izazivao toliku kontroverzu da su ga umjetnici povezani sa žanrom odbacivali,<ref name="new rave? old rubbish">[[John Harris (critic)|Harris, John]]. 13 October 2006. "[http://music.guardian.co.uk/electronic/comment/story/0,,1922144,00.html New Rave? Old Rubbish]". ''The Guardian''. Retrieved 31 March 2007.</ref><ref name="Klaxons: We're Not New Rave">''Entertainment Wise''. 1 November 2006. "[http://www.entertainmentwise.com/print?id=24292 Klaxons: We're Not New Rave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928011306/http://www.entertainmentwise.com/print?id=24292 |date=2007-09-28 }}". Retrieved 31 March 2007.</ref> novi rave su kao pravac prihvatili bendovi [[Klaxons]], [[NYPC]], [[Shitdisco]] i [[Hadouken!]]<ref name="rousing rave from the grave" /><ref name="sound of 2007: klaxons" /> Krajem 2000-ih i početkom 2010-ih, nostalgija za novim valom osamdesetih godina doživjela je preporod u vidu [[synthwave]]a, pravca na kojeg su primarno utjecali novi val i [[soundtrack]]ovi, a obilježila ga je [[retrofuturizam|retrofuturistička]], [[cyberpunk]] estetika.<ref name="letoile">{{cite news|url=http://www.letoilemagazine.com/2014/04/09/we-will-rock-you-welcome-to-the-future-this-is-synthwave|title=We Will Rock You: Welcome To The Future. This is Synthwave.|publisher=letoilemagazine.com|date=2014-04-09|accessdate=2017-04-15|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170711192215/http://www.letoilemagazine.com/2014/04/09/we-will-rock-you-welcome-to-the-future-this-is-synthwave/|archivedate=11 July 2017}}</ref><ref name="nerdglow">{{cite web |url=http://www.nerdglow.com/stuff-you-hear/music/7-essential-synthwave-artists/ |title=The 7 Most Essential Synthwave Artists |author=NerdGlow |accessdate=18 February 2015 |archive-date=2016-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160925211555/http://www.nerdglow.com/stuff-you-hear/music/7-essential-synthwave-artists/ |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://noisey.vice.com/blog/riding-the-cyber-doom-synthwave-with-perturbator |title=Riding the Cyber Doom Synthwave With Perturbator |last=McCasker |first=Toby |publisher=[[Vice (magazine)|Vice]] |accessdate=18 February 2015 |archive-date=2016-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810013259/http://noisey.vice.com/blog/riding-the-cyber-doom-synthwave-with-perturbator |url-status=dead }}</ref> Termin se odnosi na bendove kao što su [[Kavinsky]], [[College (muzički projekt)|College]], [[Power Glove (bend)|Power Glove]],<ref name="letoile" /> [[Mitch Murder]] i [[Her (bend)|Her]], kao i na soundtrackove za filmove i video igre ''[[Drive (film, 2011)|Drive]]'', ''[[Tron: Legacy]]'', ''[[Hotline Miami]]'', ''[[Kung Fury]]'', ''[[Turbo Kid]]'' i ''[[Far Cry 3: Blood Dragon]]''.<ref name="letoile" /><ref name="nerdglow" /> == Popularnost == [[File:Men At Work 1983.jpg|thumb|left|[[Australija|Australski]] novovalni bend [[Men at Work]], ovdje na fotografiji iz [[1983.]] godine, bio je izrazito popularan u Sjedinjenim Državama.]] Novovalna muzika je uživala enormnu popularnost pred kraj 70-ih i tokom 80-ih godina. Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, [[Blondie]] je imao čak četiri #1 hita na ''[[Billboard]]ovoj'' Hot 100 listi.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/blondie/chart-history |title=Blondie Chart History |work=Billboard}}</ref> [[The Clash|Clashova]] novovalna pjesma, "[[Rock the Casbah]]", izbila je na osmo mjesto iste ljestvice u siječnju [[1983.]] godine,<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-clash/chart-history |title=The Clash Chart History |work=Billboard}}</ref> dok je njihov album ''[[Combat Rock]]'' dobio platinasti certifikat od [[RIAA]]-je u siječnju [[1983.]] godine, a [[1995.]] i dvostruki platinasti certifikat. Albumi ''[[Business as Usual (album, Men at Work)|Business as Usual]]'' i ''[[Cargo (album)|Cargo]]'' [[Australija|australskog]] benda [[Men at Work]] dobili su od RIAA-je, u listopadu [[1984.]] godine, četverostruki i dvostruki platinasti certifikat. Njihov singl "[[Who Can It Be Now?]]" je tokom [[1982.]] godine bio na prvom mjestu ''[[Billboard]]ove'' Hot 100 liste, dok je naredne godine isti uspjeh ostvario i singl "[[Down Under (pjesma)|Down Under]]"; tokom te iste, [[1983.]] godine, njihovi singlovi "[[Overkill (pjesma, Men at Work)|Overkill]]" i "[[It's a Mistake]]" izbili su na treće, odnosno šesto mjesto.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/men-at-work/chart-history |title=Men at Work Chart History |work=Billboard}}</ref> Album ''Business as Usual'' je u studenom [[1982.]] izbio na prvo mjesto ''Billboard'' 200 liste te se tu zadržao sve do [[19. veljače]] [[1983.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/men-at-work/chart-history/billboard-200 |title=Men at Work Chart History (''Billboard'' 200) |work=Billboard}}</ref><ref name=EightyThree>{{cite web |url=https://www.billboard.com/archive/charts/1983/billboard-200 |title=1983 Archive (''Billboard'' 200) |work=Billboard}}</ref> Tokom prve polovice 80-ih, britanski bend [[the Police]] imao je čak šest top deset hitova na Hot 100 listi, s tim da je jedan od njih, "[[Every Breath You Take]]", tokom [[1983.]] godine izbio na prvo mjesto. U istom periodu, njihove pjesme "[[Spirits in the Material World]]" i "[[Synchronicity II]]" su došle na jedanaesto i šesnaesto mjesto Top 100 liste.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-police/chart-history |title=The Police Chart History |work=Billboard}}</ref> Njihov album ''[[Synchronicity (album, the Police)|Synchronicity]]'', izdan u lipnju [[1983.]] godine, dobio je četverostruki platinasti certifikat od RIAA-je u studenom [[1984.]] godine, a [[2001.]] čak i osmerostruki platinasti certifikat. Album ''[[Ghost in the Machine (album)|Ghost in the Machine]]'' iz [[1981.]] godine, dobio je platinasti status samo tri mjeseca nakon što je objavljen; u studenom [[1984.]] dobio je dvostruki, a [[2001.]] godine i trostruki platinasti certifikat. Album ''[[Synchronicity (album, the Police)|Synchronicity]]'' je [[23. srpnja]] [[1983.]] godine izbio na prvo mjesto ''Billboard'' 200 liste<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-police/chart-history/billboard-200 |title=The Police Chart History (''Billboard'' 200) |work=Billboard}}</ref> te se tu zadržao sve do [[3. rujna]] iste godine, nakon čega se [[17. rujna]] ponovo vratio na prvo mjesto i ostao tamo do [[19. studenog]] [[1983.]] godine.<ref name=EightyThree /> [[File:EXIT 2012 Duran Duran (1).jpg|thumb|Britanski bend [[Duran Duran]] uživao je veliku popularnost tokom 80-ih godina, kako u [[Europa|Europi]] tako i u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Jedan od predvodnika [[Druga britanska invazija|druge britanske invazije]], bend je izazivao histeriju usporedivu s [[Beatlemanija|Beatlemanijom]] tokom 60-ih godina.]] [[Boston]]ski bend [[the Cars]] također je imao enormnog uspjeha. Njihov [[The Cars (album)|istoimeni debitantski album]] iz [[1978.]] godine dobio je šesterostruki platinasti certifikat od RIAA-je, dok su albumi ''[[Candy-O]]'' ([[1979.]]) i ''[[Heartbeat City]]'' ([[1984.]]) dobili četverostruki, odnosno dvostruki platinasti certifikat. Tokom 80-ih su imali čak četiri top deset hita na Hot 100 listi, a uspješne su bile i pjesme "[[Magic (pjesma, the Cars)|Magic]]" i "[[Let's Go (pjesma, the Cars)|Let's Go]]", koje su bile dvanaesta, odnosno četrnaesta na listi.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-cars/chart-history |title=The Cars Chart History |work=Billboard}}</ref> Britanci [[Duran Duran]] su imali devet Top 10 hitova, među kojima su "[[A View to a Kill (pjesma)|A View to a Kill]]" (naslovna pjesma [[A View to a Kill|istoimenog filma]] o [[James Bond|Jamesu Bondu]] iz [[1985.]] godine) i "[[The Reflex]]" bile na prvom mjestu.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/duran-duran/chart-history |title=Duran Duran Chart History |work=Billboard}}</ref> Njihov [[live album]] ''[[Arena (album, Duran Duran)|Arena]]'' iz [[1984.]] godine je bio dvostruko platinasti, dok je ''[[Notorious (album, Duran Duran)|Notorious]]'' iz [[1986.]] godine dobio platinasti certifikat. [[Devo]]v kontroverzni hit "[[Whip It (pjesma, Devo)|Whip It]]" izbio je tokom [[1980.]] godine na 14. mjesto Top 100 liste.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/devo/chart-history |title=Devo Chart History |work=Billboard}}</ref> Hit "[[Kids in America]]" pjevačice [[Kim Wilde]] uspio se probiti do 25. mjesta Top 100 liste tokom [[1982.]] godine,<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/kim-wilde/chart-history |title=Kim Wilde Chart History |work=Billboard}}</ref> dok je u [[UK|Britaniji]] tokom [[1981.]] godine bio na drugom mjestu.<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19810322/7501/ |title=Official Singles Chart Top 75 (22 March 1981 - 28 March 1981) |publisher=[[Official Charts Company]]}}</ref> Veliki uspjeh ostvario je i bend [[a-ha|''a''-h''a'']], čiji je hit "[[Take On Me]]" iz [[1984.]] godine bio prvi na Top 100 listi, ali i u još sedam zemalja, dok je na 20. mjestu izbila i pjesma "[[The Sun Always Shines on T.V.]]", koja je u [[UK|Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]] bila na prvom mjestu. Njihov debitantski album, ''[[Hunting High and Low]]'', došao je do 15. mjesta na ''Billboard'' 200 listi, ali je [[1986.]] godine dobio platinasti certifikat od RIAA-je; izvan Amerike, album je bio još uspješniji s nekoliko prvih mjesta na top listama i brojnim zlatnim i platinastim certifikatima. Iako će se već sredinom 80-ih godina odvojiti od [[synthpop]]a i novog vala, [[Talk Talk]] su imali solidan međunarodni uspjeh s albumom ''[[It's My Life (album)|It's My Life]]'' iz [[1984.]] godine, odnosno [[It's My Life (pjesma, Talk Talk)|istoimenim singlom]] kao i onim "[[Such a Shame]]", koji je pet tjedana bio singl #1 u [[Švicarska|Švicarskoj]]; Talk Talk su veći uspjeh na anglofonom tržištu ostvarili sa svojim kasnijim, [[art rock]] i [[post-rock]] radovima. Singl "[[Sweet Dreams (Are Made of This)]]" ([[1983.]]) dua [[Eurythmics]] bio je prvi na Top 100 listi, dok je bend [[A Flock of Seagulls]] sa singlom "[[I Ran (So Far Away)]]" došao na deveto mjesto. [[Culture Club]] je s pjesmom "[[Karma Chameleon]]" ([[1983.]]) je imao globalni hit #1, slično kao i s ranijim "[[Do You Really Want to Hurt Me]]" ([[1982.]]); njihov album ''[[Colour by Numbers]]'' ([[1983.]]) je bio trostruko platinasti u Britaniji te četverostruko platinasti u Sjedinjenim Državama, uz to što je u više zemalja bio na prvom mjestu top lista. Engleski bend [[Cutting Crew]] je imao hit #1 u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] s pjesmom "[[(I Just) Died in Your Arms]]", koja je tako potala njihov najveći hit. [[Nena]] je također imala globalni hit s pjesmom "[[99 Luftballons]]", koja je bila #1 u nizu zemalja ([[Europa]], [[Australija]], [[Japan]], [[Novi Zeland]]), dok je na Top 100 listi izbila na drugo mjesto. Album ''[[Songs from the Big Chair]]'' benda [[Tears for Fears]] je postao četverostruko platinasti u manje od godinu dana od izlaska. U drugoj polovici 80-ih godina, bend je imao četiri Top 10 hita na Top 100 listi, dva od kojih su, "[[Shout (pjesma, Tears for Fears)|Shout]]" i "[[Everybody Wants to Rule the World]]", bila na prvom mjestu.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/tears-for-fears/chart-history |title=Tears for Fears Chart History |work=Billboard}}</ref> [[Talking Heads]]i su s pjesmom "[[Burning Down the House]]" zasjeli na deveto mjesto Top 100 liste tokom [[1983.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/talking-heads/chart-history |title=Talking Heads Chart History |work=Billboard}}</ref> Plesni hit "[[Love Shack]]" benda [[the B-52's]] došao je do trećeg mjesta Top 100 liste [[1989.]] godine,<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-b-52s/chart-history |title=The B-52s Chart History |work=Billboard}}</ref> dok je album ''[[Cosmic Thing]]'' u manje od devet mjeseci od izlaska [[1989.]] godine postao dvostruko platinasti. [[The Human League]] su tokom 80-ih imali tri Top 10 singla, među kojima su "[[Don't You Want Me]]" i "[[Human (pjesma, the Human League)|Human]]" zasjele na prvo mjesto.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/the-human-league/chart-history |title=The Human League Chart History |work=Billboard}}</ref> Singl "[[Don't You (Forget About Me)]]" ([[1985.]]) škotskog benda [[Simple Minds]] zasjeo je na prvo mjesto Top 100 liste, dok je njihov naredni singl, "[[Alive and Kicking (pjesma)|Alive and Kicking]]", zasjeo na treće mjesto. [[The Go-Go's]] su također imali uspjeha na top listama; njihove pjesme "[[We Got the Beat]]" i "[[Vacation (pjesma, the Go-Go's)|Vacation]]" bile su druga i osma na Top 100 listi, dok je "[[Head Over Heels (pjesma, the Go-Go's)|Head Over Heels]]" dosegla 11. mjesto na istoj listi.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/go-gos/chart-history |title=Go-Go's Chart History |work=Billboard}}</ref> Njihov album ''[[Beauty and the Beat (album, the Go-Go's)|Beauty and the Beat]]'' iz [[1981.]] postao je dvostruko platinasti te je bio na prvom mjestu ''Billboard'' 200 liste tokom [[1982.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/go-gos/chart-history/billboard-200 |title=Go-Go's Chart History (''Billboard'' 200) |work=Billboard}}</ref><ref name=ArchiveEightyTwo>{{cite web |url=https://www.billboard.com/archive/charts/1982/billboard-200 |title=1982 Archive (''Billboard'' 200) |work=Billboard}}</ref> Iako nisu imali značajnog uspjeha na anglofonim listama, brojni novovalni i [[synthpop]] bendovi su ostvarili enorman uspjeh diljem europskih tržišta. Primjerice, debitantski album njemačkog benda [[Alphaville (bend)|Alphaville]], ''[[Forever Young (album, Alphaville)|Forever Young]]'' iz [[1984.]] godine, bio je prvi na top listama u čak šest europskih zemalja, dok je u Sjedinjenim Državama bio tek na 180. mjestu; album je bio platinasti u [[Švedska|Švedskoj]] te trostruko platinasti u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Njihova tri prva singla – "[[Big in Japan (pjesma, Alphaville)|Big in Japan]]", "[[Sounds Like a Melody]]" i "[[Forever Young (pjesma, Alphaville)|Forever Young]]" – također su bili uspjeh u Europi, dok su u Sjedinjenim Državama prošlo gotovo pa nezamijećeno; ipak, "[[Big in Japan (pjesma, Alphaville)|Big in Japan]]" je bio prvi na američkoj ''Hot Dance'' listi. [[Modern Talking]] je također imao hitove diljem Europe s pjesmama "[[You're My Heart, You're My Soul]]" i "[[Cheri, Cheri Lady]]", s tim da se na američkim top listama nikada nisu pojavili. Isto tako, [[Spandau Ballet]] su imali globalni uspjeh s pjesmom "[[True (pjesma, Spandau Ballet)|True]]", dok je njihov drugi veliki hit, "[[Gold (pjesma, Spandau Ballet)|Gold]]", prošao osjetno bolje u Europi nego u Sjedinjenim Državama, isto kao i album ''[[True (album, Spandau Ballet)|True]]''. == Povezano == * [[Spisak novovalnih izvođača i bendova]] * [[Punk]] * [[Post-punk]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * Bukszpan, Daniel. ''The Encyclopedia of New Wave''. [[Sterling Publishing]], 2012. {{ISBN|978-1-4027-8472-9}} * {{cite book |last=Cateforis |first=Theo |date=2011 |title=Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s |url=http://www.press.umich.edu/152565/are_we_not_new_wave |location= |publisher=The University of Michigan Press |isbn=0-472-03470-7 |accessdate=4 June 2014 | ref=harv}} * Coon, Caroline. ''"1988": the New Wave [and] Punk Rock Explosion''. Orbach and Chambers, 1977. {{ISBN|0-8015-6129-9}}. * Majewski, Lori: Bernstein, Jonathan ''Mad World: An Oral History of New Wave Artists and Songs That Defined the 1980s''. [[Abrams Image]], 15 April 2014. {{ISBN|978-1-4197-1097-1}} == Vanjske veze == * [http://newwavecomplex.com/ New Wave Complex] – the original page dedicated to New Wave music since 1996 * {{url| Last.FM/tag/new+wave/albums| New wave albums}} statistics and tagging at [[Last.FM]] * {{url| Last.FM/tag/new+wave/tracks| New wave tracks}} statistics and tagging at Last.FM * [http://www.britannica.com/eb/article-9098396/new-wave Encyclopædia Britannica Definition] * [https://news.google.com/newspapers?id=8RMQAAAAIBAJ&sjid=tIsDAAAAIBAJ&pg=5864,1359601&dq=music+|+pop+|+rock+new-wave A Real New Wave Rolls Out of Ohio] [[Robert Christgau]] for the [[Village Voice]] 17 April 1978 * [http://www.mtv.com/movies/news/articles/1617857/story.jhtml 1997 Interview with Brat Pack Film Director John Hughes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328114638/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1617857/story.jhtml |date=2010-03-28 }} Published MTV 7 August 2009 * [https://books.google.com/books?id=ODs8IEzC4Z0C&dq=The+Untold+Story+of+the+Police+and+the+Rise+of+New+Wave+Rock&printsec=frontcover&source=bl&ots=wRojlA2Jb5&sig=By88B5d4w9ipeY0nnI1S487w5yQ&hl=en&ei=nMDOSoqlH4TPlAedq52pCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CBMQ6AEwAw#v=onepage&q=&f=false Walking on the Moon: The Untold Story of the Police and the Rise of New Wave] book by [[Chris Campion]] previewed by [[Google Books]] * [http://www.krakowpost.com/article/1849 Rock Against the Bloc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102155357/http://www.krakowpost.com/article/1849 |date=2013-11-02 }} A look back at the Punk/New wave movement in Poland by the [[Krakow Post]] 1 February 2010 * [https://news.google.com/newspapers?id=oFY1AAAAIBAJ&sjid=eCUMAAAAIBAJ&pg=1480,26529883&dq=the-pale-fountains+new-wave&hl=en Drowning In My Nostalgia Philippine Inquirer 7 September 2002] A critic looks back at her teenage fan days in the Philippines and Los Angeles * [https://www.theguardian.com/music/2005/mar/19/popandrock And then came the wave When he was growing up in 1970s Northampton, Andrew Collins would have killed anyone who'd called his favourite bands new wave] by [[Andrew Collins (broadcaster)|Andrew Collins]] The Guardian 18 March 2005 * [http://djrioblog.com/2013/11/26/new-wave-artists-aging-gracefully-an-80s-world-gone-by/ New Wave artists aging gracefully. An 80s world gone by] {{Novi val i post-punk}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Novi val| ]] [[Kategorija:Muzički žanrovi]] [[Kategorija:Žanrovi rock muzike]] [[Kategorija:Punk]] [[Kategorija:Elektronička muzika]] [[Kategorija:1970-e u muzici]] [[Kategorija:1980-e u muzici]] [[Kategorija:1990-e u muzici]] [[Kategorija:2000-e u muzici]] [[Kategorija:2010-e u muzici]] o6omlzojg9kh4039yajziud067ge2xa 10 110408 42651828 40935158 2026-07-08T13:21:51Z Edgar Allan Poe 29250 42651828 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Nezavisna Država Hrvatska | flag alias = Flag of Independent State of Croatia.svg | flag alias-naval = Naval Ensign of the Independent State of Croatia.svg | link alias-naval = Navy of the Independent State of Croatia | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | variant = {{{variant|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | redir1 = NDH | related1 = Hrvatska }} npfoc1fb5wv8u2jugxz49acftrvqfct 42651829 42651828 2026-07-08T13:22:15Z Edgar Allan Poe 29250 42651829 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Nezavisna Država Hrvatska | genitiv = Nezavisne Države Hrvatske | flag alias = Flag of Independent State of Croatia.svg | flag alias-naval = Naval Ensign of the Independent State of Croatia.svg | link alias-naval = Navy of the Independent State of Croatia | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | variant = {{{variant|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | redir1 = NDH | related1 = Hrvatska }} 1m8cw2h0hfxxncvotllo0ltu8hqtey6 10 116107 42651884 5013254 2026-07-08T14:13:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651884 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Portugal 2004 EP | bg = #900020 | fg = gold | bordercolor = #006600 | country = Portugal | genitiv = Portugala | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = EP 2004. (2. mjesto) | p1 = [[Ricardo Pereira|Ricardo]] | p2 = [[Paulo Ferreira|Ferreira]] | p3 = [[Rui Jorge|Rui&nbsp;Jorge]] | p4 = [[Jorge Andrade|Andrade]] | p5 = [[Fernando Couto|F.&nbsp;Couto]]&nbsp;(c) | p6 = [[Costinha]] | p7 = [[Luís Figo|Figo]] | p8 = [[Petit (portugalski fudbaler)|Petit]] | p9 = [[Pauleta]] | p10 = [[Rui Costa|Rui&nbsp;Costa]] | p11 = [[Simão Sabrosa|Simão]] | p12 = [[Quim (fudbaler rođen 1975)|Quim]] | p13 = [[Miguel Monteiro|Miguel]] | p14 = [[Nuno Valente|N.&nbsp;Valente]] | p15 = [[Beto (portugalski fudbaler rođen 1976)|Beto]] | p16 = [[Ricardo Carvalho|Carvalho]] | p17 = [[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] | p18 = [[Maniche]] | p19 = [[Tiago Mendes|Tiago]] | p20 = [[Deco]] | p21 = [[Nuno Gomes]] | p22 = [[José Moreira|Moreira]] | p23 = [[Hélder Postiga|H.&nbsp;Postiga]] | coach = [[Luiz Felipe Scolari|Scolari]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Portugal]] </noinclude> pbcskkt15chm746g0euoia2yyd5gjhp 10 116120 42651886 23656224 2026-07-08T14:13:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651886 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Španjolska 2004 EP | bg = #DB000D | fg = #FBEA0E | bordercolor = #000030 | country = Španjolska | genitiv = Španjolske | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = EP 2004. | p1 = [[Santiago Cañizares|Cañizares]] | p2 = [[Joan Capdevila|Capdevila]] | p3 = [[Carlos Marchena|Marchena]] | p4 = [[David Albelda|Albelda]] | p5 = [[Carles Puyol|Puyol]] | p6 = [[Iván Helguera|Helguera]] | p7 = [[Raúl González|Raúl]] (c) | p8 = [[Rubén Baraja|Baraja]] | p9 = [[Fernando Torres|F. Torres]] | p10 = [[Fernando Morientes|Morientes]] | p11 = [[Albert Luque|Luque]] | p12 = [[Gabri García|Gabri]] | p13 = [[Daniel Aranzubia|Aranzubia]] | p14 = [[Vicente Rodríguez|Vicente]] | p15 = [[Raúl Bravo|Bravo]] | p16 = [[Xabi Alonso|Alonso]] | p17 = [[Joseba Etxeberria|Etxeberria]] | p18 = [[César Martín|César]] | p19 = [[Joaquín Sánchez|Joaquín]] | p20 = [[Xavi]] | p21 = [[Juan Carlos Valerón|Valerón]] | p22 = [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]] | p23 = [[Iker Casillas|Casillas]] | coach = [[Iñaki Sáez|Sáez]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Španjolska]] </noinclude> ql7qfrjogjzfc4wx7dijy18yl4qlo9q 10 116125 42651883 4912983 2026-07-08T14:12:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651883 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Njemačka 2004 EP | bg = white | fg = black |bordercolor=black | country = Njemačka | genitiv = Njemačke | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = EP 2004. | p1 = [[Oliver Kahn|Kahn]]&nbsp;(c) | p2 = [[Andreas Hinkel|Hinkel]] | p3 = [[Arne Friedrich|Friedrich]] | p4 = [[Christian Wörns|Wörns]] | p5 = [[Jens Nowotny|Nowotny]] | p6 = [[Frank Baumann|Baumann]] | p7 = [[Bastian Schweinsteiger|Schweinsteiger]] | p8 = [[Dietmar Hamann|Hamann]] | p9 = [[Fredi Bobic|Bobic]] | p10 = [[Kevin Kurányi|Kurányi]] | p11 = [[Miroslav Klose|Klose]] | p12 = [[Jens Lehmann|Lehmann]] | p13 = [[Michael Ballack|Ballack]] | p14 = [[Thomas Brdarić|Brdarić]] | p15 = [[Sebastian Kehl|Kehl]] | p16 = [[Jens Jeremies|Jeremies]] | p17 = [[Christian Ziege|Ziege]] | p18 = [[Fabian Ernst|Ernst]] | p19 = [[Bernd Schneider|Schneider]] | p20 = [[Lukas Podolski|Podolski]] | p21 = [[Philipp Lahm|Lahm]] | p22 = [[Torsten Frings|Frings]] | p23 = [[Timo Hildebrand|Hildebrand]] | coach = [[Rudi Völler|Völler]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Njemačka]] </noinclude> jpl38igrq7do0227z1buyv4ut3w3c6j 10 116133 42651877 25637861 2026-07-08T14:12:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651877 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Češka 2004 EP | bg = #DD0000 | fg = white | bordercolor = #000080 | country = Češka | genitiv = Češke | comp link = UEFA Euro 2004. | comp = EP 2004. | p1 = [[Petr Čech|Čech]] | p2 = [[Zdeněk Grygera|Grygera]] | p3 = [[Pavel Mareš|Mareš]] | p4 = [[Tomáš Galásek|Galásek]] | p5 = [[René Bolf|Bolf]] | p6 = [[Marek Jankulovski|Jankulovski]] | p7 = [[Vladimír Šmicer|Šmicer]] | p8 = [[Karel Poborský|Poborský]] | p9 = [[Jan Koller|Koller]] | p10 = [[Tomáš Rosický|Rosický]] | p11 = [[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] (c) | p12 = [[Vratislav Lokvenc|Lokvenc]] | p13 = [[Martin Jiránek|Jiránek]] | p14 = [[Štěpán Vachoušek|Vachoušek]] | p15 = [[Milan Baroš|Baroš]] | p16 = [[Jaromír Blažek|Blažek]] | p17 = [[Tomáš Hübschman|Hübschman]] | p18 = [[Marek Heinz|Heinz]] | p19 = [[Roman Týce|Týce]] | p20 = [[Jaroslav Plašil|Plašil]] | p21 = [[Tomáš Ujfaluši|Ujfaluši]] | p22 = [[David Rozehnal|Rozehnal]] | p23 = [[Antonín Kinský|Kinský]] | coach = [[Karel Brückner|Brückner]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Češka]] </noinclude> 3yw7h2zxw9hwfssevrnsywsbccrx24v 10 116142 42651879 41261228 2026-07-08T14:12:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651879 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Francuska 2004 EP | bg = #0055A4 | fg = #FFFFFF | bordercolor = #EF4135 | country = Francuska | genitiv = Francuske | flagvar = 1976 | comp = UEFA Euru 2004. | comp link = UEFA Euro 2004 | p1 = [[Mickaël Landreau|Landreau]] | p2 = [[Jean-Alain Boumsong|Boumsong]] | p3 = [[Bixente Lizarazu|Lizarazu]] | p4 = [[Patrick Vieira|Vieira]] | p5 = [[William Gallas|Gallas]] | p6 = [[Claude Makélélé|Makélélé]] | p7 = [[Robert Pirès|Pirès]] | p8 = [[Marcel Desailly|Desailly]]&nbsp;(c) | p9 = [[Louis Saha|Saha]] | p10 = [[Zinedine Zidane|Zidane]] | p11 = [[Sylvain Wiltord|Wiltord]] | p12 = [[Thierry Henry|Henry]] | p13 = [[Mikaël Silvestre|Silvestre]] | p14 = [[Jérôme Rothen|Rothen]] | p15 = [[Lilian Thuram|Thuram]] | p16 = [[Fabien Barthez|Barthez]] | p17 = [[Olivier Dacourt|Dacourt]] | p18 = [[Benoît Pedretti|Pedretti]] | p19 = [[Willy Sagnol|Sagnol]] | p20 = [[David Trezeguet|Trezeguet]] | p21 = [[Steve Marlet|Marlet]] | p22 = [[Sidney Govou|Govou]] | p23 = [[Grégory Coupet|Coupet]] | coach = [[Jacques Santini|Santini]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Francuska]] [[Kategorija:Francuski sportski šabloni]] </noinclude> dmal3w6cf82wimly8n5fybqrwiwkwj3 10 129281 42651878 40887075 2026-07-08T14:12:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651878 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Engleska 2004 EP | bg = white | fg = navy | bordercolor = navy | country = Engleska | genitiv = Engleske | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = UEFA Euru 2004. | p1 = [[David James (fudbaler)|James]] | p2 = [[Gary Neville|G.&nbsp;Neville]] | p3 = [[Ashley Cole|A.&nbsp;Cole]] | p4 = [[Steven Gerrard|Gerrard]] | p5 = [[John Terry|Terry]] | p6 = [[Sol Campbell|Campbell]] | p7 = [[David Beckham|Beckham]]&nbsp;(c) | p8 = [[Paul Scholes|Scholes]] | p9 = [[Wayne Rooney|Rooney]] | p10 = [[Michael Owen|Owen]] | p11 = [[Frank Lampard|Lampard]] | p12 = [[Wayne Bridge|Bridge]] | p13 = [[Paul Robinson (fudbaler rođen 1979)|Robinson]] | p14 = [[Phil Neville|P.&nbsp;Neville]] | p15 = [[Ledley King|King]] | p16 = [[Jamie Carragher|Carragher]] | p17 = [[Nicky Butt|Butt]] | p18 = [[Owen Hargreaves|Hargreaves]] | p19 = [[Joe Cole|J.&nbsp;Cole]] | p20 = [[Kieron Dyer|Dyer]] | p21 = [[Emile Heskey|Heskey]] | p22 = [[Ian Walker (fudbaler)|Walker]] | p23 = [[Darius Vassell|Vassell]] | coach = [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Engleska]] </noinclude> sw2ukiy6feepga7qyc72vz5vkhi77tp 10 129636 42651888 41064316 2026-07-08T14:13:17Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651888 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Švicarska 2004 EP | bg = #d81e05 | fg = white | country = Švicarska | genitiv = Švicarske | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = UEFA Euru 2004. | p1 = [[Jörg Stiel|Stiel]] | p2 = [[Bernt Haas|Haas]] | p3 = [[Bruno Berner|Berner]] | p4 = [[Stéphane Henchoz|Henchoz]] | p5 = [[Murat Yakin|Murat&nbsp;Yakin]] | p6 = [[Johann Vogel|Vogel]] | p7 = [[Ricardo Cabanas|Cabanas]] | p8 = [[Raphaël Wicky|Wicky]] | p9 = [[Alexander Frei|Frei]] | p10 = [[Hakan Yakin|Hakan&nbsp;Yakin]] | p11 = [[Stéphane Chapuisat|Chapuisat]] | p12 = [[Pascal Zuberbühler|Zuberbühler]] | p13 = [[Marco Zwyssig|Zwyssig]] | p14 = [[Ludovic Magnin|Magnin]] | p15 = [[Daniel Gygax|Gygax]] | p16 = [[Fabio Celestini|Celestini]] | p17 = [[Christoph Spycher|Spycher]] | p18 = [[Benjamin Huggel|Huggel]] | p19 = [[Tranquillo Barnetta|Barnetta]] | p20 = [[Patrick Müller|Müller]] | p21 = [[Milaim Rama|Rama]] | p22 = [[Johan Vonlanthen|Vonlanthen]] | p23 = [[Sébastien Roth|Roth]] | coach = [[Köbi Kuhn|Kuhn]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Švicarska]] [[Kategorija:Švicarski šabloni]] </noinclude> 6r0g2rjq7nuao2zviykjdcf0nt3dfv4 10 130359 42651887 4882334 2026-07-08T14:13:13Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651887 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Švedska 2004 EP | bg = #FFF01C | fg = #005B99 |bordercolor= #005B99 | country = Švedska | genitiv = Švedske | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = EP 2004. | p1 = [[Andreas Isaksson|Isaksson]] | p2 = [[Teddy Lučić|Lučić]] | p3 = [[Olof Mellberg|Mellberg]] (c) | p4 = [[Johan Mjällby|Mjällby]] | p5 = [[Erik Edman|Edman]] | p6 = [[Tobias Linderoth|Linderoth]] | p7 = [[Mikael Nilsson|Nilsson]] | p8 = [[Anders Svensson|Svensson]] | p9 = [[Fredrik Ljungberg|Ljungberg]] | p10 = [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] | p11 = [[Henrik Larsson|Larsson]] | p12 = [[Magnus Hedman|Hedman]] | p13 = [[Petter Hansson|Hansson]] | p14 = [[Alexander Östlund|Östlund]] | p15 = [[Andreas Jakobsson|Jakobsson]] | p16 = [[Kim Källström|Källström]] | p17 = [[Anders Andersson|Andersson]] | p18 = [[Mattias Jonson|Jonson]] | p19 = [[Pontus Farnerud|Farnerud]] | p20 = [[Marcus Allbäck|Allbäck]] | p21 = [[Christian Wilhelmsson|Wilhelmsson]] | p22 = [[Erik Wahlstedt|Wahlstedt]] | p23 = [[Magnus Kihlstedt|Kihlstedt]] | coach = [[Lars Lagerbäck|Lagerbäck]] i [[Tommy Söderberg|Söderberg]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Švedska]] </noinclude> c19h8dfyvnihysxmi4tp0wl7ppx2vzj 10 131696 42651882 40897850 2026-07-08T14:12:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651882 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Nizozemska 2004 EP | bg = #F1771D | fg = White | country = Nizozemska | genitiv = Nizozemske | comp link = UEFA Euro 2004. | comp = UEFA Euru 2004. (polufinalisti) | p1 = [[Edwin van der Sar|Van&nbsp;der&nbsp;Sar]] | p2 = [[Michael Reiziger|Reiziger]] | p3 = [[Jaap Stam|Stam]] | p4 = [[Wilfred Bouma|Bouma]] | p5 = [[Giovanni van Bronckhorst|Van&nbsp;Bronckhorst]] | p6 = [[Phillip Cocu|Cocu]] | p7 = [[Andy van der Meyde|Van&nbsp;der&nbsp;Meyde]] | p8 = [[Edgar Davids|Davids]] | p9 = [[Patrick Kluivert|Kluivert]] | p10 = [[Ruud van Nistelrooy|Van&nbsp;Nistelrooy]] | p11 = [[Rafael van der Vaart|Van&nbsp;der&nbsp;Vaart]] | p12 = [[Roy Makaay|Makaay]] | p13 = [[Sander Westerveld|Westerveld]] | p14 = [[Wesley Sneijder|Sneijder]] | p15 = [[Frank de Boer|De&nbsp;Boer]]&nbsp;(c) | p16 = [[Marc Overmars|Overmars]] | p17 = [[Pierre van Hooijdonk|Van&nbsp;Hooijdonk]] | p18 = [[John Heitinga|Heitinga]] | p19 = [[Arjen Robben|Robben]] | p20 = [[Clarence Seedorf|Seedorf]] | p21 = [[Paul Bosvelt|Bosvelt]] | p22 = [[Boudewijn Zenden|Zenden]] | p23 = [[Ronald Waterreus|Waterreus]] | coach = [[Dick Advocaat|Advocaat]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Nizozemska]] </noinclude> hv9mp28p4ytphviqzsa1kruzh0lrfrp 0 142476 42652004 42320378 2026-07-08T22:44:10Z ~2026-38840-12 373227 Pisalo je Njujarku a treba New Yorku 42652004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u New Yorku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 7eri41u028k3fk8m43x0cqeazho2cz3 42652005 42652004 2026-07-08T22:47:43Z ~2026-38840-12 373227 dodao naslov grada Njuajark u kome je rodjen glumac Dzo Peši 42652005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] ktlj6ca3siycb3zgqk94nyz9qgynu1h 42652006 42652005 2026-07-08T22:54:14Z ~2026-38840-12 373227 Dodao naziv filma na naš maternji jezik 42652006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 6m4t6mudd01k7fem4padshhg6pehexl 42652007 42652006 2026-07-08T22:58:33Z ~2026-38840-12 373227 42652007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 5mwnj308u7apvydfpf7up0ani2t7ukr 42652008 42652007 2026-07-08T23:01:27Z ~2026-38840-12 373227 42652008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 2352nuhzb0nk5tk5ff9n69m8cgi2rit 42652009 42652008 2026-07-08T23:04:22Z ~2026-38840-12 373227 42652009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] c20t8hj1i7ves98cx2iif9zjoqdvx37 42652010 42652009 2026-07-08T23:06:09Z ~2026-38840-12 373227 42652010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] byvmim7pjrwh0gz0wmeis94u3k0f7to 42652011 42652010 2026-07-08T23:08:26Z ~2026-38840-12 373227 42652011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] obmi5w7z19v03ltii6aitk3t4q9q261 42652012 42652011 2026-07-08T23:08:59Z ~2026-38840-12 373227 42652012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 0sk523av4s1jwcaec8lvl1s561pglel 42652013 42652012 2026-07-08T23:09:43Z ~2026-38840-12 373227 42652013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] sbw7oufsvkz4e38o78w7derjwhyhm4l 42652015 42652013 2026-07-08T23:12:18Z ~2026-38840-12 373227 42652015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || || Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 0dt8og2lg4qr0ihpbr53cdsvodet6cx 42652020 42652015 2026-07-08T23:14:00Z ~2026-38840-12 373227 42652020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || || Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] chrijxmacqs7byvcghbig5ot0aw5kzq 42652021 42652020 2026-07-08T23:15:23Z ~2026-38840-12 373227 42652021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || || Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || || |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] bz5g7lah3vj62f5lu2ajmtkkebwdpg9 42652038 42652021 2026-07-08T23:22:12Z ~2026-38840-12 373227 42652038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || || Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || || |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 24oxug80xzs80obj72s3v6ehxe15wbq 42652041 42652038 2026-07-08T23:25:51Z ~2026-38840-12 373227 42652041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || || Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "|| |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 8z1bmqmrmdxej9x96irocuuyvamzds7 42652042 42652041 2026-07-08T23:26:45Z ~2026-38840-12 373227 42652042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "|| |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] oyzqhj6n1gbmeycwa3qq8zmkbsen2wg 42652044 42652042 2026-07-08T23:31:14Z ~2026-38840-12 373227 42652044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "|| |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 1eyp8raoi1gtxgeuybu820ikr3e1ma4 42652045 42652044 2026-07-08T23:32:59Z ~2026-38840-12 373227 42652045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "|| |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] pe1v585lvii7twofqowawbd19j0jv5i 42652046 42652045 2026-07-08T23:37:41Z ~2026-38840-12 373227 42652046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "|| |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 5upgz0ny161bh5xri6itkupm4vhbui7 42652049 42652046 2026-07-08T23:40:23Z ~2026-38840-12 373227 42652049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] tt9vd9yf76os94k1y4hocm6ypocn0qm 42652050 42652049 2026-07-08T23:43:00Z ~2026-38840-12 373227 42652050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} {| class="wikitable" |+ ! ! ! ! |- | | | | |- | colspan="4" | |- | | | | |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] i1o9tzmq6am0htx5ls7ezxbkm3wo3z4 42652051 42652050 2026-07-08T23:45:06Z ~2026-38840-12 373227 42652051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] tt9vd9yf76os94k1y4hocm6ypocn0qm 42652052 42652051 2026-07-08T23:47:51Z ~2026-38840-12 373227 42652052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- | | | | |- | | | | |- | | | | |- | | | | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] j0qikvbvb2xkwa9objphe3ixbjni5bq 42652053 42652052 2026-07-08T23:48:29Z ~2026-38840-12 373227 42652053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2019 |333 |33 |333 |- | | | | |- | | | | |- | | | | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] p6rvr6gbjwucfdkblgf7in2bmcald2f 42652054 42652053 2026-07-08T23:55:05Z ~2026-38840-12 373227 42652054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2019 |333 |33 |333 |- | | |ff | |- | | | | |- | | | | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 5jsv5ar4xaurc3ymm6ct9bxzwcyxb38 42652055 42652054 2026-07-08T23:57:08Z ~2026-38840-12 373227 42652055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2010 | | | |- |2015 | | | |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 | | | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 0g5veitf1xdwjt2nyuu2ka4u09nse57 42652056 42652055 2026-07-08T23:58:49Z ~2026-38840-12 373227 42652056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2010 | |Love Ranch | |- |2015 | | |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 | |Day of the Fight | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 4bed4sgpzpzzfura3sd8fulbsf7dulu 42652057 42652056 2026-07-08T23:59:39Z ~2026-38840-12 373227 42652057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch | |- |2015 | | |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 | |Day of the Fight | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 07gmjoa6fzasf8iucbqezvx8fcim0ru 42652058 42652057 2026-07-09T00:00:31Z ~2026-38840-12 373227 42652058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch | |- |2015 | | |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 789ruluy3xoumz3nmaza2wxuotoo3rp 42652059 42652058 2026-07-09T00:01:24Z ~2026-38840-12 373227 42652059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd || |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 | | |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 2j252jamme9i293jbia7gnhgqusc5bz 42652060 42652059 2026-07-09T00:02:45Z ~2026-38840-12 373227 42652060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood ||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 | | |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight | |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 194ilreag8b7iw4gi85du4gg0h3o263 42652063 42652060 2026-07-09T00:21:33Z ~2026-38840-12 373227 42652063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| ^{Jimmy Hollywood}||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Sava : Srce ratnika ( prevod sa ruskog jezika , film je ruski ) |A Warriors’Tail |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 00lbqcb23pr283fysffipsffcy8iwqc 42652066 42652063 2026-07-09T00:47:39Z ~2026-38840-12 373227 42652066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| ^{Jimmy Hollywood}||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Sava : Srce ratnika ( prevod sa ruskog jezika , film je ruski ) |A Warrior′s Tail , also known as Savva :Heart of the Warrior |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] gddcawncqeq65nu4xox0nffggoi9oga 42652067 42652066 2026-07-09T00:47:47Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-38840-12|~2026-38840-12]] ([[User talk:~2026-38840-12|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42320378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u [[Njuark]]u, [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući suradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 0kdhslka4vo17ce18vm3yrnfuc2vg9j 42652068 42652067 2026-07-09T00:48:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Filografija */ 42652068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u [[Njuark]]u, [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] dt3cnfd19v183bz8k9s1x8rgid7rbnf 42652070 42652068 2026-07-09T00:59:47Z ~2026-38840-12 373227 42652070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| ^{Jimmy Hollywood}||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Sava : Srce ratnika ( prevod sa ruskog jezika , film je ruski ) |A Warriors’Tail |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe 2 |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] ly7nak70lbr1t5ro1divz3ewpdozoo9 42652071 42652070 2026-07-09T01:00:13Z ~2026-38840-12 373227 42652071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| ^{Jimmy Hollywood}||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Sava : Srce ratnika ( prevod sa ruskog jezika , film je ruski ) |A Warriors’Tail |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 00lbqcb23pr283fysffipsffcy8iwqc 42652072 42652071 2026-07-09T01:05:19Z ~2026-38840-12 373227 42652072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| ^{Jimmy Hollywood}||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin "||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Ratnikova priča , Sava :Srce ratnika |A Warrior′s Tail , also known as Savva :Heart of the Warrior |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] 0v0zee4lw9vqnmcyp9x947t9m6urx28 42652073 42652072 2026-07-09T01:08:16Z ~2026-38840-12 373227 42652073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u Njuarku , [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || Sakupljač smrti || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || Dragi gospodine divni || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || Laki novac|| ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || Svi u zatvor|| ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || Eureka || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || Čovjek u plamenu || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || Moonwalker|| ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || Betsino vjenčanje|| ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || Super || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || JFK|| ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || Moj rođak Vini || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || Oko javnosti || The Public Eye || Lion Bernstin |- | [[1992]] || Sam u kući 2 : Izgubljeni u Njujorku || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || Priča iz Bronksa || ''A Bronx Tale'' || Karmajn |- | [[1994]] || Džimi Holivud|| Jimmy Hollywood||Džimi Alto |- | 1994. || Sa počastima|| With Honors || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || 8 glava u torbi|| 8 Heads in Duffel Beg || Tomi Big Bols |- | 1998. || Na pecanju || Gone Fishin ’||Joe Waters |- | [[1998]] || Smrtonosno oružje 4 || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || Dobri pastir || The Good Stepherd ||Joseph Palmi |- |2010 |Ljubavni ranč |Love Ranch |Charlie Bontempo |- |2015 |Ratnikova priča , Sava :Srce ratnika |A Warrior′s Tail , also known as Savva :Heart of the Warrior |Komar ( voice ) |- |2019 |Irac |The Irishman |Russell Bufalino |- |2023 |Dan borbe |Day of the Fight |Mike’s father |}{{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] i0b5g1txmvh2ow9qvtory13fgjfth3n 42652086 42652073 2026-07-09T01:37:48Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-38840-12|~2026-38840-12]] ([[User talk:~2026-38840-12|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42652068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u [[Njuark]]u, [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] dt3cnfd19v183bz8k9s1x8rgid7rbnf 42652087 42652086 2026-07-09T01:38:02Z Edgar Allan Poe 29250 Zaštićena stranica [[Joe Pesci]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16. jula 2026. u 01:38 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16. jula 2026. u 01:38 (UTC))) 42652068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Džo Peši | ime_po_rođenju = '''Džozef Frenk Peši''' | slika = JoePesci-2009.jpg | opis_slike = Džo Peši 2009. godine. | datum_rođenja = [[9. 2.|9. februar]] [[1943]]. | mjesto_rođenja = [[Njuark]], [[New Jersey|Nju Džersi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]''' <br /> 1990 ''[[Goodfellas]]'' }} '''Džo Peši''' ({{Jez-eng| Joe Pesci }}) je američki glumac, rođen [[9. 2.|9. februara]] [[1943]]. godine u [[Njuark]]u, [[New Jersey|Nju Džersi]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). == Biografija == Peši je rođen u [[Njuark]]u ([[New Jersey|Nju Džersi]]) od oca Edvarda Franciska Pešija, vozača viljuškara i barmena i majke Mary DeLores Mesce, koja je radila honorarno kao frizerka. Pešijev otac radio je za [[Dženeral Motors]]. Peši je počeo raditi u šezdesetima kao brijač, krenuvši majčinim stopama; izdao je i album ''Little Joe Sure Can Sing'' pod imenom Džozef Riči, zajedno sa bendom čiji je član bio i njegov dobar prijatelj i budući saradnik na filmu, [[Frenk Vinsent]]. Prekretnica u filmskoj karijeri bio je film [[Martin Scorsese|Martina Skorsezea]] iz [[1980]]. godine, sportska drama [[Raging Bull|Razjareni bik]], u kojem je Peši glumio brata [[Robert De Niro|Roberta De Nira]]. Posle je, takođe, nastupao sa De Nirom nekoliko puta, često u sličnim ulogama, u filmovima Bilo jednom u Americi (za koji je angažovan na De Nirov zahtev), [[Goodfellas|Dobri momci]] (za koji je dobio [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]] za najboljeg sporednog glumca), i [[Casino (film)|Kazino]]. Par je postao toliko popularan da je se pojavio skeč u programu [[Saturday Night Live]], nazvan [[The Joe Pesci Show]] (Peši i [[Robert De Niro|Robert de Niro]] pojavili su se u jednoj epizodi kao gosti iznenađenja). Peši je nastupio i u prva dva filma iz serijala Sam u kući, u ulozi jednog od dvojice nespretnih lopova (zajedno sa [[Dejvid Stern|Dejvidom Sternom]]) koji pokušavaju opljačkati kuću Mekolija Kalikina ; jedna od njegovih najboljih nemafijaških uloga bila je ona Dejvida Ferija u filmu JFK. Nastupio je u tri filma iz serijala [[Lethal Weapon|Smrtonosno oružje]] kao podli, ali simpatični Leo Gec. Godine [[1999]]. Peši je objavio kako prestaje glumiti kako bi se posvetio muzičkoj karijeri i uživao u životu podalje od kamere. Peši se ipak vratio glumi kad se pojavio u maloj ulozi u De Nirovom filmu iz [[2006]]. godine, [[Dobri pastir]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | [[1961]] || || ''[[Hey, Let's Twist]]'' || momak u klubu |- | 1969. || || ''[[Out Of It]]'' || Majkl |- | [[1976]] || || ''[[The Death Collector]]'' || Džo Salvino |- | [[1980]] || [[Raging Bull|Razjareni bik]] || ''Raging Bull'' || Džoi Lamota |- | [[1982]] || || ''[[Dear Mr. Wonderful]]'' || Rubi Denis |- | [[1983]] || || ''[[Easy Money]]'' || Niki Kerone |- | [[1984]] || [[Bilo jednom u Americi]] || ''Once Upon A Time In America'' || Frenki Minaldi |- | [[1984]] || || ''[[Everybody In Jail]]'' || Korado Parisi |- | [[1984]] || || ''[[Eureka (1984 film)|Eureka]]'' || Majakofski |- | [[1987]] || || ''[[Man on Fire (1987 film)|Man on Fire]]'' || Dejvid Kulidž |- | [[1988]] || || ''[[Moonwalker]]'' || Mister Big |- | [[1989]] || [[Lethal Weapon 2|Smrtonosno oružje 2]] || ''Lethal Weapon 2'' || Lio Gec |- | [[1990]] || || ''[[Betsy's Wedding]]'' || Oskar Hener |- | [[1990]] || [[Goodfellas|Dobri momci]] || ''Goodfellas'' || Tomi Devito |- | 1990. || [[Home Alone|Sam u kući]]|| ''[[Home Alone]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1991]] || || ''[[The Super]]'' || ''Louie Kritski'' |- | [[1991]] || || ''[[JFK (film)|JFK]]'' || Dejvid Feri |- | [[1992]] || || ''[[My Cousin Vinny]]'' || ''Vincent LaGuardia Gambini'' |- | 1992. || [[Lethal Weapon 3|Smrtonosno oružje 3]] || ''Lethal Weapon 3'' ||Lio Gec |- | [[1992]] || || ''[[The Public Eye (film)|The Public Eye]]'' || Lion Bernstin |- | [[1992]] || || ''[[Home Alone 2: Lost in New York|Home Alone 2: Lost In New York]]'' || ''Harry Lime'' |- | [[1993]] || || ''[[A Bronx Tale]]'' || Karmajn |- | [[1994]] || || ''[[Jimmy Hollywood]]'' ||Džimi Alto |- | 1994. || || ''[[With Honors]]'' || Sajmon Vajdler |- | [[1995]] || [[Casino (film)|Kazino]] || ''Casino'' || Niki Santoro |- | [[1997]] || || ''[[8 Heads In A Duffel Bag]]'' || Tomi Big Bols |- | 1998. || || ''[[Gone Fishin' (film)|Gone Fishin']]'' || Džo Voters |- | [[1998]] || [[Smrtonosno oružje 4]] || ''Lethal Weapon 4'' || Lio Gec |- | [[2006]] || || ''[[The Good Shepherd (film)|The Good Shepherd]]'' || Džozef Palmi |} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Joe Pesci }} * {{IMDb ime|id= 0000582|name= Džo Peši }} {{Oscar za najboljeg sporednog glumca}} {{Lifetime|1943||Pesci, Joe}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]] dt3cnfd19v183bz8k9s1x8rgid7rbnf 0 153855 42652173 42344323 2026-07-09T06:54:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652173 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Osorno | ime_genitiv =Osorna | izvorno_ime = | slika_panorama =Plaza_Osorno_chile.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike=Centralni [[trg]] | slika_lokacijska_karta_država =Čile | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Osorna u Čileu | širina-stupnjevi =40 | širina-minute =34 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =73 | dužina-minute=08 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Čile}} | lokacija1_ime =[[Čileanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Los Lagos (regija)|Los Lagos]] | lokacija2_ime =[[Čileanske provincije|Provincija]] | lokacija2_info = [[Osorno (provincija)|Osorno]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1558]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik|Alcalde]] | ime_vođe =Jaime Bertín | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna= | površina_uža =32.4 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira=951<ref name=com/> | visina =39<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=147,826<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =4,567 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire =173,410<ref name=com/> | stanovništvo_šire_gustoća =182.3 / stan. / [[km²]]<ref name=com/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=[[UTC-4]] | utc_pomak =-3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj=56-65<ref name=com/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Osorno''' je [[grad]] od 147,826<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/chile/loslagos/ | title =''Chile: Los Lagos'' | accessdate =22.12.2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[općina]] od 173,410 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=com>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/chile/mun/admin/osorno/10301__osorno/ | title =''Osorno Municipality in Chile'' | accessdate =22.12.2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Čile]]a u [[Los Lagos (regija)|Regiji Los Lagos]], u [[Osorno (provincija)|Provinciji Osorno]] u kojoj je [[glavni grad|administrativni centar]]. == Geografija == Osorno leži u [[Centralna čileanska dolina|Centralnoj dolini]] na [[ušće|ušću]] [[rijeka|riječice]] Damas u [[Rahue (rijeka)|Rahue]] ([[pritoka]] [[Bueno (rijeka)|Rijeke Bueno]]), udaljen 105 [[km]] [[sjever]]no od [[Los Lagos (regija)|regionalnog]] [[glavni grad|centra]] [[Puerto Montt]]a i 945 [[km]] od [[Santiago de Chile|Santiaga]]. Kako leži na trasi [[Panamerički autoput|Panameričkog autoputa]] i magistralne [[željeznička pruga|željezničke pruge]], veliko je [[raskršće]] prema [[argentina|argentinskom]] [[San Carlos de Bariloche|Barilochu]]. [[datoteka:Mirador de Osorno.jpg|thumb|left|240px|[[Panorama]] grada]] == Historija == [[Historija]] mjesta seže do [[1558]]., kad ga je osnovao tadašnji [[kapetan general]] (guverner) ''García Hurtado de Mendoza'', pod imenom ''San Mateo de Osorno''.<ref name=his/> Zbog zlostavljanja [[autohtoni narodi|autohtonih]] [[Huilliche|Huillicha]], u čem su prednjačili [[konkvistador]]i, krajem [[1598]]. njihov poglavica [[Pelantaro]] uspio je podići velik [[ustanak]] i počeo uništavati sva [[naselje|naselja]] i [[fortifikacija|utvrde]] koje su [[Špansko Carstvo|španjolski]] [[kolonizacija|kolonisti]] podigli [[jug|južno]] od [[rijeka|rijeke]] [[Biobío (rijeka)|Biobío]].<ref name=his/> U [[januar]]u [[1600]]. započela je [[opsada]] Osorna, branioci su izdržali pune četiri godine, ali su ga onda napustili zbog [[glad]]i i žeđi.<ref name=his/> Zbog tog je tokom dobrog dijela [[kolonizacija|kolonijalnog]] perioda Osorno egzistirao samo kao [[legenda]]. Tek je krajem [[1793]]. za [[mandat]]a [[Kapetan general]]a - [[Generalna kapetanija Čile|Generalne kapetanije Čile]] [[Ambrosio O'Higgins|Ambrosia O'Higginsa]] počela njegova obnova izgradnjom nove [[fortifikacija|utvrde]] Kraljica Luisa.<ref name=his/> [[Ambrosio O'Higgins|O'Higginsov]] cilj je bio da na taj način osigura [[kopno|kopneni]] [[put]] do [[Chiloé|Otoka Chiloé]], kao i da Osorno postane [[poljoprivreda|poljoprivredna]] kolonija i da tako osigura [[hrana|hranu]] za udaljene [[jug|južne]] krajeve, da se nemora sve dovoziti iz [[Santiago de Chile|Santiaga]].<ref name=his/> Od polovice [[19. vijek]]a u Osorno se doselilo puno [[nijemci|njemačkih]] [[kolonizacija|kolonista]], koji su grad obilježili svojom kulturom. Velik doprinos razvoju grada bio je dolazak [[Željeznica|željeznice]] [[1895]]. i produženje [[Željeznička pruga|pruge]] do [[Puerto Montt]]a [[1911]]. Ona je omogućila [[transport]] [[stoka|stoke]] do udaljenih [[tržnica|tržišta]] na [[sjever]]u. U to vrijeme [[1908]]. otvorene su i prve dvije [[banka|banke]], a [[1913]]. i treća.<ref name=his/> Od [[1908]]. grad ima i [[Električna rasvjeta|električnu rasvjetu]] po glavnim [[bulevar]]ima, a od [[1940]]. Osorno je postao [[glavni grad|administrativni centar]] vlastite [[Osorno (provincija)|Provincije Osorno]], pa je krajem [[1960-e|1960-ih]] podignuto je dosta [[državna uprava|administrativnih]] [[zgrada]], [[park]]ova i novih [[trg]]ova.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.municipalidadosorno.cl/ciudad.php | title =''Reseña Historia Urbana de Osorno'' | accessdate =22.12.2020. | language =španjolski | publisher =Ilustre Municipalidad de Osorno | archive-date =2020-11-30 | archive-url =https://web.archive.org/web/20201130170853/https://www.municipalidadosorno.cl/ciudad.php | url-status =dead }}</ref> == Znamenitosti == Pored [[katedrala|katedrale]] apostola Mateja, inspirirane [[neogotika|neogotikom]], atrakcije su [[Osorno (vulkan)|Vulkan Osorno]] i [[Llanquihue (jezero)|Jezero Llanquihue]] koji su udaljeni šesdesetak [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od grada, i [[Puyehue (nacionalni park)|Nacionalni park Puyehue]]. == Privreda == Uz [[stočarstvo]] za [[ekonomija|ekonomiju]] grada najvažnija je [[poljoprivreda]]. == Pobratimski gradovi == * {{flagicon|Argentina}} [[San Carlos de Bariloche]], [[Argentina]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Osorno}} * [https://www.municipalidadosorno.cl/ ''Ilustre Municipalidad de Osorno'' (službene stranice)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Čileu]] [[Kategorija:Los Lagos]] 1zuf0h6dgtynczau9uwiojb75wtssg5 0 155384 42651864 41900024 2026-07-08T14:04:42Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Bosko Janković<br /><small>Бошко Јанковић<small> | slika = Bosko Jankovic.jpg | punoime = Boško Janković | nadimak = Bole | datumrođenja = [[1. 3.]] [[1984]]. | rodnigrad = {{flagicon|SFRJ}} [[Beograd]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]<br /><small>(danas {{flag|Srbija}})</small> | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Srbi]]n | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavensko]] <small>(1984–1992)</small><br />{{flagicon|SCG}} [[savezna Republika Jugoslavija|srpsko-crnogorsko]] <small>(1992–2006)</small><br />{{flagicon|SRB}} [[Srbija|srpsko]] <small>(2006–)</small> | visina = 1.90 m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1996–2002 | omladinskipogoni = {{flagicon|SCG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | godine1 = 2002–2006 | klubovi1 = {{flagicon|SRJ}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | nastupi(golovi)1 = 74 (24) | godine2 = 2003–2004 | klubovi2 = → {{flagicon|SRJ}} [[FK Jedinstvo Ub|Jedinstvo Ub]] | nastupi(golovi)2 = 28 (21) | godine3 = 2006–2007 | klubovi3 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca]] | nastupi(golovi)3 = 28 (9) | godine4 = 2007–2008 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[U.S. Città di Palermo|Palermo]] | nastupi(golovi)4 = 27 (2) | godine5 = 2008–2013 | klubovi5 = {{flagicon|ITA}} [[Genoa CFC|Genoa]] | nastupi(golovi)5 = 83 (14) | godine6 = 2013–2016 | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] | nastupi(golovi)6 = 51 (4) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2006–2012 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|SRB}} [[Srpska nogometna reprezentacija|Srbija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 31 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = }} '''Boško "Bole" Janković''' (Бошко Јанковић; [[Beograd]], [[1. 3.]] [[1984]]) je bivši [[srbija|srpski]] nogometaš i [[Srpska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji je igrao na poziciji napadača ili na krilu. Karijeru je započeo u [[FK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]] i kasnije još igrao u [[RCD Mallorca|Mallorci]], [[U.S. Città di Palermo|Palermu]], [[Genoa CFC|Genoi]] i [[Hellas Verona F.C.|Veroni]]. Za reprezentaciju je igrao od [[2006.]] do [[2012]]. godine. {{Commonscat|Boško Janković}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1984||Janković, Boško}} [[Kategorija:Srpski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Crvene zvezde]] [[Kategorija:Fudbaleri Hellas Verone]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Fudbaleri Genoe]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] j72794ss8z2dcbtjjwhfd4ufaghoiwj 10 157612 42651880 41375803 2026-07-08T14:12:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651880 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Grčka 2004 EP | bg = #0000cd | fg = white | country = Grčka | genitiv = Grčke | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = UEFA Euru 2004. (prvaci) | p1 = [[Antonios Nikopolidis|Nikopolidis]] | p2 = [[Jurkas Seitaridis|Seitaridis]] | p3 = [[Stilijanos Venetidis|Venetidis]] | p4 = [[Nikos Dabizas|Dabizas]] | p5 = [[Trajanos Delas|Delas]] | p6 = [[Angelos Basinas|Basinas]] | p7 = [[Teodoros Zagorakis|Zagorakis]]&nbsp;(c) | p8 = [[Stelios Janakopulos|Janakopulos]] | p9 = [[Angelos Haristeas|Haristeas]] | p10 = [[Vasilios Cijartas|Cijartas]] | p11 = [[Demis Nikolaidis|Nikolaidis]] | p12 = [[Kostas Halkijas|Halkijas]] | p13 = [[Fanis Katerjanakis|Katerjanakis]] | p14 = [[Takis Fisas|Fisas]] | p15 = [[Zisis Vrizas|Vrizas]] | p16 = [[Pantelis Kafes|Kafes]] | p17 = [[Jorgos Jorgijadis|Jorgijadis]] | p18 = [[Janis Gumas|Gumas]] | p19 = [[Mihalis Kapsis|Kapsis]] | p20 = [[Jorgos Karagunis|Karagunis]] | p21 = [[Kostas Kacuranis|Kacuranis]] | p22 = [[Dimitrios Papadopulos|Papadopulos]] | p23 = [[Vasilis Lakis|Lakis]] | coach = [[Otto Rehhagel|Rehhagel]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Grčka]] </noinclude> t39zs4y6jk86b9i1j7n8jfe52rdsucf 0 158042 42651836 42651767 2026-07-08T13:35:52Z Inokosni organ 160059 Poznati igrači : samo najpoznatiji 42651836 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub (SR) | ime = FK BSK | slika = | puno ime = Fudbalski klub BSK | nadimak = Romantičari | osnovan = [[1932]]. | stadion = Stadion Čaire, Banja Luka | kapacitet = nema tribina | direktor = | trener = | liga = [[Prva liga RS|Prva liga Republike Srpske]] | sezona = [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 2025/26.]] | pozicija = [[Prva liga RS|Prva liga Republike Srpske]], 1. | pattern_la1=|pattern_b1=_whitestripes|pattern_ra1= | leftarm1=094ca1|body1=094ca1|rightarm1=094ca1|shorts1=094ca1|socks1=094ca1 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff }} '''FK BSK''' je [[fudbal]]ski klub u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno igra u [[Prva liga RS|Prvoj ligi Republike Srpske]]. Sjedište kluba se nalazi u [[Kočićev vijenac|Kočićevom vijencu - Hisetama]]. == Historija == Osnovan je [[1932]]. godine. Jedno vrijeme je nosio naziv „BSK Nektar“. 2010/11 sezone ispadaju iz [[Prva liga Republike Srpske|Prve lige Republike Srpske]] u [[Druga liga Republike Srpske u fudbalu|Drugu ligu Republike Srpske]]. Vraćaju se u [[Prva liga Republike Srpske|Prvu Ligu Republike Srpske]] 2022/23 sezone. 2025/26 sezone po prvi put u historiji kluba postaju prvaci [[Prva liga Republike Srpske|Prve lige Republike Srpske]]. == Poznati igrači == * [[Velimir Sombolac]] * [[Vlado Jagodić]] * [[Boris Raspudić]] * [[Perica Ivetić]] * [[Goran Vukliš]] * [[Nenad Novaković]] * [[Bojan Tadić]] * [[Mario Čavar]] * [[Dario Grujić]] * [[Ognjen Damjanović]] == Poznati treneri == * [[Dragan Vukša]] * [[Nenad Gavrilović]] * [[Zoran Malešević]] * [[Zoran Smileski]] * [[Željko Vranješ]] * [[Zoran Dragišić]] * [[Branislav Pekez]] * [[Vule Trivunović]] * [[Denis Malešević]] * [[Marko Maksimović]] * [[Igor Mirković]] == Povezano == * [[Fudbalski savez Republike Srpske]] * [[Prva liga RS|Prva liga Republike Srpske]] * [[Druga liga Republike Srpske u fudbalu|Druga liga Republike Srpske]] * [[Fudbalski klubovi Republike Srpske]] == Vanjske veze == * [http://www.fsrs.org Fudbalski savez Republike Srpske] {{Prva liga Republike Srpske}} {{DEFAULTSORT:BSK (Banja Luka)}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Banja Luka]] 7st1ezmdc5xtwm9hg3pisoypwy7rds4 10 158300 42651881 40869735 2026-07-08T14:12:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651881 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Italija 2004 EP | bg = #0066bc | fg = white | country = Italija | genitiv = Italije | flagvar = 2003 | team link = Talijanska nogometna reprezentacija | comp link = UEFA Euro 2004 | comp = UEFA Euru 2004. | p1 = [[Gianluigi Buffon|Buffon]] | p2 = [[Christian Panucci|Panucci]] | p3 = [[Massimo Oddo|Oddo]] | p4 = [[Cristiano Zanetti|Zanetti]] | p5 = [[Fabio Cannavaro|Cannavaro]] (c) | p6 = [[Matteo Ferrari|Ferrari]] | p7 = [[Alessandro Del Piero|Del&nbsp;Piero]] | p8 = [[Gennaro Gattuso|Gattuso]] | p9 = [[Christian Vieri|Vieri]] | p10 = [[Francesco Totti|Totti]] | p11 = [[Bernardo Corradi|Corradi]] | p12 = [[Francesco Toldo|Toldo]] | p13 = [[Alessandro Nesta|Nesta]] | p14 = [[Stefano Fiore|Fiore]] | p15 = [[Giuseppe Favalli|Favalli]] | p16 = [[Mauro Camoranesi|Camoranesi]] | p17 = [[Marco Di Vaio|Di&nbsp;Vaio]] | p18 = [[Antonio Cassano|Cassano]] | p19 = [[Gianluca Zambrotta|Zambrotta]] | p20 = [[Simone Perrotta|Perrotta]] | p21 = [[Andrea Pirlo|Pirlo]] | p22 = [[Angelo Peruzzi|Peruzzi]] | p23 = [[Marco Materazzi|Materazzi]] | coach = [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Italija]] </noinclude> jr4f2dufwvhotj9cr3hhwngha63mp7k 0 173473 42652091 42334029 2026-07-09T02:06:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Octavia Spencer |slika = Octavia Spencer.jpg |širina_slike = 200px |ime_po_rođenju = Octavia Lenora Spencer |datum_rođenja = {{bda|1970|5|25|df=y}} |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Montgomery|Alabama}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |period = [[1996]]. - |nagrade = '''[[Oscar za najbolju sporednu glumicu]]''' <br /> 2011. ''[[The Help (film)|Tajni život kućnih pomoćnica]]'' }} '''Octavia Lenora Spencer''', poznatija kao '''Octavia Spencer''' ({{SAD grad|Montgomery|Alabama}}, [[25. 5.|25. svibnja]] [[1970]].) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[film]]ska, [[teatar|kazališna]] i [[televizija|televizijska]] [[glumci|glumica]]. Najpoznatija je po ulozi '''Minny Jackson''', otvorene i glasne sluškinje u filmu "[[The Help (film)|Tajni život kućnih pomoćnica]]" iz [[2011]]. godine za kojeg je osvojila [[Oscar]]a u kategoriji [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|najbolje sporedne glumice]]. == Biografija == === Rani život === Spencer je rođena kao Octavia Lenora Spencer u gradiću [[Montgomery, Alabama|Montgomery]], u [[Alabama|Alabami]] kao šesto od sedmero djece. Majka joj je radila kao [[sluškinja]]. Octavia je maturirala u srednjoj školi Jefferson Davis [[1988]]. godine. Provela je dvije godine na koledžu Auburn Montgomery gdje je studirala [[glumci|glumu]] i [[drama|dramu]] (1988.-1989.). Naposljetku je primila diplomu iz slobodne umjetnosti univerziteta Auburn. === Karijera === Octavia je debitirala na [[film]]u kao [[medicinska sestra]] u [[film]]u [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]] "[[Vrijeme ubijanja]]" prema knjizi [[John Grisham|Johna Grishama]]. Iako je prvotna ideja bila da radi na kastinzima, zamolila je Schumachera ako može pristupiti audiciji za malu ulogu. Od ostalih [[film]]skih naslova u kojima se pojavila, izdvajaju se "[[Nikad se nisam poljubila]]", "[[Kuća debele mame]]", "[[Zločesti Djed Mraz]]", "[[Spiderman]]", "[[Trener Carter]]", "[[Osvoji ljubav (2004)|Osvoji ljubav]]" i "[[Lijepi ružni ljudi]]". Uz [[film]]ove, nastupala je i u televizijskim serijama kao što su "[[CSI]]", "[[The Big Bang Theory|Teorija velikog praska]]", "[[Čarobnjaci iz Ulice Waverly]]", "[[Newyorški plavci]]", "[[Pod kaznom do smrti]]", "[[Hitna služba]]", "[[Becker]]" i "[[Dharma & Greg|Dharma i Greg]]". Najpoznatije televizijske uloge su joj one Serenity Johnson u "Halfway Home" i Constance Grady u dramediji "[[Ružna Betty]]". Godine [[2003]]. ostvarila je svoj [[teatar|kazališni]] debi u [[Los Angeles]]u, u drami "The Trials and Tribulations of a Trailer Trash Housewife". Godine [[2008]]. pojavila se u filmu "Seven Pounds" gdje je utjelovila medicinsku sestru Kate. Za tu je ulogu dobila velike pohvale od strane kritike.<ref>[http://theenvelope.latimes.com/galleries/la-en-smallroles4-2009feb04,0,5692496.htmlstory In small roles]</ref> U kolovozu [[2010]]., Spencer se pridružila [[Viola Davis|Violi Davis]], [[Emma Stone|Emmi Stone]] i [[Bryce Dallas Howard]] u [[DreamWorks]]ovoj produkciji [[film]]a "[[The Help (film)|Tajni život kućnih pomoćnica]]". Igrala je ulogu snažne i spokojne sluškinje Minny Jackson. Zahvaljujući toj ulozi Octavia Spencer je osvojila [[Zlatni globus|Zlatni Globus]] u kategoriji najbolje sporedne glumice, te filmsku nagradu [[Oscar]] u istoj kategoriji. == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! Godina !! Film !! Uloga |- |1996 |''[[Vrijeme ubijanja]]'' |Roarkova medicinska sestra |- |rowspan=2| 1997 |''[[Šesti čovjek]]'' |Žena |- |''Sparkler'' |Wanda |- |rowspan=4| 1999 |''[[Lansky (film)|Lansky]]'' (TV film) |Evelyn |- |''[[Nikad se nisam poljubila]]'' |Cynthia |- |''[[Biti John Malkovich]]'' |Žena u dizalu |- |''[[Plava munja]]'' |Shawna |- |rowspan=9| 2000 |''[[Nebo pada (2000)|Nebo pada]]'' |Medicinska sestra #2 |- |''[[Malcolm u sredini]]'' |Blagajnica |- |''[[Everything Put Together]]'' |Medicinska sestra B |- |''Missing Pieces'' (TV film) |Elegantna gošća |- |''[[Američka djevica]]'' |Agnes Large |- |''[[S koje si ti planete?]]'' |Medicinska sestra |- |''Auto Motives'' |Rhonda |- |''[[Kuća debele mame]]'' |Twila |- |''[[Four Dogs Playing Poker]]'' |Konobarica |- |rowspan=3| 2001 |''[[Sol Goode]]'' |Žena za šalterom |- |''The Journeyman'' |Black Belly |- |''[[Follow the Stars Home]]'' (TV film) |Hildy |- |rowspan=2| 2002 |''[[Spiderman]]'' |Djevojka |- |''Little John'' (TV film) |Konobarica |- |rowspan=4| 2003 |''[[Plavuša s Harvarda 2]] |Čuvarica |- |''[[S.W.A.T.]]'' |Susjeda u ulici |- |''Chicken Party'' |Laqueta Mills |- |''[[Zločesti Djed Mraz]]'' |Opal |- |rowspan=2| 2004 |''[[Osvoji ljubav (2004)|Osvoji ljubav]] |Janine |- |''[[Breakin' All the Rules]]'' |Stilistica |- |rowspan=6| 2005 |''[[Trener Carter]]'' |Gospođica Battle |- |''[[Pretty Persuasion]]'' |Žena |- |''[[Marilyn Hotchkiss' Ballroom Dancing & Charm School]]'' |Ayisha Lebaron |- |''[[Cura na zadatku 2]]'' |Octavia |- |''[[Beauty Shop]]'' |Mušterija |- |''Wannabe'' |Lady Chanet Janney Jones |- |2006 |''[[Pulse]]'' |Gazdarica |- |2006-2007 |''[[The Minor Accomplishments of Jackie Woodman]]'' |Cheryl |- |rowspan=3|2007 |''The Nines'' |Šetačica |- |''[[Halfway Home]]'' |Serenity Johnson |- |''[[Ružna Betty]]'' |Constance Grady |- |rowspan=5| 2008 |''Next of Kin'' |Grace |- |''[[Lijepi ružni ljudi]]'' |Mary |- |''The Spleenectomy'' |Medicinska sestra |- |''[[Seven Pounds]]'' |Kate |- |''[[Čarobnjaci iz Ulice Waverly]]'' | Dr. Evilini |- |rowspan=10| 2009 |''[[The First Time]]'' |Gospođa Hambrick |- |''[[Drag Me to Hell|Odvuci me u pakao]]'' |Zaposlenica u banki |- |''Jesus People: The Movie'' |Angel Angelique |- |''[[The Soloist]]'' |Žena |- |''[[Just Peck]]'' |Učiteljica |- |''[[Noć vještica II (2009)|Noć vještica II]]'' |Medicinska sestra Daniels |- |''[[Kuća lutaka]]'' |Profesorica Jackie |- |''Herpes Boy'' |Rochelle |- |''Small Town Saturday Night'' |Rhonda Dooley |- |''[[Raising the Bar]]'' |Arvina Watkins |- |2010 |''[[Večera s idiotom]]'' |Madam Nora |- |rowspan=3| 2011 |''[[The Help (film)|Tajni život kućnih pomoćnica]]'' |Minny Jackson |- | ''[[Peep World]]'' | Allison |- | ''Flypaper'' | Madge Wiggins |- | 2012 | ''Smashed'' | Jenny |} == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=818055|ime=Octavia Spencer}} * [http://www.comedycentral.com/press/bios/octaviaspencer.jhtml?series=80439 Biografija Octavije Spencer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007003648/http://www.comedycentral.com/press/bios/octaviaspencer.jhtml?series=80439 |date=2012-10-07 }} - [[Comedy Central]] * [http://backstage.blogs.com/blogstage/2010/05/perfect-casting.html "Perfect Casting"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708021244/http://backstage.blogs.com/blogstage/2010/05/perfect-casting.html |date=2011-07-08 }}, ''BlogStage'', ''[[Back Stage]]'' magazin, Svibanj 2010 * Riley, Jenelle, [http://www.allbusiness.com/services/amusement-recreation-services/4725950-1.html "Octavia Spencer: The quip queen"], ''[[AllBusiness.com]]'' == Izvori == {{Izvori}} {{Oscar za najbolju sporednu glumicu}} {{BAFTA za najbolju sporednu glumicu}} {{Lifetime|1970||Spencer, Octavia}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Američke teatarske glumice]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] ryczh272vcesncaljfhb2oag0pl4yi6 0 177434 42652093 42582620 2026-07-09T02:17:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652093 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Map of participants in World War II.png|thumb|300px|Vojna savezništva [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]: <br />* <span style="color:#63b74e;">''Tamno zelena''</span>: [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu]] prije [[Napad na Pearl Harbor|Napada na Pearl Harbor]], uključujući kolonije i okupirane zemlje. <br />* <span style="color:#6f0;">''Svijetlo zelena''</span>: Zemlje saveznici, koje su se uključile u rat poslije japanskog [[Napad na Pearl Harbor|Napada na Pearl Harbor]]. <br />* <span style="color:#2aacf6;">''Plavo''</span>: [[Sile Osovine]] i njihove kolonije <br />* <span style="color:#c6bdc7;">''Sivo''</span>: Neutralne zemlje tijekom Drugog svijetskog rata <br />** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u [[SSSR]] <br />** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika <br />** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete]] [[Datoteka:Royal Air Force- Italy, the Balkans and South-east Europe, 1942-1945. CL3482.jpg|minijatura|Britanski oklopni odred sprovodi Nemce koje su partizani zarobili u Bihaću.]] [[File:Saveznička isporuka okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Saveznički avioni bacaju vojni materijal u Sloveniji 1944.]] [[Jugoslavija]] je tokom drugog svetskog rata bila priznata od strane [[Savezničke sile|Saveznika]], iako je bila [[okupirana Jugoslavija|okupirana]] i podeljena od [[sile Osovine|sila Osovine]]. U [[London]]u je sve vreme rata boravila [[jugoslovenska vlada u izbeglištvu]]. Jugoslovenska vlada je od početka pružala podršku Mihailoviću i pokazivala neprijateljstvo prema Titu, koga su smatrali opasnim revolucionarnim pobunjenikom.<ref name="znaci1">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/1_9.htm |title=Fitzroy Maclean - Rat Na Balkanu - Glava Ix - Prekretnica |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Zapadni Saveznici su u početku podržali [[četnik]]e kao glavnu silu otpora u okupiranoj Jugoslaviji, ali nakon što su uvideli da su ih Partizani izdali i naglo uzeli teritorije, i da, uvidom, imaju mnogo veću moć i snagu zbog toga, oni su svoju podršku krajem [[1943]]. preusmerili [[partizani]]ma. [[Četničko-partizanski sukob]] na tlu Jugoslavije nije mogao ostati internog karaktera, jer su [[Britanci]] u početku podržavali Mihailovića, a [[Sovjetski Savez]] tajno KPJ. No, sovjetska vlada tokom rata nije želela da zbog partizana u Jugoslaviji zaoštrava odnose sa Velikom Britanijom, koja je bila patron suparničke strane, četnika.<ref name="Petranović">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/92_4.pdf |title=Branko Petranović: Srpski narod u ustanku |format=PDF |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Sovjetska vojna misija je došla kod Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije tek nakon britanske misije i punog savezničkog priznanja u Teheranu. Iako je [[Kominterna]] suspendovala socijalnu [[revolucija|revoluciju]] do poraza fašizma, jugoslovenski komunisti su vodili borbu za smenu starog poretka u okviru strategije [[NOB|narodnooslobodilačke borbe]] protiv okupatora i njegovih saradnika.<ref name="Petranović"/> Pred kraj rata, Saveznici su uspeli da pristaju da pomognu da [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]] bude priznata od [[Sporazumi Tito-Šubašić|starog režima]]. [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] je sačuvala međunarodni kontinuitet, putem formiranja [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|privremene vlade]] i ulaska u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] u svojstvu osnivača. == Ustanak u Srbiji i savezničko priznanje četnika == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Duane Hudson|Operacija Mihailović}} [[Datoteka:Hadson.jpg|thumb|Kapetan [[Bil Hadson]], prvi britanski oficir za vezu u okupiranoj Jugoslaviji.]] Zapadni saveznici pridavali su veliki značaj protivosovinskim aktivnostima u okupiranoj [[Evropa|Evropi]]. Kada je izbio partizanski [[ustanak u Srbiji 1941.]] godine, za borbe se ubrzo čulo u savezničkom svetu. O datumu uspostavljanja radio-veze između Štaba D. Mihailovića i izbegličke kraljevske vlade ima više verzija. Prema Dražinoj izjavi na suđenju, radio-veza je ostvarena 26. septembra 1941.<ref>Stenografske beleške, str. 128</ref> U elaboratu britanskih obaveštajnih organa stoji da je D. Mihailović avgusta 1941. »uspeo da uspostavi radiovezu sa Britancima«.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_8.htm</ref> Prema drugim izvorima, veza je uspostavljena polovinom septembra, a počela je da funkcioniše 25. septembra 1941.<ref>Radoje Knežević, Knjiga o Draži, sveska prva, 1941—1943, Vindzor, Kanada — dalje: Knjiga o Draži, I, str. 182 i 183</ref> [[Velika Britanija]] je ubrzo poslala misiju kapetana [[Bil Hadson|Bila Hadsona]] i, zbog ideološke bliskosti i lojalnosti jugoslovenskom kralju, obećala punu podršku [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]], pod uslovom da postigne sporazum sa "drugim elementima otpora". U Srbiju je stigla saveznička misija, a inostrana štampa je počela da gradi mit o herojskom borcu, pukovniku [[Draža Mihailović|Mihailoviću]]. Prvi tovar britanske pomoći četnicima spušten je krajem oktobra 1941. godine, u prostoru između [[Maljen]]a i [[Suvobor]]a. Isporuke su bacane u limenim kantama u kojima se nalazilo oružje, eksploziv, duvan, novac, rublje. Četnici su bili nezadovoljni malom britanskom pomoći i neupotrebljivošću bačenog materijala.<ref name="Petranović"/> [[Saveznici]] su dogovorili da priznaju Mihailovića za vođu otpora u celoj zemlji, pod uslovom da održi jedinstvo sa [[partizani]]ma. Ali, Mihailović je shvatio da je praktično već postao heroj i da bi bilo povoljnije po njega da umesto koalicije sa partizanima u kojoj su oni jači, njih jednostavno nestane. Nije prošlo ni nedelju dana od prvog susreta sa savezničkom misijom, a Mihailović je poveo koncentričan napad na [[Užička republika|Užičku republiku]], i zatražio [[Sastanak u Divcima|sastanak sa nemačkom komandom]].<ref>{{cite web|url=http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 |title=Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића |language={{sr icon}} |publisher=Sr.wikisource.org |date = 30. 04. 2013. |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> U danima kada je ušao u [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|saradnju sa Nedićem]], pregovore sa Nemcima i napao ustanike partizane, pukovnik Mihailović je slao lažne telegrame vladi i Saveznicima. 13. novembra [[Dušan Simović]] javlja Idnu da je primio sledeći telegram od pukovnika Mihailovića: {{izdvojeni citat|Komunisti su nas napali i prisilili da se istovremeno borimo protiv Nemaca, komunista, ustaša i drugih grupacija. Uprkos tome, ceo narod je uz kralja. Stotine hiljada naših ljudi nenaoružane, a oni koji jesu nemaju municije.<ref>https://znaci.org/00001/5_3.htm</ref>|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]}} Istog dana, [[Dušan Simović]] je intervenisao preko Poslanstva Kraljevine Jugoslavije u [[SSSR]]-u, tražeći da [[Moskva]] hitno izda uputstvo partizanima da se potčine Mihailoviću u zajedničkoj borbi protiv okupatora.<ref>ASSIP, Emigrantska vlada, F-IV, 1941/45.</ref> Sličnu intervenciju učinili su i Britanci, preko svog ambasadora u SSSR-u. Moskva nije zvanično naložila da se partizanski odredi stave pod komandu Mihailovića, ali je Radio-Moskva prenela propagandne poruke Radio-Londona u prilog Mihailovića.<ref name="Petranović"/> U vreme istupanja Mihailovića iz ustanka, Simović ga je 15. novembra preko Radio-Londona promovisao za komandanta „svih jugoslovenskih oružanih snaga u zemlji". Mihailović je 16. novembra Proglasom Srbima, Hrvatima i Slovencima objavio da je postao Komandant celokupne jugoslovenske vojne sile na okupiranoj teritoriji Jugoslavije, čime se svi naoružani pokreti stavljaju pod njegovu komandu.<ref>Zbornik NOR, tom XIV, 1, 76-78.</ref> Od tada pa nadalje, Mihailović je vodio bespoštedni rat protiv partizana. {{izdvojeni citat|Tada je nastala i najčudnovatija faktička koalicija u 2. svјetskom ratu, koju su sačinjavali u odnosu na Narodnooslobodilački pokret, kao jedinstvenog protivnika, četnici, Nijemci, Britanci, Nedić, ustaše.|Branko Petranović}} Britanski oficir za vezu [[Bil Hadson]] je u novembru 1941. prvi prozreo plan, koji je Mihailović nastojao da prikrije od spoljnjeg sveta, da dobije britansko oružje da bi uništio komunističke suparnike, a pod izgovorom da je potrebno da bi se borio protiv Nemaca. Hadsonovu preporuku Britancima da odlože avionske pošiljke dok se ne organizuje zajednička komanda [[pokret otpora|pokreta otpora]], Mihailović je proglasio sabotažom.<ref name="znaci2">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Hadson je učestvovao na zajedničkim konferencijama, u traženju načina da se sklopi primirje pre nego što Nemci otpočnu s ofanzivom. Nakon prvog sastanaka 20. novembra u Čačku, Hadson je obavestio Kairo: {{izdvojeni citat|Moje je mišljenje da Mihailović ima sve kvalifikacije izuzev snage. Partizani su sada jači i on mora prvo njih da likvidira britanskim oružjem prije nego što se ozbiljno okrene Nijemcima. Danas mi je rekao da će ga nedostatak municije prisiliti da se povuče s Ravne gore ako partizani nastave da ga napadaju. Prisustvovao sam jednoj četničko-partizanskoj konferenciji i izložio vaš stav. Partizani uporno traže da zadrže svoj identitet bez obzira u bilo kakvom dogovoru sa četnicima. Oni smatraju da Simovićeva neobaviještenost o partizanskoj vodećoj ulozi u pobuni pokazuje da jugoslavenska vlada ne poznaje situaciju. Partizani smatraju da je narod izgubio svako povjerenje u bivše jugoslavenske oficire, koji su odgovorni za slom. Oni sumnjaju da Mihailović pomaže Nedića i druge proosovinske elemente u borbi protiv komunista. Partizani će nastaviti da se bore protiv Mihailovića ako ovaj ne pristane na njihove uvjete.|Bill Hudson}} Partizani su bili spremni da se stvori zajednički operativni štab, ali nikako nisu pristajali da prihvate komandu Mihailovića. U međuvremenu je u Londonu, 28. novembra, premijer [[Vinston Čerčil]] zabeležio: "''Sve što je u ljudskoj moći trebalo bi učiniti da se pomogne gerilskim borcima u Jugoslaviji. Molim, izvestite šta je mogućno''." Istog dana je Idn pisao generalu Simoviću o značaju stvaranja "ujedinjenog fronta svih rodoljuba u Jugoslaviji", predlažući da se Mihailoviću pošalje poruka kojom će mu se izraziti čestitanja i ujedno ga obavestiti da će se materijalna pomoć i novčana sredstva poslati njemu, "''ali da će davanje naše pomoći biti neposredno povezano s održavanjem ujedinjenog fronta pod njegovim rukovodstvom ... Mi sada tražimo od sovjetske vlade da ubedi partizane da podržavaju ujedinjeni front pod rukovodstvom pukovnika Mihailovića''."<ref name="znaci2"/> Sledeća poruka bila je 29. novembra poslata Hadsonu, da se preda Mihailoviću kao lična poruka od britanske vlade: {{izdvojeni citat|Vlada NJ. V. najsrdačnije čestita Mihailoviću zbog sporazuma postignutog s partizanima. Ona će biti zahvalna ako Mihailović prenese čestitanja jugoslavenskim rukovoditeljima koji su doprinijeli sporazumijevanju. Pomoć u materijalu i novcu uslijedit će u roku od jednog tjedna ukoliko to vrijeme dopusti. Namjera je Vlade NJ. V. da nastavi slanje pomoći koju bude mogla poslati, ali on mora shvatiti da će ovo zavisiti od održavanja ujedinjene fronte svih domoljuba u Jugoslaviji pod Mihailovićevim rukovodstvom.}} Ujutro 29. novembra nemačke jedinice su ušle u partizansku "Užičku republiku", i glavnina preživelih partizanskih jedinica povukla se ka zapadu, u Sandžak. Mihailović je 30. novembra 1941. održao sastanak sa svojim komandantima na Ravnoj gori, gde je odlučeno da legalizuju četničke jedinice u sporazumu sa Nedićem i u zajedničkoj akciji protiv partizana.<ref name="znaci2"/> Uprkos svemu, novi predsednik Jugoslovenske vlade u [[London]]u, [[Slobodan Jovanović]], imenovao je Mihailovića za ministra vojske, vazduhoplovstva i mornarice, [[11. januara]] [[1942.]], zbog zasluga koje je postigao sa svojim gerilskim pokretom otpora i dizanjem ustanka protiv Nemaca.<ref name="RE"/> Jugoslovenska vlada u Londonu je naložila da sve grupe otpora, uključujući i komunističke, treba da se uključe u opštenarodni pokret otpora kojim bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] prema uputstvima svoje vlade i direktivama savezničkih štabova. Ovim su Četnički odredi Jugoslovenske vojske postali legitimna i međunarodno priznata oružana snaga [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od strane Saveznika, jer su sve članice antihitlerove koalicije imale uspostavljene diplomatske odnose i akreditovane ambasadore ([[Velika Britanija|V. Britanija]], [[SSSR]], [[Poljska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Čehoslovačka]] i [[SAD]]) kod Jugoslovenske vlade čiji je ministar vojni bio Draža Mihailović.<ref name="RE"/> Kralj Petar II ga je na osnovu Ukaza, [[19. januar]]a unapredio u čin divizijskog generala.<ref name="RE">Sloboda ili smrt, Radoje i Živan L. Knežević, Sijetl, Vašington, SAD, 1981.</ref> Putem svojih sredstava informisanja u cilju stimulisanja otpora stvorili su legendu o komandantu Mihailoviću i njegovim gerilcima. == Odnos Moskve prema Jugoslaviji == {{main|Kominterna}} {{izdvojeni citat|Kraljevsko jugoslavensko poslanstvo u Moskvi podignuto je u rang veleposlanstva. Tito prosvjeduje|Ratni dnevnik Vrhovne komande Wehrmachta od 9. rujna 1942. g.}} Šef britanske misije [[Fitzroy MacLean]] ocenjuje da su Rusi tokom rata pokazivali malo interesovanje za Tita.<ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/1_10.htm |title=Fitzroy Maclean - Rat Na Balkanu - Glava X - Ponovo U Bosni |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> [[Moskva]] je veoma držala do saveza sa Velikom Britanijom i SAD, da bi mogla rizikovati da zbog partizana u Jugoslaviji dovede u pitanje odnose u vrhu antifašističke koalicije koji su imali sudbonosan značaj za [[Sovjetski Savez]]. [[Staljin]] je veoma dugo odbijao da pruža partizanima vojnu pomoć i zahtevao je od Tita da se s respektom odnosi prema četnicima i Draži Mihailoviću, koji se svim silama borio protiv partizanskih jedinica.<ref name="Đurić">{{cite web|url=http://www.nin.co.rs/2001-06/14/18367.html |title=Tito između Hitlera i Staljina |publisher=Nin.co.rs |date = 14. 06. 2001. |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> [[Kominterna]] je marta 1942. godine uputila kritiku jugoslovenskim komunistima. Za Kominternu je narodnooslobodilački pokret isuviše skretao u „levo". Zahtevana je revizija dotadašnje politike i stvaranje širokog [[NOB|narodnooslobodilačkog fronta]]. Kominterna je zabranjivala stvaranje [[Proleterske brigade|proleterskih brigada]], tražeći da se izbaci ime „[[proleter]]ska" ispred naziva brigade i da se prestane sa „sličnim lapsusima" koji liju vodu na mlin neprijateljima naroda u zemlji i u inostranstvu.<ref>B. Petranović, Istoriografija i revolucija, Beograd, 1984, 479.</ref> [[Georgi Dimitrov]], generalni sekretar Komunističke internacionale, je 10. 08. 1942. ponovo upozorio Tita i Kardelja po Staljinovom nalogu: {{izdvojeni citat|Не називајте ваше пролетерске бригаде пролетерским, већ ударним, понављамо: ударним. Разумете ли - то је од нарочитог политичког значаја, како за уједињење народних снага против окупатора, тако за ваше деловање у земљи и иностранству. Ви водите народноослободилачки рат у којем су радници, сељаци, народна интелигенција и други патриоти, а не пролетерску борбу. Од тога морате увек полазити. Престаните да лијете воду на млин ваших непријатеља, који ће сваку грешку злурадо користити.}} Sovjetska vlada, obaviještena o prilikama i odnosima na jugoslavenskom ratištu, 16. novembra 1942. godine je upozorila jugoslavensku vladu u izbjeglištvu da je njen vojni ministar Mihailović »obustavio borbe u zemlji, čime je tamo izgubio sav autoritet«. Također je rečeno da se Mihailovićevi »ljudi u zemlji bore samo protiv partizana, i to u sporazumu i zajednički s Talijanima«.<ref name="Pop izdaje">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15.pdf |title=Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988. |format=PDF |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Istog meseca, Rusi su predložili slanje svojih viših oficira u Mihailovićev štab. Vlada Slobodana Jovanovića je ovo odbila, tražeći da se prvo obustavi kampanja protiv JVuO, da se pozovu partizani da ne napadaju "odrede jugoslovenske vojske" (četničke odrede) i da se partizani stave pod Mihailovićevu komandu.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_235.htm</ref> Istovremeno, novembra 1942. godine, Dimitrov je Titu objašnjavao da se "Jugoslovenski [[Narodnooslobodilački odbor|oslobodilački komitet]]" ne sme tretirati kao vlada, već kao politički organ narodnooslobodilačke borbe. Ne suprotstavljati se emigrantskoj vladi, ne pominjati raspuštanje kraljevine, ni rečju ne pominjati republiku. Ta pitanja će se postaviti tek posle poraza nemačko-italijanskih snaga i oslobađanja zemlje od okupatora. Uostalom, SSSR ima zasad ugovor s jugoslovenskim kraljem i vladom u Londonu, pa bi to moglo imati negativnog uticaja na odnose s Engleskom i Amerikom, upozoravao je Dimitrov Tita.<ref name="Đurić"/> Izgleda da Staljin nije imao nikakvih naročitih interesovanja za partizanske pokrete u Jugoslaviji i Grčkoj. Ovo se tumači kao odraz savezničke politike prema Balkanu (podela na interesne zone). [[Grčki partizani|Grčki partizanski pokret]] je usled toga žrtvovan.<ref name="Đurić"/> == Srpsko-hrvatski sukob u emigraciji == {{main|Srpsko-hrvatski sukob}} [[Srpsko-hrvatski sukob]] je bio glavna tema sastanaka Jugoslovenske vlade u emigraciji. S druge strane, o [[Četničko-partizanski sukob|četničko-partizanskom sukobu]] se nije uopšte raspravljalo u vladi tokom 1941. i 1942. godine i članovi vlade su bili prilično neobavešteni o tome.<ref name="Ispitivanje">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/60_2_9.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata |format=PDF |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Dok je borba protiv okupatora besnela u okupiranoj domovini, nacionalistički krugovi Srba i Hrvata u inostranstvu su radili na produbljivanju [[srpsko-hrvatski sukob|srpsko-hrvatskog sukoba]]. [[Jovan Dučić]] je u Americi otvoreno vodio kampanju za stvaranje [[velika Srbija|velike Srbije]].<ref name="Ispitivanje"/> Američka vlada je ovo videla kao potkopavanje ratnog napora u borbi protiv sila Osovine. Ured za ratne informacije u [[Vašington]]u, povodom pisanja [[Amerikanski Srbobran|Amerikanskog Srbobrana]] uperenog protiv Hrvata, ali i Srba koji se izjašnjavaju za Jugoslaviju, [[10. 6.]] [[1943]]. poslao je pismo [[Sima Vrlinić|Simi Vrliniću]], predsedniku Srpskog narodnog saveza u [[Pitsburg]]u, sa zahtevom da prestane pomagati nacističku kampanju nesnošljivosti i rasne mržnje: {{izdvojeni citat|Njegovi žestoki napadi na sav narod hrvatskog podrijetla, kao i njegovi uvijeni pokušaji da brani kvislinga Nedića, koji podupire nacistički režim u Srbiji često imaju posljedicu koja se može opisati kao pomaganje nacističke kampanje nesnošljivosti, rasne mržnje, pa zato djeluje štetno na ratne napore Amerike… Sve što vi, kao predsjednik Srpskog narodnog saveza, možete učiniti, kako bi došao kraj dosadašnjem razdoru između Amerikanaca srpskog i hvatskog podrijetla – razdoru koji sada dobrim dijelom raspiruje Amerikanski Srbobran – bit će stvaran doprinos ratnim naporima.}} == Pročetnička kampanja u emigraciji == {{izdvojeni citat|Кампања из Америке за Дражу Михаиловића била је страховита. Мало се ко усуђивао у јеку те кампање да устане против Драже Михаиловића. Помагачи и популаризатори Драже Михаиловића у Америци били су Фотић и Дучић.|Милан Грол}} Emigrantska vlada navodno nije imala nikakvih verodostojnih obaveštenja da Mihailovićeva organizacija u Jugoslaviji sarađuje sa okupatorom. [[1942]]. godine [[Milan Grol|Grolova]] vlada nije znala da Mihailović ne vodi nikakvu oružanu borbu protiv okupatora, zbog propagandnih izveštaja da je on aktivan i da vrši sabotaže. U Americi je tokom 1942. godine Draža Mihailović bio na "jednoj velikoj visini" ([[Miloš Trifunović (političar)|Miloš Trifunović]]).<ref name="Ispitivanje"/> Tek u [[1943]]. godini su došle prve sumnje. Prvo lice na koje je pala sumnja bilo je [[Dobrosav Jevđević]], iako ne po proverenim izveštajima. Prva obaveštenja o saradnji četnika sa okupatorom i borbi protiv partizana počela su dolaziti iz savezničkih krugova.<ref name="Ispitivanje"/> Izvesni antikomunistički krugovi u vladi su čak putem direktiva Mihailoviću uticali da se primenjuje [[Obznana|zakon o zaštiti države]] protiv komunista.<ref name="Ispitivanje"/> == Upoznavanje situacije na terenu == [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> ([[Bil Hadson]])]] Iako su Britanci podržavali Mihailovića, stvarna situacija na terenu bila je dosta dobro poznata. Već u srpnju 1942. je Glenconner pisao Južnom odjelu Foreign Officea: {{izdvojeni citat|»Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi (tog podatka), ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću.«<ref>[https://znaci.org/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i Richard Clogg, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 12. Diskusija o izlaganjima {{jez-en|E. Baker}}, {{jez-en|Bailey}}-a, {{jez-en|Maclean}}-a i {{jez-en|Taylor}}-a str. 458-459</ref>}} U Mihailovićev štab uputili su misiju za vezu na čelu sa kapetanom [[Bil Hadson|Hadsonom]]. Misija je dignuta na viši nivo imenovanjem pukovnika Bejlija (u decembru 1942.) i kasnije generala Armstronga (u septembru 1943.) za šefa misije. Tokom proleća i leta 1943. saveznici su poslali u Srbiju devet svojih misija u štabove JVUO u cilju održavanja veze i organizovanja diverzija i otpora. Saveznički eksperti uspeli su da dekodiraju nemačke šifre, tako da su svakog dana imali izveštaje o nemačkom radio-saobraćaju. Bejzil Dejvidson iz [[SOE]] izjavio je da su početkom [[1943]] ti izveštaji počeli stizati i do njega: {{izdvojeni citat|Mislim da smo intercepte počeli dobivati početkom siječnja 1943. godine i da su oni vjerojatno počeli stizati na moj stol već početkom siječnja. Bilo je veoma jasno da su to intercepti brzojavki [[Sicherheitsdienst]]a u Jugoslaviji, dakle da su krajnje vrijedna obavještenja... Bile su to brzojavke na primjer ovakva sadržaja: »Partizani koji su dosad bili u X ili Y nalaze se u pokretu prema Z. Šaljemo protiv njih četnike.« Drugi faktor od historijskog značenja jest u tome da su ta obavještenja odigrala veoma krupnu ulogu u odluci premijera (Churchilla), do koje je došlo kad je on u veljači 1943. stigao u Kairo da se iniciraju promjene u našoj politici.<ref>[https://znaci.org/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i {{jez-en|Richard Clogg}}, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 9. Diskusija o referatu {{jez-en|Sweet-Escott}}-a, str. 438</ref>}} Tokom 1942. i prve polovine 1943. godine saveznici su preko izveštaja svojih misija, praćenjem osovinske, naročito italijanske, štampe, i putem dešifrovanja neprijateljskog radio-saobraćaja, došli do dva zaključka: # Mihailovićeve trupe ne pokazuju značajnu protivosovinsku aktivnost # Jedan broj Mihailovićevih komandanata sarađuje sa osovinskim snagama. Usled znatno većeg broja izvora, komandant Sredozemlja, general [[Henry Maitland Wilson]], koji se tada nalazio u [[Kairo|Kairu]], imao je jasniju ukupnu sliku o situaciju i činiocima u Jugoslaviji nego pukovnik Bejli koji se nalazio u [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevom]] štabu u Lipovu kod [[Kolašin]]a. Četnički vođa Dragoljub Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika W. S. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći. Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zapanjen ovakvim Mihailovićevim izjavama, predsednik britanske vlade [[Vinston Čerčil]] uputio je 28. marta 1943. oštru notu jugoslovenskoj vladi, koja je uručena lično njenom predsedniku Slobodanu Jovanoviću. U njoj je, pored ostalog, stajalo: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da tamo još vlada potpuno nepostojanje jedinstva među raznim elementima otpora, da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne s trane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom. Ovi izveštaji, među kojima ima i takvih kojima vlada Njegovog veličanstva nije bila sklona da veruje, bili su potvrđeni od generala Mihailovića u govoru koji je održao na mesnom skupu 28. februara, a o kome je izvestio tamo prisutni pukovnik Bejli. Vi ste svesni da je politika vlade Njegovog veličanstva uvek bila: pružiti generalu Mihailoviću punu pomoć u njegovoj borbi protiv Osovine, slati mu svu moguću materijalnu pomoć. Kroz dve godine ona je sprovodila tu politiku do granica svojih mogućnosti i zbog toga je utoliko više preneražena kad vidi reakciju Mihailovića. Smatram da reči izgovorene u uzbuđenju možda ne predstavljaju trezveno razmišljanje i da je general Mihailović privremeno ogorčen zbog male količine pomoći koju mu je vlada Njegovog veličanstva u poslednje vreme mogla slati — nažalost, iz razloga koji su izvan njene kontrole. Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti, bez objašnjenja i prethodnog pretresa, politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — da li privremeno ili trajno, to nije važno — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, upadači u njegovu zemlju, nego njegovi sugrađani Jugosloveni, a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca. Vi ćete, siguran sam, shvatiti da će, ukoliko general Mihailović nije spreman izmeniti svoju politiku prema italijanskom neprijatelju i prema svojim jugoslovenskim sugrađanima, za vladu Njegovog veličanstva zaista biti potrebno da revidira svoju sadanju politiku podupiranja generala Mihailovića...<ref>AVII, arhivski fond D. M., VK—Y— 456/1</ref>}} U duhu Čerčilove note, predsednik vlade [[Slobodan Jovanović]] je 5. aprila 1943. upozorio Mihailovića: {{izdvojeni citat|Ja moram izjaviti da vaš govor od 28. februara, ako je tačno dostavljen, ne odgovara ne samo pogledima britanske nego ni pogledima jugoslovenske vlade. Nemci i Italijani koji su rasparčali Jugoslaviju i oduzeli našem narodu slobodu jesu naši prvi i glavni neprijatelji. Protiv njih valja udružiti sve borbene snage Jugoslavije ostavljajući na stranu naše unutrašnje razmirice. Svaki građanski rat koji se vodi za vreme neprijateljske okupacije koristi samo neprijatelju i nikom više. Mi razumemo da je bilo prilika kada ste morali primiti borbu s partizanima, ali iz toga još ne sleduje da i saradnja sa Italijanima protiv partizana može biti opravdana. U svakom slučaju vojnu pomoć Velike Britanije mi možemo tražiti samo za borbu protiv Nemaca i Italijana, kao i njihovih satelita, ali ne i za međusobne sukobe. Ma koliko trenutno s pogledom na lokalne prilike italijanska potpora izgleda korisna, ona bi bila skupo plaćena ako bi zbog nje bila dovedena u pitanje ona mnogo važnija i dragocenija potpora koju nam Velika Britanija ukazuje.<ref>AVII, arhivski fond D. M., D/i—XIII—34</ref>}} Američki [[ured za strategijske službe]] je u vreme [[četvrta neprijateljska ofanziva|četvrte neprijateljske ofanzive]] od svojih obavještajaca informiran da su »jugoslovenski četnici« — »opremljeni od strane Italijana«, ali i s »nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci« — »danas jači nego ikad ranije«, da su upravo u zapadnoj Bosni »dali još jedan doprinos neprijateljskom ratnom naporu«, a »da ironija bude veća, njih danas pomaže jugoslovenska vlada u izgnanstvu više nego ikad pre«.<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1017-1018.</ref> == Uspostavljanje kontakta sa partizanima == {{main|Misija Hidra|William Deakin|Fitzroy MacLean}} Šef britanske vojne misije, [[Fitzroy MacLean]], objašnjava kakav je u početku bio odnos prema partizanima: {{izdvojeni citat|Do sada je britanska vlada bila sklona da grupu jugoslovenskih političara, koji su došli u Englesku sa kraljem Petrom 1941. godine, smatra stvarnim predstavnicima jugoslovenskog naroda. Sad je postalo jasno da su ova gospoda tokom godina provedenih u izgnanstvu, što nije neprirodno, izgubila vezu sa onim što se dešavalo u njihovoj zemlji. Srbi, među njima, to je tačno, uspeli su da uspostave radio-vezu sa generalom Mihailovićem, koji je u odsustvu dobio položaj ministra vojske u kraljevskoj jugoslovenskoj vladi. S druge strane, izgleda da su partizanski pokret smatrali za neprijatnu i nevažnu pojavu koju je, uopšte uzev, bilo bolje zanemariti.<ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/1_11.htm |title=Fitzroy Maclean - Rat Na Balkanu - Glava X{ - Novi Dogovor |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|[[Fitzroy MacLean]]}} Još početkom 1942. godine Saveznici uspostavljaju neformalne kontakte sa partizanima (vidi [[Misija Hidra]]). U aprilu 1943. saveznici su uspostavili zvaničan kontakt sa [[partizani]]ma i postepeno počeli da im pružaju materijalnu i propagandnu podršku. Jedan od članova britanske misije, [[Basil Davidson]], govori o nepoverenju sa kojim su ih partizani isprva gledali: {{izdvojeni citat|Bilo je čudno uvideti da oni misle o nama kao o mogućim, čak verovatnim, neprijateljima. Nama je bilo isuviše lako da zaboravimo da smo naoružali njihove neprijatelje i vodili rat rečima protiv njih; ali njima nije bilo lako da to zaborave.<ref>[https://znaci.org/00001/3_1_2.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "It was strange to realize that they thought of us as possible, perhaps even probable, enemies. For us it was all too easy to forget that we had armed their enemies and fought a word-war against them; but it was not so easy for them to forget it."</ref>|[[Basil Davidson]]}} Vremenom je pokret otpora na Balkanu za Saveznike sve više dobijao na značenju. Predsjednik britanske vlade Čerčil je američkom generalu Eisenhoweru u periodu [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] izjavio kako zbog naraslih snaga Titovih partizana »Balkan predstavlja za Nijemce veću opasnost nego gubitak Italije«.<ref name="Pop izdaje"/> {{izdvojeni citat|Vrijeme je, dakle, bilo na Titovoj strani. On je znao da činjenice govore same za sebe, da diverzije koje partizani vrše u Jugoslavije moraju izgledati savezničkoj komandi vrednima podrške.<ref>[https://znaci.org/00001/3_1_2.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "Time was therefore on Tito's side. He knew that the facts would speak for themselves, that the diversion which the partisans were causing in Jugoslavia must seem to the Allied Command worthy of support."</ref>|[[Basil Davidson]]}} == Savezničko upozorenje četnicima == Mihailović je neke partizanske sabotaže u Srbiji pokušao da prikaže kao dela četnika. On nakon diverzije kod Vladičinog Hana kada su partizani srušili most u depeši [[Radoslav Đurić|Đuriću]] naređuje: "''Ubuduće misiju ne obaveštavati o akcijama partizana, već sve ono što partizani urade, izvestiti da su vaši odredi uradili''."<ref name="Ispitivanje"/> Saveznici su brzo prozreli Mihailovićevu šaradu, i upozorili ga da odmah počne sa izvođenjem akcija protiv Nemaca. Mihailoviću je postavljen ultimatum i zadat rok da otpočne sa protivosovinskim aktivnostima prema instrukcijama savezničke Komande Sredozemlja. Budući da do tih protivosovinskih aktivnosti [[JVUO]] nije došlo, u decembru 1943. saveznici su doneli odluku da uskrate svaku pomoć Mihailoviću i da svu pomoć i podršku prenesu na partizane. === Ibarski telegram === {{main|Henry Maitland Wilson}} Nakon [[bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], u kojoj su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage sarađivale sa Italijanima dok se britanska armija borila protiv Italijana u [[Afrika|Africi]], sa aspekta Komande Sredozemlja, situacija u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] je izgledala ovako: partizanske snage vode borbe i pružaju efikasan otpor [[Sile Osovine|Osovini]]. Međutim, kako izgleda, [[partizani]] su nakon sloma ustanka izgubili oslonac u [[Srbija|Srbiji]]. Tamo još uvek postoje izvesne [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage koje bi se možda mogle navesti da preduzmu nešto korisno za savezničku stvar. [[Datoteka:Hmwilson1944.jpg|thumb|"''Apsolutno je potrebno da general Mihailović sada počne da izvršava obaveze koje je ranije prihvatio... Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.''" ([[Henry Maitland Wilson]])]] Na osnovu ovakvog uvida u situaciju, saveznički Komandant Sredozemlja je u maju [[1943]], pre nego što je misija [[SOE]] uopšte stigla do [[Tito]]vog [[Vrhovni štab NOV i POJ|Vrhovnog štaba]], naložio oficiru za vezu, pukovniku Bejliju, da Mihailoviću dostavi čuveni "ibarski telegram", što je ovaj učinio [[29. maj]]a [[1943]]: {{izdvojeni citat|Apsolutno je potrebno da general Mihailović sada počne da izvršava obaveze koje je ranije prihvatio i da u ovom trenutku sarađuje u potpunosti... Mihailović ne predstavlja borbenu snagu od nekog značaja zapadno od Kopaonika. Njegove jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni već su uništene ili tesno sarađuju sa Osovinom. Isto tako je teško reći da njegove jedinice postoje u Hrvatskoj, Sloveniji i Slavoniji... Partizani predstavljaju dobru i efikasnu borbenu snagu u svim krajevima, gde jedino kvislinzi predstavljaju generala Mihailovića. Zato je odlučeno: obavestićete Mihailovića da britanska Glavna komanda Srednjeg istoka zahteva da on, kao saveznik, prekine svaku saradnju sa Osovinom i da krene na istok, u Srbiju... da odmah ide na Kopaonik sa svim svojim odanim oficirima i ljudima; ako je potrebno, neka se probija silom, oružanim snagama. Britanska Glavna komanda smatraće ubuduće oblast pod njegovom komandom i uticajem ograničenu na zapadu borbenim elementima koji već postoje na desnoj obali reke Ibar i prema jugu do Skoplja. Na ovu teritoriju britanska Glavna komanda poslaće veliku pomoć vazdušnim putem. Molimo da sve ovo objasnite Mihailoviću, da mu prenesete ove odluke na što je moguće više kategoričan način i da nastojite da dobijete njegov brzi i nedvosmislen pristanak za njihovo ostvarenje. Vi i cela Britanska misija pratićete Mihailovića na Kopaonik i nastojati da njegova saradnja bude iskrena i uspešna...<ref>[https://znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA], Beograd 1973</ref>}} Ovaj zahtev Mihailoviću, potekao od nadležne vojne komande, inspirisan ratnim operativnim interesima, ubrzo je povučen na zahtev britanske vlade. Nastupio je period prilagođavanja, odmeravanja i pregovaranja. === Decembarski telegram === {{main|Henry Maitland Wilson}} Iako je u međuvremenu [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] poveo akciju protiv nemačkih snaga i snaga NDH koja je "potrajala šest nedelja"<ref>[https://znaci.org/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i {{jez-en|Richard Clogg}}, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 4. Britanska politika prema Draži Mihailoviću, referat {{jez-en|S. W. Bailey}}, str. 341</ref> (vidi [[napad na Višegrad 1943.]]), saveznički Komandant Sredozemlja [[Henry Maitland Wilson]] ocenio je da se radi o sporednim i kratkotrajnim aktivnostima, uz izbegavanje da se preduzme nešto na komunikacijama značajnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikaciji, a koja počinje rečima: {{izdvojeni citat|'''Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.'''<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} Ovaj telegram smatra se nekom vrstom ultimatuma [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]]. Navedeni napadi na komunikacije nikad nisu izvedeni, i general Vilson je sredinom decembra svim savezničkim oficirima pri [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama dao instrukciju da su slobodni da napuste četnike i da se povežu sa najbližim partizanskim snagama. Međutim, ova akcija evakuacije savezničkih oficira iz razloga bezbednosti odvijala se u etapama sve do kraja maja [[1944]]. == Savezničko priznanje partizana == {{main|Teheranska konferencija}} [[File:Sreta Savić-Kolja, Bazil Davidson, Savo Orović, Danilo Lekić-Španac, Maksim Goranović i Stenli.jpg|thumb|Partizani sa britanskom vojnom misijom. S leva: Sreta Savić-Kolja, [[Bazil Davidson]], Savo Orović, Danilo Lekić-Španac, Maksim Goranović i Stenli, radiotelegrafist engleske Vojne misije (Sremska Rača, januara 1944)]] [[File:Dolazak sovjetske vojne misije.jpg|thumb|Dolazak sovjetske Vojne misije kod Vrhovnog štaba NOV (Medino Polje, kod B. Petrovca, 22. februara 1944)]] Početkom septembra 1943. Italija je kapitulirala. Pad Italije imao je za posledicu naglo jačanje [[NOVJ]], kako brojčano, tako i po naoružanju, koje je preuzeto od razoružanih Italijana. Ovo je omelo nemačke planove o posedanju italijanskih položaja. S obzirom da su u južnoj Italiji napredovale savezničke snage, izbivši na obalu [[Jadran]]a, velike neposednute oblasti na obali i u unutrašnjosti Jugoslavije predstavljale su kritičan problem za nemačku odbranu. Partizanski pokret se konsolidirao kako u tehničkom, tako i u političkom smislu. U [[Jajce|Jajcu]] održano [[drugo zasjedanje AVNOJ-a]] je koincidiralo s [[Teheranska konferencija|Teheranskom konferencijom]] kojom su Saveznici odlučili da partizanima, a ne četnicima pružaju pomoć. Saveznički vojni i politički lideri izneli su slične zaključke na međusavezničkim konferencijama u Kairu i [[Teheranska konferencija|Teheranu]] od [[22. novembra]] do [[7. decembra]] [[1943]]: * "'''Premijer [[Vinston Čerčil|Čerčil]]''': Žalosna je činjenica da gotovo nikakve zalihe nisu dostavljene 222.000 ljudi brojnim pristalicama Tita morskim putem. Ti odlučni (borci) drže u Jugoslaviji onoliko Nemaca koliko mi držimo južno od Rima. Nemci su bačeni u zabunu nakon kolapsa Italije i patriote su osvojile kontrolu nad velikim delovima obale."<ref>It was a lamentable fact that virtually no supplies had been conveyed by sea to the 222,000 followers of Tito. These stalwarts were holding as many Germans in Yugoslavia as the combined Anglo-American forces were holding in Italy south of Rome. The Germans had been thrown into some confusion after the collapse of Italy and the Patriots had gained control of large stretches of the coast. [https://znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strana 385</ref> * "'''General [[Dvajt Ajzenhauer|Ajzenhauer]]''' naglasio je vitalni značaj nastavljanja maksimalnih mogućih operacija na uspostavljenom poprištu... On veruje da svu moguću opremu treba slati Titu, jer su Mihailovićeve snage od relativno male vrednosti."<ref>GENERAL EISENHOWER stressed the vital importance of continuing the maximum possible operations in an established theater... He believed that all possible equipment should be sent to Tito since Mikhailovitch’s forces were of relatively little value. [https://znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strana 445</ref> * '''General [[Alan Francis Brooke|Bruk]]''' je, prelazeći na Jugoslaviju, rekao da su u toj zemlji Nemci imaju teškoća da održavaju svoje komunikacije. Otuda, sva dobit mora biti izvučena iz svih prilika da se uvećaju nemačke nevolje putem pomaganja partizana. Želimo da se organizuje sistem dopremanja oružja i vazdušne podrške. General Bruk rekao je da je sada 21 nemačka divizija raspoređena u Jugoslaviji do grčke granice."<ref>Turning to Yugoslavia, GENERAL BROOKE said that since the withdrawal of Italian forces there, the Germans have found it difficult to maintain their communications in that country. Therefore, full advantage must be taken of all opportunities to increase the German difficulties in Yugoslavia by assisting the Partisans. It is desired to organize a system by which arms can be supplied to them and air assistance rendered as well. GENERAL BROOKE said that there were now some 21 German divisions deployed in Yugoslavia as far down as the Grecian border. [https://znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strane 528-529</ref> * "'''Premijer [[Vinston Čerčil|Čerčil]]''': Izvanredne stvari postižu se u Jugoslaviji od strane Tita, koji radi mnogo više nego što je Mihailović postigao. Nema planova da se u Jugoslaviju pošalje velika armija, ali se Nemcima može zadati udarac kroz pomaganje Titovih snaga putem povećanog snabdevanja."<ref>Splendid things had been accomplished in Yugoslavia by Tito, who is doing much more than Mihailovich had accomplished. There were no plans to put a large army into Yugoslavia, but a blow could be struck at the Germans by means of assisting the Tito forces through increased supplies. [https://znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strana 519</ref> Zahvaljujući probijanju nemačkog sistema šifrovanja radio-saobraćaja, saveznički rukovodioci raspolagali su veoma dobrim informacijama o zbivanjima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], i doneli su odluku o pružanju što veće moguće pomoći [[NOVJ]] u materijalu i putem taktičkog sadejstva. Takođe je odlučeno da se Mihailoviću pruži poslednja šansa. Preko britanske misije pri njegovom štabu, od njega je zatraženo da digne u vazduh jedan železnički most koji je od znatnog strategijskog značaja na železničkoj pruzi [[Beograd]] — [[Solun]]. Ako to ne izvrši do određenog datuma, misija će biti povučena, a dostavljanje materijala četnicima obustavljeno.<ref name="znaci1"/> {{izdvojeni citat|Posle Nemačke, drugo mesto u našoj mržnji zauzima Engleska. I pored savezništva, materijalnog potpomaganja, učinila je sve da izazove i podrži građanski rat u Jugoslaviji — za koji se tuži na nas! Učinila je sve da se narodnooslobodilački pokret ne održi, kriva je za hiljade i hiljade naših mrtvih. Priznala nas je i počela pomagati jedino kao silu — koju je sve učinila da uništi.<ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/29_6.htm |title=Koča Popović: Beleške Uz Ratovanje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|[[Koča Popović]], Ratni dnevnik iz avgusta 1944.}} == Okretanje četnika Nemcima == {{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}} [[Datoteka:T78-r311-6287984.jpg|thumb|desno|Radio-depeša nemačke komande jugoistoka komandi [[Vermaht]]a o stanju na terenu 14. decembra 1943. U odeljku o [[operacija Kugelblic|operaciji Kugelblic]], u sastavu fronta 1. brdske divizije pominje se, pored ostalih, i borbena grupa [[Vojislav Lukačević|Lukačević]], a u sastavu fronta Vojnoupravnog zapovednika Srbije 24. i borbena grupa [[Filip Ajdačić|Ajdačić]].<ref>{{cite web |url=https://znaci.org/00002/T78_331/356_80.htm |title=Nacionalna arhiva Vašington, mikrofilm T78, rolna 331, frejm 6287984 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=04. 05. 2013. }}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Potisnut u Srbiju od partizana, [[Dragoljub Mihailović]] se okrenuo sa pomoć Nemcima, o čemu izveštava nemački komandant Jugoistoka [[Maksimilijan fon Vajhs]]: {{izdvojeni citat|Situacija u unutrašnjosti Balkanskog poluostrva, u neposrednoj vezi sa zamišljenim, odnosno stvarnim tokom događaja na području Sredozemnog mora, znatno se zaoštrila... Komunizam u Srbiji ima sve veći uticaj. Veliki deo sabotaža pada na njihov teret... Krvava obračunavanja između grupa D.M. i komunističkih bandi sve su češća i žešća, naročito u istočnoj i centralnoj Srbiji... Crvene snage nameravaju da prodru u Srbiju preko Drine. Mihailović vrši pripreme da ih odbije... <br /> Zbog toga Mihailović već traži vezu sa nemačkim komandama, da ne bi potpao pod komunističku vlast.<ref>[https://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE_%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%9A%D1%83_%D0%BD%D0%B0_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%83_1. 11.1943 Izveštaj nemačkog komandanta Jugoistoka o stanju na Balkanu 1. 11.1943.]{{dead link}}</ref>|Izveštaj nemačkog komandanta Jugoistoka fon Vajhsa o stanju na Balkanu od 1. 11.1943.}} Specijalni nemački izaslanik [[Herman Nojbaher]], poslat da pregovara sa Dražom Mihailovićem, ponudio je četnicima ugovore o uzajamnom nenapadanju i savezništvu u borbi protiv partizana. 19. novembra 1943. četnički komandant Starog Rasa [[Vojislav Lukačević]] prvi je potpisao sporazum sa Vermahtom. Ugovor je predviđao zajedničku borbu protiv komunista, obavezu četnika da neće pomagati pripadnike savezničkih snaga, prepuštanje dogovorenih područja četnicima “radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht”, uključivanje četnika pod nemačko zapovedništvo prilikom većih operacija, redovnu isporuku municije i razmenu štabova za vezu. Uskoru su i drugi ovlašćeni Mihailovićevi komandanti potpisali [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|sporazume sa Nemcima]] u Srbiji. Dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 23. novembra 1943. godine beleži da četnici nisu samoinicijativno potpisali ugovore sa Nemcima, već po naređenju Mihailovića, koji se sam neće eksponirati zbog raspoloženja naroda: {{izdvojeni citat|Mihailović je, prema pouzdanom izvoru, izdao naređenje svojim potčinjenima da sarađuju sa Nemcima, ali on sam ne može s obzirom na raspoloženje naroda u tom pogledu.<ref>KTB OKW, knjiga 6, strana 1304: ''Mihailovic hat nach sicherer Quelle seinen Unterführern den Befehl gegeben, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten; er selbst können mit Rücksicht auf die Stimmung der Bevölkerung nicht in diesem Sinne hervortreten''.</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 23. novembra 1943.}} O Mihailovićevom nastojanju da se približi [[Wehrmacht]]u izveštava i generalštabni major Warnstorff 9. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|„Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora - komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.- komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.“ <ref>NAW, T-311, Roll 175, 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju generalštabnog majora Warnstorff-a od 9. decembra 1943.}} Velika većina četničkih snaga van Srbije već se čvrsto vezala za Nemce, a tokom novembra i decembra [[1943]]. i veliki broj zapovjednika u Srbiji ([[Vojislav Lukačević]], [[Nikola Kalabić]], [[Jevrem Simić]], [[Ljuba Jovanović]]) potpisali su sporazume sa Nemcima. Obaveštenje nemačkog komandanta Jugoistoka o sklopljenom sporazumu sa Lukačevićem, vrlo brzo je došlo do Čerčila, i imalo je presudan značaj u odluci o napuštanju Mihailovića.<ref>[https://znaci.org/00001/293.htm Cripps, John (2001). "Mihailovic or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose] (Chapter 13 pp237-263)". In Smith, Michael; Erskine, Ralph. Action This Day. London: Bantam. {{ISBN|0593 049101}}.</ref> Mihailović se ubrzo i sam upustio u pregovore sa [[Herman Nojbaher|Hermanom Nojbaherom]], koji je u izveštaju svojoj komandi ocenio da je Draža Mihajlović "toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom."<ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Nojbaher svedoči o neobičnoj praksi jugoslovenskog kralja koji nagrađuje četnike zbog borbi protiv okupatora dok oni piju sa okupatorom i bore se protiv partizana: {{izdvojeni citat|Jedan četnički vođa upravo je primio vest da je dobio odlikovanje za hrabrost od kralja i to zbog zasluga u borbi protiv okupatora. Kada je primio tu vest, baš je boravio kao gost kod italijanskog komandanta sa kojim je u to vreme sarađivao u borbi protiv crvenih partizana. Četnici su međutim, bili prijatelji sa Saveznicima, a formalno su bili pod komandom kralja Petra II. Kada je italijanski komandant doznao da je četnički vojvoda primio visoko priznanje od kralja, nije propustio da mu čestita, a šljivovica, koja je uvek prisutna na jugoslovenskom tlu, pobrinula se za dobro i svečano raspoloženje.<ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/172_7.pdf |title=Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN |format=PDF |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} == Četničko proterivanje Britanaca == U skladu sa novim savezništvom sa Nemcima, general Mihailović je pristupio sistematskom proterivanju Britanaca. 22. novembra 1943. godine Draža javlja majoru Milošu Radojloviću, komandantu Mlavsko-smederevske grupe korpusa: {{izdvojeni citat|Englezi su se stalno interesovali za vas i tvrdili kako ste im obećali rušenje pruge u dolini Morave i stalno traže da im ja taj predlog odobrim... Odgovorio sam Englezima da vi za sad nemate pod komandom nikakve trupe... Prema tome se upravljajte... Ostanite na svome mestu i dalje radite, a čuvajte se Engleza. Nemojte im uopšte verovati u njihove doture materijala. Oni su obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu.<ref name="znaci.org">https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>}} 23. novembra 1943. godine general Mihailović daje instrukcije [[Predrag Raković|Predragu Rakoviću]] kako treba ponižavati "Perinog šefa", tj. britanskog generala [[Charles Douglas Armstrong|Čarlsa Armstronga]], šefa vojne misije u Mihailovićevom štabu: {{izdvojeni citat|Izmišljajte stotinu razloga naravno opravdanih da se dolazak Perinog šefa odgodi. A kad budemo rešili da ga najzad povedemo kod Vas onda ćete doći lično da ga primite, jer taj dripac ne zaslužuje nikakvu pratnju. Zato će te ga Vi lično kao kufer voditi jer je to bezobrazan tip koga treba da vodi majstor kao Vi.<ref name="znaci.org">https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>}} 24. novembra 1943. godine general Mihailović naređuje majoru [[Radoslav Đurić|Radoslavu Đuriću]] da batali sabotaže ukoliko Englezi ne plate, da sve snage usmeri protiv partizana i da likvidira kanadskog antifašistu [[Čarls Robertson|Čarlsa Robertsona]]: {{izdvojeni citat|Na Solunu je postojala grčka izreka: Nema pari, nema traka truka. Prema ovome ako nam ne pošalju avione nećemo rušiti objekte... Što se tiče komunista mi smo u stavu nužne odbrane na celoj teritoriji Jugoslavije, i to je opravdanje za akciju protiv njih. U pogledu komunista nastavite akciju do potpunog njihovog uništenja... Pazite dobro da li vaš šef misije održava vezu sa Robertsonom. Robertsona ako uhvatite odmah ga likvidirajte.<ref name="znaci.org">https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>}} 30. novembra 1943. godine general Mihailović naređuje [[Ljuba Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši sabotaže bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref name="znaci.org">https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>}} Krajem 1943. godine, Britanci u Srbiji su se našli u nezavidnoj situaciji, gonjeni od Nemaca a odbačeni od četnika. 9. decembra britanski kapetan Edgar Hargrivz iz [[Homolje|Homolja]] izveštava da je njegova pozicija vrlo ozbiljna i da saveznička misija "ne dobija nikakvu pomoć od četnika ili seljaka, nego se potuca naokolo, kroz mećave i kišu, bez pratioca, nepoželjna gde god dođe".<ref>https://znaci.org/00001/11_48.htm</ref> Sutradan, 10. decembra 1943. godine kapetan Hargrivz je zarobljen, dok je kapetan Naš poginuo prilikom napada nemačkih trupa na njihovu misiju na mestu Podvižak kod sela Luke.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_3_50.htm</ref> 10. decembra 1943. Draža Mihailović naređuje svojim ljudima da maksimalno otežaju položaj britanskih misija, pa čak i da sabotiraju njihove radio stanice: {{izdvojeni citat|Naređujem prema svim engleskim misijama sledeći postupak: 1. — Najveća, veća nego do sada, učtivost i hladnoća. 2. — Preprečiti im svaku vezu sa komunistima na terenu. 3. — Ne dozvoliti im apsolutno nijedan podatak ni o čemu. 4. — Onemogućiti im uopšte snabdevanje benzinom, tako da što skorije prestanu njihove stanice. U njihov benzin sipati šećer, ali to da niko ne primeti. Ovo čuvati u najvećoj tajnosti i benzin im što pre uskratiti pod izgovorom da ga nema...<ref>https://znaci.org/00001/11_47.htm</ref>}} == Raskid Saveznika sa četnicima == Premijer [[Velika Britanija|Velike Britanije]] [[Vinston Čerčil]] doneo je [[17. februar]]a [[1944]]. formalnu odluku o povlačenju podrške Mihailoviću. U britanskom parlamentu Čerčil je 22. februara postupak vlade objasnio na sledeći način: {{izdvojeni citat|Razlog zašto smo obustavili snabdevanje Mihailovića oružjem i nismo mu dali podršku bio je jednostavan. On se nije borio protiv neprijatelja i, štaviše, neki njegovi potčinjeni pravili su sporazume sa neprijateljem.<ref name="Meklejn11"/>|[[Winston Churchill]]}} On je u svom govoru još dodao i to: {{izdvojeni citat|Veoma vešto vođeni, organizovani na principu gerile, partizani su u isti mah neuhvatljivi i smrtno opasni. Oni se nalaze čas tu, čas tamo, oni su svuda i na svakom mestu. Nemci su protiv njih organizovali ofanzive velikih razmera, pa ipak su partizani svaki put, čak i kada su bivali opkoljeni, izmicali nanoseći mnogo muka i žrtava neprijatelju. Partizanski pokret je ubrzo brojno pretekao snage generala Mihailovića. Ne samo Hrvati i Slovanci, već se i veliki broj Srba pridružio maršalu Titu, tako da on u ovom trenutku ima preko četvrt miliona ljudi za sobom i velike količine oružja zaplenjenog od neprijatelja ili Italijana; ovi ljudi su organizovani u znatan broj divizija i korpusa.<ref>https://znaci.org/00002/411.pdf</ref>|[[Winston Churchill]]}} [[Datoteka:Sir Winston S Churchill.jpg|thumb|"''Razlog zašto smo obustavili snabdevanje Mihailovića oružjem i nismo mu dali podršku bio je jednostavan. On se nije borio protiv neprijatelja i, štaviše, neki njegovi potčinjeni pravili su sporazume sa neprijateljem''."<ref name="Meklejn11"/> ([[Winston Churchill]])]] Nakon toga saveznička pomoć usmerena je na jačanje snaga [[NOVJ]] u [[Srbija|Srbiji]]. Jedan od učesnika u događajima, [[Ficroj Meklejn]] ovako je opisao taj preokret u savezničkoj politici: {{izdvojeni citat|Strategijski značaj Srbije bio je očigledan. Ona se nalazila na železničkoj pruzi Beograd - Solun, komunikaciji od životne važnosti za neprijatelja. Njen bi značaj bio povećan ako se iskrcaju saveznici negde na Balkanu, što je u to vreme još uvek bila mogućnost koja je dolazila u obzir. Do tada smo Srbiju smatrali za prvenstveno četnički domen. Materijal koji smo im tamo ranije dostavljali izbacivan je Mihailoviću. Ali rezultati su, po mišljenju Komande Bliskog istoka, bili razočaravajući. Naročito nije dolazilo ili veoma malo do presecanja saobraćaja na pruzi Beograd - Solun. Kao što se sećate, Mihailoviću je dat ograničen period vremena, u kome je trebalo da izvrši određenu operaciju. Ovo vreme je sad isteklo, a on nije ispunio ovaj zahtev i zato je doneta važna odluka da se Saveznička misija povuče iz njegovog štaba i da mu se obustavi dalje dostavljanje materijala... Pošto je odlučeno da se četnici odbace, zadatak naše politike bio je da što pre pomognemo jačanje partizana u Srbiji... Sada su srpski partizani imali visok stepen prioriteta za dobijanje materijala...<ref name="Meklejn11">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/1_11.htm |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU glava 11 - NOVI DOGOVOR |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}} Savezničke misije su do maja 1944. povučene iz štabova JVUO, što je izazvalo određene političke probleme: {{izdvojeni citat|Odluka, doneta iz vojnih razloga, da se Mihailoviću uskrati pomoć i pruži podrška Titu, automatski je postavila i politički problem. Na prvom mestu ona je izazvala najsnažniji otpor kraljevske jugoslovenske vlade i grupe oko kralja Petra, iako se sam kralj na kraju prećutno složio. Drugo, ona je postavila i pitanje da li će, s naše strane, posle vojnog priznavanja Tita kao saveznika, uslediti u bilo kojoj meri i političko priznavanje.<ref name="fitzroy">Fitzroy MacLean: Eastern Approaches, 1949.</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}} Evakuacija Britanaca je potrajala punih pet meseci. Na kraju, u noći izmedu 29. i [[30. maj]]a 1944. godine, na aeredrom u južnoj Italiji sletela su četiri aviona [[DC3]], koji su evakuisali poslednjih 45 savezničkih oficira i vojnika od četnika. Među njima nije bilo [[Charles Douglas Armstrong|generala Armstronga]] i nekoliko drugih, kojeg su četnici zadržali kao taoce za prtljag oduzet Lukačeviću i Baćoviću. Međutim, već sutradan Mihailović je bio prinuđen da oslobodi Armstronga i ostale članove misije, iako Lukačevićev i Baćovićev prtljag nije vraćen. Tako je [[31. maj]]a 1944. godine i poslednji zvanični predstavnik Velike Britanije napustio Mihailovićev štab.<ref name="https://znaci.org/00001/11_64.htm">https://znaci.org/00001/11_64.htm</ref> == Raskid kralja Petra II sa četnicima == {{main|Petar II Karađorđević}} [[Datoteka:Petar_II_Karađorđević.jpg|thumb|Kralj [[Petar II Karađorđević|Petar II]] je pozvao četnike da stupe u Narodnooslobodilačku vojsku, a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji "zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune" radi pravdanja saradnje sa neprijateljem.]] [[13. april]]a 1944. Čerčil je informisao kralja Petra da će, ukoliko ne ukloni Dražu Mihailovića iz emigrantske vlade, Velika Britanija početi da tretira jugoslovenskog kralja i njegovu vladu kao saradnike Osovine.<ref name="https://znaci.org/00001/11_64.htm"/> [[29. avgust]]a 1944. godine kralj Petar je doneo ukaz O. Br. 881 kojim se general [[Dragoljub Mihailović]] razrešava dužnusti načelnika Štaba Vrhovne komande u okupiranoj Jugoslaviji i stavlja na raspolaganje ministru vojske, mornarice i vazduhoplovstva.<ref>https://znaci.org/00001/11_67.htm</ref> 12. septembra 1944. jugoslovenski kralj [[Petar II Karađorđević]] je javno pozvao sve borce da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji "zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune" radi pravdanja saradnje sa neprijateljem: {{izdvojeni citat|U ovom sudbonosnim i za Jugoslaviju velikim danima, kada pobedonosne armije Sovjetskog Saveza stoje na našoj granici s jedne strane, a američke i britanske s druge strane, kada je dan naše slobode u punom svanuću, pozivam sve Srbe, Hrvate i Slovence da se ujedinite i pristupite Narodnooslobodilačkoj vojsci pod maršalom Titom. (...) tom našom narodnom vojskom, koja je jednodušno priznata, podržavana i pomagana od naših velikih saveznika, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Amerike. <br /><br /> Svi oni, koji se oslanjaju na neprijatelja protiv interesa svog vlastitog naroda i njegove budućnosti, i koji se ne bi odazvali ovom pozivu, neće uspeti da se oslobode izdajničkog žiga, ni pred narodom ni pred istorijom. Ovom mojom porukom vama, odlučno osuđujem zloupotrebu imena kralja i autoriteta krune, kojom se pokušavalo opravdati saradnja sa neprijateljem i izazvati razdor među borbenim narodom u najtežim časovima njegove istorije, koristeći time samo neprijatelju.<ref>{{cite web|url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 |title=Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije |language={{sr icon}} |publisher=Sr.wikisource.org |date = 28. 04. 2013. |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref>|Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (12. septembra 1944.)}} Sav prestiž koji su četnici do tada uživali zbog savezničke pomoći, prenet je na partizane. Efekat je povećan i vešću da je Tito postigao sporazum sa kraljem Petrom, i kraljevom proklamacijom kojom je pozvao svoje podanike da pruže partizanima podršku, što je razbilo tvrđenje generala Mihailovića da se on bori za kralja.<ref>https://znaci.org/00001/1_14.htm</ref> Uprkos pozivu jugoslovenskog kralja, [[Dragoljub Mihailović]] i "Jugoslovenska vojska u otadžbini" u [[Bitka za Srbiju 1944.|bici za Srbiju]] su se borili na strani Nemaca. == Saradnja NOVJ i Saveznika‎ == {{main|Balkansko ratno vazduhoplovstvo|Operacija Brezna|Operacija Ratweek|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Oslobođena teritorija septembra 1944.jpg|minijatura|Oslobođena i poluoslobođena teritorija u vreme izbijanja Sovjetske armije na jugoslovensku granicu, 6 septembra 1944.]] Velika kombinovana operacija trupa na zemlji i vazduhoplovstva protiv vitalnih komunikacija, izvedena je u prvoj nedelji septembra [[1944]]. u saradnji [[NOVJ]] i savezničkog vazduhoplovstva. Ona je poznata po svom kodnom nazivu "[[Operacija Ratweek]]", i imala je veliki značaj za dalje odvijanje rata u [[Evropa|Evropi]]. == Podela interesa u Jugoslaviji == {{main|Sporazumi Tito-Šubašić}} Oktobra [[1944]], u isto vreme kad su antifašistički pokreti bili spremni da preuzmu vlast, [[Čerčil]] i [[Staljin]] dogovorili su se o posleratnoj podeli sfera uticaja u jugoistočnoj Evropi: [[Grčka]] će pasti pod britansku kontrolu; ostale zemlje će, sa izuzetkom Jugoslavije, za koju je nagodba bila 50:50, biti prepuštene Sovjetskom Savezu.<ref name="Čitanka">[http://cdsee.org/jhp/pdf/workbook4_srb_ed2.pdf Istorijska čitanka, Drugi svetski rat]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Tumačenja == Mnogi autori genezu stavova [[Saveznici|Saveznika]] prema zbivanjima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] objašnjavaju prevashodno političkim motivima. Oni su na kraju i igrali značajnu ulogu. Međutim, u ovom periodu, od leta [[1943]]. do leta [[1944]], još je bila dominantna koncepcija da je osnovi cilj da se vojno porazi [[Nemačka]], da treba raditi sve što je moguće da joj se nanese što veća štata, dok je sve drugo od sekundarnog značaja.<ref>[https://znaci.org/00001/1.htm Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU]</ref><ref name="wikipedia1">http://en.wikipedia.org/wiki/Yugoslavia_and_the_Allies</ref> Politička teorija geneze savezničkog stava prema Jugoslaviji zasniva se takođe na netačnoj pretpostavci o zanemarljivo malom značaju zbivanja u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] na rat kao celinu. [[Datoteka:Saveznički komandosi na Visu.jpg|thumb|Saveznički komandosi na [[Vis]]u]] Nasuprot ovoj koncepciji, upravo je armija, a ne politika, vršila pritisak i preduzimala korake u ovoj evoluciji. Nasuprot [[teorija zavere|teoriji zavere]] Dejvida Martina,<ref>Dejvid Martin, Mreža dezinformacija: Čerčilova jugoslovenska greška, Beograd : Prosveta, 1991</ref> saveznički Komandant Sredozemlja je u vrlo maloj meri zavisio od informacija prikupljenih preko [[SOE]]. On je imao više izvora kvalitetnih i iscrpnih informacija: * Saveznički eksperti uspeli su da dekodiraju nemačke šifre serije Ultra,<ref name="wikipedia1"/> tako da je general Vilson imao svakog dana na svom stolu izveštaj o nemačkom radio-saobraćaju. * Osovinska štampa, naročito u [[Italija|Italiji]], dosta je pisala o operacijama u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], pri čemu je otvoreno prikazivala široku saradnju sa četnicima. * Saveznički oficiri u Jugoslaviji, naročito Bil Hadson, uspeli su u drugoj polovini [[1942]]. da putem radio-poruka do neke mere opišu situaciju na terenu na kome su se kretali.<ref>[https://znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973]</ref> Istoričar [[Branko Petranović]], uprkos vojnom faktoru, smatra da je britansko napuštanje Mihailovića bilo više određeno njihovim saznanjem da on nije više kohezivni činilac [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (mada to nije bio ni od početka) nego borbenim defetizmom četničkog pokreta.<ref name="Petranović"/> == Poznati saveznički oficiri i članovi misija u Jugoslaviji == * [[Albert B. Seitz]] (kod JVUO) * [[Basil Davidson]] (kod NOVJ) * [[Charles Douglas Armstrong]] (kod JVUO) * [[Charles Robertson]] (kod NOVJ) * [[Duane Hudson]] (kod JVUO) * [[Fitzroy MacLean]] (kod NOVJ) * [[Jack Churchill]] (komandos kod NOVJ) * [[Neil Selby]] (kod JVUO) * [[Randolph Churchill]] (kod NOVJ) * [[Robert Harbold McDowell]] (kod JVUO) * [[Terence Atherton]] (kod NOVJ) * [[Walter R. Mansfield]] (kod JVUO) * [[William Bailey]] (kod JVUO) * [[William Deakin]] (kod NOVJ) == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] * [[Chetniks! The Fighting Guerrillas]] * [[Operacija Ratweek]] * [[Operacija Vazdušni most]] == Vanjske veze == * [http://sr.wikisource.org/wiki/Izve%C5%A1taj_%C5%A1efa_britanske_vojne_misije_o_govoru_Dra%C5%BEe_Mihailovi%C4%87a_od_28._februara_1943. Izveštaj šefa britanske vojne misije o govoru Draže Mihailovića od 28. februara 1943.] {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Saveznici i Drugi svetski rat u Jugoslaviji| ]] f2cqnnnnnq37rhlvbm1vwhf07h2mslf 2 205351 42651893 42651725 2026-07-08T14:28:02Z Edgar Allan Poe 29250 /* Sportaši */ 42651893 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} igtkibafgro2bpe3gs7125ehb4e5u6d 0 205555 42652147 42559968 2026-07-09T03:49:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652147 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fontevraud3.jpg|thumb|250px|General view of the complex.]] '''Opatija Fontevraud''' ({{lang-fr|Abbaye de Fontevraud}}), rjeđe '''Opatija Fontevrault''' je kompleks građevina u [[Francuska|francuskom]] selu [[Fontevraud-l'Abbaye]], kraj [[Chinon]]a u oblasti [[Anjou]], u kome se trenutno nalazi kulturni centar. Nastao je kao [[Katolička crkva|katolički]] [[manastir|samostan]], koji je godine 1100. osnovao putujući propovjednik [[Robert od Arbrisela]]; predstavljao je [[dvostruki samostan]] u kome su zajedno živjeli redovnici i redovnice, a mjesto [[abba (otac)|opatice]] su preuzimale neke od najbogatijih i najuglednijih plemkinja Francuske. Samostan je brzo stekao međunarodnu reputaciju pa su se u Evropi po njegovom uzoru gradile "fontevrstičke" opatije. U njemu su, između ostalih, sahranjeni engleski kraljevi [[Henry I od Engleske|Henry I]] i [[Richard I od Engleske|Richard I]]. Godine 1792. je službeno ukinut za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a 1804. je prenamijenjen u [[zatvor]], koji je stekao reputaciju jednog od najstrožih u Francuskoj, i u kome su za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] [[višijevska Francuska|vichyske]] vlasti strijeljale brojne pripadnike [[Francuski pokret otpora|Pokreta otpora]]. Zatvor je prestao raditi 1963. kada je kompleks preuzelo [[Ministarstvo kulture (Francuska)|Ministarstvo kulture]] i prenamijenilo ga u muzej i umjetnički centar. == Vanjske veze == * [http://www.abbaye-fontevraud.com Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100313062325/http://www.abbaye-fontevraud.com/ |date=2010-03-13 }} * [http://loirevalley-worldheritage.org/Map Map of the Loire Valley UNESCO World Heritage Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826223747/http://loirevalley-worldheritage.org/Map |date=2012-08-26 }} * [http://www.valdeloire.org/?SectionId=1&CHANGELANG=en Val de Loire] * [http://www.newadvent.org/cathen/06129b.htm Catholic Encyclopedia article] * [http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/France/North_&_Centre/Fontevraud/Fontevraud.htm Royal Abbey of Fontevraud and the famous Gisants (painted tomb effigies) of Eleanor of Aquitaine, King Henry II and King Richard I]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150505204526/http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/France/North_%26_Centre/Fontevraud/Fontevraud.htm |date=2015-05-05 }} * [http://www.hotels-francepatrimoine.com/abbaye-royale-de-fontevraud/en/hotel-abbey-loire.html Hotel Abbaye Royale de Fontevraud] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121119135446/http://www.hotels-francepatrimoine.com/abbaye-royale-de-fontevraud/en/hotel-abbey-loire.html |date=2012-11-19 }} {{Commonscat|Abbaye de Fontevraud|Fontevraud Abbey}} {{coord|47|10|53|N|0|03|06|E|region:FR_type:landmark|display=title}} [[Kategorija:Samostani u Francuskoj]] [[Kategorija:Muzeji u Francuskoj]] i4ujoz4mm61t1f2vnxtmuc44dwhbh6v 0 214875 42652242 42627625 2026-07-09T11:26:34Z ~2026-38890-60 373330 Ažuriran kapacitet stadiona na 49167 mesta, prema zvaničnom sajtu kluba. https://www.crvenazvezdafk.com/klub/stadion-rajko-mitic 42652242 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za stadion | ime stadiona = Stadion Rajko Mitić | nadimak = ''„Marakana“'' | slika = Fk Red Star stadium.jpg | opis_slike = | puno ime = | lokacija = {{zas|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]] | koordinate = | gradnja_počela = | izgradnja = [[1960]]. - [[1963]]. | datum otvaranja = [[1. septembar]] [[1963]]. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[FK Crvena Zvezda|Crvena zvezda]] | operator = | podloga = [[trava]] | cena_renoviranja = | arhitekta = | structural engineer = | services engineer = | general_contractor= | project_manager = | main_contractors = | ranije_imena = | korisnici = [[FK Crvena zvezda]]<br />{{zas|Srbija}} [[Fudbalska reprezentacija Srbije]] | mesta za sedenje = 55 000<ref>{{Cite web |url=http://www.crvenazvezdafk.com/sr/stadion|title=Dom Crvene zvezde |accessdate= 21. 11. 2018.|publisher=crvenazvezdafk.com}}</ref> | dimenzije = 110 x 73 m }} '''Stadion Rajko Mitić''' (ranije '''Stadion Crvena zvezda'''; popularno poznat i kao '''Marakana''') je [[stadion]] [[FK Crvena zvezda]] u [[Beograd]]u. Na njemu zvanične utakmice igra i [[fudbalska reprezentacija Srbije]]. Kapacitet stadiona je 49 167 gledalaca.<ref name="vdč">{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/crvenazvezda.htm |title=Stadiumguide.com |accessdate= 26. 1. 2008.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}</ref> == Historija == Marakana je građena od [[1960]]. do [[1963]]. godine. Zamenila je stari stadion koji je bio izgrađen [[1927]]. godine i na kom je Zvezda odigrala poslednju utakmicu protiv [[RFK Novi Sad|Novog Sada]]. Prva utakmica na Marakani odigrana je [[1. septembar|1. septembra]] [[1963]]. godine protiv [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (2-1). Tada je na još uvek nedovršenim tribinama, kroz petnaest osposobljenih ulaza širine pet metara, prošlo 55.000 gledalaca, da bi rekord te jeseni bio zabeležen u derbiju sa [[FK Partizan|Partizanom]] – 74.000 gledalaca. Sledeće godine, pošto je stadion potpuno završen, kapacitet je zvanično iznosio 95 000.<ref name="vdč"/> [[Datoteka:Beograd 7652.jpg|levo|240p|Pogled na severnu tribinu stadiona|alt=]] Prvi gol na Zvezdinoj “Marakani” postigao je [[Trifun Mihajlović]], u susretu pionira Zvezde i Jedinstva iz Zemuna, predigri prvenstvenog meča sa [[HNK Rijeka|Rijekom]]. Prvi zvanični, prvoligaški pogodak, delo je Riječanina Vukoja, dok je prvi gol za seniorski tim Crvene zvezde postigao [[Dušan Maravić]], na istoj utakmici. Najveći broj gledalaca bio je [[23. april]]a [[1975]]. godine sa [[FK Ferencvaroš|Ferencvarošom]] na utakmici polufinala Kupa pobednika kupova. Tada je prodato 96.070 ulaznica mada se procenjuje da je na stadionu bilo oko 110 000 gledalaca, koliki je kapacitet stadiona tada bio. U međuvremenu, ta brojka je drastično smanjena. Prateći modernizaciju i istovremeno ispunjavajući zahteve Evropske fudbalske Unije, u cilju povećanja komfora navijača i njihove bezbednosti, ukinuta su stajaća mesta na stadionu. Postavljene su stolice na sve četiri tribine, tako da danas kapacitet stadiona zvanično iznosi 55.538 sedećih mesta. Pored samog terena stadion ima mnoge prateće sadržaje (pomoćni tereni, medicinski centar) kao i muzej FK Crvena zvezda.<ref>{{Cite web |url=http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1752 |title=Stadioni u Beogradu |accessdate=26. 1. 2008. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-10-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004001627/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1752 }}</ref> Na Marakani je bilo odigrano finale [[Liga šampiona|Kupa šampiona]] [[30. april]]a [[1973]]. godine između [[FK Ajaks|Ajaksa]] i [[Juventus]]a (1-0). Tada je utakmici prisustvovalo 91.564. Na stadionu Crvene zvezde će se održavati takmičenja u okviru [[Letnja univerzijada 2009|Univerzijade u Beogradu 2009]]. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/sr/Venue/competitionvenues.php |title=Univerzijada 2009 |accessdate=27. 1. 2008. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archive-date=2008-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080126221354/http://www.universiade-belgrade2009.org/sr/Venue/competitionvenues.php }}</ref> Tokom leta 2008. godine urađena je nova drenaža, zamenjena trava, zamenjene sijalice na reflektorima, a 2010 nove stolice na istočnoj tribini. == Ostali događaji == Na Marakani su održavani i koncerti. [[Zdravko Čolić]] je održao 3 koncerta(1978,2001,2007)<ref>{{Cite web |url=http://www.tv.novosti.co.rs/code/navigate.php?Id=473{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |title=Zdravko Čolić-koncert]</ref>. Takođe koncert je održala i [[Svetlana Ceca Ražnatović]].<ref>[http://www.balkanmedia.com/magazin/1548/ceca_raznatovic_spektakl_na_najvecem_stadionu_balkana.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080113113022/http://www.balkanmedia.com/magazin/1548/ceca_raznatovic_spektakl_na_najvecem_stadionu_balkana.html |date=2008-01-13 }} Svetlana Ceca Ražnatović-koncer |accessdate= 27. 1. 2008.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}</ref> 2013. godine koncert je održao i [[Aca Lukas]] [[Delije Sever|Delije]] su [[13. maj]]a [[2007]]. godine organizovale humanitarni koncert pod nazivom „''Delije za naše Kosovo i Metohiju''“ na kojem su nastupili [[Bajaga]], [[Bora Čorba]], [[Bilja Krstić]], [[Neverne bebe]], [[Direktori]] i drugi.<ref>name="urlB92 - Sport - Vesti - Humanitarni koncert na Marakani">{{cite web | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2007&mm=05&dd=13&nav_id=246375 | title = B92 - Sport - Vesti - Humanitarni koncert na Marakani | format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.}}</ref><ref name="urlKURIR">{{cite web | url = http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2007/maj/14/SP-06-14052007.shtml | title = KURIR - Humanitarni koncert| format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.}}</ref><ref>name="urlHumanitarni koncert<br />na Marakani | Spektakl | Novosti.rs">{{cite web | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=15&status=jedna&vest=103440&datum=2007-05-09 | title = Humanitarni koncert<br />na "Marakani" &#124; Spektakl &#124; Novosti.rs | format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011. | archive-date = 2009-09-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090905065235/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=15&status=jedna&vest=103440&datum=2007-05-09 | dead-url = yes }}</ref><ref>name="urlwww.glas-javnosti.co.yu">{{cite web| url = http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2007/05/11/srpski/S07051006.shtml| title = www.glas-javnosti.co.yu - Humanitarni koncert| format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.| archive-date = 2009-09-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20090905113620/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2007/05/11/srpski/S07051006.shtml}}</ref> == Zanimljivosti == Poznat je i prvi posetilac na beogradskoj “Marakani”. To je Laza Petrović, zemljoradnik iz okoline Loznice. Ovaj vatreni zvezdaš došao je na novi stadion još u 6 sati izjutra, zauzeo svoje mesto na istočnoj tribini, izvadio sir i pogaču iz torbe, počeo da doručkuje i strpljivo dočekao početak glavne utakmice.<ref>{{Cite web |url=http://www.redstarbelgrade.com/stadium.aspx?ID=39&cultureID=2 |title=Prvi posetilac |accessdate= 3. 8. 2009.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}</ref> Dana [[23. mart]]a [[2011]]. tokom radne posete [[Srbija|Srbiji]] stadion je posetio i ruski premijer [[Vladimir Putin]] i prisustvovao utakmici mlađih kategorija [[FK Crvena zvezda|FK Crvene zvezda]] i [[FK Zenit]]a.<ref name="urlVesti online / Sport / Fudbal / Putin dočekan ovacijama na Marakani">{{cite web | url = http://www.vesti-online.com/Sport/Fudbal/125832/Putin-docekan-ovacijama-na-Marakani | title = Vesti online / Sport / Fudbal / Putin dočekan ovacijama na 'Marakani' | format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011. | archive-date = 2013-12-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131201102246/http://www.vesti-online.com/Sport/Fudbal/125832/Putin-docekan-ovacijama-na-Marakani | url-status = dead }}</ref> == Povezano == * [[Spisak fudbalskih stadiona u Srbiji]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Red Star Stadium}} * [http://www.crvenazvezdafk.com/stadion.htm Profil stadiona na crvenazvezdafk.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524015016/http://www.crvenazvezdafk.com/stadion.htm |date=2010-05-24 }} * [http://www.as-design.net/primeri/stadion-crvene-zvezde-u-beogradu Virtuelna šetnja Marakanom na as-design.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110620215058/http://www.as-design.net/primeri/stadion-crvene-zvezde-u-beogradu |date=2011-06-20 }} {{Stadioni Superlige Srbije}} {{Sportski objekti u Beogradu}} {{Koordinate|44_46_59.40_N_20_27_53.57_E_type:landmark_region:RS|44° 47′ 0" SG Š, 20° 27′ 54" IGD}} [[Kategorija:Sport u Srbiji]] [[Kategorija:Fudbalski stadioni u Beogradu|Crvena zvezda]] [[Kategorija:Opština Savski venac]] 3wg5nympjm01k2ljdb6u1famljkv6xx 0 215192 42652210 42412065 2026-07-09T08:26:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652210 wikitext text/x-wiki {{Okruzi Italije| ime = Padova | italijansko ime = <small>Provincia di Padova</small> | slika = Padova in Italy.svg | pokrajina = [[Veneto]]| grad = [[Padova]]| stan = 921 361 | gust_nas = 440 | površ = 2 142 | veb = [http://www.provincia.pd.it/ www.provincia.padova.it] | }} '''Provincija Padova''' ([[talijanski]]: ''Provincia di Padova'') je jedna od 110 [[Provincije Italije|talijanskih provincija]] u okviru [[Regije Italije|regije]] [[Veneto]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]]. [[Glavni grad]] provincije i najveće gradsko naselje je istoimeni grad [[Padova]] od 206 192 stanovnika.<ref name=city/> == Geografija == Južni dio ''Provincije Padova'' prostire se po [[Dolina Poa|Dolini Poa]], jedini viši dio provincije su [[vulkan]]ska brda [[Colli Euganei]] kaja leže na jugozapadu provincije. U kotlini [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Brenta]] leži i glavni grad [[Padova]], udaljena oko 40 [[km]] zapadno od [[Venecija|Venecije]]. ''Provincija Padova'' ima površinu od 2 142 [[km²]], u kojoj živi 921 361 stanovnika <ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Italy-Veneto.html | title =''ITALY: Veneto'' | accessdate = 8. 04. 2013 | language=engleski | publisher=Citypopulationde }}</ref> (2011. godine). == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.provincia.pd.it/ Službene stranice Provincije Padova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111118001345/http://www.provincia.pd.it/ |date=2011-11-18 }} {{Spisak okruga u Italiji}} [[Kategorija:Provincije Italije]] [[Kategorija:Veneto]] {{Geog-stub}} o509xinf5koroxwvxjf7vfulggz3g3m 0 223689 42651945 42598755 2026-07-08T18:56:47Z Alekol 2231 /* April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj */ 42651945 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1287}} Godina '''1287''' ('''[[Rimske brojke|MCCLXXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.). == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[13. 1.]] - Umro je [[Balban]], mamelučki sultan [[Sultanat Delhi|Delhija]]; želeo je da ga nasledi unuk Kajhasrau, sin poginulog Muhameda, ali plemstvo postavlja drugog unuka, [[Muiz ud din Qaiqabad]]a (do 1290). Njegov otac je guverner Bengala Nasiruddin Bughra Khan, koji se proglašava za tamošnjeg sultana (do 1291). * januar - Izaslanici [[Kraljevina Pagan|Kraljevine Pagan]] iz Burme stižu na [[Kublaj-kan]]ov dvor - prihvataju mongolsko sizerenstvo i isplatu danka vezanog za poljoprivrednu proizvodnju, dobijaju primirje i povlačenje mongolskih trupa. * [[17. 1.]] - [[Alfonso III od Aragona]] dovršava osvajanje [[Kraljevina Mallorca|Kraljevine Mallorce]] zauzećem autonomne islamske Manurke/[[Menorca|Menorce]] (Nacionalni dan na otoku). Većina muslimana su prodati u roblje, ostali su pokršteni. * [[30. 1.]] - Raspadanje [[Kraljevina Pagan|Kraljevine Pagan]]: Wareru, guverner Martabana u donjoj Burmi, osnovao je kraljevinu [[Datoteka:Golden Hintar flag of Burma.svg|35px|Zastava Kraljevine Hanthawaddy]] [[Hanthawaddy]]; on vlada do 1307, kraljevina traje do 1539. * februar - Velika poplava pogađa južnu Englesku i menja izgled obale. Od [[Cinque Ports]], [[Hastings]] i [[New Romney]] su propali kao trgovačke luke, poboljšana je pozicija [[Rye, East Sussex|Ryea]]. * [[27. 2.]] - Napuljski kralj [[Karlo II. Napuljski|Karlo II]] potpisuje u sicilijanskom zarobljeništvu ugovor da se odriče krune, ali papa to proglašava ništavnim. * mart - Papa [[Honorije IV]] je napisao poslanicu ugarskom kralju [[László IV, kralj Ugarske|Ladislavu IV]] u kojoj prijeti crkvenim kaznama pa i križarskim ratom protiv pagana, Tatara i muhamedanaca, koje kralj štiti.<ref name="Klaic264">Klaić, 264</ref> * 16 - 27. 3. - Crkveni i kraljevski sabori u Würzburgu: nemački episkopat se protivi papinom legatu, Giovanniju Boccamazzi, koji zahteva veliku količinu novca za put kralja [[Rudolf I Habsburški|Rudolfa]] u Rim za [[Sveto Rimsko Carstvo|carsko]] krunisanje. Rudolf je zakleo plemstvo na trogodišnje održavanje zemaljskog mira, kojeg bi nadgledale regionalne sudije (začetak koncepta [[Carska okružja|carskih okružja]], ali tek od 1500.). === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === [[Datoteka:Honorius-IV tomb.jpg|120px|mini|Detalj grobnice Honorija IV]] * [[3. 4.]] (Veliki četvrtak) - Papa [[Honorije IV]] je umro u Rimu. ** Konklava u Rimu u početku obuhvata 13 kardinala, ne mogu donijeti odluku a tijekom ove godine šestorica umiru a skoro svi ostali se vraćaju kućama (do februara). * 3. 4. - Telo dečaka Wernera iz Oberwesela je pronađeno blizu [[Bacharach]]a - za smrt su optuženi Jevreji, što dovodi do niza pogroma u Rajnskoj oblasti (Werner je kanonizovan 1426-29, što je ukinuto 1963). * [[6. 4.]] (Uskrs) - Monah [[Rabban Bar Sauma]] je na čelu misije [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidskog]] persijskog vladara [[Argun]]a papi i zapadnim vladarima - posetio je Carigrad. * [[20. 4.]] - [[Qalawun]]ovi [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|mameluci]] zauzimaju [[Latakija|Latakiju]] u Siriji, poslednji ostatak [[Kneževina Antiohija|Kneževine Antiohije]], čiji je nominalni knez bio [[Grofovija Tripoli|tripoliski]] grof [[Bohemond VII]]. * 1. 5. - [[Rat Sicilijanske večernje]]: napuljski regent Robert Artois je zauzeo [[Augusta, Siracusa|Agostu]] na Siciliji, ali grad je ubrzo pod opsadom i pada pred kraj juna. * [[8. 5.]] - Bosanski ban [[Prijezda I|Prijezda]] je u župi [[Zemljanik (župa)|Zemljaniku]] kraj Vrbasa, daruje je Ladislavu Baboniću, sinu hrvatskog bana Stjepana.<ref>Klaić, 265</ref> ** Nakon [[Prijezda I|Prijezde I]], bosanski banovi su [[Prijezda II]] (do 1290) i [[Stjepan I Kotromanić]] (do 1314). * maj - Aragonska unija, savez plemstva i građanstva, ne postiže dogovor sa [[Alfonso III od Aragona|Alfonsom III]] pa napadaju Valenciju. * maj/jun - Tradicionalistički mongolski princ [[Najan]], iz klana Bordžigin, pobunio se protiv [[Kublaj-kan]]a u Mandžuriji. * [[8. 6.]] - Rhys ap Maredudd se pobunio u [[Deheubarth]]u na jugozapadu Velsa protiv engleskog kralja - ugušeno do zime. * lipanj - Pošto je [[Andrija Mlečanin]] upao u Ugarsku, imenovao je Gregorija Gisingovca, sina Henrikova, za ''magister dapiferorum''. Kasnije mora pobjeći - u Austriju, gdje ostaje do smrti kralja Ladislava.<ref name="Klaic264" /> * [[18. 6.]] - Rabban Bar Sauma svedoči velikoj erupciji [[Etna|Etne]]. * [[23. 6.]] - [[Rat Sicilijanske večernje]], Bitka Grofova: aragonsko-sicilijanski komandant Roger de Laurija je odlučujuće pobedio anžujsku flotu kod Napulja. Zarobljeno je 40 brodova i mnogo uglednih osoba, po čemu je bitka dobila ime. === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[1. 7.]] - Narathihapate, poslednji kralj [[Kraljevina Pagan|Pagana]], ubijen je od svog sina Thihathua. U zemlji nastaje haos i raspad. Mongoli su izgleda krenuli prema gradu Paganu ali su odbijeni uz velike gubitke. * [[16. 7.]] - Kublaj-kan je u velikoj bici porazio Najana, koji je zatim pogubljen. * [[2. 8.]] - Kardinalski zbor se obraća [[Ostrogonska nadbiskupija|ostrogonskom]] nadbiskupu Vladimiru, s priključenom papinom poslanicom, radi oslobođenja [[Elizabeta Anžujska|kraljice]] iz sužanjstva u samostanu na Margitinom otoku.<ref name="Klaic264" /> === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * oktobar - [[Mongolske invazije Vijetnama]], Treća invazija [[Dai Viet]]a (1287-88): snage pod mongolskim vođstvom kreću sa juga Kine. Kublaj-kan želi smeniti neposlušnog vladara Trần Nhân Tônga svojim kandidatom. * [[19. 10.]] - Umro je [[Grofovija Tripoli|tripoliski]] grof [[Bohemond VII]]. Nije imao dece, njegova sestra Lucija dolazi sledeće godine iz Italije (ali mameluci ruše grofoviju 1289). * prosinac, početkom - Na državnom saboru u Budimu su pročitani spisi kardinalskog zbora, zaključeno je da se kraljici vrate svi njeni dohoci.<ref name="Klaic264" /> * [[6. 12.]] - Treća mongolska invazija Poljske, izvode je [[Tulabuga]] sa [[Nogaj]]em iz Zlatne horde i rusinski vazali. Tulabugino severno krilo neuspešno opseda Sandomierz, poraženo je 20-tog kod Łagówa. * 13/14. 12. - Poplava Svete Lucije u Engleskoj, Nizozemskoj i severnoj Nemačkoj, kombinacija oluje i visoke plime: možda 50.000 ljudi je stradalo, promenjena je obala. * decembar - Nadbiskup i gospodar [[Milano|Milana]] [[Ottone Visconti]] nominirao je svog daljeg nećaka [[Matteo I Visconti|Mattea I]] za kapetana naroda i prepustio mu političke poslove (gospodar 1295-1301. i 1311-22). * decembar - Mongoli su se makar približili gradu Paganu, ali su poraženi od strane tri brata po imenu Athinkhaya, Yazathingyan i Thihathu, koji će u centralnoj Burmi uspostaviti Kraljevinu Myinsaing. * [[24. 12.]] - Nogajevo južno krilo ulazi u Poljsku, opseda Krakov - grad je od kamena, ne mogu ga osvojiti ali haraju okolinom. Veliki knez [[Lešek II Crni]] traži pomoć od Ugarske. * [[28. 12.]] - Aragonski kralj Alfonso III je prinuđen dati Privilegiju Unije: mnoge kraljevske funkcije su prebačene na niže plemstvo, pa će Aragonska kruna biti na ivici anarhije. === Kroz godinu === * [[Radoslav I. Babonić]] je slavonski ban 1287-88. * Umro je [[Vilim I. de la Roche]], vojvoda [[Atinsko Vojvodstvo|Atene]]; nasljeđuje ga 7-godišnji sin [[Guy II. de la Roche|Guy II.]], posljednji iz te obitelji (do 1308). U njegovo ime vlada majka [[Helena Angelina Komnena]], kći tesalskog vladara. * [[Tulabuga]] (Talabuga) je srušio [[Tode Mongke]]a i postao vladar [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] (do 1291). * U [[Katedrala San Zeno|Katedrali San Zeno]] u [[Pistoia|Pistoji]] je započeo rad na oltaru sv. Jakova. * Llywelyn ap Dafydd, nominalni knez [[Gwynedd]]a, umro je u bristolskom zamku; formalno ga nasleđuje brat Owain ap Dafydd (ca. 12) koji je zatočen u istom zamku (poslednji put pomenut 1325). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1287.}} * [[25. 4.]] - [[Roger Mortimer]], faktički vladar Engleske († [[1330]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1287.}} * [[13. 1.]] - [[Balban]], mamelučki sultan Delhija (* 1216) * [[3. 4.]] - [[Honorije IV]], papa (* ca. 1210) * [[31. 8.]] - [[Konrad von Würzburg]], pjesnik (* ca 1220-30) * [[19. 10.]] - [[Bohemond VII]], grof Tripolija (* 1261) * [[Prijezda I]], bosanski ban (* 1211) * [[Vilim I. de la Roche]], vojvoda Atene * Llywelyn ap Dafydd, nominalni knez Gwynedda (* ca. 1267) * [[Tode Mongke]], vladar Zlatne horde * Abu al-Abbas al-Mursi, andaluzijsko-egipatski sufijski svetac (* 1219) == Reference == {{reference}} ; Literatura * [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org) * ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I) {{commonscat|1287}} [[Kategorija:1287.| ]] 3sgtl8vxuh8l8br6cdj41cd6s3d4c50 0 223697 42651943 42648123 2026-07-08T18:46:29Z Alekol 2231 42651943 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1295}} Godina '''1295''' ('''[[Rimske brojke|MCCXCV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.). == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[13. 1.]] - Prvi put se spominje [[Zrin]]. * [[23. 1.]] - Papa [[Bonifacije VIII]] je okrunjen u Rimu. Njegov prethodnik [[Celestin V]] je zatvoren u zamku u [[Fumone, Frosinone|Fumoneu]], kako ne bi bio iskorišten kao [[antipapa]]. * [[5. 3.]] - Bitka kod Maes Moydog je odlučujući poraz pobune [[Madog ap Llywelyn|Madoga ap Llywelyna]] u Velsu. * [[21. 3.]] - [[Ilhanidska Monarhija|Ilhanidski]] vladar [[Gajhatu]] je ubijen u [[Bajdu]]ovoj pobuni. Njegovu suzaverenici su podelili carstvo među sobom, npr. Tagačar je vicekralj Anadolije. Ali, vicekralj [[Horezm|Horasana]] [[Mahmud Gazan|Gazan]] kreće na Bajdua. === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[25. 4.]] - Umro je kralj [[Sancho IV od Kastilje]], Leona i Galicije, nasleđuje ga 9-godišnji sin [[Fernando IV od Kastilje|Fernando IV]] (do 1312). Za regenta je označena majka [[María de Molina]], do oko 1301. Fernandovo nasledstvo osporava koalicija nekoliko rođaka, na leto je zaručen portugalskom princezom Konstancom. * [[16. 6.]] - Gazan je prešao u islam, što je bio uslov za vojnu pomoć emira Novruza. * [[17. 6.]] - [[Kraljevina Napulj|Napuljski]] kralj [[Karlo II. Napuljski|Karlo II]] izdaje povelju banu [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavlu Šubiću]], daje mu doživotnu bansku vlast.<ref name="Klaic274">Klaić, 274</ref> * [[20. 6.]] - Ugovor iz Anagnija: potvrda ugovora iz Tarascona 1291, kojim je okončan [[Aragonski križarski rat]]. [[Jaime II od Aragona]] se odriče [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]] u korist pape, koji je onda daje napuljskom kralju Karlu II. Aragonski vladar takođe vraća [[Balearski otoci|Balearska ostrva]] svom stricu [[Jaime II od Mallorce|Jaimeu II od Mallorce]] i ženi se napuljskom princezom [[Blanka Anžuvinska|Blankom Anžuvinskom]]. ** Sicilijanci odbijaju povratak Anžuvinaca (proteranih [[Sicilijanska večernja|Sicilijanskom večernjom]] 1282.), priznaju za kralja Jaimevog brata, regenta [[Fridrik III. Sicilski|Fridrika III.]]. Jaime je prema ugovoru obavezan dati vojnu pomoć Karlu Napuljskom za povratak Sicilije. * [[26. 6.]] - [[Przemysł II]] je krunisan u [[Gniezno|Gnieznu]] za [[Lista vladara Poljske|kralja Poljske]], prvog posle više od 200 godina (ubijen je sledećeg februara). === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[22. 7.]] - Izbija tzv. [[Korčulanski rat]]: [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Republika Genova|Đenovljani]] međusobno napadaju četvrti u Carigradu. * [[8. 8.]] - Umro je [[Ottone Visconti]], milanski nadbiskup i gospodar. Političke poslove od ranije vodi nećak [[Matteo I Visconti]] (gospodar do 1301. i 1311-22.) * [[12. 8.]] - Od "kuge" je umro [[Karlo Martel (Anžuvinac)|Karlo Martel]], napuljski princ i ugarski pretendent. Nasleđuje ga sedmogodišnji sin [[Karlo I Robert]], koji će i postati ugarski kralj. === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[4. 10.]] - [[Mahmud Gazan]] ulazi u [[Tabriz]] nakon Bajduovog pogubljenja, vlada [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidskom Persijom]] do 1304. ** Novi naib Novruz je veoma moćan, progoni nemuslimanske vere - [[Budizam u Iranu|budizam]] nestaje iz Irana, mnoge [[Crkva Istoka|nestorijanske]] crkve su srušene ili pretvorene u džamije. * [[21. 10.]] - Umro je [[Zagrebačka biskupija|zagrebački]] biskup Ivan, pristaša Anžuvinaca. [[András III, kralj Ugarske|Andrija Mlečanin]] postavlja svog čovjeka, erdeljskog prepošta Mihajla - stigao je s vojskom na biskupiju, proganja kanonike, poništava naredbe prethodnika.<ref name="Klaic274" /> * [[23. 10.]] - ''Auld Alliance'': savez škotskog i francuskog kralja, [[John Balliol]] i [[Philippe IV od Francuske|Philippe IV]], protiv engleskog, [[Edward I od Engleske|Edward I]]. Sledeće godine dolazi engleska invazija Škotske, što će biti početak [[Škotski ratovi za nezavisnost|Škotskih ratova za nezavisnost]]. * [[8. 11.]] - Kraljica majka i herceginja Slavonije [[Tomasina Morosini]] je u Požegi: magistru Koraldu daje neki posjed koji je nepravedno držao biskup Benedikt u "Bugarskom Biogradu" (''Alba Bulgarie''); nagrađuje i druge plemiće, npr. braću Tvrdislava i Blaža jer su ranije uzeli, tada nevernom, banu Radoslavu Baboniću [[Vrbaški grad]].<ref>Klaić, 273-4</ref> ** Andrija Mlečanin je ove godine dao majci Tomasini Morosini na upravu još i Ugarsku zapadno od Dunava.<ref>Klaić, 273</ref> * [[13. 11.]] - Engleski kralj Edward I je sazvao parlament u Westminsteru, koji će kasnije biti nazvan "Uzorni parlament", jer pučani prvi put imaju pune ovlasti, a što će biti uzor za kasnije parlamente (glavni posao je raspisivanje poreza, jer su kralju potrebna sredstva za ratove protiv Francuske i Škotske). * [[9. 12.]] ? - [[Čagatajski kanat|Čagatajski]] kan Duwa je napao [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidski]] Horasan. === Kroz godinu === [[Datoteka:JuOhridSvKliment2.jpg|160px|mini|[[Crkva Bogorodice Perivlepte]]]] * Prvi put se spominje [[Bosanska Gradiška]], kao Donja Gradiška (''Alsogradisca''). * [[Marko Polo]] se nakon 24 godine vratio s ocem i stricem u Veneciju iz Kine. * 1294-95 (6803. [[Etos Kosmu|od Postanja]]) - Podignuta [[Crkva Bogorodice Perivlepte]] u vizantijskom Ohridu. * 1295-96 - Završen živopis [[Crkva svetog Ahilija u Arilju|Crkve svetog Ahilija u Arilju]]. * 1294-95 - [[Aleksije Filantropen]] uspešno ratuje protiv Turaka u dolini Meandra/[[Büyük Menderes|Menderesa]] - navodno je turski rob postao jeftiniji od ovce. Popularnost ga navodi da se pobuni protiv [[Andronik II Paleolog|Andronika II]], ali na kraju je uhvaćen i oslepljen od vlastitih ljudi. * Francuski kralj Filip IV stvara položaj ''Trésorier de France'', premešta kraljevski trezor ih templarskog Hrama u kraljevsku palatu [[Luvr]]. * {{circa}} Nakon [[Butvydas]]a, novi veliki knez [[Velika Kneževina Litvanija|Litvanije]] je njegov sin [[Vytenis]] (do oko 1316). * [[Kmersko Carstvo|Kmerski]] car [[Džajavarman VIII]] je zbačen od strane svog zeta [[Indravarman III|Indravarmana III]], nakon 52 godine vladavine. Indravarman vlada do 1308, uvodi [[Theravada|theravadski]] budizam, umesto Džajavarmanovog šaivitskog hinduizma. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1295.}} * [[Hōjō Moritoki]], poslednji regent Kamakura šogunata († [[1333]]) * {{circa}} [[Pavao II. Šubić Bribirski]], hrvatski velikaš († [[1346]]) * {{circa}} [[Nikifor Grigora]], vizantijski historičar († ca. 1360) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1295.}} * [[11. 1.]] - Bajan, mongolsko-kineski general (* 1236) * [[21. 3.]] - [[Gajhatu]], mongolsko-persijski vladar (* ca. 1259) * [[25. 4.]] - [[Sancho IV od Kastilje]], Leona i Galisije (* [[1258]]) * [[8. 8.]] - [[Ottone Visconti]], milanski nadbiskup i gospodar (* 1207) * [[12. 8.]] - [[Karlo Martel (Anžuvinac)|Karlo Martel]], napuljski princ, pretendent na ugarski presto (* [[1271]]) * 12. septembar - [[Ruggieri degli Ubaldini]], katolički kardinal [[Pisa|Pise]] * Fenena Kujavska, kraljica Andrije III Mlečanina (* ca. 1276) * {{circa}} [[Butvydas]], veliki knez Litvanije == Reference == {{reference}} ; Literatura * [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org) {{commonscat|1295}} [[Kategorija:1295.| ]] cm91puls34dsinsvwiyu5ydp7py6701 0 223700 42651959 42651763 2026-07-08T20:31:59Z Alekol 2231 dop. iz en wiki 42651959 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1298}} {{commonscat|1298}} == Događaji == * [[2. 1.]] - Umro je ostrogonski nadbiskup Vladimir (Lodomer), pristalica Andrije Mlečanina. Kaptol proglašava, po kraljevoj želji, đurskog biskupa i kraljevog potkancelara Georgija Bododa (Bicskei Gergely) za novog nadbiskupa.<ref name="Klaic276">Klaić, 276</ref> * [[6. 2.]] - Mongolske invazije Indije: [[Čagatajski kanat|čagatajski]] komandant Kadar je pustošio u Pendžabu, dok ga nije porazila vojska Delhi sultanata. Izveštava se da je 20.000 Mongola poginulo u bici a da su zarobljenici odvedeni u Delhi da ih [[Gnječenje slonom|izgaze slonovi]]. * ožujak - Novi ostrogonski nadbiskup se odmetnuo od kralja Andrije Mlečanina, plašeći se da ga papa neće potvriti. U Ugarskoj jača anžuvinska stranka.<ref name="Klaic276" /> * [[20. 4.]] - Počinju [[Rintfleischovi masakri]]: pošto su Jevreji u [[Röttingen]]u optuženi da su oskrnavili hostiju, neki Boels von Rindtfleisch sa ruljom spaljuje Jevreje u gradu. U narednim mesecima u 146 naselja ubijaju najmanje 20.000 Jevreja. * [[1. 5.]] - Papina bula osniva [[Šibenska biskupija|Šibensku biskupiju]] - na molbu napuljske kraljice Marije i kneza Jurja I. Bribirskoga; time je okončan spor između Šibenika i Trogira.<ref>Klaić, 275-6</ref> ** Prvi put se spominju [[Zlarin]] (u posjedu Šibenske biskupije do 1843), [[Pirovac]] (kao Zlosela). * [[1. 6.]] - Građanski rat u Livoniji, Bitka kod Turaide: burgeri Rige i paganski Litvanci su porazili [[Livonski red|Livonske vitezove]]. * [[23. 6.]] - [[Adolf Nassauski, kralj Njemačke]] je proglašen nedostojnim od strane izbornika u Mainzu. Zatim je za novog rimsko-njemačkog kralja izabrana [[Albrecht I Habsburški]]. * [[28. 6.]] - Proglašena je bula o osnivanju Šibenske biskupije, prvi biskup je fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane. * [[2. 7.]] - Bitka kod Göllheima: zbačeni kralj Adolf je poginuo u sukobu sa snagama novoproglašenog Alberta. * [[22. 7.]] - [[Bitka kod Falkirka]]: [[Edward I od Engleske]] je porazio Škote [[William Wallace|Williama Wallacea]]. * [[27. 7.]] - [[Albrecht I Habsburški]] je ponovo izabran za nemačkog kralja u Frankfurtu (do 1308). Krunisan je u Aachenu 24. 8.. * [[1. 8.]] - Rintfleischova rulja je zauzela Nirnberški zamak, gde su se sklonili Jevreji, i ubila ih skoro 700. * [[5. 8.]] - Državni sabor u Pešti, donose se neki zaključci u korist kralja Andrije Mlečanina.<ref name="Klaic276" /> * [[30. 8.]] - [[Kamakura šogunat]]: [[japanski car]] [[Fushimi]] je abdicirao u korist 10-godišnjeg sina [[Go-Fushimi]]ja (vlada do 1301). Stvarni vladar je regent šoguna [[Hōjō Sadatoki]]. * [[8. 9.]] - Korčulanski rat, [[Bitka kod Korčule (1298.)|Bitka kod Korčule]]: đenovska flota je porazila mletačku. * [[21. 11.]] - [[Rudolf I od Češke|Rudolf Habsburg]], sin kralja Alberta, postavljen je za vojvodu Austrije i Štajerske (do 1307). * krajem godine - Landolfo Colonna, ratujući za papu, osvaja [[Palestrina|Palestrinu]], [[Colonna, Roma|Colonnu]] i druge porodične gradove i razara ih. * decembar, krajem - Pregovori Vizantije, Andronika II i Srbije, Milutina Nemanjića: Teodor Metohit je upućen u Srbiju<ref>[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs</ref> On je 1298-99. pet puta dolazio u zemlju.<ref>''Istorija s. n. I'', 447</ref> === Kroz godinu === * Bratovština svetog križa u Kotoru. * Prvoslav je među prvim lekarima koji se pominju u Srbiji. * Mogući hrvatski sabor u Vrani, ban Pavao sudi između krbavskih plemića Gusića i krbavskoga kneza Kurjaka.<ref>Klaić, 286</ref> * ''Liber Sextus'' sa ''De Regulis Juris'': papa Bonifacije VIII sistematizuje kanonsko pravo. * [[Jovan Tarhaniot]] je postavljen za vizantijskog komandanta u Maloj Aziji, u dolini Meandra - ima uspeha, ali su ga lokalni velikaši prinudili na bekstvo 1300. * Vizantijska istorija [[Laonik Halkokondil|Laonika Halkokondila]] pokriva period 1298-1463. * Bugarski car [[Smilec]] je izgleda poginuo, nasleđuje ga mali sin [[Ivan II, car Bugarske|Ivan II]] (do 1299). Njegova majka "Smilcena" se udružuje sa [[Aldimir]]om, bratom bivšeg cara Georgija I Tertera. * Bankrotirala je najveća sijenska banka [[Gran Tavola]], nekada među najmoćnijim bankama u Evropi. * Papin dekretal ''Periculoso'' zahteva [[Zatvoreni crkveni redovi|zatvaranje]] redovnica - često se ne poštuje. * Papa je proglasio četvoricu [[Crkveni naučitelj|Crkvenih naučitelja]]: [[Ambrozije Milanski|Ambrozije]], [[Augustin]], [[Jeronim]] i [[Grgur Veliki]]. * 1297-98 - [[Rumski Sultanat]]: pošto je Mesud II zbačen jer se upetljao u antiilhanidsku zaveru, postavljen je Kejkubad III (Mesud se vraća 1302). * U Kini se koristi drveni pokretni slog za štampanje, rad Wang Zhena. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1298.}} * [[12. 12.]] - [[Albrecht II Habsburški]], vojvoda Austrije, Štajerske, Koruške († [[1358]]) * [[Karlo, vojvoda Kalabrije]] († [[1328]]) * [[Elizabeta Koruška, kraljica Sicilije]] († 1352) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1298.}} * [[2. 1.]] - [[Lodomer]], ostrogonski nadbiskup (* ca. 1235) * [[11. 6.]] - [[Jolanda Poljska|Jolanda]], ugarska princeza, poljska kraljica, blaženica (* 1235) * [[2. 7.]] - [[Adolf Nassauski, kralj Njemačke]] (* ca. 1255) * 14. 7. - [[Jakov Voraginski]], dominikanac, biskup i kroničar (* ca. 1230) * [[Giovanni da Procida]], lekar i diplomata (* 1210) * [[Smilec]], bugarski car [[Kategorija:1298.| ]] [[Kategorija:1290-e]] [[Kategorija:Godine]] ru1xppy9og75tg2q64mw6qgq4dihmug 2 232970 42652245 42651799 2026-07-09T11:40:22Z Duma 16555 /* Globalno zagrijavanje */ 42652245 wikitext text/x-wiki [[Image:Bee Collecting Pollen 2004-08-14.jpg|thumb|right|250px|A [[honeybee]] collecting pollen from a flower]] [[File:Jugurtia dispar.jpg|thumb|A pollen wasp (''[[Jugurtia dispar]])'', a type of wasp that exclusively feeds its [[larva]]e pollen. This is an example of a palynivore that is only a palynivore for part of its life span, as the adults of the species do not consume pollen]] In [[zoology]], a '''palynivore''' /pəˈlɪnəvɔːɹ/, meaning "pollen eater" (from [[Greek language|Greek]] παλύνω palunō, "strew, sprinkle", and [[Latin]], vorare, meaning "to devour") is an [[herbivorous]] animal which selectively eats the nutrient-rich [[pollen]] produced by [[angiosperm]]s and [[gymnosperm]]s.<ref>{{Cite journal|last1=Cembrowski|first1=A. R.|last2=Reurink|first2=G.|last3=Arcila Hernandez|first3=L. M.|last4=Sanders|first4=J. G.|last5=Youngerman|first5=E.|last6=Frederickson|first6=M. E.|date=August 2015|title=Sporadic pollen consumption among tropical ants|url=http://link.springer.com/10.1007/s00040-015-0402-x|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=62|issue=3|pages=379–382|doi=10.1007/s00040-015-0402-x|hdl=1807/110084 |s2cid=46421274|issn=0020-1812|hdl-access=free|url-access=subscription}}</ref> Most true palynivores are [[insect]]s or [[mite]]s. The category in its strictest application includes most [[bee]]s, and a few kinds of [[wasp]]s,<ref name="Hunt">{{Cite journal |last1=Hunt |first1=James H. |last2=Brown |first2=Peggy A. |last3=Sago |first3=Karen M. |last4=Kerker |first4=Jennifer A. |date=1991 |title=Vespid Wasps Eat Pollen (Hymenoptera: Vespidae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=2 |pages=127–130 |jstor=25085261 |issn=0022-8567}}</ref> as pollen is often the only solid food consumed by all life stages in these insects. However, the category can be extended to include more diverse species. For example, palynivorous [[mites]] and [[thrips]] typically feed on the liquid content of the pollen grains without actually consuming the [[exine]], or the solid portion of the grain. Additionally, the list is expanded greatly if one takes into consideration species where either the larval or adult stage feeds on pollen, but not both. There are other wasps which are in this category, as well as many [[beetle]]s,<ref name="Samuelson">{{Citation |last=Samuelson |first=G. Allan |chapter=Pollen consumption and digestion by leaf beetles |date=1994 |chapter-url=http://link.springer.com/10.1007/978-94-011-1781-4_10 |title=Novel aspects of the biology of Chrysomelidae |pages=179–183 |editor-last=Jolivet |editor-first=P. H. |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |language=en |doi=10.1007/978-94-011-1781-4_10 |isbn=978-94-010-4783-8 |access-date=2022-10-19 |editor2-last=Cox |editor2-first=M. L. |editor3-last=Petitpierre |editor3-first=E.|chapter-url-access=subscription }}</ref> [[flies]], [[butterflies]], and [[moth]]s. One such example of a bee species that only consumes pollen in its larval stage is the ''[[Apis mellifera carnica]]''.<ref name="Szolderits">{{Cite journal |last1=Szolderits |first1=Maria Julia |last2=Crailsheim |first2=Karl |date=1993-10-01 |title=A comparison of pollen consumption and digestion in honeybee (Apis mellifera carnica) drones and workers |journal=Journal of Insect Physiology |language=en |volume=39 |issue=10 |pages=877–881 |doi=10.1016/0022-1910(93)90120-G |bibcode=1993JInsP..39..877S |issn=0022-1910}}</ref> There is a vast array of insects that will feed opportunistically on pollen, as will various [[bird]]s, orb-weaving spiders<ref name="Eggs">{{Cite journal |last1=Eggs |first1=Benjamin |last2=Sanders |first2=Dirk |date=2013-11-29 |title=Herbivory in Spiders: The Importance of Pollen for Orb-Weavers |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=11 |article-number=e82637 |doi=10.1371/journal.pone.0082637 |issn=1932-6203 |pmc=3843719 |pmid=24312430|doi-access=free |bibcode=2013PLoSO...882637E }}</ref> and other [[nectarivore]]s. [[File:Hibiscus syriacus Bombus ruderatus 2 Luc Viatour.jpg|thumb|Pollen consumption of the ''Hibiscus syriacus'' plant by the ''Bombus ruderatus'' (large garden bumblebee)]][[Pollen]], the essential component of the palynivore diet, is a male [[gametophyte]]<ref name="McCormick">{{Cite journal |last=McCormick |first=Sheila |date=2013-11-18 |title=Pollen |journal=Current Biology |language=English |volume=23 |issue=22 |pages=R988–R990 |doi=10.1016/j.cub.2013.08.016 |issn=0960-9822 |pmid=24262831|doi-access=free |bibcode=2013CBio...23.R988M }}</ref> that is formed in the [[anther]], or the male part of the flower. Pollen is needed to fertilize the female part of the flower, or [[gynoecium]], and has a long history of consumption by various species. There is evidence that suggests palynivory dates back to at least the [[Permian]] period.<ref name="Krassilov">{{Cite journal |last1=Krassilov |first1=V. |last2=Rasnitsyn |first2=A. P. |last3=Afonin |first3=S. A. |date=April 2007 |title=Pollen eaters and pollen morphology: co-evolution through the Permian and Mesozoic |url=https://paleobotany.ru/pdf/Krassilov,%20Rasnitsyn%20et%20al.%202007%20-%20Pollen%20eaters%20and%20pollen%20morphology.pdf |journal=[[African Invertebrates]] |volume=48 |issue=1 |pages=3–11}}</ref> It is likely that a coevolution has occurred between plants and palynivores in a form of [[mutualism (biology)|mutualism]], or the process by which two species individually benefit from the activity of the other. For example, palynivores benefit by receiving nutrients from the pollen, and thus the structure of the palynivore eye evolved to better interpret visual cues given by the pollen. Pollen benefits from the animal-plant interaction by being spread as the animal carries it from flower to flower, furthering the reproductive success of its respective flower. Thus, pollen has evolved to be more visually appealing to palynivores, and changed its surface texture to be more readily recognized by palynivore's tactile [[Sensory neuron|sensory receptors]].<ref name="Krassilov" />[[File:Misc pollen colorized.jpg|thumb|Colorized electron micrograph of various types of pollen]] == Evolucija == The earliest evidence of palynivory can be traced back to the [[Silurian]] (444 million years ago (Mya) – 419 Mya) and early [[Devonian]] (419 Mya – 393 Mya) periods<ref name=":0">{{Cite journal |last=Labandeira |first=Conrad C. |date=2000 |title=The Paleobiology of Pollination and its Precursors |url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/5961/Paleont_Soc_Papers_2000.pdf |journal=The Paleontological Society Papers |language=en |volume=6 |pages=233–270 |doi=10.1017/S1089332600000784 |issn=1089-3326}}</ref> Fossil evidence from these periods suggests that early [[arthropod]]s, with unspecialized mandibular mouthparts, engaged in [[spore]]-feeding behavior.<ref name=":0" /> Unlike pollen, spores are asexual reproductive particles produced by primitive organisms such as [[fern]]s, [[Fungus|fungi]], and [[bacteria]]. Palynivory, which is thought to have derived from early spore-feeders, emerged much later during the [[Pennsylvanian (geology)|Pennsylvanian]] era (323 Mya – 299 Mya).<ref name=":0" /> Much of the evidence relating to palynivory evolution has been linked to a change in the structure of mandibular mouthparts, allowing for easier [[pollen]] collection.<ref name=":0" /> Such evidence can be found in [[Coleoptera]] (beetles), the most diverse group of palynivores, wherein species have developed mouthparts for pollen collection in addition to the evolution of early mandibular appendages into specialized structures assisting in pollen consumption.<ref name=":0" /> Furthermore, modern-day palynivore mouthpart adaptations can also be tied to the evolution of ancient palynivore mouthparts involved in [[nectar]] uptake.<ref name=":0" /> The beginnings of structures involved in nectar uptake can be found in early, unrelated [[insect]] [[clade]]s.<ref name=":0" /> The evolution of these structures occurred in three distinct tracks: sponge-like [[Labellum (insect anatomy)|labellum]] of [[Fly|flies]] and [[Caddisfly|caddisflies]], siphon structures in [[Butterfly|butterflies]] and [[moth]]s, and glossa in [[wasp]]s and [[bee]]s.<ref>Smith, J.J.B (1985). "Feeding mechanisms". In G.A. Kerkut and L.E. Gilbert (eds.), ''Comprehensive Insect Physiology, Biochemistry, and Pharmacology'', Volume 4. Oxford University Press, Oxford, U.K. pp. 33-85.</ref> Within each track, further specialization of these structures has occurred. For example, in wasps and bees, eight variations of mouthpart structures incorporating glossa have been identified.<ref>{{Cite journal |last=Jervis |first=M |date=2000 |title=Mouthpart evolution in adults of the basal, «symphytan», hymenopteran lineages |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0024406699903966 |journal=Biological Journal of the Linnean Society |language=en |volume=70 |issue=1 |pages=121–146 |doi=10.1006/bijl.1999.0396|bibcode=2000BJLS...70..121J |url-access=subscription }}</ref> The evolution of various structural and morphological adaptations of present-day palynivores has also been thought to have co-evolved with pollen grains.<ref name="Krassilov" /> The abundance and diversity of seed-bearing plant fossils identified from the Late Pennsylvanian suggest greater palynivore evolution and adaptations to the evolving plant fauna. Furthermore, this highlights the co-evolution of this behavior with plant species at the time.<ref name=":0" /> Based on the morphological features of fossil remnants of the era, early palynivores are hypothesized to have belonged to the [[diaphanopterodea]]n, [[protorthoptera]]n, and [[Hemiptera|hemipteroid]] taxonomic groups.<ref>Richardson, E.S., JR. (1980). "Life at Mazon Creek". In R.L. Langenheim, Jr. and C.J. Mann, (eds.), ''Middle and Late Pennsylvanian Strata of [the] Margin of [the] Illinois Basin''. University of Illinois Press, Urbana, IL. pp. 217-224.</ref><ref>{{Cite journal |last1=Scott |first1=Andrew C. |last2=Taylor |first2=Thomas N. |date=1983 |title=Plant/animal interactions during the Upper Carboniferous |url=http://link.springer.com/10.1007/BF02861089 |journal=The Botanical Review |language=en |volume=49 |issue=3 |pages=259–307 |doi=10.1007/BF02861089 |bibcode=1983BotRv..49..259S |s2cid=34091045 |issn=0006-8101|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Kukalová-Peck |first=Jarmila |date=1987-10-01 |title=New Carboniferous Diplura, Monura, and Thysanura, the hexapod ground plan, and the role of thoracic side lobes in the origin of wings (Insecta) |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/z87-352 |journal=Canadian Journal of Zoology |language=en |volume=65 |issue=10 |pages=2327–2345 |doi=10.1139/z87-352 |issn=0008-4301|url-access=subscription }}</ref> Following this period, evolution and more specialized adaptations in palynivore mouthparts and pollen or prepollen found in the gut of fossilized insects showed convergence into three major lineages: [[Orthoptera]] (grasshoppers, crickets, and locusts), Coleoptera, [[Diptera]] (flies), and [[Hymenoptera]] (wasps, sawflies, bees, and ants).<ref name=":0" /> Currently, almost all palynivores are in five insect orders believed to have come about during the early [[Mesozoic]] period (248 Mya - 65 Mya): Coleoptera, Diptera, [[Thysanoptera]] (thrips), Hymenoptera, and [[Lepidoptera]] (butterflies and moths).<ref name=":0" /> == Adaptacije palinivora == Numerous species of insects ([[bee]]s, [[wasp]]s, [[ant]]s, [[beetle]]s, [[Fly|flies]], [[Butterfly|butterflies]], [[moth]]s), [[mite]]s, [[spider]]s, and [[bird]]s consume pollen as a food source. To more efficiently collect pollen, palynivores have evolved various adaptations in their body parts and behavior. These adaptations include specialized mouthparts, hair, digestive systems, and patterns of reproduction and foraging. Although all palynivores eat pollen, they do so to varying degrees and ways, so consequently their adaptations also differ. Bees and ants, for example, are insects that place different amounts of emphasis on pollen in their diets. === Pčele === [[Bee]]s, part of the superfamily [[Apoidea]], engage in palynivory extensively, especially in providing pollen for their offspring.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Szolderits |first1=Maria Julia |last2=Crailsheim |first2=Karl |date=1993 |title=A comparison of pollen consumption and digestion in honeybee (Apis mellifera carnica) drones and workers |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002219109390120G |journal=Journal of Insect Physiology |language=en |volume=39 |issue=10 |pages=877–881 |doi=10.1016/0022-1910(93)90120-G|bibcode=1993JInsP..39..877S |url-access=subscription }}</ref><ref name=":7">{{Cite journal |last=Thorp |first=Robbin W. |date=1979 |title=Structural, Behavioral, and Physiological Adaptations of Bees (Apoidea) for Collecting Pollen |journal=Annals of the Missouri Botanical Garden |volume=66 |issue=4 |pages=788–812 |doi=10.2307/2398919|jstor=2398919 }}</ref> To effectively collect, transport, and consume pollen, bees have evolved specialized morphological and behavioral traits. To forage for pollen, bees must first find sources of pollen, which they do so through chemical, visual, and tactile signals given by flowers<ref name=":7" /> that have co-evolved adaptations for this purpose, since most flowering plants benefit from the pollination that occurs while bees collect and transport pollen.<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Vaudo |first1=Anthony D. |last2=Patch |first2=Harland M. |last3=Mortensen |first3=David A. |last4=Tooker |first4=John F. |last5=Grozinger |first5=Christina M. |date=2016-07-12 |title=Macronutrient ratios in pollen shape bumble bee ( Bombus impatiens ) foraging strategies and floral preferences |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=113 |issue=28 |pages=E4035-42 |doi=10.1073/pnas.1606101113 |issn=0027-8424 |pmc=4948365 |pmid=27357683|doi-access=free |bibcode=2016PNAS..113E4035V }}</ref> Visual signals especially help guide bees to flowers. With sight adaptations such as the ability to see ultraviolet light, bees home in on the color pattern "targets" of flower petals that guide bees to nectar and pollen.<ref>{{Cite news|url=https://www.beeculture.com/bees-see-matters/|title=How Bees See And Why It Matters|last=Riddle|first=Sharla|date=May 20, 2016 |work=Bee Culture|access-date=2018-11-28}}</ref> They gather and store pollen together with nectar on specialized [[Seta|hairs]] and evolved [[Scopa (biology)|scopal]] or [[Pollen basket|corbicular]] constructions on their bodies.<ref name=":7" /> Bees have also evolved behavioral adaptations that involve some degree of learning.<ref name=":7" /> Most bees are also either [[Oligolecty|oligolectic]] or [[wiktionary:polylectic|polylectic]], where they target specific or more general groups of flowering plants respectively, and their foraging patterns overlap significantly closely during the day and/or seasonally to the bloom periods of these targeted flowers.<ref name=":7" /> In the nest, bees will also communicate the locations of good foraging patches to other worker bees in a process called a [[waggle dance]].<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Wario |first1=Fernando |last2=Wild |first2=Benjamin |last3=Rojas |first3=Raúl |last4=Landgraf |first4=Tim |date=2017-12-13 |editor-last=Ito |editor-first=Etsuro |title=Automatic detection and decoding of honey bee waggle dances |journal=PLOS ONE |language=en |volume=12 |issue=12 |article-number=e0188626 |doi=10.1371/journal.pone.0188626 |issn=1932-6203 |pmc=5728493 |pmid=29236712|doi-access=free |arxiv=1708.06590 |bibcode=2017PLoSO..1288626W }}</ref> Bees often favor certain foraging patches,<ref name=":7" /> and while evidence shows that bumblebees for instance are flexible in their foraging patterns, deciding on different types of flowers based on the pollen's protein:lipid ratios,<ref name=":6" /> these patterns directly influence the genetics of the flowering plant populations around them.<ref name=":7" /> === Mravi === [[Ant]]s, as part of the order [[Hymenoptera]], are related to bees and similarly forage outside of their nests to transport protein back for their offspring.<ref name=":9" /> While pollen is not the sole or primary food source, evidence from studies done on ants species in genera such as ''[[Zacryptocerus]]'', ''[[Cephalotes]]'' (turtle ants), ''[[Camponotus]]'' (carpenter ants), ''[[Crematogaster]]'' (acrobat ants), and ''[[Odontomachus]]'' (trap-jaw ants) show that pollen is both targeted for consumption and eaten opportunistically.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Cembrowski |first1=A. R. |last2=Reurink |first2=G. |last3=Arcila Hernandez |first3=L. M. |last4=Sanders |first4=J. G. |last5=Youngerman |first5=E. |last6=Frederickson |first6=M. E. |date=2015 |title=Sporadic pollen consumption among tropical ants |url=http://link.springer.com/10.1007/s00040-015-0402-x |journal=Insectes Sociaux |language=en |volume=62 |issue=3 |pages=379–382 |doi=10.1007/s00040-015-0402-x |hdl=1807/110084 |s2cid=46421274 |issn=0020-1812|hdl-access=free |url-access=subscription }}</ref><ref name=":9">{{Cite journal |last1=Urbani |first1=C. Baroni |last2=de Andrade |first2=M. L. |date=1997-06-30 |title=Pollen Eating, Storing, and Spitting by Ants |url=http://link.springer.com/10.1007/s001140050392 |journal=Naturwissenschaften |volume=84 |issue=6 |pages=256–258 |doi=10.1007/s001140050392 |bibcode=1997NW.....84..256U |s2cid=38529513 |issn=0028-1042|url-access=subscription }}</ref> In foraging, ants cannot fly to flowers to take pollen directly.<ref name=":9" /> Instead, they collect it from places where pollen has fallen or the wind has carried pollen to.<ref name=":3" /> Ants commonly store liquid food in their foregut and later regurgitate it to feed their offspring in the home nest.<ref name=":9" /> Several species of [[neotropical]] ants, [[turtle ant]]s, for example, collect pollen from leaves and store it in their bodies to later regurgitate.<ref name=":9" /> During this process, they produce compressed masses of pollen called pellets, "infrabuccal pellets" in turtle ants, that allow for greater efficiency in transporting pollen.<ref name=":9" /> After ant offspring or worker ants consume the nutrient-rich parts of the pollen from these pellets, the membranes of pollen, unable to be digested, are then discarded.<ref name=":9" /> == Budućnost palinivora == === Palinivori i cvjetnice === Palynivores are essential to spreading the genes of flowering plants via the use of pollen which is the vector for genetic diversity in these plants. While wind and other natural resources can help in the process of spreading pollen, they are not specific and do not provide as direct a service as palynivores who although they eat the pollen also work to move the pollen from one plant to another thereby participating in pollination services. Over the past decade, there has been a [[Pollinator decline|decline in palynivore species]] worldwide that has had drastic consequences for flowering plants.<ref name="Thomann">{{Cite journal |last1=Thomann |first1=Michel |last2=Imbert |first2=Eric |last3=Devaux |first3=Céline |last4=Cheptou |first4=Pierre-Olivier |date=2013 |title=Flowering plants under global pollinator decline |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1360138513000629 |journal=Trends in Plant Science |language=en |volume=18 |issue=7 |pages=353–359 |doi=10.1016/j.tplants.2013.04.002|pmid=23688727 |bibcode=2013TPS....18..353T |url-access=subscription }}</ref> As the palynivore population decreases, so do the pollination services they provide. This in turn lowers the reproductive success of flowering plants and causes an overall decline in the population of flowering plants and the number of species of flowering plants. === Specifični naspram općih palinivora === Palynivores can generally be grouped in two categories: specific and general.<ref name="Thomann" /> Specific palynivores exhibit [[oligolecty]], a sympathetic relationship with a specific genus or species of flowering plants, while general palynivores can pollinate a wide range of plants. Because of the specialty of certain types of palynivores such as honey bees, their life cycles have adapted to be closely correlated with the flowering periods of certain species of plants. However, when the pollination and flowering periods of these plants change because of seasonal variations caused by [[climate change]], the palynivore life cycles are no longer in synchronization with that of the plant, thereby causing a decline in both populations.<ref name="Thomann" /><ref name="Potts">{{Cite journal |last1=Potts |first1=Simon G. |last2=Biesmeijer |first2=Jacobus C. |last3=Kremen |first3=Claire |last4=Neumann |first4=Peter |last5=Schweiger |first5=Oliver |last6=Kunin |first6=William E. |date=2010 |title=Global pollinator declines: trends, impacts and drivers |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0169534710000364 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=en |volume=25 |issue=6 |pages=345–353 |doi=10.1016/j.tree.2010.01.007|pmid=20188434 |bibcode=2010TEcoE..25..345P |url-access=subscription }}</ref> General palynivores on the other hand are adapted to consume pollen from and pollinate a wide range of different flowering plants with different flowering periods. The decline in specific palynivores can consequently lead to an increase in populations of general palynivores due to a decrease in competition and the increase in availability of resources.<ref name="Potts" /> ==== Populacije bumbara ==== The interaction between general and specific species is best shown through members of the genus ''[[Bumblebee|Bombus]]'', more commonly known as bumblebees. Bumblebees have shown evidence of population decline within both Belgium and the UK with six of the sixteen non-parasitic bumblebees showing considerable decline and four showing possible signs of decline.<ref name="Potts" /> These observational studies have shown that this decline has been similarly mirrored in the populations of wild plants with which these bumblebees correspond.<ref name="Potts" /> However, this decline has not been prevalent among all populations of bumblebees. While many populations of bumblebees have shown a decline, there have been others that have stayed constant or even increased. In the same study of sixteen non-parasitic bumblebees there were six populations that stayed constant or even increased over the course of the study.<ref name="Potts" /> === Uzroci smanjenja broja palinivora === Research has shown that a range of different environmental changes and climate changes such as [[habitat fragmentation]], the introduction of different [[agrochemical]]s, and [[global warming]] are projected to lead to a decrease in palynivore populations and consequently a decrease in pollination services.<ref name="Potts" /> ==== Fragmentiranje staništa ==== For many palynivores, especially colony insects such as bees and ants, suitable habitats are very important and must meet specific requirements. [[Habitat fragmentation]] can make these habitats inadequate to provide suitable and sustainable floral resources and suitable nesting sites within a reasonable flight range from each other.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Cane|first=James|date=June 2001|title=Habitat Fragmentation and Native Bees a Premature Verdict|url=http://dlc.dlib.indiana.edu/dlc/bitstream/handle/10535/3549/habitat_fragmentation.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Conservation Ecology|volume=5|doi=10.5751/es-00265-050103|hdl=10535/3549|hdl-access=free}}</ref> Depending on whether the pollinator is specific or general, the needs for the population may be different. ===== Specifični palinivori ===== For specific palynivores exhibiting [[oligolecty]], the adult seasonal emergence must coincide with the host plant's seasonal bloom.<ref name=":2" /> With these specific constraints in place, it can be inferred that specific palynivores must be located are heavily dependent on the seasonal variation of their host plants and the loss of even a small portion of their habitat can have drastic repercussions on the population size. ===== Opći palinivori ===== For general palynivores their foraging periods typically last longer than the seasonal bloom of one host.<ref name=":2" /> General palynivores must be located within flying distance of multiple different patches of floral plants each with their own flowering periods. Their survival is dependent on their ability to access each of these flower patches at different times during the season and inability to access specific patches due to either obstruction or destruction of these patches can result in decreased population size.<ref name=":2" /> ==== Agrohemikalije ==== [[File:Dinotefuran.svg|thumb|Dinotefuran a type of neonicotinoid which are highly neurotoxic to insects and mimic their acetylcholine neurotransmitter]] [[Agrochemical]] is short for agricultural chemical and have largely been used in farms and gardens to deter and kill insect pests. One common agrochemical is [[neonicotinoid]]s which are highly [[Neurotoxicity|neurotoxic]] to insects and mimic their [[Acetylcholine|acetylcholine neurotransmitters]].<ref name=":1">{{Cite journal|last=Sluijs|first=Jeroen P|date=September 2013|title=Neonicotinoids, bee disorders and the sustainability of pollinator services|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=5|issue=3–4|pages=293–305|doi=10.1016/j.cosust.2013.05.007|doi-access=free|bibcode=2013COES....5..293V }}</ref> When applied, neonicotinoids are typically sprayed widely and persist on the soil, in the water, and are taken up by plants. They are toxic and enter into the insect's body resulting in the impairment of foraging success, brood and larval development, and memory and learning as well as causing harmful effects on the nervous system, immune system, and hygiene of the insect.<ref name=":1" /> All of these factors negatively impact colony performance and have the potential to lead to colony collapse for both bees and ants. ==== Globalno zagrijavanje ==== Klimatske promjene ili [[globalno zagrijavanje]] rezultirali su višim prosječnim temperaturama širom svijeta, što je imalo značajne posljedice na uspjeh palinivora u potrazi za hranom. Biljke su iskusile ranije cvjetanje i zrelost, a dokazano je da je oboje povezano s toplijim proljetnim temperaturama.<ref>{{Cite journal|last=Craufurd|first=P.Q.|date=July 2009|title=Climate change and the flowering time of annual crops|journal=Journal of Experimental Botany|volume=60|issue=9|pages=2529–39|doi=10.1093/jxb/erp196|pmid=19505929|doi-access=free}}</ref> Budući da su reproduktivni ciklusi mnogih palinivora usko povezani s ciklusima cvjetanja njihovih biljaka-domaćina, mnoge vrste palinivora nisu bile u stanju pratiti tu promjenu ciklusa. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem populacija mnogih specifičnih palinivora i njihovih biljaka-domaćina.<ref name="Thomann" /> Međutim, zabilježen je i porast populacija općih palinivora. Taj porast može se pripisati smanjenju konkurencije za te specifične biljke-domaćine, kao i sposobnosti općih palinivora da se prilagode promjenjivom izvoru hrane. == Buduće akcije == There has been a general decline in plant and palynivore species diversity which is predicted to continue with the current trends in the release of [[greenhouse gasses]] and climate change.<ref name=":5" /> Given the extent of current research and evidence depicting the correlation between palynivore decline and a decline in pollinating plants' reproductive success, below are proposed steps that could potentially mitigate the loss of palynivore species. # Restoring and protecting palynivore habitat in the form of the floral reserves of threatened migratory palynivores<ref name=":5">{{Cite journal|last=Allen Wardell|first=Gordon|date=February 1998|title=The Potential Consequences of Pollinator Declines on the Conservation of Biodiversity and Stability of Food Crop Yields|journal=Conservation Biology|volume=12|issue=1|pages=8–17|jstor=2387457|doi=10.1046/j.1523-1739.1998.97154.x|bibcode=1998ConBi..12....8. |s2cid=13797296}}</ref> #Planting more native plants to attract native palynivores[[File:Native plants benefit pollinators and other wildlife. Photo by Steve Henry USFWS. (16875006115).jpg|thumb|Students at the Simi Valley Adventist School planting native plants in their schoolyard habitat project. This will help benefit native pollinators and native wildlife.]] #Increasing the available habitat for palynivores in and around croplands and gardens<ref name=":5" />[[File:NASA Kennedy Wildlife - Bees swarm around hives.jpg|thumb|Bees swarming around a man made beehive compliments of NASA Kennedy Wildlife]] # Mitigating the use of pesticides, agrochemicals, and herbicides <ref name="Potts" /> == Reference == {{Reflist}} {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} l3prwcy6vnxqjz70prck0hqhncgpt2y 0 238823 42651892 42433132 2026-07-08T14:23:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651892 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Virunga |image = Gazelle in Virunga National Park.jpg |godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje) |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, x |ugroženost = 1994.- |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/63 |država = [[DR Kongo]] <br /> <center>{{Lokacijska karta|Demokratska Republika Kongo|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Virunga|position=bottom |lat_deg=0|lat_min=55|lat_sec=5|lat_dir=N |lon_deg=29|lon_min=10|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija NP Virunga u DR Kongu</small></center> }} '''Nacionalni park Virunga''' je [[nacionalni park]] u istočnom dijelu [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]], smješten između [[planina]] [[Virunga]] i [[Rwenzori]] ([[Nord-Kivu]] pokrajina). On graniči s Nacionalnim parkom vulkana u [[Ruanda|Ruandi]] i [[Nacionalni park Rwenzori|Nacionalnog parka Rwenzori]] u [[Uganda|Ugandi]]. Nacionalni park Virunga se proteže zapadnim obalama [[Edward (jezero)|jezera Edward]] koje je poznato po [[Nilski konj|nilskim konjima]], dok ostatak područja prekrivaju [[močvara|močvare]], travnate [[savana|savane]] i prostrane ravnice, te dva aktivna vulkana, [[Nyiragongo]] i [[Nyamuragira]]. [[Datoteka:Rugendo in bukima.jpg|mini|lijevo|Od 700 [[Planinski gorila|planinskih gorila]], 200 obitava u parku Virunga, a kako se ne razmnožavaju u zatočeništvu njihov opstanak je ugrožen ratnim sukobima u ovom području<ref>[http://articles.cnn.com/2008-11-18/world/gorillas_1_mountain-gorillas-virunga-national-park-laurent-nkunda?_s=PM:WORLD Rare gorillas threatened by rebels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120713085408/http://articles.cnn.com/2008-11-18/world/gorillas_1_mountain-gorillas-virunga-national-park-laurent-nkunda?_s=PM:WORLD |date=2012-07-13 }} CNN, 18. studenog 2008. {{eng oznaka}} Posjećeno 31. ožujka 2011.</ref>]] Nacionalni park Virunga osnovan je 1925. godine kao prvi afrički nacionalni park. On ima površinu od 7,800&nbsp;km², a 1979. godine upisan je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedno od posljednjih utočišta [[planinski gorila|planinskih gorila]]. U parku obitavaju i druge ugrožene životinje kao što su: [[Šumski slon]], [[Čimpanze]], [[Okapi]], [[Žirafa]], [[Bivol]] i mnoge endemske vrste ptica. No, zbog nezakonite sječe šume i krivolova usljed priliva izbjeglica tijekom građanskog rata u Ruandi<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/63 UNESCO Virunga nacionalni park] {{eng oznaka}} Posjećeno 30. ožujka 2011.</ref>, park je upisan na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 1994. godine. d 1994. godine, oko 120 [[lovočuvar]]a je ubijeno dok su pokušali obraniti park od [[lovokradica]]. U kolovozu 2008. godine novi upravitelj i ravnatelj parka, Emmanuel de Merode, je s ciljem obnove parka organizirao 680 dobro naoružanih lovočuvara. No, 26. rujna 2008. godine, park je okupirala pobunjenička vojska kongoanske [[Tutsi]] vojske (nacionalni kongres obrane, [[CNDP]]) u akciji koju je general [[Laurent Nkunda']] poveo protiv [[FDLR]]-a (Demokratska narodnooslobodilačka vojska Ruande). Uslijedio je [[Nord-Kivu rat]] [[Ruanda|Ruande]] i CNDP-a protiv udruženih afričkih zemalja (DR Kongo, [[Zimbabve]], [[Angola]]) potpomognuti snagama [[MONUC]]-a (Misija Ujedinjenih Naroda u Kongu). Dana 25. studenog 2008. god., lovočuvarima je dozvoljen pristup lokacijama na kojima obitavaju planinske gorile kako bi im pomogli opstati<ref>[http://www.cnn.com/2008/WORLD/africa/11/25/congo.gorillas/index.html?iref=newssearch Rangers regain contact with war-threatened gorillas], [[CNN]] 25. studenog 2008. {{eng oznaka}} Posjećeno 31. ožujka 2011.</ref>. Dana 23. svibnja 2009. potpisano je primirje između DR Konga i Ruande, te su ove dvije države poduzele zajedničke vojne akcije protiv obje pobunjeničke vojske na području parka Virunga. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.cenadep.net/ CENADEP (Centre National d’Appui au Développement et à la Participation populaire)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050830012542/http://www.cenadep.net/ |date=2005-08-30 }} Udruga za zaštitu okoliša DR Kongo {{fr}} Posjećeno 30. ožujka 2011. * [http://www.gorilla.cd Official Službena stranica nacionalnog parka Virunga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003023434/http://www.gorilla.cd/ |date=2008-10-03 }} {{eng oznaka}} Posjećeno 30. ožujka 2011. * [http://natgeotv.com.au/Programmes/Intro.aspx?Id=1173 National Geographic Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080817032423/http://natgeotv.com.au/Programmes/Intro.aspx?Id=1173 |date=2008-08-17 }} {{eng oznaka}} Posjećeno 30. ožujka 2011. === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = Virunga National Park |commonscatsh = Nacionalni park Virunga }} {{Svjetska baština u DR Kongu}} {{coord|00|55|5|S|29|10|00|E|type:city_region:SA|display=title}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Demokratskoj Republici Kongu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Demokratskoj Republici Kongu]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] in7t27vc7zgck5md7rg2dwnag5ry9g4 0 243118 42651827 42643421 2026-07-08T13:21:18Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651827 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Slavko Kodrnja | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = | datum rođenja = [[Zagreb]], [[12. travnja]] [[1911.]] | datum smrti = [[Zagreb]], [[23. studenog]] [[1970.]] | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1932.]] - [[1936.]] <br /> [[1936.]] - [[1937.]] <br /> [[1937.]] - [[1938.]] <br /> [[1938.]] - [[1939.]] <br /> [[1939.]] <br /> [[1939.]] - [[1940.]] <br /> [[1940.]] - [[1945.]] | profesionalni klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb]] <br /> [[BSC Young Boys]]<br />[[AS Saint-Étienne]]<br />[[FC Antibes]]<br />[[FC Sochaux-Montbéliard]]<br />[[FC Porto]]<br />[[HŠK Concordia Zagreb]] | nastupi(golovi) = <br /><br /><br /><br /><br />{{0}}29 {{0}}(18) <br /> | godine u reprezentaciji = [[1933.]]<br />[[1942.]] - [[1943.]] | reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]<br />{{NogRep|NDH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb]]<br />[[NK Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Maribor]]<br />[[NK Lokomotiva]]<br />[[NK Rijeka]]<br />[[FK Borac Banja Luka]]<br />{{NogRep|ETI}}<br />[[Raufoss IL]] | medalje = | napomena = }} '''Slavko Kodrnja''' ([[Zagreb]], [[12. travnja]] [[1911.]] - [[Zagreb]], [[23. studenog]] [[1970.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] nogometni reprezentativac. == Igračka karijera == === Klupska karijera === Slavko Kodrnja je u karijeri nastupao za jedan hrvatski ([[HŠK Concordia Zagreb]]), jedan švicarski ([[BSC Young Boys]]), tri francuska ([[AS Saint-Étienne]], [[FC Antibes]] i [[FC Sochaux-Montbéliard]]), te jedan portugalski klub ([[FC Porto]]). S Concordijom je u razmaku od 10 godina osvojio dva prvenstva, [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|jugoslavensko 1931./32.]] i [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|hrvatsko 1942.]], a s Portom je osvojio [[Primeira Liga|prvenstvo Portugala 1940.]] Za vrijeme nastupa za [[FC Porto]], zajedno s [[portugal]]skim reprezentativcem [[Fernando Peyroteo|Fernandom Peyroteom]] osvojio je [[Bola de Prata]], trofej za najboljeg strijelca [[Primeira Liga|portugalske Primeira Lige]]. === Reprezentativna karijera === Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] odigrao je 4 utakmice i postigao 4 zgoditka. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]] odigrao je dvije utakmice, [[11. listopada]] [[1942.]] u [[Bukurešt]]u protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] (2:2), te u [[Zagreb]]u, [[10. travnja]] [[1943.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (1:0).<ref>{{Cite book |author=Marijan Rogić|title=Hrvatsko nogometno predstavništvo 1940-2008 |isbn=978-953-95297-1-8 |year=2008. |edition=Drugo dopunjeno izdanje}}</ref> Nastupio je i šest puta za reprezentaciju [[Zagrebački nogometni podsavez|zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. == Trenerska karijera == Nakon završetka igračke karijere Kodrnja je bio nogometni trener u [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiji]], [[NK Olimpija Ljubljana|ljubljanskoj Olimpiji]], [[NK Maribor|Mariboru]], [[NK Lokomotiva|zagrebačkoj Lokomotivi]], [[NK Rijeka|Rijeci]], [[FK Borac Banja Luka|banjalučkom Borcu]], u norveškom [[Raufoss IL|Raufossu]], a vodio je i [[Etiopska nogometna reprezentacija|etiopsku nogometnu reprezentaciju]]. == Izvori == {{izvori}} {{Najbolji strijelci Primeira Lige}} {{Authority control}} {{Lifetime|1911|1970|Kodrnja, Slavko}} [[Kategorija:Fudbaleri Saint-Étiennea]] [[Kategorija:Fudbaleri Porta]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] dqwxbn5771se3l7u81we21ig1fe5gjk 2 252974 42651902 42651543 2026-07-08T15:16:26Z Duma 16555 42651902 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === The lateral head originates from the lateral condyle of the femur, while the medial head originates from the medial condyle of the [[femur]]. === Distalno hvatište === Its other end forms a common tendon with the [[soleus muscle]]; this tendon is known as the calcaneal tendon or [[Achilles tendon]] and inserts onto the posterior surface of the [[calcaneus]], or heel bone. === Veze === The gastrocnemius is located posterior to (superficial to it) [[soleus muscle|soleus]] in the [[posterior compartment of leg]]. It is considered a superficial muscle as it is located directly under skin, and its shape may often be visualized through the skin. Beneath the gastrocnemius (farther from the skin) is the soleus muscle. Some anatomists consider both to be a single muscle—the [[triceps surae muscle|triceps surae]] or "three-headed muscle of the calf"—since they share a common insertion via the Achilles tendon. The [[plantaris muscle]] and a portion of its tendon run between the two muscles, which is involved in "locking" the knee from the standing position. Since the anterior compartment of the leg is lateral to the tibia, the bulge of muscle medial to the [[tibia]] on the anterior side is actually the posterior compartment. The soleus is superficial to the mid-shaft of the tibia. === Varijacija === The third head of gastrocnemius muscle, also known as gastrocnemius tertius, is found in around 10% of the population.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Thirty-nine percent of individuals have a [[sesamoid bone]] called the [[fabella]] in the lateral (outer) head of the gastrocnemius muscle.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Along with the [[soleus muscle]], the gastrocnemius forms half of the [[triceps surae muscle|calf muscle]]. Its function is [[Plantarflexion|plantar flexing]] the foot at the ankle joint and flexing the leg at the knee joint. The gastrocnemius is primarily involved in running, jumping and other "fast" movements of leg, and to a lesser degree in walking and standing. This specialization is connected to the predominance of white muscle fibers (type II fast twitch) present in the gastrocnemius, as opposed to the soleus, which has more red muscle fibers (type I slow twitch) and is the primary active muscle when standing still.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === The plan to use the gastrocnemius in running, jumping, knee and plantar flexing is created in the [[precentral gyrus]] in the cerebrum of the brain.<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Once a plan is produced, the signal is sent to and down an upper motor neuron. The signal is passed through the internal capsule and decussates, or crosses, in the medulla oblongata, specifically in the lateral corticospinal tract.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> The signal continues down through the anterior horn of the spinal cord where the upper motor neuron synapses with the lower motor neuron. Signal propagation continues down the anterior rami (Lumbar 4-5 and Sacral 1-5) of the sacral plexus. The sciatic nerve branches off of the sacral plexus in which the tibial and common fibular nerves are wrapped in one sheath. The tibial nerve eventually separates from the sciatic nerve and innervates the gastrocnemius muscle. == Klinički značaj == The gastrocnemius muscle is prone to [[spasm]]s, which are painful, involuntary contractions of the muscle that may last several minutes.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> A severe ankle dorsiflexion force may result in a Medial Gastrocnemius Strain (MGS) injury of the muscle, commonly referred to as a "torn" or "strained" calf muscle, which is acutely painful and disabling.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> The gastrocnemius muscle may also become [[inflammation|inflamed]] due to overuse. [[Anti-inflammatory]] medications and physical therapy (heat, massage, and stretching) may be useful. Anatomical abnormalities involving the medial head of gastrocnemius muscle result in [[popliteal artery entrapment syndrome]]. == Historija == In a 1967 [[Electromyography|EMG]] study, Herman and Bragin concluded that its most important role was [[Anatomical terms of location#Relative directions in the limbs|plantar]] flexing in large contractions and in rapid development of tension.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == References == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} d45zfgl0zh5ff8vhj3r20lzbvdloze9 0 257502 42651969 42648930 2026-07-08T21:35:26Z Alekol 2231 /* Jul/Juli/Srpanj */ 42651969 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis. * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. == Predviđeni događaji == * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] sdzwwcu46xlnmtlfn6bjt7690k48imv 14 271813 42651876 1791223 2026-07-08T14:12:35Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] na [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 1791223 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na međunarodnim natjecanjima|EP 2004.]] 1s28u0pnraj0f8qdzs3z36vcajyxtlb 0 1236485 42651845 42309212 2026-07-08T13:57:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651845 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = THC-skeletal.png | width = | alt = | image2 = Cannabidiol.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nabiksimols | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nabiximols}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56575-23-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BG10 | ATC_supplemental = | PubChem = 44148067 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=42 |H=60 |O=4 | molecular_weight = 628,923 | smiles = CCCCCc1cc(O)c(C2C=C(C)CC[C@H]2C(=C)C)c(O)c1.CCCCCc3cc(O)c4[C@@H]5C=C(C)CC[C@H]5C(C)(C)Oc4c3 | StdInChI = 1S/2C21H30O2/c1-5-6-7-8-15-12-18(22)20-16-11-14(2)9-10-17(16)21(3,4)23-19(20)13-15;1-5-6-7-8-16-12-19(22)21(20(23)13-16)18-11-15(4)9-10-17(18)14(2)3/h11-13,16-17,22H,5-10H2,1-4H3;11-13,17-18,22-23H,2,5-10H2,1,3-4H3/t16-,17-;17-,18?/m10/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SSNHGLKFJISNTR-FWUPRJFYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nabiksimols''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 42 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 628,923 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 12,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -13,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nabiximols}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nabiximols] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Benzohromeni]] ie1rkjepuulad189rh1t5b0ih4d9ujr 0 1236487 42651903 42288917 2026-07-08T15:21:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651903 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nadifloxacin-2D-skeletal.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nadifloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nadifloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 124858-35-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4410 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 6CL9Y5YZEQ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=21 |F=1 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 360,379 | smiles = CC1CCc2c(N3CCC(O)CC3)c(F)cc4C(=O)C(=CN1c24)C(=O)O | StdInChI = 1S/C19H21FN2O4/c1-10-2-3-12-16-13(18(24)14(19(25)26)9-22(10)16)8-15(20)17(12)21-6-4-11(23)5-7-21/h8-11,23H,2-7H2,1H3,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JYJTVFIEFKZWCJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nadifloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,379 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 81,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nadifloxacin}} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina-lat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nadifloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] rdecgaedhavgc24gkjisi9xy3hl8sfn 0 1236488 42651904 42309218 2026-07-08T15:26:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651904 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nafamostat.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nafamostat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nafamostat}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 81525-10-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4413 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Y25LQ0H97D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=17 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 347,371 | smiles = NC(=Nc1ccc(cc1)C(=O)Oc2ccc3cc(ccc3c2)C(=N)N)N | StdInChI = 1S/C19H17N5O2/c20-17(21)14-2-1-13-10-16(8-5-12(13)9-14)26-18(25)11-3-6-15(7-4-11)24-19(22)23/h1-10H,(H3,20,21)(H4,22,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MQQNFDZXWVTQEH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nafamostat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 347,371 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 140,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nafamostat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nafamostat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amidini]] [[Kategorija:Naftalini]] [[Kategorija:Gvanidini]] rs5ehevtmaj4mlxr8r5bhy29dayf6r7 0 1236489 42651905 42309219 2026-07-08T15:26:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651905 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nafimidone-2D-skeletal.png | width = | alt = | image2 = Nafimidone-from-xtal-2005-CM-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nafimidon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nafimidone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64212-22-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 51200 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = HZU3IQ1EWW | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=12 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 236,269 | smiles = O=C(Cn1ccnc1)c2ccc3ccccc3c2 | StdInChI = 1S/C15H12N2O/c18-15(10-17-8-7-16-11-17)14-6-5-12-3-1-2-4-13(12)9-14/h1-9,11H,10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ITPVLJQRUQVNSD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nafimidon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 236,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 34,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nafimidone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nafimidone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Naftalini]] [[Kategorija:Imidazoli]] hp69tgxpisjrsbtnf3peqprur0odi6z 0 1236490 42651907 42304413 2026-07-08T15:26:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651907 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nafoxadol_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nafoksadol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nafoxadol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84145-90-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047778 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310097 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=15 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 241,285 | smiles = C1NCC2(OCC1O2)c3ccc4ccccc4c3 | StdInChI = 1S/C15H15NO2/c1-2-4-12-7-13(6-5-11(12)3-1)15-10-16-8-14(18-15)9-17-15/h1-7,14,16H,8-10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CQBDDBLIDNKCRV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nafoksadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 241,285 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 30,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nafoxadol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nafoxadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Naftalini]] [[Kategorija:Ketali]] avmg2jb5lhoovp2qn1ugmopficeutcm 0 1236491 42651908 42304414 2026-07-08T15:26:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651908 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nafoxidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nafoksidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nafoxidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1845-11-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4416 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4263 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4RIY10WM82 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 28211 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=31 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 425,562 | smiles = COc1ccc2C(=C(CCc2c1)c3ccccc3)c4ccc(OCCN5CCCC5)cc4 | StdInChI = 1S/C29H31NO2/c1-31-26-14-16-28-24(21-26)11-15-27(22-7-3-2-4-8-22)29(28)23-9-12-25(13-10-23)32-20-19-30-17-5-6-18-30/h2-4,7-10,12-14,16,21H,5-6,11,15,17-20H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JEYWNNAZDLFBFF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nafoksidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 425,562 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 21,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nafoxidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nafoxidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Stilbenoidi]] rs0ktldwogqay5whjtcrwxwa5ftwo6x 0 1236492 42651909 42304417 2026-07-08T15:26:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651909 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naftidrofuryl.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Naftidrofuril | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naftidrofuryl}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 31329-57-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C04 | ATC_suffix = AX21 | ATC_supplemental = | PubChem = 4417 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4264 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 42H8PQ0NMJ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=33 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 383,524 | smiles = CCN(CC)CCOC(=O)C(CC1CCCO1)Cc2cccc3ccccc23 | StdInChI = 1S/C24H33NO3/c1-3-25(4-2)14-16-28-24(26)21(18-22-12-8-15-27-22)17-20-11-7-10-19-9-5-6-13-23(19)20/h5-7,9-11,13,21-22H,3-4,8,12,14-18H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KBAFPSLPKGSANY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Naftidrofuril''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 383,524 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naftidrofuryl}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naftidrofuryl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Naftalini]] 811ywvu8o3w1cdh1p05enjgdie3xepb 0 1236493 42651914 42309232 2026-07-08T15:46:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651914 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naldemedine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Naldemedin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naldemedine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 916072-89-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 135626906 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=32 |H=34 |N=4 |O=6 | molecular_weight = 570,636 | smiles = CC(C)(NC(=O)C1=C(O)C2Oc3c(O)ccc4CC5N(CC6CC6)CCC2(c34)C5(O)C1)c7onc(n7)c8ccccc8 | StdInChI = 1S/C32H34N4O6/c1-30(2,29-33-27(35-42-29)18-6-4-3-5-7-18)34-28(39)20-15-32(40)22-14-19-10-11-21(37)25-23(19)31(32,26(41-25)24(20)38)12-13-36(22)16-17-8-9-17/h3-7,10-11,17,22,26,37-38,40H,8-9,12-16H2,1-2H3,(H,34,39) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AXQACEQYCPKDMV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Naldemedin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 570,636 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 141,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naldemedine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naldemedine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] o7dstcecr167wzz427atzreperf0xkb 0 1236494 42651915 42279027 2026-07-08T15:48:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651915 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = nalmefene sceletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nalmefen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nalmefene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55096-26-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5284594 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4447642 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = TOV02TDP9I | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 982 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=25 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 339,428 | smiles = Oc1ccc2C[C@H]3N(CC4CC4)CC[C@]56[C@@H](Oc1c25)C(=C)CC[C@]36O | StdInChI = 1S/C21H25NO3/c1-12-6-7-21(24)16-10-14-4-5-15(23)18-17(14)20(21,19(12)25-18)8-9-22(16)11-13-2-3-13/h4-5,13,16,19,23-24H,1-3,6-11H2/t16-,19+,20-,21+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WJBLNOPPDWQMCH-RCOXNQKVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nalmefen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,428 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nalmefene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nalmefene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] dirbtjdomgchqw020kgisnbv72s9h2d 0 1236495 42651916 42279029 2026-07-08T15:48:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651916 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nalorphine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nalorfin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nalorphine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 62-67-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V03 | ATC_suffix = AB02 | ATC_supplemental = | PubChem = 5284595 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1629 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4447643 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = U59WB2WRY2 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 415284 | synonyms = <small>(−)−(5''R'',6''S'')-9α-allyl- 4,5-epoxymorphin- 7-en- 3,6-diol</small> <!-- Chemical data --> |C=19 |H=21 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 311,375 | smiles = O[C@H]1C=C[C@H]2[C@H]3Cc4ccc(O)c5O[C@@H]1[C@@]2(CCN3CC=C)c45 | StdInChI = 1S/C19H21NO3/c1-2-8-20-9-7-19-12-4-6-15(22)18(19)23-17-14(21)5-3-11(16(17)19)10-13(12)20/h2-6,12-13,15,18,21-22H,1,7-10H2/t12-,13+,15-,18-,19+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UIQMVEYFGZJHCZ-OIWPKRNSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nalorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 311,375 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nalorphine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nalorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkeni]] adi45ihxwhce3nqfkv6xyt5qen9yj4f 0 1236496 42651917 42304421 2026-07-08T15:48:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651917 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nalorphine dinicotinate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nalorfin dinikotinat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nalorphine dinicotinate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3194-25-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3083791 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2340945 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=31 |H=27 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 521,563 | smiles = C=CCN1CC[C@@]23[C@H]4Oc5c(OC(=O)c6cccnc6)ccc(C[C@@H]1[C@@H]2C=C[C@@H]4OC(=O)c7cccnc7)c35 | StdInChI = 1S/C31H27N3O5/c1-2-14-34-15-11-31-22-8-10-25(38-30(36)21-6-4-13-33-18-21)28(31)39-27-24(9-7-19(26(27)31)16-23(22)34)37-29(35)20-5-3-12-32-17-20/h2-10,12-13,17-18,22-23,25,28H,1,11,14-16H2/t22-,23+,25-,28-,31+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BFYWWTIGNJJAHF-QPOWLBOHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nalorfin dinikotinat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 521,563 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 90,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nalorphine dinicotinate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nalorphine dinicotinate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Piridini]] n7b0lcvi0p7xnsdapjm4o4272j2lvos 0 1236497 42651910 42299353 2026-07-08T15:26:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651910 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naphthylpiperazine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Naftilpiperazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naphthylpiperazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57536-86-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 1342 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 3 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 1302 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=16 |N=2 | molecular_weight = 212,290 | smiles = C1CN(CCN1)c2cccc3ccccc23 | StdInChI = 1S/C14H16N2/c1-2-6-13-12(4-1)5-3-7-14(13)16-10-8-15-9-11-16/h1-7,15H,8-11H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VNICFCQJUVFULD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Naftilpiperazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,290 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 15,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naphthylpiperazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naphthylpiperazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Naftalini]] c3xs6atihnjtbp68gxkju3z8j3xkn7k 0 1236498 42651906 42288919 2026-07-08T15:26:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651906 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naphyrone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nafiron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naphyrone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 850352-53-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11243002 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9418039 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=23 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 281,392 | smiles = CCCC(N1CCCC1)C(=O)c2ccc3ccccc3c2 | StdInChI = 1S/C19H23NO/c1-2-7-18(20-12-5-6-13-20)19(21)17-11-10-15-8-3-4-9-16(15)14-17/h3-4,8-11,14,18H,2,5-7,12-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DTNUPBSOODGRKW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nafiron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 281,392 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naphyrone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naphyrone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Naftalini]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] jz167ha6qtf7jb22fqm9pv4tn3qlfgb 0 1236528 42651919 42279032 2026-07-08T16:08:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651919 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naproxcinod.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Naprokscinod | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naproxcinod}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AE18 | ATC_supplemental = | PubChem = 9884642 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = V24GR4LI3I | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = AZD-3582, HCT-3012 <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=1 |O=6 | molecular_weight = 347,362 | smiles = COc1ccc2cc(ccc2c1)[C@H](C)C(=O)OCCCCO[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C18H21NO6/c1-13(18(20)24-9-3-4-10-25-19(21)22)14-5-6-16-12-17(23-2)8-7-15(16)11-14/h5-8,11-13H,3-4,9-10H2,1-2H3/t13-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AKFJWRDCWYYTIG-ZDUSSCGKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Naprokscinod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 347,362 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 90,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naproxcinod}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naproxcinod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Alkil nitrati]] [[Kategorija:Naftalini]] 5cw8w5yoq3bhbkv147wavfvg86rc4fp 0 1236529 42651920 42279033 2026-07-08T16:09:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651920 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Naranol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Naranol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Naranol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 22292-91-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 31117 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 28874 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 752168P7XM | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 283,365 | smiles = CC1CN(C)CC2Cc3c(OC12O)ccc4ccccc34 | StdInChI = 1S/C18H21NO2/c1-12-10-19(2)11-14-9-16-15-6-4-3-5-13(15)7-8-17(16)21-18(12,14)20/h3-8,12,14,20H,9-11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RQYOELZDSAMKIU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Naranol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 283,365 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Naranol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Naranol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] rkrr6fogo7q06gg5kr3x10wp7qqz3zt 0 1236530 42651921 42309240 2026-07-08T16:09:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651921 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = narasin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Narasin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Narasin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55134-13-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P51 | ATC_suffix = AH04 | ATC_supplemental = | PubChem = 65452 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = DZY9VU539P | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = (4''S'')-4-methyl-salinomycin <!-- Chemical data --> |C=43 |H=72 |O=11 | molecular_weight = 765,025 | smiles = CC[C@H]([C@@H]1O[C@@H]([C@@H](C)[C@H](O)[C@H](C)C(=O)[C@H](CC)[C@H]2O[C@@]3(O[C@@]4(CC[C@](C)(O4)[C@H]5CC[C@](O)(CC)[C@H](C)O5)[C@H](O)C=C3)[C@H](C)C[C@@H]2C)[C@@H](C)C[C@@H]1C)C(=O)O | StdInChI = 1S/C43H72O11/c1-12-30(35(46)27(8)34(45)28(9)36-23(4)21-24(5)37(51-36)31(13-2)39(47)48)38-25(6)22-26(7)42(52-38)18-15-32(44)43(54-42)20-19-40(11,53-43)33-16-17-41(49,14-3)29(10)50-33/h15,18,23-34,36-38,44-45,49H,12-14,16-17,19-22H2,1-11H3,(H,47,48)/t23-,24-,25-,26+,27-,28-,29-,30-,31+,32+,33+,34+,36+,37+,38-,40-,41+,42-,43-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VHKXXVVRRDYCIK-CWCPJSEDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Narasin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 43 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 765,025 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 161,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Narasin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Narasin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Spiro jedinjenja]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] sptwzkqo36adx7eh88lvzjsahctxmp0 0 1236531 42651923 42304426 2026-07-08T16:11:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651923 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Narcobarbital.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Narkobarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Narcobarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 125-55-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N01 | ATC_suffix = AG01 | ATC_supplemental = | PubChem = 18735 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 17691 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C17722 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 92963 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=15 |Br=1 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 303,152 | smiles = CC(C)C1(CC(=C)Br)C(=NC(=O)N(C)C1=O)O | StdInChI = 1S/C11H15BrN2O3/c1-6(2)11(5-7(3)12)8(15)13-10(17)14(4)9(11)16/h6H,3,5H2,1-2,4H3,(H,13,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WGMASVSHOSNKMF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Narkobarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,152 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 70,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Narcobarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Narcobarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organobromidi]] psn5b6illx1w95gx7leyg1d14jvgyrb 0 1236532 42651922 42309243 2026-07-08T16:11:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651922 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = nargenicin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nargenicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nargenicin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 70695-02-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6436286 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4885360 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=37 |N=1 |O=8 | molecular_weight = 515,595 | smiles = CO[C@H]1C[C@H]2C=C[C@H]3[C@@H]4O[C@@]2([C@@H]3[C@H](O)[C@@H](C)[C@H]4OC(=O)c5ccc[nH]5)\C(=C\[C@@H](C)[C@H](OC1=O)[C@@H](C)O)\C | StdInChI = 1S/C28H37NO8/c1-13-11-14(2)28-17(12-20(34-5)27(33)35-23(13)16(4)30)8-9-18-21(28)22(31)15(3)24(25(18)37-28)36-26(32)19-7-6-10-29-19/h6-11,13,15-18,20-25,29-31H,12H2,1-5H3/b14-11+/t13-,15-,16-,17-,18-,20+,21+,22-,23+,24-,25+,28+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YEUSSARNQQYBKH-QTCPSXGDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nargenicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 515,595 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 127,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nargenicin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nargenicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piroli]] gigjb47n020s9wjslnq9h5rwci8bz58 0 1236535 42651934 42309283 2026-07-08T17:35:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651934 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nealbarbital.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nealbarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nealbarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 561-83-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 521716 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 455089 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 25ATP958PA | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Nealbarbital, Censedal <!-- Chemical data --> |C=12 |H=18 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 238,283 | smiles = CC(C)(C)CC1(CC=C)C(=NC(=O)N=C1O)O | StdInChI = 1S/C12H18N2O3/c1-5-6-12(7-11(2,3)4)8(15)13-10(17)14-9(12)16/h5H,1,6-7H2,2-4H3,(H2,13,14,15,16,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YHKPTICJRUESOY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nealbarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 238,283 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nealbarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nealbarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Alkeni]] f9vvg2bexf82t8o6ke3dugrgprzc6nq 0 1236536 42651940 42274544 2026-07-08T18:01:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651940 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Necopidem.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nekopidem | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Necopidem}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 103844-77-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047786 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310104 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = G4N2F166MN | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 363,496 | smiles = CCc1ccc(cc1)c2nc3ccc(C)cn3c2CN(C)C(=O)CC(C)C | StdInChI = 1S/C23H29N3O/c1-6-18-8-10-19(11-9-18)23-20(15-25(5)22(27)13-16(2)3)26-14-17(4)7-12-21(26)24-23/h7-12,14,16H,6,13,15H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YRMLUAGKHYADKJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nekopidem''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 363,496 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Necopidem}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Necopidem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Imidazopiridini]] ah5mgg5viryog96v4kfmw76to9l5a8c 0 1236537 42651935 42283912 2026-07-08T17:42:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651935 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nedaplatin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nedaplatin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nedaplatin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 95734-82-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6917890 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8UQ3W6JXAN | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01416 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=2 |H=8 |N=2 |O=3 |Pt=1 | molecular_weight = 303,175 | smiles = N.N.[Pt+2].[O-]CC(=O)[O-] | StdInChI = 1S/C2H3O3.2H3N.Pt/c3-1-2(4)5;;;/h1H2,(H,4,5);2*1H3;/q-1;;;+2/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GYAVMUDJCHAASE-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nedaplatin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,175 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 170,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nedaplatin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nedaplatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Jedinjenja platine]] kndd0upu9quo62qmxrta87x5jdcdtsv 0 1236539 42651936 42279045 2026-07-08T17:48:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651936 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nefiracetam.svg | width = | alt = | image2 = Nefiracetam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nefiracetam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nefiracetam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77191-36-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71157 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64299 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 1JK12GX30N | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 260829 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=18 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 246,305 | smiles = Cc1cccc(C)c1\N=C(/O)\CN2CCCC2=O | StdInChI = 1S/C14H18N2O2/c1-10-5-3-6-11(2)14(10)15-12(17)9-16-8-4-7-13(16)18/h3,5-6H,4,7-9H2,1-2H3,(H,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NGHTXZCKLWZPGK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nefiracetam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 246,305 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nefiracetam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nefiracetam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiepileptici-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Pirolidoni]] gw4cg72m5yh9l8ovsblc8r3sdzx0nl0 0 1236540 42651937 42274543 2026-07-08T17:48:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651937 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nefopam Structural Formula V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nefopam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nefopam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 13669-70-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BG06 | ATC_supplemental = | PubChem = 4450 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4UP8060B7J | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08258 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=19 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 253,339 | smiles = CN1CCOC(c2ccccc2)c3ccccc3C1 | StdInChI = 1S/C17H19NO/c1-18-11-12-19-17(14-7-3-2-4-8-14)16-10-6-5-9-15(16)13-18/h2-10,17H,11-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RGPDEAGGEXEMMM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nefopam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 253,339 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 12,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nefopam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nefopam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] p9ezp64c2xrmp93xxgwijxxnhran24b 0 1236541 42651948 42304475 2026-07-08T19:57:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651948 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Neltenexine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nelteneksin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neltenexine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 99453-84-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = CB14 | ATC_supplemental = | PubChem = 3047787 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16736685 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = U942DGM90X | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07382 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=20 |Br=2 |N=2 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 488,237 | smiles = O[C@@H]1CC[C@H](CC1)NCc2cc(Br)cc(Br)c2NC(=O)c3cccs3 | StdInChI = 1S/C18H20Br2N2O2S/c19-12-8-11(10-21-13-3-5-14(23)6-4-13)17(15(20)9-12)22-18(24)16-2-1-7-25-16/h1-2,7-9,13-14,21,23H,3-6,10H2,(H,22,24)/t13-,14- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SSLHKNBKUBAHJY-HDJSIYSDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nelteneksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 488,237 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 89,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neltenexine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neltenexine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Tiofeni]] qb7rdo5k1mavvduqc5irlhcfzoy7gh9 0 1236542 42651949 42304480 2026-07-08T20:02:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651949 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nemifitide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nemifitid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nemifitide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 173240-15-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 177265 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 154356 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RO19OXA9NG | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=33 |H=43 |F=1 |N=10 |O=6 | molecular_weight = 694,756 | smiles = N[C@@H](Cc1ccc(F)cc1)C(=O)NC(=O)[C@H](Cc2c[nH]c3ccccc23)NC(=O)CNC(=O)[C@H](CCCN=C(N)N)NC(=O)[C@@H]4C[C@@H](O)CN4 | StdInChI = 1S/C33H43FN10O6/c34-20-9-7-18(8-10-20)12-23(35)29(47)44-32(50)27(13-19-15-39-24-5-2-1-4-22(19)24)42-28(46)17-41-30(48)25(6-3-11-38-33(36)37)43-31(49)26-14-21(45)16-40-26/h1-2,4-5,7-10,15,21,23,25-27,39-40,45H,3,6,11-14,16-17,35H2,(H,41,48)(H,42,46)(H,43,49)(H4,36,37,38)(H,44,47,50)/t21-,23+,25+,26+,27+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PYBUXPIJUALBLW-RCNLLYRESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nemifitid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 694,756 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 271,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nemifitide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nemifitide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Gvanidini]] [[Kategorija:Indoli]] 2l2feyg638divun29yp56smmrp08h06 0 1236543 42651950 42279052 2026-07-08T20:04:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651950 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nemonapride.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nemonaprid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nemonapride}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 75272-39-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4452 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Q88T5P3444 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01468 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=26 |Cl=1 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 387,903 | smiles = CNc1cc(OC)c(cc1Cl)C(=O)NC2CCN(Cc3ccccc3)C2C | StdInChI = 1S/C21H26ClN3O2/c1-14-18(9-10-25(14)13-15-7-5-4-6-8-15)24-21(26)16-11-17(22)19(23-2)12-20(16)27-3/h4-8,11-12,14,18,23H,9-10,13H2,1-3H3,(H,24,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KRVOJOCLBAAKSJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nemonaprid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 387,903 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 53,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nemonapride}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nemonapride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici-lat}} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] 9p3spdqirn334084jf5nzt8x0f9r4by 0 1236544 42651952 42309307 2026-07-08T20:21:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651952 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Neosporin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neosporin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10481985 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=66 |H=103 |N=17 |O=16 |S=1 | molecular_weight = 1422,693 | smiles = CCC(C)C(N)C1=NC(CS1)\C(=N\[C@@H](CC(C)C)\C(=N\[C@H](CCC(=O)O)\C(=N\[C@@H](C(C)CC)\C(=N\[C@H]2CCCC\N=C(\O)/[C@H](CC(=N)O)\N=C(\O)/[C@@H](CC(=O)O)\N=C(\O)/[C@H](Cc3cnc[nH]3)\N=C(\O)/[C@@H](Cc4ccccc4)\N=C(\O)/[C@@H](\N=C(\O)/[C@@H](CCCN)\N=C/2\O)C(C)CC)\O)\O)\O)\O | StdInChI = 1S/C66H103N17O16S/c1-9-35(6)52(69)66-81-48(32-100-66)63(97)76-43(26-34(4)5)59(93)74-42(22-23-50(85)86)58(92)83-53(36(7)10-2)64(98)75-40-20-15-16-25-71-55(89)46(29-49(68)84)78-62(96)47(30-51(87)88)79-61(95)45(28-39-31-70-33-72-39)77-60(94)44(27-38-18-13-12-14-19-38)80-65(99)54(37(8)11-3)82-57(91)41(21-17-24-67)73-56(40)90/h12-14,18-19,31,33-37,40-48,52-54H,9-11,15-17,20-30,32,67,69H2,1-8H3,(H2,68,84)(H,70,72)(H,71,89)(H,73,90)(H,74,93)(H,75,98)(H,76,97)(H,77,94)(H,78,96)(H,79,95)(H,80,99)(H,82,91)(H,83,92)(H,85,86)(H,87,88)/t35?,36?,37?,40-,41+,42+,43-,44+,45-,46-,47+,48?,52?,53-,54-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CLKOFPXJLQSYAH-NVOBBBONSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Neosporin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 66 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1422,693 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 33 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 18 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 31 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -14,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 595,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neosporin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neosporin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tiazolini]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Kombinacije antibiotika]] 08elr1wopp2izj7tz0xrzfxskdedhwq 0 1236545 42651953 42299411 2026-07-08T20:22:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651953 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nepinalone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nepinalon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nepinalone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 22443-11-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DB26 | ATC_supplemental = | PubChem = 3047788 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310106 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = L9806LPR7G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07396 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=25 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 271,397 | smiles = CC1(CCN2CCCCC2)C(=O)CCc3ccccc13 | StdInChI = 1S/C18H25NO/c1-18(11-14-19-12-5-2-6-13-19)16-8-4-3-7-15(16)9-10-17(18)20/h3-4,7-8H,2,5-6,9-14H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RVXGRCNWGOHSDE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nepinalon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,397 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nepinalone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nepinalone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Ketoni]] 5vww4apyafpq16dubf07f86b595s0jr 0 1236546 42651954 42274549 2026-07-08T20:27:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651954 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Neramexane.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nerameksan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neramexane}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 219810-59-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6433106 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 856DX0KJ84 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=23 |N=1 | molecular_weight = 169,307 | smiles = CC1(C)CC(C)(C)CC(C)(N)C1 | StdInChI = 1S/C11H23N/c1-9(2)6-10(3,4)8-11(5,12)7-9/h6-8,12H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OGZQTTHDGQBLBT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nerameksan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 169,307 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neramexane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neramexane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Amini]] bkmqdt3s2lj2czaisxh0y11hlzu7hty 0 1236547 42651955 42304496 2026-07-08T20:27:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651955 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Neratinib Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Neratinib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neratinib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 698387-09-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9915743 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8091392 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = JJH94R3PWB | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08950 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 180022 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=30 |H=29 |Cl=1 |N=6 |O=3 | molecular_weight = 557,043 | smiles = CCOc1cc2NC=C(C#N)\C(=N/c3ccc(OCc4ccccn4)c(Cl)c3)\c2cc1\N=C(/O)\C=C\CN(C)C | StdInChI = 1S/C30H29ClN6O3/c1-4-39-28-16-25-23(15-26(28)36-29(38)9-7-13-37(2)3)30(20(17-32)18-34-25)35-21-10-11-27(24(31)14-21)40-19-22-8-5-6-12-33-22/h5-12,14-16,18H,4,13,19H2,1-3H3,(H,34,35)(H,36,38)/b9-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JWNPDZNEKVCWMY-VQHVLOKHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Neratinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 557,043 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 115,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neratinib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neratinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Piridini]] jk11zk3bhvlfivvcmexfczs13xhy5ja 0 1236548 42651926 42299367 2026-07-08T16:36:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651926 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium acetrizoate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum acetrizoat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium acetrizoate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 129-63-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = AA07 | ATC_supplemental = | PubChem = 8517 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8203 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5GF4B2I1DD | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201045 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=5 |I=3 |N=1 |Na=1 |O=3 | molecular_weight = 578,844 | smiles = [Na+].C\C(=N/c1c(I)cc(I)c(C(=O)O)c1I)\[O-] | StdInChI = 1S/C9H6I3NO3.Na/c1-3(14)13-8-5(11)2-4(10)6(7(8)12)9(15)16;/h2H,1H3,(H,13,14)(H,15,16);/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UCPVOMHRDXMAIZ-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum acetrizoat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 578,844 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 137,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium acetrizoate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium acetrizoate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Organojodidi]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] 3w8t5he70ns9cbr0qxx41pmwx4yh1vn 0 1236549 42651927 42304434 2026-07-08T16:36:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651927 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium apolate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum apolat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium apolate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 25053-27-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = BA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 3270262 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9461405D9F | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D04825 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=2 |H=3 |Na=1 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 130,098 | smiles = [Na+].[O-]S(=O)(=O)C=C | StdInChI = 1S/C2H4O3S.Na/c1-2-6(3,4)5;/h2H,1H2,(H,3,4,5);/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BWYYYTVSBPRQCN-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum apolat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 130,098 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 130,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium apolate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium apolate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] 8q2cbluk6g87guogubhbuvfzcr4yvqy 0 1236550 42651929 42288930 2026-07-08T16:37:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651929 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Na3Au(S2O3)2.png | width = | alt = | image2 = Sodium-gold(I)-thiosulfate-dihydrate-unit-cell-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum aurotiosulfat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium aurothiosulfate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 18497-75-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = CB02 | ATC_supplemental = | PubChem = 170028 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |Au=1 |Na=1 |O=3 |S=2 | molecular_weight = 332,085 | smiles = [Na+].[Au+].[O-]S(=O)(=S)[O-] | StdInChI = 1S/Au.Na.H2O3S2/c;;1-5(2,3)4/h;;(H2,1,2,3,4)/q2*+1;/p-2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PMXFJUYOBVSEGY-UHFFFAOYSA-L | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum aurotiosulfat''' je [[hemijsko jedinjenje]] koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 332,085 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 203,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium aurothiosulfate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium aurothiosulfate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antireumatski proizvodi}} [[Kategorija:Jedinjenja zlata]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] tn0e3kw3f6yomo9flnf1nji6e6izeyn 0 1236551 42651931 42505175 2026-07-08T16:37:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651931 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium oxybate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum oksibat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium oxybate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 502-85-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N07 | ATC_suffix = XX04 | ATC_supplemental = | PubChem = 23663870 | PubChemSubstance = 153696 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9983 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 7G33012534 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05866 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200682 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=4 |H=7 |Na=1 |O=3 | molecular_weight = 126,086 | smiles = [Na+].OCCCC(=O)[O-] | StdInChI = 1S/C4H8O3.Na/c5-3-1-2-4(6)7;/h5H,1-3H2,(H,6,7);/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XYGBKMMCQDZQOZ-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum oksibat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 126,086 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 125,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium oxybate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium oxybate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] 8jnnl2bdfnnn9m7lnc3h7hnl5cmbqij 0 1236552 42651930 42299372 2026-07-08T16:37:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651930 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium phenylbutyrate Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum fenilbutirat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium phenylbutyrate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1716-12-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A16 | ATC_suffix = AX03 | ATC_supplemental = | PubChem = 5258 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5068 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 75316 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1746 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=11 |Na=1 |O=2 | molecular_weight = 186,183 | smiles = [Na+].CCC(C(=O)[O-])c1ccccc1 | StdInChI = 1S/C10H12O2.Na/c1-2-9(10(11)12)8-6-4-3-5-7-8;/h3-7,9H,2H2,1H3,(H,11,12);/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RHLFTMGPBSLHRS-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum fenilbutirat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 186,183 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 104,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium phenylbutyrate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium phenylbutyrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] cor5ruzdhcfz58fgjsgy3o41xvatyrv 0 1236553 42651932 42288957 2026-07-08T16:37:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651932 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium picosulfate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum pikosulfat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium picosulfate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 10040-45-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A06 | ATC_suffix = AB08 | ATC_supplemental = <br />{{ATC|A06|AB58}} (combinations) | PubChem = 68654 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 61910 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = LR57574HN8 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=13 |N=1 |Na=2 |O=8 |S=2 | molecular_weight = 481,407 | smiles = [Na+].[Na+].[O-]S(=O)(=O)Oc1ccc(cc1)C(c2ccc(OS(=O)(=O)[O-])cc2)c3ccccn3 | StdInChI = 1S/C18H15NO8S2.2Na/c20-28(21,22)26-15-8-4-13(5-9-15)18(17-3-1-2-12-19-17)14-6-10-16(11-7-14)27-29(23,24)25;;/h1-12,18H,(H,20,21,22)(H,23,24,25);;/q;2*+1/p-2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GOZDTZWAMGHLDY-UHFFFAOYSA-L | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum pikosulfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 481,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 292,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium picosulfate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium picosulfate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] gw3z0ydrtbz6m2bjacs16ov733fehc7 0 1236554 42651933 42283900 2026-07-08T16:37:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651933 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Sodium-valproate-2D-skeletal.png | width = | alt = | image2 = Valproato Sódico.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Natrijum valproat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Sodium valproate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1069-66-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N03 | ATC_suffix = AG01 | ATC_supplemental = | PubChem = 14047 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13428 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5VOM6GYJ0D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D00710 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 9925 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 433 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=15 |Na=1 |O=2 | molecular_weight = 166,193 | smiles = [Na+].CCCC(CCC)C(=O)[O-] | StdInChI = 1S/C8H16O2.Na/c1-3-5-7(6-4-2)8(9)10;/h7H,3-6H2,1-2H3,(H,9,10);/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AEQFSUDEHCCHBT-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Natrijum valproat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 166,193 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 104,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Sodium valproate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Sodium valproate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiepileptici}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] eoc5t5ry41pg8gttkvxt6431uphxfxb 0 1236573 42651956 42309313 2026-07-08T20:28:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651956 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Neridronic acid.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Neridronska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neridronic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 79778-41-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71237 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8U27U3RIN4 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=17 |N=1 |O=7 |P=2 | molecular_weight = 277,149 | smiles = NCCCCCC(O)(P(=O)(O)O)P(=O)(O)O | StdInChI = 1S/C6H17NO7P2/c7-5-3-1-2-4-6(8,15(9,10)11)16(12,13)14/h8H,1-5,7H2,(H2,9,10,11)(H2,12,13,14) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PUUSSSIBPPTKTP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Neridronska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 277,149 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 180,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neridronic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neridronic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] a3kv7csqm3aauzp41semop5wwuk8eyb 0 1236574 42651957 42304498 2026-07-08T20:28:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651957 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nerisopam_structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nerizopam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nerisopam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 102771-12-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 65875 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59284 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 18Q4O339AG | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=19 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 309,362 | smiles = COc1cc2CC(=NN=C(c3ccc(N)cc3)c2cc1OC)C | StdInChI = 1S/C18H19N3O2/c1-11-8-13-9-16(22-2)17(23-3)10-15(13)18(21-20-11)12-4-6-14(19)7-5-12/h4-7,9-10H,8,19H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WWQDEXGFYVSTCX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nerizopam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 309,362 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nerisopam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nerisopam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Anilini]] m2graydytiqc5xopmggrufcvldhfku6 0 1236577 42651958 42304499 2026-07-08T20:31:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651958 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nestorone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nestoron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nestorone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 7759-35-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 108059 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 97161 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=30 |O=4 | molecular_weight = 370,482 | smiles = CC(=O)O[C@@]1(C(=O)C)C(=C)C[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12C | StdInChI = 1S/C23H30O4/c1-13-11-21-20-7-5-16-12-17(26)6-8-18(16)19(20)9-10-22(21,4)23(13,14(2)24)27-15(3)25/h12,18-21H,1,5-11H2,2-4H3/t18-,19+,20+,21-,22+,23+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CKFBRGLGTWAVLG-JBAFQVTRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nestoron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,482 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 60,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nestorone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nestorone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] c88h2foycusjkswatoheb9o06mtsl1c 0 1236578 42651960 42309320 2026-07-08T20:32:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651960 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Neticonazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Netikonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Neticonazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5282433 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = KVL61ZF9UO | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=22 |N=2 |O=1 |S=1 | molecular_weight = 302,434 | smiles = CCCCCOc1ccccc1\C(=C/SC)\n2ccnc2 | StdInChI = 1S/C17H22N2OS/c1-3-4-7-12-20-17-9-6-5-8-15(17)16(13-21-2)19-11-10-18-14-19/h5-6,8-11,13-14H,3-4,7,12H2,1-2H3/b16-13+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VWOIKFDZQQLJBJ-DTQAZKPQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Netikonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,434 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Neticonazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Neticonazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Imidazoli]] m9y7f1irvq3ggewdtdqdpulfm0k0b7v 0 1236579 42651961 42309321 2026-07-08T20:32:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651961 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Netoglitazone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Netoglitazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Netoglitazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 161600-01-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 204109 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = QOV2JZ647A | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05150 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=16 |F=1 |N=1 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 381,420 | smiles = Fc1ccccc1COc2ccc3cc(CC4SC(=O)NC4=O)ccc3c2 | StdInChI = 1S/C21H16FNO3S/c22-18-4-2-1-3-16(18)12-26-17-8-7-14-9-13(5-6-15(14)11-17)10-19-20(24)23-21(25)27-19/h1-9,11,19H,10,12H2,(H,23,24,25) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PKWDZWYVIHVNKS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Netoglitazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 381,420 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 80,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Netoglitazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Netoglitazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Naftalini]] e8ae9548sljctw2xfnamr497clywo0x 0 1236580 42651967 42274572 2026-07-08T21:25:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651967 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Niaprazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Niaprazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Niaprazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 27367-90-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CM16 | ATC_supplemental = | PubChem = 71919 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64930 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = R2H3YN6E3L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07333 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=25 |F=1 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 356,437 | smiles = CC(CCN1CCN(CC1)c2ccc(F)cc2)NC(=O)c3cccnc3 | StdInChI = 1S/C20H25FN4O/c1-16(23-20(26)17-3-2-9-22-15-17)8-10-24-11-13-25(14-12-24)19-6-4-18(21)5-7-19/h2-7,9,15-16H,8,10-14H2,1H3,(H,23,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RSKQGBFMNPDPLR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Niaprazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 356,437 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Niaprazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Niaprazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi}} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Piridini]] 81iknnne312dr9iu1coigm8mjjyhfpk 0 1236581 42651968 42309336 2026-07-08T21:26:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651968 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Niceritrol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Niceritrol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Niceritrol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C10 | ATC_suffix = AD01 | ATC_supplemental = | PubChem = 4476 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F54EHJ34MV | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01754 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=24 |N=4 |O=8 | molecular_weight = 556,523 | smiles = O=C(OCC(COC(=O)c1cccnc1)(COC(=O)c2cccnc2)COC(=O)c3cccnc3)c4cccnc4 | StdInChI = 1S/C29H24N4O8/c34-25(21-5-1-9-30-13-21)38-17-29(18-39-26(35)22-6-2-10-31-14-22,19-40-27(36)23-7-3-11-32-15-23)20-41-28(37)24-8-4-12-33-16-24/h1-16H,17-20H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KUEUWHJGRZKESU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Niceritrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 556,523 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 156,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Niceritrol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Niceritrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piridini]] d2ozqqmqgpqxcjl4lyb0yuw7tlguyi2 0 1236582 42651982 42279070 2026-07-08T21:54:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651982 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nicocodeine.svg | width = | alt = | image2 = nicocodeine.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikokodein | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicocodeine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3688-66-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5463872 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4576411 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 6-Nicotinoylcodeine <!-- Chemical data --> |C=24 |H=24 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 404,458 | smiles = COc1ccc2C[C@@H]3[C@@H]4C=C[C@H](OC(=O)c5cccnc5)[C@@H]6Oc1c2[C@@]46CCN3C | StdInChI = 1S/C24H24N2O4/c1-26-11-9-24-16-6-8-19(29-23(27)15-4-3-10-25-13-15)22(24)30-21-18(28-2)7-5-14(20(21)24)12-17(16)26/h3-8,10,13,16-17,19,22H,9,11-12H2,1-2H3/t16-,17+,19-,22-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RYBGRHAWFUVMST-LAQHPBJRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikokodein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 404,458 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 60,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicocodeine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicocodeine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] 4dhmmjnq3mctgj47npcqc35kpzh9vvk 0 1236583 42651980 42274576 2026-07-08T21:54:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651980 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nicodicodeine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikodikodein | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicodicodeine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 808-24-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5464304 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4576612 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 6-Nicotinoyldihydrocodeine <!-- Chemical data --> |C=24 |H=26 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 406,474 | smiles = COc1ccc2C[C@@H]3[C@@H]4CC[C@H](OC(=O)c5cccnc5)[C@@H]6Oc1c2[C@@]46CCN3C | StdInChI = 1S/C24H26N2O4/c1-26-11-9-24-16-6-8-19(29-23(27)15-4-3-10-25-13-15)22(24)30-21-18(28-2)7-5-14(20(21)24)12-17(16)26/h3-5,7,10,13,16-17,19,22H,6,8-9,11-12H2,1-2H3/t16-,17+,19-,22-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GTGRMWCOZHEYRL-LAQHPBJRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikodikodein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 406,474 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 60,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicodicodeine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicodicodeine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] qzeg7xdqdkv3t4dlnkixd3lphkq7pia 0 1236584 42651981 42304513 2026-07-08T21:54:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651981 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = nicofuranose.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikofuranoza | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicofuranose}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C10 | ATC_suffix = AD03 | ATC_supplemental = | PubChem = 25495 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = GF99P6327K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07189 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=30 |H=24 |N=4 |O=10 | molecular_weight = 600,532 | smiles = O[C@]1(COC(=O)c2cccnc2)O[C@H](COC(=O)c3cccnc3)[C@@H](OC(=O)c4cccnc4)[C@@H]1OC(=O)c5cccnc5 | StdInChI = 1S/C30H24N4O10/c35-26(19-5-1-9-31-13-19)40-17-23-24(42-28(37)21-7-3-11-33-15-21)25(43-29(38)22-8-4-12-34-16-22)30(39,44-23)18-41-27(36)20-6-2-10-32-14-20/h1-16,23-25,39H,17-18H2/t23-,24-,25+,30-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FUWFSXZKBMCSKF-ZASNTINBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikofuranoza''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 600,532 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 14 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 186,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicofuranose}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicofuranose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aldopentoze]] [[Kategorija:Ketoheksoze]] [[Kategorija:Piridini]] m91ueerwwes1sewelr8fde56qm0mbgt 0 1236585 42651986 42289009 2026-07-08T22:15:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651986 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nicomorphine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikomorfin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicomorphine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 639-48-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = AA04 | ATC_supplemental = | PubChem = 5362460 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4515048 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Y95FRL95FW | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07285 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 3,6-Dinicotinoylmorphine <!-- Chemical data --> |C=29 |H=25 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 495,526 | smiles = CN1CC[C@@]23[C@H]4Oc5c(OC(=O)c6cccnc6)ccc(C[C@@H]1[C@@H]2C=C[C@@H]4OC(=O)c7cccnc7)c35 | StdInChI = 1S/C29H25N3O5/c1-32-13-10-29-20-7-9-23(36-28(34)19-5-3-12-31-16-19)26(29)37-25-22(8-6-17(24(25)29)14-21(20)32)35-27(33)18-4-2-11-30-15-18/h2-9,11-12,15-16,20-21,23,26H,10,13-14H2,1H3/t20-,21+,23-,26-,29+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HNDXBGYRMHRUFN-PIGVTTOLSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikomorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 495,526 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 90,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicomorphine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicomorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] 31gjt7zaakn5m0ctyhfyjtdvbnims7x 0 1236586 42651987 42309351 2026-07-08T22:15:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651987 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nicoracetam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikoracetam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicoracetam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 128326-80-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047790 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8U10GC2V6Y | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=12 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 220,225 | smiles = COc1ccc(cn1)C(=O)N2CCCC2=O | StdInChI = 1S/C11H12N2O3/c1-16-9-5-4-8(7-12-9)11(15)13-6-2-3-10(13)14/h4-5,7H,2-3,6H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WLMMDVSGDYEVAD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikoracetam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 220,225 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicoracetam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicoracetam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Pirolidoni]] [[Kategorija:Imidi]] [[Kategorija:Piridini]] c3m16drlxd68oikuticn06vmjj07dkw 0 1236587 42651988 42299441 2026-07-08T22:15:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651988 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nicorandil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nikorandil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nicorandil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 65141-46-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = DX16 | ATC_supplemental = | PubChem = 47528 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 2411 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 43240 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 260456HAM0 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01810 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 284906 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=9 |N=3 |O=4 | molecular_weight = 211,175 | smiles = O\C(=N/CCO[N+](=O)[O-])\c1cccnc1 | StdInChI = 1S/C8H9N3O4/c12-8(7-2-1-3-9-6-7)10-4-5-15-11(13)14/h1-3,6H,4-5H2,(H,10,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LBHIOVVIQHSOQN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nikorandil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 211,175 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 100,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nicorandil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nicorandil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Alkil nitrati]] [[Kategorija:Piridini]] 6d6lhd39kvamwmjiwinc23mllh32myz 0 1236588 42651971 42309341 2026-07-08T21:44:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651971 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifekalant.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifekalant | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifekalant}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 130636-43-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4486 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5VZ7GZM43E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=27 |N=5 |O=5 | molecular_weight = 405,448 | smiles = CN1C(=O)C=C(NCCN(CCO)CCCc2ccc(cc2)[N+](=O)[O-])N(C)C1=O | StdInChI = 1S/C19H27N5O5/c1-21-17(14-18(26)22(2)19(21)27)20-9-11-23(12-13-25)10-3-4-15-5-7-16(8-6-15)24(28)29/h5-8,14,20,25H,3-4,9-13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OEBPANQZQGQPHF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifekalant''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 405,448 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 121,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifekalant}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifekalant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] l9fy4qk3wgf7fdv4me27krdhj89noa6 0 1236589 42651972 42304505 2026-07-08T21:44:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651972 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = nifenazone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifenazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifenazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2139-47-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M02 | ATC_suffix = AA24 | ATC_supplemental = {{ATC|N02|BB05}} | PubChem = 4487 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8780F0K71U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01437 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=16 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 308,335 | smiles = CN1N(C(=O)C(=C1C)NC(=O)c2cccnc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C17H16N4O2/c1-12-15(19-16(22)13-7-6-10-18-11-13)17(23)21(20(12)2)14-8-4-3-5-9-14/h3-11H,1-2H3,(H,19,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BRZANEXCSZCZCI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifenazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,335 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 65,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifenazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifenazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piridini]] sna3dyphnfcvujmawlk4ilnhqsdeetb 0 1236590 42651973 42304506 2026-07-08T21:44:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651973 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifuratel structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifuratel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifuratel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4936-47-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AX05 | ATC_supplemental = | PubChem = 6433427 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = U60U6P08SP | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01050 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=11 |N=3 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 285,276 | smiles = CSCC1CN(\N=C\c2oc(cc2)[N+](=O)[O-])C(=O)O1 | StdInChI = 1S/C10H11N3O5S/c1-19-6-8-5-12(10(14)18-8)11-4-7-2-3-9(17-7)13(15)16/h2-4,8H,5-6H2,1H3/b11-4+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SRQKTCXJCCHINN-NYYWCZLTSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifuratel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 285,276 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 126,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifuratel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifuratel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Furani]] 4jk7yfm5rwid0muibj8nzlzhfu0tdwb 0 1236591 42651975 42299426 2026-07-08T21:44:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651975 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifuroxazide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifuroksazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifuroxazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 965-52-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = AX03 | ATC_supplemental = | PubChem = 5337997 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4495115 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = PM5LI0P38J | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07111 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 244888 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=9 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 275,217 | smiles = Oc1ccc(cc1)C(=O)N\N=C\c2oc(cc2)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C12H9N3O5/c16-9-3-1-8(2-4-9)12(17)14-13-7-10-5-6-11(20-10)15(18)19/h1-7,16H,(H,14,17)/b13-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YCWSUKQGVSGXJO-NTUHNPAUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifuroksazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,217 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 120,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifuroxazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifuroxazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Hidrazidi]] [[Kategorija:Furani]] j3zxxd6iiflt3xmgm1phnzkqddnzzq4 0 1236592 42651974 42299425 2026-07-08T21:44:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651974 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifurquinazole-structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifurhinazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifurquinazol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5055-20-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21139 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 19878 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 44E5RRL600 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05164 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=16 |N=4 |O=5 | molecular_weight = 344,322 | smiles = OCCN(CCO)c1nc(nc2ccccc12)c3oc(cc3)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C16H16N4O5/c21-9-7-19(8-10-22)16-11-3-1-2-4-12(11)17-15(18-16)13-5-6-14(25-13)20(23)24/h1-6,21-22H,7-10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AUEOHSUMWXAPBX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifurhinazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 344,322 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 128,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifurquinazol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifurquinazol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Furani]] di6xx6j0aw75iizsw4v3dnbryuljzfv 0 1236593 42651976 42299427 2026-07-08T21:44:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651976 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifurtimox.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifurtimoks | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifurtimox}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 23256-30-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P01 | ATC_suffix = CC01 | ATC_supplemental = {{ATCvet|P51|AC01}} | PubChem = 31772 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 29464 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = M84I3K7C2O | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D00833 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 290960 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |N=3 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 287,292 | smiles = CC1CS(=O)(=O)CCN1\N=C\c2oc(cc2)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C10H13N3O5S/c1-8-7-19(16,17)5-4-12(8)11-6-9-2-3-10(18-9)13(14)15/h2-3,6,8H,4-5,7H2,1H3/b11-6+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ARFHIAQFJWUCFH-IZZDOVSWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifurtimoks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,292 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 117,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifurtimox}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifurtimox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Furani]] [[Kategorija:Tiomorfolini]] 5aqvb2jhzwxdsf4uz04gbqz2jed3nss 0 1236594 42651977 42288999 2026-07-08T21:44:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651977 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifurtoinol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifurtoinol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifurtoinol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1088-92-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = XE02 | ATC_supplemental = | PubChem = 9571062 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 980688H13O | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07243 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=8 |N=4 |O=6 | molecular_weight = 268,183 | smiles = OCN1C(=O)CN(\N=C\c2oc(cc2)[N+](=O)[O-])C1=O | StdInChI = 1S/C9H8N4O6/c14-5-11-7(15)4-12(9(11)16)10-3-6-1-2-8(19-6)13(17)18/h1-3,14H,4-5H2/b10-3+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UIDWQGRXEVDFCA-XCVCLJGOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifurtoinol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,183 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 132,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifurtoinol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifurtoinol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Furani]] [[Kategorija:Hidantoini]] nt4y3vagbc0eqyfv3w1flnov4ainhld 0 1236595 42651978 42304507 2026-07-08T21:44:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651978 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nifurzide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nifurzid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nifurzide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = AX04 | ATC_supplemental = | PubChem = 9571044 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Z35R6K4C26 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07251 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=8 |N=4 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 336,280 | smiles = [O-][N+](=O)c1oc(\C=C\C=N\NC(=O)c2ccc(s2)[N+](=O)[O-])cc1 | StdInChI = 1S/C12H8N4O6S/c17-12(9-4-6-11(23-9)16(20)21)14-13-7-1-2-8-3-5-10(22-8)15(18)19/h1-7H,(H,14,17)/b2-1+,13-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IDUMOVRJNBNOTR-BIZLIJPVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nifurzid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 174,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nifurzide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nifurzide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Hidrazidi]] [[Kategorija:Furani]] [[Kategorija:Tiofeni]] rfwfw2cz0l2hv8dpht152yep0v0u41y 0 1236596 42651979 42299434 2026-07-08T21:50:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651979 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nikethamide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Niketamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nikethamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 59-26-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R07 | ATC_suffix = AB02 | ATC_supplemental = | PubChem = 5497 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5296 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 368IVD6M32 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07408 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=14 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 178,231 | smiles = CCN(CC)C(=O)c1cccnc1 | StdInChI = 1S/C10H14N2O/c1-3-12(4-2)10(13)9-6-5-7-11-8-9/h5-8H,3-4H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NCYVXEGFNDZQCU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Niketamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 178,231 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 33,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nikethamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nikethamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piridini]] e8319er9ze2g9sljy6lt8q9qtsyx7mm 0 1236597 42651989 42274580 2026-07-08T22:18:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651989 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nimetazepam.svg | width = | alt = | image2 = Nimetazepam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nimetazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nimetazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2011-67-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4496 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = ? | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4340 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4532264KW6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01593 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 13341 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=13 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 295,293 | smiles = CN1C(=O)CN=C(c2ccccc2)c3cc(ccc13)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C16H13N3O3/c1-18-14-8-7-12(19(21)22)9-13(14)16(17-10-15(18)20)11-5-3-2-4-6-11/h2-9H,10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GWUSZQUVEVMBPI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nimetazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,293 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 78,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nimetazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/? Nimetazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiepileptici}} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] d8j0wplgqxocra4fq0n6g1unocq2g98 0 1236598 42651990 42304522 2026-07-08T22:19:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651990 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nimorazol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nimorazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nimorazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 6506-37-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P01 | ATC_suffix = AB06 | ATC_supplemental = {{ATCvet|P51|AA06}} | PubChem = 23009 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 469ULX0H4G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07352 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=14 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 226,232 | smiles = [O-][N+](=O)c1cncn1CCN2CCOCC2 | StdInChI = 1S/C9H14N4O3/c14-13(15)9-7-10-8-12(9)2-1-11-3-5-16-6-4-11/h7-8H,1-6H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MDJFHRLTPRPZLY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nimorazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 226,232 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 76,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nimorazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nimorazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Morfolini]] [[Kategorija:Imidazoli]] 1r492ctjpxkps7sfzoi35xfjokzjaze 0 1236599 42651991 42283940 2026-07-08T22:19:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651991 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nimustine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nimustin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nimustine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 42471-28-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = AD06 | ATC_supplemental = | PubChem = 39214 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 0S726V972K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08276 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 75270 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |Cl=1 |N=6 |O=2 | molecular_weight = 272,692 | smiles = Cc1ncc(CNC(=O)N(CCCl)N=O)c(N)n1 | StdInChI = 1S/C9H13ClN6O2/c1-6-12-4-7(8(11)14-6)5-13-9(17)16(15-18)3-2-10/h4H,2-3,5H2,1H3,(H,13,17)(H2,11,12,14) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VFEDRRNHLBGPNN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nimustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 272,692 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 113,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nimustine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nimustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrozamini]] [[Kategorija:Ureje]] [[Kategorija:Pirimidini]] ne0cqbe1qcgp215ingfuv4ltgn7scss 0 1236600 42651992 42283942 2026-07-08T22:27:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651992 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nipecotic_acid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nipekotinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nipecotic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 498-95-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4498 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4342 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 277498 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=11 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 129,157 | smiles = OC(=O)C1CCCNC1 | StdInChI = 1S/C6H11NO2/c8-6(9)5-2-1-3-7-4-5/h5,7H,1-4H2,(H,8,9) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XJLSEXAGTJCILF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nipekotinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 129,157 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nipecotic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nipecotic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Piperidini]] h7jnfbkagowf4gjd38r4gx1xfv20gsv 0 1236601 42651993 42304527 2026-07-08T22:31:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651993 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Niridazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Niridazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Niridazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 61-57-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P02 | ATC_suffix = BX02 | ATC_supplemental = | PubChem = 6093 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = N116U8Y5QQ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05170 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=6 |N=4 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 214,202 | smiles = [O-][N+](=O)c1cnc(s1)N2CCNC2=O | StdInChI = 1S/C6H6N4O3S/c11-5-7-1-2-9(5)6-8-3-4(14-6)10(12)13/h3H,1-2H2,(H,7,11) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RDXLYGJSWZYTFJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Niridazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 214,202 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 119,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Niridazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Niridazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Tiazoli]] blqhdf4vafnqty596zpju49vvuer1j7 0 1236602 42651994 42309360 2026-07-08T22:31:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651994 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nirvanol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nirvanol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nirvanol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 631-07-2 <!-- racemic; S enantiomer is 65567-34-2 --> | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none <!-- should this be N03? --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 91480 <!-- racemic; S enantiomer is 6540813; R enantiomer is 667433 --> | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 82605 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 5-ethyl-5-phenylhydantoin <!-- Chemical data --> |C=11 |H=12 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 204,225 | smiles = CCC1(NC(=O)NC1=O)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C11H12N2O2/c1-2-11(8-6-4-3-5-7-8)9(14)12-10(15)13-11/h3-7H,2H2,1H3,(H2,12,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UDTWZFJEMMUFLC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nirvanol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 204,225 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nirvanol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nirvanol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Hidantoini]] 0152atgm9wapc8m6egzprsac64p5xa8 0 1236603 42651995 42304530 2026-07-08T22:34:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651995 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitecapone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitekapon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitecapone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 116313-94-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5464105 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4576539 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=11 |N=1 |O=6 | molecular_weight = 265,219 | smiles = CC(=O)C(=Cc1cc(O)c(O)c(c1)[N+](=O)[O-])C(=O)C | StdInChI = 1S/C12H11NO6/c1-6(14)9(7(2)15)3-8-4-10(13(18)19)12(17)11(16)5-8/h3-5,16-17H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UPMRZALMHVUCIN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitekapon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 265,219 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 120,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitecapone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitecapone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkeni]] oa2wetzzd0tp3f849am3lrqzp76k71v 0 1236622 42652001 42304549 2026-07-08T22:40:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652001 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nisobamate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nizobamat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nisobamate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 25269-04-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 31767 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 29460 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 47OD817EW2 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=26 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 274,357 | smiles = CCC(C)C(C)(COC(=N)O)CO\C(=N\C(C)C)\O | StdInChI = 1S/C13H26N2O4/c1-6-10(4)13(5,7-18-11(14)16)8-19-12(17)15-9(2)3/h9-10H,6-8H2,1-5H3,(H2,14,16)(H,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CBDPCXYQNVDTMW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nizobamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 274,357 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 95,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nisobamate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nisobamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] br0tz6buvotnqb9b5hoqwx6ije2h2t8 0 1236623 42652003 42299474 2026-07-08T22:40:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652003 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nisoxetine Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nizoksetin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nisoxetine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57226-61-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4500 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4344 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 17NV064B2D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05173 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 73410 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 295467 | synonyms = LY-94939,<br />(±)-γ-(2-Methoxyphenoxy)-N-methyl-benzenepropanamine hydrochloride <!-- Chemical data --> |C=17 |H=21 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 271,354 | smiles = CNCCC(Oc1ccccc1OC)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C17H21NO2/c1-18-13-12-15(14-8-4-3-5-9-14)20-17-11-7-6-10-16(17)19-2/h3-11,15,18H,12-13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ITJNARMNRKSWTA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nizoksetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,354 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 30,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nisoxetine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nisoxetine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] 1lqbx2wjodxypy939zf9cjiskw2m0bb 0 1236624 42651996 42304533 2026-07-08T22:34:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651996 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitrazepate structure.svg | width = | alt = | image2 = Nitrazepate-3D-spacefill.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitrazepat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitrazepate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5571-84-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21740 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 20436 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=11 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 325,276 | smiles = OC(=O)C1N=C(c2ccccc2)c3cc(ccc3N=C1O)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C16H11N3O5/c20-15-14(16(21)22)18-13(9-4-2-1-3-5-9)11-8-10(19(23)24)6-7-12(11)17-15/h1-8,14H,(H,17,20)(H,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JPEUYYKTUFRADV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitrazepat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,276 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 128,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitrazepate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitrazepate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] d35vxi5zeygoc29cvbixcfuo7ais84i 0 1236625 42651998 42309362 2026-07-08T22:35:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651998 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitromemantine_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitromemantin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitromemantine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=24 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 268,352 | smiles = CC[C@]12C[C@@]3(N)C[C@](CC)(C1)C[C@](C3)(C2)O[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C14H24N2O3/c1-3-11-5-12(4-2)7-13(15,6-11)10-14(8-11,9-12)19-16(17)18/h3-10,15H2,1-2H3/t11-,12+,13+,14- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SENUTBBWBZZNRT-LVEBTZEWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitromemantin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,352 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 81,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitromemantine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitromemantine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Alkil nitriti]] [[Kategorija:Adamantani]] jjuj5d4km0lifwid7ewt56hzosb48ee 0 1236626 42651999 42304543 2026-07-08T22:35:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651999 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitromethaqualone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitrometahalon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitromethaqualone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 340-52-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 63339 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 57006 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=13 |N=3 |O=4 | molecular_weight = 311,292 | smiles = COc1cc(ccc1N2C(=Nc3ccccc3C2=O)C)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C16H13N3O4/c1-10-17-13-6-4-3-5-12(13)16(20)18(10)14-8-7-11(19(21)22)9-15(14)23-2/h3-9H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RZHHDMJWDYJXAW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitrometahalon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 311,292 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 87,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitromethaqualone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitromethaqualone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Hinazolini]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Nitrobenzeni]] 04eklbzy54sart57rjev0mh8qzbd3py 0 1236627 42652000 42294359 2026-07-08T22:36:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652000 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitrosoprodenafil_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitrozoprodenafil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitrosoprodenafil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=38 |N=8 |O=5 |S=2 | molecular_weight = 630,782 | smiles = CCCc1nn(C)c2c(Oc3ncc(s3)N(C)[NH2]=O)nc(nc12)c4cc(ccc4OCC)S(=O)(=O)C5CC(C)NC(C)C5 | StdInChI = 1S/C28H38N8O5S2/c1-7-9-21-24-25(36(6)33-21)27(41-28-29-15-23(42-28)35(5)34-37)32-26(31-24)20-14-18(10-11-22(20)40-8-2)43(38,39)19-12-16(3)30-17(4)13-19/h10-11,14-17,19,30H,7-9,12-13,34H2,1-6H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = TVPOQBAAAYOCRM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitrozoprodenafil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 630,782 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 195,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitrosoprodenafil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitrosoprodenafil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Tiazoli]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] b3ldbk4z7w9s60ceco12fmukqfsx0j8 0 1236628 42651997 42283950 2026-07-08T22:35:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651997 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitroxazepine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nitroksazepin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nitroxazepine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 16398-39-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 27857 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 25919 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=19 |N=3 |O=4 | molecular_weight = 341,361 | smiles = CN(C)CCCN1C(=O)c2cc(ccc2Oc3ccccc13)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C18H19N3O4/c1-19(2)10-5-11-20-15-6-3-4-7-17(15)25-16-9-8-13(21(23)24)12-14(16)18(20)22/h3-4,6-9,12H,5,10-11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CGYWLLGTCBIGSR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nitroksazepin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 341,361 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 78,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nitroxazepine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nitroxazepine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Nitrobenzeni]] [[Kategorija:Dibenzoksazepini]] 8art44hh0i8gd2vsmudkh79v2k515pc 0 1236629 42652002 42299473 2026-07-08T22:40:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652002 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nizofenone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nizofenon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nizofenone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54533-85-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N06 | ATC_suffix = BX10 | ATC_supplemental = | PubChem = 4514 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4357 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 7A2NOC3R88 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=21 |Cl=1 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 412,869 | smiles = CCN(CC)Cc1nccn1c2ccc(cc2C(=O)c3ccccc3Cl)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C21H21ClN4O3/c1-3-24(4-2)14-20-23-11-12-25(20)19-10-9-15(26(28)29)13-17(19)21(27)16-7-5-6-8-18(16)22/h5-13H,3-4,14H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WZGBZLHGOVJDET-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nizofenon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 412,869 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 83,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nizofenone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nizofenone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Imidazoli]] c4gg06qto1ufpsrc978eh0juu8es023 0 1236630 42651837 42283861 2026-07-08T13:53:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651837 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NMP-7_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NMP-7 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NMP-7}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1358039-07-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 46871949 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 27470961 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 348,481 | smiles = CCCCCn1c2ccccc2c3cc(ccc13)C(=O)N4CCCCC4 | StdInChI = 1S/C23H28N2O/c1-2-3-7-16-25-21-11-6-5-10-19(21)20-17-18(12-13-22(20)25)23(26)24-14-8-4-9-15-24/h5-6,10-13,17H,2-4,7-9,14-16H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NZEVKZAEMSMLMC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NMP-7''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 348,481 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 25,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NMP-7}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NMP-7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] 40iqw32kzp5p6n3ynj8mz4yr7c2cgk9 0 1236631 42652016 42304556 2026-07-08T23:12:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652016 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nomegestrol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nomegestrol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nomegestrol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58691-88-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = DB04 | ATC_supplemental = | PubChem = 68783 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 62024 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=28 |O=3 | molecular_weight = 328,445 | smiles = CC(=O)[C@]1(O)CC[C@H]2[C@@H]3C=C(C)C4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12C | StdInChI = 1S/C21H28O3/c1-12-10-18-16(15-5-4-14(23)11-17(12)15)6-8-20(3)19(18)7-9-21(20,24)13(2)22/h10-11,15-16,18-19,24H,4-9H2,1-3H3/t15-,16-,18-,19+,20-,21-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KZUIYQJTUIACIG-DHKZEPAASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nomegestrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,445 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nomegestrol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nomegestrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Steroidi]] lcpbm834smcvvjbmas84wc26cdmz0qu 0 1236632 42652017 42304557 2026-07-08T23:12:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652017 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nomegestrol acetate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nomegestrol acetat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nomegestrol acetate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58652-20-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = DB04 | ATC_supplemental = | PubChem = 91668 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 82771 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=30 |O=4 | molecular_weight = 370,482 | smiles = CC(=O)O[C@]1(CC[C@H]2[C@@H]3C=C(C)C4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12C)C(=O)C | StdInChI = 1S/C23H30O4/c1-13-11-20-18(17-6-5-16(26)12-19(13)17)7-9-22(4)21(20)8-10-23(22,14(2)24)27-15(3)25/h11-12,17-18,20-21H,5-10H2,1-4H3/t17-,18-,20-,21+,22-,23-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IIVBFTNIGYRNQY-HSEKIOSQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nomegestrol acetat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,482 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 60,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nomegestrol acetate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nomegestrol acetate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Steroidi]] 4cfvjhmlvi9zzqoy811467u4jwmvrsh 0 1236633 42652018 42274588 2026-07-08T23:12:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652018 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nonabine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nonabin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nonabine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 16985-03-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 77DUK856J7 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=30 |O=2 | molecular_weight = 278,430 | smiles = CCCCCC(C)C(C)c1cc(O)cc(OC(C)C)c1 | StdInChI = 1S/C18H30O2/c1-6-7-8-9-14(4)15(5)16-10-17(19)12-18(11-16)20-13(2)3/h10-15,19H,6-9H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VGDQACCGRLHBPR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nonabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 278,430 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nonabine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nonabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiemetici-lat}} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piridini]] e665qn493oajq269o7y8na04gwldilz 0 1236634 42652019 42304562 2026-07-08T23:13:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652019 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Noopept.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noopept | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Noopept}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 157115-85-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 180496 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 157065 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=22 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 318,368 | smiles = CCOC(=O)C\N=C(/O)\[C@@H]1CCCN1C(=O)Cc2ccccc2 | StdInChI = 1S/C17H22N2O4/c1-2-23-16(21)12-18-17(22)14-9-6-10-19(14)15(20)11-13-7-4-3-5-8-13/h3-5,7-8,14H,2,6,9-12H2,1H3,(H,18,22)/t14-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PJNSMUBMSNAEEN-AWEZNQCLSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noopept''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 318,368 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 79,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Noopept}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Noopept] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] fp6yte4tac05hzp5l9q3xae5h82qk3x 0 1236635 42652022 42304565 2026-07-08T23:16:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652022 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Noracymethadol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noracimetadol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Noracymethadol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1477-39-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 15129 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 14400 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=29 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 339,471 | smiles = CCC(OC(=O)C)C(CC(C)NC)(c1ccccc1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C22H29NO2/c1-5-21(25-18(3)24)22(16-17(2)23-4,19-12-8-6-9-13-19)20-14-10-7-11-15-20/h6-15,17,21,23H,5,16H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VWCUGCYZZGRKEE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noracimetadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,471 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Noracymethadol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Noracymethadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] 9603iypz1x70b2ogn9u9v3cyhmr3pp6 0 1236636 42652023 42283974 2026-07-08T23:17:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652023 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norbaeocystin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norbaeocistin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norbaeocystin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106356 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |N=2 |O=4 |P=1 | molecular_weight = 256,195 | smiles = NCCc1cc2c(OP(=O)(O)O)cccc2[nH]1 | StdInChI = 1S/C10H13N2O4P/c11-5-4-7-6-8-9(12-7)2-1-3-10(8)16-17(13,14)15/h1-3,6,12H,4-5,11H2,(H2,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CUBFNIQZGIWBFC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norbaeocistin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 256,195 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 118,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norbaeocystin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norbaeocystin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Psihodelični triptamini]] 5doyxueo8c6590xfiskqz7w53qunor8 0 1236637 42652024 42304567 2026-07-08T23:17:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652024 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norbolethone Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norboleton | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norboletone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1235-15-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 66255 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59638 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = U3BZU2241A | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Norbolethone <!-- Chemical data --> |C=21 |H=32 |O=2 | molecular_weight = 316,478 | smiles = CC[C@@]1(O)CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12CC | StdInChI = 1S/C21H32O2/c1-3-20-11-9-17-16-8-6-15(22)13-14(16)5-7-18(17)19(20)10-12-21(20,23)4-2/h13,16-19,23H,3-12H2,1-2H3/t16-,17+,18+,19-,20+,21+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FTBJKONNNSKOLX-ZVZGYBOSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norboleton''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,478 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norboletone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norboletone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] lj0wncxxj51nxcxu3zrg33qwolq0l6e 0 1236638 42652032 42304576 2026-07-08T23:19:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652032 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norcocaine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norkokain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norcocaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 18717-72-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 644007 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 559083 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=19 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 289,326 | smiles = COC(=O)[C@@H]1[C@H]2CC[C@@H](C[C@@H]1OC(=O)c3ccccc3)N2 | StdInChI = 1S/C16H19NO4/c1-20-16(19)14-12-8-7-11(17-12)9-13(14)21-15(18)10-5-3-2-4-6-10/h2-6,11-14,17H,7-9H2,1H3/t11-,12+,13-,14+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AYDBLCSLKNTEJL-RFQIPJPRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norkokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,326 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 64,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norcocaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norcocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] cgfdik57wp320qcf0apolyktnleo2sz 0 1236639 42652031 42274593 2026-07-08T23:19:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652031 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norcodeine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norkodein | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norcodeine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 467-15-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 1255 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 32W9P3T4ML | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=19 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 285,338 | smiles = COc1ccc2CC3NCCC45C(Oc1c24)C(O)C=CC35 | StdInChI = 1S/C17H19NO3/c1-20-13-5-2-9-8-11-10-3-4-12(19)16-17(10,6-7-18-11)14(9)15(13)21-16/h2-5,10-12,16,18-19H,6-8H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HKOIXWVRNLGFOR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norkodein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 285,338 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 50,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norcodeine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norcodeine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] 1bvlmvyr4swr791268qezathco6e8f9 0 1236641 42652025 42304572 2026-07-08T23:18:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652025 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norethandrolone structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noretandrolon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norethandrolone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52-78-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A14 | ATC_suffix = AA09 | ATC_supplemental = | PubChem = 5858 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5649 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P7W01638W6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07127 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>(8''R'',9''S'',10''R'',13''S'',14''S'',17''S'')-17-Ethyl-17-hydroxy-13-methyl-1,2,6,7,8,9,10,11,12,14,15,16-dodecahydrocyclopenta[''a'']phenanthren-3-one</small> <!-- Chemical data --> |C=20 |H=30 |O=2 | molecular_weight = 302,451 | smiles = CC[C@@]1(O)CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12C | StdInChI = 1S/C20H30O2/c1-3-20(22)11-9-18-17-6-4-13-12-14(21)5-7-15(13)16(17)8-10-19(18,20)2/h12,15-18,22H,3-11H2,1-2H3/t15-,16+,17+,18-,19+,20+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZDHCJEIGTNNEMY-IEJRGFGGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noretandrolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,451 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norethandrolone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norethandrolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Steroidi]] 5ewlfd6zwsf96bff6d2lk7klfl7a989 0 1236642 42652027 42304573 2026-07-08T23:18:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652027 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norethisterone acetate.svg | width = | alt = | image2 = Acetato de noretisterona3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noretisteron acetat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norethisterone acetate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 38673-38-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 63021 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5627 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201146 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |O=3 | molecular_weight = 340,456 | smiles = CC(=O)O[C@@]1(CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@]12C)C#C | StdInChI = 1S/C22H28O3/c1-4-22(25-14(2)23)12-10-20-19-7-5-15-13-16(24)6-8-17(15)18(19)9-11-21(20,22)3/h1,13,17-20H,5-12H2,2-3H3/t17-,18+,19+,20-,21-,22+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IMONTRJLAWHYGT-REGVOWLASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noretisteron acetat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 340,456 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norethisterone acetate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norethisterone acetate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkini]] 73ss9i6nyt21u0zukyh6l216x5byagi 0 1236643 42652028 42304574 2026-07-08T23:18:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652028 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norethindrone enanthate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noretisteron enantat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norethisterone enanthate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3836-23-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 229295 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 199613 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201146<!--to be corrected--> | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=38 |O=3 | molecular_weight = 410,589 | smiles = CCCCCCC(=O)O[C@]1(CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@]12C)C#C | StdInChI = 1S/C27H38O3/c1-4-6-7-8-9-25(29)30-27(5-2)17-15-24-23-12-10-19-18-20(28)11-13-21(19)22(23)14-16-26(24,27)3/h2,18,21-24H,4,6-17H2,1,3H3/t21-,22+,23+,24-,26-,27-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = APTGJECXMIKIET-WOSSHHRXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noretisteron enantat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 410,589 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norethisterone enanthate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norethisterone enanthate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkini]] dyvjys5w1628l5ytspnhfn9p2b5iux1 0 1236644 42652026 42299487 2026-07-08T23:18:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652026 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Noretynodrel.png | width = | alt = | image2 = Noretinodrel3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noretinodrel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norethynodrel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 68-23-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = FA09 | ATC_supplemental = | PubChem = 6231 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5995 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 88181ACA0M | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1387 | synonyms = Noretynodrel; (17β)-17-ethynyl-17-hydroxyestr-5(10)-en-3-one <!-- Chemical data --> |C=20 |H=26 |O=2 | molecular_weight = 298,419 | smiles = C[C@@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=C3CCC(=O)C4)[C@@H]1CC[C@]2(O)C#C | StdInChI = 1S/C20H26O2/c1-3-20(22)11-9-18-17-6-4-13-12-14(21)5-7-15(13)16(17)8-10-19(18,20)2/h1,16-18,22H,4-12H2,2H3/t16-,17-,18+,19-,20-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ICTXHFFSOAJUMG-OUUBHVDSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noretinodrel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 298,419 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norethynodrel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norethynodrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkini]] [[Kategorija:Steroidi]] rrtwdhawnu6f2lyhqbm4y90minru8qu 0 1236645 42652029 42299491 2026-07-08T23:19:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652029 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norgestrienone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norgestrienon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norgestrienone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 848-21-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = AC07 | ATC_supplemental = | PubChem = 13313 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 12749 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 89386PYU9O | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07220 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=22 |O=2 | molecular_weight = 294,387 | smiles = C[C@@]12C=CC3=C4CCC(=O)C=C4CC[C@H]3[C@@H]1CC[C@]2(O)C#C | StdInChI = 1S/C20H22O2/c1-3-20(22)11-9-18-17-6-4-13-12-14(21)5-7-15(13)16(17)8-10-19(18,20)2/h1,8,10,12,17-18,22H,4-7,9,11H2,2H3/t17-,18+,19-,20-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GVDMJXQHPUYPHP-IYWMVGAKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norgestrienon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 294,387 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norgestrienone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norgestrienone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkini]] 85ps47vuj2q2qgosxtwajv5s2a8xwc1 0 1236646 42652030 42279109 2026-07-08T23:19:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652030 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Noribogaine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noribogain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Noribogaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 481-88-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3083548 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2340735 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=24 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 296,407 | smiles = CC[C@H]1C[C@@H]2C[C@@H]3[C@H]1N(CCc4c3[nH]c5ccc(O)cc45)C2 | StdInChI = 1S/C19H24N2O/c1-2-12-7-11-8-16-18-14(5-6-21(10-11)19(12)16)15-9-13(22)3-4-17(15)20-18/h3-4,9,11-12,16,19-20,22H,2,5-8,10H2,1H3/t11-,12+,16+,19+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RAUCDOKTMDOIPF-RYRUWHOVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noribogain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 296,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 39,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Noribogaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Noribogaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] cpnrh57jj2tlpyjioppbcgx00thv39a 0 1236647 42652033 42274594 2026-07-08T23:19:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652033 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 3-Hydroxymorphinan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norlevorfanol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norlevorphanol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1531-12-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 519103 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16735936 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = IL94262N7K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=21 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 243,344 | smiles = Oc1ccc2CC3NCCC4(CCCCC34)c2c1 | StdInChI = 1S/C16H21NO/c18-12-5-4-11-9-15-13-3-1-2-6-16(13,7-8-17-15)14(11)10-12/h4-5,10,13,15,17-18H,1-3,6-9H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IYNWSQDZXMGGGI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norlevorfanol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 243,344 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norlevorphanol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norlevorphanol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] ie60iam4qwgzme0x0mvwrsrdhv1av19 0 1236648 42652034 42274595 2026-07-08T23:20:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652034 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Normethadone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Normetadon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Normethadone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 467-85-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DA06 | ATC_supplemental = | PubChem = 10090 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9687 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = KR2L2A68XL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07384 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 346331 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=25 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 295,419 | smiles = CCC(=O)C(CCN(C)C)(c1ccccc1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C20H25NO/c1-4-19(22)20(15-16-21(2)3,17-11-7-5-8-12-17)18-13-9-6-10-14-18/h5-14H,4,15-16H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WCJFBSYALHQBSK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Normetadon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,419 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Normethadone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Normethadone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] 4zorhz7al8vcalsle6ngeq1c1txlhwr 0 1236649 42652035 42274596 2026-07-08T23:20:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652035 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Normorphine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Normorfin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Normorphine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 466-97-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 430245 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1630 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = XUI1Y24IMI | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Normorphine <!-- Chemical data --> |C=16 |H=17 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 271,311 | smiles = OC1C=CC2C3Cc4ccc(O)c5OC1C2(CCN3)c45 | StdInChI = 1S/C16H17NO3/c18-11-3-1-8-7-10-9-2-4-12(19)15-16(9,5-6-17-10)13(8)14(11)20-15/h1-4,9-10,12,15,17-19H,5-7H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ONBWJWYUHXVEJS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Normorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,311 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 61,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Normorphine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Normorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] fyiqjhjwwh76vfais5f37zbhfi72axd 0 1236650 42652036 42274597 2026-07-08T23:20:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652036 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norpethidine.png | width = | alt = | image2 = Norpethidine_27feb.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norpetidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norpethidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-17-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 32414 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 30039 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1052 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=19 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 233,306 | smiles = CCOC(=O)C1(CCNCC1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C14H19NO2/c1-2-17-13(16)14(8-10-15-11-9-14)12-6-4-3-5-7-12/h3-7,15H,2,8-11H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QKHMFBKXTNQCTM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norpetidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 233,306 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norpethidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norpethidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] rauvswtla7n1qzv8zs90e8524rog71i 0 1236651 42652037 42274598 2026-07-08T23:20:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652037 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norpipanone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norpipanon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norpipanone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 561-48-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 22391 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21015 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Herchst 10495, NIH-7557 <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 335,482 | smiles = CCC(=O)C(CCN1CCCCC1)(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C23H29NO/c1-2-22(25)23(20-12-6-3-7-13-20,21-14-8-4-9-15-21)16-19-24-17-10-5-11-18-24/h3-4,6-9,12-15H,2,5,10-11,16-19H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WCDSHELZWCOTMI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norpipanon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 335,482 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norpipanone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norpipanone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Ketoni]] hkarvtq0q73lbnfv6vsdjnhrc9xqzer 0 1236652 42652043 42309388 2026-07-08T23:26:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652043 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nortetrazepam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Nortetrazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Nortetrazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 10379-11-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 166581 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 145774 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = PWL441R6EQ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=15 |Cl=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 274,745 | smiles = OC1=Nc2ccc(Cl)cc2C(=NC1)C3=CCCCC3 | StdInChI = 1S/C15H15ClN2O/c16-11-6-7-13-12(8-11)15(17-9-14(19)18-13)10-4-2-1-3-5-10/h4,6-8H,1-3,5,9H2,(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FDRMSENAXZDFTN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Nortetrazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 274,745 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 45,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Nortetrazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Nortetrazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Organohloridi]] l81or9uycc80ee1x0l0juspilr1d1jb 0 1236653 42652014 42274586 2026-07-08T23:10:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652014 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Noxiptilin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Noksiptilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Noxiptiline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4985-15-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21087 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 19832 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = DF7D3NY7EL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1697689 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 294,391 | smiles = CN(C)CCON=C1c2ccccc2CCc3ccccc13 | StdInChI = 1S/C19H22N2O/c1-21(2)13-14-22-20-19-17-9-5-3-7-15(17)11-12-16-8-4-6-10-18(16)19/h3-10H,11-14H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GPTURHKXTUDRPC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Noksiptilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 294,391 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 24,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Noxiptiline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Noxiptiline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Dibenzociklohepteni]] iwm90elth6ot3ctbhiv6h6mvlkjet1p 0 1236676 42652048 42309390 2026-07-08T23:40:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652048 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Norvinisterone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Norvinisteron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Norvinisterone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 6795-60-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 65588 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59030 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=28 |O=2 | molecular_weight = 300,435 | smiles = C[C@@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=CC(=O)CC[C@H]34)[C@@H]1CC[C@]2(O)C=C | StdInChI = 1S/C20H28O2/c1-3-20(22)11-9-18-17-6-4-13-12-14(21)5-7-15(13)16(17)8-10-19(18,20)2/h3,12,15-18,22H,1,4-11H2,2H3/t15-,16+,17+,18-,19+,20+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VOJYZDFYEHKHAP-IEJRGFGGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 169 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Norvinisteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 300,435 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Norvinisterone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Norvinisterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkeni]] 0yk0q4prcstp48yxdk92km7y7lo1z5s 0 1236677 42651838 42309200 2026-07-08T13:54:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651838 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NS-11394_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NS-11394 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NS-11394}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 951650-22-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 16747643 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=19 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 353,416 | smiles = CC(C)(O)c1ccc2c(c1)ncn2c3cccc(c3)c4ccccc4C#N | StdInChI = 1S/C23H19N3O/c1-23(2,27)18-10-11-22-21(13-18)25-15-26(22)19-8-5-7-16(12-19)20-9-4-3-6-17(20)14-24/h3-13,15,27H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HLKYSQGBIIIQJN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NS-11394''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 353,416 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 61,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NS-11394}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NS-11394] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] oxkvxhjhbca575ovk9vp4th2yegyxjo 0 1236678 42651839 42274511 2026-07-08T13:54:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651839 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NS-2359 Structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NS-2359 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NS-2359}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11408320 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=19 |Cl=2 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 300,223 | smiles = COCC1C2CCC(CC1c3ccc(Cl)c(Cl)c3)N2 | StdInChI = 1S/C15H19Cl2NO/c1-19-8-12-11(7-10-3-5-15(12)18-10)9-2-4-13(16)14(17)6-9/h2,4,6,10-12,15,18H,3,5,7-8H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FPTPUYCHSWIWIB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NS-2359''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 300,223 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 21,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NS-2359}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NS-2359] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] 2kzbp5cn6uydveidmxr9r2gcfi6u2sg 0 1236679 42651840 42309201 2026-07-08T13:54:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651840 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NS-2664.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NS-2664 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NS-2664}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9840300 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=14 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 326,351 | smiles = o1ccc(c1)c2ccc3c(c2)ncn3c4cccc(c4)n5ccnc5 | StdInChI = 1S/C20H14N4O/c1-2-17(23-8-7-21-13-23)11-18(3-1)24-14-22-19-10-15(4-5-20(19)24)16-6-9-25-12-16/h1-14H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QMKRPSVBKKEAKS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NS-2664''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 326,351 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NS-2664}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NS-2664] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Furani]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] 0m23g3ebbm8xm6j34wwd5orchqhit5k 0 1236680 42651841 42309202 2026-07-08T13:54:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651841 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NS-2710.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NS-2710 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NS-2710}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21310187 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=20 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 356,420 | smiles = CCON=C(C)c1ccc2c(c1)ncn2c3cccc(c3)c4cccnc4 | StdInChI = 1S/C22H20N4O/c1-3-27-25-16(2)17-9-10-22-21(13-17)24-15-26(22)20-8-4-6-18(12-20)19-7-5-11-23-14-19/h4-15H,3H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NHJFEXZXSCFYRX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NS-2710''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 356,420 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NS-2710}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NS-2710] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] shsyscizjh2lr5n33tvxj8xoqdcfoug 0 1236681 42651842 42309204 2026-07-08T13:54:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651842 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = NSI-189 structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = NSI-189 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|NSI-189}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 50922681 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=30 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 366,500 | smiles = CC(C)CCNc1ncccc1C(=O)N2CCN(Cc3ccccc3)CC2 | StdInChI = 1S/C22H30N4O/c1-18(2)10-12-24-21-20(9-6-11-23-21)22(27)26-15-13-25(14-16-26)17-19-7-4-3-5-8-19/h3-9,11,18H,10,12-17H2,1-2H3,(H,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DYTOQURYRYYNOR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''NSI-189''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,500 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|NSI-189}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ NSI-189] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Piridini]] nas8aco1x0obcthfbg0jokeovxf9hoa 0 1236683 42652076 42279144 2026-07-09T01:21:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652076 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-1269_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-1269 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-1269}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 336615-64-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9868408 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=22 |Cl=3 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 450,789 | smiles = CCCCCNC(=O)c1nn(c2ccc(Cl)cc2Cl)c(c1C)c3ccc(Cl)cc3 | StdInChI = 1S/C22H22Cl3N3O/c1-3-4-5-12-26-22(29)20-14(2)21(15-6-8-16(23)9-7-15)28(27-20)19-11-10-17(24)13-18(19)25/h6-11,13H,3-5,12H2,1-2H3,(H,26,29) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JDBOTXIRNSWBCG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-1269''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 450,789 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-1269}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-1269] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Pirazoli]] gjup0nkd048tjoiv85pd2e2jejmuxk1 0 1236684 42652077 42532074 2026-07-09T01:21:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652077 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-1602.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-1602 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-1602}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 317321-41-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 45073499 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=22 |O=2 | molecular_weight = 258,355 | smiles = CC(=C)[C@@H]1CCC(=C[C@H]1c2c(C)cc(O)cc2O)C | StdInChI = 1S/C17H22O2/c1-10(2)14-6-5-11(3)7-15(14)17-12(4)8-13(18)9-16(17)19/h7-9,14-15,18-19H,1,5-6H2,2-4H3/t14-,15+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KDZOUSULXZNDJH-LSDHHAIUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-1602''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 258,355 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-1602}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-1602] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Alkeni]] cu5j3kfkgr8h3jzl1tj2q724o49x6wm 0 1236685 42652078 42279145 2026-07-09T01:21:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652078 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-1812_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-1812 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-1812}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 342882-77-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9823107 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=42 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 414,624 | smiles = C[C@H](CO)NC(=O)CCC\C=C/C\C=C/C\C=C/C\C=C/C(C)(C)CCCCC#N | StdInChI = 1S/C26H42N2O2/c1-24(23-29)28-25(30)19-15-12-10-8-6-4-5-7-9-11-13-16-20-26(2,3)21-17-14-18-22-27/h4-5,8-11,16,20,24,29H,6-7,12-15,17-19,21,23H2,1-3H3,(H,28,30)/b5-4-,10-8-,11-9-,20-16-/t24-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WZQHSBKOWZOASP-QLZKPENWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-1812''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,624 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 73,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-1812}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-1812] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Alkeni]] cfct5svfehkvnlrzvilssurv6ipluiz 0 1236686 42652079 42279146 2026-07-09T01:21:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652079 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-1871_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-1871 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-1871}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 620964-96-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10405368 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=38 |O=2 | molecular_weight = 346,547 | smiles = CCCCCCC(C)(C)c1cc(O)c(C2CCCC(C)(C)C2)c(O)c1 | StdInChI = 1S/C23H38O2/c1-6-7-8-9-13-23(4,5)18-14-19(24)21(20(25)15-18)17-11-10-12-22(2,3)16-17/h14-15,17,24-25H,6-13,16H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WBSPBIRKSHKQQD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-1871''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 346,547 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-1871}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-1871] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] dfi4bc8aqng4hlfzf9q6e5rg3lazufd 0 1236687 42652080 42279147 2026-07-09T01:21:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652080 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-1918_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-1918 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-1918}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 536697-79-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 40469923 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=26 |O=2 | molecular_weight = 286,409 | smiles = COc1cc(C)cc(OC)c1[C@@H]2C=C(C)CC[C@H]2C(=C)C | StdInChI = 1S/C19H26O2/c1-12(2)15-8-7-13(3)9-16(15)19-17(20-5)10-14(4)11-18(19)21-6/h9-11,15-16H,1,7-8H2,2-6H3/t15-,16+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ICHJMVMWPKLUKT-JKSUJKDBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-1918''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 286,409 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 18,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-1918}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Alkeni]] 3lm1f360jrf227npwrc9dxmf82olj79 0 1236688 42652081 42279148 2026-07-09T01:21:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652081 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-2050_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-2050 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-2050}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 16102146 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=31 |N=1 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 417,562 | smiles = CC1=CCC2C(C1)c3c(O)cc(CC#CCCCNS(=O)(=O)C)cc3OC2(C)C | StdInChI = 1S/C23H31NO4S/c1-16-10-11-19-18(13-16)22-20(25)14-17(15-21(22)28-23(19,2)3)9-7-5-6-8-12-24-29(4,26)27/h10,14-15,18-19,24-25H,6,8-9,11-13H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DJTGGIYZQHHLGJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-2050''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 417,562 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 84,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-2050}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-2050] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Alkini]] [[Kategorija:Benzohromeni]] o6zydwxuj0j7tr7ky9atuv1rhlzvq2v 0 1236689 42652082 42284005 2026-07-09T01:21:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652082 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-2172_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-2172 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-2172}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11778793 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=16 |Cl=2 |O=2 | molecular_weight = 287,182 | smiles = COC(=O)C(C1CCCC1)c2ccc(Cl)c(Cl)c2 | StdInChI = 1S/C14H16Cl2O2/c1-18-14(17)13(9-4-2-3-5-9)10-6-7-11(15)12(16)8-10/h6-9,13H,2-5H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NEHPFNBRZYFWFN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-2172''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,182 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-2172}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-2172] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] m0gzavywvqffcx131rgt971szkk5p4p 0 1236690 42652083 42469572 2026-07-09T01:21:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652083 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-4310 structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-4310 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-4310}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 885671-63-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 68541087 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=21 |F=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 264,338 | smiles = CC(C)n1cc(CCN(C)C)c2c(O)cc(F)cc12 | StdInChI = 1S/C15H21FN2O/c1-10(2)18-9-11(5-6-17(3)4)15-13(18)7-12(16)8-14(15)19/h7-10,19H,5-6H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PAUIFMSQKOHMQT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-4310''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 264,338 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 28,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-4310}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-4310] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Indoli]] dmjuayjwtqvfu680bmbvos61ger1vmz 0 1236691 42652090 42279211 2026-07-09T01:54:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652090 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Obidoxime skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Obidoksim | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Obidoxime}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 114-90-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V03 | ATC_suffix = AB13 | ATC_supplemental = | PubChem = 5485192 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4588647 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = N6KNE1QA9O | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 291233 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=16 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 288,302 | smiles = O=[NH+]C=C1C=CN(COCN2C=CC(=C[NH+]=O)C=C2)C=C1 | StdInChI = 1S/C14H14N4O3/c19-15-9-13-1-5-17(6-2-13)11-21-12-18-7-3-14(4-8-18)10-16-20/h1-10H,11-12H2/p+2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HIGRLDNHDGYWQJ-UHFFFAOYSA-P | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Obidoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,302 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 77,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Obidoxime}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Obidoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] pt9bxk6chln3uu54pl60k33pp1ahmvh 0 1236692 42652097 42274854 2026-07-09T02:35:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652097 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ocfentanil.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Okfentanil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ocfentanil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 101343-69-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 60575 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = MX52WBC8EV | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Ocfentanyl, A-3217 <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |F=1 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 370,460 | smiles = COCC(=O)N(C1CCN(CCc2ccccc2)CC1)c3ccccc3F | StdInChI = 1S/C22H27FN2O2/c1-27-17-22(26)25(21-10-6-5-9-20(21)23)19-12-15-24(16-13-19)14-11-18-7-3-2-4-8-18/h2-10,19H,11-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NYISTOZKVCMVEL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Okfentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,460 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ocfentanil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ocfentanil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] av8zlrad9oxcy5vyzqywcbaa0uxxm1m 0 1236693 42652098 42299535 2026-07-09T02:35:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652098 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ocinaplon.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Okinaplon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ocinaplon}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 96604-21-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 216456 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 187602 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 2H6KVC5E76 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02617 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=11 |N=5 |O=1 | molecular_weight = 301,302 | smiles = O=C(c1ccccn1)c2cnn3c(ccnc23)c4ccncc4 | StdInChI = 1S/C17H11N5O/c23-16(14-3-1-2-7-19-14)13-11-21-22-15(6-10-20-17(13)22)12-4-8-18-9-5-12/h1-11H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OQJFBUOFGHPMSR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Okinaplon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 301,302 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 73,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ocinaplon}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ocinaplon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Pirazolopirimidini]] psdb6monzeaibmqz1s4m011leabtpje 0 1236694 42652092 42289100 2026-07-09T02:08:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652092 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Odanacatib Structural Formulae V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Odanakatib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Odanacatib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 603139-19-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10152654 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8328162 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = N673F6W2VH | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 481611 | synonyms = <small>(2''S'')-''N''-(1-cyanocyclopropyl)-4-fluoro-4-methyl-2[(1''S'')-2,2,2-trifluoro-14'-(methanesulfonyl)-[1,1'-biphenyl]-4-yl}ethyl]amino}pentanamide</small> <!-- Chemical data --> |C=25 |H=27 |F=4 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 525,559 | smiles = CC(C)(F)C[C@H](N[C@@H](c1ccc(cc1)c2ccc(cc2)S(=O)(=O)C)C(F)(F)F)\C(=N\C3(CC3)C#N)\O | StdInChI = 1S/C25H27F4N3O3S/c1-23(2,26)14-20(22(33)32-24(15-30)12-13-24)31-21(25(27,28)29)18-6-4-16(5-7-18)17-8-10-19(11-9-17)36(3,34)35/h4-11,20-21,31H,12-14H2,1-3H3,(H,32,33)/t20-,21-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FWIVDMJALNEADT-SFTDATJTSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Odanakatib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 525,559 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 110,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Odanacatib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Odanacatib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Lekovi za tretman bolesti kostiju-lat}} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Sulfoni]] sgm7hh6kvq9qhsey0ungszzzncqj9n9 0 1236695 42652096 42274852 2026-07-09T02:30:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652096 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ohmefentanyl Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ohmefentanil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ohmefentanyl}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78995-14-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10474095 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8649506 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=30 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 366,497 | smiles = CCC(=O)N([C@H]1CCN(C[C@@H](O)c2ccccc2)C[C@H]1C)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C23H30N2O2/c1-3-23(27)25(20-12-8-5-9-13-20)21-14-15-24(16-18(21)2)17-22(26)19-10-6-4-7-11-19/h4-13,18,21-22,26H,3,14-17H2,1-2H3/t18-,21+,22-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FRPRNNRJTCONEC-BVYCBKJFSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ohmefentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,497 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ohmefentanyl}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ohmefentanyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] i6vezbm89ixxpay5xlb1nwilmotf5eg 0 1236696 42652084 42299516 2026-07-09T01:22:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652084 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = O-Phenyl-3-iodotyramine_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = O-Fenil-3-jodotiramin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|O-Phenyl-3-iodotyramine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11501691 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=14 |I=1 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 339,172 | smiles = NCCc1ccc(Oc2ccccc2)c(I)c1 | StdInChI = 1S/C14H14INO/c15-13-10-11(8-9-16)6-7-14(13)17-12-4-2-1-3-5-12/h1-7,10H,8-9,16H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GKFDZUBZKRFXNN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''O-Fenil-3-jodotiramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,172 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 35,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|O-Phenyl-3-iodotyramine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ O-Phenyl-3-iodotyramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organojodidi]] coj2llfqixsrktvrrwajmjl1yov1yem 0 1236697 42652101 42304612 2026-07-09T02:46:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652101 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxabolone cipionate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksabolon cipionat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxabolone cipionate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1254-35-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A14 | ATC_suffix = AB03 | ATC_supplemental = | PubChem = 68952 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5RXY50Q01N | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01149 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=38 |O=4 | molecular_weight = 414,578 | smiles = C[C@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=C(O)C(=O)CC[C@H]34)[C@@H]1CC[C@@H]2OC(=O)CCC5CCCC5 | StdInChI = 1S/C26H38O4/c1-26-15-14-18-17-9-11-22(27)25(29)20(17)8-7-19(18)21(26)10-12-23(26)30-24(28)13-6-16-4-2-3-5-16/h16-19,21,23,29H,2-15H2,1H3/t17-,18-,19-,21+,23+,26+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KHKDIUPVDIEHAH-KXLSUQFWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksabolon cipionat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,578 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 63,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxabolone cipionate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxabolone cipionate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] p1u3z8kqe3n7vrurzofvypugewl40ls 0 1236698 42652102 42309437 2026-07-09T02:46:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652102 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxaceprol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksaceprol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxaceprol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 33996-33-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D11 | ATC_suffix = AX09 | ATC_supplemental = {{ATC|M01|AX24}} | PubChem = 65784 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Q0XV76B96L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07215 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>(2''S'',4''R'')-1-acetyl-4-hydroxypyrrolidine-2-carboxylic acid</small> <!-- Chemical data --> |C=7 |H=11 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 173,167 | smiles = CC(=O)N1C[C@H](O)C[C@H]1C(=O)O | StdInChI = 1S/C7H11NO4/c1-4(9)8-3-5(10)2-6(8)7(11)12/h5-6,10H,2-3H2,1H3,(H,11,12)/t5-,6+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BAPRUDZDYCKSOQ-RITPCOANSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksaceprol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 173,167 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 77,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxaceprol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxaceprol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] 8yv28tmmuwwxumq5bejff4lc6acomxt 0 1236699 42652103 42279247 2026-07-09T02:46:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652103 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = oxametacin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksametacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxametacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AB13 | ATC_supplemental = | PubChem = 33675 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8G02RSW5CM | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07266 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 295829 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=17 |Cl=1 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 372,802 | smiles = COc1ccc2c(c1)c(CC(=O)NO)c(C)n2C(=O)c3ccc(Cl)cc3 | StdInChI = 1S/C19H17ClN2O4/c1-11-15(10-18(23)21-25)16-9-14(26-2)7-8-17(16)22(11)19(24)12-3-5-13(20)6-4-12/h3-9,25H,10H2,1-2H3,(H,21,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AJRNYCDWNITGHF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksametacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 372,802 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 80,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxametacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxametacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Hidroksaminske kiseline]] pp15tzvj5f5p3q6hrpen6fj44oild29 0 1236700 42652104 42309442 2026-07-09T02:46:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652104 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxanamide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksanamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxanamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 126-93-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 31365 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=15 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 157,210 | smiles = CCCC1OC1(CC)C(=O)N | StdInChI = 1S/C8H15NO2/c1-3-5-6-8(4-2,11-6)7(9)10/h6H,3-5H2,1-2H3,(H2,9,10) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WBLPIVIXQOFTPQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksanamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 157,210 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 55,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxanamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxanamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Epoksidi]] soifr9k6losrobnivsuv3gsv74ozbf7 0 1236701 42652105 42304614 2026-07-09T02:46:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652105 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxantel.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksantel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxantel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 68813-55-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P02 | ATC_suffix = CC02 | ATC_supplemental = {{ATCvet|P52|AF03}} | PubChem = 5281087 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 94AJJ30D9E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D00806 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=16 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 216,279 | smiles = CN1CCCN=C1\C=C\c2cccc(O)c2 | StdInChI = 1S/C13H16N2O/c1-15-9-3-8-14-13(15)7-6-11-4-2-5-12(16)10-11/h2,4-7,10,16H,3,8-9H2,1H3/b7-6+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VRYKTHBAWRESFI-VOTSOKGWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksantel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 216,279 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 35,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxantel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxantel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Alkeni]] gqzzyi7wq5inatmlp7ttpw5fcu328j9 0 1236702 42652106 42274858 2026-07-09T02:46:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652106 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxaprotiline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksaprotilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxaprotiline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56433-44-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 38207 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 35026 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3V3Z2HK4LS | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1213009 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=23 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 293,403 | smiles = CNCC(O)CC12CCC(c3ccccc13)c4ccccc24 | StdInChI = 1S/C20H23NO/c1-21-13-14(22)12-20-11-10-15(16-6-2-4-8-18(16)20)17-7-3-5-9-19(17)20/h2-9,14-15,21-22H,10-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FDXQKWSTUZCCTM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksaprotilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,403 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxaprotiline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxaprotiline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Sekundarni alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] jsuknbpnqq96kc0vj744qdlxo07yxpt 0 1236703 42652107 42274859 2026-07-09T02:46:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652107 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxatomide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksatomid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxatomide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60607-34-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R06 | ATC_suffix = AE06 | ATC_supplemental = | PubChem = 4615 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4454 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = J31IL9Z2EE | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01773 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 13828 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=30 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 426,553 | smiles = Oc1nc2ccccc2n1CCCN3CCN(CC3)C(c4ccccc4)c5ccccc5 | StdInChI = 1S/C27H30N4O/c32-27-28-24-14-7-8-15-25(24)31(27)17-9-16-29-18-20-30(21-19-29)26(22-10-3-1-4-11-22)23-12-5-2-6-13-23/h1-8,10-15,26H,9,16-21H2,(H,28,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BAINIUMDFURPJM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksatomid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 426,553 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxatomide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxatomide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] i0u4pwpsai04u4acx1jmvwf9i6vv36m 0 1236726 42652128 42274873 2026-07-09T02:52:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652128 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Octodrine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oktodrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Octodrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 543-82-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10982 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3GQ9E911BI | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=19 |N=1 | molecular_weight = 129,243 | smiles = CC(C)CCCC(C)N | StdInChI = 1S/C8H19N/c1-7(2)5-4-6-8(3)9/h7-8H,4-6,9H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QNIVIMYXGGFTAK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oktodrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 129,243 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Octodrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Octodrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] 1eto39k0doj46xr0jma6u7ycqyzwv5y 0 1236727 42652129 42304642 2026-07-09T02:53:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652129 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Octriptyline.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oktriptilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Octriptyline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 47166-67-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 40029 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 36588 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = C3X0UOC25D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=21 |N=1 | molecular_weight = 275,387 | smiles = CNCCC=C1c2ccccc2C3CC3c4ccccc14 | StdInChI = 1S/C20H21N/c1-21-12-6-11-16-14-7-2-4-9-17(14)19-13-20(19)18-10-5-3-8-15(16)18/h2-5,7-11,19-21H,6,12-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MILRTYCRJIRPKY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oktriptilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,387 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 12,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Octriptyline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Octriptyline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] qm3ifdqxozgdkf1aifamxn5rbrnjbuv 0 1236728 42652130 42304643 2026-07-09T02:56:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652130 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olaflur2.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olaflur | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olaflur}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 6818-37-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A01 | ATC_suffix = AA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 23257 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21751 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8NY9L8837D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>{3-[Octadecyl(2-hydroxyethyl)aminio]propyl}bis(2-hydroxyethyl)amine dihydrofluoride</small> <!-- Chemical data --> |C=27 |H=60 |F=2 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 498,774 | smiles = F.F.CCCCCCCCCCCCCCCCCCN(CCO)CCCN(CCO)CCO | StdInChI = 1S/C27H58N2O3.2FH/c1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-19-28(22-25-30)20-18-21-29(23-26-31)24-27-32;;/h30-32H,2-27H2,1H3;2*1H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZVVSSOQAYNYNPP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olaflur''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 498,774 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 27 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 67,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olaflur}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olaflur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] 855bvztmxprqdo9mpsscvifiy5elx71 0 1236729 42652131 42284108 2026-07-09T02:56:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652131 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olaparib.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olaparib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olaparib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 763113-22-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 23725625 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 23343272 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = WOH1JD9AR8 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 521686 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=23 |F=1 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 434,463 | smiles = Oc1nnc(Cc2ccc(F)c(c2)C(=O)N3CCN(CC3)C(=O)C4CC4)c5ccccc15 | StdInChI = 1S/C24H23FN4O3/c25-20-8-5-15(14-21-17-3-1-2-4-18(17)22(30)27-26-21)13-19(20)24(32)29-11-9-28(10-12-29)23(31)16-6-7-16/h1-5,8,13,16H,6-7,9-12,14H2,(H,27,30) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FDLYAMZZIXQODN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olaparib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 434,463 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 86,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olaparib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olaparib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Ftalazini]] rxno0p2npt3joz9pla90eyws34xczle 0 1236730 42652132 42279258 2026-07-09T03:01:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652132 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oleandomycin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oleandomicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oleandomycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3922-90-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = FA05 | ATC_supplemental = | PubChem = 5284598 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4447646 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P8ZQ646136 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 606258 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=35 |H=61 |N=1 |O=12 | molecular_weight = 687,858 | smiles = CO[C@H]1C[C@H](O[C@H]2[C@H](C)[C@@H](O[C@@H]3O[C@H](C)C[C@@H]([C@H]3O)N(C)C)[C@@H](C)C[C@@]4(CO4)C(=O)[C@H](C)[C@@H](O)[C@@H](C)[C@@H](C)OC(=O)[C@@H]2C)O[C@@H](C)[C@@H]1O | StdInChI = 1S/C35H61NO12/c1-16-14-35(15-43-35)32(40)19(4)27(37)18(3)22(7)46-33(41)21(6)31(47-26-13-25(42-11)28(38)23(8)45-26)20(5)30(16)48-34-29(39)24(36(9)10)12-17(2)44-34/h16-31,34,37-39H,12-15H2,1-11H3/t16-,17+,18-,19+,20+,21+,22+,23-,24-,25-,26-,27-,28-,29+,30-,31-,34-,35+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RZPAKFUAFGMUPI-QESOVKLGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oleandomicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 687,858 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 166,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oleandomycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oleandomycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Spiro jedinjenja]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Epoksidi]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] t12bwdfe0t1z9efykkzdkrejjv2ig5j 0 1236731 42652133 42304649 2026-07-09T03:04:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652133 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oleoylestrone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oleoil-estron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oleoyl-estrone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6918373 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 20153369 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=36 |H=54 |O=3 | molecular_weight = 534,812 | smiles = CCCCCCCC\C=C/CCCCCCCC(=O)c1cc(O)cc2CC[C@@H]3[C@H](CC[C@]4(C)[C@H]3CCC4=O)c12 | StdInChI = 1S/C36H54O3/c1-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-33(38)31-26-28(37)25-27-19-20-29-30(35(27)31)23-24-36(2)32(29)21-22-34(36)39/h10-11,25-26,29-30,32,37H,3-9,12-24H2,1-2H3/b11-10-/t29-,30+,32+,36-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JWLQYWPSIIMIFS-MBWIWRPHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oleoil-estron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 36 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 534,812 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 10,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oleoyl-estrone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oleoyl-estrone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Alkeni]] qaizwyjs55ieranxd9neem3sefn90vp 0 1236732 42652134 42309466 2026-07-09T03:04:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652134 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olesoxime.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olesoksim | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olesoxime}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 22033-87-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21763506 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=45 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 399,652 | smiles = CC(C)CCC[C@@H](C)[C@H]1CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=C\C(=N/O)\CC[C@@]4(C)[C@H]3CC[C@@]12C | StdInChI = 1S/C27H45NO/c1-18(2)7-6-8-19(3)23-11-12-24-22-10-9-20-17-21(28-29)13-15-26(20,4)25(22)14-16-27(23,24)5/h17-19,22-25,29H,6-16H2,1-5H3/b28-21-/t19-,22+,23-,24+,25+,26-,27+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QNTASHOAVRSLMD-WIUGKEOTSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olesoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 399,652 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olesoxime}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olesoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Steroidi]] jns20wwi89y510lz6x3fs5ufv84tjhs 0 1236733 42652135 42304654 2026-07-09T03:18:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652135 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olodaterol skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olodaterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olodaterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 868049-49-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = AC19 | ATC_supplemental = | PubChem = 11504295 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9679097 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = VD2YSN1AFD | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 605846 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=26 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 386,442 | smiles = COc1ccc(CC(C)(C)NC[C@H](O)c2cc(O)cc3N=C(O)COc23)cc1 | StdInChI = 1S/C21H26N2O5/c1-21(2,10-13-4-6-15(27-3)7-5-13)22-11-18(25)16-8-14(24)9-17-20(16)28-12-19(26)23-17/h4-9,18,22,24-25H,10-12H2,1-3H3,(H,23,26)/t18-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = COUYJEVMBVSIHV-SFHVURJKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olodaterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 386,442 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 103,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olodaterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olodaterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] o9ctu93sfsr1cacour5yc38ox23hh07 0 1236734 42652108 42304616 2026-07-09T02:46:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652108 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxazolam.svg | width = | alt = | image2 = Oxazolam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksazolam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxazolam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 24143-17-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62779 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56519 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 1V2WI2NA1C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01278 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Oxazolazepam <!-- Chemical data --> |C=18 |H=17 |Cl=1 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 328,793 | smiles = C[C@@H]1CN2CC(=Nc3ccc(Cl)cc3[C@]2(O1)c4ccccc4)O | StdInChI = 1S/C18H17ClN2O2/c1-12-10-21-11-17(22)20-16-8-7-14(19)9-15(16)18(21,23-12)13-5-3-2-4-6-13/h2-9,12H,10-11H2,1H3,(H,20,22)/t12-,18-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VCCZBYPHZRWKFY-KZULUSFZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksazolam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,793 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 45,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxazolam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxazolam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Organohloridi]] 3nny0wbcz6eql0hlr39p8j0ruaw6cni 0 1236735 42652109 42299555 2026-07-09T02:46:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652109 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxetacaine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksetakain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxetacaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 126-27-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = AD06 | ATC_supplemental = | PubChem = 4621 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4460 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = IP8QT76V17 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01152 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 127592 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=41 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 467,643 | smiles = CN(C(=O)CN(CCO)CC(=O)N(C)C(C)(C)Cc1ccccc1)C(C)(C)Cc2ccccc2 | StdInChI = 1S/C28H41N3O3/c1-27(2,19-23-13-9-7-10-14-23)29(5)25(33)21-31(17-18-32)22-26(34)30(6)28(3,4)20-24-15-11-8-12-16-24/h7-16,32H,17-22H2,1-6H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FTLDJPRFCGDUFH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksetakain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 467,643 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 64,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxetacaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxetacaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] 78lpzvbl395z58l7ateo8xrtk4enwhk 0 1236736 42652110 42304619 2026-07-09T02:46:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652110 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxetorone.png | width = | alt = | image2 = Oxetorone-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksetoron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxetorone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 26020-55-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = CX06 | ATC_supplemental = | PubChem = 6436540 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = T3XOS33TIQ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08312 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=21 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 319,397 | smiles = CN(C)CCC=C1c2oc3ccccc3c2COc4ccccc14 | StdInChI = 1S/C21H21NO2/c1-22(2)13-7-10-17-15-8-3-5-11-19(15)23-14-18-16-9-4-6-12-20(16)24-21(17)18/h3-6,8-12H,7,13-14H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VZVRZTZPHOHSCK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksetoron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 319,397 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 25,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxetorone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxetorone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] cbm0esndywqzc8tcgsujpvi0dp6hbez 0 1236737 42652111 42299556 2026-07-09T02:46:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652111 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxfendazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksfendazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxfendazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 53716-50-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P52 | ATC_suffix = AC02 | ATC_supplemental = | PubChem = 40854 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 37316 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = OMP2H17F9E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 42442 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=13 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 315,347 | smiles = COC(=O)Nc1nc2ccc(cc2[nH]1)S(=O)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C15H13N3O3S/c1-21-15(19)18-14-16-12-8-7-11(9-13(12)17-14)22(20)10-5-3-2-4-6-10/h2-9H,1H3,(H2,16,17,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BEZZFPOZAYTVHN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksfendazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 315,347 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 103,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxfendazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxfendazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Sulfoksidi]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] rjiqhuu70nxhkrq49f6yi1ia9lh3b4w 0 1236738 42652113 42304620 2026-07-09T02:48:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652113 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxibendazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksibendazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxibendazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 20559-55-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P52 | ATC_suffix = AC07 | ATC_supplemental = | PubChem = 4622 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 022N12KJ0X | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05293 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=15 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 249,266 | smiles = CCCOc1ccc2nc(NC(=O)OC)[nH]c2c1 | StdInChI = 1S/C12H15N3O3/c1-3-6-18-8-4-5-9-10(7-8)14-11(13-9)15-12(16)17-2/h4-5,7H,3,6H2,1-2H3,(H2,13,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RAOCRURYZCVHMG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksibendazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 249,266 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 76,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxibendazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxibendazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] 0va9ir38qpmefqcyx8tiozggpuhrm87 0 1236739 42652117 42299562 2026-07-09T02:48:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652117 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxilofrin Structural Formulae V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksilofrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxilofrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 365-26-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9701 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9320 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F49638UBDR | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08314 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 30400 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=15 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 181,232 | smiles = CNC(C)C(O)c1ccc(O)cc1 | StdInChI = 1S/C10H15NO2/c1-7(11-2)10(13)8-3-5-9(12)6-4-8/h3-7,10-13H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OXFGTKPPFSCSMA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksilofrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 181,232 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxilofrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxilofrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amini]] pasqiqv2qvt6nxoahs6xq3ynj5930cn 0 1236740 42652118 42279250 2026-07-09T02:48:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652118 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxilorphan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksilorfan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxilorphan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 42281-59-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5361090 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16736680 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9Y9J2J74TO | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05299 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=27 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 313,434 | smiles = Oc1ccc2C[C@H]3N(CC4CC4)CC[C@]5(CCCC[C@]35O)c2c1 | StdInChI = 1S/C20H27NO2/c22-16-6-5-15-11-18-20(23)8-2-1-7-19(20,17(15)12-16)9-10-21(18)13-14-3-4-14/h5-6,12,14,18,22-23H,1-4,7-11,13H2/t18-,19-,20+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = STBZIDOIKQNFCQ-AQNXPRMDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksilorfan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 313,434 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxilorphan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxilorphan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] gbpv6rixee4ppjq8phodq2qruwpk0sh 0 1236741 42652123 42279253 2026-07-09T02:48:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652123 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxitriptyline.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksitriptilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxitriptyline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 29541-85-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 34624 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 31863 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5YGV817KFT | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=21 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 295,376 | smiles = CN(C)C(=O)COC1c2ccccc2CCc3ccccc13 | StdInChI = 1S/C19H21NO2/c1-20(2)18(21)13-22-19-16-9-5-3-7-14(16)11-12-15-8-4-6-10-17(15)19/h3-10,19H,11-13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VBEZUCAXMREMFB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksitriptilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,376 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxitriptyline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxitriptyline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiepileptici-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] flhhadbi8ohcycjmtvfh9nvmtfgbr45 0 1236742 42652124 42304623 2026-07-09T02:48:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652124 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxitropium bromide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksitropijum bromid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxitropium bromide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 30286-75-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = BB02 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16735948 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = SF4NW7NH7C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = ''N''-Ethylscopolammonium bromide; Ba 253; Ba 253BR-L; Ba 253Br; Hyoscine ethobromide; ''N''-Ethylnorscopolamine methyl bromide; Scopolamine ethobromide <!-- Chemical data --> |C=19 |H=26 |Br=1 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 412,318 | smiles = [Br-].CC[N+]1(C)[C@@H]2C[C@H](C[C@H]1[C@@H]3O[C@H]23)OC(=O)[C@H](CO)c4ccccc4 | StdInChI = 1S/C19H26NO4.BrH/c1-3-20(2)15-9-13(10-16(20)18-17(15)24-18)23-19(22)14(11-21)12-7-5-4-6-8-12;/h4-8,13-18,21H,3,9-11H2,1-2H3;1H/q+1;/p-1/t13-,14-,15-,16+,17-,18+,20?;/m1./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LCELQERNWLBPSY-KHSTUMNDSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksitropijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 412,318 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 102,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxitropium bromide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxitropium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Bromidi]] [[Kategorija:Epoksidi]] msffoyk7bfzrkj2c2wy8096dkorifj3 0 1236743 42652125 42299565 2026-07-09T02:48:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652125 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxolamine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksolamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxolamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 959-14-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DB07 | ATC_supplemental = | PubChem = 13738 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13143 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 90BEA145GY | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07387 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1620875 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=19 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 245,320 | smiles = CCN(CC)CCc1onc(n1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C14H19N3O/c1-3-17(4-2)11-10-13-15-14(16-18-13)12-8-6-5-7-9-12/h5-9H,3-4,10-11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IDCHQQSVJAAUQQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksolamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 245,320 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 42,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxolamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxolamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] 8rohu9iocrjtl9mk5jv07hd8g6imphy 0 1236744 42652126 42289153 2026-07-09T02:48:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652126 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxolinic Acid Structural Formulae V.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksolinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxolinic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 14698-29-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MB05 | ATC_supplemental = | PubChem = 4628 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = L0A22B22FT | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02301 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 416755 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=11 |N=1 |O=5 | molecular_weight = 261,230 | smiles = CCN1C=C(C(=O)O)C(=O)c2cc3OCOc3cc12 | StdInChI = 1S/C13H11NO5/c1-2-14-5-8(13(16)17)12(15)7-3-10-11(4-9(7)14)19-6-18-10/h3-5H,2,6H2,1H3,(H,16,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KYGZCKSPAKDVKC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksolinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,230 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 76,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxolinic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxolinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] pxgvgfo00ivgyafuh0t7hsf4p0ft26s 0 1236745 42652127 42284106 2026-07-09T02:48:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652127 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = oxomemazine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksomemazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxomemazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3689-50-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R06 | ATC_suffix = AD08 | ATC_supplemental = | PubChem = 19396 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 18281 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 305MB38V1C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07401 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=22 |N=2 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 330,444 | smiles = CC(CN(C)C)CN1c2ccccc2S(=O)(=O)c3ccccc13 | StdInChI = 1S/C18H22N2O2S/c1-14(12-19(2)3)13-20-15-8-4-6-10-17(15)23(21,22)18-11-7-5-9-16(18)20/h4-11,14H,12-13H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QTQPVLDZQVPLGV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksomemazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 330,444 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxomemazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxomemazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Sulfoni]] 3o74ajwlpebc6nn9pxkfu08a8hyxt9h 0 1236746 42652112 42274860 2026-07-09T02:46:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652112 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxpheneridine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksfeneridin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxpheneridine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 546-32-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 56863 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 51270 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5OO7RKH9WL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 353,455 | smiles = CCOC(=O)C1(CCN(CC(O)c2ccccc2)CC1)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C22H27NO3/c1-2-26-21(25)22(19-11-7-4-8-12-19)13-15-23(16-14-22)17-20(24)18-9-5-3-6-10-18/h3-12,20,24H,2,13-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DBDXZFAMJLGFGD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksfeneridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 353,455 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxpheneridine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxpheneridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 8ksy9ecb3q5l9z85j066mflmocwoq2w 0 1236747 42652114 42289149 2026-07-09T02:48:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652114 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxycinchophen.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksicinhofen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxycinchophen}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = CA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 10239 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9822 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = UK6392GD5W | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07271 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=11 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 265,263 | smiles = OC(=O)c1c(O)c(nc2ccccc12)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C16H11NO3/c18-15-13(16(19)20)11-8-4-5-9-12(11)17-14(15)10-6-2-1-3-7-10/h1-9,18H,(H,19,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XAPRFLSJBSXESP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksicinhofen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 265,263 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 70,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxycinchophen}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxycinchophen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antireumatski proizvodi}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] 6zsn8qweu7mrvzfqf7s05l03762lhfb 0 1236748 42652116 42309451 2026-07-09T02:48:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652116 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksikodon/paracetamol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxycodone/paracetamol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 330988-72-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4881971 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=31 |Cl=1 |N=2 |O=6 | molecular_weight = 502,987 | smiles = Cl.COc1ccc2C[C@H]3N(C)CC[C@]45[C@@H](Oc1c24)C(=O)CC[C@]35O.C\C(=N/c6ccc(O)cc6)\O | StdInChI = 1S/C18H21NO4.C8H9NO2.ClH/c1-19-8-7-17-14-10-3-4-12(22-2)15(14)23-16(17)11(20)5-6-18(17,21)13(19)9-10;1-6(10)9-7-2-4-8(11)5-3-7;/h3-4,13,16,21H,5-9H2,1-2H3;2-5,11H,1H3,(H,9,10);1H/t13-,16+,17-,18+;;/m1../s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LPIDDOOVLLQTPE-ZDUOGYMRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksikodon/paracetamol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 502,987 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 111,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxycodone/paracetamol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxycodone/paracetamol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] 4hyu9etsfq77p3sy40ve9tgh5v3zgp5 0 1236749 42652115 42284103 2026-07-09T02:48:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652115 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxyfedrine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksifedrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxyfedrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 15687-41-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = DX03 | ATC_supplemental = | PubChem = 27454 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = DWL616XF1K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08321 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=23 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 313,391 | smiles = COc1cccc(c1)C(=O)CCNC(C)C(O)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C19H23NO3/c1-14(19(22)15-7-4-3-5-8-15)20-12-11-18(21)16-9-6-10-17(13-16)23-2/h3-10,13-14,19-20,22H,11-12H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GDYUVHBMFVMBAF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksifedrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 313,391 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxyfedrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxyfedrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] 2x71do887z4aucjezbf5da7obowxk51 0 1236750 42652119 42299563 2026-07-09T02:48:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652119 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxymetholone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksimetolon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxymetholone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 434-07-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A14 | ATC_suffix = AA05 | ATC_supplemental = | PubChem = 5281034 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4444502 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = L76T0ZCA8K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D00490 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200585 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=32 |O=3 | molecular_weight = 332,477 | smiles = C[C@@]1(O)CC[C@H]2[C@@H]3CC[C@H]4CC(=O)\C(=C/O)\C[C@@]4(C)[C@H]3CC[C@@]12C | StdInChI = 1S/C21H32O3/c1-19-11-13(12-22)18(23)10-14(19)4-5-15-16(19)6-8-20(2)17(15)7-9-21(20,3)24/h12,14-17,22,24H,4-11H2,1-3H3/b13-12-/t14-,15+,16-,17-,19+,20+,21+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ICMWWNHDUZJFDW-ODJAFEPRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksimetolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 332,477 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 57,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxymetholone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxymetholone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] jqb63kdji6pcmj95q7kk0a3bpgnp4im 0 1236751 42652120 42274865 2026-07-09T02:48:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652120 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxymorphazone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksimorfazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxymorphazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 73697-35-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9577748 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Oxymorphone hydrazone <!-- Chemical data --> |C=17 |H=21 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 315,367 | smiles = CN1CC[C@]23[C@H]4Oc5c(O)ccc(C[C@@H]1[C@]2(O)CC/C/4=N\N)c35 | StdInChI = 1S/C17H21N3O3/c1-20-7-6-16-13-9-2-3-11(21)14(13)23-15(16)10(19-18)4-5-17(16,22)12(20)8-9/h2-3,12,15,21-22H,4-8,18H2,1H3/b19-10+/t12-,15+,16+,17-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VOFTYIFRRWVMOO-FDUMSJNMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksimorfazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 315,367 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 91,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxymorphazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxymorphazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Hidrazoni]] qmjeenhxkgcnv1fsqyec0ftdwnx0xwc 0 1236752 42652121 42274866 2026-07-09T02:48:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652121 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oxypertine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksipertin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxypertine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 153-87-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = AE01 | ATC_supplemental = | PubChem = 4640 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5JGL4G25R7 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01219 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 379,495 | smiles = COc1cc2[nH]c(C)c(CCN3CCN(CC3)c4ccccc4)c2cc1OC | StdInChI = 1S/C23H29N3O2/c1-17-19(20-15-22(27-2)23(28-3)16-21(20)24-17)9-10-25-11-13-26(14-12-25)18-7-5-4-6-8-18/h4-8,15-16,24H,9-14H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XCWPUUGSGHNIDZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksipertin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 379,495 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxypertine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxypertine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici}} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Indoli]] 35axw4424z18m7z49bzoab4ru26zy9v 0 1236753 42652122 42309455 2026-07-09T02:48:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652122 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oksitocin/ergometrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oxytocin/ergometrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 37209-62-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11979741 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=66 |H=93 |N=15 |O=18 |S=2 | molecular_weight = 1448,664 | smiles = CC[C@H](C)C1NC(=O)[C@H](Cc2ccc(O)cc2)NC(=O)[C@@H](N)CSSC[C@H](NC(=O)[C@H](CC(=O)N)NC(=O)[C@H](CCC(=O)N)NC1=O)C(=O)N3CCC[C@H]3C(=O)N[C@@H](CC(C)C)C(=O)NCC(=O)N.C[C@@H](CO)NC(=O)[C@H]4CN(C)[C@@H]5Cc6c[nH]c7cccc(C5=C4)c67.OC(=O)\C=C/C(=O)O | StdInChI = 1S/C43H66N12O12S2.C19H23N3O2.C4H4O4/c1-5-22(4)35-42(66)49-26(12-13-32(45)57)38(62)51-29(17-33(46)58)39(63)53-30(20-69-68-19-25(44)36(60)50-28(40(64)54-35)16-23-8-10-24(56)11-9-23)43(67)55-14-6-7-31(55)41(65)52-27(15-21(2)3)37(61)48-18-34(47)59;1-11(10-23)21-19(24)13-6-15-14-4-3-5-16-18(14)12(8-20-16)7-17(15)22(2)9-13;5-3(6)1-2-4(7)8/h8-11,21-22,25-31,35,56H,5-7,12-20,44H2,1-4H3,(H2,45,57)(H2,46,58)(H2,47,59)(H,48,61)(H,49,66)(H,50,60)(H,51,62)(H,52,65)(H,53,63)(H,54,64);3-6,8,11,13,17,20,23H,7,9-10H2,1-2H3,(H,21,24);1-2H,(H,5,6)(H,7,8)/b;;2-1-/t22-,25-,26-,27-,28-,29-,30-,31-,35?;11-,13+,17+;/m00./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CEDGTLOSFDBJKR-KVXRPJDVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oksitocin/ergometrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 66 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1448,664 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 22 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 17 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 22 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -7,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -14,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 593,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oxytocin/ergometrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oxytocin/ergometrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Alkeni]] g5a6glhva6amacm4ecqqt06seyd6it3 0 1236772 42652136 42304658 2026-07-09T03:20:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652136 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olpadronic acid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olpadroniska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olpadronic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 63132-39-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 198716 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 874HHB2V3S | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=5 |H=15 |N=1 |O=7 |P=2 | molecular_weight = 263,123 | smiles = CN(C)CCC(O)(P(=O)(O)O)P(=O)(O)O | StdInChI = 1S/C5H15NO7P2/c1-6(2)4-3-5(7,14(8,9)10)15(11,12)13/h7H,3-4H2,1-2H3,(H2,8,9,10)(H2,11,12,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UGEPSJNLORCRBO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olpadroniska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,123 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 158,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olpadronic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olpadronic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] mdvkhpa0o6uycs1l18crc5plxl1x51l 0 1236773 42652137 42309474 2026-07-09T03:20:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652137 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Olprinone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Olprinon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Olprinone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 106730-54-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4593 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4Y8BMI9YGC | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=10 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 250,255 | smiles = CC1=C(C=C(C#N)C(=O)N1)c2ccc3nccn3c2 | StdInChI = 1S/C14H10N4O/c1-9-12(6-11(7-15)14(19)17-9)10-2-3-13-16-4-5-18(13)8-10/h2-6,8H,1H3,(H,17,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JPAWFIIYTJQOKW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Olprinon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,255 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 70,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Olprinone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Olprinone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Imidazopiridini]] 7ajm1u48475zljb1hczz5cp2zws1hve 0 1236774 42652139 42309475 2026-07-09T03:22:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652139 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oltipraz.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oltipraz | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oltipraz}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64224-21-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 47318 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 6N510JUL1Y | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 178459 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=6 |N=2 |S=3 | molecular_weight = 226,342 | smiles = CC1=C(SSC1=S)c2cnccn2 | StdInChI = 1S/C8H6N2S3/c1-5-7(12-13-8(5)11)6-4-9-2-3-10-6/h2-4H,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CKNAQFVBEHDJQV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oltipraz''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 226,342 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 108,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oltipraz}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oltipraz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Pirazini]] 36s6vljl0mkzd3154x7yw8k9iqmxtvf 0 1236775 42652140 42304660 2026-07-09T03:25:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652140 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Omapatrilat.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Omapatrilat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Omapatrilat}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 167305-00-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 656629 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 36NLI90E7T | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 289556 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=24 |N=2 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 408,535 | smiles = OC(=O)[C@@H]1CCC[C@@H]2SCC[C@H](NC(=O)[C@@H](S)Cc3ccccc3)C(=O)N12 | StdInChI = 1S/C19H24N2O4S2/c22-17(15(26)11-12-5-2-1-3-6-12)20-13-9-10-27-16-8-4-7-14(19(24)25)21(16)18(13)23/h1-3,5-6,13-16,26H,4,7-11H2,(H,20,22)(H,24,25)/t13-,14-,15-,16-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LVRLSYPNFFBYCZ-VGWMRTNUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Omapatrilat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 408,535 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 150,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Omapatrilat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Omapatrilat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tioli]] 6k6s4sv95qtgj5ilnfv0u6nq5tprvhc 0 1236776 42652141 42304663 2026-07-09T03:30:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652141 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Omecamtiv mecarbil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Omekamtiv mekarbil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Omecamtiv mecarbil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 873697-71-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11689883 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9864610 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = CK-1827452 <!-- Chemical data --> |C=20 |H=24 |F=1 |N=5 |O=3 | molecular_weight = 401,435 | smiles = COC(=O)N1CCN(Cc2cccc(N\C(=N\c3ccc(C)nc3)\O)c2F)CC1 | StdInChI = 1S/C20H24FN5O3/c1-14-6-7-16(12-22-14)23-19(27)24-17-5-3-4-15(18(17)21)13-25-8-10-26(11-9-25)20(28)29-2/h3-7,12H,8-11,13H2,1-2H3,(H2,23,24,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RFUBTTPMWSKEIW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Omekamtiv mekarbil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 401,435 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 90,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Omecamtiv mecarbil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Omecamtiv mecarbil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Ureje]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Piridini]] mcuyaeg70y5s07zvav07hzq4bqcsy5i 0 1236777 42652142 42309480 2026-07-09T03:32:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652142 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Omigapil_skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Omigapil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Omigapil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 181296-84-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6419718 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5V14HD0N4Q | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = TCH346, CGP3466B <!-- Chemical data --> |C=19 |H=17 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 275,344 | smiles = CN(CC#C)CC1=Cc2ccccc2Oc3ccccc13 | StdInChI = 1S/C19H17NO/c1-3-12-20(2)14-16-13-15-8-4-6-10-18(15)21-19-11-7-5-9-17(16)19/h1,4-11,13H,12,14H2,2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QLMMOGWZCFQAPU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Omigapil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,344 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 12,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Omigapil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Omigapil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkini]] 0je3s2ewxe8bk2q51uy4gphdpj415xi 0 1236778 42652143 42304664 2026-07-09T03:32:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652143 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Omiloxetine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Omiloksetin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Omiloxetine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 176894-09-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047803 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310120 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=25 |F=2 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 465,488 | smiles = Fc1ccc(cc1)[C@H]2CCN(CC(=O)c3ccc(F)cc3)C[C@@H]2COc4ccc5OCOc5c4 | StdInChI = 1S/C27H25F2NO4/c28-21-5-1-18(2-6-21)24-11-12-30(15-25(31)19-3-7-22(29)8-4-19)14-20(24)16-32-23-9-10-26-27(13-23)34-17-33-26/h1-10,13,20,24H,11-12,14-17H2/t20-,24-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FAHGZANUNVVDFL-HYBUGGRVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Omiloksetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 465,488 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Omiloxetine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Omiloxetine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzodioksoli]] flq0kfk0hibam8j6gi5velgdgiorx53 0 1236779 42652144 42299590 2026-07-09T03:33:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652144 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = omoconazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Omokonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Omoconazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D01 | ATC_suffix = AC13 | ATC_supplemental = {{ATC|G01|AF16}} | PubChem = 3033988 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2298546 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = GQ8ADD54E1 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=17 |Cl=3 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 423,720 | smiles = C\C(=C(\OCCOc1ccc(Cl)cc1)/c2ccc(Cl)cc2Cl)\n3ccnc3 | StdInChI = 1S/C20H17Cl3N2O2/c1-14(25-9-8-24-13-25)20(18-7-4-16(22)12-19(18)23)27-11-10-26-17-5-2-15(21)3-6-17/h2-9,12-13H,10-11H2,1H3/b20-14- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JMFOSJNGKJCTMJ-ZHZULCJRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Omokonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 423,720 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Omoconazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Omoconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Imidazoli]] 0ynvqu3nbwxdt9jg73wg05nhpmbcm84 0 1236780 42652145 42274881 2026-07-09T03:37:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652145 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Onchidal.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Onhidal | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Onchidal}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 67656-42-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6441116 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4945331 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=24 |O=3 | molecular_weight = 276,371 | smiles = CC(=O)O\C=C\C(=C/CC1C(=C)CCCC1(C)C)\C=O | StdInChI = 1S/C17H24O3/c1-13-6-5-10-17(3,4)16(13)8-7-15(12-18)9-11-20-14(2)19/h7,9,11-12,16H,1,5-6,8,10H2,2-4H3/b11-9+,15-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BEKQPDFPPJFVJP-AHSQCEKMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Onhidal''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 276,371 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Onchidal}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Onchidal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Alkeni]] fsosz1epioqrhwehhfn39cnntldhsem 0 1236781 42652156 42284142 2026-07-09T05:45:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652156 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = orbifloxacin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Orbifloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Orbifloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 113617-63-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA95 | ATC_supplemental = | PubChem = 60605 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54631 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 660932TPY6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08299 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 295433 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=20 |F=3 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 395,376 | smiles = C[C@@H]1CN(C[C@H](C)N1)c2c(F)c(F)c3C(=O)C(=CN(C4CC4)c3c2F)C(=O)O | StdInChI = 1S/C19H20F3N3O3/c1-8-5-24(6-9(2)23-8)17-14(21)13(20)12-16(15(17)22)25(10-3-4-10)7-11(18(12)26)19(27)28/h7-10,23H,3-6H2,1-2H3,(H,27,28)/t8-,9+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QIPQASLPWJVQMH-DTORHVGOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Orbifloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 395,376 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Orbifloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Orbifloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] mvx8xfbsz26vq0kwodgt5syu69m7kow 0 1236782 42652157 42279295 2026-07-09T05:55:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652157 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org21465_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 21465 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 21465}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10697702 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=43 |N=1 |O=7 |S=1 | molecular_weight = 525,698 | smiles = CC1(C)CN(CCO1)C2CC3(C)C(CCC4C5CCC(C(=O)CS(=O)(=O)O)C5(C)CC(=O)C34)CC2O | StdInChI = 1S/C27H43NO7S/c1-25(2)15-28(9-10-35-25)20-12-26(3)16(11-21(20)29)5-6-17-18-7-8-19(23(31)14-36(32,33)34)27(18,4)13-22(30)24(17)26/h16-21,24,29H,5-15H2,1-4H3,(H,32,33,34) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MFXOGJXTBHPLIP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 21465''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 525,698 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 129,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 21465}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 21465] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Morfolini]] 09pfzatvn3vmsemlu68ecsi6xfsoy99 0 1236783 42652158 42309493 2026-07-09T05:55:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652158 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org25435_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 25435 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 25435}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9885653 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=31 |N=1 |O=6 | molecular_weight = 369,453 | smiles = CCC(N(CCOC)CCOC)C(=O)Oc1c(OC)cc(C)cc1OC | StdInChI = 1S/C19H31NO6/c1-7-15(20(8-10-22-3)9-11-23-4)19(21)26-18-16(24-5)12-14(2)13-17(18)25-6/h12-13,15H,7-11H2,1-6H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GKRFHHRXDUACIN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 25435''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 369,453 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 66,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 25435}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 25435] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] 4r2tixfueph784pl9mv5ye1udnuolas 0 1236784 42652159 42309494 2026-07-09T05:55:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652159 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org25935_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 25935 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 25935}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 949588-40-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11717074 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=25 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 339,428 | smiles = COc1ccc2C(C(CN(C)CC(=O)O)CCc2c1)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C21H25NO3/c1-22(14-20(23)24)13-17-9-8-16-12-18(25-2)10-11-19(16)21(17)15-6-4-3-5-7-15/h3-7,10-12,17,21H,8-9,13-14H2,1-2H3,(H,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UEBBYLJZCHTLEG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 25935''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,428 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 25935}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 25935] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] 6rrbqb8s1p018g6l9hls49fopw4zkc6 0 1236785 42652160 42309496 2026-07-09T05:55:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652160 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org26576_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 26576 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 26576}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=12 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 204,225 | smiles = O=C1N2CCCC2COc3ncccc13 | StdInChI = 1S/C11H12N2O2/c14-11-9-4-1-5-12-10(9)15-7-8-3-2-6-13(8)11/h1,4-5,8H,2-3,6-7H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FIKUEZUFASUKAH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 26576''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 204,225 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 42,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 26576}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 26576] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] 9tspojjw52lacihf6kwx8i4ag8cpxxq 0 1236786 42652161 42279297 2026-07-09T05:55:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652161 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org_28312_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 28312 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 28312}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1244028-73-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10069407 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24581999 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1209708 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=35 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 397,554 | smiles = COc1cccc2c(cn(CC3CCCCC3)c12)C(=O)N4C[C@@H](C)N(C)[C@@H](C)C4 | StdInChI = 1S/C24H35N3O2/c1-17-13-27(14-18(2)25(17)3)24(28)21-16-26(15-19-9-6-5-7-10-19)23-20(21)11-8-12-22(23)29-4/h8,11-12,16-19H,5-7,9-10,13-15H2,1-4H3/t17-,18+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DMYGECJTVMCGEP-HDICACEKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 28312''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 397,554 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 28312}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 28312] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Indoli]] opmdxyvbei7vgh3epe91r7w9iwumtst 0 1236787 42652162 42279298 2026-07-09T05:55:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652162 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Org28611_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Org 28611 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Org 28611}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 639068-99-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10091392 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8266929 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1209709 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=33 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 383,527 | smiles = COc1cccc2c(cn(CC3CCCCC3)c12)C(=O)N4CCN(C)[C@@H](C)C4 | StdInChI = 1S/C23H33N3O2/c1-17-14-25(13-12-24(17)2)23(27)20-16-26(15-18-8-5-4-6-9-18)22-19(20)10-7-11-21(22)28-3/h7,10-11,16-18H,4-6,8-9,12-15H2,1-3H3/t17-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ONXJNAIZJKLJGA-KRWDZBQOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Org 28611''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 383,527 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Org 28611}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Org 28611] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Indoli]] 09mi14j6bupjfw1wjc0hsvpc3y511pi 0 1236788 42652163 42304670 2026-07-09T06:03:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652163 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oritavancin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Oritavancin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oritavancin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 171099-57-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = XA05 | ATC_supplemental = | PubChem = 16131319 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = PUG62FRZ2E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=86 |H=97 |Cl=3 |N=10 |O=26 | molecular_weight = 1793,101 | smiles = CN[C@H](CC(C)C)C(=O)N[C@@H]1[C@H](O)c2ccc(Oc3cc4cc(Oc5ccc(cc5Cl)[C@@H](O[C@H]6C[C@](C)(N)[C@@H](O)[C@H](C)O6)[C@@H]7NC(=O)[C@H](NC(=O)[C@@H]4NC(=O)[C@H](CC(=O)N)NC1=O)c8ccc(O)c(c8)c9c(O)cc(O)cc9[C@H](NC7=O)C(=O)O)c3O[C@@H]%10O[C@H](CO)[C@@H](O)C(O)[C@H]%10O[C@H]%11C[C@](C)(NCc%12ccc(cc%12)c%13ccc(Cl)cc%13)[C@@H](O)[C@H](C)O%11)c(Cl)c2 | StdInChI = 1S/C86H97Cl3N10O26/c1-35(2)22-51(92-7)77(110)98-67-69(105)42-15-20-55(49(88)24-42)120-57-26-44-27-58(73(57)125-84-74(71(107)70(106)59(34-100)122-84)124-62-32-86(6,76(109)37(4)119-62)93-33-38-8-10-39(11-9-38)40-12-17-45(87)18-13-40)121-56-21-16-43(25-50(56)89)72(123-61-31-85(5,91)75(108)36(3)118-61)68-82(115)97-66(83(116)117)48-28-46(101)29-54(103)63(48)47-23-41(14-19-53(47)102)64(79(112)99-68)96-80(113)65(44)95-78(111)52(30-60(90)104)94-81(67)114/h8-21,23-29,35-37,51-52,59,61-62,64-72,74-76,84,92-93,100-103,105-109H,22,30-34,91H2,1-7H3,(H2,90,104)(H,94,114)(H,95,111)(H,96,113)(H,97,115)(H,98,110)(H,99,112)(H,116,117)/t36-,37-,51+,52-,59+,61-,62-,64+,65+,66-,67+,68-,69+,70+,71?,72+,74+,75-,76-,84-,85-,86-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VHFGEBVPHAGQPI-QTKGYWJNSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Oritavancin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 86 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1793,101 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 29 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 20 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 19 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 561,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oritavancin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oritavancin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] hu4uivu8qke0s4h6wi5y1xwk1guajr7 0 1236789 42652165 42304672 2026-07-09T06:08:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652165 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ormeloxifene structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ormeloksifen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ormeloxifene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78994-24-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = XC04 | ATC_supplemental = | PubChem = 154413 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 32935 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 44AXY5VE90 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08301 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 301327 | synonyms = Centchroman <!-- Chemical data --> |C=30 |H=35 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 457,604 | smiles = COc1ccc2[C@@H]([C@@H](c3ccccc3)C(C)(C)Oc2c1)c4ccc(OCCN5CCCC5)cc4 | StdInChI = 1S/C30H35NO3/c1-30(2)29(23-9-5-4-6-10-23)28(26-16-15-25(32-3)21-27(26)34-30)22-11-13-24(14-12-22)33-20-19-31-17-7-8-18-31/h4-6,9-16,21,28-29H,7-8,17-20H2,1-3H3/t28-,29+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XZEUAXYWNKYKPL-URLMMPGGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ormeloksifen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 457,604 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 30,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ormeloxifene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ormeloxifene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] 4yg92tst0cfvjx9ga119fs78da8hi09 0 1236790 42652166 42284153 2026-07-09T06:08:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652166 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ornidazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ornidazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ornidazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 16773-42-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AF06 | ATC_supplemental = {{ATC|J01|XD03}} {{ATC|P01|AB03}} {{ATCvet|P51|AA03}} | PubChem = 28061 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 26102 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 62XCK0G93T | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05274 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 75176 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=7 |H=10 |Cl=1 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 219,626 | smiles = Cc1ncc([N+](=O)[O-])n1CC(O)CCl | StdInChI = 1S/C7H10ClN3O3/c1-5-9-3-7(11(13)14)10(5)4-6(12)2-8/h3,6,12H,2,4H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IPWKIXLWTCNBKN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ornidazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,626 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 83,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ornidazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ornidazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Imidazoli]] bzuxpln40pa0p88mjl1wh12ijp12060 0 1236791 42652167 42309501 2026-07-09T06:08:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652167 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ornitin oksoglutarat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ornithine oxoglutarate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 34414-83-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A05 | ATC_suffix = BA06 | ATC_supplemental = | PubChem = 78866 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=18 |N=2 |O=7 | molecular_weight = 278,259 | smiles = NCCC[C@H](N)C(=O)O.OC(=O)CCC(=O)C(=O)O | StdInChI = 1S/C5H12N2O2.C5H6O5/c6-3-1-2-4(7)5(8)9;6-3(5(9)10)1-2-4(7)8/h4H,1-3,6-7H2,(H,8,9);1-2H2,(H,7,8)(H,9,10)/t4-;/m0./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SLPUVFBNQHVEEU-WCCKRBBISA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ornitin oksoglutarat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 278,259 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -6,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 181,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ornithine oxoglutarate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ornithine oxoglutarate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] hna13u6zohqpuu5fi1m456pbge670dp 0 1236792 42652168 42284158 2026-07-09T06:13:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652168 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ortataxel.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ortataksel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ortataxel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 186348-23-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10557575 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8H61Y4E29N | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=44 |H=57 |N=1 |O=17 | molecular_weight = 871,920 | smiles = CC(C)C[C@H](NC(=O)OC(C)(C)C)[C@@H](O)C(=O)O[C@H]1[C@@H]2OC(=O)O[C@@]23C(OC(=O)c4ccccc4)C5[C@@]6(CO[C@@H]6C[C@H](O)[C@@]5(C)C(=O)[C@H](OC(=O)C)C(=C1C)C3(C)C)OC(=O)C | StdInChI = 1S/C44H57NO17/c1-20(2)17-25(45-38(53)61-40(6,7)8)29(49)37(52)57-30-21(3)28-31(56-22(4)46)33(50)42(11)26(48)18-27-43(19-55-27,60-23(5)47)32(42)35(58-36(51)24-15-13-12-14-16-24)44(41(28,9)10)34(30)59-39(54)62-44/h12-16,20,25-27,29-32,34-35,48-49H,17-19H2,1-11H3,(H,45,53)/t25-,26-,27+,29+,30+,31+,32?,34-,35?,42+,43-,44+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BWKDAMBGCPRVPI-OUMZXMTCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ortataksel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 44 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 871,920 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 17 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 245,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ortataxel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ortataxel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Taksani]] dszx2pge6rfn209x9ltu53m675hamed 0 1236793 42652169 42284159 2026-07-09T06:14:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652169 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ortetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ortetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ortetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5580-32-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 115808 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 103572 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = VF4N11KKKR | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Ortetamine,<br />''O''-Toylylaminopropane <!-- Chemical data --> |C=10 |H=15 |N=1 | molecular_weight = 149,233 | smiles = CC(N)Cc1ccccc1C | StdInChI = 1S/C10H15N/c1-8-5-3-4-6-10(8)7-9(2)11/h3-6,9H,7,11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZEMQBDFHXOOXLY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ortetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 149,233 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ortetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ortetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] i66mklnugw4htp5bgf9uz3knkm93mu9 0 1236794 42652164 42309499 2026-07-09T06:04:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652164 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Oryzalin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Orizalin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Oryzalin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 19044-88-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 29393 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C18877 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=18 |N=4 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 346,360 | smiles = CCCN(CCC)c1c(cc(cc1[N+](=O)[O-])S(=O)(=O)N)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C12H18N4O6S/c1-3-5-14(6-4-2)12-10(15(17)18)7-9(23(13,21)22)8-11(12)16(19)20/h7-8H,3-6H2,1-2H3,(H2,13,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UNAHYJYOSSSJHH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Orizalin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 346,360 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 163,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Oryzalin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Oryzalin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] 0t6wmmfz3glmku7z33rdv7yy5fi0jmh 0 1236795 42652175 42304683 2026-07-09T07:05:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652175 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Otamixaban.svg | width = | alt = | image2 = Otamixaban 3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Otamiksaban | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Otamixaban}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 193153-04-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5496659 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4593439 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = S173RED00L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 46618 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=26 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 446,498 | smiles = COC(=O)[C@H](Cc1cccc(c1)C(=N)N)[C@@H](C)NC(=O)c2ccc(cc2)c3cc[n+]([O-])cc3 | StdInChI = 1S/C25H26N4O4/c1-16(22(25(31)33-2)15-17-4-3-5-21(14-17)23(26)27)28-24(30)20-8-6-18(7-9-20)19-10-12-29(32)13-11-19/h3-14,16,22H,15H2,1-2H3,(H3,26,27)(H,28,30)/t16-,22-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PFGVNLZDWRZPJW-OPAMFIHVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Otamiksaban''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 446,498 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 130,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Otamixaban}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Otamixaban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Amidini]] [[Kategorija:Piridini]] i6b5lv4lohlbs9hghfyl4zdhccin0ab 0 1236796 42652177 42304685 2026-07-09T07:09:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652177 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Otilonium bromide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Otilonijum bromid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Otilonium bromide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AB06 | ATC_supplemental = | PubChem = 72092 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 21HN3N72PV | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07083 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=43 |Br=1 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 563,567 | smiles = [Br-].CCCCCCCCOc1ccccc1C(=O)Nc2ccc(cc2)C(=O)OCC[N+](C)(CC)CC | StdInChI = 1S/C29H42N2O4.BrH/c1-5-8-9-10-11-14-22-34-27-16-13-12-15-26(27)28(32)30-25-19-17-24(18-20-25)29(33)35-23-21-31(4,6-2)7-3;/h12-13,15-20H,5-11,14,21-23H2,1-4H3;1H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VWZPIJGXYWHBOW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Otilonijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 563,567 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 107,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Otilonium bromide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Otilonium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Bromidi]] nv0mdgppleb1x8p2tkm84w2ae8cuuaq 0 1236797 42652182 42485295 2026-07-09T07:57:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652182 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Struktur Ozagrel.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ozagrel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ozagrel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 82571-53-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5282440 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = L256JB984D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08327 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 11662 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=12 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 228,247 | smiles = OC(=O)C=Cc1ccc(Cn2ccnc2)cc1 | StdInChI = 1S/C13H12N2O2/c16-13(17)6-5-11-1-3-12(4-2-11)9-15-8-7-14-10-15/h1-8,10H,9H2,(H,16,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SHZKQBHERIJWAO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ozagrel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 228,247 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 55,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ozagrel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ozagrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Imidazoli]] d0sn20lbcnhgxvfa0nx98xd21yqvfgt 0 1236798 42652183 42304687 2026-07-09T07:58:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652183 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ozolinone_structure.png | width = | alt = | image2 = Ozolinone-3D-spacefill.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ozolinon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ozolinone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56784-39-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6436036 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 23253355 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 55TIT7J81D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05323 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=16 |N=2 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 256,321 | smiles = CN1C(=O)C(S/C/1=C/C(=O)O)N2CCCCC2 | StdInChI = 1S/C11H16N2O3S/c1-12-8(7-9(14)15)17-11(10(12)16)13-5-3-2-4-6-13/h7,11H,2-6H2,1H3,(H,14,15)/b8-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NQFBZYYUAFJYNS-BQYQJAHWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ozolinon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 256,321 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 86,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ozolinone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ozolinone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Tiazolidini]] [[Kategorija:Diuretici petlje]] s4gzqglnk3w5elhlfw3ttj6gdb3sbmf 0 1236799 42652185 42536178 2026-07-09T08:08:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652185 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = P7C3.svg | width = 250px | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = P7C3 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|P7C3}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2836187 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=18 |Br=2 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 474,188 | smiles = OC(CNc1ccccc1)Cn2c3ccc(Br)cc3c4cc(Br)ccc24 | StdInChI = 1S/C21H18Br2N2O/c22-14-6-8-20-18(10-14)19-11-15(23)7-9-21(19)25(20)13-17(26)12-24-16-4-2-1-3-5-16/h1-11,17,24,26H,12-13H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FZHHRERIIVOATI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''P7C3''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 474,188 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|P7C3}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ P7C3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] dp51xznavbho12fcgnf25aomle2761p 0 1236800 42652186 42309536 2026-07-09T08:08:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652186 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PAC-1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PAC-1 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PAC-1}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 315183-21-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 1185541 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 12272376 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9LIS8N0B2C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 392,494 | smiles = O\C(=N/N=C\c1cccc(CC=C)c1O)\CN2CCN(Cc3ccccc3)CC2 | StdInChI = 1S/C23H28N4O2/c1-2-7-20-10-6-11-21(23(20)29)16-24-25-22(28)18-27-14-12-26(13-15-27)17-19-8-4-3-5-9-19/h2-6,8-11,16,29H,1,7,12-15,17-18H2,(H,25,28)/b24-16- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YQNRVGJCPCNMKT-JLPGSUDCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PAC-1''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,494 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 71,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PAC-1}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PAC-1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Alkeni]] r4goycy4rebrtmifcs4j489cqrymsqv 0 1236801 42652184 42309531 2026-07-09T08:03:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652184 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = P-HO-Norephedrine Structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = P-Hidroksinorefedrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|P-Hydroxynorephedrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11099 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10628 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 4-Hydroxynorephedrine<br />''para''-Hydroxynorephedrine <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 167,205 | smiles = CC(N)C(O)c1ccc(O)cc1 | StdInChI = 1S/C9H13NO2/c1-6(10)9(12)7-2-4-8(11)5-3-7/h2-6,9,11-12H,10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JAYBQRKXEFDRER-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''P-Hidroksinorefedrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,205 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 66,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|P-Hydroxynorephedrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ P-Hydroxynorephedrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amini]] 457suhxv0odobz0b5u1qwolf3ojrft3 0 1236821 42652212 42304707 2026-07-09T08:41:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652212 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pacritinib skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pakritinib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pacritinib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 46216796 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 28518965 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 2035187 | synonyms = SB1518 <!-- Chemical data --> |C=28 |H=32 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 472,579 | smiles = C(CN1CCCC1)Oc2ccc3Nc4nccc(n4)c5cccc(COC\C=C\COCc2c3)c5 | StdInChI = 1S/C28H32N4O3/c1-2-13-32(12-1)14-17-35-27-9-8-25-19-24(27)21-34-16-4-3-15-33-20-22-6-5-7-23(18-22)26-10-11-29-28(30-25)31-26/h3-11,18-19H,1-2,12-17,20-21H2,(H,29,30,31)/b4-3+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HWXVIOGONBBTBY-ONEGZZNKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pakritinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 472,579 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 68,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pacritinib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pacritinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] 03gbkpucavca2hwa4het4jzs5lnp208 0 1236822 42652211 42299623 2026-07-09T08:33:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652211 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pagoclone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pagoklon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pagoclone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 133737-32-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 131664 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 116335 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 38VAG2SA33 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=22 |Cl=1 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 407,893 | smiles = CC(C)CCC(=O)CC1N(C(=O)c2ccccc12)c3ccc4ccc(Cl)nc4n3 | StdInChI = 1S/C23H22ClN3O2/c1-14(2)7-10-16(28)13-19-17-5-3-4-6-18(17)23(29)27(19)21-12-9-15-8-11-20(24)25-22(15)26-21/h3-6,8-9,11-12,14,19H,7,10,13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HIUPRQPBWVEQJJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pagoklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 407,893 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 63,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pagoclone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pagoclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organohloridi]] 6dqxv9kvxwdvrs79z4xon3hteu07b3l 0 1236823 42652213 42304712 2026-07-09T08:59:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652213 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Palbociclib.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Palbociklib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Palbociclib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5330286 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4487437 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=29 |N=7 |O=2 | molecular_weight = 447,533 | smiles = CC(=O)C1=C(C)c2cnc(Nc3ccc(cn3)N4CCNCC4)nc2N(C5CCCC5)C1=O | StdInChI = 1S/C24H29N7O2/c1-15-19-14-27-24(28-20-8-7-18(13-26-20)30-11-9-25-10-12-30)29-22(19)31(17-5-3-4-6-17)23(33)21(15)16(2)32/h7-8,13-14,17,25H,3-6,9-12H2,1-2H3,(H,26,27,28,29) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AHJRHEGDXFFMBM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Palbociklib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 447,533 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 103,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Palbociclib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Palbociclib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Piridini]] j32afeygpw95zw0p8d8lsl3973zp8kx 0 1236824 42652214 42309575 2026-07-09T09:20:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652214 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pamabrom.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pamabrom | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pamabrom}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 606-04-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11806 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 11313 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = UA8U0KJM72 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=18 |Br=1 |N=5 |O=3 | molecular_weight = 348,196 | smiles = CN1C(=O)N(C)c2[nH]c(Br)nc2C1=O.CC(C)(N)CO | StdInChI = 1S/C7H7BrN4O2.C4H11NO/c1-11-4-3(9-6(8)10-4)5(13)12(2)7(11)14;1-4(2,5)3-6/h1-2H3,(H,9,10);6H,3,5H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ATOTUUBRFJHZQG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pamabrom''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 348,196 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 115,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pamabrom}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pamabrom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] 8jazo2c8qb2abjvqsl5sweha2ldqfrn 0 1236825 42652215 42299638 2026-07-09T09:20:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652215 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pamaquine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pamakvin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pamaquine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 491-92-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10290 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9868 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 99QVL5KPSU | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 472698 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=29 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 315,453 | smiles = CCN(CC)CCCC(C)Nc1cc(OC)cc2cccnc12 | StdInChI = 1S/C19H29N3O/c1-5-22(6-2)12-8-9-15(3)21-18-14-17(23-4)13-16-10-7-11-20-19(16)18/h7,10-11,13-15,21H,5-6,8-9,12H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QTQWMSOQOSJFBV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pamakvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 315,453 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pamaquine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pamaquine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Amini]] ruqqmml8gal753zpgeanql7wr694eke 0 1236826 42652216 42299639 2026-07-09T09:21:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652216 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Panadiplon.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Panadiplon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Panadiplon}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 124423-84-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3033821 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2298411 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = V4PW0S7ZP7 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05346 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 279867 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=17 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 335,360 | smiles = CC(C)N1C(=O)c2c(ncn2c3ccccc13)c4noc(n4)C5CC5 | StdInChI = 1S/C18H17N5O2/c1-10(2)23-13-6-4-3-5-12(13)22-9-19-14(15(22)18(23)24)16-20-17(25-21-16)11-7-8-11/h3-6,9-11H,7-8H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZGEGOFCLSWVVKG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Panadiplon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 335,360 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 77,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Panadiplon}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Panadiplon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] eleplqnynnyoxmbcv4rbbsz7qpsf7kl 0 1236827 42652221 42304718 2026-07-09T09:40:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652221 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pancratistatin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pankratistatin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pancratistatin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 96281-31-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 441597 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 390265 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=15 |N=1 |O=8 | molecular_weight = 325,271 | smiles = O[C@@H]1[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]2[C@@H](N=C(O)c3c(O)c4OCOc4cc23)[C@@H]1O | StdInChI = 1S/C14H15NO8/c16-8-5-3-1-4-13(23-2-22-4)9(17)6(3)14(21)15-7(5)10(18)12(20)11(8)19/h1,5,7-8,10-12,16-20H,2H2,(H,15,21)/t5-,7-,8-,10+,11+,12+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VREZDOWOLGNDPW-ALTGWBOUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pankratistatin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,271 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 152,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pancratistatin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pancratistatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] ojuoxob1lzcxyzuazapaqoxtipgoq55 0 1236828 42652220 42299640 2026-07-09T09:37:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652220 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Panipenem.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Panipenem | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Panipenem}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 87726-17-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = DH55 | ATC_supplemental = (with [[betamipron]]) | PubChem = 72015 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = W9769W09JF | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 339323 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=21 |N=3 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 339,410 | smiles = C[C@@H](O)[C@@H]1[C@H]2CC(=C(N2C1=O)C(=O)O)S[C@H]3CCN(C3)C(=N)C | StdInChI = 1S/C15H21N3O4S/c1-7(19)12-10-5-11(13(15(21)22)18(10)14(12)20)23-9-3-4-17(6-9)8(2)16/h7,9-10,12,16,19H,3-6H2,1-2H3,(H,21,22)/t7-,9+,10-,12-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = TYMABNNERDVXID-DLYFRVTGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Panipenem''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,410 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 130,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Panipenem}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Panipenem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Karbapenemski antibiotici]] jnyu9m3rltx39phokj724a8ez3vttpj 0 1236829 42652222 42304720 2026-07-09T09:41:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652222 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Panobinostat structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Panobinostat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Panobinostat}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 404950-80-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XX42 | ATC_supplemental = | PubChem = 6918837 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5294028 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9647FM7Y3Z | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D10019 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=23 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 349,426 | smiles = Cc1[nH]c2ccccc2c1CCNCc3ccc(\C=C\C(=N\O)\O)cc3 | StdInChI = 1S/C21H23N3O2/c1-15-18(19-4-2-3-5-20(19)23-15)12-13-22-14-17-8-6-16(7-9-17)10-11-21(25)24-26/h2-11,22-23,26H,12-14H2,1H3,(H,24,25)/b11-10+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FPOHNWQLNRZRFC-ZHACJKMWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Panobinostat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 349,426 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 80,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Panobinostat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Panobinostat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Hidroksaminske kiseline]] c8nhemfopl3xr1g67xa6aa58lbf78nx 0 1236830 42652223 42274968 2026-07-09T09:48:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652223 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Panuramine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Panuramin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Panuramine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 80349-58-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 72002 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 65002 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 1UWS3T8EAB | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=25 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 387,474 | smiles = O=C(NC1CCN(Cc2ccc3ccccc3c2)CC1)NC(=O)c4ccccc4 | StdInChI = 1S/C24H25N3O2/c28-23(20-7-2-1-3-8-20)26-24(29)25-22-12-14-27(15-13-22)17-18-10-11-19-6-4-5-9-21(19)16-18/h1-11,16,22H,12-15,17H2,(H2,25,26,28,29) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AQFFJGJVFJCQQL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Panuramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 387,474 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 61,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Panuramine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Panuramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Ureje]] [[Kategorija:Naftalini]] gofgltpcc9s471gyaa1x6a168wdigb5 0 1236831 42652224 42274970 2026-07-09T09:54:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652224 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Papaveretum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Papaveretum}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = AA10 | ATC_supplemental = | PubChem = 24840907 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=55 |H=62 |Cl=1 |N=3 |O=10 | molecular_weight = 960,548 | smiles = Cl.COc1ccc(Cc2nccc3cc(OC)c(OC)cc23)cc1OC.COc4ccc5C[C@@H]6[C@@H]7C=C[C@H](O)C8Oc4c5[C@]78CCN6C.CN9CC[C@]%10%11C%12Oc%13c(O)ccc(C[C@@H]9[C@@H]%10C=C[C@@H]%12O)c%11%13 | StdInChI = 1S/C20H21NO4.C18H21NO3.C17H19NO3.ClH/c1-22-17-6-5-13(10-18(17)23-2)9-16-15-12-20(25-4)19(24-3)11-14(15)7-8-21-16;1-19-8-7-18-11-4-5-13(20)17(18)22-16-14(21-2)6-3-10(15(16)18)9-12(11)19;1-18-7-6-17-10-3-5-13(20)16(17)21-15-12(19)4-2-9(14(15)17)8-11(10)18;/h5-8,10-12H,9H2,1-4H3;3-6,11-13,17,20H,7-9H2,1-2H3;2-5,10-11,13,16,19-20H,6-8H2,1H3;1H/t;11-,12+,13-,17?,18-;10-,11+,13-,16?,17-;/m.00./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OPZLTOBUFMNYKC-QGCKIASCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Papaveretum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 55 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 960,548 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 144,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Papaveretum}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Papaveretum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Izohinolini]] 6r75dbn7mz5h9hy21h0rzbhq41q0w61 0 1236832 42652225 42274971 2026-07-09T09:58:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652225 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 4-bromoamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Bromoamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Bromoamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 18455-37-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 205668 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 178189 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 61355 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=12 |Br=1 |N=1 | molecular_weight = 214,102 | smiles = CC(N)Cc1ccc(Br)cc1 | StdInChI = 1S/C9H12BrN/c1-7(11)6-8-2-4-9(10)5-3-8/h2-5,7H,6,11H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SMNXUMMCCOZPPN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Bromoamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 214,102 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Bromoamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Bromoamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] lxjlx3czkzy5bxd1xgk33ycudgirex9 0 1236833 42652232 42274976 2026-07-09T09:58:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652232 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 4-chloroamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-hloroamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Chloroamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64-12-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3127 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3015 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 358967 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=12 |Cl=1 |N=1 | molecular_weight = 169,651 | smiles = CC(N)Cc1ccc(Cl)cc1 | StdInChI = 1S/C9H12ClN/c1-7(11)6-8-2-4-9(10)5-3-8/h2-5,7H,6,11H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WWPITPSIWMXDPE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-hloroamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 169,651 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Chloroamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Chloroamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] jzkl0ysg3sdn995umr5vzf4j6bldhcs 0 1236834 42652233 42284217 2026-07-09T09:58:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652233 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 4-Chlorophenylpiperazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-hlorofenilpiperazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Chlorophenylpiperazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 38212-33-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 97478 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 87985 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |Cl=1 |N=2 | molecular_weight = 196,677 | smiles = Clc1ccc(cc1)N2CCNCC2 | StdInChI = 1S/C10H13ClN2/c11-9-1-3-10(4-2-9)13-7-5-12-6-8-13/h1-4,12H,5-8H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UNEIHNMKASENIG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-hlorofenilpiperazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 196,677 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 15,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Chlorophenylpiperazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Chlorophenylpiperazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organohloridi]] frtyo7068k6xzcxdxiahdnu8npknziu 0 1236835 42652226 42304724 2026-07-09T09:58:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652226 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 4-EtOamph.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Etoksiamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Ethoxyamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 129476-58-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 125379 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 111573 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 161985 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=17 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 179,259 | smiles = CCOc1ccc(CC(C)N)cc1 | StdInChI = 1S/C11H17NO/c1-3-13-11-6-4-10(5-7-11)8-9(2)12/h4-7,9H,3,8,12H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CCAMEVFYMFXHEN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Etoksiamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 179,259 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 35,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Ethoxyamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Ethoxyamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] jwzwjdmdmg7fzccwrzbwum2pb6e2n23 0 1236836 42652234 42274977 2026-07-09T10:07:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652234 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Parafluorofentanyl.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Parafluorofentanil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Parafluorofentanyl}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 90736-23-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62300 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56096 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 61074 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |F=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 354,461 | smiles = CCC(=O)N(C1CCN(CCc2ccccc2)CC1)c3ccc(F)cc3 | StdInChI = 1S/C22H27FN2O/c1-2-22(26)25(20-10-8-19(23)9-11-20)21-13-16-24(17-14-21)15-12-18-6-4-3-5-7-18/h3-11,21H,2,12-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KXUBAVLIJFTASZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Parafluorofentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,461 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Parafluorofentanyl}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Parafluorofentanyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 2l1885fiwig93ryiinbgamid0lufj4q 0 1236837 42652227 42279389 2026-07-09T09:58:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652227 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PFPP.svg | width = | alt = | image2 = PFPP3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Fluorofenilpiperazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Fluorophenylpiperazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2252-63-3, 64090-19-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 75260 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |F=1 |N=2 | molecular_weight = 180,222 | smiles = Fc1ccc(cc1)N2CCNCC2 | StdInChI = 1S/C10H13FN2/c11-9-1-3-10(4-2-9)13-7-5-12-6-8-13/h1-4,12H,5-8H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AVJKDKWRVSSJPK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Fluorofenilpiperazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 180,222 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 15,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Fluorophenylpiperazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Fluorophenylpiperazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 3pobryiv4yvhzf4731hm9fzcfbt6o9n 0 1236838 42652235 42284218 2026-07-09T10:09:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652235 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Parahexyl-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Paraheksil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Parahexyl}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 117-51-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 8334 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8031 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=32 |O=2 | molecular_weight = 328,488 | smiles = CCCCCCc1cc(O)c2C3=C(CCC(C)C3)C(C)(C)Oc2c1 | StdInChI = 1S/C22H32O2/c1-5-6-7-8-9-16-13-19(23)21-17-12-15(2)10-11-18(17)22(3,4)24-20(21)14-16/h13-15,23H,5-12H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OORFXDSWECAQLI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Paraheksil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,488 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Parahexyl}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Parahexyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Benzohromeni]] 0c8mxq1y3gjtokkh8cx8qwe10no7qdf 0 1236839 42652228 42274972 2026-07-09T09:58:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652228 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PIA_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Jodoamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Iodoamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 21894-72-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 123870 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=12 |I=1 |N=1 | molecular_weight = 261,103 | smiles = CC(N)Cc1ccc(I)cc1 | StdInChI = 1S/C9H12IN/c1-7(11)6-8-2-4-9(10)5-3-8/h2-5,7H,6,11H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VZPKOWYCGWOYRF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Jodoamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,103 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Iodoamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Iodoamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organojodidi]] b4193yn3qvq40grkbh0h17rgfxz9our 0 1236840 42652229 42274973 2026-07-09T09:58:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652229 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Paramethoxyethylamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Metoksi-N-etilamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Methoxy-N-ethylamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 14367-46-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 85725 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=19 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 193,285 | smiles = CCNC(C)Cc1ccc(OC)cc1 | StdInChI = 1S/C12H19NO/c1-4-13-10(2)9-11-5-7-12(14-3)8-6-11/h5-8,10,13H,4,9H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = USBWBBAUWVUJLA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Metoksi-N-etilamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 193,285 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 21,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Methoxy-N-ethylamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Methoxy-N-ethylamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] np7s9nptigllanb529l1l2s87ik728h 0 1236841 42652230 42284216 2026-07-09T09:58:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652230 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 4-Methoxymethamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Metoksi-N-metilamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Methoxy-N-methylamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3398-68-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 90766 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=17 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 179,259 | smiles = CNC(C)Cc1ccc(OC)cc1 | StdInChI = 1S/C11H17NO/c1-9(12-2)8-10-4-6-11(13-3)7-5-10/h4-7,9,12H,8H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UGFMBZYKVQSQFX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Metoksi-N-metilamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 179,259 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 21,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Methoxy-N-methylamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Methoxy-N-methylamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Psihodelični fenetilamini]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 91m771x996t7cr8gp9wpavdzin0d745 0 1236842 42652231 42274975 2026-07-09T09:58:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652231 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = MeOPP.svg | width = | alt = | image2 = MeOPP3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Para-Metoksifenilpiperazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Para-Methoxyphenylpiperazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 38212-30-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 269722 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=16 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 192,258 | smiles = COc1ccc(cc1)N2CCNCC2 | StdInChI = 1S/C11H16N2O/c1-14-11-4-2-10(3-5-11)13-8-6-12-7-9-13/h2-5,12H,6-9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MRDGZSKYFPGAKP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Para-Metoksifenilpiperazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 192,258 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 24,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Para-Methoxyphenylpiperazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Para-Methoxyphenylpiperazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] ahtkg9jcv0vjl4azo6lye8tbdw282o1 0 1236843 42652238 42274981 2026-07-09T10:13:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652238 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Paraoxon Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = Paraoxon-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Paraokson | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Paraoxon}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 311-45-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = S01 | ATC_suffix = EB10 | ATC_supplemental = | PubChem = 9395 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9026 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Q9CX8P80JW | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 27827 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 23838 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=14 |N=1 |O=6 |P=1 | molecular_weight = 275,195 | smiles = CCOP(=O)(OCC)Oc1ccc(cc1)[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C10H14NO6P/c1-3-15-18(14,16-4-2)17-10-7-5-9(6-8-10)11(12)13/h5-8H,3-4H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WYMSBXTXOHUIGT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Paraokson''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,195 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 100,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Paraoxon}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Paraoxon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Organofosfati]] 25pyb5pycxq00xa8k05yycia8xpyfft 0 1236844 42652236 42584432 2026-07-09T10:10:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652236 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Paraxazone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Paraksazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Paraxazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 26513-79-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047812 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310126 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 2H6ON8WA7L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=10 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 206,198 | smiles = NC(=O)CN1C(=O)COc2ccccc12 | StdInChI = 1S/C10H10N2O3/c11-9(13)5-12-7-3-1-2-4-8(7)15-6-10(12)14/h1-4H,5-6H2,(H2,11,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZHDATZMWGSUDMP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Paraksazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 206,198 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Paraxazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Paraxazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] s008xwb76qdoa2ucld4fdcydwmy5rab 0 1236845 42652239 42274987 2026-07-09T10:18:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652239 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pardoprunox.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pardoprunoks | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pardoprunox}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 269718-84-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6918524 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5293721 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5R72CHP32S | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=16 |Cl=1 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 269,727 | smiles = Cl.CN1CCN(CC1)c2cccc3NC(=O)Oc23 | StdInChI = 1S/C12H15N3O2.ClH/c1-14-5-7-15(8-6-14)10-4-2-3-9-11(10)17-12(16)13-9;/h2-4H,5-8H2,1H3,(H,13,16);1H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NQRIKTDKFHAOKC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pardoprunoks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 269,727 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pardoprunox}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pardoprunox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] 1vkjiwagmvhw2ctme5k3hiyyis8cq2t 0 1236846 42652187 42309537 2026-07-09T08:08:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652187 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PARGY-LAD.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PARGY-LAD | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PARGY-LAD}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106360 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>PARGY-LAD, 6-propynyl- 6-nor- Lysergic acid diethylamide, (6a''R'',9''R'')- ''N'',''N''- diethyl- 7-propynyl- 4,6,6a,7,8,9- hexahydroindolo- [4,3-''fg''] quinoline- 9- carboxamide</small> <!-- Chemical data --> |C=22 |H=25 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 347,453 | smiles = CCN(CC)C(=O)[C@H]1CN(CC#C)[C@@H]2Cc3c[nH]c4cccc(C2=C1)c34 | StdInChI = 1S/C22H25N3O/c1-4-10-25-14-16(22(26)24(5-2)6-3)11-18-17-8-7-9-19-21(17)15(13-23-19)12-20(18)25/h1,7-9,11,13,16,20,23H,5-6,10,12,14H2,2-3H3/t16-,20-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BPJKJUFQSNRQCR-OXQOHEQNSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PARGY-LAD''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 347,453 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 39,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PARGY-LAD}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PARGY-LAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkini]] [[Kategorija:Lisergamidi]] jd66xwcqnyfcu3thz2wogzfhp5m7h2n 0 1236847 42652248 42275007 2026-07-09T11:50:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652248 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pazinaclone-2d-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pazinaklon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pazinaclone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 103255-66-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 59743 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 53893 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = MHK03047IJ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=23 |Cl=1 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 478,928 | smiles = Clc1ccc2ccc(nc2n1)N3C(CC(=O)N4CCC5(CC4)OCCO5)c6ccccc6C3=O | StdInChI = 1S/C25H23ClN4O4/c26-20-7-5-16-6-8-21(28-23(16)27-20)30-19(17-3-1-2-4-18(17)24(30)32)15-22(31)29-11-9-25(10-12-29)33-13-14-34-25/h1-8,19H,9-15H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DPGKFACWOCLTCA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pazinaklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 478,928 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 84,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pazinaclone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pazinaclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Spiro jedinjenja]] [[Kategorija:Ketali]] qnec1c4p7t237da0ao7o9gy04vtw3kp 0 1236848 42652249 42289333 2026-07-09T11:50:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652249 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pazufloxacin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pazufloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pazufloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 127046-18-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA18 | ATC_supplemental = | PubChem = 65957 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4CZ1R38NDI | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=15 |F=1 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 318,300 | smiles = C[C@H]1COc2c3N1C=C(C(=O)O)C(=O)c3cc(F)c2C4(N)CC4 | StdInChI = 1S/C16H15FN2O4/c1-7-6-23-14-11(16(18)2-3-16)10(17)4-8-12(14)19(7)5-9(13(8)20)15(21)22/h4-5,7H,2-3,6,18H2,1H3,(H,21,22)/t7-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XAGMUUZPGZWTRP-ZETCQYMHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pazufloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 318,300 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 92,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pazufloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pazufloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] 4w3bdhead3yjf7gv9aewdtqfncxao76 0 1236879 42652188 42309539 2026-07-09T08:08:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652188 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PD-217,014.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PD-217,014 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PD-217,014}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 444088-20-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 26333275 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=19 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 197,274 | smiles = COC(=O)C[C@@]1(CN)C[C@H]2CC[C@H]2C1 | StdInChI = 1S/C11H19NO2/c1-14-10(13)6-11(7-12)4-8-2-3-9(8)5-11/h8-9H,2-7,12H2,1H3/t8-,9+,11- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ASBDKEXHKWHAPE-DOFRTFSJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PD-217,014''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 197,274 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PD-217,014}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PD-217,014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] hmxizn7afrob7bueefjy9xr46h1ffkq 0 1236880 42652189 42289277 2026-07-09T08:08:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652189 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PEAQX.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PEAQX | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PEAQX}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = PEAQX, NVP-AAM077 <!-- Chemical data --> |C=17 |H=15 |Br=1 |N=3 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 452,196 | smiles = CC(NC(C1=CC=CC2=NC(=O)C(=O)N=C12)P(=O)(O)O)c3ccc(Br)cc3 | StdInChI = 1S/C17H15BrN3O5P/c1-9(10-5-7-11(18)8-6-10)19-17(27(24,25)26)12-3-2-4-13-14(12)21-16(23)15(22)20-13/h2-9,17,19H,1H3,(H2,24,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SOSHPKBWLHULGP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PEAQX''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 452,196 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 138,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PEAQX}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PEAQX] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] ptlhkcpgs4bzyjxsdznxnpj319a2awm 0 1236931 42652190 42309540 2026-07-09T08:09:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652190 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-00446687_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-00446687 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-00446687}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11328898 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24669573 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=36 |F=2 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 470,594 | smiles = C[C@@H]1CN(C[C@H](C)[C@]1(O)c2ccccc2)C(=O)[C@@H]3CN(C[C@H]3c4ccc(F)cc4F)C(C)(C)C | StdInChI = 1S/C28H36F2N2O2/c1-18-14-31(15-19(2)28(18,34)20-9-7-6-8-10-20)26(33)24-17-32(27(3,4)5)16-23(24)22-12-11-21(29)13-25(22)30/h6-13,18-19,23-24,34H,14-17H2,1-5H3/t18-,19+,23-,24+,28+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WHPJOAUPIZDJNX-AARYPEPZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-00446687''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 470,594 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-00446687}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-00446687] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] c87k8ojkgi05a2o5rjt7q4r8141nw33 0 1236932 42652191 42279353 2026-07-09T08:09:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652191 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-03550096_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-03550096 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-03550096}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 910376-39-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 24857887 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=28 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 376,450 | smiles = CC(C)(C)[C@H](NC(=O)N1C(=O)N(CCC(C)(C)O)c2ccccc12)C(=O)N | StdInChI = 1S/C19H28N4O4/c1-18(2,3)14(15(20)24)21-16(25)23-13-9-7-6-8-12(13)22(17(23)26)11-10-19(4,5)27/h6-9,14,27H,10-11H2,1-5H3,(H2,20,24)(H,21,25)/t14-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GGNIFXBIJCNXCT-CQSZACIVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-03550096''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,450 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 116,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-03550096}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-03550096] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] dln0dmqei3go2iwt6vn7ym42yerjzsf 0 1236933 42652192 42279354 2026-07-09T08:09:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652192 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-04457845_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-04457845 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-04457845}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 24771824 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1651534 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=20 |F=3 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 455,432 | smiles = FC(F)(F)c1ccc(Oc2cccc(C=C3CCN(CC3)C(=O)Nc4cccnn4)c2)nc1 | StdInChI = 1S/C23H20F3N5O2/c24-23(25,26)18-6-7-21(27-15-18)33-19-4-1-3-17(14-19)13-16-8-11-31(12-9-16)22(32)29-20-5-2-10-28-30-20/h1-7,10,13-15H,8-9,11-12H2,(H,29,30,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BATCTBJIJJEPHM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-04457845''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 455,432 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 80,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-04457845}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-04457845] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Piridini]] 6ysuj7ubuusbqr54rtlkfd1lr4izlpn 0 1236934 42652193 42309541 2026-07-09T08:09:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652193 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-4800567_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-4800567 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-4800567}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1188296-52-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 53472153 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=18 |Cl=1 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 359,810 | smiles = Nc1ncnc2c1c(COc3cccc(Cl)c3)nn2C4CCOCC4 | StdInChI = 1S/C17H18ClN5O2/c18-11-2-1-3-13(8-11)25-9-14-15-16(19)20-10-21-17(15)23(22-14)12-4-6-24-7-5-12/h1-3,8,10,12H,4-7,9H2,(H2,19,20,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AUMDBEHGJRZSOO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-4800567''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 359,810 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 88,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-4800567}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-4800567] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Pirazolopirimidini]] mbttp26z49vm7rq5igulnhzl6j0719z 0 1236935 42652194 42279355 2026-07-09T08:09:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652194 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-514,273_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-514273 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-514273}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 851728-60-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11316919 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9491886 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=17 |Cl=2 |F=2 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 452,281 | smiles = CC(F)(F)CN1CCOc2c(nn(c3ccccc3Cl)c2c4ccc(Cl)cc4)C1=O | StdInChI = 1S/C21H17Cl2F2N3O2/c1-21(24,25)12-27-10-11-30-19-17(20(27)29)26-28(16-5-3-2-4-15(16)23)18(19)13-6-8-14(22)9-7-13/h2-9H,10-12H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FJMQJSUOOGOWBD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-514273''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 452,281 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-514273}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-514273] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] g0j0ch3ao6746oyb8xzn4klo7j9dtge 0 1236936 42652195 42309543 2026-07-09T08:09:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652195 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PF-592379_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PF-592,379 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PF-592,379}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10263487 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=21 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 235,325 | smiles = CCCN1C[C@H](OC[C@@H]1C)c2ccc(N)nc2 | StdInChI = 1S/C13H21N3O/c1-3-6-16-8-12(17-9-10(16)2)11-4-5-13(14)15-7-11/h4-5,7,10,12H,3,6,8-9H2,1-2H3,(H2,14,15)/t10-,12-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DFTCYTDJDXZFSK-JQWIXIFHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PF-592,379''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 235,325 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 51,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PF-592,379}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PF-592,379] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Morfolini]] [[Kategorija:Piridini]] 5onqtob3173euc3rpkbnjidhkkajrcw 0 1236937 42652196 42309544 2026-07-09T08:09:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652196 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PHA-57378_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PHA-57378 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PHA-57378}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 303798-94-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10198481 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=16 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 228,290 | smiles = C1Cc2c(CCN1)n3CCOc4cccc2c34 | StdInChI = 1S/C14H16N2O/c1-2-11-10-4-6-15-7-5-12(10)16-8-9-17-13(3-1)14(11)16/h1-3,15H,4-9H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KMVAXNRPZRSLSY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PHA-57378''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 228,290 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PHA-57378}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PHA-57378] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] hkra2896gcgbzd74o4wjsvholc59o8c 0 1236945 42652197 42274942 2026-07-09T08:09:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652197 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PIM-35_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PIM-35 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PIM-35}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 130445-55-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 195658 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 20476602 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=12 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 176,215 | smiles = COC1=CC2=CC(C)(N)N=C2C=C1 | StdInChI = 1S/C10H12N2O/c1-10(11)6-7-5-8(13-2)3-4-9(7)12-10/h3-6H,11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RXGYDFZAUULBSM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PIM-35''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 176,215 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PIM-35}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PIM-35] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] tj4a1k7ispbdewiigawlr73zfusom9h 0 1237034 42652198 42309550 2026-07-09T08:09:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652198 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PNU-181731_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PNU-181731 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PNU-181731}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 364344-56-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9794092 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=14 |N=2 | molecular_weight = 186,253 | smiles = C1Cc2cc3ccccc3n2CCN1 | StdInChI = 1S/C12H14N2/c1-2-4-12-10(3-1)9-11-5-6-13-7-8-14(11)12/h1-4,9,13H,5-8H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XORPZYQOYUSNCQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PNU-181731''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 186,253 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 17,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PNU-181731}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PNU-181731] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] 4is7owxeomu7lv74ihetmzqg8ogtlqg 0 1237035 42652199 42274946 2026-07-09T08:09:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652199 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PNU-99194A-structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PNU-99,194 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PNU-99,194}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 82668-33-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5626 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5424 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 16410 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=27 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 277,402 | smiles = CCCN(CCC)C1Cc2cc(OC)c(OC)cc2C1 | StdInChI = 1S/C17H27NO2/c1-5-7-18(8-6-2)15-9-13-11-16(19-3)17(20-4)12-14(13)10-15/h11-12,15H,5-10H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UOLJKAPABHXFRE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PNU-99,194''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 277,402 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 21,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PNU-99,194}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PNU-99,194] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indani]] ppxjj9vplgflkdgmy2rjut1thf726hp 0 1237082 42652200 42309555 2026-07-09T08:11:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652200 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PRC200 structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PRC200 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PRC200}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 20631904 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=21 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 291,387 | smiles = CNC[C@@H]([C@H](O)c1ccccc1)c2ccc3ccccc3c2 | StdInChI = 1S/C20H21NO/c1-21-14-19(20(22)16-8-3-2-4-9-16)18-12-11-15-7-5-6-10-17(15)13-18/h2-13,19-22H,14H2,1H3/t19-,20-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RSZGIFQDUIROGN-WOJBJXKFSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PRC200''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,387 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PRC200}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PRC200] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Naftalini]] fc8bfpc9rgbh5fby1681a1kzht1uskn 0 1237094 42652201 42309556 2026-07-09T08:11:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652201 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PRL-8-53.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PRL-8-53 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PRL-8-53}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 51352-88-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 39988 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=22 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 319,826 | smiles = [Cl-].COC(=O)c1cccc(CC[NH+](C)Cc2ccccc2)c1 | StdInChI = 1S/C18H21NO2.ClH/c1-19(14-16-7-4-3-5-8-16)12-11-15-9-6-10-17(13-15)18(20)21-2;/h3-10,13H,11-12,14H2,1-2H3;1H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HLBBSWSJLPLPRU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PRL-8-53''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 319,826 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PRL-8-53}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PRL-8-53] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Hloridi]] ent6n1fsuie470p7e4gd0zo8sm84jl6 0 1237098 42652202 42299618 2026-07-09T08:11:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652202 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PRO-LAD.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PRO-LAD | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PRO-LAD}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 65527-63-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 44457803 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106361 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 22258 | synonyms = <small>PRO-LAD,<br />6-propyl- 6-nor- Lysergic acid diethylamide,<br /> (6a''R'',9''R'')- ''N,N''- diethyl- 7-propyl- 4,6,6a,7,8,9- hexahydroindolo- [4,3-''fg''] quinoline- 9- carboxamide</small> <!-- Chemical data --> |C=22 |H=29 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 351,485 | smiles = CCCN1C[C@@H](C=C2[C@H]1Cc3c[nH]c4cccc2c34)C(=O)N(CC)CC | StdInChI = 1S/C22H29N3O/c1-4-10-25-14-16(22(26)24(5-2)6-3)11-18-17-8-7-9-19-21(17)15(13-23-19)12-20(18)25/h7-9,11,13,16,20,23H,4-6,10,12,14H2,1-3H3/t16-,20-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HZKYLVLOBYNKKM-OXQOHEQNSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PRO-LAD''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 351,485 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 39,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PRO-LAD}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PRO-LAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Lisergamidi]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 2mxraohb8kzdcajbr9qv12gml4gcj25 0 1237174 42652203 42274947 2026-07-09T08:11:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652203 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PRX-03140.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PRX-03140 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PRX-03140}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 869493-21-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 54677674 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21377738 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=27 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 377,501 | smiles = CC(C)N1C(=O)C(=C(O)c2ccsc12)C(=O)NCCCN3CCCCC3 | StdInChI = 1S/C19H27N3O3S/c1-13(2)22-18(25)15(16(23)14-7-12-26-19(14)22)17(24)20-8-6-11-21-9-4-3-5-10-21/h7,12-13,23H,3-6,8-11H2,1-2H3,(H,20,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SCHKZZSVELPJKU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PRX-03140''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 377,501 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 101,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PRX-03140}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PRX-03140] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] g1xsgkt5hg6g8mp7yyd0206zvoaha1z 0 1237175 42652204 42309557 2026-07-09T08:11:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652204 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PSB-SB-1202_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PSB-SB-1202 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PSB-SB-1202}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1399049-60-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 70677953 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=26 |O=4 | molecular_weight = 366,450 | smiles = CCCCCc1cc(OC)c2C=C(Cc3ccccc3OC)C(=O)Oc2c1 | StdInChI = 1S/C23H26O4/c1-4-5-6-9-16-12-21(26-3)19-15-18(23(24)27-22(19)13-16)14-17-10-7-8-11-20(17)25-2/h7-8,10-13,15H,4-6,9,14H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VZYCAUIYIZSPQY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PSB-SB-1202''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,450 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PSB-SB-1202}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PSB-SB-1202] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Kumarini]] [[Kategorija:Hromeni]] o42otnp3bq7chwwdt5m2tdpndz98npr 0 1237176 42652205 42309558 2026-07-09T08:11:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652205 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PSB-SB-487_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PSB-SB-487 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PSB-SB-487}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 70678101 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=32 |O=4 | molecular_weight = 408,530 | smiles = CCCCCCCC(C)(C)c1cc(O)c2C=C(Cc3ccccc3O)C(=O)Oc2c1 | StdInChI = 1S/C26H32O4/c1-4-5-6-7-10-13-26(2,3)20-16-23(28)21-15-19(25(29)30-24(21)17-20)14-18-11-8-9-12-22(18)27/h8-9,11-12,15-17,27-28H,4-7,10,13-14H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YNWOMOUVWNKICO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PSB-SB-487''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 408,530 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 66,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PSB-SB-487}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PSB-SB-487] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Kumarini]] [[Kategorija:Hromeni]] m1eaku1rsprs5u9e6cdjm8kgjkhpijh 0 1237178 42652206 42309559 2026-07-09T08:11:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652206 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PSN-375963-structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PSN-375,963 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PSN-375,963}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 388575-52-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2875918 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=23 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 285,384 | smiles = CCCCC1CCC(CC1)c2onc(n2)c3ccncc3 | StdInChI = 1S/C17H23N3O/c1-2-3-4-13-5-7-15(8-6-13)17-19-16(20-21-17)14-9-11-18-12-10-14/h9-13,15H,2-8H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OAVLEYPTWABFLF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PSN-375,963''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 285,384 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 51,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PSN-375,963}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PSN-375,963] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] c9w03k7skmzylfqku8hx55xxlrzcf44 0 1237179 42652207 42309560 2026-07-09T08:11:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652207 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PSN-632408-structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PSN-632,408 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PSN-632,408}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 857652-30-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11462546 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=24 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 360,408 | smiles = CC(C)(C)OC(=O)N1CCC(CC1)OCc2onc(n2)c3ccncc3 | StdInChI = 1S/C18H24N4O4/c1-18(2,3)25-17(23)22-10-6-14(7-11-22)24-12-15-20-16(21-26-15)13-4-8-19-9-5-13/h4-5,8-9,14H,6-7,10-12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LHZWKWCEAXQUMX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PSN-632,408''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,408 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 90,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PSN-632,408}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PSN-632,408] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] oksnx7gxkzg8xtuembyevvbu5z5v5mu 0 1237181 42652208 42309561 2026-07-09T08:14:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652208 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = pugnac.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PUGNAc | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PUGNAc}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 132489-69-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9576811 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=19 |N=3 |O=7 | molecular_weight = 353,327 | smiles = CC(=O)N[C@@H]1[C@@H](O)[C@H](O)[C@@H](CO)O/C/1=N\OC(=O)Nc2ccccc2 | StdInChI = 1S/C15H19N3O7/c1-8(20)16-11-13(22)12(21)10(7-19)24-14(11)18-25-15(23)17-9-5-3-2-4-6-9/h2-6,10-13,19,21-22H,7H2,1H3,(H,16,20)(H,17,23)/b18-14-/t10-,11-,12-,13-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PBLNJFVQMUMOJY-JXZOILRNSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PUGNAc''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 353,327 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 149,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PUGNAc}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PUGNAc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] cz0khzrw1sbnmwu5l7vnjqob46jdoig 0 1237183 42652209 42284193 2026-07-09T08:14:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652209 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PWZ-029_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PWZ-029 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PWZ-029}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9971547 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 45346 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 291,733 | smiles = COCc1ncn2c1CN(C)C(=O)c3cc(Cl)ccc23 | StdInChI = 1S/C14H14ClN3O2/c1-17-6-13-11(7-20-2)16-8-18(13)12-4-3-9(15)5-10(12)14(17)19/h3-5,8H,6-7H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FXIDXTIMKAEBGY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PWZ-029''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,733 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PWZ-029}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PWZ-029] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] ptb52dqwdvl8niborlctzqsu80sysfm 0 1264311 42651965 42553339 2026-07-08T21:12:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651965 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | tekst = '''Ovaj članak zahtijeva čišćenje.'''<br/>Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. }} '''New York Yankees''' (doslovno: "Njujorški [[Jenki]]ji") je [[SAD|američki]] profesionalni [[bejzbol]]ski klub sa sjedištem u [[New York|njujroškoj]] općini [[Bronx]] koji se natječe u [[American League East|Istočnoj diviziji]] [[American League|Američke lige]] (AL), odnosno [[Major League Baseball]]a (MLB). Predstavlja jedan od osam originalnih klubova AL-a, a osnovan je godine 1901. u [[Baltimore]]u kao Baltimore Orioles.<ref>{{cite web|title=Orioles Yankees Rivalry Renewed As AL East Race Winds Down|url=http://www.huffingtonpost.com/2012/09/14/orioles-yankees-rivalry-al-east-race_n_1864794.html?utm_hp_ref=sports|publisher=Huffington Post|accessdate=September 20, 2012|date=14. IX 2012}}</ref> Dvije godine kasnije klub se preselio u New York i postao New York Highlanders, prije nego što je kao službeno ime uzeo "Yankees" godine 1913.<ref name=namechanges>{{cite web|url=http://newyork.yankees.mlb.com/nyy/history/timeline1.jsp|title=Yankees Timeline 1903–1925|publisher=New York Yankees|accessdate=29. XI 2013|archive-date=2018-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020000435/http://newyork.yankees.mlb.com/nyy/history/timeline1.jsp}}</ref> Klub je u vlasništvu [[Yankee Global Enterprises]], društva s organičenom odgovrnošću kojim upravlja porodica [[George Steinbrenner|Georgea Steinbrennera]], koji je otkupio klub 1973. godine. Bivši trećeg bazan (third baseman) [[Aaron Boone]] je klupski menadžer, a opći menadžer [[Brian Cashman]]. Yankees je kao domaći teren koristio stadion [[Yankee Stadium (1923)|Yankee Stadium]] od 1923. do 1973. te od 1976. do 2008. godine. Godine 2009. se preselio na novi stadion, koji također nosi ime [[Yankee Stadium]], nakon što se prethodni bio zatvorio.<ref name=newstadiumopening>{{cite web|url=http://newyork.yankees.mlb.com/nyy/ballpark/new_stadium.jsp|title=New Yankee Stadium|publisher=New York Yankees|accessdate=July 21, 2008|archive-date=2008-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20080714113852/http://newyork.yankees.mlb.com/nyy/ballpark/new_stadium.jsp}}</ref> Klub godinama dolazi [[Popis brojaka posjećenosti Major League Baseballa|na prvo mjesto posjećenosti utakmica MLB]]. Također se smatra jednim od najuspješnijih klubova u historiji profesionalnog sporta, s obzirom da je 18 puta osvojio prvenstvo divizije, 40 puta [[Popis pobjednika Američke lige|naslov prvaka Američke lige]] i 27 [[Popis prvaka Svjetske serije|prvenstvo Svjetske serije]], a što sve predstavlja rekorde MLB.<ref name=win25>{{cite web|url=http://mlb.mlb.com/mlb/history/postseason/mlb_ws_recaps.jsp?feature=1999|title=World Series History: 1999|publisher=MLB Advanced Media, L.P.|accessdate=21. VII 2008}}</ref><ref name=Revenue>{{cite web|title=Yankee Revenue To Immediately Double In New Stadium|url=http://deadspin.com/5032845/yankee-revenue-to-immediately-double-in-new-stadium|accessdate=17. II 2009|archive-date=2017-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812212330/http://deadspin.com/5032845/yankee-revenue-to-immediately-double-in-new-stadium}}</ref> Četrdeset četiri igrača i 11 menadžera Yankeesa su ušli u [[Baseball Hall of Fame|Kuću slavnih bejzbola]], a među njima su imena kao [[Babe Ruth]], [[Lou Gehrig]], [[Joe DiMaggio]], [[Mickey Mantle]] i [[Yogi Berra]].<ref>{{cite web|title=New York Yankees Hall of Fame Register|url=http://www.baseball-reference.com/teams/NYY/hof.shtml|publisher=baseball-reference.com|accessdate=10. III 2011}}</ref> Nastojeći osvojiti prvenstva, klub je postao poznat po visokim honorarima za igrače, posebno pod bivšim vlasnikom Georgeom Steinbrennerom. Prema podacima časopisa ''[[Forbes]]'' iz 2013. godine, Yankees su najskuplji sportski klub u SAD i četvrti najskuplji na svijetu, a njegova vrijednost se procjenuje na oko 2,3&nbsp;mrld. $.<ref name="Forbes">{{cite news |url=http://www.forbes.com/sites/kurtbadenhausen/2013/07/15/real-madrid-tops-the-worlds-most-valuable-sports-teams/ |title=Real Madrid Tops The World's Most Valuable Sports Teams |date=July 15, 2013 |accessdate=6. 1. 2014|agency=Forbes| first=Kurt | last=Badenhausen}}</ref> Yankees su također poznati po fanatičnim navijačima, a oni, pak, po neprijateljstvu prema drugim klubovima MLB; [[rivalstvo Yankeesa i Red Soxa|njihovo rivalstvo sa Boston Red Soxima]] je jedno od najpoznatijih u svjetskom sportu. Od 1903. do 2019. godine, ukupni rekordni gubitak Yankeesa je 10.378–7.840 (procenat pobede od 5.70).<ref>{{cite web |title=New York Yankees Team History & Encyclopedia |url=https://www.baseball-reference.com/teams/NYY/index.shtml |website=Baseball Reference |publisher=Sports Reference LLC |accessdate=2019-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190322064908/https://www.baseball-reference.com/teams/NYY/index.shtml |archive-date=March 22, 2019 |url-status=live }}</ref> == Historija == {{main|Historija od New York Yankees}} Dok Yankees su jedan od najstarijih i najuglednijih timova profesionalnog bejzbola u Sjedinjenim Državama, njihovo porijeklo se može pratiti od prvih dana Američke Lige koja je počela 1901 godine. === Poreklo === Franšiza je počela 1901 kao '''Baltimore Orioles''', povelju ekipa Američke Ligu koji je prvo dodeljen gradu Baltimoru, Maryland. Ligu je osnovao kao glavna liga organizacija od svog bivšeg statusa regionalne manje lige te godine pod njenim predsjednikom, Ban Johnson, zbog protivljenja rivalske Nacionalne Lige u njegovim ranijim planovima da s njim posluje u prijateljskim odnosima.<ref name=":0">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=YOcPDQAAQBAJ&pg=PA115&lpg=PA115&dq=ban+johnson+reorganized+the+american+league+in+1900&source=bl&ots=s48zPRaV9T&sig=ACfU3U3Br2m0G1QohgAXk99K2vERA6Ygew&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjah5-qutfgAhXnpVkKHTnKDeIQ6AEwEXoECA4QAQ#v=onepage&q=1900&f=false|title=Old Time Baseball: America's Pastime in the Gilded Age|last=Frommer|first=Harvey|date=2016-10-01|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9781630760076}}</ref> Baltimorski tim je prihvaćen zbog opozicije koju je postavila New York Giants protiv planova lige da stave svoj tim y gradu New York.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.foxsports.com/mlb/gallery/origin-of-each-modern-era-baseball-franchise-team-110911|title=Origin of each MLB franchise|website=foxsports|date=Oct 2, 2016|access-date=2019-02-25}}</ref> Između 1901. i 1903. godine, mnogi igrači i treneri na listi Oriolesa prebacili su se u reprezentaciju Nacionalne lige, Giantsi. Na početku je novi menadžer tima bio bivši menadžer istoimenog tima iz 1899. godine, John McGraw, koji je takođe imao vlasnički udeo u mladoj ekipi, ali kako je tim zauzeo peto mesto na tabeli na kraju sezone 1901 i bio poslednji u ligi sledeće godine, uporedo sa malim brojem posećenosti, i brojnim sporovima između Johnson i McGrav zbog disciplinskih pitanja, kao i glasina o prebacivanju tima u grad New York od strane predsednika AL, kasnije je napustio klub, postajući menadžer Giantsi od Nacionalne lige i prebacio je u taj klub interesovanje svog tima.{{sfn|Fetter|2005|p=22}} Nakon toga, pridružili su mu se još neki igrači, uključujući Rogera Bresnahana i Joea McGinnitija. Nakon što su Oriolesi odustali od igre jer nisu imali dovoljno aktivnih igrača, liga je ponovo stekla potpunu kontrolu u sezoni 1902. Prema autoru Martiju Appelu, predsednik lige, Johnson, naredio je da se tim "napuni igračima koji su u osnovi određeni od strane ostalih timova kako bi se odigrao raspored".{{sfn|Appel|2012|p=5}} Da reši krizu, što je dovelo do povećanja plata profesionalnih bejzbol igrača širom zemlje, y januaru 1903 godine, održana je "mirovna konferencija" između dvije lige kako bi se riješili sporovi i pokušalo da koegzistira. Na konferenciji, Johnson je zatražio da njegov raniji plan bude odobren od strane lige kako bi stavio svoj tim u grad New York, da igra zajedno sa dva gradska tima Nacionalne lige, New York Giants i Brooklyn Dodgers.<ref name="Secyclo">{{cite web |url=http://www.sportsecyclopedia.com/al/nyyanks/yankees.html|title=New York Yankees (1903–present)|publisher=Sports E-cyclopedia|accessdate=March 12, 2009}}</ref> Bila je stavljena na glasanje i odobreno je od strane 15 od 16 vlasnika tima. Bilo je to januara 1903 godine kada je kada je tim zvanično prebačen u New York sa svojim novim vlasnicima, Frank J. Farrell i William S. Devery. Par je tim platio 18.000 USD.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xEohYBGQfEgC&pg=PA315&lpg=PA315&dq=william+s+devery+owner+of+new+york+yankees+highlanders&source=bl&ots=1fAUwpX_fc&sig=ACfU3U1XJYNqdxl859fxh3lp--srKlk_Ig&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjb_4XxwtfgAhUFrVkKHbKkBF4Q6AEwE3oECAEQAQ#v=onepage&q=william%20s%20devery%20owner%20of%20new%20york%20yankees%20highlanders&f=false|title=The Yankee Encyclopedia|last=Gallagher|first=Mark|date=2003|publisher=Sports Publishing LLC|isbn=9781582616834}}</ref> Tokom više od pola veka, kupovina franšize bila je poslednja velika promena u sastavu timova koji su činili Major League Baseball. === Idite u Nev Iork i godine kao Highlanders (1903-1912 godine) === Hilltop Park (zvanično poznat kao "American League Park"), koji je izgrađen u jednoj od najviših tačaka Gornjeg Manhattana - između 165. i 168. ulice, otvoren je tog proleća kao novi dom tima.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://patch.com/new-york/washington-heights-inwood/plaque-honors-yankees-original-washington-heights-stadium|title=Plaque Honors Yankees' Original Washington Heights Stadium|date=2018-09-21|website=Washington Heights-Inwood, NY Patch|accessdate=February 26, 2019}}</ref> Tim je dobio ime za '''New York Highlanders''', zvanično bejzbol klub "Greater New York" u poštovanju prema uspostavljenom Giantsi koji su tada bili bazirani na Polo Terenu. Navijači su verovali da je ime izabrano zbog povišene pozicije tima u Gornjem Manhattanu, ili kao potvrda škotsko-irskog nasleđa predsednika tima Josepha Gordona (Gordon Highlanders je bila poznata škotska vojna jedinica).<ref>{{cite web|url=http://sabr.org/bioproj/person/871702c7|title=Joseph Gordon - Society for American Baseball Research|publisher=}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=qGdCDgAAQBAJ&pg=PA111&lpg=PA111&dq=new+york+yankees+highlanders+name+inspired+by+team's+elevated+location+and+scottish+military&source=bl&ots=-fkpZymPxZ&sig=ACfU3U30Lf4EpSr3WzBOGrs89fEKQI2wEA&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjM_J216dngAhXm6YMKHYLdCLQQ6AEwDHoECAwQAQ#v=onepage&q=new%20york%20yankees%20highlanders%20name%20inspired%20by%20team's%20elevated%20location%20and%20scottish%20military&f=false|title=The Stupidest Sports Book of All Time: Hilarious Blunders, Bloopers, Oddities, Quotes, and More from the World of Sports|last=Petras|first=Kathryn|last2=Petras|first2=Ross|date=October 17, 2017|publisher=Workman Publishing|isbn=9781523501977}}</ref> Među novim timima stečenih igrača su bili i vanserijski igrači outfielder Willie Keeler i bacač Jack Chesbro. Prvi menadžer novog tima tokom inauguralne sezone 1903 godine bio je bivši Chicago White Sox, Clark Griffith, nezvanično, bio je i prvi kapiten novog tima. [[File:Hilltop Park 1912.jpg|desno|mini|New York igra igru u Hilltop Parku 1912. godine.|alt=A black-and-white photograph of a baseball player sliding into a base]] Tokom svoje prve pune godine u gradu, tim su obično nazivali '''Amerikancima Njujorčani''' (''New York Americans''). Tim se u časopisu Evening Journal pominjao i kao „Invaders“ (''okupatori'').<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Kk9xAwAAQBAJ&pg=PA18&lpg=PA18&dq=newspapers+initially+called+the+team+gordon's+highlanders&source=bl&ots=EPn_ERXNW7&sig=ACfU3U2WN1N8mxSI0pbXaT5CeHqbnDPQMw&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwj_sJzz6tngAhVB4IMKHX-7DwcQ6AEwDHoECAkQAQ#v=onepage&q=newspapers%20initially%20called%20the%20team%20gordon's%20highlanders&f=false|title=Pinstripe Empire: The New York Yankees from Before the Babe to After the Boss|last=Appel|first=Marty|date=May 6, 2014|publisher=Bloomsbury Publishing USA|isbn=9781620406816}}</ref> 1904. godine, sportski urednik Jim Price iz novine ''New York Press'' dao je timu novi, neslužbeni i budući stalni nadimak - "Yankees" (Yanks, sinonim za „Amerikanci“, tim što su američki leguri) - jer se bilo lakše uklopiti u naslove vesti.<ref name="Secyclo" /><ref name=":5">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=hI4rDQAAQBAJ&pg=PA17&lpg=PA17&dq=new+york+press+jim+price+coined+the+unofficial+nickname+the+yankees&source=bl&ots=X77TuFGDCK&sig=ACfU3U1e-l0Xx8us4oMDxmFvNqkei0cPvA&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjr3rTr7NngAhWE4IMKHa3qDSgQ6AEwCnoECAgQAQ#v=onepage&q=new%20york%20press%20jim%20price%20coined%20the%20unofficial%20nickname%20the%20yankees&f=false|title=Major League Baseball Organizations: Team Performances and Financial Consequences|last=Jr|first=Frank P. Jozsa|date=October 7, 2016|publisher=Lexington Books|isbn=9781498542791}}</ref> Slučajna upotreba ovog nadimka nagoveštava da je on već bio u popularnom leksikonu, iako će "Highlanders" i dalje biti glavni (i podjednako neslužbeni) nadimak još nekoliko godina. U sezonama 1904, 1906 i 1910 godina, Highlandersi su završili na drugom mestu u Američkoj Ligi.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3ebPBQAAQBAJ&pg=PA15&lpg=PA15&dq=highlanders+finished+second+in+the+AL+pennet+in+1904+1906+and+1910&source=bl&ots=lc-OSq0hqx&sig=ACfU3U3AVH-d_y5s_4rgkXZlyasjdsNbBA&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJoLro7dngAhUMiIMKHZ0EDH4Q6AEwCnoECAwQAQ#v=onepage&q=highlanders%20finished%20second%20in%20the%20AL%20pennet%20in%201904%201906%20and%201910&f=false|title=New York Yankees|last=Howell|first=Brian|date=2015-01-01|publisher=ABDO|isbn=9781629688312}}</ref> Tokom sezone 1904 godine, seme je posađeno budućim međusobnim rivalstvom kada se tim suočio sa Amerikancima Bostona (kasnije poznatim i kao Red Sox (''Crvene čarape'')) u odlučujućem delu sezone, serija je pobedjena, ali Highlanders je izgubio zastavicu lige u prvoj utakmici pet. Tokom te sezone, bacač Jack Chesbro dobio 41 utakmicu za klub kao početni bacač, jedan od mnogih rekorda koje je postavila mlada franšiza. U ovom trenutku nije postojao formalni sporazum na Svetskoj Seriji u kojem bi pobednici AL i NL igrali jedni drugima.<ref name=":4">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1994/09/11/sports/series-that-never-was-90-years-ago-event-was-canceled-because-owners-feud.html|title=The Series That Never Was; 90 Years Ago, the Event Was Canceled Because of an Owners' Feud|last=Sandomir|first=Richard|date=1994-09-11|work=The New York Times|accessdate=February 26, 2019|issn=0362-4331}}</ref> U sezoni 1910. godine, ekipa, koji je već propao kao što je prikazano 1905 i 1906, a završio je gore 1908 i 1909, što je dovelo do mnogih promena u menadžmentu, još jednom je završio na drugom mestu, ali se nije borio za ligu prvenstvo. Menadžer George Stallings i prvi bazan Hal Chase, tadašnji kapiten tima, pred kraj regularnog dela sezone, sukobio se, suočen sa protivljenjem Ban Johnsona, koji je želeo da on podnese ostavku na mesto menadžera, Stallings je kasnije podneo ostavku, a Chase je postao menadžer igrača za poslednjih 14 utakmica u sezoni.{{sfn|Appel|2012|pp=53–55}}Do naredne sezona 1912 godine, tim je završio na šestom mestu u finalnom poretku.{{sfn|Stout|2002|p=57}} Početkom sezone, prvi pod novim menadžerom Harrijem Volvertonom koji je zamenio Chasea nakon što je podneo ostavku, New York je dozvolio Giants-u da igra u Hilltop Parku nakon što je Giantsov stadion, Polo Terenu, izgoreo; aranžman je trajao do 28. juna, kada je otvorena obnovljena Polo Terenu.{{sfn|Stout|2002|p=59}} Do kraja sezone, sa rekordnih 50-102, pobjednički postotak od, 329, najniži ikada za klub, ekipa je zauzela posljednje mjesto na ljestvici.{{sfn|Appel|2012|p=61}} Nakon prvih par sezona u New Yorku, vlasništvo tima je retko ulagalo u nove igrače. Vlasničke grupe Farrell i Deveri trošile su svoj novac na lične aktivnosti kao što su kockanje, ostavljajući im malo toga da uđu u tim. Njujorški zvezdaš, Chase, često se družio sa kockarima. Autor Jim Reisler nazvao ga je "najsretnijim igračem koji je ikada igrao igru" zbog izveštaja da je učestvovao u nameštanju igara.{{sfn|Reisler|2005|p=101}} Do kasne sezone 1912. godine, klub je takođe imao poteškoća da privuče navijače u Hilltop Park.{{sfn|Stout|2002|pp=58–59}}Na kraju sezone, Farrell je tražio lokaciju za izgradnju novog stadiona za mlade franšize.{{sfn|Appel|2012|p=63}} === Novi vlasnici, novi dom i novo ime: Godine na Polo Zonoma (1913-1919 g.) === [[File:Polo Grounds after 1911.JPG|mini|Polo Zonoma (''Polo Grounds''), dom Iankija od 1913. do 1922. godine, srušen je 1964. godine, nakon što su se Mets preselili na Stadion Shea u Flushingu.]] Kasnije, od 1913. do 1922. godine, Highlanderi su delili Polo Terenu sa drugim stanarima, Giantsi od Nacionalne lige. Pre sezone 1913. godina, tim je prvi put stekao zvaničan nadimak postajući ime koje se koristilo do danas - '''New York Yankees''' (''"Njujorški Jenkiji"'').{{sfn|Worth|2013|p=203}} Pre te godine, ili "Yankees" ili "Yanks" često su se koristili od 1904 g. u novinama poput ''New York Evening Journal'' pošto je "Highlanders" teško bio da se uklopi u naslove. U to doba su takvi nadimci za profesionalne bejzbol ekipe bili uobičajena pojava.{{sfn|Stout|2002|pp=18–19, 59}}{{sfn|Appel|2012|p=18}} Već sredinom decenije vlasnici Iankeea Farrell i Deveri postali su otuđeni i trebalo im je novac, u kombinaciji sa malim finišima i neuspešnim prebacivanjem jednog od njihovih vodećih bacača u kratkotrajnu Saveznu Ligu (1914-1916 g.).{{sfn|Wiggins|2009|p=133}} Iankei su retko bili profitabilni tokom prethodnih 10 godina i nosili su dugove u iznosu od 20 000 USD do trenutka kada je tim pronašao nove vlasnike u zimu 1914. godine. {{sfn|Haupert & Winter|2003|p=92}} Novi vlasnici pronađeni za rastuću franšizu bili su magnat pivare Jacob Ruppert i bivši inženjer vojske Sjedinjenih Država Tillinghast L'Hommedieu Huston, veteran španskoameričkog rata. Prodaja novim vlasnicima završena je 11. januara 1915 g., uz kombinovano plaćanje od strane duela 460.000 dolara.{{sfn|Pepe|1998|pp=17, 19}}{{sfn|Gallagher|2003|p=318}} Da bi poboljšao tužno stanje ekipe koju je Ruppert nazvao "siročad loptačkim klubom, bez sopstvenog doma, bez igrača izvanrednih sposobnosti, bez prestiža", tim je počeo da stječe nove talente drugih timova, kao i poboljšavajući kućne uzgoje igrači. Tokom sezone 1915, tim je napravio svoju prvu veliku akviziciju, kada je doneo bacač Bob Shavkei iz Philadelphijske atletike. Ali sezona je završena Iankijima koji su postavljeni na šesto mesto, sa 69 pobeda i kod kuće i na putu.{{sfn|Stout|2002|p=68}} Bila je to sezona u kojoj se prototip uniforme nosi danas. Kod kuće, Iankees su nosili belu boju s prugama i isprepleteni logo "NY" tokom igara na Polo Terenu; ovo ostaje njihov uniformni dizajn kuće i danas. Na putu je korišćen modifikovani oblik uniformi Highlandersa iz 1913. godine, bio je siv sa rečima ''NEW YORK'' (''"Njujork"'') preko grudi, slične putne uniforme danas se nose.{{sfn|Appel|2012|pp=32–33}}<ref>{{cite web|title=Yanks to Change Jerseys to Honor Fenway|publisher=Fox Sports|date=April 18, 2012|url= http://www.foxsports.com/mlb/story/new-york-yankees-change-road-jerseys-for-first-time-celebrate-fenway-park-100-year-anniversary-041812|accessdate=October 9, 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160307112737/http://www.foxsports.com/mlb/story/new-york-yankees-change-road-jerseys-for-first-time-celebrate-fenway-park-100-year-anniversary-041812|archivedate=March 7, 2016|deadurl=no}}</ref> Nakon akvizicije trećeg bazan Franka "Home Run" Bekera iz Atletike,{{sfn|Stout|2002|pp=68–69}} Iankees iz sezone 1916 godine je imao 80 pobeda i većinu sezone se borio za zastavicu AL pre nego što je pretrpeo povrede ključnih igrača, uključujući i samog Bekera.{{sfn|Stout|2002|p=70}}Tim je završio na 6. mestu sve do kraja sezone 1917 godine, nakon toga, dok se suvlasnik Huston borio u inozemstvu kao dio američkih snaga u zapadnoj Europi tijekom Prvog svjetskog rata, Bill Donovan, menadžer kluba od 1915 g., kasnije ga je zamenio novi menadžer, Miller Huggins.{{sfn|Appel|2012|pp=84–85}}{{sfn|Stout|2002|pp=70–72}} Sledeće sezone 1918. godine tim se borio za ligaško prvenstvo u sezoni skraćenoj tadašnjim ratom koji je trajao i gubitkom mnogih njegovih igrača na vojnu službu, ali je završio na četvrtom mestu na tabeli 60-63.{{sfn|Stout|2002|pp=73–76}} Tokom izvansezone koja je usledila, sreća tima se poboljšala kada su trgovinom stekli tri igrača od tadašnjih svetskih prvaka, Crvene čarape Bostonom, outfielder Duffy Lewis i bacač Ernie Shore, koja je usledila naredne sezone, 1919. godine, trgovinom timu bostonskog bacača Carlom Mays za dva igrača i 40.000 dolara sredinom godine, trgovinom koja je dovela do spora između timova i predsednika lige, Johnson, koji se suprotstavio sporazumu, ali nije uspeo da ga blokira.{{sfn|Appel|2012|pp=90–92}} Te sezone, ukidanje plavih zakona dovelo je ekipu do igranja nedeljnih utakmica na stadionu Polo Zonoma prvi put u svojoj istoriji, a posećenost tima je porastala na oko 619.000 pristalica, što je potez koji će primorati Giantsi od Nacionalne lige da presele tim da obezbede još nedeljnih utakmica za svoje pristalice. {{sfn|Fetter|2005|p=75}}{{sfn|Fetter|2005|pp=69–72}} Na kraju te sezone, tim je završio na trećem mestu sa poboljšanim rekordom od 80–59, Mays je timu dobio novi rekord bacanja u franšizu od 9-3.<ref>{{cite web|title=1919 New York Yankees|publisher=Baseball-Reference.com|url=https://www.baseball-reference.com/teams/NYY/1919.shtml|accessdate=July 28, 2013}}</ref> Offsezona iz 1919. godine kasnije bi se pokazala kao prekretnica koju je tim čekao. === Era Babe Ruth počinje (1920-1922) === U godinama oko 1920. godine, Yankees, Crvene čarape i Beo čarape Chicago imao je dužnost.<ref>{{cite web|url=https://www.baseball-reference.com/friv/trade-partners.cgi?franch_ID_1=BOS&franch_ID_2=NYY |title=Find Franchise Trade History between Boston Red Sox & New York Yankees |publisher=Baseball-Reference.com |accessdate=July 13, 2012}}</ref> Trgovine između tri loptačka kluba antagonizirale su Ban Johnsona i timovima dobile nadimak "The Insurrectos".<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1919/08/04/archives/owners-of-yanks-to-enjoin-johnson-colonels-ruppert-and-huston-will.html | work=The New York Times | title=Owners Of Yanks To Enjoin Johnson; Colonels Ruppert and Huston Will Carry Fight for Carl Mays Into Court. Refuse To Attend Meeting Big Baseball Battle Precipitated by Ban's Belated Action Against Former Boston Pitcher. Will Enjoin President. Statement of Owners. Parting of the Ways | date=August 4, 1919}}</ref><ref name=StoutArticle>{{cite web|url=http://static.espn.go.com/mlb/s/2002/0718/1407265.html|title=When the Yankees nearly moved to Boston|publisher=ESPN|last=Stout|first=Glenn|accessdate=March 12, 2009}}</ref> To se dobro isplatilo Iankeesima jer su tokom decenije povećavali svoje plate. Sve je počelo istorijskim dogovorom koji bi zauvek mogao promeniti tim i bejzbol. Tim je 26. decembra 1919. godine sklopio sporazum sa Crvene Čarapeom o kupovini outfielder Babe Ruth za 25.000 dolara u gotovini i 75.000 dolara u menicama. Pre te kupovine od strane Iankeesa, Ruth, dok je sa Crvene Čarape, nakon 11 domaćih trka postignutih u godini pre koje je vezala Tilli Valker iz Atletike, 1919. postavila je novi domaći rekord u jednoj sezoni, sa 29.<ref name="home runs">{{cite web|title=Year-by-Year Top-Tens Leaders & Records for Home Runs|publisher=Baseball-Reference.com|url=https://www.baseball-reference.com/leaders/HR_top_ten.shtml|accessdate=August 3, 2013}}</ref> Istovremeno, tražio je novi ugovor koji će mu udvostručiti godišnju platu od 10 000 američkih dolara, što je dovelo do kupovine decembra od strane organizacije Iankees.{{sfn|Stout|2002|p=83}} Ta kupovina bila je najtalentovanija akvizicija koju je tim imao od ekipe iz Bostona, čiji je tadašnji vlasnik, Harry Frazee, trgovao ne samo onom već i ostalim igračima tima, za velike sume novca za finansiranje njegovih pozorišnih produkcija,<ref>{{cite book|last=Montville|first=Leigh|title=The Big Bam: The Life and Times of Babe Ruth|url=https://archive.org/details/bigbamlifetimeso0000mont|publisher=Random House|year=2006|pages=[https://archive.org/details/bigbamlifetimeso0000mont/page/101 101]–104|authorlink=Leigh Montville}}</ref><ref>{{cite web|url=http://sabr.org/bioproj/harry-frazee-and-the-red-sox|title=Harry Frazee and the Red Sox - Society for American Baseball Research|publisher=}}</ref> i započela je nova era istorije Iankee-a. Prema autoru Glenn Stout-u, taj posao, koji je objavljen 5. januara 1920 g., bio je rekord „najpoznatija transakcija u sportu“,{{sfn|Stout|2002|pp=81–83, 87}} a ishod te istorijske trgovine proganjao je Crvene Čarape u narednih 86 godina, raspon u kojem tim nije osvojio nijedno prvenstvo Svetske Serije.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2004/10/28/sports/baseball/red-sox-erase-86-years-offutility-in-4-games.html|title=Red Sox Erase 86 Years ofFutility in 4 Games|last=Kepner|first=Tyler|date=2004-10-28|work=The New York Times|access-date=2019-05-02|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> Ova pojava je na kraju postala poznata kao '''Kletva Bambinova''' (''Curse of the Bambino''), jer je neuspeh Crvene Čarapea i uspeh Iankija izgledao gotovo natprirodno, a čini se da potiču iz te jedne trgovine. Međutim, tek je 1990. godine Dan Shaughnessi iz novine The Boston Globe napisao knjigu sa istim naslovom kojom je prokletstvo objavljeno.<ref>{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/barrymbloom/2019/04/08/the-curse-of-babe-ruth-still-hangs-over-struggling-boston-red-sox/|title=The Curse Of Babe Ruth Still Hangs Over Struggling Boston Red Sox|last=Bloom|first=Barry M.|website=Forbes|language=en|access-date=2019-05-02}}</ref><ref>{{cite book|last=Shaughnessy|first=Dan|title=The Curse of the Bambino|year=1990|publisher=Dutton|location=New York|isbn=0-525-24887-0|authorlink=Dan Shaughnessy}}</ref> Sezona 1920, prva sa Ruth sada sa timom, bila je sezona koja je za dobro promenila bogatstvo tima.{{sfn|Appel|2012|p=95}} Kao i veština na terenu, Ruth je imala veću životnu ličnost, privlačeći njega i njegov tim ogromnu količinu štampe i pažnje javnosti.{{sfn|Appel|2012|pp=94–95, 182}} Na kraju sezone 1920 g., Iankeesi, koji su ponovo zauzeli treće mesto na tabeli Američke lige, bili su prva ekipa ikada u MLB da bi prisustvovali više od milion fanova koji gledaju njihove utakmice, tim je ukupno imao 1.899.422 pristalica na Polo Terenu.{{sfn|Appel|2012|p=100}} Te godine, u utakmici 16. avgusta protiv Indijanaca, teren od Maisa udario je Indijance kratkim stopom Rai Chapman u glavu, što je dovelo do njegove smrti; Iankees je propao nakon incidenta, dok je Cleveland uhvatio zastavicu lige, što je završilo timskim rekordom od 95 pobeda u igri. Samo u toj sezoni Ruth je pogodila 54 domaće trke, što je novi rekord, a ukupni učinak je bio drugi od Philliesa, ali viši od ostalih timova MLB.{{sfn|Stout|2002|pp=91–92}}{{sfn|Appel|2012|p=106}} Iste godine, tim se takođe uključio u još jedan spor sa Banom Johnsonom, ovog puta zbog smene postojećeg upravljačkog tela bejzbola, Nacionalnom komisijom, nakon što su se pojavili izveštaji da je Svetska serija 1919. godine popravljena. Jedno vreme se pričalo o prelasku Yankija u Nacionalnu ligu, dok je tim podržao još 10 timova, uključujući čitavu iz NL, formiranje tročlanog nacionalnog odbora koji bi upravljao celom MLB-om i čiji su članovi izabrani izvana bejzbol, što je dovelo do imenovanja prvog nacionalnog komesara, Sudija Kenesaw Mountain Landis, koji je funkciju preuzeo 12. novembra 1920 godine.{{sfn|Appel|2012|p=108}} Njegova veština i šarm dopadli su se velikim segmentima stanovništva Njujorka; Stout je napisao da je "pripadao svima." Do trenutka kada je okončana njegova karijera, Babe Ruth je postigla 659 trčanja kod kuće i postigla 1,959 trčanja; Obe ocene su timski rekordi od 2018. On je drugi u klupskoj istoriji sa 1.978 trčanja i upisao je 2,518 pogodaka kao Iankee, treći na timskom spisku svih vremena, igrao je u četiri ekipe šampionata u Svetskoj seriji.<ref>{{cite web|title=New York Yankees Top 10 Batting Leaders|publisher=Baseball-Reference.com|url=https://www.baseball-reference.com/teams/NYY/leaders_bat.shtml|accessdate=August 16, 2013}}</ref> New York je 13 od 15 sezona Ruth sa timom bio lider prisustva u celoj američkoj ligi; Iankees su takođe postali solidno profitabilni, zarađujući preko 370.000 dolara 1920. godine i ostajući u crnom do kraja dekade.{{sfn|Haupert & Winter|2003|pp=94–96}} Njegovo mnoštvo domaćih trčanja pokazalo se toliko popularnim da su Iankees počeli privlačiti više ljudi nego njihovi parovi iz Nacionalne lige, Giants, koga su zajedno delili na Polo Zonoma.<ref name=StoutArticle/> Kao rezultat sve veće popularnosti, Giants, na čelu sa tadašnjim vlasnikom tima Charlesom Stonehamom, odlučili su da nastave sa planiranim uklanjanjem svojih partnera iz američke lige sa stadiona,{{sfn|Fetter|2005|pp=75, 78–79}} ali su je u tome sprečili, što je kasnije rezultiralo davanje u zakup daje još dve godine Yankijima na njihovom stadionu, kako su se dogovorili i vlasnici ekipe i Iankiji, bez izlaganja posle sezone 1922. godine.{{sfn|Stout|2002|p=91}}<ref>{{cite news|last=Harper|first=John|title=A Real Home Opener: Classic Moment 10 – April 18, 1923|work=New York Daily News|date=April 15, 2003|url=http://www.nydailynews.com/archives/nydn-features/real-home-opener-classic-moment-10-april-18-1923-article-1.671756|accessdate=January 26, 2019|archive-date=2019-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20190823074927/https://www.nydailynews.com/archives/nydn-features/real-home-opener-classic-moment-10-april-18-1923-article-1.671756|dead-url=yes}}</ref> Iankees je sezonu 1921. godine, u kojem je započeo period od 44 godine u kojem su Iankees, prema autoru Richarda Vortha, "najveće pobedničko pobedničko 'carstvo u sportu", započeo prvom generalnim menadžerom tima, bivšim menadžerom Crvene Čarapeom Ed Barrow, koji je sklopio brojne trgovine sa svojim bivšim klubom, uključujući i jednu odmah posle odlaska, koja je dovela lovaca Vallija Schanga i bacača Vaite Hoit u klub u usponu.{{sfn|Stout|2002|pp=93–96}}{{sfn|Worth|2013|p=206}} Ruth je nadmašila vlastiti rekord pogodivši 59 domaćih trka i vodila cijelu MLB sa .512 markom za sezonu.{{sfn|Appel|2012|pp=112–113}} Na kraju regularnog dela sezone, prvi put u svojoj istoriji, kao šampion američke lige, osigurao je kvalifikaciju svojoj prvoj Svetskoj Seriji sa 98 pobeda u igri, sa razlikom 4 1⁄2 igre nad Clevelandom. Ali Iankeesi, koji su dominirali u prve dve utakmice od ukupno devet, na kraju su poraženi od Giants-a koji su dobili pet preostalih utakmica. Ruth je pretrpela infekciju ruke, što mu je ograničilo vreme igranja u kasnijem delu serije. {{sfn|Pepe|1998|p=27}} On i napadač Bob Meusel učestvovali su u izložbenim igrama tokom van sezone, kršeći pravila MLB-a zabranjujući igračima da timovi koji su pobedili u zastavicama da koriste barnstorming nakon Svetske serije. Sezonske suspenzije smatrane su mogućnošću, ali Landis je odlučio da suspenduje par na šest nedelja u sezoni 1922 g., u samoj sezoni u kojoj je započela gradnja na onome što će biti njihov budući stadion.{{sfn|Appel|2012|p=118}} Taj tretman divova u prethodnoj sezoni naterao je jenke da nastave planiranu izgradnju novog stadiona te godine, kada su nabavili plac u Bronku nedaleko od i ispred vidokruga, Coogan's Bluff, koji je samo miljama udaljen od tadašnjeg trenutnog stadiona, Polo Zonoma.{{sfn|Fetter|2005|pp=79–81}} Dok je gradnja stadiona počela 22. maja 1922. godine, Iankeesi su već bili jedna od najboljih sezona do sada i pojavili su se još jednom u zaključku regularnog dela sezone kao šampionski tim Američke lige sa 94 pobede u igri, koji završava ispred St. Louis Browns-a. U Svetskoj seriji Iankei su se ponovo suočili s Giants-ovima u meču za Nev Iork; serija se promenila u format najboljeg od sedam te godine. Giants je pobedio Iankeese u pet utakmica, uključujući i onu koja je završila neodlučeno kad je suspendovan zbog mraka.{{sfn|Stout|2002|pp=102–103}} === Novi stadion, Ubica za red i prve pobede u Svetskoj seriji (1923-1928 g.) === [[File:Yankee Stadium,1920s.jpg|mini|Glavni ulaz na stari Stadion Iankee tokom 1920-ih]] Sezona 1923. godine je započela uvodnom igrom u njihovom tada novom domu, Stadionu Iankee, 18. aprila, u prisustvu guvernera države Njujork Al Smitom koji je tog dana bacio prvi meč direktno u rukavicu lovaca Valli Schang-a, pobedom od 4-1 nad svojim rivalom, Crvene čarape, s tim što je Ruth postigla prvu domaću vožnju u onome, trkački trčanje kući na desnoj strani stoji, što bi se moglo nazvati "Kuća da je Ruth izgrađen" napisao ni manje ni više nego sportski pisac Fred Lieb iz novine ''New York Evening Telegram''. {{sfn|Carino|2004|p=52}} <ref>Slayton, Robert A. (2001), ''Empire Statesman: the rise and redemption of Al Smith'', [[Free Press (publisher)|The Free Press]], New York ({{ISBN|0-684-86302-2}}), pp. 229–230</ref> Novi stadion, koji je bio trostruka paluba, prvobitno je osmišljen da primi više od 55 000 gledalaca; kasnije je mogla da drži preko 70.000 u jednoj igri.{{sfn|Stout|2002|pp=96–97}} Sumnje koje su drugi imali o tom timu i njegovom mestu na bejzbol sceni Njujorka, sada su počele da blede jer je novi stadion bio svedok uspona tima još jednom na šampionat Američke lige treću godinu zaredom, jer je redovna sezona dolazila do kraj. Te godine i sama Ruth je doživela preporod nakon što je dobila vokalne kritike za svoj nastup na Svetskoj seriji iz 1922. godine. Podelio je prednost MLB-a sa Cy Williams pogodivši 41 domaću trku i imao je najbolji uspeh u karijeri .393; njegov nastup dobio mu je nagradu za najvrednije igrače (MVP), ali nije osvojio batinsku titulu.<ref>''Baseball's Top 100: The Game's Greatest Records'', p.36, Kerry Banks, 2010, Greystone Books, Vancouver, BC, {{ISBN|978-1-55365-507-7}}</ref>{{sfn|Stout|2002|pp=97, 103–105}}<ref>{{cite web|last=Axisa|first=Mike|title=Happy 95th Anniversary: Red Sox Complete Sale of Babe Ruth to Yankees|publisher=CBS Sports|date=January 5, 2015|url=http://www.cbssports.com/mlb/eye-on-baseball/24937337/happy-95th-anniversary-red-sox-complete-sale-of-babe-ruth-to-yankees|accessdate=November 11, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150110010339/http://www.cbssports.com/mlb/eye-on-baseball/24937337/happy-95th-anniversary-red-sox-complete-sale-of-babe-ruth-to-Yankees|archivedate=January 10, 2015|deadurl=no}}</ref> Budući da su još jednom šampioni američke lige, Iankei su se takmičili u Svetskoj seriji za drugu godinu zaredom, u kojoj je Ruth postigla tri domaća kola kako bi pomogla timu da osvoji svoj prvi šampionat pobedivši u šest utakmica. U toj seriji, napadač Casei Stengel iz Giants-a pogađa u dve od prve tri utakmice Svetske serije, ali Iankees je prevladao.{{sfn|Stout|2002|pp=105–108}} Izvan terena, Ruppert je donio Hudson-ov udio u vlasništvu organizacije Iankees za 1.250.000 dolara, postajući tako puni vlasnik tima.{{sfn|Haupert & Winter|2003|p=93}} Sledeće dve godine, Iankiji nisu napredovali u svetskoj seriji, do sezone 1925 g., tim je završio na sedmom mestu ukupnog poretka američke lige.{{sfn|Stout|2002|pp=111–113}} Te godine obeležile su poslednji poraz sezone do 1965. godine; 39-godišnja linija pobedničkih sezona je rekord MLB.<ref>{{cite web|title=Mark Teixeira Hits Walk-Off Slam, But Red Sox Clinch With Jays' Loss|publisher=ESPN|agency=Associated Press|date=September 29, 2016|url=http://www.espn.com/mlb/recap?gameId=360928110|accessdate=March 19, 2017}}</ref> Ali te sezone debitantski nastup buduće ekipe legende doživeo je u prvom bazanu Lou Gehrig. Debitovao je te godine, zaradio mesto u veznom redu od koga se ne bi odrekao skoro 15 godina, tada beležene uzastopne igre odigrale su se u nizu.{{sfn|Appel|2012|pp=142–143, 212}} Pre nego što je započela sezona 1926. godine, Iankees je uneo više izmena u spisak ekipa, ojačavši svoju bazu talenta za bolje šanse za osvajanje šampionata. Jedan od onih koji su se pridružili te godine bio je napadač Toni Lazzeri, koji je proveo više od decenije kao deo tima. Performanse Nev Iorka na terenu nadmašile su predsezonska očekivanja, a pobednički niz od 16 utakmica u maju dao je ekipi znatne prednosti. Sa konačnom razlikom od tri utakmice nad Indijancima, tim je još jednom ušao u Svetsku seriju kao šampionski tim američke lige.{{sfn|Stout|2002|pp=116–118}} Pobijedivši u tri utakmice protiv Kardinala i izgubivši dvije, na kraju je tim izgubio u finalnoj utakmici, a konačni ishod bio je neuspjeli pokušaj ukradene baze Ruth, koja je postigla četiri domaća trčanja.{{sfn|Enders|2007|pp=68–69}} Gehrig, Ruth i Lazzeri činili su jezgru u kojoj je tim dominirao profesionalnim bejzbolom do druge polovine 1920-ih. Do 1927. godine, Iankei su još jednom potvrdili svoju dominaciju u američkoj ligi. Njihov sastav, koji je obuhvatao imena poput Ruth, Gehrig, Lazzeri, Meusel, Mark Koenig i Earle Combs, bio je poznat pod nazivom '''Red za ubica''' (''Murderers' Row'') zbog njegove snage udaranja. Zaista, tim iz 1927. godine, postavivši tako izuzetnu oznaku ne samo zbog svojih veština udaranja, već i zbog bacanja i vođenja terena, uvršten je među sjajne timove u istoriji bejzbola.<ref>"Tom Verducci's Top 10 Teams of All Time". SportsIllustrated.com https://www.si.com/mlb/photos/2010/03/30tom-verduccis-top-10-teams-of-all-time/1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190829161038/https://www.si.com/mlb/photos/2010/03/30tom-verduccis-top-10-teams-of-all-time/1 |date=2019-08-29 }}</ref><ref>"The Best Major League Baseball Team Ever from 1902–2005". BaseballAlmanac.com. http://www.baseball-almanac.com/articles/best_major_league_teams_ever.shtml</ref><ref name="Bryson2013">{{Citation |last=Bryson |first=Bill |year=2013 |title=[[One Summer: America 1927]] |authorlink=Bill Bryson |publisher=Doubleday |isbn=978-0767919401 |oclc=841198242 }}</ref><ref name="1927best">{{cite web |url = http://www.baseballhalloffame.org/history/2002/1927_murderers_row.htm |title = 1927 "Murderers' Row" New York Yankees: No Team Has Ever Been Better|publisher = National Baseball Hall of Fame|first = Leonard|last = Koppett|accessdate = July 22, 2016 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070407214215/http://www.baseballhalloffame.org/history/2002/1927_murderers_row.htm |archivedate = April 7, 2007}}</ref> Osvojili su zastavicu lige sa neverovatnih 110 pobeda, što je slomilo prethodnu američku ligu od 105 (postavljenu u Boston Red Sox iz 1912. godine) i ostaće jednosezonski rekord američke lige, sve dok je nisu srušili Klivlendanski indijanci 1954. godine.{{sfn|Graham|1948|p=133}}. Pre nego što su osvojili prvenstvo tog septembra, Iankei su početkom maja zauzeli prvo mesto na tabeli, a krajem juna postavili su rekord od 49-20, što im je dalo veliko vođstvo u tabeli AL-a, a bilo je nezaustavljivo posle, što je kasnije dovelo do njihove kvalifikacije za Svetsku seriji još jednom.{{sfn|Stout|2002|pp=122, 126–128}} Ovo je bila prva godina da su Iankei priznali nadimak svog tima u uniformama, iako u cestovnim uniformama. Njihove kućne uniforme ostale su bez ikakvog logotipa, osim "NY" na kapama. Ruth i Gehrig obojica su dosegli rekordne brojeve rome u toku te godine. Za Ruth je postigao 60, što je rekordni plasman u ligi koji bi ostao dugih decenija.<ref name="home runs" /> U međuvremenu, Gehrig je postigao 47 domaćih trka te godine, a svojih 175 RBI-ja je osvojio američku ligu, za ove podvige osvojio je svoju prvu nagradu za najvrednijeg igrača AL-a.{{sfn|Trachtenberg|1995|p=158}}U Svetskoj seriji, Iankei su osvojili prvenstvo još jednom, pomestivši seriju protiv protivnika Nacionalne lige, Pittsburgh Piratesa, u 4 utakmice. Serija je završena pobedom Iankee-a na gostovanju kod kuće zbog trkača koji je postigao pogodak na divljem terenu u finalnom inningu, što se jedino dogodilo u istoriji bejzbola.{{sfn|Stout|2002|pp=131–134}} Da bi započeli sezonu 1928. godine, Iankees je trčao 34–8 i preuzeo značajne prednosti. Atletika ih je potjerala za zastavicu AL-a krajem sezone, ali Nev Iork je još jednom osvojio naslov prvaka. Tu sezonu će obeležiti smrt bacača Urban Shocker umro je u septembru zbog komplikacija od upale pluća, baš kao što je tim ubrzavao put ka još jednom šampionatu. Suočili su se sa Svetskom serijom kasnije te godine, prvaci Nacionalne lige, Kardinali Saint Louis, i nakon četiri direktne igre, pomestili su tu seriju da bi osvojili šampion. Polazeći od regularnog dela sezone sa 54 kola, Ruth je imala još tri i prosek od .625 u seriji, dok je Gehrig pogodio .545 sa četiri za ukupno 27.{{sfn|Stout|2002|p=135}} === Period McCarthy i poslednje godine Ruth (1929-1935) === U vreme kada je sezona 1928. počela za Iankeese, već su postojale ogromne kritike od strane navijača ostalih timova u ligi. Ovi navijači su oduzeli dominaciju ekipe, osvojivši tri izravne zastavice američke lige i dva prvenstva Svetske serije. Odlučan da zadrži status tima i novostečenu sportsku slavu, Ruppert je odbio da izvrši zahteve navijača da "razbiju Iankeese" i izbegao je kritičare koji su želeli da razdvoji dinamički duo tima, Ruth i Gehrig, prodajući kasnije drugom tim.{{sfn|Graham|1948|p=151}} Počevši od 16. aprila te godine, Iankees je stavio brojeve dresa igrača na leđa svojih belih kućnih i sivih putnih uniformi, čime su postali prvi MLB tim koji je trajno postavljao brojeve igrača u svojim uniformama.<ref>Numbelivable!, p.89, Michael X. Ferraro and John Veneziano, Triumph Books, Chicago, Illinois, 2007, {{ISBN|978-1-57243-990-0}}</ref> Ali Atletika je nastavila, uskraćujući timu zastavicu i šansu da se plasira na treće mesto u Svetskoj seriji, i tako je tim završio sezonu na drugom mestu u finalnom poretku. 25. septembra iste godine umro je prvi menadžer tima, Miler Huggins, a na tom mestu ga je nasledio Art Fletcher.{{sfn|Pepe|1998|p=46}} Bob Shawkey preuzeo je menadžment u sezoni 1930 godine, ali tim je završio na tabeli na trećem mestu. {{sfn|Appel|2012|pp=164–167}} 1931. godine započinje tim što je imenovao novog menadžera koji će zameniti otpuštenog Shavkeija, Joea McCarthija, koji će predvoditi uzde franšize. U svojoj prvoj sezoni kao menadžer ekipe, tim je osvojio 94 utakmice, ali je završio na drugom mestu iza Atletike.{{sfn|Appel|2012|pp=167–168, 172–73}} Ovaj tim je značajan po tome što drži rekorde moderne MLB za timove ostvarene u sezoni sa 1,067 (6.88 po proseku igre). McCarthijev tim prolazio je prelaz iz godina Ubica; među novim igračima koji su dodali te godine su Bil Dickey, koji je prvi put igrao za Iankees 1928. godine, i bacači Red Ruffing i Lefty Gomez.{{sfn|Appel|2012|pp=161, 169–170}} Ruffing, koji je imao rekordnu stopu od 39 do 96 sa Crvene Čarape-om pre nego što je prebačen u Nev Iork, završio je 231–124 u karijeri kod Ienkija.{{sfn|Surdam|2011|p=135}} Takođe, prvi bazan Lou Gehrig postavio je rekord američke lige vozeći se u 184 vožnje, oborivši sopstveni rekord od 175 postavljenih 1927. godine. Tokom sezone 1932. godine, Iankeesi, pod vodstvom menadžera McCarthija, postali su prvak američke lige sa 107 pobeda, dovoljno za vođstvo lige u 13 utakmica nad Atletikom i ponovo su se vratili u Svetsku seriju.{{sfn|Pepe|1998|p=47}} Oni bi ušli u postsezonu kao prva ekipa u istoriji MLB-a koja je prošla čitavu sezonu a da ne budu isključeni. Tog oktobra pobedili su Chicago Cubs u četveronošnoj igri, što bi bilo zapaženo da će biti poslednja svetska svetska serija koju je Babe Ruth igrala kao deo Iankeesa. Gehrig je imao tri domaća trčanja, osam RBI-ja i prosečan prosek od 5,029 za seriju, dok je Ruth doprinela par domaćih trka u trećoj utakmici na Vriglei Field-u u Chicago. Drugi od Ruthinih trka u kući bio je njegov "zvani hitac" (''called shot''); nakon što je pokazala prema centralnim tribinama, prema nekim izveštajima za štampu posle utakmice, Ruth je domaćini prekinula 4-4 u petom iningu. Iako se izveštaji o incidentu veoma razlikuju, autor Eric Enders nazvao je domaću trku „hitom koji se najviše razgovarao u istoriji bejzbola“.{{sfn|Enders|2007|pp=78–79}} Tokom sredine regularne sezone, Gehrig je postao prvi igrač bejzbola u 20. veku koji je pogodio četiri domaća trčanja u jednoj utakmici (što je bilo 3. juna iste godine).<ref>''Great Baseball Feats, Facts and Figures'', 2008 Edition, p. 258, David Nemec and Scott Flatow, A Signet Book, Penguin Group, New York, {{ISBN|978-0-451-22363-0}}</ref> Prvi spomenik mnogih koji je postavljen na terenima stadiona postavljen je 20. maja, u čast pokojnom upravniku Milleru Hugginsu, koji je bio odgovoran za pobede ostvarene tokom 1920-ih i izgradnju stadiona. Do 1933. godine, baš kao što su njihove finansije bile opterećene velikom depresijom, Iankees su počeli da smanjuju svoje plate. Bez obzira na to, na sastav tima je minimalan uticaj u odnosu na Atletiku, koji su bili prinuđeni da prodaju ključne igrače kako bi smanjili svoje troškove.{{sfn|Surdam|2011|pp=86–87}} Do 1935. godine, nakon pada performansi sa timom u sezonama 1933. i 1934. godine, u kojima su Iankei zauzeli drugo mesto u ukupnom poretku lige, Ruth je zvanično oslobođena od organizacije Iankees u kasnu zimu 1935. godine. Do tada, stari igrač je takođe predstavljali su tim u prvim izdanjima ljetne igre All Star MLB (1933. i 1934 godine). Uz dobru notu, Lou Gehrig je osvojio nagradu Triple Crown 1934. godine, a sledeće godine je postavljen za devetog kapitena ekipe od strane tima koji je video njegove liderske veštine od vitalnog značaja za vođenje igrača ovog tima u narednim godinama.{{sfn|Surdam|2008|p=821}} Iankees su 1935. godine ponovo završili na drugom mestu iza Tigrova Detroit u sezoni u kojoj je bio svedoci centralnog veznjaka Earle Combsa da igra poslednje utakmice sa ekipama. Njujork je počeo da vidi rezultate inicijative za kupovinu timova manje lige u nastojanju da smanje troškove dobijanja igrača; nakon što su kupili svoj prvi malonogometni klub 1929. godine, Iankees je imao sistem od 15 ekipa do 1937. Igrači razvijeni u sistemu farmi ušli su u Iankee liniju početkom sredinom 1930-ih, a početkom 1960-ih ovo je ostalo primarna akvizicija igrača metod. Joe DiMaggio, nasljednik Ruthinih dana slave, uskoro bi bio spreman da postane diplomski rad takvog sistema, tokom sezone 1934. godine potpisao se za klub manje lige pridružen timu u San Francisku, Seals. {{sfn|Stout|2002|pp=148, 161–162}} McCarthi je radio na regulisanju ponašanja igrača u oblastima kao što su mentalni fokus i odijevanje van terena; Iankiji su stekli "korporativni imidž" koji su zadržali dugi niz godina.{{sfn|Costa, Huber & Saccoman|2012|p=19}} === Obnovljena dominacija profesionalnog bejzbola (1936-1941 godine) === Iankees je započeo sezonu 1936. godine novim amaterskim slobodnim agentom, Billiem Johnsonom. Ali upravo je Joe DiMaggio postao zvezda u usponu u timu, napravivši prvu veliku ligašku utakmicu sa klubom 3. maja te godine. Do kraja te sezone, rastući rookie imao je prosek od .323, 29 trčanja kod kuće i 125 RBI. Gehrig je za svoju sezonu osvojio nagradu MVP AL, u kojoj je pogodio 49 domaćih trka u karijeri, sa prosečnim prosekom od .354 i 152 RBI. Pored toga, Toni Lazzeri je postao prvi igrač koji je postigao dva grand slama u jednoj utakmici, 24. maja, i to prvi put kada je to ikada učinjeno na nivou velike lige. Iza ovih nastupa, Iankees su imali sezonu 102 pobede i osvojili su zastavicu Američke lige, a suočeni sa još jednom Giantsima iz Nacionalne lige u Svetskoj seriji, pobedili su potonju sa 4 pobede u igri i 2 poraza.{{sfn|Appel|2012|pp=187–188, 190–192}} Nakon druge uzastopne redovne sezone od 102 pobede i još jednog uzastopnog šampionata AL u sezoni 1937., Iankei su ponovo pobedili Giantsi u seriji - ovog puta pobedivši 4-1.{{sfn|Appel|2012|pp=193, 195}} Te sezone došlo je do značajnih promena u rasporedu Stadiona Iankee, pošto su izgrađeni betonski izbeljivači koji zamenjuju staru drvenu konstrukciju, značajno smanjujući kavernoznu "dolinu smrti" levog centra i centra, iako je to područje ostalo zastrašujuća meta desničarske moći napadači kao što su Joe DiMaggio i drugi. Sledeće sezone, 1938. godine, Iankees su dobili još jednog novog igrača u maloljetnom ligu Mila Candinija. U jeku regularnog dela sezone, uprkos padu Gehrigovih učinaka udaraca, tim koji je tokom sezone imao 48 pobeda u 61 utakmici tokom jednog odseka osvojio je ligaški šampionat, a kasnije je pomerio Cubs u Svetskoj Seriji, osvajanje šampiona treću godinu zaredom, u prvoj za bilo koji tim MLB. Finansijski, položaj kluba se popravio u odnosu na raniju deceniju; nakon objavljivanja neto gubitka od oko 170.000 dolara od 1931. do 1935. godine, tim je tokom naredne četiri godine pod Ruppertovim predsedništvom zaradio preko milion dolara.{{sfn|Surdam|2008|pp=821, 823}} Iankees je započeo sezonu 1939. godine pod novim predsednikom Edom Barrovom, koji je preuzeo vlast nakon prolaska Rupperta tokom offsezone, dok su njegova porodica i imanje zadržali vlasništvo nad timom. To je takođe prvi put da su se timske igre emitirale na radiju slušaocima u metropolitanskom području Njujorka, a Mel Allen je radio na štandu za emitovanje prvu od mnogih sezona kao glavni komentator igre ''play-by-play'' rekordnih 25 godina. Ali to bi ujedno bio i poslednji veteran Lou Gehrig, prvi bazan u više godina. Nakon što je loše započeo godinu, završio je niz od 2.130 uzastopnih odigranih utakmica; kasnije mu je dijagnostikovana amiotrofična lateralna skleroza, što ga je prisililo da se povuče javnim ceremonijom koja je zakazana na stadionu 4. jula iste godine, tog kasnog proleća zamenio ga je u ulozi Babe Dahlgren.{{sfn|Pepe|1998|p=52}} Uprkos gubitku od Gehriga, Nev Iork je napustio tim koji je 1939. godine objavio 106 pobeda, što je 17 više nego drugoplasirani tim. DiMaggio je imenovan za MVP lige; vodio je AL u proseku (.381) i bio je drugi na RBI (126). Ruffing je vodio Iankejske igrače s 20 pobjeda. Takođe bi bilo upamćeno da će na stadionu biti prvi put u svojoj istoriji domaćin MLB All Star Game. Pisci su odali priznanje Iankeeima iz 1936–39 za uspeh u regularnoj sezoni i igranju Svetska serije; Stout je napisao da je odred iz 1939. bio "veličanstven", te da je njihova kampanja bila "potpuno bez drame" pored Gehrigovog odlaska iz tima.{{sfn|Stout|2002|p=177}} Tim iz 1939. godine jedan je od samo tri Iankeesova timova koji su ikada završili regularnu sezonu sa preko .700 pobedničkih procenata i vodili ligu u postignutim trkama i najmanje dozvoljenih trka, a nakon još jednog prvenstva, postao je predstavnik Američke lige do Svetska serija te godine, pobedivši je ponovo u četvoronoćnom meču protiv šampiona Nacionalne lige te godine, Cincinnati Reds.{{sfn|Appel|2012|pp=212, 214}} Oni su zaključili Svetsku seriju kao prvi tim koji je osvojio četiri prvaka. Iankeesov šampionat završio je u sezoni 1940; tim je imao 18 gubitaka više u odnosu na prethodnu sezonu i završio je na drugom mestu, dve utakmice iza Tigrova.{{sfn|Stout|2002|pp=177–178}} Iankees su započeli sezonu 1941. godine sa čvrstom odlučnošću da osvoje šampionat, što su i učinili, završivši sezonu na prvom mestu iza svojih rivalskih liga, Crvenih čarapa. Ali više će biti upamćen srednji vek trajanja centralnog trenera Joea DiMaggia, koji je završen na 53 utakmice, a počeo je 15. maja tokom utakmice protiv Beo čarape, a zaključen je 17. jula, kada DiMaggio nije uspeo da zabeleži pogodak tokom utakmice protiv Indijanaca na Stadionu Klivlendu.{{sfn|Pepe|1998|pp=59–66}} Kako su se Sjedinjene Države približile ratu, DiMaggio je pogodio naciju i postao deo bejzbolske istorije. Taj vrhunac je podstakao snažnu timsku kampanju koja je završila sa još jednim prvenstvom u Američkoj Ligi. Tog oktobra, ekipa se hrabro borila u Svetskoj seriji pobedivši Dodgere Brooklynu pet utakmica (četiri pobede i jedan poraz). U 4. igri, Iankei su u devetoj gužvi zaostali 4-3 i bili su na ivici poraza kada je Tommi Henrich pogodio; Dodirni hvatač Mickei Oven nije mogao na teren, dozvoljavajući Henrichu da dođe do baze. Započelo je četvorostruko vođenje meča koji je pobedio i koji je završio pobedom za tim. Sledećeg dana, na 5. utakmici u nizu, Iankiji su pobedili, osvojivši svoje prvenstvo protiv budućeg rivala u sportu.{{sfn|Enders|2007|pp=100–101}} Međutim, sezona 1941. godine takođe bi bila zapamćena pošto je tim tugovao tog juna zbog prolaska Lou Gehriga, koji je dao svoj deo u dugoj istoriji tima. Tokom leta, tim je u znak sećanja podigao drugi spomenik na polju Stadiona prisjećajući se mnogih sezona koje je igrao. === Drugi svetski rat i novo vlasništvo (1942-1947. godine) === Iankei su 1942. godine započeli snažno raspoloženje, uprkos neprekidnim neprijateljstvima Drugog svetskog rata koji je započeo tokom medsezone. Od 1942. do 1945. mnogi igrači Iankeea, uključujući Joe DiMaggio, Phil Rizzuto i Iogi Berra, služili su u uniformi kao deo oružanih snaga Sjedinjenih Država. Pod McCarthijevim vodstvom, tim je osvojio zastavicu Američke lige, samo da bi u Svjetskoj seriji izgubio od Kardinala, što bi bio žalosni kraj finalne sezone za dugogodišnju bacač Veron Lopez. Bio je to prvi poraz u nizu u više godina, pošto je izgubio titulu u 5 utakmica.{{sfn|Appel|2012|pp=225–230}}{{sfn|Enders|2007|p=101}} Do 1943. godine ekipa je ponovo osvojila ligaški šampionat i pobedila Kardinale u Svetskoj seriji sa 4 pobede i porazom u 5 utakmica. Spud Chandler postao je najstariji igrač u 20. veku koji je osvojio nagradu za najvredniju MVP u lige. Nakon snažnih završetaka u poslednjim godinama rata, ali bez ikakvih prvenstava (3. mesto 1944. i 4. mesto sledeće godine, 1945), grupa koju čine Larry MacPhail, Dan Topping i Del Vebb kupili su Iankees, njihov stadion i timove manjinskih liga franšize za 2.800.000 USD.{{sfn|Graham|1948|p=288}} Do 1946. godine, kako je doba McCarthija okončana ostavkom na menadžersko mesto, navijači su se prebacili na novouređeni teren stadiona, koji je uključivao i svetlosne instalacije koje su omogućile da se noćne igre prvi put tamo održavaju. Kraj dugog rata i povratak mnogih njegovih igrača iz vojne službe u inostranstvo, dok je tim imao dva nova menadžera te godine (Bill Dickei i Johnni Neun) i godinu završio na trećem mestu u finalnom poretku lige, doveli su do toga da je tim pobedio dva miliona obožavalaca te sezone u poseti stadionu (rekord je bio 2.265.512 navijača u sezoni 1946), novi rekord posećenosti MLB-a koji je dokazao sve veću slavu i popularnost tima među stanovnicima Sjedinjenih Država, posebno njenog rodnog grada.{{sfn|Appel|2012|pp=244–252}} Frank Verdi i Iogi Berra postali su punopravni članovi tima te sezone (Berra ostao bi sa timom 18 godina u kome je, između ostalih, osvojio 3 MVP nagrade),{{sfn|Gallagher|2003|p=30}} a tokom leta tim je dobio još jednu novu akciju u ličnosti rođenog kanadskog napadača Franka Colmana iz Pittsburga. Iz 1947. godine, Iankeesi, na čelu sa novim menadžerom Buckijem Harrisom, uspeli su da ponovo postanu prvaci lige i se još jednom kvalifikovao na Svetsku seriju samo 12 bodova više od tada drugoplasiranih Tigrova. To je bila prva sezona koja se emitirala na televiziji. Odigrali su Brooklin Dodgers još jednom u Svjetskoj seriji-u, pobedivši u bliskoj borbi sa sedam utakmica koje su imale nezaboravne trenutke poput Cookie Lavagetto-ovog dvostrukog dvoboja u igri 4 i čuvenog ulova Al Gionfridda koji je oduzeo DiMaggio-u potencijalni domaći trk. Nakon ove serije, Dan Topping postavljen je u predsedništvo tima, nasledivši Larria MacPhaila, koji je neočekivano podneo ostavku, njegovo mesto generalnog menadžera ekipe prešlo je u George Veiss-a. Za sumu od dva miliona dolara, njih dvoje su takođe stekli udeo u MacPhailovom timskom vlasništvu,{{sfn|Appel|2012|pp=264–265}} dok je Harris zadržan kao menadžer tima. === Godine Stengel i druga zlatna era (1948-1956 godine) === [[File:Casey Stengel and Eddie Sawyer 1950.png|thumb|alt=portrait shot of two men in baseball uniforms, one with an arm around the other|Stengel (levo) sa menadžerom Philadelphia Philliesa Eddiejem Sovierom tokom Svetske Serije 1950 godine]] Tim 1948. godine završio je sa rekordnih 94–60, završivši 2,5 utakmice iza Indijaca i 1.5 utakmica iza drugoplasiranog Crvene čarape sezoni u kojoj su se franšizi pridružila četiri nova lica, Hank Bauer, Eddie Lopat, Al Cicotte i Gus Triandos. Frakcionarne igre zaostale nastale su usled bijesne trke zastavica, u kojoj su se Iankees, Crvene čarape i Indijanci svi borili do kraja. Iankees je pao tek malo, a Crvene čarape i Indijanci su prvo pobedili 96-58. Oni su održali plej-of za jednu utakmicu, koji se računao kao deo regularne sezone, tako da je pobeda Indijanaca povećala rekord na 97–58, a Crvene čarape spustila na 96–59. Rezultat toga je bio tim koji je uklanjao Buckija Harrisa kao menadžera, zamenjujući ga Casei Stengel, koji će biti odgovoran za timske pobedničke uspehe u narednim godinama.{{sfn|Appel|2012|pp=271–273}} Iste sezone, Babe Ruth, tada stara i slaba u zdravlju, njegov broj se povukao, drugi u istoriji tima, na javnoj ceremoniji 13. juna iste godine, u svojoj poslednjoj poseti razlozima zbog kojih je pomogao da doprinese ranom timu uspesi. Umro je u 53. godini života, 16. avgusta, a njegovo telo je dva dana pre sahrane bilo položeno u stadion. 1949. godine, tim Iankei su još jednom izašli na vrh na tabeli lige, pobedivši moćne Crvene čarapeom poslednja dva dana sezone, lice koje je podstaklo početak modernog rivalstva između dva najstarija tima Američke Lige i dve najstarije nacionalne profesionalne bejzbol ekipe na severoistoku, uprkos većini zadobivenih povreda. Pre dve serije utakmica, momci iz Bronka bili su samo pobeda u odnosu na prvo mesto u ligi.{{sfn|Appel|2012|p=275}}{{sfn|Halberstam|1989|p=264}} {{sfn|Halberstam|1989|p=264}} Kako je Stengel preuzeo mesto menadžera ekipe te godine, interesovanje navijača za prisustvovanje igrama počelo je opadati širom MLB-a krajem 1940-ih, a Iankees su se suočili sa padom mnoštva nakon sezone 1947, kada su prodali oko 2,2 miliona karte. Iste godine vlasnik Crvene čarape, Tom Yavkei i generalni direktor Iankija Larri MacPhail, usmeno su se dogovorili da trguju DiMaggio za Teda Villiamsa, ali MacPhail je odbio da uključi Iogi Berra u trgovinu..<ref>[http://espn.go.com/page2/s/list/baseballrumors.html ESPN.com – Page2 – The List: Baseball's biggest rumors<!-- Bot generated title -->]</ref> Tog oktobra Stengel je vodio svoje dečke ka još jednom šampionatu, pobedivši u Svetskoj seriji protiv Dodžera sa 4 pobede i porazom.{{sfn|Halberstam|1989|p=295}} Stengel, koji je pre imenovanja imao „reputaciju pomalo klovna“, prema Appelu i bio neuspešan u dva prethodna menadžerska stava MLB-a, ubrzo je izašao kao pobednik, nagrađen sa odlikovanjem da je Menadžer Godina AL.{{sfn|Appel|2012|p=275}} Kao rukovodilac, optimizirao je mečeve koristeći sistem vodova, igrajući više levičara protiv desnih rukavaca, a taj sistem se pokazao kao uspeh sa timom.{{sfn|Appel|2012|p=275}} Iste godine bi se posvetilo treći spomenik na poljima stadiona, u čast Babe Ruth, koja je svom timu, sportu i državi ostavila večnu zaostavštinu, dobro izgradivši osnovu uspeha tima u prethodnim decenijama i bio sam svedok uspona na vrhu elitnih timova bejzbola tokom godina. Sledeće sezone, 1950. godine, tim je dobio novo pojačanje u igračima manje lige Billi Martin, Dan Taussig i Jim Brideweser, kao i bacač „predsednika odbora“ Whitey Ford, koji su se pridružili redovima tima jer je odbranio titulu protiv žestoke ligaške konkurencije iz Detroita i Bostona. Na kraju, sa rekordom 98-56, 3 pobede ispred Tigrova, uspešno se zadržao na tituli prvaka u ligi i uskoro je bio kvalifikovan za povratak u Svetsku seriju, ovog puta okrenut Philliesu, čiji je "Wiz Kids" upravo je osvojio prvenstvo Nacionalne lige.{{sfn|Golenbock|2010|pp=132–134}} U toj seriji tim je odigrao sve četiri utakmice protiv ekipe iz Filadelfije, a Dimaggio je pogodio pobednički domaći niz u drugoj utakmici u Parku Shiba.{{sfn|Allen|2008|pp=55–59}} Od 200 baznih hitova Phil Rizzuto koje je regularna sezona zaslužila, on je dobio nagradu kao najvredniji igrač za AL. 1951. godine DiMaggio je video svoju poslednju sezonu posle 15 dugih godina sa klubom u kojem je igrao, predajući poziciju na središnjem terenu novoj zvezdi u usponu, Mickeiju Mantleu, koji je napredovao kroz manje ekipe pre nego što su pozvani.<ref>{{Cite news |title=DiMaggio Retires as Player but Expects to Remain in Yankee Organization |author=John Drebinger|newspaper=New York Times |date=December 12, 1951 |url=https://select.nytimes.com/mem/archive/pdf?res=FA0615FD35591A7B93C0A81789D95F458585F9 |page=63}}</ref> Zajedno s njim, organizaciji su se pridružila još dva, Don Bollweg i Jerri Lumpe. Tim je započeo veliku borbu za odbranu titule lige, što je i postigla prvoligaškom igrom u kojoj se nije odigralo 18. septembra, a Allie Reinolds je pobednik.<ref>''Great Baseball Feats, Facts and Figures'', 2008 Edition, p. 142, David Nemec and Scott Flatow, A Signet Book, Penguin Group, New York, {{ISBN|978-0-451-22363-0}}</ref> Tog oktobra odbranio je šampionat u Svetskoj seriji protiv Njujorških Giantsi i ponovo ga osvojio u šest utakmica (četiri pobede i dva poraza), pri čemu je Stengel ovoga puta pobedio kao menadžer protiv svog bivšeg tima.{{sfn|Stout|2002|pp=236–242}} Sve domaće igre te godine počele su da se unose jedinstvenim glasom koji je te godine postavljen za najavljivača javnog obraćanja na stadionu, Bob Sheppard. Tog decembra DiMaggio je zvanično proglasio penziju nakon što je igrao za svoj tim 16 dugih godina, legendarnu karijeru presjekao rat, ali ostavio iza sebe jedan od najboljih timova u profesionalnom bejzbolu u naciji u dobrim rukama, sa brojnim prvenstvima i uživanje igranja sa nekim od najboljih u sportu. Očekivala nas je još jedna sjajna sezona Yankees 1952. godine, dok su pokušali da odbrani svoje prvenstvo lige usred formalnog odlaska u penziju DiMaggio-a. I pobedili su u toj sezoni, kao Stengelovi momci, pojačani pridošlicom bacačem Ewell Blackwell, koga je tim stekao trgovinom sa Crvenim, osvojio ligaški šampionat još samo nekoliko bodova ispred Indijaca. Suočivši se s Dodgerima još jednom kada padnu u Svetskoj seriji, Yankees su zaostali za svojim kolegama iz Nacionalne lige, izgubili tri utakmice i pobedili dve, ali pobedili su u Seriji pobedivši u poslednje dve utakmice.{{sfn|Appel|2012|pp=295–296}} Bila je to pobeda koja će se podudarati sa onima osvojenim u ranim McCarthijevim godinama, nakon što je drugi put u istoriji osvojila četiri prvenstva. Yankees je odbranio titulu još 1953. godine, osvojivši još jednom ligašku zastavicu sa samo 8 i po pobeda igre ispred Indijanaca, a kako su napredovali do Svetske Serije, opet je osvojen šampionat sa 4 pobede u igri u odnosu na 2 gubici. Ta igra 6, pogodak baze Billija Martina koji je odlučio šestu i poslednju igru Serije, doneo je jenkiji pobedu, i kao rezultat toga, Martin je dobio Nagradu Babe Ruth za svoje postupke.{{sfn|Golenbock|2010|p=260}} Od 2020. godine, Yankeesovi timovi 1949–1953 su jedini MLB timovi koji su osvojili pet pravih svetskih serija; nijedan tim nije osvojio više od tri u nizu. Ovo je bio jedini put da je MLB tim osvojio pet pravih šampionata u istoriji, Yankees je sve to osvojio pod Stengelovim vođstvom.<ref name="playoff">{{cite web|title=Baseball-Reference Playoff and World Series Index|publisher=Baseball-Reference.com|url=https://www.baseball-reference.com/postseason/|accessdate=April 26, 2020}}</ref> Iankeesi su se 1954. godine potrudili da obrane prvenstvo, ali bezuspešno, na kraju sezone tim je završio na drugom mestu, sa 103 pobede, iza Indijaca sa svega 111, čime su oborili rekord koji su postavili Yankees 1927. godine.{{sfn|Golenbock|2010|p=283}} Bacač Ralph Terri i desni bočni igrač Enos Slaughter bili su među novim dodacima na tim timskih spiskova. 1955. godine pokazalo se da je jedna od najvažnijih godina za organizaciju Yankees, jer se trudila da vrati povratak ligaškog zastavice koju je izgubila tokom godinu dana. Osvojivši šampionsku Liga Amerika tog septembra samo tri boda ispred Indijanaca, Yankees na čelu sa Stengelom i pojačani prvim timom Afroamerikanca plaier, lovac Elstonom Howardom, koji je debitovao iste godine u redovima, vratili su se na Svetsku seriju jednom više, ali samo da izgube na finalnoj utakmici kod kuće od tada već prvi put prvaka, Brooklin Dodgers iz Nacionalne lige. Howardov dolazak uslijedio je osam godina nakon što je prekinuta linija boja MLB-a, pošto je menadžment Iankees-a nastojao da izbjegne integraciju u popis kluba.{{sfn|Golenbock|2010|pp=293–298}} U vreme svojih prvih igara, uprava se bojala otuđenja belih navijača ekipe i podupirala stereotipe afroameričkih igrača. Autor Robert Cohen nazvao je te poglede „simbolima sveukupne arogancije vlasništva i upravljanja Iankeejem, kao i njihovih prevladavajućih rasnih stavova“.{{sfn|Stout|2002|p=210}} Howard je bio zapažen dolazak u nizu novih dodavanja u tim te godine. U offsezoni, u zamenu za Gene Woodling, Harry Byrd, Jim McDonald, Hal Smith, Gus Triandos i Willy Miranda, koji su godinu dana ranije trgovani Oriolesima, tim je pozdravio Don Larsen, Billy Hunter i Bob Turley.<ref>[https://www.baseball-reference.com/l/larsedo01.shtml Don Larsen] at ''Baseball-Reference''</ref> Kasnije će im se pridružiti tri novopridošla, Sonny Dixon, Jim McDonald i Jerry Staley. Do 1956. godine, Yankees su se pregrupisali, nadajući se da će vratiti prvenstvo svom sada većem broju obožavalaca širom Severne Amerike. Nakon teške borbe sa Atletikom, Enos Slaughter se vratio u Bronx u sezoni koja bi takođe bila jedna od velikih razmera, posebno za Mikija Mantela, koji je na kraju bio dobitnik Trostruke Krune (''Triple Crown Award''). Prebio je 50-minutnu trku koju je Ruth postavio 1928. godine, a 50. je bila 18. septembra, onog dana kada je tim još jednom osvojio šampionat američke lige pobedivši sa 3-2 nad Beo Carape. Mantle je sezonu završio sa 52, plus prosek od .330 i postignutih 130 RBI-ja, što je u to vreme vodeći rekord u ligi.<ref>{{cite journal|last=Lemire|first=Joe|title=Ranking the Triple Crown Seasons in Modern Baseball History|journal=Sports Illustrated|date=September 8, 2010|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2010/writers/joe_lemire/09/07/triple.crown.ranking/|accessdate=January 21, 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203120400/http://sportsillustrated.cnn.com/2010/writers/joe_lemire/09/07/triple.crown.ranking/|archivedate=February 3, 2014|url-status=dead|archive-date=2014-02-03|access-date=2020-05-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203120400/http://sportsillustrated.cnn.com/2010/writers/joe_lemire/09/07/triple.crown.ranking/}}</ref> Tim je ove godine zaradio nove dodatke trgovinama sa ostalim timovima: Gerry Staley, Tommy Lasorda, Moe Burtschy i Bill Renna. Uz osigurano prvenstvo lige, tim se vratio u Svetsku seriju, pobedivši nad Brooklyn Dodgers u 7 utakmica (četiri pobede, tri poraza), osvećući tako poraz prethodne godine.{{sfn|Golenbock|2010|pp=342, 361–367}} Očigledno je da će Dodgersi sledeće godine napustiti svoje domove, poslednja serija biti odigrana protiv njih, čime se okončalo dugo poglavlje bejzbolske istorije, jer je ovo ujedno označilo i poslednju Svetsku seriju odigranu protiv timova iz Njujorka (kao Giantsi su takođe igrali svoje poslednje utakmice sledeće godine pre nego što su napustili svoj grad). Igra 5 serije kod kuće na Iankee stadionu predstaviće jednom u životnom trenutku istoriju profesionalnog bejzbola sa savršenom pobedom igre bacač Don Larsena kod kuće nad Dodgersima. To je bila jedina savršena igra koja se ikada igrala ne samo u Svetsku seriji, već i u poslesezonskim igrama u duvoj istoriji sporta. Bila bi to i finalna sezona Phil Rizzutoa kao Iankeesov igrač, povlačeći se pre postsezone, pre nego što je započeo dugu i uglednu karijeru televizijskog predajnika, pridruživši se Allenu. === Nastavak sportske dominacije (1957-1964 godine) === ====Stengelove poslednje godine u Bronku==== Dok su Iankei dominirali bejzbolom tokom većeg dela 50-ih Kansas City Athletics počeli međusobno trgovati timove. To je nastalo zbog preuzimanja tima 1955. godine od Arnolda Johnsona, Toppingovog prijatelja i tadašnjeg generalnog direktora organizacije, George Weiss.{{sfn|Golenbock|2010|pp=371–372}} Dok su trgovine između dva tima donijele kritike pristalica i igrača rivalskih klubova, transakcije mlađih igrača za stare veterane sporta uveliko su ojačale tim pod Stengelovim vođstvom. Mnoga velika imena poslednjeg dela decenije stigla su u Bronx trgujući se iz Kansas City. 1957. godine Yankeesi su ponovo postali najbolji tim u Američkoj ligi, sa samo 8 utakmica ispred Beo Carape. Bilo je to vreme velikih promena za organizaciju. Njegov izviđački sistem Roi Terrell iz Sports Illustrateda proglašen je za "najboljeg u svim bejzbolima".<ref name="secrets">{{cite journal|last=Terrell|first=Roy|title=Yankee Secrets?|journal=Sports Illustrated|date=July 22, 1957|url=https://www.si.com/vault/1957/07/22/602858/yankee-secrets|accessdate=April 21, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160223005411/https://www.si.com/vault/1957/07/22/602858/yankee-secrets|archivedate=February 23, 2016|url-status=live}}</ref> Od visokih 22 tima manjih liga, organizacija Iankees je godinu započela sa samo 10 timova. Umesto da potpišu mnoge igrače za svoju organizaciju, Iankees su se koncentrisali na sticanje manjeg broja visoko kvalifikovanih igrača, prema glavnom izviđaču Paul Krichell. Klub je regrutovao igrače prodajući ih na "slavu, bogatstvo i debele akcije deonica Svetske serije" koji su dolazili sa pravljenjem roster-a Nev Iorka.<ref name="secrets" /> To je bila stvar koja je bila uobičajena za vreme Stengeloveg mandata i još jednom je testirana te godine sa brojnim novim akvizicijama drugih timova, istovremeno promovišući obećavajuće talente domaćeg uzrasta. Među novim pristiglima u tim iz drugih MLB franšiza, veliki broj te godine, bio je Bob Cerv, Art Ditmar, Bobby Shantz, Jack McMahan, Wayne Belardi, Clete Boyer, Curt Roberts, Bobby Del Greco, Ryne Duren, Jim Pisoni, i Harry Simpson. Ali igrajući u Svetsku seriju, izgubili su još jednom, ovaj put od Milvaukee Braves-a u 7 utakmica, pobedivši tri, a izgubivši četiri. Mickei Mantle je, međutim, godinu završio na važnoj poziciji kao dobitnik MVP nagrade za AL. Uprkos njihovom statusu jedine franšize MLB sa sedištem u Njujorku, posećenost Iankeesa 1958. godine smanjila se u odnosu na prethodne sezone jer tim nije mogao da privuče opuštene navijače Giantsa i Dodgersa, imajući u vidu odlaske njihovih timova godinu dana ranije za Los Anđeles i San Francisko u Kaliforniji.{{sfn|Fetter|2005|pp=291, 294–295}} Stengel, međutim, nije odustao od svojih momaka i grada za koji je igrao i ubrzo su još jednom osvojili ligašku zastavicu, sa Beo carape zavrsio na drugom mestu samo 10 utakmica iza. Naporni rad urodio je plodom dok su se kvalifikovali za Svetsku seriju, okončavši to pobedom nad Braves iz Nacionalne lige u 7 utakmica {{sfn|Pepe|1998|p=99}} (izgubili su prva dva i osvojili četiri uprkos izgubi u četvrtoj partiji serije). Te godine Al Cicotte je bio jedini zapažen dodatak timu koji je proširio redove novim članovima kako iz drugih timova, tako i onih domaćih igrača iz maloletnika. Oni uključuju takve igrače kao Duke Maas, Tony Kubek i Virgil Trucks. Sledeće sezone, 1959. godine, Iankees je pao na treće mesto na kraju regularne sezone, nisu uspeli da odbrani šampionku osvojenu godinu ranije.{{sfn|Stout|2002|pp=272–273}} Među novim igračima koji su se pridružili bili su Ralph Terry i Héctor López, rođen u Panami, koji bi bio prvi Iankee rođen iz Latinoamerike u modernom periodu. Sledeće 1960. godine tim će ponovo osvojiti titulu prvaka, samo 8 pobeda ispred Baltimorea, ali Svetska serija će svoju sezonu završiti Piratesima, te godine šampionima Nacionalne lige, pobedivši tim u sedma i poslednja utakmica. Appel je taj poraz nazvao završetkom „jednog od najupečatljivijih u istoriji bejzbola“{{sfn|Appel|2012|pp=331–334}} obeleživši kraj ere 12. timskim 12. prvenstvom u Američkoj ligi pod vođstvom Stengela. Tim iz 1960. godine bio je pun potencijala da povrati nekadašnju slavu, zajedno sa zvezdom u usponu Roger Maris, čija je majka bila hrvatskog porekla, uz još dvoje, Kent Hadley and Joe deMaestri, koji je stečen trgovinom od Atletike, koji će kasnije dovesti u tim Bob Cerv, i Jesse Gonder, koji su se te godine pridružili iz Crvenih. Te godine, Yogi Berra je postao hvatač rezervnog tima, pošto je Elston Hovard pretpostavio da je primarni hvatač tima kod kuće. Međutim, koreni još jednog legendarnog tandema stvorili bi se kada su Maris, mlada nova zvezda, i igrač veterana Mantle, počeli da udaraju u međusobne trke unutar međusobnih slepih miševa. Obojica su na kraju osvojili počasti na kraju godine.<ref name="MVP">{{cite web|url=https://www.baseball-reference.com/awards/mvp_cya.shtml|title=Most Valuable Player MVP Awards & Cy Young Awards Winners|work=Baseball-Reference.com|accessdate=July 30, 2012}}</ref><ref name="baseball-reference1961">{{cite web|url=https://www.baseball-reference.com/awards/awards_1961.shtml#ALmvp|title=Baseball Awards Voting for 1961|work=Baseball-Reference.com|accessdate=July 30, 2012}}</ref> Dvojac terenaca kasnije će ostaviti traga u istoriji sporta u Severnoj Americi. ==== Oživljavanje pod Ralphom Houkom ==== Decembar 1960. godine označio je definitivan kraj ere Casey Stengela, završivši 12 dugih godina koje će definisati istoriju bejzbola. Sam Casey je nagovestio je da su njegove godine igrale ulogu u odluci time da ga zamene, rekavši, "Nikada više neću pogrešiti kao sedamdeset godina".{{sfn|Appel|2012|pp=333–334}} Po naredbama Webb i Topinga, koji su istovremeno predsedavali, istovremeno prenoseći vlasništvo nad timom, Ralph Houk, koji je tokom Stengelovih godina igrao kao hvatač, preuzeo je vođstvo nad timom.{{sfn|Appel|2012|p=335}} Tim bi započeo predstojeću sezonu pod novim generalnim direktorom, Roy Hamey, koji je preuzeo Veiss. Do 1961. godine, tim je počeo da vraća izgubljene slave poslednjih Stengle-ovih godina pod njegovim vođstvom. Do sada je Mantle postao najplaćeniji igrač sporta tog vremena. Pored toga, tim je stekao dva nova igrača na spisku (Art Lopez i Tex Clevenger). Ali sa regularnom MLB sezonom koja je sada proširena na oko 162 dana igre, uporedo sa proširenjem Američke lige na 10 iz 8 osnovaca tokom njene sezone otvaranja 1901. godine, vrhunac sezone bila je jurnjava domaćeg rekorda koju je Ruth postavila 1927. godine, sa dva igrača regularnog tima, Mantleom i Maris, ali sada nazvanim "M&M Boys", da se taj rekord obori jednom zauvek. Trka se rasplamsala tog leta, a pažnja medija bila je toliko jaka da je do juna, ni manje ni više nego Ruthin prijatelj, tadašnji komesar Ford Frick, jasno stavio do znanja da će biti prekinuta u 154 od 162 odigrane utakmice, dodajući kasnije da će u suprotnom tom novom zapisu bi trebalo dodati „prepoznatljiv znak“. Ova najava je objavljena nakon što je dvojac pogodio domaću trku za domaćom trkom kod kuće i na putu tokom ranih meseci sezone.<ref name="Home Run">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=_69wBas7CsoC&pg=PA110&lpg=PA110&dq=1961+home+run+race&source=bl&ots=2fid4J-JrC&sig=wf5LPUV-CI90x6IwtspDcrMFAns&hl=en&sa=X&ei=EgYWUNzzMOyuiQe5sYGgBw&ved=0CGQQ6AEwCTgK#v=onepage&q=1961%20home%20run%20race&f=false|title=Home Run: The Definitive History of Baseball's Ultimate Weapon|publisher=Potomac Books, Inc.|date=March 31, 2007|last1=Vincent|first1=David|last2=Stark|first2=Jayson|pages=110–111|accessdate=July 30, 2012}}</ref> Na kraju, zbog povreda Mantle-a kasnije u regularnoj sezoni, Maris je trku završio sam 1. oktobra. Pre tog dana, većina navijača okupila se iza Mantle-a i mrzila Maris (zbog činjenice da je Maris bila sa tim samo godinu dana dok je Mantle sa timom bio deceniju).<ref>{{cite web|title=Mantle was first in fans' hearts|url=http://espn.go.com/sportscentury/features/00016135.html|accessdate=July 30, 2012|first=Larry|last=Schwartz|work=ESPN.com|quote=Fans rooted against Roger Maris, and they urged Mantle on. But Maris broke the record with 61, while injury and illness halted Mantle's pursuit. He had to settle for 54, a career best and the most ever for a switch-hitter.}}</ref><ref>{{cite web|title=61 Home Runs by Roger Maris|url=http://www.baseball-almanac.com/feats/feats12b.shtml|accessdate=July 30, 2012|work=Baseball-Almanac.com|publisher=Baseball Almanac|quote=Maris was hated, booed, cussed, and generally abused by the press and fans...}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2011/08/21/sports/baseball/for-50th-anniversary-of-mariss-61-no-asterisk-is-required.html?_r=2&ref=rogermaris&pagewanted=all|title=50 Years Later, Maris's 61-Homer Season Looks Even Better|last=Vecsey|first=George|date=August 20, 2011|newspaper=The New York Times|accessdate=July 30, 2012|quote=[A] wave of sadness remains from 1961, when Maris realized the baseball establishment was rooting for Ruth to hold on to his record or for his friend Mickey Mantle to be the one to break it.}}</ref> Pre oko 23.000 gledalaca, tokom poslednje utakmice rivalske serije protiv Crvene čarape, Maris je pogodio 61. domaću seriju regularnog dela protiv protivničkog bacača Tracy Stallard, i tog trenutka rekord domaćeg trčanja bio je čvrsto u njegovim rukama. Taj domaći udarac pogodio je desne tribine stadiona i bio je prikazan i na radiju i na televiziji. Ali tri decenije kasnije, presuđeno je da postoji samo jedan rekord domaće sezone u jednoj sezoni i da se eliminišu bilo koji zapisi pored Marisovog rekorda (koji označava da je u sezoni od 162 utakmice pogodio 61 domaćinstvo). Ova odluka je konačno potvrdila pobedu koju je Maris izvojevao u toj oktobarskoj utakmici 1961. godine (međutim trajala bi do 1998. godine).<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1991/09/05/sports/baseball-maris-s-feat-finally-recognized-30-years-after-hitting-61-homers.html|title=Baseball; Maris's Feat Finally Recognized 30 Years After Hitting 61 Homers|last=Chass|first=Murray|date=September 5, 1991|newspaper=The New York Times|accessdate=July 30, 2012}}</ref> U vreme kada je oboren rekord, tim je već napredovao u Svetska serija, osvojivši prvenstvo lige samo 8 bodova ispred Detroita. Pobedili su u 109 utakmica, u to vreme klupskoj drugoj najvećoj pojedinačnoj sezoni u timu tokom 60 godina, i zajedno sa domaćim trčanjem i Maris-a i Mantle-a, tim je završio godinu postigavši 240 domaćih. Zamah domaće trke, kao i zvezdani nastupi mnogih igrača tima, uključujući Whitey Forda, koji je te godine osvojio nagradu Cy Young zbog svog sezonskog rekorda od 25 pobeda i 4 poraza, protiv Crvenih iz Nacionalne lige. Na kraju, tim iz 1961. godine postao je jedan od najjačih iankijaca u svojoj dugoj istoriji.{{sfn|Appel|2012|pp=337, 341}} Štaviše, te sezone su prvi put nastupali prvi afroamerički bacač, Al Downing. 1962. godine pokazala bi se jednom od najvećih godina u istoriji tima Yankees, pošto su još jednom odbranili titulu prvaka lige, završavajući regularnu sezonu ispred Blizanaca. Među novim licima koja su se pridružila timu te godine bila su Johnny Blanchard, Jim Bouton, Jake Gibbs, Phil Linz i Marshall Bridges. Na kraju, tim je ovog puta pobedio u Svetskim serijama protiv svojih bivših rivala, Giantsa, koji su do tada imali sedište u San Francisku, pobedivši u sedam utakmica (tri poraza i četiri pobede). Mickei Mantle je sezonu završio još jednom MVP nagradom za liga. == Razlike == Iankei su osvojili rekordnih 27 svetskih serija u 40 nastupa (što od prve svetske serije 1903. trenutno ima prosečan izgled svake 2,7 sezone i prvenstvo svake 4,0 sezone); Kardinali Sent Luisa drugi su sa 11 pobeda svetske serije. Iankeesovi gubici Svjetskoj serijia, sa samo 13, vode u MLB. Brooklin / Los Angeles Dodgers su drugi u ukupnom broju nastupa na Svetskoj Seriji sa 20. Iankees su se Dodge suočili 11 puta, i to 8-3.<ref name=Dodgers>{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/mlb/alltime/worldseries|title=Season-By-Season World Series Results|publisher=[[ESPN]]|accessdate=May 11, 2007}}</ref> A Među glavnim sportovima Severne Amerike, uspehu Iankeesa približavaju se samo 24 prvenstva Stanlei Cupa iz Montreal Canadiens iz Nacionalne hokejaške lige. Iankei su u Vorld Series-u igrali protiv svakog pobjednika Nacionalne lige osim Houston Astrosa i Colorado Rockies.<ref name=WSFeat>{{cite web|url=http://www.baseball-almanac.com/ws/wsmenu.shtml|title=World Series History|publisher=Baseball Almanac|accessdate=June 4, 2007}}</ref> Kroz 2018. godinu, Iankeevi redovni sezonski osvajani procenat dostižu više od. 599 (rekord od 10.275 - 7.781), najbolji od svih ekipa u bejzbolu bilo gde drugde.<ref name=BestRecord>{{cite web|url=https://www.baseball-reference.com/teams/|title=Baseball Teams and Baseball Team Encyclopedias |publisher=Baseball-Reference.com|accessdate=July 22, 2015}}</ref> 25. juna 2019. godine postavili su novi rekord velike lige po izboru u 28 uzastopnih utakmica, čime su oborili rekord koji su postavili Tekas Rangers iz 2002. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.mlb.com/news/yankees-set-record-homer-in-28-straight-games|title=Yanks HR in 28th straight for all-time MLB mark|publisher=MLB.com|accessdate=June 25, 2019}}</ref> Jedinstvenim domaćim hitom DJ LeMahieu-a, koji je 31. avgusta 2019. pobedio u Oakland Athletics, Iankees je okončao mesec avgust te godine, noseći novi rekord od 74 domaća hita samo tokom meseca, novi rekord za najveći pogodak domaćih trka u mesecu od strane jednog tima MLB u istoriji.<ref>https://www.mlb.com/news/yankees-set-mlb-record-for-home-runs-in-a-month</ref> == '''Uspjesi''' == [[World Series]]: 1923., 1927., 1928., 1932., 1936., 1937., 1938., 1939., 1941., 1943., 1947., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1956., 1957., 1961., 1962., 1977., 1978., 1996., 1998., 1999., 2000., 2009. Prvak [[Američke lige]]: 1921., 1922., 1923., 1926., 1927., 1928., 1932., 1936., 1937., 1938., 1939., 1941., 1942., 1943., 1947., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1955., 1956., 1957., 1958., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1976., 1977., 1978., 1981., 1996., 1998., 1999., 2000., 2001., 2003., 2009. Prvak Istočni Divizije (Američke lige): 1976., 1977., 1978., 1980., 1981., 1996., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2009., 2012., 2019. === [[World Series]] finala === {| {{prettytable}} |1921. |New York Yankees |3-5 |'''New York Giants''' |- |1922. |New York Yankees |1-4 |'''New York Giants''' |- |1923. |'''New York Yankees''' |4-2 |New York Giants |- |1926. |New York Yankees |3-4 |'''St. Louis Cardinals''' |- |1927 |'''New York Yankees''' |4-0 |Pittsburgh Pirates |- |1928. |'''New York Yankees''' |4-0 |St. Louis Cardinals |- |1932. |'''New York Yankees''' |4-0 |Chicago Cubs |- |1936. |'''New York Yankees''' |4-2 |New York Giants |- |1937. |'''New York Yankees''' |4-1 |New York Giants |- |1938. |'''New York Yankees''' |4-0 |Chicago Cubs |- |1939. |'''New York Yankees''' |4-0 |Cincinnati Reds |- |1941. |New York Yankees |1-4 |'''St. Louis Cardinals''' |- |1942. |'''New York Yankees''' |4-1 |St. Louis Cardinals |- |1943. |'''New York Yankees''' |4-1 |St. Louis Cardinals |- |1947. |'''New York Yankees''' |4-3 |Brooklyn Dodgers |- |1949. |'''New York Yankees''' |4-1 |Brooklyn Dodgers |- |1950. |'''New York Yankees''' |4-0 |Philadelphia Phillies |- |1951. |'''New York Yankees''' |4-2 |New York Giants |- |1952. |'''New York Yankees''' |4-3 |Brooklyn Dodgers |- |1953. |'''New York Yankees''' |4-2 |Brooklyn Dodgers |- |1955. |New York Yankees |3-4 |'''Brooklyn Dodgers''' |- |1956. |'''New York Yanke'''es |4-3 |Brooklyn Dodgers |- |1957. |New York Yankees |3-4 |'''Milwaukee Braves''' |- |1958. |'''New York Yankees''' |4-3 |Milwaukee Braves |- |1960. |New York Yankees |3-4 |'''Pittsburgh Pirates''' |- |1961. |'''New York Yankees''' |4-1 |Cincinnati Reds |- |1962. |'''New York Yankees''' |4-3 |San Francisco Giants |- |1963. |New York Yankees |0-4 |'''Los Angeles Dodgers''' |- |1964. |New York Yankees |3-4 |'''St. Louis Cardinals''' |- |1976. |New York Yankees |0-4 |'''Cincinnati Reds''' |- |1977. |'''New York Yankees''' |4-2 |Los Angeles Dodgers |- |1978. |'''New York Yankees''' |4-2 |Los Angeles Dodgers |- |1981. |New York Yankees |2-4 |'''Los Angeles Dodgers''' |- |1996. |'''New York Yankees''' |4-2 |Atlanta Braves |- |1998. |'''New York Yankees''' |4-0 |San Diego Padres |- |1999. |'''New York Yankees''' |4-0 |Atlanta Braves |- |2000. |'''New York Yankees''' |4-1 |New York Mets |- |2001. |New York Yankees |3-4 |'''Arizona Diamondbacks''' |- |2003. |New York Yankees |2-4 |'''Florida Marlins''' |- |2009. |'''New York Yankees''' |4-2 |Philadelphia Phillies |} == Nadimci tima == Ime "Iankees" često se skraćuje na "Ianks". Njihov najomraženiji nadimak je "Bronx bombarderi" (''Bronx Bombers'') ili jednostavno "bombaši", što je referenca na njihov dom i plodno udaranje. Manje korišćen nadimak je "Pinstripes", u odnosu na ikoničnu karakteristiku na kućnim uniformama. Kritičari često nazivaju tim i organizaciju "zlim carstvom" (''the Evil Empire''), izrazom koji je Iankees primio predsednik Bostonskog Crvene Čarape Larri Lucchino u intervjuu ''Nev York Times'' 2002. godine.<ref>{{cite web|title=Lucchino fires shot at Yanks after losing out on pitcher|url=http://static.espn.go.com/mlb/news/2002/1226/1482493.html|publisher=ESPN|accessdate=March 5, 2009}}</ref> Izraz iz burne ekipe kasnih 70-ih, „Bronk Zoo“, ponekad upotrebljavaju obmanjivači, kao i „Prokleti Iankees“, po istoimenom mjuziklu. Ironično je da čak i mnogi navijači Iankeesa svoj tim nazivaju "zlim carstvom" kao častnom značkom i zapravo uživaju u tome što njihov tim igra "negativca". == Popularnost tima == Tokom godina od kada je tim počeo, Iankei su prerasli iz anonimnog tima u jedan od najpoznatijih i najpopularnijih timova ne samo u bejzbolu već i u američkom profesionalnom sportu. ===Podrška ventilatora === S ponavljajućim uspehom od 1920-ih, Iankeesi su od tada jedan od najpopularnijih sportskih timova na svetu,<ref name=brtop50>{{cite web|last=Pumerantz|first=Zack|title=The 50 Most Popular Teams in Sports|url=http://bleacherreport.com/articles/979699-the-50-most-popular-teams-in-sports/page/50|work=The Bleacher Report|accessdate=14 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116140157/http://bleacherreport.com/articles/979699-the-50-most-popular-teams-in-sports/page/50|archive-date=January 16, 2014|url-status=live}}</ref> s tim da njihova navijačka baza dolazi mnogo dalje od njujorškog metropolitanskog područja, a fanovi dolaze iz svih krajeva Sjedinjenih Država i Kanade i mnogih zemalja širom sveta. Iankei obično povezuju dolazak na svim ili većini različitih mesta za put, privlačeći mnoštvo svojih obožavalaca, kao i navijače domaćeg grada čiji se interes povećava kada Iankei dođu u grad. Prva sezona od milion obožavalaca bila je 1920. godine, kada su 1.289.422 navijača prisustvovali Iankee igrama na Polo Terenu. Prva sezona od 2 miliona obožavalaca bila je 1946. godine, kada je 2.265.512 navijača prisustvovalo igrama na Stadionu Iankee. Iankei su pobedili prosek lige za 83 posećenosti kod kuće u poslednjih 87 godina (samo tokom 1990, 1991, 1992 i 1994 to nisu postigli). U proteklih sedam godina, Iankees je privukao preko tri miliona obožavalaca svake godine, a rekord američke lige je bio 4.090.696 u 2005. godini, čime je postao tek treća franšiza u istoriji sporta koja je prikupila preko četiri miliona u redovnom prisustvu sezone u sopstvenom balkonskom parku.<ref name=4million>{{cite web|url=http://newyork.yankees.mlb.com/NASApp/mlb/news/press_releases/press_release.jsp?ymd=20060702&content_id=1535941&vkey=pr_nyy&fext=.jsp&c_id=nyy|title=Yankees reach four million in tickets sales for second consecutive season|publisher=MLB.com|date=July 2, 2006|accessdate=May 12, 2007}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Iankei su bili lideri liga u "pohađanju puta" svake godine od 2001. do 2006. godine.<ref name=RoadAttendance>{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/mlb/attendance?sort=away_pct&year=2006&seasonType=2|title=MLB Attendance Report – 2006|publisher=ESPN|accessdate=March 5, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081009155655/http://sports.espn.go.com/mlb/attendance?sort=away_pct&year=2006&seasonType=2|archive-date=October 9, 2008|url-status=live}}</ref> Jedan poznati obožavalac bio je Freddi Schuman, popularno poznat kao "Freddy Sez". Preko 50 godina došao je na Iankeeve kućne igre sa bejzbol kapom, jenkijskim dresom (koji na leđima nosi svoje ime) i posudom za torte na kojoj je bio oslikan šalom, koji je bio povezan sa znakom upisane riječima ohrabrenja za domaći tim. Šchuman je umro 17. oktobra 2010, u 85. godini. Da bi izbegli neželjeno objavljivanje, Iankees igrači koriste pseudonime prilikom registracije u hotelima. === Stvorenja Belilo === '''Stvorenja Belilo''' (''Bleacher Creatures'') su ozloglašena grupa vlasnika sezonskih ulaznica koja je zauzela odeljak 39 u belim pravo polje stadionima na starom stadionu Iankee i zauzela odeljak 203 na novom stadionu. Poznati su po striktnoj odanosti jenkijima i često su nemilosrdni prema suprotstavljenim navijačima koji sede u delu i navijaju za putnički tim. Uživaju u ismevanju pravog napadača protivničkog tima sa nizom skandiranja i klevetanja. "Stvorenja" su dobila svoj nadimak od kolumnista Njujorških dnevnih vesti Filip "Flip" Bondija, koji je proveo sezonu 2004. godine u odseku za istraživanje svoje knjige o grupi, ''Bleeding Pinstripes: A Season with the Bleacher Creatures of Yankee Stadium'', objavljeno 2005. godine.<ref>{{cite book|first=Filip|last=Bondy|title=Bleeding Pinstripes: A Season with the Bleacher Creatures of Yankee Stadium|location=New York|publisher=Sports Publishing|year=2005}}</ref> == Borbe i timske pesme == Zvanična borbena pesma za Iankees je pesma "Evo dođi Yankees" (''"Here Come the Yankees"''), koju su 1967. napisali Bob Bundin i Lou Stallman. Iako se ne koristi tako često, još uvek se često čuje u instrumentalnom obliku, najistaknutije u radio emisijama, dok se do 1990. godine igrao kao tema za televizijske emisije u nekoliko verzija. Još jedna pesma koja je snažno povezana sa timom je pesma "New York, New York", koja se posle domaćih utakmica igra na stadionu. Verzija Frank Sinatra tradicionalno se igra posle pobeda, a originalna verzija Liza Minnelli posle poraza.<ref>{{cite web|url=http://mentalfloss.com/article/19673/quick-10-10-facts-about-yankee-stadium |title=10 Facts About Yankee Stadium |publisher=Mentalfloss.com |date=2008-09-23 |accessdate=2014-04-17}}</ref> Međutim, zbog pritužbe Minnelli-a, bez obzira na rezultat igre koja se igrala na stadionu, igra se verzija Sinatre da se ona zatvori. Kada Yankees pređu na teren pre početka svake utakmice, igra se 2 Unlimited-a „Spremi se za to“, a navijači obično plješću. Kada Iankees postigne trku kod kuće, igra se kratak isečak 2 Unlimited-a "Radaholika" koji sadrži zvuk zvona Westminster Quarters-a (kad god Aaron Judge postigne homerun, isječak će zameniti tonom "The Clang" veteran kompozitor Mike Post, koji se koristi u franšizi Zakona i reda). Na stadionu se redovno svira širok izbor pesama, a mnoge od njih žive na orguljama stadiona Hammond. Pesma "Bog blagoslovi Ameriku" igra se tokom 7. gostovanja od 11. septembra. == Penzionirani brojevi == Među svim trenutnim timovima koji čine Major League Baseball, Yankees su se povukli sa 21 broja za 23 pojedinca, što je većina tima u MLB.<ref>{{cite web|url=http://www.baseball-almanac.com/feats/feats10.shtml|title=Retired Uniform Numbers in the American League|work=Baseball Almanac|accessdate=May 11, 2007}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Broj ! Ime igrača ! Pozicija ! Penzionisan |- style="text-align:center;" | [[File:BillyMartin1.jpg|65px|center]]|| [[Billy Martin]] || 2B,<br>trener || 10. avgust 1986. g. |- style="text-align:center;" | [[File:DerekJeter2.jpg|65px|center]]|| [[Derek Jeter]] || SS || 14. maj 2017. |- style="text-align:center;" | [[File:BabeRuth3.jpg|65px|center]]|| [[Babe Ruth]] || RF || 13. juna 1948. |- style="text-align:center;" | [[File:LouGehrig4.jpg|65px|center]]|| [[Lou Gehrig]] || 1B || 4. jul 1939. |- style="text-align:center;" | [[File:JoeDiMaggio5.jpg|65px|center]]|| [[Joe DiMaggio]] || CF || 18. april 1952. |- style="text-align:center;" | [[File:JoeTorre6.jpg|65px|center]]|| [[Joe Torre]] || M || 23. avgust 2014. |- style="text-align:center;" | [[File:MickeyMantle7.jpg|65px|center]]|| [[Mickey Mantle]] || CF, 1B,<br>pomoćni trener || 8. juna 1969. |- style="text-align:center;" | [[File:BillDickey8.jpg|65px|center]]|| [[Bill Dickey]] || C, M,<br>pomoćni trener || 22. juna 1972. |- style="text-align:center;" | [[File:YogiBerra8.jpg|65px|center]]|| [[Yogi Berra]] || C, LF, M, trener || 22. juna 1972. |- style="text-align:center;" | [[File:RogerMaris9.jpg|65px|center]]|| [[Roger Maris]] || RF || 21. jul 1984. |- style="text-align:center;" | [[File:PhilRizzuto10.jpg|65px|center]]|| [[Phil Rizzuto]] || SS || 4. avgust 1985. |- style="text-align:center;" | [[File:ThurmanMunson15.jpg|65px|center]]|| [[Thurman Munson]] || C || 3. avgust 1979. |- style="text-align:center;" | [[File:WhiteyFord16.jpg|65px|center]]|| [[Whitey Ford]] || SP,<br>pomoćni trener || 3. avgust 1974. |- style="text-align:center;" | [[File:DonMattingly23.jpg|65px|center]]|| [[Don Mattingly]] || 1B,<br>pomoćni trener || 31. avgust 1997 |- style="text-align:center;" | [[File:ElstonHoward32.jpg|65px|center]]|| [[Elston Howard]] || C, LF,<br>pomoćni trener || 21. jul 1984 |- style="text-align:center;" | [[File:CaseyStengel37.jpg|65px|center]]|| [[Casey Stengel]] || M || 8. avgust 1970 |- style="text-align:center;" | [[File:MarianoRivera42.jpg|65px|center]]|| [[Mariano Rivera]] || RP || 22. septembar 2013 |- style="text-align:center;" | [[File:ReggieJackson44.jpg|65px|center]]|| [[Reggie Jackson]] || RF || 14. avgust 1993 |- style="text-align:center;" | [[File:AndyPettitte46.jpg|65px|center]]|| [[Andy Pettitte]] || SP || 23. avgust 2015 |- style="text-align:center;" | [[File:RonGuidry49.jpg|65px|center]]|| [[Ron Guidry]] || SP,<br>pomoćni trener || 23. avgust 2003 |- style="text-align:center;" | [[File:BernieWilliams51.jpg|65px|center]]|| [[Bernie Williams]] || SF || 24. maj 2015 |- style="text-align:center;" |} {| class="wikitable" |- ! Broj ! Ime igrača ! Penzionisan |- style="text-align:center;" | [[File:Robinson42.jpg|65px|center]]|| [[Jackie Robinson]] || Celokupno MLB-a,<br>15. april 1997 |- style="text-align:center;" |} Umirovljeni brojevi bili su izloženi iza leve ograde na starom Stadionu Iankee i ispred tople strane protivničkog tima, formirajući malu uličicu koja je potom povezivala Monument Park sa levim poljskim tribinama. Kada se franšiza prebacila preko puta novog stadiona, brojevi su uklopljeni u Monument Park koji sedi u središnjem polju između obe stative. 21 broj postavljen je na zid hronološkim redosledom, počevši od broja Lu Gehrig broj 4. Ovaj je penzionisan ubrzo nakon što je Gehrig 4. jula 1939. godine napustio bejzbol, istog dana kada je održao svoj čuveni oproštajni govor. Njegov je prvi broj penzionisan u istoriji Major League Baseball. Ispod brojeva su tablice sa imenima igrača i opisnim odlomkom. Broj 42 je tokom celog života bio u penziji Major League Baseball u čast Jackie Robinsona 15. aprila 1997, 50. godišnjice njegovog probijanja barijere u boji. Dan je proglašen [[Dan Jackie Robinson]] (''Jackie Robinson Day''), a kasnije su ga poštovali svi bejzboli, a odabrani igrači iz svake ekipe nosili su broj 42. Igračima koji su u to vreme nosili br. 42 bilo je dozvoljeno da ga nose sve dok ne napuste tim sa kojim su igrali 15. aprila 1997 godine; Mariano Rivera je bio poslednji aktivni igrač obuhvaćen tom dedinom klauzulom. Dok su drugi timovi postavili broj 42 sa ostatkom svojih penzionisanih brojeva, Yankiji to u početku nisu učinili. Deset godina kasnije, 17. aprila 2007. godine, Yankiji su počastili Robinsona postavljanjem logotipa Dan Jackie Robinson sa odgovarajućom plaketom uz ostatak penzionisanih brojeva. Budući da su Yankiji završavali putovanje u Oaklandu na Dan Jackie Robinsona, ceremonija se održala dva dana kasnije. Kada su se Yankees preselili na drugi Stadion Yankee, zamenili su logotip Dan Jackie Robinson brojem 42 koji je podsećao na ostale penzionisane brojeve. Kasnije su zamenili broj 42 tako da podseća na Dodgerov stil, a 22. septembra 2013 godine, Robinsonu je u Monument Parku posvećena ploča. Takođe, broj 42 posvećen Robinsonu u potpunosti je uklonjen i zamenjen brojem Mariano Rivera. == Najpoznatiji igrači: == {|width="100%" align="center" |width="33%" valign="top"| * [[Frank Baker]] * [[Yogi Berra]]* * [[Wade Boggs]] * [[Frank Chance]] * [[Jack Chesbro]]* * [[Earle Combs]]* * [[Stan Coveleski]] * [[Bill Dickey]] * [[Joe DiMaggio]]* * [[Whitey Ford]]* * [[Lou Gehrig]]* |width="33%" valign="top"| * [[Lefty Gomez]]* * [[Burleigh Grimes]] * [[Waite Hoyt]]* * [[Catfish Hunter]] * [[Reggie Jackson]] * [[Willie Keeler]]* * [[Tony Lazzeri]]* * [[Mickey Mantle]]* * [[Roger Maris]] * [[Johnny Mize]] * [[Phil Niekro]] |width="33%" valign="top"| * [[Herb Pennock]]* * [[Gaylord Perry]] * [[Phil Rizzuto]]* * [[Red Ruffing]]* * [[Babe Ruth|George Herman „Babe“ Ruth]]* * [[Joe Sewell]] * [[Enos Slaughter]] * [[Dazzy Vance]] * [[Paul Waner]] * [[Dave Winfield]]* |- |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|New York Yankees}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1901.]] [[Kategorija:Bejzbolski klubovi]] [[Kategorija:Major League Baseball]] [[Kategorija:Sport u New Yorku|Yankees]] [[Kategorija:Bronx]] gupijnc7cw9f04hbxcozmw8dz3lelpi 0 1265022 42651928 42299368 2026-07-08T16:37:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651928 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | Verifiedfields = | UNII_Ref = {{fdacite|changed|FDA}} | UNII = S033EH8359 | verifiedrevid = 414219642 | Reference = <ref>[https://www.sigmaaldrich.com/US/en/product/aldrich/268550 (+)-Sodium L-ascorbate]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at Sigma-Aldrich</ref> | Name = Natrijum <small>L</small>-askorbat | ImageFile = sodium ascorbate.png | ImageSize = 200px | IUPACName = Natrijum (2''R'')-2-[(1''S'')-1,2-dihidroksietil]-4-hidroksi-5-okso-2''H''-furan-3-olat | OtherNames = Mononatrijum askorbat; E301 | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNo = 134-03-2 | PubChem = 23667548 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 591665 | SMILES = OC1=C([O-])[C@]([C@@H](O)CO)([H])OC1=O.[Na+] }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = | C=6|H=7|Na=1|O=6 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 220&nbsp;°C (razlaže se) | BoilingPt = | Solubility = }} | Section3 = {{Chembox Hazards-lat | MainHazards = | FlashPt = | Autoignition = }} }} '''Natrijum askorbat''' je u većoj meri [[Bioraspoloživost|biodostupan]] od [[vitamin C|vitamina C]], te se može koristiti kao alternativa [[askorbinska kiselina|askorbinske kiseline]]. Molekulska formula ovog [[hemijsko jedinjenje|hemijskog jedinjenja]] je C₆H₇NaO₆. [[Natrijum]]ska [[so]] [[askorbinska kiselina|askorbinske kiseline]] (vitamina C) je poznata kao [[mineralni askorbat]]. Natrijum askorbat normalno sadrži 131&nbsp;mg natrijuma po 1,000&nbsp;mg of askorbinske kiseline. Kao [[Prehrambeni aditivi|prehrambeni aditiv]], on ima [[E broj]] E301 i koristi se kao [[antioksidans]] i [[regulator kiselosti]]. On je odobren za upotrebu kao prehrambeni aditiv između ostalog u [[Evropska unija|EU]]<ref>UK Food Standards Agency: {{cite web |url=http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist |title=Current EU approved additives and their E Numbers |accessdate=27. 10. 2011. |archive-date=2010-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101007124435/http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist |url-status=dead }}</ref>, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]<ref>US Food and Drug Administration: {{cite web |url=http://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/FoodAdditives/ucm191033.htm#ftnT |title=Listing of Food Additives Status Part II |accessdate = 27. 10. 2011.}}</ref>, [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].<ref>Australia New Zealand Food Standards Code}{{cite web |url=http://www.comlaw.gov.au/Details/F2011C00827 |title=Standard 1.2.4 - Labelling of ingredients |accessdate = 27. 10. 2011.}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [http://lpi.oregonstate.edu/ss01/bioavailability.html Biodostupnost različitih formi vitamina C] [[Kategorija:Askorbati]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] [[Kategorija:Vitamin C]] [[Kategorija:Provitamini]] mahrwb1um2sasx6k75sdpc7vmdyu8hr 0 1359687 42652089 42519899 2026-07-09T01:52:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652089 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Oberajhenbah}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Oberajhenbah | izvorni_naziv = ''Oberreichenbach'' | slika = | opis_slike = Oberajhenbah | gradska_zastava = | grb = DEU Oberreichenbach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.229<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 254 | aglomeracija = | površina = 4,8 | gšir = 49.58306 | gduž = 10.76667 | nadmorska_visina = 353 | registarska_oznaka = ERH | pozivni_broj = 09104 | poštanski_kod = 91097 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.oberreichenbach-erh.de/ www.oberreichenbach-erh.de] | gradonačelnik = ''Klaus Hacker'' | stranka = [[Freie Wähler|FWG]] | ije = da }} '''Oberajhenbah''' ({{jez-nem|Oberreichenbach}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 25 opštinskih središta okruga [[Okrug Erlangen-Hehštat|Erlangen-Hehštat]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 1.229 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9572147. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Oberreichenbach in ERH.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Erlangen-Hehštat]] Oberajhenbah se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Erlangen-Hehštat. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 353 metra. Površina opštine iznosi 4,8&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.229 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 254 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Oberreichenbach}} * [http://www.oberreichenbach-erh.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517185738/http://oberreichenbach-erh.de/ |date=2014-05-17 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Erlangen-Hehštat}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Oberajhenbah]] 4ix4wlwws6vznuhkilt6h4imvdjbpax 0 1363844 42651951 42519294 2026-07-08T20:10:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651951 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Nenhauzen | izvorni_naziv = ''Nennhausen'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Brandenburg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.941<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 22 | aglomeracija = | površina = 88,8 | gšir = 52.6 | gduž = 12.5 | nadmorska_visina = 35 | registarska_oznaka = HVL | pozivni_broj = 033878 | poštanski_kod = 14715 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.nennhausen.de/ www.nennhausen.de] | gradonačelnik = ''Brigitte Noèl'' | stranka = [[Die Linke]] | ije = da }} '''Nenhauzen''' ({{jez-nem|Nennhausen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Brandenburg]]. Jedno je od 26 opštinskih središta okruga [[Okrug Hafeland|Hafeland]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.941 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 12063212. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Nennhausen in HVL.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Hafeland]] Nenhauzen se nalazi u saveznoj državi [[Brandenburg]] u okrugu Hafeland. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 35 metara. Površina opštine iznosi 88,8&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.941 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 22 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Nennhausen}} * [http://www.nennhausen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071006144329/http://www.nennhausen.de/ |date=2007-10-06 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hafeland}} hmttw7gu5fed5tea3ean9xxeyv536fk 0 1366695 42652088 42519884 2026-07-09T01:48:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652088 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Obernhajm-Kirhenarnbah | izvorni_naziv = ''Obernheim-Kirchenarnbach'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Obernheim-Kirchenarnbach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.823<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 211 | aglomeracija = | površina = 8,6 | gšir = 49.36361 | gduž = 7.57833 | nadmorska_visina = 394 | registarska_oznaka = PS | pozivni_broj = 06371,06375 | poštanski_kod = 66919 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.wallhalben.de/Ortsgemeinden/obernheim-kirchenarnbach.htm www.wallhalben.de] | gradonačelnik = ''Andreas Traub'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Obernhajm-Kirhenarnbah''' ({{jez-nem|Obernheim-Kirchenarnbach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.823 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340219. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Obernheim-Kirchenarnbach in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]] Obernhajm-Kirhenarnbah se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 394 metra. Površina opštine iznosi 8,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.823 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 211 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Obernheim-Kirchenarnbach}} * [http://www.wallhalben.de/Ortsgemeinden/obernheim-kirchenarnbach.htm Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010075544/http://www.wallhalben.de/Ortsgemeinden/obernheim-kirchenarnbach.htm |date=2007-10-10 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}} 1bwg1zfumxig36l3jbrecz7961jn1i6 0 1367238 42652237 42526707 2026-07-09T10:10:59Z -wuppertaler 176393 photo added 42652237 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cocenhajm | izvorni_naziv = ''Zotzenheim'' | slika = 2024 Zotzenheim, Obergasse.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Zotzenheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 640<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 201 | aglomeracija = | površina = 3,2 | gšir = 49.87417 | gduž = 7.96889 | nadmorska_visina = 105 | registarska_oznaka = MZ | pozivni_broj = 06701 | poštanski_kod = 55576 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.zotzenheim.de www.zotzenheim.de] | gradonačelnik = ''Alexander Strack'' | stranka = WG Strack | ije = da }} '''Cocenhajm''' ({{jez-nem|Zotzenheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 66 opštinskih središta okruga [[Okrug Majnc-Bingen|Majnc-Bingen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 640 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7339068. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zotzenheim in MZ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majnc-Bingen]] Cocenhajm se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Majnc-Bingen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 105 metara. Površina opštine iznosi 3,2&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 640 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 201 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Longecourt-en-Plaine]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1964]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Genlis]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1964]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Zotzenheim&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Zotzenheim}} * [http://www.zotzenheim.de Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majnc-Bingen}} 2te1tozfccvc7oz6h53r364brn830xc 0 1367239 42652179 42526741 2026-07-09T07:22:34Z -wuppertaler 176393 photo added 42652179 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ciš | izvorni_naziv = ''Züsch'' | slika = Neuhütten, TR - Züsch, TR v SO 01.JPG | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Züsch COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 653<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 81 | aglomeracija = | površina = 8,0 | gšir = 49.64852 | gduž = 7.00614 | nadmorska_visina = 511 | registarska_oznaka = TR | pozivni_broj = 06503 | poštanski_kod = 54422 | dan_grada = | veb-strana = | gradonačelnik = ''Herrmann Bernardy'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Ciš''' ({{jez-nem|Züsch}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 103 opštinska središta okruga [[Okrug Trir-Sarburg|Trir-Sarburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 653 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7235153. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Züsch in TR.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Trir-Sarburg]] Ciš se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Trir-Sarburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 511 metara. Površina opštine iznosi 8,0&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 653 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 81 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Züsch}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Trir-Sarburg}} 3m4emm3opuw063r5z2uu5fcyqceu5mx 0 1367240 42651844 42526721 2026-07-08T13:56:20Z -wuppertaler 176393 Photo + CoA added 42651844 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cvajfelšajd | izvorni_naziv = ''Zweifelscheid'' | slika = Westeifelbahn 02b Zweifelscheid Brücke.JPG | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Zweifelscheid COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 40<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 22 | aglomeracija = | površina = 1,8 | gšir = 50.04028 | gduž = 6.25694 | nadmorska_visina = 370 | registarska_oznaka = BIT | pozivni_broj = 06564 | poštanski_kod = 54673 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vg-neuerburg.de/ www.vg-neuerburg.de] | gradonačelnik = ''Wilfried Balmes'' | stranka = | ije = da }} '''Cvajfelšajd''' ({{jez-nem|Zweifelscheid}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 235 opštinskih središta okruga [[Okrug Ajfelkrajs Bitburg-Prim|Ajfelkrajs Bitburg-Prim]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 40 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7232138. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zweifelscheid in BIT.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim]] Cvajfelšajd se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 370 metara. Površina opštine iznosi 1,8&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 40 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 22 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Le Chesne]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Zweifelscheid&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Zweifelscheid}} * [http://www.vg-neuerburg.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim}} 3uc2ye0cyppfgr1rl40cfcryeliy5wx 0 1368532 42652138 42530271 2026-07-09T03:21:48Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Frauenwald.jpg]] → [[File:DEU Frauenwald (Ilmenau) COA.svg]] JPG → SVG 42652138 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Frauenvald | izvorni_naziv = ''Frauenwald'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Frauenwald (Ilmenau) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.035<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 54 | aglomeracija = | površina = 19,1 | gšir = 50.58111 | gduž = 10.85972 | nadmorska_visina = 750 | registarska_oznaka = IK | pozivni_broj = 036782 | poštanski_kod = 98711 | dan_grada = | veb-strana = | gradonačelnik = ''Frank Amm'' | stranka = | ije = da }} '''Frauenvald''' ({{jez-nem|Frauenwald}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.035 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070015. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Frauenwald in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]] Frauenvald se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 750 metara. Površina opštine iznosi 19,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.035 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 54 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Villebon]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1990]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Frauenwald&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Frauenwald}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}} 44qn7trla7kxgupq34rq5fyhj3xemh0 0 1369484 42651970 42519643 2026-07-08T21:43:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651970 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ninvold | izvorni_naziv = ''Nienwohld'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Nienwohld COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Šlezvig-Holštajn]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 472<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 51 | aglomeracija = | površina = 9,2 | gšir = 53.78694 | gduž = 10.19444 | nadmorska_visina = 40 | registarska_oznaka = OD | pozivni_broj = 04537 | poštanski_kod = 23863 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bargteheide-land.de/ www.bargteheide-land.de] | gradonačelnik = ''Thomas Manke'' | stranka = | ije = da }} '''Ninvold''' ({{jez-nem|Nienwohld}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 55 opštinskih središta okruga [[Okrug Štormarn|Štormarn]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 472 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1062051. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Nienwohld_in_OD.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Štormarn]] Ninvold se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Štormarn. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 40 metara. Površina opštine iznosi 9,2&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 472 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 51 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Nienwohld}} * [http://www.bargteheide-land.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808190647/http://www.bargteheide-land.de/ |date=2006-08-08 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Štormarn}} 9l2uopsig22g3uobth4h3rnpkst9sj4 0 1405171 42652100 42470631 2026-07-09T02:40:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652100 wikitext text/x-wiki '''Okrug Landsberg na Lehu''' ({{jez-nem|Landkreis Landsberg am Lech, LL}}) je [[Nemački okruzi|okrug]] na jugozapadu [[Nemačka|nemačke]] države [[Bavarska]]. Površina okruga je 804,5&nbsp;km². Sredinom 2007. imao je 112.499 stanovnika. Ima 31 naselje, od kojih je sedište uprave u mestu [[Landsberg na Lehu]]. Kroz okrug protiče reka [[Leh (reka)|Leh]]. Na istoku je jezero [[Amerze]]. U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] ovde je bilo locirano 11 manjih koncentracionih logora (logori Kaufering). U 10 meseci tu je umrlo 14.500 logoraša. <gallery>Image:Wappen Landkreis Landsberg am Lech.svg Image:Lage des Landkreises Landsberg am Lech in Deutschland.png Image:Bavaria ll.png</gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Landkreis Landsberg am Lech}} * [http://www.lra-landsberg.de/ Internet prezentacija okruga Landsberg na Lehu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080801104114/http://www.lra-landsberg.de/ |date=2008-08-01 }} * [http://www.kaufering.com Kaufering.com] Memorijal žrtvama i oslobodiocima logora Kaufering {{Bavarska}} {{DEFAULTSORT:Landsberg na Lehu}} [[Kategorija:Bavarska]] [[Kategorija:Okruzi Njemačke]] r5evpf7yxkm2gtt51lg89ukaj685n1y 0 1414359 42651946 42526853 2026-07-08T18:59:14Z Stefanguzvica 88249 42651946 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Blagoje Parović | slika = Parović u Moskvi.jpg | opis_slike=Blagoje Parović u Moskvi 1935. godine. | datum_rođenja =[[25. mart]] [[1903]]. | mesto_rođenja =[[Biograd (Nevesinje)|Biograd]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]] | država_rođenja =<br />{{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[6. jul]] [[1937]]. ('''34''' god.) | mesto_smrti =Viljanueva de la Kanjada | država_smrti =<br />{{zas|Španija|1931}} [[Druga španska republika|Republika Španija]] |profesija=obućarski radnik |supruga=[[Anka Butorac]] |KPJ=[[1923]]. |rat=[[Španski građanski rat]] |služba=[[Internacionalne brigade]] }} '''Blagoje Parović Šmit''' ([[Biograd (Nevesinje)|Biograd]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]], [[25. mart]] [[1903]] — Viljanueva de la Kanjada, [[6. jul]] [[1937]]) je bio vodeći jugoslovenski komunista, član Politbiroa [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]]. Za vreme [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|Španskog građanskog rata]] bio je politički komesar 13. internacionalne brigade. Njegova supruga, [[Anka Butorac]] ([[1903]] — [[1942]]) je takođe bila poznata [[revolucionarka]], članica [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|NOB]]-a i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je [[25. mart]] [[1903]]. godine u selu [[Biograd (Nevesinje)|Biogradu]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]]. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], ostao je bez oba roditelja. Obućarski zanat je izučio u [[Vinkovci]]ma. === Partijski rad === {{main|Komunistička partija Jugoslavije}} Od [[1921]]. godine učestvuje u radničkom pokretu, a član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) je od [[1923]]. godine. Godine [[1924]]. i [[1925]]. je bio hapšen zbog revolucionarne delatnosti. Od [[1926]]. do [[1928]]. godine radio je u [[zagreb]]ačkoj partijskoj organizaciji zajedno sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. U Zagrebu se Blagoje upoznao, a potom i oženio sa [[Anka Butorac|Ankom Butorac]]. Posle zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktaure]], [[1929]]. godine, povlači se u ilegalnost, a [[1930]]. odlazi u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]]. Posle završene "[[Vladimir Lenjin|Lenjinove]] škole“ u [[Moskva|Moskvi]], [[Kominterna]] ga je uputila, kao svog delegata, u [[Nemačka|Nemačku]]. U lipnju. 1932. [[Kominterna]] je raspustila tadašnje vodstvo KPJ i postavila [[Josip Čižinski|Josipa Čižinskog]], Blagoja Parovića i [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]] u tročlano Privremeno rukovodstvo [[KPJ]].<ref name="obračun">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87118 Staljinski obračun s jugoslavenskim partijskim vodstvom u SSSR-u]</ref> U narednom periodu je često dolazio u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] radi oživljavanja partijskih organizacija. Na [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] [[1934]]. godine izabran je u Politbiro [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]].<ref>https://www.znaci.org/00001/93_7.pdf</ref> Juna [[1935]]. godine učestvovao je na Partijskom plenumu održanom u [[Split]]u, na kojem je podneo referat „O frontu narodne slobode“. A iste godine bio je i delegat KPJ na Sedmom kongresu [[Kominterna|Kominterne]]. === Španski građanski rat === {{main|Jugosloveni u Španskom građanskom ratu}} [[Datoteka:Blagoje Parović.jpg|thumb|Blagoje Parović u Španiji]] {{izdvojeni citat|Budite takvi da svaki vaš rođak i poznanik, svaki drug i prijatelj, svaka organizacija i narod koji ovde predstavljate s ponosom može reći: 'To je moj sin, moj drug, član moje organizacije, sin moga naroda.'<ref name="krv">''Krv i život za slobodu: Slike iz života i borbe studenata iz Jugoslavije u Španiji'', četvrto dopunjeno jubilarno izdanje, Beograd 1978, xiv</ref>|Blagoje Parović}} Po izbijanju španskog građanskog rata, u sovjetskom je gradu Rjazansku završio tromjesečni vojni tečaj i početkom 1937. preko Pariza krenuo prema Pirenejima. Godine [[1937]]. stigao je u [[Španija|Španiju]], kao predstavnik [[Milan Gorkić|Gorkićev]] [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] pri CK KP Španije. U Španiji je Parović pokrenuo i uređivao dobrovoljački list „Dimitrovac", u kome su tekstovi objavljivani na srpsko-hrvatskom, češkom, španjolskom i slovenskom jeziku. Njegovom inicijativom formiran je [[Internacionalni bataljon Đuro Đaković|bataljon]] "[[Đuro Đaković]]", sastavljen od [[jugosloveni u Španskom građanskom ratu|dobrovoljaca iz Jugoslavije]]. U ofanzivi republikanaca kod [[Brunete|Bruneta]], početkom srpnja 1937. postavljen je za [[Politički komesar|političkog komesara]] 13. internacionalne brigade. Bio je veoma cenjen i poštovan od strane svojih saboraca: {{izdvojeni citat|Dva mjeseca poslije toga došao sam vlakom u Valenciju. Predavao sam stvari u kolodvorskoj garderobi. Tu su bila dva mlada francuska dobrovoljca koji su se vraćali na frontu s dopusta. Čim su čuli, da sam Hrvat iz Jugoslavije, izvadili su obojica iz svojih notesa crno obrubljenu reprodukciju jedne fotografije. Ja prepoznadoh Blagoja Parovića. —Notre commissaire politique de la Treizieme Brigade Internacionale! (Naš politički komesar XIII int. brigade) rekao je jedan od njih s poštovanjem, od kojega je u meni nešto samo još više protrnulo. Blagoje Parović nije bio ni [[Joseph Jacques Césaire Joffre|Joffre]] ni [[Ferdinand Foch|Foch]], ali se valjda nije dogodilo, da bi francuska radnička mladež nosila uza se njihove slike i spominjala njihova imena s takvim pijetetom, kako se tu sad desilo s jednim neznatnim nekad opančarom iz Hercegovine.<ref name="cesarec 75">August Cesarec, ''Španjolski susreti'' (str. 75), Zagreb 1961.</ref>|[[August Cesarec]]}} === Pogibija === [[Datoteka:Ubijeni narodni heroj Blagoje Parović.jpg|thumb|185px|Beživotno telo Blagoja Parovića, snimljeno neposredno nakon smrti.]] {{izdvojeni citat|Ispod fašističkih rovova sam naišao na leš sa licem okrenutim zemlji. Iza njega leže drugi leševi. Stas i odelo su mi bili poznati. Okrenuo sam ga. Bio je to Blagoje Parović. Metak mu je prošao kroz grudi s leva na desno. Iz usta mu je tekla krv. Izgleda da nije umro odmah, da se neko vreme borio sa smrću: u grčevito stisnutim šakama držao je rukoveti iščupane trave.<ref>''Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta'', knjiga četvrta (str. 208), Beograd 1960.</ref>|[[Vlajko Begović]]}} Blagoje Parović poginuo je u borbi protiv španskih fašista kod [[Villanueva de la Cañada|Viljanueve de la Kanjade]], tokom [[Bitka kod Brunete|bitke za Brunete]], 6. jula 1937. godine. Vlajko Begović je posthumno optužen da je tokom Španskog građanskog rata ubio svog saborca [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]]. Tu tvrdnju su publicisti poput [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] širili po tabloidnoj štampi, dok su istoričari Vladan Vukliš i Stefan Gužvica pokazali da se radi o [[Teorija zavjere|teoriji zavere]] za koju ne postoje dokazi i koja protivreči širem kontekstu Parovićeve smrti i poznatim podacima o Begovićevom radu u Španiji.{{sfn|Gužvica|2020|pp=106-107}}{{sfn|Gužvica|Vukliš|2024|pp=222-226}} Parovićevo telo je bilo izloženo u bazi interbrigadista u Madridu. Pokraj odra je prodefilovala masa madridskih radnika. Veličanstveni pogreb je organizovan na madridskom groblju Fuenkaral.<ref name="ReferenceA">''Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta'', knjiga četvrta (str. 228), Beograd 1960.</ref> Na sahrani su bili mnogobrojni madridski radnici, predstavnici svih interbrigada i vod jugoslovenskih dobrovoljaca iz bataljona "Đuro Đaković", koji mu je odao vojne počasti.<ref>''Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta'', knjiga četvrta (str. 229), Beograd 1960.</ref> Nakon smrti Blagoja Parovića, na njegovo mesto je postavljen [[Božidar Maslarić]], kao predstavnik CK KPJ.<ref name="ReferenceA"/> == Dela == * ''Izabrani spisi'' (objavljeni posthumno), Beograd, [[1976]]. == Povezano == * [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu]] * [[KPJ tokom Velike čistke]] * [[Petko Miletić]] == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == {{commonscat|Blagoje Parović}} * ''[[Mala enciklopedija Prosveta]]''. Beograd 1959. godine * ''[[Vojna enciklopedija]]'' (knjiga šesta). Beograd 1973. godine * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|last2=Vukliš|first2=Vladan|title=Jugoslovenski dobrovoljci u odbrani Španske republike: tematski zbornik radova|chapter=Muške fantazije: Smrt Blagoja Parovića|editor=Olga Manojlović Pintar|date=2024|publisher=Institut za noviju istoriju Srbije|location=Beograd |pages=187–249|url=https://stefanguzvica.su/wp-content/uploads/2024/12/Guzvica-Vuklis-Blagoje-Parovic.pdf|ref=harv}} {{Lifetime|1903|1937|Parović, Blagoje}} [[Kategorija:Biografije, Nevesinje]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] 43xnvwch1oefwia6ocmv93q3b7puydy 0 1431230 42651863 42627725 2026-07-08T14:04:33Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Giovani dos Santos | slika = Giovani Dos Santos - 002.jpg | punoime = {{nowrap|Giovani dos Santos Ramírez}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. svibnja]] [[1989.]] | rodnigrad = {{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] | rodnadržava = [[Meksiko]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Meksikanci|Meksikanac]] | državljanstvo = {{flagicon|MEX}} [[Meksiko|meksičko]] | visina = 1.74m | pozicija = ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | brojnadresu = 10 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2002 - 2007 | omladinskipogoni = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | godine1 = 2007 - 2008 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)1 = 28 (4) | godine2 = 2008 - 2012 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hostpur F.C.|Tottenham Hotspur]]}} | nastupi(golovi)2 = 15 (0) | godine3 = 2009 | klubovi3 = → {{flagicon|ENG}} [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]] | nastupi(golovi)3 = 8 (4) | godine4 = 2010 | klubovi4 = → {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | nastupi(golovi)4 = 14 (0) | godine5 = 2011 | klubovi5 = {{nowrap|→ {{flagicon|ŠPA}} [[Racing de Santander|Racing Santander]]}} | nastupi(golovi)5 = 16 (5) | godine6 = 2012 - 2013 | klubovi6 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)6 = 29 (6) | godine7 = 2013 - 2015 | klubovi7 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | nastupi(golovi)7 = 58 (12) | godine8 = 2015 - | klubovi8 = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)8 = 0 (0) | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2007 - | nacionalneekipe1 = {{NogRep|MEX}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 90 (17) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 23.7.2015 }} '''Giovani dos Santos Ramírez''' ([[Monterrey]], [[11. svibnja]] [[1989.]]) je [[Meksiko|meksički]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[LA Galaxy]]. Za reprezentaciju je debitirao [[2007.]] godine, a na [[Olimpijada 2012|Olimpijadi 2012.]] godine osvojio je s Meksikom zlatnu medalju. {{Sastav Meksiko 2010 SP}} {{Sastav Meksiko 2014 SP}} {{Sastav Meksiko 2018 SP}} {{Životni vijek|1989||Santos, Giovani dos}} [[Kategorija:Meksički fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] bjlbu9h014ndw9ijdvbmnoq24t6zlde 0 1451924 42651832 42649191 2026-07-08T13:29:05Z Edgar Allan Poe 29250 42651832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Daley Blind | slika = Zarya-MU (6) — копия.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[9. ožujka]] [[1990.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Amsterdam]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Nizozemci|Nizozemac]] | državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | visina = 1.80m | pozicija = lijevi bek | trenutniklub = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2008 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)1 = 102 (3) | godine2 = 2010 | klubovi2 = → {{flagicon|NIZ}} [[FC Groningen|Groningen]] | nastupi(golovi)2 = 17 (0) | godine3 = 2014 – 2018 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]}} | nastupi(golovi)3 = 90 (4) | godine4 = 2018 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)4 = 124 (7) | godine5 = 2023 | klubovi5 = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]] | nastupi(golovi)5 = 4 (0) | godine6 = 2023 – 2026 | klubovi6 = {{flagicon|ŠPA}} [[Girona FC|Girona]] | nastupi(golovi)6 = 99 (1) | godine7 = 2026 – | klubovi7 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)7 = 0 (0) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2013 – 2024 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 108 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Daley Blind''' ([[Amsterdam]], [[9. ožujka]] [[1990.]]) je [[nizozemska|nizozemski]] nogometaš i bivši reprezentativac koji igra kao lijevi bek. Blind je profesionalni igrač od [[2008.]] godine te je, izuzev polusezonske posudbe u [[FC Groningen|Groningenu]] tokom [[2010.]] godine, gotovo cijelu svoju karijeru proveo u Ajaxu. Kasnije je igrao za [[Manchester United F.C.|Manchester United]], [[Bayern München]] i [[Girona FC|Gironu]]. Nizozemsku je predstavljao na gotovo svim razinama, a za seniorsku reprezentaciju je debitirao [[2013.]] godine. Reprezentativno se umirovio [[2024.]] godine. Njegov otac je [[Danny Blind]], poznati nizozemski branič. {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1990||Blind, Daley}} {{commonscat|Daley Blind}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]] [[Kategorija:Biografije, Amsterdam]] [[Kategorija:Fudbaleri Girone]] [[Kategorija:Fudbaleri Groningena]] ad15dw4gs7iolbs0ubaudo69zd2rqn4 0 1460307 42652155 42564552 2026-07-09T04:49:47Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, commonscat 42652155 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Demänovská Dolina |originalni_naziv = Demänovská Dolina |slika = Demenovska dolina z Chopka.JPG |opis_slike = |gradska_zastava = Demanovska dolina-liptovsky mikulas-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Liptovski Mikulaš|Liptovski Mikulaš]] |nadm visina = 1.109<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-07}}</ref> |poštanski_kod = 031 01<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 44<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = LM |gšir = 48.9716 |gduž = 19.5807 }} '''Demänovská Dolina''' ({{jez-svk|Demänovská Dolina}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Liptovski Mikulaš|okrugu Liptovski Mikulaš]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Demänovská Dolina (village)}} * {{Official website}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] s2w6deowdfm3f06yzwqz7t5ds7027l9 0 1460308 42652150 42564720 2026-07-09T04:32:01Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Gotovani]] na [[Gôtovany]] 42564720 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Gotovani |originalni_naziv = Gôtovany |slika = Gôtovany 3TN2.jpg |opis_slike = |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = Okrug Liptovski Mikulaš |nadm visina = 587 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = LM |gšir = 49.0615 |gduž = 19.5041 }} '''Gotovani''' ({{jez-svk|Gôtovany}}) je naseljeno mjesto u okrugu Liptovski Mikulaš, u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] 3tb64x4tjrzfydgnkcql7ysux6rsa3l 42652154 42652150 2026-07-09T04:42:59Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, commonscat 42652154 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Gôtovany |originalni_naziv = Gôtovany |slika = Gôtovany 3TN2.jpg |opis_slike = |gradska_zastava = Gotovany-liptovsky mikulas-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Liptovski Mikulaš|Liptovski Mikulaš]] |nadm visina = 587<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-07}}</ref> |poštanski_kod = 032 14<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 44<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = LM |gšir = 49.0615 |gduž = 19.5041 }} '''Gôtovany''' ({{jez-svk|Gôtovany}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Liptovski Mikulaš|okrugu Liptovski Mikulaš]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Gôtovany}} * {{Official website}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] 0twmsvstri7vf02srenp3yqkr9sg444 1 1462631 42652152 5613293 2026-07-09T04:32:01Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Gotovani]] na [[Razgovor:Gôtovany]] 5613293 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 0 1466108 42651984 42526852 2026-07-08T22:00:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651984 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Nikola Kotur | slika = Kotur.jpg | opis_slike= | datum_rođenja =[[18. decembra]] [[1899]]. | mesto_rođenja =[[Sremski Karlovci]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[24. februara]] [[1938]]. ('''38''' god.) | mesto_smrti =Logor [[Hatina]], [[Magadanska oblast]] | država_smrti ={{zas|SSSR}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] |profesija=arhitekta, revolucionar |KPSS=[[1930]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Nikola Kotur''' ([[Sremski Karlovci]] [[18. decembra]] [[1899]]. – Logor [[Hatina]], [[Magadanska oblast]], [[24. februara]] [[1938]].) je bio [[Srbi|srpski]] arhitekta i sekretar [[SKOJ]]-a, ubijen tokom [[KPJ tokom Velike čistke|Velike čistke]]. Kao arhitekta, aktivno je učestvovao u izgradnji industrijskog grada Magnitogorska na [[Ural|Uralu]]. U revolucionarnom radu koristio se pseudonimima '''Bratić''', '''Mladen''', '''Nikić''', '''Ristić''' i '''Steva'''. U Sovjetskom Savezu živeo je pod svojim stvarnim imenom.<ref name="ubavka">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |title=Ubavka Vujošević, ''Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2019.), 145–146. |access-date=2025-04-02 |archive-date=2025-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250505223112/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |url-status=dead }}</ref>{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|p=541}} == Biografija == Nikola Kotur rođen je [[1899]]. godine u Sremskim Karlovcima. Njegov otac, [[Dušan Kotur]], bio je poznati muzički pedagog i kompozitor, poreklom iz [[Crkveni Bok|Crkvenog Boka]] na [[Banija|Baniji]]. Predavao je muziku u [[Karlovačka gimnazija|Karlovačkoj gimnaziji]] više od 35 godina. Njegova majka, Jelica Mišić, takođe je bila [[Muzikologija|muzikološkinja]] rodom iz [[Beograd|Beograda]].{{sfn|Vukmanović|2005|p=133}} Nikola Kotur prvi put je uhapšen [[1914]]. godine, kada je imao samo petnaest godina, zajedno sa svojim ocem. Povod za hapšenje bila je činjenica da je otac bio [[Srpski nacionalizam|srpski nacionalista]], politički aktivan u momentu invazije Austro-Ugarske na Srbiju, i urednik ''[[Brankovo kolo|Brankovog kola]]''. Nakon što su proveli kraći period vremena u zatvoru, porodica se preselila u [[Zagreb]], gde je Nikola počeo da izučava [[ruski jezik]].<ref name="politika1">Rajko Đurić, "Uzaludno čekanje", ''Politika'', 15. februar 1976, 12.</ref> [[1918]]. godine, Kotur maturira u Sremskim Karlovcima i odlazi u [[Prag]], gde upisuje [[Arhitektura|arhitekturu]] na [[Češki tehnički univerzitet u Pragu|Češkom tehničkom univerzitetu]]. Postaje jedan od osnivača i vođa [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] Kluba studenata [[Marksizam|marksista]].{{sfn|Gužvica|2017|p=70}} U Klubu će se upoznati sa dvojicom budućih poznatih jugoslovenskih komunista, tada takođe praških studenata – [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubom Čolakovićem]] i [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]].<ref>Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju, Knjiga prva'' (Sarajevo: Svjetlost, 1966), 168–169.</ref> Postaje [[Ateizam|ateista]] i piše pismo ocu da ga ispiše iz [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. U Pragu se prvi put oženio, ali njegova prva supruga, Jerka Filipović, umrla je mlada od raka.<ref name="politika1"></ref> === Skojevac === [[1923]]. godine, Kotur je kao komunista, iz političkih razloga, lišen stipendije, te mu nije bilo dozvoljeno da završi studije arhitekture u Čehoslovačkoj.<ref name="politika1"></ref> Bio je primoran da se vrati u Jugoslaviju, te vrlo brzo postaje vodeći član [[SKOJ]]-a. Već u septembru te godine, profilira se kao teoretičar u tada aktuelnoj diskusiji u nacionalnom pitanju. U članku u beogradskom [[Radnik (novine)|Radniku]], Kotur je izneo do tada "najbolje marksističko objašnjenje prava na samoopredeljenje" i argumentaciju zašto bi komunisti trebali da se otvore prema [[Hrvatski nacionalizam|nacionalističkoj]] partiji kao što je [[Hrvatska seljačka stranka]]: {{citat|[[Stjepan Radić|Radićevoj]] koncepciji federalističkog bloka mora se priznati izvesna veličina ali je njegova politika u suštini [[Buržoazija|buržoaska]] politika od koje hrvatski [[Seljaštvo|seljaci]] ne mogu imati nikakve koristi. Dosadašnje naše shvatanje nacionalnog pitanja – a hrvatskog pitanja specijalno – bilo je fatalističko, mehanističko, shvatanje karakteristično za socijaldemokratski pokret pre rata. Držanje koje je iz toga rezultiralo bilo je pasivnost i izgleda da se ni danas kada čitavo to pitanje stupa u akutan stadij ne misli da promene. [[CK SKJ|Centralno vodstvo partije]] nije donelo još nikakve zaključke o nekoj akciji i to je već dokaz da ono ne shvaća dovoljno važnost momentalne situacije. Opasnost da se ponovi [[Aleksandar Cankov|bugarski slučaj]] je tu, jer režim zadobijajući koncesijama buržoaske elemente federalističkog bloka preti da pristupi nasilnom gušenju jednog snažnog seljačkog pokreta i da time učvrsti reakcionarne pozicije i u državi i na Balkanu, a mi držimo skštene ruke (...) <br> Kao da se nama radi o Radiću! Radi nam se sa onim seIjačkim masama koje idu za njim, a čije simpatije i poverenje mi možemo steći samo akcijom a ne ovakvim premudrim proročkim držanjem i izjavama.<ref>Nikola Kotur, "Naše držanje u hrvatskom pitanju", priredio Stefan Gužvica, ''Novi plamen'', 14. april 2022.</ref>}} Istoričar Slavoljub Cvetković pominje da je [[1924]]. godine Kotur već bio predsednik Saveza radničke omladine Jugoslavije, legalnog krila SKOJ-a, mada ne navodi kada je Kotur stupio na tu funkciju. U julu 1924. godine, SROJ je zabranjen, kao i legalna [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije]], a Kotur je uhapšen.{{sfn|Cvetković|1967|p=208}} Nakon hapšenja, Kotur prelazi na ilegalni partijski rad i postaje jedna od ključnih figura SKOJ-a. U januaru [[1925]]. godine izabran je za organizacionog sekretara SKOJ-a.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|p=10}} U isto vreme prisustvovao je Oblasnoj konferenciji SKOJ-a za Hrvatsku kao predstavnik CK SKOJ-a. Na konferenciji se raspravljalo o organizaciji SKOJ-a po principu fabričkih ćelija po ugledu na [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|boljševike]], o pravljenju frakcija unutar [[Hrvatska pučka seljačka stranka|HRSS-a]] i radu na selu. Zastupao je gledišta partijske levice, te se protivio izbornoj podršci [[Hrvatska zajednica|Hrvatskoj zajednici]], partiji koja je bila mnogo desnija od HRSS-a.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|pp=18-20}} Koturu je nedugo potom povereno organizovanje kongresa SKOJ-a i reorganizovanje Saveza.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|p=29}} Predlagao je kurseve teorijskog obrazovanja kadrova i insistirao na pravljenju partijskih organizacija u većim industrijskim mestima, tvrdeći da sama partija tu zaostaje za SKOJ-em. Insistirao je i na jačanju veza sa selom kroz organizovanje proletarizovanih seljaka koji emigriraju u gradove.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|pp=64-67}} Tokom proleća i leta 1925. godine, bio je veza između CK SKOJ-a i CK Partije.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|p=75}} Tada je bio član Sekretarijata CK SKOJ-a, koji su sa njim sačinjavali još i [[Janko Mišić]], [[Mijo Oreški]] i [[France Klopčič]].<ref>France Filipič, ''Poglavja iz revolucionarnega boja jugoslovanskih komunistov 1919-1939'', 1. knjiga (Ljubljana: Borec, 1981), 294.</ref> [[1926]]. godine prisustvuje Trećem kongresu SKOJ-a i priprema odluke kongresa za štampu. Tad je izabran i za zameničkog člana CK SKOJ-a, što će biti potvrđeno i na plenumu CK SKOJ-a u februaru [[1927]]. godine.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|pp=179, 211, 213, 482}} === Hapšenje i bekstvo iz zatvora === [[File:Veliki komunistički proces.png|thumb|400px|Članak iz novina ''Pravda'' o suđenju komunistima u Beogradu, sa karikaturama Kotura i [[Sima Marković|Sime Markovića]].]] 1927. godine, Kotur postaje politički sekretar CK SKOJ-a.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|p=291}} U septembru iste godine organizuje ilegalnu partijsku školu u Beogradu, za 40 aktivista komunističke omladine. Krajem oktobra, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je potajno organizovao proslavu desetogodišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], na kojoj je održao govor o njenom značaju.<ref>Asim Abdihodžić, "Na godišnjicu Pariske Komune i Velikog Oktobra", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Prvi tom, 1917-1929)'' (Beograd: Kultura, 1960), 252.</ref> Nedugo potom, prilikom velike policijske provale uhapšeno je svih 40 aktivista polaznika partijske škole, među njima gotovo čitavo skojevsko vođstvo, sekretar SKOJ-a Nikola Kotur i politički sekretar KPJ [[Sima Marković]]. Kotur je u pritvoru tučen i pod mukama je odao nekoliko članova Politbiroa KPJ i SKOJ-a. Na suđenju je sve poricao i tvrdio da se radi o lažnim priznanjima iznuđenim pod batinama. Za loše držanje pred policijom, na plenumu u julu [[1928]]. godine je isključen iz KPJ i SKOJ-a.{{sfn|Cvetković|Vasić|1983|pp=290–293, 305, 489}} Februara [[1928]]. godine počinje veliki proces protiv komunističke omladine Beograda, koji u zemlji i inostranstvu ima veliki publicitet. U sudu su optuženi iznosili strašne metode mučenja kojima se služila policija kako bi im iznudila priznanje. Na osnovu Zakona o zaštiti države tada su zajedno osuđeni na po pet godina zatvora: [[Josip Cazi]], Nikola Kotur, [[Ivan Brijaček]], [[Pavle Kovačević]] i [[Josip Radobolja]]. Većina ostalih komunista je osuđena na 3 do 6 meseci zatvora. Nakon suđenja, Kotur se nalazio u zatvorskoj bolnici u Vidinskoj ulici u Beogradu, gde se oporavljao od posledica policijskog mučenja. 15. maja 1928. godine, kada se u pratnji žandarma vraćao iz zatvorskog toaleta, video je da je bolničarka ostavila otvorena vrata i odlučio da proba da pobegne na slobodu. Protrčao je kroz vrata, dočepao se glavnog dvorišta, i potom nestao. Sreten Jovanović, mladi žandarm koji ga je čuvao, posramljen je izvršio samoubistvo.{{sfn|Vukmanović|2005|pp=134–136}} Iako je bekstvo izgledalo kao slučajnost, zapravo ga je organizovala [[Vukovar|vukovarska]] komunistkinja Greta Diamant po nalogu [[Simo Miljuš|Sime Miljuša]].{{sfn|Вернер|2003|pp=133–134}} Nedugo pred poslednje hapšenje, Kotur se oženio komunistkinjom i [[Feminizam|feministkinjom]] [[Anđa Bunuševac|Anđom Bunuševac]], novinarkom [[Politika (novine)|Politike]]. U trenutku hapšenja, već su živeli odvojeno, a njegovim bekstvom iz države, brak je definitivno okončan.<ref>Ratomir Milikić, "Petar Bingulac, Musicologist and Music Critic in the Diplomatic Service" u Ivana Vesić, Vesna Peno, Boštjan Udovič (ur.), ''The Tunes of Diplomatic Notes: Music and Diplomacy in Southeast Europe (18th-20th century)'' (Beograd, Ljubljana: Muzikološki institut SANU, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, 2020), 61.</ref> === Arhitekta u Sovjetskom Savezu === [[File:Магнитогорск. Эскиз планировки кварталов смешанной застройки.png|thumb|350px|Plan izgradnje Magnitogorska tridesetih.]] Po bekstvu iz zatvora, Kotur je pobegao prvo u [[Beč]], a potom u [[Berlin]]. U Berlinu je završio započete studije arhitekture.<ref name="politika1"></ref> Tamo je živeo skoro dve godine i dugo je čekao dozvolu [[Međunarodna Crvena pomoć|Međunarodne crvene pomoći]] da emigrira u [[Sovjetski Savez]], verovatno zbog partijske kazne koja je još bila aktivna. U septembru [[1930]]. godine, napokon se uputio u SSSR.{{sfn|Vukmanović|2005|pp=137–138}} Prvo se nastanio u [[Moskva|Moskvi]], i bio je stariji arhitekta komunalnog odeljenja Izvršnog komiteta Moskovske oblasti. Projektovao je zgrade u moskovskom predgrađu Mitišči, pre svega omanje dvoetažne drvene stambene zgrade za radništvo.<ref>[https://mytyshimuseum.ru/publikaczii/rabochee-zhilishhno-stroitelnoe-kooperativnoe-tovarishhestvo-rzhskt-proletarij-pioner-stroitelstva-novogo-sovetskogo-byta/ Валентина Петровна Блохина, "Рабочее жилищно-строительное кооперативное товарищество (РЖСКТ) «Пролетарий» – пионер строительства нового советского быта", ''Мытищинский историко-художественный музей'', 2024.]</ref><ref>[https://borshkovsm.livejournal.com/919.html Сергей Боршков, "Мытищи довоенные. Перловка и Тайнинка", ''Livejournal'', 29. oktobra 2008.]</ref> Potom je [[1931]]. godine poslat u [[Magnitogorsk]], gde je takođe radio u struci. Učestvovao je u projektovanju zgrada u novom socijalističkom planskom naselju, specijalno izgrađenom za potrebe industrijalizacije.<ref name="ubavka"></ref> Kotur se zalagao za momentalno naseljavanje radništva u nove radničke stanove Magnitogorska, da bi se sprečila izgradnja [[baraka]] i pretvaranje periferije grada u stihijsko naselje.<ref>[https://elib.uraic.ru/handle/123456789/58736 Инж. Ладинский, "Индустрию – На стройку социалистического города", ''Опыт стройки'' no. 4–5 (1932), 15.]</ref> U jesen [[1932]]. godine, objavio je članak sa kolegama iz preduzeća "Uralvism" o industrijalizaciji Magnitogorska, produktivnosti rada i izgradnji fabrika.<ref>[https://elib.uraic.ru/handle/123456789/58769 Бригада Уралвисма, "Ресурсы Магнитогорска", ''Опыт стройки'' no. 8–9 (1932), 14–16.]</ref> Oko [[1934]]. godine, uz pomoć [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]], novog partijskog predstavnika u [[Kominterna|Kominterni]], Kotur dobija dozvolu da se vrati u Moskvu. Vratio se u Mitišči i nastavio da se bavi arhitekturom na svom starom radnom mestu.<ref name="ubavka"></ref><ref>Aleš Bebler, ''Kako sam hitao: Sećanja'' (Beograd: Četvrti jul, 1982), 63–64.</ref> Tokom ponovnog boravka u Moskvi, družio se sa komunistkinjom Agatom Oreški, udovicom njegovog saborca iz skojevskih dana Mije Oreškog.<ref name="oreški">Agata Oreški, ''Sibirski pečat'' (Zagreb: Liber, 1983), 109.</ref> [[1935]]. godine, Sedmi kongres Kominterne odobrio mu je skidanje partijske kazne i vraćanje u redove KPJ.<ref name="ubavka"></ref> U noći sa 14. na 15. mart [[1937]]. godine, Nikola Kotur je uhapšen u svom stanu u okolini Moskve, od strane agenata NKVD, za vreme [[Josif Staljin|Staljinove]] Velike čistke. U junu iste godine, pod optužbom za "kontrarevolucionarnu trockističku agitaciju i propagandu" osuđen je na pet godina logora.<ref name="ubavka"></ref> Sredinom avgusta poslat je u rudnik "Partizan" u Magadanskoj oblasti. Robijao je zajedno sa Gretom Diamant, koju je znao iz beogradskih partijskih dana.{{sfn|Вернер|2003|pp=133–134}} U logoru je bio komandir radne brigade [[Varlam Šalamov|Varlamu Šalamovu]], kasnije poznatom sovjetskom piscu, koji će opisati njegovo stradanje u svojoj knjizi ''Priče sa [[Kolima|Kolime]]''.{{sfn|Vukmanović|2005|pp=131–132}} Ponovo je uhapšen u logoru 4. februara [[1938]]. godine i osuđen za sabotažu, što je negirao. Osuđen je na smrt i streljan 24. februara.{{sfn|Вернер|2003|pp=134–136}} == Rehabilitacija i porodica == Posmrtno je rehabilitovan [[1957]]. godine u SSSR. Za njegovu rehabilitaciju izborile su se njegove ćerke, Lija Nikolajevna i Nina Nikolajevna. Lija Kotur ([[11. oktobra]] [[1932]]. – [[3. juna]] [[1998]].) bila je filološkinja i radila je na [[Moskovski državni univerzitet M. V. Lomonosov|Moskovskom državnom univerzitetu]], a о njenој sestri Nini Kotur poznato je samo da je živela negde na dalekom istoku Rusije.<ref name="politika1"></ref>{{sfn|Vukmanović|2005|pp=140–141}}<ref>Людмила Георгиевна Веденина (ред.), ''Филологический факультет МГУ 1950-1955; жизнь юбилейного выпуска; воспоминания, документы, материалы'' (Москва: Российский фонд культуры "Российский архив", 2003), 89.</ref> Njegova supruga, bugarska komunistkinja po imenu Tanja, navodno je izvršila samoubistvo nakon muževog hapšenja.<ref name="politika1"></ref> Nikola Kotur imao je dve sestre, Radu (udata Popović) i Milenu (udata Roknić). Rada Popović bila je doktorka, a Milena Roknić muzikološkinja.{{sfn|Vukmanović|2005|p=133}} == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Cvetković|first1=Slavoljub|title=Napredni omladinski pokret u Jugoslaviji 1919-1928|date=1967 |publisher=Institut društvenih nauka - Odeljenje za istorijske nauke|location=Beograd|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Slavoljub%20Cvetkovic/Nepredni%20omladinski%20pokret%20u%20Jugoslaviji%201919-1928%20(1323)/Nepredni%20omladinski%20pokret%20u%20Jugoslaviji%201%20-%20Slavoljub%20Cvetkovic.pdf |ref=harv}} * {{cite book|last1=Cvetković|first1=Slavoljub|last2=Vasić|first2=Miroljub|title=Kongresi, konferencije i sednice centralnih organa SKOJ-a (1925-1941)|date=1983|publisher=Komunist|location=Beograd|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Slavoljub%20Cvetkovic/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralnih%20organa%20SKOJ-a%201925-1941%20(1317)/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralni%20-%20Slavoljub%20Cvetkovic.pdf|ref=harv|access-date=2025-04-02|archive-date=2025-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20250506182927/https://kok.memoryoftheworld.org/Slavoljub%20Cvetkovic/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralnih%20organa%20SKOJ-a%201925-1941%20(1317)/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralni%20-%20Slavoljub%20Cvetkovic.pdf|url-status=dead}} * {{cite journal |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Books and Rifles: Political Activity of Yugoslav Communist Students in Prague 1927–1937 (Part I)|journal=Slovanský přehled/Slavonic Review|date=2017|issue=1 |pages=65–103|url=https://stefanguzvica.su/wp-content/uploads/2022/03/Books-and-Rifles-part-1.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Вернер|first1=Мария Юльевна|title=Колымские истории|chapter=Наше несокрушимое прошлое|editor=Александр Михайлович Бирюков|date=2003|publisher=МАОБТИ|location=Магадан|pages=129–185|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vukmanović|first1=Ljuba|title=Šum reči: Razgovori i zapisi danas za sutra|chapter=Ko je Nikola Kotur iz ''Priča sa Kolime''|date=2005|publisher=Dnevnik|location=Novi Sad |pages=131–145|ref=harv}} == Povezano == * [[KPJ tokom Velike čistke]] {{lifetime|1899|1938|Kotur, Nikola}} [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Sremski Karlovci]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:SKOJ]] 551090trkju0dywflsfrev4696o2bbh 0 1468709 42652171 42339441 2026-07-09T06:35:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652171 wikitext text/x-wiki [[File:Osjecko svijetlo lager pivo.jpg|thumb|Osječko svijetlo pivo]] '''Osječko pivo''' je prvo hrvatsko [[pivo]] s izvornom recepturom i tradicionalnim načinom proizvodnje koje proizvodi [[Osječka pivovara]], locirana na Zelenom polju, [[Osijek]], i ima tradiciju proizvodnje piva više od tri stoljeća. Prvi zapisi o proizvodnji piva datiraju još iz davne [[1664]]. godine, kada je izvjesni gospodin Bauer izučio zanat u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Danas pivovara godišnje proizvodi 300.000 hl piva s tendencijom stalnog rasta. [[2004]]. godine pivovara je uspješno izvršila rekonstrukciju postrojenja i time poboljšala kvalitetu piva. [[2008.]] Osječko pivo odlučuje se na rebranding, potaknuto kontinuiranim gubljenjem domaćeg tržišnog udjela u borbi s jakim internacionalnim brandovima piva na zasićenom tržištu. Cilj rebrandinga bio je osnažiti percepciju o kvaliteti i stvoriti jedinstvenu priču kako bi se ovo pivo moglo boriti sa snažnim internacionalnim brandovima. Istraživanje tržišta, branda i njegove konkurencije dovelo je do stvaranja jedinstvene komparativne prednosti. Ona se sastoji od kombinacije diferencirajućih funkcionalnih i emocionalnih prednosti. Repozicioniranje i cjelokupna brand strategija tako je ponovno oživjela tradicionalni i oslabljeni brand u brand koji ujedinjuje tradiciju i moderno, te je relevantniji mlađoj i urbanijoj ciljnoj skupini. Na temelju platforme branda Osječkom pivu redizajniran je logotip, kao i cjelokupni vizualni identitet. Rezultati su bili vidljivi već nakon 5 mjeseci – prodaja je porasla za 15%, a urbana populacija raspravljala je o novom izgledu redizajnirane boce na forumima, blogovima i društvenim mrežama. U travnju [[2009.]] godine Pivovara mijenja ime u Osječka pivovara d.d. Osječka pivovara d.d. je najstarija hrvatska pivovara i jedina u stopostotnom hrvatskom vlasništvu.<ref name="www.pivovara.hr"/> == Historija == Porezne knjige iz [[1697]]. godine spominju proizvodnju piva u [[Tvrđavica|Tvrđavici]] i Varoši, ali prvi zapisi spominju gospodina Bauera koji je proizvodio pivo još davne [[1664]]. godine. Godine [[1694.]] u Osijeku se spominju tri pivara: Joseph Hamerl, Johan Conrad Steer i Vitus Casper.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/skenderovic Matica hrvatska: Robert Skenderović: Kako je pivo došlo u Hrvatsku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130605031538/http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/skenderovic |date=2013-06-05 }}, preuzeto 26. svibnja 2012.</ref> [[1695]]. godine podignuta je pivovara u osječkom predgrađu koja je godinu dana kasnije proizvodila 56 [[ak]]ova (otprilike 32 l) piva. Prvi popis stanovnika iz 1697. godine spominje postojanje pivovare locirane u predgrađu te na otoku s druge strane [[Drava|Drave]]. [[1702]]. godine za vlasnika pivovare identificiran je Matija Holtzleitner iz [[Donji grad (Osijek)|Donjeg grada]]. Pivarski majstor Matija Reith čija je obitelj u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] imala pivovaru se spominje [[1755]]. godine. [[1856]]. godine Kajetan Šeper, koji je pivarski obrt izučio u [[Češka|Češkoj]] i [[Austrija|Austriji]], osniva pivovaru koja je preteča današnje Osječke pivovare. Godišnja proizvodnja piva iznosi 600 hl i obrt se održao do [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] kada ga preuzima Kajetan Šeper. [[1899]]. godine Aleksandar Bauer osniva pivovaru na glavnom trgu u Donjem gradu. Nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] pivovara se, zbog nacionalizacije i lošeg poslovanja, [[1956]]. godine pripaja osječkom poduzeću "Vinopromet". Nakon dvije godine se pivovara osamostaljuje i započinje rad kao samostalno poduzeće za proizvodnju piva, slada i leda. Od 1958. do [[1965]]. godine pivovara se rekonstruira pa se proizvodnja povećeva sa 6 000 na 86 000 hl na godinu. Lokacija u središtu grada ograničava daljnji razvoj pa se pivovara preseljava na novu lokaciju na Zelenom polju, industrijska zona. 14. travnja [[1979]]. godine pivovara započinje s radom na novoj lokaciji. Šest godina kasnije ([[1985]]. godine) pivovara raskida ugovor s "Vinoprometom" i postaje samostalno društveno poduzeće. [[2004]]. godine Osječko pivo dobiva novi izgled ali i novi okus kakav znamo danas. U 2009. Osječko pivo prolazi rebranding, redizajn logotipa i vizualnog identiteta te raste u prodaji. Od travnja 2009. godine pivovara posluje pod novim imenom Osječka pivovara d.d.<ref name="www.pivovara.hr"/> == Vrste == === Svijetlo === Svijetlo Osječko pivo je lager pivo svijetlo zlatne boje s 11.8% ekstrakta i 4,5% alkohola. Toči se u boce od 0.25 l, 0.33 l i 0.5 l; limenke od 0.33 l i 0.5 l; PET ambalažu od 1 l i 2 l te bačve od 30 l i 50 l.<ref name="www.pivovara.hr">{{Cite web |url=http://www.pivovara.hr/ |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140530151223/http://www.pivovara.hr/ |url-status=dead }}</ref> === Crno === Crno Osječko pivo bogato je hranjivim sastojcima i ima 12% ekstrakta. Blago smeđkaste je boje i toči se u boce od 0.33 l i 0.5 l, limenke od 0.5 l i bačve od 30 l. == Manifestacije vezane za Osječko pivo == Svake godine (do 2009.) se u [[listopad]]u održavala manifestacija "Jesen uz Osječko" pod pokroviteljstvom Osječke pivovare. Neki od poznatijih bendova koji su nastupali na manifestaciji su: [[Zabranjeno Pušenje]], [[Belfast Food]], [[Goran Bare]] i plaćenici, [[Let 3]], itd. Pivo se prodavalo po promotivnim cijenama i manifestacija je trajala tjedan dana. Sadržaji na manifestaciji bili su pivnica s tradicionalnim pivarskim jelima, zabavni program uz tamburaše i KUD-ove te pivarske igrice s bogatim nagradama. [[2009.]] godine pokrenuta je nova glazbeno-kulturna manifestacija pod nazivom "Dani prvog hrvatskog piva".<ref>[http://www.pivnica.net/drugaciji-dani-piva/796/ Pivnica.net: Drugačiji dani piva], preuzeto 26. svibnja 2012.</ref> Osim navedenih manifestacija, Osječko pivo sponzor je i brojnih drugih događanja koja promiču urbanu kulturu, ali i tradiciju regije, poput, Urbanog festivala Osijek, Đakovačih vezova, Pannonian Challengea, Dana otvorenog neba, We love music festivala te Fashion Incubatora.<ref name="www.pivovara.hr"/> == Povezano == * [[Osječka pivovara]] * [[Izvorno hrvatsko]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Osječko}} * [http://www.pivovara.hr/ Službene stranice Pivovare d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140530151223/http://www.pivovara.hr/ |date=2014-05-30 }} [[Kategorija:Hrvatski proizvodi]] [[Kategorija:Pivo]] [[Kategorija:Brendovi]] biqzumxbu35sl4o64orh8ylxhpn82o7 0 1468730 42652170 42535738 2026-07-09T06:35:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652170 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = Osječka pivovara | slika = [[Datoteka:Logo Osječko.jpg]] | sjedište = [[Osijek]] | vrsta = Svijetlo Osječko lager pivo i Crno Osječko lager pivo | osnutak = [[1697.]] | industrija = pivarska | slogan = Prvo hrvatsko pivo | pokriveno_područje = [[Hrvatska]], [[Mađarska]] | web = [http://www.pivovara.hr www.pivovara.hr] }} '''Osječka pivovara''', locirana na Zelenom polju, [[Osijek]], i ima tradiciju proizvodnje piva više od tri stoljeća, a [[Osječko pivo]] prvo je hrvatsko pivo. Prvi zapisi o proizvodnji piva datiraju još iz davne 1664. godine, kada je izvjesni gospodin Bauer izučio zanat u Njemačkoj. Danas pivovara godišnje proizvodi 300.000 hl piva s tendencijom stalnog rasta. [[2004.]] godine pivovara je uspješno izvršila rekonstrukciju postrojenja i time poboljšala kvalitetu piva. [[2008.]] godine [[Osječko pivo]] odlučuje se na rebranding, potaknuto kontinuiranim gubljenjem domaćeg tržišnog udjela u borbi s jakim internacionalnim brandovima [[Pivo|piva]] na zasićenom tržištu. Cilj rebrandinga bio je osnažiti percepciju o kvaliteti i stvoriti jedinstvenu priču kako bi se ovo pivo moglo boriti sa snažnim internacionalnim brandovima. Istraživanje tržišta, branda i njegove konkurencije dovelo je do stvaranja jedinstvene komparativne prednosti. Ona se sastoji od kombinacije diferencirajućih funkcionalnih i emocionalnih prednosti. Repozicioniranje i cjelokupna brand strategija tako je ponovno oživjela tradicionalni i oslabljeni [[brand]] u brand koji ujedinjuje tradiciju i moderno, te je relevantniji mlađoj i urbanijoj ciljnoj skupini. Na temelju platforme branda Osječkom pivu redizajniran je logotip, kao i cjelokupni vizualni identitet. Rezultati su bili vidljivi već nakon 5 mjeseci – prodaja je porasla za 15%, a urbana populacija raspravljala je o novom izgledu redizajnirane boce na forumima, blogovima i društvenim mrežama. U travnju [[2009.]] godine Pivovara mijenja ime u '''Osječka pivovara d.d.''' Osječka pivovara d.d. najstarija je hrvatska pivovara i jedina u stopostotnom hrvatskom vlasništvu.<ref name="www.pivovara.hr">{{Cite web |url=http://www.pivovara.hr/ |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140530151223/http://www.pivovara.hr/ |url-status=dead }}</ref> == Historija == Porezne [[Knjiga|knjige]] iz [[1697.]] godine spominju proizvodnju piva u Tvrđavici i Varoši, ali prvi zapisi spominju gospodina Bauera koji je proizvodio pivo još davne [[1664.]] godine. [[1695.]] godine podignuta je pivovara u osječkom predgrađu koja je godinu dana kasnije proizvodila 56 akova (otprilike 32 l) piva. Prvi popis stanovnika iz 1697. godine spominje postojanje pivovare locirane u predgrađu te na otoku s druge strane [[Drava|Drave]]. [[1702.]] godine za vlasnika pivovare identificiran je Matija Holtzleitner iz [[Osijek|Donjeg grada]]. Pivarski majstor Matija Reith čija je obitelj u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] imala pivovaru spominje se [[1755.]] godine. [[1856.]] godine Kajetan Šeper, koji je pivarski obrt izučio u [[Češka|Češkoj]] i [[Austrija|Austriji]], osniva pivovaru koja je preteča današnje Osječke pivovare. Godišnja proizvodnja piva iznosi 600 [[Mjerne jedinice|hl]] i obrt se održao do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] kada ga preuzima Kajetan Šeper. [[1899.]] godine Aleksandar Bauer osniva pivovaru na glavnom trgu u Donjem gradu. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugogs svjetskog rata]] pivovara se, zbog nacionalizacije i lošeg poslovanja, [[1956.]] godine pripaja osječkom poduzeću "Vinopromet". Nakon dvije godine pivovara se osamostaljuje i započinje rad kao samostalno poduzeće za proizvodnju piva, slada i leda. Od [[1958.]] do [[1965.]] godine pivovara se rekonstruira pa se proizvodnja povećeva sa 6.000 na 86.000 hl na godinu. Lokacija u središtu grada ograničava daljnji razvoj pa se pivovara preseljava na novu lokaciju na Zelenom polju, industrijska zona. [[14. travnja]] [[1979.]] godine pivovara započinje s radom na novoj lokaciji. Šest godina kasnije ([[1985.]] godine) pivovara raskida ugovor s "Vinoprometom" i postaje samostalno društveno poduzeće. [[2004.]] godine Osječko pivo dobiva novi izgled ali i novi okus kakav znamo danas. U [[2009.]] godini [[Osječko pivo]] prolazi rebranding, redizajn logotipa i vizualnog identiteta te raste u prodaji. Od travnja 2009. godine pivovara posluje pod novim imenom Osječka pivovara]] d.d.<ref name="www.pivovara.hr"/> == Izbor == === Svijetlo === [[Osječko pivo|Osječko svijetlo pivo]] je lager pivo s odmjerenom gorčinom te svijetlozlatnom bojom. Pakira se u smeđu bocu koja stabilnost i postojanost svih elemenata i sastojaka okusa, mirisa, boje i arome piva.<!--nešto nedostaje u ovoj rečenici, iza riječi: koja--> Toči se u staklene [[Boca|boce]], limenke, pet boce i bačve. Osječko pivo proizvodi se prema starom, originalnom receptu i prema uputama prvih majstora pivara. Njegova proizvodnja traje oko 30 dana. Tradicionalni način proizvodnje odnosi se ponajprije na dugotrajni proces pripreme, no tehnički i tehnološki procesi proizvodnje i distribucije energije, preuzimanja i skladištenja [[sirovina]], kuhanja sladovine, primarne fermentacije, maturacije, stabilizacije i filtracije [[pivo|piva]], punjenja, pakiranja i skladištenja te kontrole i upravljanja kvalitetom putem fizičko-kemijske, mikrobiološke i senzorske analitike i kontrole.<ref name="www.pivovara.hr"/> === Crno === [[Osječko pivo|Crno Osječko pivo]] bogato je hranjivim sastojcima i ima 12% ekstrakta, te 4,5% alkohola. Blago smeđkaste je boje i toči se u boce, limenke i bačve.<ref name="www.pivovara.hr"/> === Biker === Osječko pivo Biker sadrži mješavinu piva i limunade, s malim postotkom alkohola (2% vol.). [[2002.]] godine prvi radler na području Hrvatske bio je Osječko pivo Biker.<ref name="www.pivovara.hr"/> === Blagdansko === Od [[2010.]] godine proizvodi se i Blagdansko Osječko pivo. To je lager pivo (4,5% alkohola) s prirodnim sastojcima. Blagdansko Osječko pivo je početkom [[2011.]] godine ušlo u Top 10 najzanimljivijih pakiranja uglednog Dielinea.<ref name="www.glas-slavonije.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=7&ID_VIJESTI=137900 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2022-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120222122/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=7&ID_VIJESTI=137900 }}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Osjecko svijetlo lager pivo.jpg|Osječko svijetlo pivo<ref name="www.pivovara.hr"/> Datoteka:Osječko crno pivo.jpg|Osječko crno pivo<ref name="www.pivovara.hr"/> Datoteka:Osječko Biker.jpg|Osječko Biker pivo<ref name="www.pivovara.hr"/> Datoteka:Blagdansko Osječko Pivo.jpg|Blagdansko Osječko pivo<ref name="www.pivovara.hr"/> </gallery> == Manifestacije vezane za Osječko pivo == [[File:Dani prvog hrvatskog piva 2011 Osijek.jpg|thumb|Atmosfera s "Dana prvog hrvatskog piva 2011."<ref name="www.pivovara.hr"/>]] Svake godine (do 2009.) se u [[listopad]]u održavala manifestacija "Jesen uz Osječko" pod pokroviteljstvom Osječke pivovare. Neki od poznatijih sastava koji su nastupali na manifestaciji su: [[Zabranjeno Pušenje]], [[Belfast Food]], [[Goran Bare]] i plaćenici, [[Let 3]], itd. Pivo se prodavalo po promotivnim cijenama i manifestacija je trajala tjedan dana. 2009. godine pokrenuta je nova glazbeno-kulturna manifestacija pod nazivom "Dani prvog hrvatskog piva". Sadržaji na manifestaciji bili su pivnica s tradicionalnim pivarskim jelima, zabavni program uz tamburaše i KUD-ove te pivarske igrice s bogatim nagradama. Osim navedenih manifestacija, Osječko pivo sponzor je i brojnih drugih događanja koja promiču urbanu kulturu, ali i tradiciju regije, poput, ''Urbanog festivala Osijek'', ''[[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]'', ''Pannonian Challengea'', ''Dana otvorenog neba'', ''We love music festivala'' te ''Fashion Incubatora''. [[Dani prvog hrvatskog piva]] su pivarska manifestacija gdje uz zvuke tradicionalne [[Tambura|tamburaške glazbe]] se mogu degustirati i tradicionalna jela.<ref name="www.pivovara.hr"/><ref name="Dopusnica">http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Osje%C4%8Dka_pivovara</ref> == Povezano == * [[Izvorno hrvatsko]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.pivovara.hr/ Službene stranice Pivovare d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140530151223/http://www.pivovara.hr/ |date=2014-05-30 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1697.]] [[Kategorija:Prehrambene kompanije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pivo]] [[Kategorija:Kompanije u Osijeku]] 4msbvar434c9cv8prn9a17jupauth6x 0 1469833 42651862 42416460 2026-07-08T14:04:12Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Real Zaragoze|Fudbaleri Real Zaragoze]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651862 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Mate Bilić | slika = | puno ime = Mate Bilić | visina = 184 cm | nadimak = | datum rođenja = [[23. listopada]] [[1980]]. | mjesto rođenja = [[Split]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[RNK Split]] | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1998]]. - [[2001.]] <br> [[1999]]. <br> [[2001.]] - [[2004]]. <br> [[2002]]. - [[2003]]. <br> [[2003]]. - [[2004]]. <br> [[2004]]. - [[2005]]. <br> [[2005]]. - [[2006]]. <br> [[2006]]. - [[2008]]. <br> [[2008]]. - [[2013]]. <br> [[2013]]. - | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]] <br>→ [[NK Mosor Žrnovnica|NK Mosor]] (posudba) <br> [[Real Zaragoza]] <br>→ [[UD Almería]] (posudba) <br>→ [[Sporting de Gijón]] (posudba)<br> [[Córdoba CF]] <br> [[UE Lleida]] <br> [[SK Rapid Beč]] <br> [[Sporting de Gijón]] <br> [[RNK Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}64 {{0}}{{0}}(19) <br><br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(18) <br> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}(17) <br> {{0}}128 {{0}}{{0}}(31) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[1996]]. <br> [[1998]]. - [[1999]]. <br> [[2000]]. - [[2001.]] <br> [[2009]]. - | reprezentacija = {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna U-17 reprezentacija|Hrvatska do 17]]<br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna U-19 reprezentacija|Hrvatska do 19]]<br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna U-21 reprezentacija|Hrvatska do 21]]<br> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = }} '''Mate Bilić''' ([[Split]], [[23. listopada]] [[1980]].), [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš koji trenutačno nastupa za [[RNK Split]]. Krenuo je Bilić u pomlatku [[split]]skog [[Hajduk Split|Hajduka]] gdje je debitirao sezone [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1998./99.|98./99]]. Sljedeće sezone, ipak, poslan je na posudbu u niželigaša [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor]] iz [[Žrnovnica|Žrnovnice]]. Sljedeće se sezone vraća u Hajduk, te u konkurenciji sa [[Jurica Vučko|Vučkom]], [[Zvonimir Deranja|Deranjom]] i [[Mate Baturina|Baturinom]] uspijeva izboriti status prvotimca. Sa 20 godina bitan je napadač "majstora sa mora", a već nagodinu i prvak Hrvatske. Pamti se i krasan pogodak iz slobodnjaka protiv [[RCD Mallorca|Mallorce]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]]. Nakon što je bio dio rasprodaje šampionske momčadi (otišao početkom sljedeće sezone), prelazi u redove [[španjolska|španjolske]] [[Real Zaragoza|Zaragoze]] gdje pored [[Savo Milošević|Miloševića]] i [[Luciano Galletti|Gallettija]] nije nešto bitno igrao, te bilježi tek jedan gol u 18 utakmica. Zaragoza na kraju sezone ispada u drugu ligu. Nakon toga redovito mjenja klubove po Španjolskoj. Prvo [[UD Almería]], pa zatim [[Sporting de Gijón|Gijón]] u koji dolazi kao zamjena za [[David Villa|Davida Villu]]. U Sportingu je igrao uspješno, no, naredne godine opet mijenja odredište. Ovog puta to je [[Córdoba CF]] nakon koje nastupa za [[UE Lleida|Lleidu]]. Poslije 5 španjolskih godina prelazi u [[austrija|austrijski]] [[SK Rapid Beč|Rapid]] gdje zajedno sa [[Mario Bazina|Bazinom]] spašava ugled poznatog [[beč]]kog kluba koji se našao u teškoj poziciji. Nakon toga, postaje jedan od ponajbolji napadač momčadi. Nakon više od 50 utakmica u sezonu i pol vraća se u Španjolsku, svoj bivši Gijón. [[21. lipnja]] [[2013.]] se vraća u [[Hrvatska|hrvatski]] nogometni klub [[RNK Split|Split]].<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/vijesti/nakon-12-godina-hrvatskoj-mate-bilic-potpisao-split-2-godine-clanak-572208 Mate Bilić potpisao za RNK Split], vecernji.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2013.</ref> {{Statistika u Hajduku |64|19 |15|5 |0|0 |8|3 |0|0 |87|27 |22|10 |109|37}} Prvi nastup u prvoj momčadi Hajduka bio mu je protiv [[NK Mladost 127|Mladosti 127.]] u [[Suhopolje|Suhopolju]], [[15. studenog]] [[1998.]]. Ušao kao zamjena [[Zvonimir Deranja|Zvonimiru Deranji]]. Utakmica je završila sa '''1:1''', a zgoditak za Bile postigao je [[Dean Računica|Računica]]. == Reference == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Bilić, Mate}} [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Zaragoze]] rqd635gt8yzrhomon79ua5nxhwa55yp 0 1469999 42651826 42269484 2026-07-08T13:21:09Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski fudbaleri|Hrvatski fudbaleri]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651826 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ljubo Miličević | slika = | opis slike = | država = | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[13. veljače]] [[1981.]] | mjesto rođenja = [[Melbourne]] | država rođenja = [[Australija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 193 cm | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split]] | broj u klubu = | pozicija = branič | ugovor = lipanj 2013. | mlade godine = | juniorski klubovi = Chelsea Hajduk <br /> [[Melbourne Knights]] <br /> AIS | godina = 1998. - 1999. <br /> 1999. – 2001. <br /> 2001. - 2002. <br /> 2002. - 2003. <br /> 2004. - 2006. <br /> 2006.- 2007. <br /> 2007. - 2008. <br /> 2009. - 2011. <br /> 2011. <br /> 2011. - | profesionalni klubovi = [[Melbourne Knights]] <br /> [[Perth Glory]] <br /> [[FC Zürich]] <br /> [[FC Basel]] <br /> [[FC Thun]] <br /> [[BSC Young Boys]] <br /> [[Melbourne Victory]] <br /> [[Newcastle Jets]] <br /> [[South Melbourne]] <br /> [[HNK Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}1 (0) <br /> 29 (3) <br /> {{0}}0 (0) <br /> {{0}}0 (0) <br /> 56 (4) <br /> 12 (0) <br /> {{0}}2 (0) <br /> 44 (0) <br /> {{0}}5 (0) <br /> {{0}}4 (0) | godine u reprezentaciji = 2005. - | reprezentacija = {{NogRep|AUS}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}8 (1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Ljubo Miličević''' ([[Melbourne]], [[13. veljače]] [[1981.]] je [[Australija|australski]] [[nogomet]]aš [[Hrvati u Australiji|hrvatskog podrijetla]]. [[8. lipnja]] [[2011.]] potpisao je dvogodišnji ugovor sa [[split]]skim [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] čiji je veliki navijač.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/prva-pojacanja-hajduka-na-poljudu-predstavljeni-australski-hrvati-milicevic-i-lustica/555719.aspx Prva pojačanja Hajduka: Na Poljudu predstavljeni australski Hrvati Miličević i Luštica]</ref> {{Statistika u Hajduku |4|0 |0|0 |0|0 |1|0 |0|0 |5|0 |6|0 |11|0}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.transfermarkt.co.uk/en/ljubo-milicevic/profil/spieler_2901.html Profil] na transfermarkt.co.uk {{DEFAULTSORT:Miličević, Ljubo}} [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka]] [[Kategorija:Australijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] cif0uy71b28exeq1dt0u3p427vobyzx 0 1470065 42651861 42485280 2026-07-08T14:03:51Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651861 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Zoran Vulić | slika = Zoran Vulić.jpg | puno ime = Zoran Vulić | visina = | nadimak = Vule | datum rođenja = [[4. listopada]] [[1961]]. | mjesto rođenja = [[Split]] | država rođenja = [[Hrvatska]] {{flag|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = trener | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1979]]. - [[1988]]. <br> [[1988]]. - [[1991]]. <br> [[1991]]. - [[1993]]. <br> [[1993]]. - [[1995]]. | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]] <br> [[RCD Mallorca]] <br> [[FC Nantes|Nantes]] <br> [[HNK Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}167 {{0}}{{0}}(25) <br> {{0}}{{0}}95 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = [[1986]]. - [[1991]]. <br> [[1992]]. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} <br> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = [[1998.]] <br> [[2000.]] - [[2001.]] <br> [[2002.]] - [[2004.]] <br> [[2006.]] - [[2007.]]<br> [[2008.]]<br>[[2009.]]<br>[[2010.]] - [[2011.]]<br>[[2012.]] - [[2013.]]<br>[[2014.]]<br>[[2014.]] - [[2015.]]<br>[[2015.]] - [[2016]] | klubovi = [[HNK Hajduk Split]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[HNK Hajduk Split]]<br>[[Luč-Energija Vladivostok]]<br>[[HNK Rijeka]]<br>[[NK Istra 1961]]<br>[[RNK Split]]<br>[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska U19]]<br>[[RNK Split]]<br>[[Sheriff Tiraspol]] | napomena = }} <!-- Na popisu nastupa(golova) nije ubrojana sezona 86.-87. --> '''Zoran Vulić''' ([[Split]], [[4. listopada]], [[1961.]]) bivši je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, danas nogometni trener. Njegov otac [[Ante Vulić|Ante]] proslavljeni je vratar [[HNK Hajduk|Hajduka]]. == Igračka karijera == Kao nogometaš nastupio je 25 puta za reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] u razdoblju od [[1985]]. do [[1991]]. te zabilježio 1 pogodak. Dres hrvatske reprezentacije obukao je 2 puta, uključujući i na prvoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] [[1990]]. Kao igrač [[RCD Mallorca|Mallorce]] nastupio je na svjetskom prvenstvu [[1990]]. u [[Italija|Italiji]]. Karijeru je započeo i završio u [[split]]skom [[Hajduk]]u gdje je kasnije imao zapažene rezultate kao trener. Nastupao je i u [[francuska|francuskom]] [[FC Nantes Atlantique|Nantesu]], a kao igrač znao je zaigrati na svim pozicijama od libera do centarfora. == Trenerska karijera == Prvi put je sjeo na mjesto trenera voljenog mu kluba sezone [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1997./98.|1997./98.]] kao treći trener te sezone, ali otišao nakon zadnjeg kola. Opet je postao trenerom Hajduka 3 godine poslije, te nakon 5 godina vladavine [[zagreb]]ačke [[Dinamo Zagreb|Croatije]] donio je Hajduku naslov prvaka. Nije ostao trener, a naslijedio ga je [[Nenad Gračan]]. Vratio se opet brzo nakon toga i u klubu proveo čitavu sezonu [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2002./03.|2002./2003.]] osvojivši 2. mjesto u ligi i nacionalni kup, dok je slijedeće godine u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] nesretno ispao od [[Italija|talijanske]] [[AS Roma|Rome]]. I te je sezone uspješno vodio ''splitske bile'', ali je 3 kola prije kraja otišao iz kluba zbog neslaganja sa upravom. Nasljednik [[Petar Nadoveza]] samo je dovršio posao osvajanja prvenstva. Vulića je takav rasplet događaja jako pogodio, te i danas ne priznaje kada mu netko spomene da je osvojio samo 1 naslov prvaka, kazajući da mi je to bilo: "''kao majci oduzeto tek rođeno dijete''".<br> Zabilježena je kratka avantura u [[HNK Segesta|Segesti]] iz [[Sisak|Siska]] gdje je vodio klub tek 1 utakmicu. Ostatak je vremena provodio većinom čekajući angažman u Hajduku. Jednom ga je i Zdravko Mamić poželio na klupi Dinama. Krajem (za Hajduk izuzetno neuspješne) sezone - [[2006.]] godine postao je šefom omladinskog pogona kluba, no, neočekivanom ostavkom trenera seniora [[Luka Bonačić|Luke Bonačića]], po četvrti put je sjeo za kormilo splitskog kluba. Vulić je uspio preporoditi momčad, koja je postala kompaktnija i karakternija. Ponajviše zahvaljujući desetki [[Niko Kranjčar|Kranjčaru]] (otišao nakon 5. kola), igrao se ljepši nogomet. Nakon ostvarenja rekordnih 7 pobjeda u prvih 7 kola, Vuliću je na [[Stadion Poljud|Poljudu]] počela skandirati, inače vrlo zahtijevna, splitska publika, čime je Vulić postao jedan od rijetkih sa takvim "priznanjem". Međutim, do sredine drugog dijela sezone, forma je padala, a ta ista publika zamjerila je očajne igre sa Dinamom, te nedavanje više prilika mlađim igračima poput [[Drago Gabrić|Drage Gabrića]], te je nakon prvog domaćeg poraza u sezoni ( [[NK Pula]] 0:1 ), na sam [[Uskrs]] [[8. travnja]] podnio ostavku. Nakon toga trebao je dobiti posao šefa omladinskog pogona Hajduka, međutim, kasnije su mu ponudili samo vođenje jedne od momčadi u omladinskoj školi, što je Vulić odbio. Na početku 2008. preuzeo je mjesto trenera ruskog prvoligaša [[Luč-Energija Vladivostok|Luč-Energije]] iz [[Vladivostok]]a. Od [[22. rujna]] [[2009.]] trener je hrvatskog prvoligaša [[HNK Rijeka|NK Rijeke]], u kojem se zadržao samo do [[10. studenog]] iste godine. Njegov idući klub postala je [[NK Istra 1961]], koju je vodio od veljače [[2010.]] do ožujka [[2011.]] godine. {{Sastav SFRJ 1990 SP}} {{luč-energijasastav 08.}} {{hajduksastav 06./07.}} {{hajduksastav 03./04.}} {{hajduksastav 02./03.}} {{Sastav NK Istre 1961}} [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri|Vulić, Zoran]] [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka|Vulić, Zoran]] [[Kategorija:Treneri Hajduka|Vuić, Zoran]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri|Vulić, Zoran]] [[Kategorija:Fudbaleri Nantesa]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] tey6nhiqtr82yhvx9tobdtcuzzugzeh 0 1470070 42651872 41872128 2026-07-08T14:07:29Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbaleri Getafea]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Kijeva]]; ±[[Kategorija:Fudbaleri]]→[[Kategorija:Latvijski fudbaleri]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651872 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Māris Verpakovskis | slika = | puno ime = Māris Verpakovskis | visina = 173cm | nadimak = | datum rođenja = [[15. listopada]] [[1979]]. | mjesto rođenja = [[Liepāja]] | država rođenja = [[Latvija]] {{flag|LAT}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Ergotelis]] | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1995]]. - [[1996]]. <br> [[1997]]. - [[2000]]. <br> [[2001.]] - [[2003]]. <br> [[2003]]. - <br> [[2007]]. <br> [[2007]]. - [[2008]]. | profesionalni klubovi = [[FHK Liepājas Metalurgs|FK Baltika]] <br> [[FHK Liepājas Metalurgs]] <br> [[Skonto FC]] <br> [[Dinamo Kijev]] <br> >> [[Getafe CF]] (posudba) <br> >> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) <br /> >> [[Celta de Vigo]] (pos.) | nastupi(golovi) = 3 (0) <br> 59 (10) <br> 77 (41) <br> 47 (10) <br> 13 (1) <br> 18 (5) <br> 5 (0) | godine u reprezentaciji = [[1999]]. - | reprezentacija = [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 75 (24) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = }} '''Māris Verpakovskis''' ([[Liepaja]], [[15. listopada]] [[1979]].), [[latvija|latvijski]] [[nogomet]]aš Nogometnu je karijeru započeo u rodnom gradu igrajući za lokalnu [[FHK Liepājas Metalurgs|Baltiku]] prije početka seniorske karijere u [[FHK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]]u. Na kraju [[2000]]. potpisuje za tada neprikosnovenog prvaka države [[Skonto FC|Skonto]]. Latviju je napustio u prosincu [[2003]]. sa nagradom navijača za najboljeg igrača momčadi, te preselio u [[ukrajina|ukrajinski]] [[Dinamo Kijev]]. Tome su mu najviše pomogle kvalifikacije za EURO 2004. u kojima je sa 6 golova u 10 utakmica uspio senzacionalno odvesti Latvijce na smotru najboljih europskim momčadi u [[Portugal]] gdje postiže jedan pogodak. U Dinamu je nastavio tamo gdje je stao u Skontu, te [[2004]]. bio proglašen najboljim igračem godine, ali do [[2005]]. izgubio svoje mjestu u prvih 11. Sezone 2006./07. bio je blizu prelaska u [[zagreb]]ački [[Dinamo Zagreb|Dinamo]], ali na kraju otišao na 250,000 dolara vrijednu posudbu u [[španjolska|španjolski]] [[Getafe CF|Getafe]]. U vrlo dobroj momčadi [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]] postigao je tek 1 pogodak u 12 utakmica, no, u klubu su ga željeli zadržati. Ipak, vratio se u Kijev te početkom srpnja [[2007]]. otišao na jednogodišnju posudbu u [[split]]ski [[Hajduk Split|Hajduk]] sa opcijom otkupa ugovora na kraju sezone. Jesenski dio sezone nije bio toliko uspješan kao početak proljetnog kada se pokazuje kao vrlo dobro pojačanje. Međutim, zadesila ga je ozljeda zbog koje propušta zadnja 3 mjeseca sezone i svoje karijere u Hajduku, te se na ljeto potiho vratio u [[Kijev]]. {{Navigacije |naslov=Māris Verpakovskis - sastavi |popis= {{Sastav Latvija 2004 EP}} {{hajduksastav 07./08.}}}} [[Kategorija:Latvijski fudbaleri|Verpakovskis, Māris]] [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka|Verpakovskis, Māris]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Kijeva]] 3tj3s31tl9iax50i0y937v0kyro6qum 42651890 42651872 2026-07-08T14:14:37Z Edgar Allan Poe 29250 42651890 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Māris Verpakovskis | slika = | puno ime = Māris Verpakovskis | visina = 173cm | nadimak = | datum rođenja = [[15. listopada]] [[1979]]. | mjesto rođenja = [[Liepāja]] | država rođenja = [[Latvija]] {{flag|LAT}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Ergotelis]] | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1995]]. - [[1996]]. <br> [[1997]]. - [[2000]]. <br> [[2001.]] - [[2003]]. <br> [[2003]]. - <br> [[2007]]. <br> [[2007]]. - [[2008]]. | profesionalni klubovi = [[FHK Liepājas Metalurgs|FK Baltika]] <br> [[FHK Liepājas Metalurgs]] <br> [[Skonto FC]] <br> [[Dinamo Kijev]] <br> >> [[Getafe CF]] (posudba) <br> >> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) <br /> >> [[Celta de Vigo]] (pos.) | nastupi(golovi) = 3 (0) <br> 59 (10) <br> 77 (41) <br> 47 (10) <br> 13 (1) <br> 18 (5) <br> 5 (0) | godine u reprezentaciji = [[1999]]. - | reprezentacija = [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 75 (24) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = }} '''Māris Verpakovskis''' ([[Liepaja]], [[15. listopada]] [[1979]].), [[latvija|latvijski]] [[nogomet]]aš Nogometnu je karijeru započeo u rodnom gradu igrajući za lokalnu [[FHK Liepājas Metalurgs|Baltiku]] prije početka seniorske karijere u [[FHK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]]u. Na kraju [[2000]]. potpisuje za tada neprikosnovenog prvaka države [[Skonto FC|Skonto]]. Latviju je napustio u prosincu [[2003]]. sa nagradom navijača za najboljeg igrača momčadi, te preselio u [[ukrajina|ukrajinski]] [[Dinamo Kijev]]. Tome su mu najviše pomogle kvalifikacije za EURO 2004. u kojima je sa 6 golova u 10 utakmica uspio senzacionalno odvesti Latvijce na smotru najboljih europskim momčadi u [[Portugal]] gdje postiže jedan pogodak. U Dinamu je nastavio tamo gdje je stao u Skontu, te [[2004]]. bio proglašen najboljim igračem godine, ali do [[2005]]. izgubio svoje mjestu u prvih 11. Sezone 2006./07. bio je blizu prelaska u [[zagreb]]ački [[Dinamo Zagreb|Dinamo]], ali na kraju otišao na 250,000 dolara vrijednu posudbu u [[španjolska|španjolski]] [[Getafe CF|Getafe]]. U vrlo dobroj momčadi [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]] postigao je tek 1 pogodak u 12 utakmica, no, u klubu su ga željeli zadržati. Ipak, vratio se u Kijev te početkom srpnja [[2007]]. otišao na jednogodišnju posudbu u [[split]]ski [[Hajduk Split|Hajduk]] sa opcijom otkupa ugovora na kraju sezone. Jesenski dio sezone nije bio toliko uspješan kao početak proljetnog kada se pokazuje kao vrlo dobro pojačanje. Međutim, zadesila ga je ozljeda zbog koje propušta zadnja 3 mjeseca sezone i svoje karijere u Hajduku, te se na ljeto potiho vratio u [[Kijev]]. {{Sastav Latvija 2004 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1979||Verpakovskis, Māris}} [[Kategorija:Latvijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Kijeva]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] 70g9xxzzddvztp79sceww8mka7kqtji 0 1471752 42651871 42553746 2026-07-08T14:06:55Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651871 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Sammir | slika = Jorge Sammir Cruz Campos 2008.jpg | puno ime = Jorge Sammir Cruz Campos | visina = 178 cm | težina = 77 kg | nadimak = Filho | datum rođenja = [[23. travnja]] [[1987]]. | mjesto rođenja = [[Itabuna]] | država rođenja = [[Brazil]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Getafe CF|Getafe]] | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|vezni igrač]] | mlade godine = <br>[[2003.]] - [[2005.]] | juniorski klubovi = [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]]<br>[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] | godina = [[2005.]] - [[2006.]]<br>[[2005.]]<br>[[2005.]] - [[2006.]]<br>[[2006.]] - [[2007.]]<br>[[2006.]]<br>[[2007.]]<br>[[2007.]] - [[2014.]]<br>[[2014.]] - | profesionalni klubovi = [[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]]<br>→ [[Associação Ferroviária de Esportes|Ferroviária]] (posudba)<br>→ [[Paulista Futebol Clube|Paulista]] (posudba)<br>[[Venda Nova]]<br>→ [[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]] (posudba)<br>→ [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba)<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br><br><br><br><br>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}173 {{0}}{{0}}(46)<br>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2004.]]<br>[[2005.]]<br>[[2012.]] - | reprezentacija = {{flag|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija do 17 godina|Brazil do 17]]<ref>{{cite web|url=http://www.furacao.com/materia.php?cod=10204|title=Sammir é convocado para a Seleção Sub-17|publisher=furacao.com|language=portugalski|accessdate=30. rujna 2012|archivedate=2014-03-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140307193626/http://www.furacao.com/materia.php?cod=10204|deadurl=yes}}</ref><br>{{flag|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija do 18 godina|Brazil do 18]]<ref>{{cite web|url=http://www.furacao.com/materia.php?cod=14901|title=Sammir é convocado para a Seleção Brasileira Sub-18|publisher=furacao.com|language=portugalski|accessdate=30. rujna 2012|archivedate=2014-03-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140307174850/http://www.furacao.com/materia.php?cod=14901|deadurl=yes}}</ref><br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = <br><br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 19. lipnja 2014. }} '''Jorge Sammir Cruz Campos''' ([[Itabuna]], [[Brazil]], [[23. travnja]] [[1987]].), [[brazil]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš. Trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] [[Getafe CF|Getafe]] na mjestu veznoga igrača. == Klupska karijera == === Početci === Sammir je vezni igrač ili napadač. Počeo je igrati s deset godina u Atlético Mineiru, te je potom prešao u Atlético Paranaense. Tri mjeseca prije [[zagreb]]ačkoga Dinama potpisao je ugovor s uglednim São Caetanom, međutim klub mu nije isplatio obećani novac i Sammir je došao u [[Maksimir]]. === Dinamo Zagreb === U zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] došao je kao veliki talent početkom studenoga [[2006.]] godine, a pravo na nastup čekao je do početka proljeća. Petogodišnji je ugovor potpisao nakon uručenja otkaza treneru [[Josip Kuže|Josipu Kuži]]. Trener [[Branko Ivanković]] koristio ga je na poziciji desnog veznog. Sammir je stotu ligašku utakmicu za Dinamo odigrao u [[Koprivnica|Koprivnici]] [[22. kolovoza]] [[2010.]] godine. U utakmici kvalifikikacija za [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|Ligu prvaka]] protiv [[Švedska|švedskog]] prvaka [[Malmö FF|Malmöa]], u kojoj je Dinamo pobijedio s 4:1, Sammir je postigao dva pogotka. Ta utakmica bila je njegova jubilarna 50. za Dinamo u europskim natjecanjima (uz 13 pogodaka, čime je 3. klupski strijelac u povijesti u euro kupovima). Sammir je ujedno i igrač s najviše nastupa za Dinamo u europskim kupovima u klupskoj povijesti. Dne [[24. ožujka]] [[2012.]] godine, na gostovanju u Varaždinu, Sammir je odigrao jubilarnu, 300. utakmicu za Dinamo i to s kapetanskom trakom oko ruke, ušavši time među dvadesetak igrača s najviše nastupa za Dinamo u stogodišnjoj povijesti kluba. Nakon sezone 2011./12. i 5 i pol sezona provedenih u Maksimiru, Sammir je s 12 osvojenih trofeja postao drugi najtrofejniji nogometaš u povijesti GNK Dinamo, iza najtrofejnijeg [[Mihael Mikić|Mihaela Mikića]] (13 trofeja). === Getafe === U siječnju [[2014.]] Sammir prelazi iz [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Španjolska|španjolski]] [[Getafe CF|Getafe]] kao slobodni igrač.<ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/sammir-debitira-protiv--modrica--rekli-su-mi-u-getafeu--da-bih-mogao-zaigrati-protiv-reala-/1160393/|title=Sammir u Getafeu|publisher=jutarnji.hr|accessdate=31. siječnja 2014|archive-date=2014-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203022102/http://www.jutarnji.hr/sammir-debitira-protiv--modrica--rekli-su-mi-u-getafeu--da-bih-mogao-zaigrati-protiv-reala-/1160393/|dead-url=yes}}</ref> == Reprezentativna karijera == Bio je standardni [[Brazilska nogometna reprezentacija|reprezentativac brazilskih mladih selekcija]] (do 17, do 18 i do 19 reprezentacije)<ref>{{cite web|url=http://www.hrsport.net/vijesti/315313/nogomet-hnl/brazilski-reprezentativac-potpisao/|title=Brazilski reprezentativac potpisao|publisher=Sportnet|accessdate=21. kolovoza 2012|archive-date=2014-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20140305041730/http://www.hrsport.net/vijesti/315313/nogomet-hnl/brazilski-reprezentativac-potpisao/|dead-url=yes}}</ref>, i to s desetkom na leđima, no odlaskom iz rodne zemlje više nije dobio poziv. Međutim, igrama tijekom gotovo pet godina u zagrebačkom Dinamu došao je na prag poziva u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]], što je dugo javno isticao kao želju. Početkom [[2012.]] godine, Međunarodna nogometna organizacija ([[FIFA]]), izdala je Sammiru dozvolu za nastup u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.<ref>{{cite web|url=http://sportske.jutarnji.hr/u-rusanovu-stigao-dopis-iz-z-richa--sammir--dobio-zeleno-svjetlo-fife-da-igra-za-hrvatsku-/1007760/|title=U Rusanovu stigao dopis iz Züricha! Sammiru dozvola Fife da igra za Hrvatsku!|publisher=[[Sportske novosti]]|accessdate=21. kolovoza 2012|archive-date=2014-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20140301235019/http://sportske.jutarnji.hr/u-rusanovu-stigao-dopis-iz-z-richa--sammir--dobio-zeleno-svjetlo-fife-da-igra-za-hrvatsku-/1007760/|dead-url=yes}}</ref> Dana [[27. rujna]] [[2012.]] godine dobio je poziv izbornika Vatrenih [[Igor Štimac|Igora Štimca]] i našao se na širem popisu kandidata Hrvatske reprezentacije za susrete protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Velška nogometna nogometna reprezentacija|Walesa]] u okviru kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.]] godine.<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=37&tx_ttnews%5Btt_news%5D=181598&tx_ttnews%5BbackPid%5D=34&cHash=f2a08538de HRT]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}: Sammir na širem popisu, preuzeto 29. rujna 2012.</ref> Za hrvatsku reprezentaciju debitirao je protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|makedonske reprezentacije]], [[12. listopada]] [[2012.]] godine, u kvalifikacijskom susretu za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.hrsport.net/vijesti/448490/nogomet-reprezentacija/corluka-i-rakitic-odnijeli-hrvatsku-do-preokreta-i-velika-tri-boda-u-skoplju/|title=Ćorluka i Rakitić odnijeli Hrvatsku do preokreta i velika tri boda u Skoplju|publisher=Sportnet|accessdate=13. listopada 2012|archive-date=2012-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114040925/http://www.hrsport.net/vijesti/448490/nogomet-reprezentacija/corluka-i-rakitic-odnijeli-hrvatsku-do-preokreta-i-velika-tri-boda-u-skoplju/|dead-url=yes}}</ref> === Osobni život === Sammir je kontroverzan po brojnim tulumarenjima prije utakmica, čestim opijanjem, dolaskom na trening pod utjecajem alkohola. [[18. svibnja]] [[2011.]] priveden je zbog vožnje u alkoholiziranom stanju te je morao platiti kaznu od 11.000 kuna.<ref>{{cite web|url=http://sportski.net.hr/nogomet/hnl/sammir-progovorio-o-najgoroj-noci-u-svom-zivotu|title=Sammir progovorio o najgoroj noći u svom životu!|publisher=net.hr|accessdate=19. svibanj 2011|archive-date=2013-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20131015220832/http://sportski.net.hr/nogomet/hnl/sammir-progovorio-o-najgoroj-noci-u-svom-zivotu|dead-url=yes}}</ref> == Priznanja == === Individualna priznanja === * [[2010.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]].<ref>[http://prvaliga.tportal.hr/162514/Tko-je-nasljednik-Nike-Eduarda-Luke-Sammira.html tportal.hr: Tko je nasljednik Nike, Eduarda, Luke, Sammira?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140706070400/http://prvaliga.tportal.hr/162514/Tko-je-nasljednik-Nike-Eduarda-Luke-Sammira.html |date=2014-07-06 }}, preuzeto 30. rujna 2012.</ref> * [[2012.]]: [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač Prve HNL]], u izboru kapetana klubova [[Prva HNL|Prve HNL]].<ref>[http://prvaliga.tportal.hr/230610/Sammir-najbolji-prema-izboru-Kapetani-biraju.html tportal.hr: Sammir najbolji prema izboru 'Kapetani biraju'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210042538/http://prvaliga.tportal.hr/230610/Sammir-najbolji-prema-izboru-Kapetani-biraju.html |date=2012-12-10 }}, preuzeto 7. prosinca 2012.</ref> === Klupska priznanja === Zadnje ažurirano 11. srpnja 2013.<ref name="hnl-statistika.com">{{cite web|url=http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1099|title=Jorge Sammir Cruz Campos|publisher=hnl-statistika.com|accessdate=15. prosinca 2011|archive-date=2010-04-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20100425003941/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1099|url-status=dead}}</ref> '''[[Dinamo Zagreb]]''' *[[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(7):''' 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. *[[Hrvatski nogometni kup]] '''(5):''' 2007., 2008., 2009., 2011., 2012. *[[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2010., 2013. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.furacao.com/futebol/elenco/ficha.php?cod=99 Sammir na furacao.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930012950/http://www.furacao.com/futebol/elenco/ficha.php?cod=99 |date=2007-09-30 }} * [http://www.gnkdinamo.hr/44#anchor Sammir na gnkdinamo.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120202030338/http://www.gnkdinamo.hr/44#anchor |date=2012-02-02 }} * [http://www.hrsport.net/Klub.aspx?ID=2&igracID=540 Sammir na Sportnet|HR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100903014118/http://www.hrsport.net/Klub.aspx?id=2&igracID=540 |date=2010-09-03 }} * [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1099 Sammir na hnl-statistika.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100425003941/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1099 |date=2010-04-25 }} {{Sastav Hrvatska 2014 SP}} [[Kategorija:Brazilski fudbaleri|Sammir, Jorge Cruz Campos]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri|Sammir, Jorge Cruz Campos]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] 0l0dflzd6iyf1s4koe5veeu0cjytyzh 10 1478200 42651800 42592029 2026-07-08T12:04:14Z Edgar Allan Poe 29250 42651800 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Selektori fudbalske reprezentacije Hrvatske | title = Selektori [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|{{color|red|fudbalske reprezentacije Hrvatske}}]] |state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> |listclass = hlist |nowrapitems = yes | titlestyle = background:white; color:red; border: 1px solid red |list1 = * [[Dražan Jerković]] (1990–1992) * [[Stanko Poklepović]] (1992–1993) * [[Vlatko Marković|Vlatko Marković]] (1993–1994) * [[Miroslav Blažević]] (1994–2000) * ''[[Tomislav Ivić]]'' (1994, v.d.) * [[Mirko Jozić]] (2000–2002) * [[Otto Barić]] (2002–2004) * [[Zlatko Kranjčar]] (2004–2006) * [[Slaven Bilić]] (2006–2012) * [[Igor Štimac]] (2012–2013) * [[Niko Kovač]] (2013–2015) * [[Ante Čačić]] (2015–2017) * [[Zlatko Dalić]] (2017–2026) }}<noinclude> [[Kategorija:Hrvatski šabloni]] </noinclude> h43rqogcwstif6aorhiw7q7z5j6z5ha 10 1478229 42651885 5991791 2026-07-08T14:13:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2004.]] → [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] 42651885 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Hrvatska 2004 EP | bg = white | fg = red | bordercolor = red | country = Hrvatska | genitiv = Hrvatske | comp = EP 2004. | comp link = UEFA Euro 2004 | p1 = [[Vladimir Vasilj|Vasilj]] | p2 = [[Mario Tokić|Tokić]] | p3 = [[Josip Šimunić|Šimunić]] | p4 = [[Stjepan Tomas|Tomas]] | p5 = [[Igor Tudor|Tudor]] | p6 = [[Boris Živković|Živković]] (c) | p7 = [[Milan Rapaić|Rapaić]] | p8 = [[Darijo Srna|Srna]] | p9 = [[Dado Pršo|Pršo]] | p10 = [[Niko Kovač|N. Kovač]] | p11 = [[Tomo Šokota|Šokota]] | p12 = [[Tomislav Butina|Butina]] | p13 = [[Dario Šimić|Šimić]] | p14 = [[Mato Neretljak|Neretljak]] | p15 = [[Jerko Leko|Leko]] | p16 = [[Marko Babić (fudbaler ili nogometaš)|Babić]] | p17 = [[Ivan Klasnić|Klasnić]] | p18 = [[Ivica Olić|Olić]] | p19 = [[Ivica Mornar|Mornar]] | p20 = [[Đovani Roso|Roso]] | p21 = [[Robert Kovač| R. Kovač]] | p22 = [[Nenad Bjelica|Bjelica]] | p23 = [[Joey Didulica|Didulica]] | coach = [[Otto Barić|Barić]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.]] </noinclude> 61g4ua0cn8a3uhudv5jsycvhnrpv3bq 0 1479694 42652246 42648108 2026-07-09T11:45:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652246 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja =[[Perna (Topusko)|Perna]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = oko [[24. oktobra]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Perna (Topusko)|Perna]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890 – [[Jasenovac]], oko 24. oktobra 1941), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Perna, u okolini Karlovca. Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, iz sela [[Prkos Lasinjski]], koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro nedugo nakon Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.<ref name="ekultura"/> Majka i Pavle su, posle smrti oca, odrastali u siromaštvu u selu [[Perna (Topusko)|Perna]], ali je seoski sveštenik primetio da se radi o pametnom dečaku i odlučio da mu pomogne. Nakon završena četiri razreda osnovne škole, sveštenik je malom Pavlu obezbedio stipendiju i upis u [[Karlovačka gimnazija|Karlovačku gimnaziju]]. Njegova majka se nadala da će, nakon završene gimnazije, upisati i bogosloviju, ali Pavla to nije zanimalo. Od [[1902]]. do [[1910]]. pohađa gimnaziju, a [[1911]]. maturira.<ref name="rkman1">[https://casopis.skd-prosvjeta.hr/od-crne-ruke-do-komunisticke-partije/ Dušan T. Rkman, "Pavle Bastajić Paja – životni put jednog revolucionara (1): Od Crne ruke do Komunističke partije", ''Prosvjeta'' br. 136 (mart 2017).]</ref> Kao gimnazijalac u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]]. === Od nacionalnog do socijalnog revolucionara === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu "Moskva", trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, "Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili".{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja, jer ih je policija već pratila, sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.<ref name="rkman1"/>{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}} [[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]] Bastajić učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], gde se bori u četi [[Vojvoda Vuk|Vojvode Vuka]] i ranjen je u glavu. Tada se proširila netačna vest da je poginuo, i njegov prijatelj Tin Ujević napisao mu je nekrolog.<ref name="rkman1"/><ref>Tin Ujević, "Slava našim mrtvima!" u Tin Ujević, ''Sabrana djela, svezak deseti: Eseji, rasprave, članci III: o politici, o ekonomiji, o sociologiji'' (Zagreb: Znanje, 1966), 83–85.</ref> Posle završetka rata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde upisuje studije sociologije i povezuje se sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.<ref>Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.</ref> Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] početkom [[1914]]. godine na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer se tad nalazio u [[Pariz|Parizu]], a kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}} Čim je izbio [[Prvi svetski rat]], Bastajić je stupio u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].<ref name="jakšić">[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]</ref> Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko [[Krf|Krfa]] i Italije dospeo nazad u Lozanu, gde je nastavio studije sociologije.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> Bio je stipendista engleskog fonda kojim je rukovodio [[Jovan Cvijić]].<ref>[https://www.google.ru/books/edition/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%87%D0%B0%D1%81%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_27_1/ Momčilo Mitrović, "Organizacije jugoslovenskih studenata u Švajcarskoj 1917. godine", ''Istorijski časopis'' 27 (1980), 214, 216.]</ref> Rat ga je dodatno radikalizovao ka [[Ljevica|levici]] jer je svedočio mnogim brutalnostima i iživljavanju oficira i četničkih vođa nad običnim vojnicima.<ref>Ljubo Leontić, "O Jugoslovenskom odboru u Londonu", ''Starine'', knjiga 50 (Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1960), 31–32.</ref> Kao student u Švajcarskoj [[1916]]. prisustvuje [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinovim]] predavanjima i lično ga upoznaje.<ref name="rkman2">[https://casopis.skd-prosvjeta.hr/od-komunisticke-partije-do-ustaskog-zatvora/ Dušan T. Rkman, "Pavle Bastajić Paja – životni put jednog revolucionara (2): Od Komunističke partije do ustaškog zatvora", ''Prosvjeta'' br. 137 (jun 2017).]</ref> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Nakon što je diplomirao sociologiju u Lozani, zbog revolucionarne komunističke delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="rkman1"/><ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.</ref> U Beču tada živi i njegov raniji poznanik Mustafa Golubić, koji takođe postaje komunista, i u ovom periodu njih dvojica postaju najbliži prijatelji. [[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali "podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]".<ref>[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, "Мое знакомство с революционерами и цареубийцами", u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485. </ref> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> Bastajić je, zajedno sa Dimitrom Vlahovim i [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]], bio partijska veza sa levičarskim makedonskim revolucionarima.<ref>Даринка Пачемска, ''Внатрешната македонска револуционерна организација (Обединета)'' (Скопје: Студентски збор, 1985), 85, 107.</ref> Početkom [[1927]]. godine, policija u Beču hapsi Bastajića i drži ga u pritvoru bez suđenja šest nedelja.<ref>"Wieder ein Uinlrechtsbruch der Polizei", ''Der Abend'' god. 13, br. 54, 7. marta 1927, 1–2.</ref> Nakon toga, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa "nacionalno-revolucionarnim" organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je "više anarhista nego komunista".<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.</ref> Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].<ref name="gužvica"/> Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.<ref name="radanović">[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida De Majo (1906-1964): Biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]</ref> Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa "nacionalnim revolucionarima" koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.<ref name="radanović"/> Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}} Po obaveštajnoj liniji je obišao ceo Mediteran, od [[Španija|Španije]] do [[Turska|Turske]]. Početkom tridesetih je u Parizu održavao kontakte komunista sa Svetozarom Pribićevićem.<ref name="rkman2"/> U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}<ref>Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.</ref> Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, Labudu Kusovcu. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]</ref> U jesen [[1939]]. godine,<ref name="jakšić"/> Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju i smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} [[Datoteka:Bastajić karton.jpg|thumb|300px|Policijski karton Pavla Bastajića iz januara 1940. godine, kada je uhapšen po povratku u rodni kraj.]] Bastajić se krajem [[1939]]. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnoj Perni i u [[Topusko|Topuskom]]. Povezao se sa članovima KPJ u tom kraju, iako sam nije bio politički aktivan. Rođacima, koji su postali komunisti i kojima je verovao, u poverenju je kritički pričao o Staljinu, iako je hvalio Lenjina i Trockog i izričito govorio o ispravnosti marksizma i uspesima Sovjetskog Saveza. KPJ je savetovala da ga članovi partije ne uvlače u zajedničke akcije, ali nije ih podsticala da ga [[Ostrakizam|ostrakizuju]].<ref name="rkman1"/> Izdržavao se od finansijske pomoći starih prijatelja i držanja časova francuskog jezika.<ref name="rkman2"/> U oktobru [[1940]]. godine posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao "egzekutora", o metodima delovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "da jezovitije priče nije nikad čuo". Krleža je nakon toga zaključio da ga je "Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti".<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261. |access-date=2026-04-17 |archive-date=2024-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240628232002/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> Krleža je kasnije, u svojim ''Marginalijama'' o Bastajiću napisao: {{citat|Proveo je kod mene jednu mračnu noć, moglo bi se reći nezaboravnu. Kalvarija njegove karijere. To su te glave, skinute s turskog kolca, melankolični balkanski mentaliteti, zapravo bezazlene sentimentalne naravi, koje preuzimaju na sebe da nose križ u ime takozvanog „društvenog ideala”. Uvijek spremni da se žrtvuju, violentni mladići, postaju heroji, nosioci uloga u svakome slučaju tragičnih. Bavio se likvidacijama, političkim likvidacijama u ime viših interesa po direktivama ruskih vlasti. Slomio se negda u Belgiji, točno se ne sjećam, godine 1931. ili 1932. Likvidirali su tamo jedno lice, o kome je, prikupivši egzaktne podatke, stekao svoje nepokolebljivo uvjerenje, da su pretpostavke za likvidaciju toga čovjeka bile krive ili da je likvidiran nevin. Odbio je da dalje vrši tu ulogu i živčano potpuno podrovan, proveo godinu dana po ruskim sanatorijima. Osposobljen za daljnje vršenje dužnosti, vraća se na posao u Europu, našao se u otvorenoj insubordinaciji: odbio je da se dalje bavi tim poslom i tako se pretvorio u dezertera.{{sfn|Rašeta|2019|p=6}}}} Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd: Vojna štamparija, 1980), 760.] </ref> Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput. Prvi put je uhapšen u Zagrebu [[4. maja]] i izgnan iz grada. Drugi put je uhapšen u Topuskom [[27. maja]] i otpremljen u Zagreb, gde je četiri meseca držan u zatvoru u Petrinjskoj ulici. Prema ustaškim dokumentima, [[24. oktobra]] 1941. godine, odveli su ga u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.<ref name="ekultura">[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']</ref> Međutim, porodica je smatrala da je najverovatnije likvidiran već na putu do Jasenovca, jer se niko od preživelih logoraša nije sećao Bastajića u Jasenovcu.<ref name="rkman2"/> [[1968]]. godine, u selu Prkos Lasinjski je podignuta bista Pavlu Bastajiću.<ref>"Na Kordunu otkrivena bista Pavla Bastajića", ''Politika'' god. LXV, br. 19627, 27. maja 1968, 8.</ref> == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Rašeta|first1=Boris|title=Mustafa Golubić i Pavle Bastajić, Staljinove ubice|date=2019|publisher=PortaLibris|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] 7aymn4b06qi4ngbfz1n0ca14pszwtwk 0 1502963 42652176 14729505 2026-07-09T07:07:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652176 wikitext text/x-wiki '''Otanabe''' (Otanave), pleme američkih [[indijanci|Indijanaca]]<ref>{{Cite web |url=http://www.cervantesvirtual.com/servlet/SirveObras/01349453111026189757802/028511_0002.pdf |title=Las misiones de Maynas |access-date=2014-08-06 |archive-date=2021-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304195811/http://www.cervantesvirtual.com/descargaPdf/las-misiones-de-maynas-0/ |url-status=dead }}</ref> porodice [[munichean|muniče]] iz sjevernog [[Peru]]a, koji su govorili su dijalektom jezika [[muniche jezik|muniche]]. Njihovo ime danas je sinonim jezika muniche<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=myr Muniche (16th)]</ref>. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Peruanski Indijanci]] [[Kategorija:indijanska plemena]] 0myxm6tzb6zt4u6iphun2whbbw9h9fg 0 2889911 42651860 41875064 2026-07-08T14:03:35Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jonás Gutiérrez | slika = Jonás Gutiérrez.jpg | opis_slike = | punoime = Jonás Manuel Gutiérrez | nadimak = | datumrođenja = [[5. srpnja]] [[1983.]] | rodnigrad = {{flagicon|ARG}} [[Sáenz Peña (Buenos Aires)|Sáenz Peña]] | rodnadržava = [[Argentina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Argentinci|Argentinac]] | državljanstvo = {{flagicon|ARG}} [[Argentina|argentinsko]] | visina = 1.84m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | brojnadresu = 18 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1999 - 2001 | omladinskipogoni = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]] | godine1 = 2001 - 2005 | klubovi1 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]] | nastupi(golovi)1 = 99 (2) | godine2 = 2005 - 2008 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)2 = 96 (5) | godine3 = 2008 - | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | nastupi(golovi)3 = 177 (10) | godine4 = → 2014 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Norwich City F.C.|Norwich City]] | nastupi(golovi)4 = 4 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2007 - | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ARG}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 22 (1) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 11.5.2014 }} '''Jonás Manuel Gutiérrez''' ([[Sáenz Peña (Buenos Aires)|Sáenz Peña]], [[Argentina]], [[5. srpnja]] [[1983.]]), je argentinski nogometaš koji trenutačno igra u [[Premier League]] za nogometni klub [[Newcastle United F.C.]]. Gutiérrez bio je član argentinsku reprezentacije koja je nastupila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010|Mundijalu 2010]]. Na kraju 2013-14 engleske nogometne sezone, Gutiérrez doživio bol jetre i oticanje limfnih čvorova nakon uzimanje pauze, te je započeo na [[kemoterapija]]. Dana [[16. rujna]] [[2014.]], Gutiérrez priopćiti da je se liječi od raka testisa i imao jednu završnu sjednicu kemoterapije, a nakon čega slijedi dva mjeseca oporavka Dana [[3. studenog]] [[2014.]] Jonah oporavio od raka<ref>{{cite news|title=Jonas Gutierrez: Newcastle winger discharged after cancer treatment|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/29890622|accessdate=4 November 2014|work=BBC Sport|date=3 November 2014}}</ref>. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Argentina 2010 SP}} {{Životni vijek|1983||Gutiérrez, Jonás}} [[Kategorija:Argentinski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] savis6zv2ck5ianvsjtx6svid9zaiyb 0 3171566 42652148 42463018 2026-07-09T04:16:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652148 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Operacija ''Torch''}} {{Infokutija vojni sukob | sukob = Operacija ''Torch'' | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | slika = Near Algiers, "Torch" troops hit the beaches behind a large American flag "Left" hoping for the French Army not fire... - NARA - 195516.jpg | opis_slike = Iskrcavanje američkih trupa u [[Algiers]]u | datum = [[8. studenog|8.]] – [[16. studenog]] [[1942.]] | mjesto = [[Francuski Maroko]], [[Francuski Alžir]] | teritorija = | rezultat = [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznička]] pobjeda i okupacija [[Francuska Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] | strana1 = {{nowrap|{{flag|Sjedinjene Države|1912}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{flag|Slobodna Francuska}}<br>{{flag|Kanada|1921}}<br>{{flag|Nizozemska}}<br>{{flag|Australija}}}} | strana2 = {{flagicon|FRA|1830}} [[Višijevska Francuska]]<br>{{flag|Treći Reich}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1912}} [[Dwight Eisenhower]]<br>{{flagicon|SAD|1912}} [[George Patton]]<br>{{flagicon|SAD}} [[Lloyd Fredendall]]<br>{{flagicon|UK}} [[Andrew Cunningham]]<br>{{flagicon|Slobodna Francuska}} [[Henri d'Astier de La Vigerie|Henri d'Astier]]<br>{{flagicon|Slobodna Francuska}} [[José Aboulker]]}} | komandant2 = {{flagicon|FRA|1830}} [[François Darlan]]<br>{{flagicon|FRA|1830}} [[Charles Noguès]]<br>{{flagicon|FRA|1830}} [[Frix Michelier]]<br>{{flagicon|Treći Reich}} [[Ernst Kals]] | komandant3 = | snaga1 = 107,000 | snaga2 = 60,000 | snaga3 = | gubici1 = 497+ ubijenih<br>720 ranjenih | gubici2 = 1,346+ ubijenih<br>1,997 ranjenih | gubici3 = | napomene = }} '''Operation ''Torch''''' (u početku se zvala '''Operacija ''Gymnast''''') je bila britansko-američka invazija [[Francuska Sjeverna Afrika|Francuske Sjeverne Afrike]] u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na [[Sjevernoafričko bojište (Drugi svjetski rat)|Sjevernoafričkom bojištu]], otvorenom [[8. studenog]] [[1942]]. [[Sovjetski Savez]] je inzistirao na potrebi da [[SAD]] i [[Velika Britanija]] započnu operacije u Europi i da otvore drugi front kako bi se smanjio pritisak njemačkih snaga na sovjetsku vojsku. Dok su se Amerikanci zalagali za [[Operacija Sledgehammer|Operaciju Sledgehammer]] - iskrcavanje u okupiranoj Europi što je prije moguće, Britanci su vjerovali da bi taj potez završio katastrofalno. Umjesto tog napada, predstavljen je plan napada na Sjevernu Afriku, koji bi očistio Sjevernu Afriku od [[Sile Osovine|Sila Osovine]] i unaprijedio savezničku kontrolu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Također, to bi bila i priprema za invaziju na Južnu Europu [[1943]]. godine. Američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] sumnjao je da zbog operacija u Africi neće biti invazije na Europu 1943., ali je odlučio podržati britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]]. == Pozadina == U [[London]]u se još tijekom najžešćih napada na [[Malta|Maltu]] spremali planovi za Operaciju ''Torch'' koja je predviđala anglo-američko iskrcavanje u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] kako bi se [[Erwin Rommel|Rommela]] ukliještilo između [[8. armija|8. armije]] i invazijskih snaga. U svezi s tim planom bile su razmatrane i kasnije akcije invazije na Siciliju i Italiju, a Churchill je zagovarao i invaziju na Balkan no zbog američkog protivljenja od toga se kasnije odustalo. “Torch” se sastojao od 3 velike operacije, iskrcavanjima kod [[Casablanca|Casablance]], [[Oran]]a i [[Algiers|Alžira]]. Bila je to prva zajednička operacija vojski [[SAD]]-a i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljestva]] koja je utoliko bila osjetljivija jer je plan iziskivao iskrcavanje na područje marionetske [[Francuska|Francuske]] pod zapovjedništvom [[Philippe Pétain|maršala Petaina]]. == Tijek borbi == [[Datoteka:Operation Torch - map.jpg|300px|lijevo|mini|Mapa Operacije ''Torch'']] Istočni dio područja iskrcavanja bio je pod britanskim zapovjedništvom, a zapadni pod američkim, a cijelom je akcijom koordinirao gen. [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]]. ''Western Task Force'' bio je sačinjen isključivo od američkih vojnika i brodova koji su krenuli 23. listopada iz SAD-a. Konvoj je imao 28 transportnih brodova s 37,000 vojnika s teškim naoružanjem, 3 bojna broda, 6 krstarica, 1 nosač aviona i 40 razarača. Te su jedinice imale zadatak osigurati iskrcavanje u Maroku. Pri iskrcavanju Francuzi su pružili otpor i otvorili vatru iz obalnih baterija i brodova koji je brzo slomljen. No važno je napomenuti da je pri iskrcavanju došlo do većeg nereda i dezorijentiranosti napadača što je uz jači otpor moglo imati kobne posljedice. Već 11. studenog američka je flota čekala naređenje za uništenje [[Casablanca|Casablance]] no u zadnji čas je objavljena njena predaja te je [[Maroko]] bio čvrsto u savezničkim rukama. Druga faza ove operacije iziskivala je osvajanje Orana i [[Alžir]]a. Ova je invazijska flota s 72,000 vojnika (49,000 Amerikanaca) krenula s rijeke Clyde. Ova je operacija bila daleko složenija jer su se brodovi pri samom isplovljavanju raspoređivali po točkama iskrcavanja. S danom plovidbe razlike oni su se istovremeno našli pred svojim ciljevima. Napad na Oran izvršili su isključivo Amerikanci zbog dobro poznatih događaja s početka rata, a osiguranje su činili i 1 [[bojni brod]], 3 [[nosač zrakoplova|nosača zrakoplova]], 1 [[krstarica]], 3 [[razarač]]a. Alžirsku grupu s 43,000 vojnika (10,000 Amerikanaca) štitili su 2 nosača zrakopova, 6 krstarica i 13 razarača. Ova je grupa snosila najveći rizik jer su u njenoj blizini bile koncentrirane najjače protivničke snage. Na pučini Sredozemlja nalazila se još jedna i najsnažnija eskadra, ona admirala [[Andrew Cunningham|Cunninghama]] koja je štitila invazijsku flotu od eventualnog talijanskog napada te ju je trebala uništiti u slučaju napada. Njezina snaga bila je impresivna: 4 bojna broda, 2 nosača zrakoplova, 4 krstarice i 17 razarača. Eskadre koje su napale Oran i Alžir lakše su se orjentirale i snašle jer na tom djelu obale nije bilo mjera zamračenja. Između 1 i 3 sata ujutro krenulo je iskrcavanje. Ono je obavljeno na 3 mjesta u okolici Orana i prošlo je bez značajnijeg otpora Francuza. Tek su u samom Oranu obalna utvrđenja pružila otpor, ali ih je uskoro ušutkao bojni brod ''Rodney''. Uskoro je i 5 francuskih razarača krenulo u napad na Britance no i oni su ubrzo uništeni te je tako cjelokupna obrana bila neutralizirana. Oran je pao. Alžir je također osvojen u munjevitoj akciji padobranaca koji su osigurali okolne aerodrome iako je opet došlo do pomutnje u rasporedu desantnih čamaca, no sva su ta neugodna, ali jeftina iskustva dobro došla saveznicima u kasnijim operacijama. Uskoro su se razmahale kopnene borbe između Nijemaca i saveznika, a 8. je armija nezaustavljivo išla na zapad. Tada su se prvi put susrele njemačke i američke snage u [[bitka kod Kasserine|bitci kod Kasserine]] gdje su neiskusne američke jedinice pretrpjele težak poraz. Još je jedan događaj neposredno povezan s Operacijom ''Torch'', a to je samouništenje francuske flote u [[Toulon]]u. Naime Nijemci su odlučili zauzeti te ratne brodove kao što su prije nekoliko dana učinili s 9 podmornica u Bizerti. No francuski vojni vrh imao je dvije frakcije, jednu prešutno odanu [[Charles de Gaulle|de Gaulleu]] i drugu koja je bila za suradnju s nacistima. Prevagnula je antifašistička struja te su u dramatičnoj akciji na sidrištu samopotopljena 3 bojna broda, 7 krstarica i 30 razarača. Prvom polovicom 1943. godine britanska flota učvrščuje svoj nadzor nad Sredozemljem te uskoro počinje velika zračna ofanziva savezničkog zrakoplovstva na talijanske gradove i brodove. Samim početkom 1943. pada [[Tripoli]] što [[Bernard Law Montgomery|Montgomeryjevoj]] 8. armiji daje dodatnu snagu te razbija Rommelovu Maretovu liniju. == Posljedice== Izbacivanjem Sila osovine iz Sjeverne Afrike saveznici su konačno osigurali Suez i južno Sredozemlje te si otvorili put za daljnje operacije usmjerene protiv fašističke [[Italija|Italije]]. Uz ove strateške dobitke zarobili su i tisuće najiskusnijih vojnika Rommelovog afričkog korpusa. == Vanjske veze == {{commonscat|Operation Torch}} *http://www.uscg.mil/history/OperationTorch.html *http://www.historylearningsite.co.uk/operation_torch.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141223193751/http://www.historylearningsite.co.uk/operation_torch.htm |date=2014-12-23 }} *http://www.buzzle.com/editorials/11-7-2002-29827.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070825063334/http://www.buzzle.com/editorials/11-7-2002-29827.asp |date=2007-08-25 }} *Boris Prikril, Borba za Sredozemlje, Znanje 1969., Zagreb {{Drugi svjetski rat}} {{DEFAULTSORT:Torch, operacija}} [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:1942.]] [[Kategorija:Višijevska Francuska]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Historija Maroka]] [[Kategorija:Historija Alžira]] 0atnlgxc6j4u64byt56n376p7poxgr1 0 4022030 42652064 42251813 2026-07-09T00:32:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652064 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink |naziv=Novozelandska bogomoljka | slika = Female_New_Zealand_Mantis_(Orthodera_novaezealandiae)_from_side.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = odrasla ženka novozelandske bogomoljke | status = {{StatusNiskaZabrinutost}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Kukci]] | ordo = [[Mantodea]] | familia = [[Mantidae]] | subfamilia = [[Mantinae]] | tribus = [[Polyspilotini]] | genus = ''[[Tenodera]]'' | species = ''O. novaezealandiae'' | binomial = ''Orthodera novaezealandiae'' |ordo_autorstvo = ([[William Colenso|Colenso]], 1882) | sinonimi = }} '''Orthodera novaezealandiae''', poznata i kao '''Novozelandska bogomoljka''', je vrsta [[bogomoljke]] koja je endemična na području [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Orthodera novaezealandiae}} *[http://www.ento.org.nz/nzentomologist/search_result.php?s_keyword=Orthodera+novaezealandiae ''Orthodera novaezealandiae'' - bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315171706/http://www.ento.org.nz/nzentomologist/search_result.php?s_keyword=Orthodera+novaezealandiae |date=2016-03-15 }} *[http://bogomoly.ru/orthodera-novaezealandiae/ Orthodera novaezealandiae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170417071940/http://bogomoly.ru/orthodera-novaezealandiae/ |date=2017-04-17 }} {{mrva}} [[Kategorija:Bogomoljke]] 8h4i01rh3r2kgzcd5qd670wk4dtpxxk 0 4030131 42652149 42444103 2026-07-09T04:31:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652149 wikitext text/x-wiki [[datoteka:mikroskop.png|mini|mikroskop]] '''Mikroskop''' (od [[grčki jezik|grč.]] ''μικρός'': malen, sitan + ''σκοπέω'': promatram, gledam; ''arh.'' '''sitnozor'''), [[naprava]] za gledanje predmeta koji su premali da bi se mogli vidjeti prostim [[oko]]m. Tehnika proučavanja malih predmeta s pomoću mikroskopa zove se [[mikroskopija]].<ref name="AP-20141008-KR">{{cite news |last=Ritter |first=Karl |last2=Rising |first2=Malin |title=2 Americans, 1 German win chemistry Nobel |url=http://apnews.excite.com/article/20141008/nobel-chemistry-e759dff699.html |date=8 October 2014 |work=[[AP News]] |accessdate=8 October 2014 |archive-date=2014-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141011003419/http://apnews.excite.com/article/20141008/nobel-chemistry-e759dff699.html }}</ref><ref name="NYT-20141008-KC">{{cite news |last=Chang |first=Kenneth |title=2 Americans and a German Are Awarded Nobel Prize in Chemistry |url=http://www.nytimes.com/2014/10/09/science/nobel-prize-chemistry.html |date=8 October 2014 |work=[[New York Times]] |accessdate=8 October 2014 }}</ref> Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) tubus. Na predmetno stakalce stavljmo predmet koji želimo gledati i obavezno staviti kapljicu vode. Nakon toga stavljamo pokrovno stakalce. Stavimo predmetno stakalce na stolić. I sada možemo mikrosopirati. == Mikroskop kroz povijest == Još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] ljudi su znali brusiti [[leća (optika)|leće]] za [[naočale]]. Prvim otkrićem mikroskopa smatra se onaj [[Antoni van Leeuwenhoek|Antonija van Leeuwenhoeka]], amaterskog znanstvenika koji nije primjenio ideju svog prethodnika Z. Janssena (o postavljanju dviju leća na međusobnu udaljenost) već je koristio samo jednu leću i tako dobio jednostavni mikroskop. Kasnije, [[Johannes Kepler]], [[1611]]. godine predlaže plan izgradnje složenog mikroskopa (koji ima okular i objektiv), a [[Robert Hooke]], [[1665]]., istražuje [[stanica|stanice]] pomoću vlastitog složenog mikroskopa. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Carl Zeiss]] sa svojim suradnikom [[Ernst Abbe|Ernstom Abbeom]] (1840. - 1905.) usavršava i riješava nedostatke ondašnjeg složenog mikroskopa te postiže veliku moć razlučivanja (0,5 [[mikrometar|&mu;m]]). Primitivni svjetlosni mikroskopi su kao izvor svjetlosti koristili [[zrcalo]] koje je preusmjeravalo [[sunce|sunčevu]] svjetlost, dok danas mikroskopi imaju ugrađen izvor [[svjetlo|svjetla]]. Danas već postoje [[elektronski mikroskop|elektronski mikroskopi]] pa čak i skenirajući mikroskopi kojima možemo dobiti trodimenzionalnu sliku promatranog predmeta. Otkriće [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] koji ima čak oko 1000 puta veće povećanje od svjetlosnog bitno je pridonjelo [[mikrobiologija|mikrobiologiji]] te je za njega 1929. godine francuski fizičar [[Louis de Broglie]] primio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. == Galerija == <gallery> File:Korasztal.jpg| File:Revolver02.jpg| File:Tubustarto.jpg| File:MikTub.jpg| File:Talpazat.jpg| File:Rekesz.jpg| File:Kondenzor01.jpg| File:Kondenzor.jpg| File:Foglec.jpg| File:Elesseg.jpg| File:Asztal.jpg| </gallery> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} *"Metallographic and Materialographic Specimen Preparation, Light Microscopy, Image Analysis and Hardness Testing", Kay Geels in collaboration with Struers A/S, ASTM International 2006. *[http://arxiv.org/abs/1412.3255 "Light Microscopy: An ongoing contemporary revolution"], Siegfried Weisenburger and Vahid Sandoghdar, arXiv:1412.3255 2014. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Microscopes}} *[http://www.antique-microscopes.com Antique Microscopes.com] A collection of early microscopes *[http://www.musoptin.com/mikro1.html Historical microscopes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070419000046/http://www.musoptin.com/mikro1.html |date=2007-04-19 }}, an illustrated collection with more than 3000 photos of scientific microscopes by European makers {{de icon}} *[http://golubcollection.berkeley.edu The Golub Collection], A collection of 17th through 19th Century microscopes, including extensive descriptions *[http://micro.magnet.fsu.edu/primer/anatomy/anatomy.html ''Molecular Expressions''], concepts in optical microscopy *[http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/optical-microscopy/index.php Online tutorial of practical optical microscopy] *[http://openwetware.org/wiki/Microscopy OpenWetWare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721135432/https://openwetware.org/wiki/Microscopy |date=2019-07-21 }} *[http://ccdb.ucsd.edu/sand/main?stype=lite&keyword=light%20microscopy&Submit=Go&event=display&start=1 Cell Centered Database] *[http://www.juliantrubin.com/bigten/leeuwenhoek_microscope.html Antonie van Leeuwenhoek: Father of Microscopy and Microbiology] [[kategorija:Optika]] [[kategorija:Laboratorijska oprema]] b97ukug4htuz2g8rtbrstqld6vv3fpm 0 4032151 42652181 42344352 2026-07-09T07:55:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652181 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Oxelösund | ime_genitiv =Oxelösunda | izvorno_ime = | slika_panorama =Oxelösund_luftbild_2012a.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Pogled na grad iz zraka | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi = 58 | širina-minute = 40 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 07 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Södermanland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Södermanland (grofovija)|Södermanland]] | lokacija3_ime =općina | lokacija3_info =[[Oxelösund (općina)|Oxelösund]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 11.57 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira =35.57 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=10,870<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =939.5 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =11,193<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =314.7 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.oxelosund.se/ www.oxelösund] | bilješke = }} '''Oxelösund''' čita se '''Okselesund''', je [[grad]] i [[luka]] na [[istok]]u [[Švedska|Švedske]] od 10,870 stanovnika u užem centru, dok kao [[općina]] ima 11,193 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url=http://www.citypopulation.de/php/sweden-sodermanland.php | title =Sweden: Södermanland | accessdate = 04. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Oxelösund leži u [[Södermanland (grofovija)|Grofoviji Södermanland]] na [[obala|obali]] [[Baltičko more|Baltičkog mora]], udaljen 115 [[km]] [[jugozapad]]no od [[Stockholm]]a. ==Historija== Iako je Oxelösund služio kao [[luka]] dobrih 5 [[vijek]]ova, ostao je malo [[selo]] sve do [[19. vijek]]a kad je postao jedna od glavnih luka za [[izvoz]] [[Željezni oksidi|željezne rude]] i [[čelik]]a iz [[Bergslagen]]a.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/552048/Sodermanland | title =''Södermanland'' | accessdate = 04. 05. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> ==Izvor== {{reflist}} ==Vanjske veze== {{commonscat|Oxelösund}} * [http://www.oxelosund.se/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211181532/http://www.oxelosund.se/ |date=2021-02-11 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] 0zuetbe7gqpv9215c2ed3xtvs2wemag 0 4243812 42652039 42403945 2026-07-08T23:25:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652039 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Norrtälje | ime_genitiv =Norrtälja | izvorno_ime = | slika_panorama =Norrtälje21.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=Ulica u centru grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =59 | širina-minute =46 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =42 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Uppland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Stockholm (grofovija)|Stockholm]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Norrtälje (općina)|Norrtälje]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =7.54 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira =2,010.76 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =17,275<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =2,291.1 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =56,080<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =27.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.norrtalje.se/ www.norrtalje] | bilješke = }} '''Norrtälje''' čita se '''Nortelje''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 17,275 stanovnika<ref name=mam/> na istoku [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Norrtälje (općina)|istoimene općine]] od 56,080 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-stockholm.php | title =Sweden: Stockholm | accessdate = 10. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Norrtälje leži u [[Stockholm (grofovija)|Grofoviji Stockholm]], duž obala [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Norrtäljeån]] i [[zaljev]]a [[Norrtäljeviken]] u [[Stockholmski arhipelag|Stockholmskom arhipalagu]]<ref name=brit/>, udaljen oko 68 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Stockholm]]a. ==Historija== Naselje se prvi put spominje [[1219]]. pod imenom '''Tälje''', tek kasnije je to promjenjeno u Norrtälje. Norrtälje je [[kralj]]evsku [[povelja|povelju]] o statusu grada dobio tek - [[1622]]. iako je njegova [[luka]] već bila značajna za [[ribarstvo|ribare]] i izvoz [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda iz nedaleke doline Mälardalen.<ref name=brit/> Iz nje su također polazili [[brod]]ovi za [[Finska|Finsku]]. Prvo uređeno kupalište izgrađeno je [[1844]]. kod Socitetsparkena, pa se odtad Norrtälje stao razvijati kao ljetovalište. Od [[1846]]. proradila je redovna [[parobrod]]ska linija između Norrtälja i [[Stockholm]]a, pa je odtad sve više kupača dolazilo u Norrtälje.<ref name=brit/> Veliki poticaj razvoju luke i grada bio je dolazak [[željeznica|željeznice]] - [[1884]].<ref name=brit/> Od kraja [[19. vijek]]a Norrtälje se počeo razvijati i kao [[industrija|industrijski]] grad, prvi pogon bila je [[pilana]] u kom je radilo najviše stanovnika, a slijedeći parni [[mlin]] otvoren [[1898]].<ref name=brit/> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[1950e|1950-ih]] do [[1970e|1970-ih]] izgrađeni su veliki [[silos]]i u luci, koji su i danas karakteristika njegove luke.<ref name=brit/> Sve do [[1976]]. Norrtälje je bio luka iz koje su plovili [[željeznica|željeznički]] [[trajekt]]i za [[Mariehamn]] i [[Turku]] u [[Finska|Finskoj]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.norrtalje.se/globalassets/trafik-och-infrastruktur/norrtalje-hamns-historia-i-korthet.pdf | title =''Norrtälje hamns historia i korthet'' | accessdate =11. 05. 2015 | language =švedski | publisher =Norrtälje }}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Znamenitosti== Najveća znamenitost grada je [[muzej]] - Pythagoras industrimuseum, otvoren u staroj [[tvornica|tvornici]] - Verkstads AB Pythagoras koja je počela sa radom [[1898]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Norrtälje}} * [http://www.norrtalje.se/ ''Službene stranice Općine Norrtälje''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090121022022/http://www.norrtalje.se/ |date=2009-01-21 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] 6ggpidcps7mpc4ibhquz9yvhtv5uejs 0 4304840 42652040 42407490 2026-07-08T23:25:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652040 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Norrtälje | ime_genitiv =Općine Norrtälje | izvorno_ime =<small>Norrtälje kommun</small> | slika_panorama =Norrtälje_Municipality_in_Stockholm_County.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Karta]] [[Stockholm (grofovija)|Grofovije Stockholm]] sa pozicijom Općine Norrtälje | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = | širina-stupnjevi =59 | širina-minute =46 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =42 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Uppland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Stockholm (grofovija)|Stockholm]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =2,010.76 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =56,080<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =27.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.norrtalje.se/ www.norrtalje] | bilješke = }} '''Općina Norrtälje''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Norrtälje kommun'') čita se '''Komuna Nortelje''' je jedna od [[Švedske općine|švedskih općina]] od 56,080 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-stockholm.php | title =Sweden: Stockholm | accessdate = 10. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na istoku [[Švedska|Švedske]]. [[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Norrtälje]] od 17,275 stanovnika.<ref name=mam/> == Geografija == Općina Norrtälje prostire se po [[Stockholm (grofovija)|Grofoviji Stockholm]], oko [[zaljev]]a [[Norrtäljeviken]] u [[Stockholmski arhipelag|Stockholmskom arhipalagu]], na površini od 58.06 [[km²]]<ref name=mam/>, udaljena sedamdesetak [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Stockholm]]a. ==Historija== {{main|Norrtälje}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Norrtälje Municipality}} * [http://www.norrtalje.se/ ''Službene stranice Općine Norrtälje''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090121022022/http://www.norrtalje.se/ |date=2009-01-21 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Općine Švedske]] {{geog-stub}} b9io18dpdho0cljx76xfeog7q9lmtnx 0 4478017 42652074 42403985 2026-07-09T01:10:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652074 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Nynäshamn | ime_genitiv =Nynäshamna | izvorno_ime = | slika_panorama =Nynäshamn_stad.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =58 | širina-minute =54 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =17 | dužina-minute =57 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Södermanland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Stockholm (grofovija)|Stockholm]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Nynäshamn (općina)|Nynäshamn]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 6.68 [[km²]] | površina_šira =357.23 [[km²]] | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =13,510<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =2,022.5 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =26,032<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =72.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.nynashamn.se/ www.nynäshamn] | bilješke = }} '''Nynäshamn''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 13.510 stanovnika<ref name=mam/> na [[jugoistok]]u [[Švedska|Švedske]], te [[državna uprava|administrativni centar]] općine [[Nynäshamn (općina)|Nynäshamn]] od 26.032 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-stockholm.php | title =Sweden: Stockholm | accessdate = 9. 6. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Nynäshamn leži u grofoviji [[Stockholm (grofovija)|Stockholm]], u [[Stockholmski arhipelag|Stockholmskom arhipelagu]], udaljen oko 58 [[km]] [[jug|južno]] od [[Stockholm]]a. Danas je Nynäshamn praktički dio velike [[konurbacija|konurbacije]] švedske [[Stockholm|metropole]]. == Historija == Nynäshamn je bio još [[selo]] u [[parohija|parohiji]] Ösmo, kada je [[1901]]. zbog povoljnog položaja njegove [[luka|luke]] do njega izgrađena [[željeznička pruga]] kojom je povezan sa [[Stockholm]]om. Tako da mu se broj stanovnika od 100, povećao na više od 1700 do [[1911]]., kada je Nynäshamn odvojio od parohije Ösmo i formirao vlastitu [[Švedske općine|općinu]].<ref name=his/> Te nove okolnosti iskoristila je švedska državna [[telefon]]sko-[[telegraf]]ska agencija ''Televerket'' i preselila se iz [[Stockholm]]a.<ref name=his/> Privreda Nynäshamna dodatno je ojačala [[1928]]. kad je koncern Johnson podigao [[Rafinerija nafte|rafineriju nafte]]. U to vrijeme Nynäshamn je već dobio status [[trgovište|trgovišta]], a [[Gradska prava|status grada]] dobio je [[1946]]., kad je imao 6800 stanovnika.<ref name=his/> U to vrijeme 2/3 stanovnika radilo je u [[Rafinerija nafte|rafineriji]]. Vremenom je i njegova [[luka]] postojala sve važnija.<ref name=his/> Nynäshamn je od dolaska željeznice, građen kao plansko naselje, sjeverni dio bio je rezerviran za [[industrija|industrijske]] pogone i naselja [[radnik]]a koji su radili u tim pogonima (danas su porušena). Srednji dio uključivo i otok Trehörningen, bio je rezerviran za samostojeće [[vila (građevina)|vile]] dobrostojećih [[Stockholm]]đana i za [[turizam|turističke]] objekte [[hotel]]e i [[kocarnica|kasino]]. Južni dio bio je planiran kao elegantno naselje vila, taj plan nikad nije realiziran, pa se [[1950e|1950-ih]] od njega odustalo. Danas je to stambeno naselje sastavljeno od kuća u nizu, te samostojećih porodičnih kuća.<ref name=his>{{cite web | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/nynashamn/historia.htm | title =''Nynäshamns historia'' | accessdate =9. 6. 2015 | language =švedski | publisher =Urbanhistory | archive-date =2013-12-10 | archive-url =https://web.archive.org/web/20131210005846/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/nynashamn/historia.htm | dead-url =yes }}</ref> Nynäshamn je bio jedan od domaćina [[Olimpijada 1912|Olimpijade 1912]]. U njemu su se održale [[jedrilica|jedriličarske]] [[regata|regate]].<ref name=olimp>{{cite web | url =http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1912/1912.pdf | title =''Official report'' | accessdate = 9. 6. 2015 | language=engleski | publisher= Summer Olympics}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nynäshamn}} * [http://www.nynashamn.se/ ''Službene stranice općine Nynäshamn''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090118144715/http://www.nynashamn.se/ |date=2009-01-18 }} {{sv icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] [[Kategorija:Geografija Stockholma]] hhpa9duhsp0feuqnxjfyemhpb8toflf 0 4478018 42652075 42407505 2026-07-09T01:10:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652075 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Nynäshamn | ime_genitiv =Općine Nynäshamn | izvorno_ime =<small>Nynäshamn kommun</small> | slika_panorama =Nynäshamn_Municipality_in_Stockholm_County.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Karta]] [[Stockholm (grofovija)|Grofovije Stockholm]] sa pozicijom Općine Nynäshamn | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = | širina-stupnjevi =58 | širina-minute =54 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =17 | dužina-minute =57 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Södermanland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Stockholm (grofovija)|Stockholm]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira =357.23 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =26,032<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =72.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.nynashamn.se/ www.nynäshamn] | bilješke = }} '''Općina Nynäshamn''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Nynäshamn kommun'') je jedna od [[Švedske općine|švedskih općina]] od 26,032 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-stockholm.php | title =Sweden: Stockholm | accessdate = 09. 06. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jugoistok]]u [[Švedska|Švedske]]. [[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Nynäshamn]] od 13,510 stanovnika.<ref name=mam/> == Geografija == Općina Nynäshamn prostire se po [[Stockholm (grofovija)|Grofoviji Stockholm]], na površini od 357.23 [[km²]]<ref name=mam/>, u [[Stockholmski arhipelag|Stockholmskom arhipelagu]]. ==Historija== Današnja Općina Nynäshamn formirana je [[1974]]., spajanjem [[grad]]a [[Nynäshamn]] sa okolnim [[selo|ruralnim]] općinama. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Nynäshamn Municipality}} * [http://www.nynashamn.se/ ''Službene stranice Općine Nynäshamn''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090118144715/http://www.nynashamn.se/ |date=2009-01-18 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Općine Švedske]] {{geog-stub}} m0cbgibg6iokqgdxkvx6kv4nl0w0uyl 0 4540376 42652241 41914616 2026-07-09T11:20:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac |ime = Patrick Leigh Fermor |slika = Patrick Leigh Fermor.jpg |ime_po_rođenju = Patrick Michael Leigh Fermor |datum_rođenja = {{birth date|1915|2|11|df=y}} |mjesto_rođenja = [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |datum_smrti = {{death date and age|2011|6|10|1915|2|11|df=y}} |mjesto_smrti = [[Dumbleton]], Engleska, UK |zanimanje = književnik, učenjak, oficir |nacionalnost = [[UK|britanska]] |žanr = [[putopis]] |znamenita_djela = ''A Time of Gifts'' |supružnik = Hon. Joan Elizabeth Rayner |nagrade = Knight Bachelor<br>[[Distinguished Service Order]]<br>[[Officer of the Order of the British Empire]] |jezik= engleski }} '''Sir Patrick Michael Leigh Fermor''', [[Distinguished Service Order|DSO]], [[Order of the British Empire|OBE]] (11. februar 1915 – 10. jun 2011), poznat i kao ''' Paddy Fermor''', bio je [[UK|britanski]] književnik, učenjak i publicist, poznat po popularnim knjigama [[putopis]]a. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je služio kao agent [[Special Operations Executive|Uprave za specijalne operacije]] (SOE) te sudjelovao u nizu akcija protiv [[Sila Osovine]] u okupiranoj [[Grčka|Grčkoj]], a među kojom se najviše ističe [[otmica generala Kreipea]] na [[Kreta|Kreti]] u proljeće 1944. godine. O otmici je 1957. godine snimljen film ''[[Ill Met by Moonlight]]'' gdje je njegov lik tumačio [[Dirk Bogarde]]. == Literatura == * Cooper, Artemis ''Patrick Leigh Fermor: An Adventure'' ([[John Murray (publisher)|John Murray]], 2012; ''[[New York Review of Books]]'', 2013) * [http://bene-factum.co.uk/product/drink-time/ Payás, Dolores ''Drink Time! (In the Company (En Compañía con) of Patrick Leigh Fermor)'' (Acantilado, 2013; Bene Factum Publishing 2014)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227145046/http://bene-factum.co.uk/product/drink-time/ |date=2015-02-27 }} * {{cite ODNB|author=John Ure|title=Fermor, Sir Patrick Michael [Paddy] Leigh (1915–2011)|date= Jan 2015 |id= 103763 |url=http://www.oxforddnb.com/public/dnb/103763.html}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Patrick Leigh Fermor}} *Andy Walker, [http://www.bbc.com/news/magazine-29518321 Patrick Leigh Fermor: Crossing Europe and kidnapping a German general] [[BBC]] 9 October 2014 * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/3482547.stm Faces of the Week: hear Leigh Fermor's voice there] * [http://www.era-ewv-ferp.com/index.php?page_id=29 Long Distance Paths E6, E8 and E3 trace similar routes across Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090810234634/http://www.era-ewv-ferp.com/index.php?page_id=29 |date=2009-08-10 }} * [http://www.crete1941.com Official site of the documentary film ''The 11th Day'' which contains an extensive interview with Sir Patrick Leigh Fermor, and documents the Battle of Trahili, filmed in 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190116025214/http://www.crete1941.com/ |date=2019-01-16 }} * {{Worldcat id|id=lccn-n50-26885}} * Fermor's obituary in the Daily Mail: [http://www.dailymail.co.uk/news/article-2002360/The-Lionheart-stole-Nazi--heart-woman.html "The Lionheart who stole a Nazi – and the heart of every woman"] * [http://archives.newyorker.com/?i=2006-05-22#folio=058 Profile in the ''New Yorker''] by Anthony Lane; published 22 May 2006 {{Lifetime|1915|2011|Leigh Fermor, Patrick}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Uprava za specijalne operacije]] t9nuhz1povyd92kbhu23hqhbcns6meg 0 4540835 42651859 41874388 2026-07-08T14:03:28Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika= |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1982|6|9|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Fukuoka|Fukuoka]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Napadač |trenutniklub={{flagicon|JPN}}[[Kawasaki Frontale]] |brojnadresu=13 |godine1=2001-2006 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Cerezo Osaka]] |nastupi(golovi)1= |godine2=2005-2006 |klubovi2=→{{flagicon|ESP}}[[RCD Mallorca|Mallorca]] |nastupi(golovi)2= |godine3=2007-2008 |klubovi3={{flagicon|JPN}}[[Vissel Kobe]] |nastupi(golovi)3= |godine4=2009 |klubovi4={{flagicon|GER}}[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |nastupi(golovi)4= |godine5=2009-2012 |klubovi5={{flagicon|JPN}}[[Vissel Kobe]] |nastupi(golovi)5= |godine6=2013- |klubovi6={{flagicon|JPN}}[[Kawasaki Frontale]] |nastupi(golovi)6= |nacionalnegodine1=2003- |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=60 (6) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[9. jun]] [[1982]].) je [[japan]]ski nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2003||14||0 |- |2004||3||0 |- |2005||2||0 |- |2006||0||0 |- |2007||2||2 |- |2008||12||3 |- |2009||9||0 |- |2010||11||0 |- |2011||0||0 |- |2012||1||0 |- |2013||0||0 |- |2014||6||1 |- !Ukupno||60||6 |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=3517 National Football Teams] *[http://www.japannationalfootballteam.com/en/players/okubo_yoshito.html Japan National Football Team Database] {{Sastav Japan 2010 SP}} {{Sastav Japan 2014 SP}} {{Životni vijek|1982||Okubo, Yoshito}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] [[Kategorija:Azijski prvaci u fudbalu]] [[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] 3m00p4k2k07n2chrr1hvh4o7ifuprdm 0 4541404 42651858 41481620 2026-07-08T14:03:21Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika= |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1986|6|13|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Kyoto|Kyoto]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Vezni igrač |trenutniklub={{flagicon|JPN}}[[Omiya Ardija]] |brojnadresu=41 |godine1=2004-2007 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Gamba Osaka]] |nastupi(golovi)1= |godine2=2008-2009 |klubovi2={{flagicon|JPN}}[[Oita Trinita]] |nastupi(golovi)2= |godine3=2010 |klubovi3={{flagicon|JPN}}[[Cerezo Osaka]] |nastupi(golovi)3= |godine4=2011-2013 |klubovi4={{flagicon|ESP}}[[RCD Mallorca|Mallorca]] |nastupi(golovi)4= |godine5=2012 |klubovi5=→{{flagicon|KOR}}[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] |nastupi(golovi)5= |godine6=2012-2013 |klubovi6=→{{flagicon|JPN}}[[Gamba Osaka]] |nastupi(golovi)6= |godine7=2014- |klubovi7={{flagicon|JPN}}[[Omiya Ardija]] |nastupi(golovi)7= |nacionalnegodine1=2007-2011 |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=3 (0) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[13. jun]] [[1986]].) je [[japan]]ski nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2007||1||0 |- |2008||0||0 |- |2009||0||0 |- |2010||0||0 |- |2011||2||0 |- !Ukupno||3||0 |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/player/21487/Akihiro_Ienaga.html National Football Teams] *[http://www.japannationalfootballteam.com/en/players/ienaga_akihiro.html Japan National Football Team Database] {{Životni vijek|1986||Ienaga, Akihiro}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] abpdqwp2pyxlum92h5a4hf5xi0umeot 0 4546157 42651857 42582654 2026-07-08T14:03:13Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651857 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Samuel Eto'o | slika = Samuel Eto'o - Inter Mailand (1).jpg | opis slike = Samuel u dresu Intera | država = | puno ime = Samuel Eto'o Fils | nadimak = ''Samy'' | datum rođenja = [[10. ožujka]] [[1981.]] | mjesto rođenja = [[Douala]] | država rođenja = [[Kamerun]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 179 cm | težina = | trenutačni klub = [[Antalyaspor]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1992. - 1996.<br />1996. - 1997. | juniorski klubovi = [[Kadji Sports Academy]] <br /> [[Real Madrid B]] | godina = 1997. - 2000.<br />1997. - 1998.<br />1999.<br />2000.<br/>2000. - 2004.<br />2004. - 2009.<br>2009. - 2011.<br>2011. - 2013.<br>2013. - 2014.<br>2014. - 2015.<br>2015.<br>2015. - | profesionalni klubovi = [[Real Madrid]] <br/>→ [[CD Leganés]] (posudba) <br/>→ [[RCD Espanyol|Espanyol]] (posudba) <br/>→ [[RCD Mallorca|Mallorca]] (posudba) <br/> [[RCD Mallorca|Mallorca]] <br/> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br/> [[Inter Milano|Inter]] <br/> [[FK Anži Mahačkala|Anži Mahačkala]] <br/> [[Chelsea FC|Chelsea]] <br/> [[Everton F.C.|Everton]] <br/> [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] <br/> [[Antalyaspor]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}120 {{0}}{{0}}(48)<br />{{0}}145 {{0}}(108)<br>{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(33)<br>{{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}(25)<br />{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2000.<br />1997. - 2014. | reprezentacija = {{ZD|KAM}} [[Kamerunska nogometna reprezentacija do 23 godine|Kamerun do 23]] <br /> {{ZD|KAM}} [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}118 {{0}}{{0}}(56) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 13. kolovoza 2015. }} '''Samuel Eto'o Fils ''' ([[Douala]], [[10. ožujka]] [[1981.]]), poznatiji kao Samuel Eto'o, je [[kamerun]]ski [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Antalyaspor]] na mjestu [[nogometne pozicije|napadača]].<ref>[http://sport.sme.sk/c/7878385/samuel-etoo-bude-hrat-za-turecky-antalyaspor.html Samuel potpisao za Antalyaspor], sport.sme.sk, preuzeto 24. lipnja 2015.</ref> Igrao je također i za [[kamerunska nogometna reprezentacija|kamerunsku nogometnu reprezentaciju]] čiji je najbolji strijelac u povijesti. Eto'o je trenirao na Kadji Sports Academy, a također posjeduje i [[Španjolska|španjolsku]] putovnicu. U pet sezona koliko je proveo u [[F.C. Barcelona|Barceloni]] postigao je preko 100 pogodaka, a također je i rekorder po broju nastupa bilo kojeg [[Afrika|afričkog]] igrača u španjolskoj nogometnoj ligi. [[2010.]] godine postao je prvi nogometaš koji je osvojio trostruku krunu (ligu, kup i [[Liga prvaka|Ligu prvaka]]) s dva različita kluba - Barcelonom i Interom. Postao je drugi igrač u povijesti koji je postigao pogodak u dva različita finala Lige prvaka i četvrti igrač u povijesti (nakon [[Marcel Desailly|Marcela Desaillyja]], [[Paulo Sousa|Paula Souse]] i [[Gerard Pique|Gerarda Piquea]]) koji je osvojio Ligu prvaka dvije godine zaredom s različitim klubovima. Najodlikovaniji je afrički igrač u povijesti osvojivši nagradu za afričkog nogometaša godine rekordnih četiri puta ([[2003.]], [[2004.]], [[2005.]] i [[2010.]] godine). [[29. kolovoza]] [[2013.]] Samuel prelazi iz [[Rusija|ruskog]] [[FK Anži Mahačkala|Anžia]] u [[Engleska|engleski]] [[Chelsea FC|Chelsea]] u kojemu se zadržao tek jednu sezonu.<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/465553/nogomet-engleska/samuel-etoo-i-sluzbeno-novi-clan-chelseaja-nije-se-radilo-o-teskoj-odluci/ Samuel u Chelsea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714171132/http://www.hrsport.net/vijesti/465553/nogomet-engleska/samuel-etoo-i-sluzbeno-novi-clan-chelseaja-nije-se-radilo-o-teskoj-odluci/ |date=2014-07-14 }}, hrsport.net, preuzeto 29. kolovoza 2013.</ref> Nakon Chelsea, Samuel je još odigrao sezonu i pol u [[Everton F.C.|Evertonu]], odnosno u [[U.C. Sampdoria|Sampdoriji]]. S kamerunskom nogometnom reprezentacijom osvojio je [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijske igre 2000. godine.]] Nastupio je na tri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska nogometna prvenstva]] i šest [[Afrički kup nacija|Afričkih kupova nacija]] (dva je osvojio) čiji je najbolji strijelac svih vremena s 18 postignutih pogodaka. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.football-lineups.com/footballer/10/ Profil na football-lineups.com] {{Sastav Kamerun 1998 SP}} {{Sastav Kamerun 2002 SP}} {{Sastav Kamerun 2010 SP}} {{Sastav Kamerun 2014 SP}} {{Najbolji strijelci CAF Afričkih kupova nacija}} {{Najbolji strijelci La Lige}} {{Afrički_nogometaš_godine}} {{Lifetime|1981||Eto'o, Samuel}} [[Kategorija:Kamerunski fudbaleri]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona]] [[Kategorija:Fudbaleri Sampdorije]] [[Kategorija:Fudbaleri Espanyola]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] aedhghbpxgcwp0jwk5s8y8pn8bn92wc 0 4546298 42651825 42648572 2026-07-08T13:20:28Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Seydou Doumbia | slika = Seydou Doumbia 2013.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[31. prosinca]] [[1987.]] | rodnigrad = {{flagicon|CIV}} [[Abidjan]] | rodnadržava = [[Obala Slonovače]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.78 m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2003 – 2006 | klubovi1 = {{flagicon|CIV}} [[AS Athlétic d'Adjamé|Athlétic d'Adjamé]] | nastupi(golovi)1 = 0 (0) | godine2 = 2004 | klubovi2 = → {{flagicon|CIV}} [[Toumodi FC|Toumodi]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 2004 – 2005 | klubovi3 = → {{flagicon|CIV}} [[ASEC Mimosas]] | nastupi(golovi)3 = 14 (11) | godine4 = 2005 – 2006 | klubovi4 = → {{flagicon|CIV}} [[AS Denguélé|Denguélé]] | nastupi(golovi)4 = 20 (15) | godine5 = 2006 – 2008 | klubovi5 = {{flagicon|JAP}} [[Kashiwa Reysol]] | nastupi(golovi)5 = 24 (3) | godine6 = 2008 | klubovi6 = → {{flagicon|JAP}} [[Tokushima Vortis]] | nastupi(golovi)6 = 16 (7) | godine7 = 2008 – 2010 | klubovi7 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)7 = 64 (50) | godine8 = 2010 – 2015 | klubovi8 = {{flagicon|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | nastupi(golovi)8 = 95 (61) | godine9 = 2015 – 2018 | klubovi9 = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)9 = 13 (2) | godine10 = 2015 – 2016 | klubovi10 = → {{flagicon|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | nastupi(golovi)10 = 13 (5) | godine11 = 2016 | klubovi11 = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]}} | nastupi(golovi)11 = 3 (0) | godine12 = 2016 – 2017 | klubovi12 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)12 = 25 (20) | godine13 = 2017 – 2018 | klubovi13 = → {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]] | nastupi(golovi)13 = 14 (0) | godine14 = 2018 – 2019 | klubovi14 = {{flagicon|ŠPA}} [[Girona FC|Girona]] | nastupi(golovi)14 = 17 (2) | godine15 = 2019 – 2020 | klubovi15 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Sion|Sion]] | nastupi(golovi)15 = 15 (5) | godine16 = 2021 | klubovi16 = {{flagicon|MLT}} [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] | nastupi(golovi)16 = 5 (3) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2008 – 2017 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|CIV}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 37 (9) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = }} '''Seydou Doumbia''' ({{IPA-fr|sɛdu dumbja}}; [[Abidjan]], [[31. prosinca]] [[1987]].), bivši nogometaš iz [[Obala Bjelokosti|Obale Slonovače]] koji je igrao na poziciji napadača. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{NogRep|CIV}} |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2008||1||0 |- |2009||3||1 |- |2010||6||0 |- |2011||3||0 |- |2012||5||0 |- |2013||1||0 |- |2014||3||1 |- |2015||9||2 |- !Ukupno||33||5 |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/player/26100/Seydou_Doumbia.html National Football Teams] {{Sastav Obala Slonovače 2010 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1987||Doumbia, Seydou}} [[Kategorija:Fudbaleri iz Obale Slonovače]] [[Kategorija:Fudbaleri CSKA Moskve]] [[Kategorija:Fudbaleri Rome]] [[Kategorija:Fudbaleri Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Sportinga]] [[Kategorija:Afrički prvaci u fudbalu]] [[Kategorija:Fudbaleri Girone]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] 9vp8lvm1l25wwlspnpav71q4sjwng4j 0 4546450 42651856 41482247 2026-07-08T14:02:59Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbaleri OFK Beograda]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]]; +[[Kategorija:Biografije, Beograd]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika= |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1974|1|13|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|SRB}}[[Beograd]] |rodnadržava=[[Srbi]] |pozicija=Branič |trenutniklub= |brojnadresu= |godine1=1992-1995 |klubovi1=[[OFK Beograd]] |nastupi(golovi)1= |godine2=1995 |klubovi2=[[RCD Mallorca|Mallorca]] |nastupi(golovi)2= |godine3=1996 |klubovi3=[[Écija Balompié]] |nastupi(golovi)3= |godine4=1996-1997 |klubovi4=[[OFK Beograd]] |nastupi(golovi)4= |godine5=1997-1998 |klubovi5=[[Yokohama F. Marinos|Yokohama Marinos]] |nastupi(golovi)5= |godine6=1999-2001 |klubovi6=[[OFK Beograd]] |nastupi(golovi)6= |godine7=2001-2002 |klubovi7=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |nastupi(golovi)7= |godine8=2002-2003 |klubovi8=[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] |nastupi(golovi)8= |godine9=2004 |klubovi9=[[FC Spartak Moscow|Spartak Moscow]] |nastupi(golovi)9= |godine10=2005 |klubovi10=[[OFK Beograd]] |nastupi(golovi)10= |godine11=2006-2007 |klubovi11=[[FC Saturn Moscow Oblast|Saturn Moscow Oblast]] |nastupi(golovi)11= |nacionalnegodine1=2000-2004 |nacionalneekipe1={{NogRep|SRB}} |nacionalninastupi(golovi)1=7 (0) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[13. juni]] [[1974]].) je [[Srbi|srpski]] nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{NogRep|SRB}} |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2000||1||0 |- |2001||2||0 |- |2002||0||0 |- |2003||0||0 |- |2004||4||0 |- !Ukupno||7||0 |} ==Vanjske veze== * [http://www.national-football-teams.com/player/8271/Dusan_Petkovic.html National Football Teams] {{Životni vijek|1974||Petkovic, Dusan}} [[Kategorija:Srpski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri OFK Beograda]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] [[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] gn5bfm3amao453jf5w97ombwhab6lyg 0 4546571 42651855 41483891 2026-07-08T14:02:26Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbaleri Feyenoorda]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika= |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1968|9|24|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|NGA}}[[Warri]] |rodnadržava=[[Nigerija]] |pozicija=Napadač |trenutniklub= |brojnadresu= |godine1=1986-1987 |klubovi1=[[Esan FC|Flash Flamingoes]] |nastupi(golovi)1= |godine2=1988 |klubovi2=[[Heartland FC|Iwuanyanwu Nationale]] |nastupi(golovi)2= |godine3=1988-1989 |klubovi3=[[CS Marítimo|Marítimo]] |nastupi(golovi)3= |godine4=1989-1992 |klubovi4=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |nastupi(golovi)4= |godine5=1992-1993 |klubovi5=[[Feyenoord Rotterdam]] |nastupi(golovi)5= |godine6=1994 |klubovi6=[[Helsingborgs IF|Helsingborg]] |nastupi(golovi)6= |godine7=1994-1996 |klubovi7=[[Feyenoord Rotterdam]] |nastupi(golovi)7= |godine8=1996-1997 |klubovi8=[[RCD Mallorca|Mallorca]] |nastupi(golovi)8= |godine9=1997-1998 |klubovi9=[[Avispa Fukuoka]] |nastupi(golovi)9= |godine10=1998-1999 |klubovi10=[[AZ Alkmaar]] |nastupi(golovi)10= |godine11=1999-2000 |klubovi11=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |nastupi(golovi)11= |nacionalnegodine1=1988-1993 |nacionalneekipe1={{NogRep|NGA}} |nacionalninastupi(golovi)1=4+ (1+) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[24. septembar]] [[1968]].) je [[Nigerija|nigerijski]] nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{NogRep|NGA}} |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |1988|||| |- |1989||3||1 |- |1990||0||0 |- |1991||0||0 |- |1992||0||0 |- |1993||1||0 |- !Ukupno||4+||1+ |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/player/12286/Michael_Obiku.html National Football Teams] {{Životni vijek|1968||Obiku, Michael}} [[Kategorija:Nigerijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] lxtbt6sa4w64068zgfvof31yccrf9t9 0 4551068 42652243 41820792 2026-07-09T11:30:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof | ime = Paul Ricœur | epoha = [[Filozofija 20. vijeka]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | slika = | širina_slike = 200px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{birth date|1913|2|27|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Valence]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] | datum_smrti = {{death date and age|2005|5|20|1913|2|27|df=y}} | mjesto_smrti = [[Châtenay-Malabry]], [[Francuska]] | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Rennesu]], [[Univerzitet u Parizu]] | zanimanje = | tradicija = [[kontinentalna filozofija]], [[fenomenologija]], [[hermeneutika]], [[psihoanaliza]], [[kršćanska teologija]] | glavni_interesi = [[fenomenologija]], [[hermeneutika]], [[filozofija akcije]], [[Etika|filozofija morala]], [[politička filozofija]], [[filozofija jezika]], [[lični identitet]], [[narativni identitet]], [[historiografija]], [[književna kritika]], [[antička filozofija]] | jezik = | značajne_ideje = psihoanaliza kao hermeneutika subjekta, teorija metafore, kritika strukturalizma, škola sumnje u filozofiji | glavna_djela = | nagrade = [[Nagrada Kyoto za umjetnost i filozofiju|Nagrada Kyoto]] <small>(2000)</small> | utjecaj_od = [[Martin Heidegger|Heidegger]], [[Karl Jaspers|Jaspers]], [[Gabriel Marcel|Marcel]], [[Hans-Georg Gadamer|Gadamer]], [[Wilhelm Dilthey|Dilthey]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]], [[Edmund Husserl|Husserl]], [[Hannah Arendt|Arendt]], [[Emmanuel Lévinas|Lévinas]], [[Roman Jakobson|Jakobson]], [[Émile Benveniste|Benveniste]], [[Louis Lavelle|Lavelle]], [[Maurice Halbwachs|Halbwachs]], [[Richard McKeon|McKeon]] | utjecaj_na = [[Jacques Derrida|Derrida]], [[Richard Kearney|Kearney]], [[John Caputo|Caputo]], [[Maurice Merleau-Ponty|Merleau-Ponty]], [[Michel Henry|Henry]], [[Cornelius Castoriadis|Castoriadis]], [[Don Ihde|Ihde]] | citati = | potpis = }} [[File:Paul Ricoeur Balzan.png|thumb|Paul Ricœur (1999)]] '''Paul Ricœur''' ([[Valence]], [[27. 2.]] [[1913]]. – [[Châtenay-Malabry]], [[20. 5.]] [[2005]]), [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], [[pisac]] i [[intelektualac]]. Najpoznatiji je po kombiniranju [[Fenomenologija|fenomenologije]] i [[Hermeneutika|hermeneutike]], te kao takav pripada tradiciji hermeneutičkih fenomenologa poput [[Martin Heidegger|M. Heideggera]] i [[Hans-Georg Gadamer|H.-G. Gadamera]]. Ricœur je rođen u [[Protestantizam|protestantskoj porodici]] i studirao je na [[Univerzitet u Rennesu|Univerzitetu u Rennesu]] odnosno na [[Univerzitet u Parizu|Univerzitetu u Parizu]]. Njegovo filozofsko djelo obuhvaća skoro sve domene – [[Politika|politiku]], [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], [[Poezija|poeziju]], [[Teorija književnosti|teoriju književnosti]] i duboku, najčešće kritičku studiju [[Sveto pismo|Svetog pisma]]. Suprotstavljao se svakom obliku [[Totalitarizam|totalitarizma]] i svim [[rat]]ovima, od [[Alžirski rat za nezavisnost|onog u Alžiru]] ([[1954]]–[[1962]]) do [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova na tlu bivše Jugoslavije]] [[1990-ih]]. Autor je velikog broja djela uključujući "Vrijeme i priču" (''Temps et recit'', [[1983]]), "Biti kao što je neko drugi" (''Soi-meme comme un autre'', [[1990]]) i "Pamćenje, historija, zaborav" (''La memoire, l'histoire, l'oubli'', [[2000]]), djela koja su vrlo značajno utjecala na cijelu jednu generaciju intelektualaca u [[Francuska|Francuskoj]] i ostatku [[svijet]]a. Godine [[2000]]. dobio je [[Nagrada Kyoto za umjetnost i filozofiju|nagradu Kyoto]] za umjetnost i filozofiju, zbog "revolucionarnih metoda u okviru hermeneutičke fenomenologije, te proširenja studija tekstualne interpretacije u domeni [[Mitologija|mitologije]], [[Biblija|biblijske]] [[Egzegeza|egzegeze]], [[Psihoanaliza|psihoanalize]], teorija [[Metafora|metafore]] i narativne teorije". == Opus == * Gabriel Marcel i Karl Jaspers. ''Philosophie du mystère et philosophie du paradoxe''. Paris: Temps Présent, 1948. * ''History and Truth'', pr. Charles A. Kelbley. Evanston: Northwestern University press. 1965 (1955). * ''Freedom and Nature: The Voluntary and the Involuntary'', pr. Erazim Kohak. Evanston: Northwestern University Press, 1966 (1950). * ''The Symbolism of Evil'', pr. Emerson Buchanan. New York: Harper and Row, 1967 (1960). * ''Entretiens sur l'Art et la Psychanalyse (sous la direction de Andre Berge, Anne Clancier, Paul Ricoeur et Lothair Rubinstein'', Paris, La Haye: Mouton, 1968 (1964). * ''Freud and Philosophy: An Essay on Interpretation'', pr. Denis Savage. New Haven: Yale University Press, 1970 (1965). * ''The Conflict of Interpretations: Essays in Hermeneutics'', ur. Don Ihde, pr. Willis Domingo i dr. Evanston: Northwestern University Press, 1974 (1969). * ''Political and Social Essays'', ur. David Stewart i Joseph Bien, pr. Donald Stewart i dr. Athens: Ohio University Press, 1974. * ''The Rule of Metaphor: Multi-Disciplinary Studies in the Creation of Meaning in Language'', pr. Robert Czerny, Kathleen McLaughlin i John Costello, S. J., London: Routledge and Kegan Paul 1978 (1975). * ''Interpretation Theory: Discourse and the Surplus of Meaning''. Fort Worth: Texas Christian Press, 1976. * "[[Jan Patočka|Patocka]], Philosopher and Resister". ''Telos'' 31 (proljeće 1977). New York: Telos Press. * ''The Philosophy of Paul Ricœur: An Anthology of his Work'', ur. Charles E. Reagan i David Stewart. Boston: Beacon Press, 1978. * ''Essays on Biblical Interpretation'' (Philadelphia: Fortress Press, 1980) * ''Hermeneutics and the Human Sciences: Essays on Language, Action and Interpretation'', ur., pr. John B. Thompson. Cambridge: Cambridge University Press, 1981. * ''Time and Narrative'' (''Temps et Récit''), 3 vol. pr. Kathleen McLaughlin i David Pellauer. Chicago: University of Chicago Press, 1984, 1985, 1988 (1983, 1984, 1985). * ''Lectures on Ideology and Utopia'', ur., pr. George H. Taylor. New York: Columbia University Press, 1985. * ''From Text to Action: Essays in Hermeneutics II'', pr. Kathleen Blamey i John B. Thompson. Evanston: Northwestern University Press, 1991 (1986). * ''À l'école de la phenomenologie''. Paris: J. Vrin, 1986. * ''Le mal: Un défi à la philosophie et à la théologie''. Geneva: Labor et Fides, 1986. * ''Fallible Man'', pr. Charles A. Kelbley, uvod: Walter J. Lowe, New York: Fordham University Press, 1986 (1960). * ''A Ricœur Reader: Reflection and Imagination'', ur. Mario J. Valdes. Toronto: University of Toronto Press, 1991. * ''Lectures I: Autour du politique.'' Paris: Seuil, 1991. * ''Lectures II: La Contrée des philosophes.'' Paris: Seuil, 1992. * ''Oneself as Another'' (''Soi-même comme un autre''), pr. Kathleen Blamey. Chicago: University of Chicago Press, 1992 (1990). * ''Lectures III: Aux frontières de la philosophie.'' Paris: Seuil, 1994. * ''The Philosophy of Paul Ricœur'', ur. Lewis E. Hahn (The Library of Living Philosophers 22), Chicago; La Salle: Open Court, 1995. * ''The Just'', pr. David Pellauer. Chicago: University of Chicago Press, 2000 (1995). * ''Critique and Conviction'', pr. Kathleen Blamey. New York: Columbia University Press, 1998 (1995). * ''Thinking Biblically'', (koautor: André LaCocque). University of Chicago Press, 1998. * ''La mémoire, l'histoire, l'oubli''. Paris: Seuil, 2000. * ''Le Juste II''. Paris: Esprit, 2001. * ''Between Suspicion and Sympathy: Paul Ricoeur’s Unstable Equilibrium'', [[Andrzej Wierciński]]. Toronto: The Hermeneutic Press, 2003. * ''Memory, History, Forgetting'', pr. by Kathleen Blamey and David Pellauer. University of Chicago Press, 2004. * ''The Course of Recognition'', pr. David Pellauer. Harvard University Press, 2005. * ''Reflections on the Just'', pr. David Pellauer. University of Chicago Press, 2007. * ''Living Up to Death'', pr. David Pellauer. University of Chicago Press, 2009. == Literatura == {{div col}} * [[Pamela Sue Anderson]], 1993. ''Ricœur and Kant: philosophy of the will''. Atlanta: Scholars Press. * Boyd Blundell, 2010. ''Paul Ricoeur between Theology and Philosophy: Detour and Return''. Bloomington, IN: [[Indiana University Press]]. * Larisa Cercel (ur.), "[http://www.zetabooks.com/zeta-series-in-translation-studies.html ''Übersetzung und Hermeneutik'' / ''Traduction et herméneutique''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090723001927/http://www.zetabooks.com/zeta-series-in-translation-studies.html |date=2009-07-23 }}" (Zeta Series in Translation Studies 1), Bucharest, Zeta Books 2009, {{ISBN|978-973-199-706-3}} (paperback), 978-973-1997-07-0 (ebook). * Bernard P. Dauenhauer, 1998. ''Paul Ricœur: The Promise and Risk of Politics''. Boulder: Rowman and Littlefield. * François Dosse, 1997. ''Paul Ricœur: Les Sens d'une Vie''. Paris: La Découverte. * [[William C. Dowling]], 2011. ''Ricoeur on Time and Narrative: an Introduction to Temps et Recit''. Notre Dame: University of Notre Dame Press. * W. David Hall, 2007. ''Paul Ricoeur and the Poetic Imperative''. Albany: [[SUNY Press]]. * Don Idhe, 1971. ''Hermeneutic Phenomenology: The Philosophy of Paul Ricœur''. Evanston: Northwestern University Press. * [[Fredric Jameson]], 2009. "The Valences of History." In ''Valences of the Dialectic''. London and New York: Verso. 475-612. * David M. Kaplan, 2003. ''Ricœur's Critical Theory''. Albany, [[SUNY Press]]. * David M. Kaplan, ur., 2008. ''Reading Ricoeur''. Albany, [[SUNY Press]]. * [[Richard Kearney]], ur., 1996. ''Paul Ricoeur: The Hermeneutics of Action''. SAGE. * Richard Kearney, 2004. ''On Paul Ricœur: The Owl of Minerva''. Hants, England: Ashgate. * David E. Klemm, 1983. ''The Hermeneutical Theory of Paul Ricoeur: A Constructive Analysis''. Lewisburg, PA: Bucknell University Press. * [[Gregory J. Laughery]], 2002. ''Living Hermeneutics in Motion: An Analysis and Evaluation of Paul Ricoeur's Contribution to Biblical Hermeneutics''. Lanham: University Press of America. * Francis J. Mootz III and George H. Taylor (ur.), 2011. ''Gadamer and Ricoeur: Critical Horizons for Contemporary Hermeneutic''. Continuum. * [[Kuruvilla Pandikattu]], 2000. ''[[Idols to Die]], Symbols to Live: Dynamic Interaction between Language, Reality, and the Divine''. New Delhi: Intercultural Publications. * Kuruvilla Pandikattu, 2013. ''Between Before and Beyond: An Exploration of the Human Condition Inspired by Paul Ricoeur''. Pune: CreatiVentures. * Charles E. Reagan, 1996. ''Paul Ricœur: His Life and Work''. Chicago: University of Chicago Press. * [[Marco Salvioli|Salvioli, Marco]], "Il Tempo e le Parole. Ricoeur e [[Derrida]] a "margine" della fenomenologia", ESD, Bologna 2006. * Alison Scott-Baumann, 2009. ''Ricoeur and the Hermeneutics of Suspicion''. Continuum. * Karl Simms, 2002. ''Paul Ricœur'', Routledge Critical Thinkers. New York: [[Routledge]]. * Dan Stiver, 2001. ''Theology after Ricœur'', Louisville: [[Westminster John Knox Press]]. * Henry Isaac Venema, 2000. ''Identifying Selfhood: Imagination, Narrative, and Hermeneutics in the Thought of Paul Ricoeur'' (Mcgill Studies in the History of Religions), [[SUNY Press]]. * Haggag Ali, 2011. Paul Ricoeur and the Challenge of Semiology. Saarbrücken:VDM Verlag Dr. Müller. {{div col end}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/ricoeur/ Paul Ricoeur], [[Stanford Encyclopedia of Philosophy]] (autor: Bernard Dauenhauer) * {{en icon}} [http://www.iep.utm.edu/ricoeur/ Paul Ricoeur], [[Internet Encyclopedia of Philosophy]] (autor: Kim Atkins) * {{fr icon}} [http://espacethique.free.fr/articles.php?lng=fr&pg=128 Ricœur et Lévinas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128162404/http://espacethique.free.fr/articles.php?lng=fr&pg=128 |date=2021-01-28 }} (autor: Henri Duthu) * {{en icon}} [http://www.ricoeursociety.org/ The Society for Ricoeur Studies] * {{en icon}} [http://ricoeur.pitt.edu/ Études Ricoeuriennes / Ricoeur Studies] {{Suvremeni zapadni filozofi}} {{Lifetime|1913|2005|Ricœur, Paul}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Fenomenolozi]] ccv5cyo93su2qgq02fh7a99qih9q4g9 0 4565206 42651985 42567378 2026-07-08T22:02:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651985 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Nikola Kovačević – Čudnovski | slika = Nikola Kovačević revolucionar.jpg | opis_slike= | datum_rođenja =[[6. decembra]] [[1894]]. | mesto_rođenja =[[Derventa]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[30. septembra]] [[1979]]. ('''84''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=kožarski radnik, revolucionar |KPSS=[[1918]]. |KPJ=[[1919]]. }} '''Nikola Kovačević - Čudnovski''' ([[ćirilica]]: Никола Ковачевић – Чудновски; [[Derventa]], [[6. decembra]] [[1894]]. – [[Beograd]], [[30. septembra]] [[1979]].) je bio [[Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji|učesnik Oktobarske revolucije]] i jedan od vođa prve [[Jugoslovenska komunistička grupa|Jugoslovenske komunističke grupe]], osnovane [[1918]]. u Moskvi. Bio je [[narodni poslanik]] [[Vidovdanski ustav|Ustavotvorne skupštine]] [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za [[Vojvodina|Vojvodinu]]. Prema izveštajima policije Kraljevine SHS, bio je »''najsposobniji i najopasniji boljševik''«.{{sfn|Očak|1976|p=214}} 1930-ih je [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|učestvovao]] u Španskom građanskom ratu, a tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] borio se u [[Francuski pokret otpora|francuskim partizanima]]. Posle oslobođenja i revolucije, vratio se u Jugoslaviju, gde je [[1948]]. godine zatvoren kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. U zatvorima i na [[Goli otok|Golom otoku]] je proveo pet i po godina, i ostatak života živeo je u relativnoj anonimnosti. U Sovjetskom Savezu živi pod imenom '''Alfred Vidovič Čudnovski''', a u Španiji se bori pod imenom '''Nikita Mendes'''. Pisao je i pod pseudonimima '''Kresoja''' i '''Kresojević'''.{{sfn|Vujošević|1975|p=172}} == Biografija == Rođen je u [[Derventa|Derventi]] 6. decembra 1894. godine u radničkoj porodici, od oca Vida. Po nacionalnosti je bio [[Hrvati|Hrvat]].<ref>Kosta Nikolić, ''Mit o partizanskom jugoslovenstvu'' (Beograd: Zavod za udžbenike, 2015), 6.</ref> Po zanimanju je bio kožarski radnik - bavio se saračkim zanatom, odnosno izradom [[Sedlo|sedala]] i druge opreme za konje. Izvesno je da je, kao i mnogi u to vreme, bio primoran da radi od ranog detinjstva, pošto je već sa šesnaest godina postao član [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]].<ref name="crsvj">Toma Milenković (ur.), ''Dokumenti Centralnog radničkog sindikalnog veća Jugoslavije, 1919-1921'' (Beograd: Komunist, 1983), 520.</ref> Po nekim izvorima, postao je član Socijaldemokratske partije već [[1909]]. godine, sa samo petnaest godina.{{sfn|Kovačev|1987|p=60}} U svakom slučaju, po sopstvenoj izjavi, bio je sindikalno organizovani radnik počevši od [[1911]]. godine.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=237}} Svoje ideološko formiranje je kasnije opisivao kao reformističko i isticao značaj iskustva Ruske revolucije za svoju radikalizaciju: {{citat|Mi smo već do 1917. godine bili sudionici austrijskog i njemačkog "marksizma", koji je do malog mozga prožet revizionizmom, [[Karl Kautsky|kautskijanstvom]] ili, u najboljem slučaju, pogrešnim direktivama lijevih radikala.{{sfn|Očak|1976|p=28}}}} Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] mobilisan je u [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarsku vojsku]]. Po sopstvenim tvrdnjama, već u momentu mobilizacije doneo je odluku da prvom prilikom dezertira i preda se Rusima.{{sfn|Очак|1966|p=14}} [[1916]]. borio se na [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|Istočnom frontu]], kada je negde u [[Galicija|Galiciji]] pao u rusko zarobljeništvo.<ref name="Radanović"> Milan Radanović, "Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945-1949. (Diplomski rad, Univerzitet u Beogradu, 2016), 26-28.</ref> === Ruska revolucija === {{main|Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji|Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca}} Kao ratni zarobljenik, Kovačević, kao i mnogi [[Južni Sloveni]], stupa u Srpski dobrovoljački korpus sa sedištem u [[Odesa|Odesi]]. Međutim, borci su bili izrazito nezadovoljni lošim uslovima i maltretiranjem od strane oficira [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]]. Neke je to politički radikalizovalo ka socijalizmu, dok su neki, poput Kovačevića, već bili na socijalističkim pozicijama. Stoga je Kovačević još pre revolucije učestvovao u organizaciji ilegalne socijalističke grupe u kojoj su bili još i [[Maksim Čanak]], [[Aleksa Dundić]], [[Nikola Grulović]] i [[Emil Čop]]. Kovačević je s njima bio jedan od vođa istupanja iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa.{{sfn|Očak|1979|pp=209-210}}{{sfn|Очак|1966|pp=27, 42}}<ref name="Grulović">Nikola Grulović, ''Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji'', Beograd 1962.</ref> U vreme [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]], Nikola Grulović je bio predsednik Komiteta disidenata, a Nikola Kovačević njegov sekretar. Ovaj Komitet borio se za demokratizaciju korpusa, zbog već navedenog zlostavljanja od strane oficira, kao i diskriminacije nesrpskih članova korpusa na nacionalnoj osnovi. Posle Februarske revolucije, Komitet pristaje uz novu, Privremenu vladu, i osniva Revolucionarni jugoslovenski bataljon na teritoriji današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Bataljon je brojao oko 700 boraca. {{sfn|Манусевич|1967|p=77}}<ref name="Grulović">Nikola Grulović, ''Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji'', Beograd 1962.</ref> Grulović i Kovačević u aprilu osnivaju vojnički [[Sovjet|sovjet]] i pripremaju proslave [[Međunarodni praznik rada|1. maja]].{{sfn|Зеленин|1977|p=47}} U maju 1917. godine, Kovačević je na zboru vojnika održao govor u kom je istakao da je njihov cilj stvaranje ujedinjene Jugoslavije, ali bez [[Petar I Karađorđević|kralja Petra]] i žandarma.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/315358 Bogumil Hrabak, "Koncepcije federativne i konfederativne Jugoslavije među Jugoslovenima u Rusiji (od aprila 1916. do aprila 1918. godine)", ''Časopis za suvremenu povijest'' 21/1-3 (1989), 11.]</ref> Ista ova grupa socijalista osnovala je, u junu [[1917]]. godine, Jugoslovenski revolucionarni savez (JRS) u [[Kijev]]u, čiji je Kovačević bio sekretar, a Čanak predsednik.<ref name="Grulović"/> Savez je bio mnogo masovniji od bataljona, i po nekim procenama je brojao i do 20.000 ljudi. Stoga je bio i politički raznovrsniji, te je okupljao sve Južne Slovene pristalice Februarske revolucije, bez obzira na to da li su se zalagali za nastavak borbe za socijalizam ili ne. Kovačević će kasnije opisati JRS kao masovnu nacionalno-demokratsku organizaciju "sa svim sitnoburžoaskim lutanjima, kolebanjima i predrasudama koje uz to idu."{{sfn|Манусевич|1967|p=77}} Savez je, zahvaljujući zalaganjima Kovačevića i Čanka, postao blizak ukrajinskim boljševicima i radikalizovao se u levo. Bataljon je pod njegovom komandom odbio da učestvuje u pokušaju kontrarevolucionarnog puča koji je u avgustu 1917. godine poveo [[Lavr Kornilov]].{{sfn|Манусевич|1967|pp=82-83}} [[File:January uprising.jpg|thumb|350px|Radnici u Kijevu tokom boljševičkog ustanka u januaru 1918. U uličnim borbama učestvovao je i Nikola Kovačević.]] U vreme Oktobarske revolucije, Kovačević se nalazio u Kijevu. Početkom [[1918]]. godine, radio je na formiranju jugoslovenske Crvene garde, čisto boljševičke vojne formacije i učestvovao u borbama za pobedu sovjetske vlasti u Kijevu. Učestvovao je u borbama za zauzimanje čuvene fabrike "Arsenal" u Kijevu.{{sfn|Очак|1966|pp=210–212}} U vreme boljševičkog preuzimanja vlasti u Ukrajini, bio je jedan od vođa akcije oslobođenja boljševika [[Grigorij Isakovič Čudnovski|Grigorija Isakoviča Čudnovskog]], organizatora juriša na Zimski dvorac. Posle pogibije Čudnovskog u aprilu 1918, Nikola Kovačević će njegovo prezime uzeti kao pseudonim.{{sfn|Зеленин|1977|pp=83-84}} Jugoslovenska crvena garda se, pod komandom Kovačevića, borila za zauzimanje grada [[Berdičev|Berdičeva]] u martu 1918.{{sfn|Манусевич|1967|p=144}} Tokom pregovora o separatnom miru sa [[Njemačko Carstvo|Nemačkom]] i Austro-Ugarskom, počele su da kolaju glasine da će ratni zarobljenici sa tih teritorija biti vraćeni kućama kada mir bude potpisan. Kovačević je bio među revolucionarima koji su odbijali povratak u rodni kraj i insistirali da ostanu u Rusiji i bore se na strani boljševika. Posle potpisivanja [[Mir u Brest-Litovsku|Mira u Brest-Litovsku]] odlazi u Odesu da se bori sa tamošnjim boljševicima i da tako izbegne potencijalnu deportaciju u Austro-Ugarsku nakon nemačkog osvajanja Kijeva.{{sfn|Манусевич|1967|pp=378-382}} Ovim je Jugoslovenski revolucionarni savez de fakto rasformiran. Iz Odese Kovačević odlazi u Moskvu, gde se povezuje sa predstavnicima boljševičkih struja među jugoslovenskim ratnim zarobljenicima iz raznih krajeva bivšeg Ruskog carstva. Tamo u aprilu 1918. godine postaje član novoosnovane Jugoslovenske komunističke grupe pri [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičkoj partiji]].{{sfn|Манусевич|1967|pp=378-382}} U leto, po izbijanju [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], Kovačević i [[Vladimir Ćopić]] učestvuju u rasturanju organizacije Jugoslovenske revolucionarne federacije, grupe koja je podržavala politiku [[Kraljevina Srbija|srpske vlade]] i [[Antanta|Antante]]. Potom putuje po centralnoj Rusiji i agituje među južnoslovenskim ratnim zarobljenicima za priključenje [[Crvena armija|Crvenoj armiji]].{{sfn|Зеленин|1977|pp=146-151}} U novembru iste godine, Kovačević, učestvuje na osnivačkoj konferenciji [[Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca|Komunističke partije (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se razvila iz Jugoslovenske komunističke grupe, i postaje sekretar njenog Centralnog komiteta. Politički program KP(b) SHS bio je: {{citat|1. stvaranje, osim ilegalnih, i legalnih partijskih organizacija. Rasprostranjenje ilegalnog partijskog rada i u kraljevskoj vojsci, 2. uspostavljanje diktature proletarijata, na temeljima revolucionarne borbe, 3. obrana prve države radnika i seljaka u svijetu - Sovjetske Rusije, 4. osuda izdajica-rukovodilaca [[Druga internacionala|II intemacionale]]. Uz to, postarati se da se ne odbiju mase koje su išle za socijaldemokratskim strankama i bile na poziciji II intemacionale.{{sfn|Očak|1976|p=204}}}} Jugoslovenski komunisti tada donose odluku o odlasku u novoformiranu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], gde će dalje raditi na širenju komunističkih ideja i organizovanju revolucije.{{sfn|Манусевич|1967|pp=387-388}} Kovačević, zajedno sa Vladimirom Ćopićem, vodi komisiju za organizovanje povratka Jugoslovena u zemlju. Istovremeno je delegiran za jednog od vođa ilegalne komunističke organizacije u novoj državi, koja treba da postoji do formalnog organizovanja prve partijske konferencije{{sfn|Očak|1976|pp=100-102}}{{sfn|Очак|1966|pp=137–138}} === Revolucionarni rad u Kraljevini SHS === {{main|Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|Afera Diamantstein}} U drugoj polovini novembra 1918. godine, nakon sastanka sa [[Feliks Dzeržinski|Feliksom Dzeržinskim]], Kovačević i Ćopić su krenuli za Jugoslaviju. Kovačević se upućuje u [[Zagreb]], preko Nemačke i Austrije, gde su tada isto buknule [[Novembarska revolucija|revolucije]]. Ćopić i Kovačević u [[Berlin|Berlinu]] [[15. decembra]] prisustvuju velikoj radničkoj demonstraciji povodom Prvog svenemačkog kongresa sovjeta.{{sfn|Očak|1980|pp=66, 68}} Kasnije se razdvajaju, da bi se u Zagrebu ponovo povezali i nastavili zajednički rad. Njih dvojica bili su zaduženi za formiranje komunističkih organizacija u centralnoj Hrvatskoj. Potkraj decembra 1918. Ćopić i Kovačević poslali su u Moskvu izveštaj o uspešnom organizovanju komunističkih grupa u Zagrebu. Povezali su se sa levim socijaldemokratama, kao i sa bivšim jugoslovenskim nacionalistima koje je rat radikalizovao ka komunizmu, poput [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], [[August Cesarec|Augusta Cesarca]] i [[Simo Miljuš|Sime Miljuša]]. Napravili su zajedničku političku platformu koja je za osnovu imala odbijanje "ministerijalizma", odnosno odbijanje učešća socijalističkih vođa u građanskim vladama. Već je radio na organizovanju ilegalnih partijskih grupa, koje su, po uzoru na boljševike, nazivane "ćelijama". Pošto je i sam bio Bosanac, Kovačević je održavao i stalnu vezu sa Bosnom i Hercegovinom.{{sfn|Očak|1976|pp=158-159, 205-206}} [[File:Nova ves 62, Zagreb.jpg|thumb|250px|Zgrada u [[Nova Ves (Zagreb)|Novoj Vesi]] u Zagrebu u kojoj je Kovačević živeo krajem 1918. i početkom 1919. godine. Odavde je organizovao komunističke ćelije i raznosio političku literaturu.]] Kovačević je potkraj decembra stigao u [[Slavonski Brod]], gde se sastao s mesnim socijal-demokratama. Program komunista bio je dobro primljen, te se pristupilo organizovanju ilegalne ćelije i povezivanju radnika u gradovima sa politički organizovanim seljacima iz okolnih mesta. U Brodu je takođe razvio energičnu agitaciju među mornarima na rečnim monitorima. Putem šifre obavestio je Simu Miljuša u Zagrebu da će posada u slučaju prevrata zajedno s boljševicima "bombardirati Beograd". Potom je sličnu komunističku ćeiliju osnovao i u Derventi.{{sfn|Očak|1976|pp=209-211}} Kovačević je intenzivno radio na uspostavljanju komunističkih vojnih formacija. Prema kasnijem svedočenju Vitomira Kozjaka, Kovačević mu je naložio da osnuje formaciju pod imenom Crvena garda ili Crna ruka, i prikuplja oružje "jer će doći dan kada će se podignuti čitava Jugoslavija". Prema Kovačevićevom sećanju, odredi "Crvene garde" i "Građanske garde" bili su organizovani u Slavonskom Brodu, Osijeku, Đurđevcu, Vrdniku, Subotici i drugim mestima.{{sfn|Očak|1976|p=212}} Pored organizacionog rada, bavi se i agitacionim, te piše afirmativne članke o Oktobarskoj revoluciji i životu u postrevolucionarnoj Rusiji za [[Sarajevo|sarajevski]] ''Glas slobode'' i [[Novi Sad|novosadski]] ''Radnički list''.{{sfn|Očak|1976|pp=189-190}} Za radnike u Derventi drži predavanja o [[Imperijalizam|imperijalizmu]] kao glavnom uzroku Svetskog rata.{{sfn|Očak|1976|p=209}} Policija je pokušavala da prati njegov rad, ali je imala zakasnele informacije i dugo je mislila da Kovačević i Ćopić još nisu ni stigli u zemlju. Međutim, januara [[1919]]. godine obojica su provaljeni i uhapšeni, ali su ubrzo pušteni na slobodu zbog nedostatka dokaza.{{sfn|Očak|1976|pp=158-159}} Početkom 1919. godine, Nikola Kovačević je deo rukovodeće "trojke" jugoslovenskih komunista čiji cilj je organizovanje komunističke partije, i koju su pored njega sačinjavali Vladimir Ćopić i [[Filip Filipović]]. Zamenici su im bili [[Đuro Đaković]] i [[Lazar Vukičević|Lazar Vukićević]].{{sfn|Očak|1976|p=216}}. Kovačević je bio i jedan od organizatora tajne [[Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|komunističke grupe "Pelagić"]], osnovane početkom marta [[1919]]. godine na [[Stražilovo|Stražilovu]]. Osnovan po ugledu na Savez Spartak koji je prerastao u [[Komunistička partija Njemačke|Komunističku partiju Nemačke]], Savez Pelagić zalagao se za uspostavljanje sovjetske republike u Jugoslaviji, zasnovane na vlasti radničkih veća (sovjeta) umesto građanskog parlamenta, šestočasovni radni dan sa perspektivom potpunog ukidanja najamnog rada i stvaranje radničke vojske bez oficirskog kadra.<ref name="pelagićevci">{{Cite web |title=Lazar Vukićević i Nikola Grulović, "Šta hoće Pelagićevci?", ''Novi plamen'' |url=https://www.noviplamen.net/glavna/sta-hoce-pelagicevci/ |access-date=2024-10-10 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007095341/https://www.noviplamen.net/glavna/sta-hoce-pelagicevci/ }}</ref> Iako nije učestvovao na osnivačkom kongresu na Stražilovu, Kovačević je pomogao u njegovoj pripremi, te je u odsustvu izabran za člana Centralnog komiteta.{{sfn|Očak|1976|p=234}} Nakon uspostavljanja [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], [[Franjo Drobni]] javlja Nikoli Kovačeviću da su osnovana "tajna vojnička vijeća" u [[Osijek|Osijeku]], Zagrebu i Sarajevu, kao i vojni odredi na [[Fruška Gora|Fruškoj Gori]] i [[Krndija|Krndiji]]. Uspostavlja se veza sa boljševičkom vladom [[Béla Kun|Bele Kuna]], od koje jugoslovenski komunisti primaju novac za dalje akcije sa ciljem preuzimanja vlasti u Kraljevini SHS.{{sfn|Očak|1976|p=211}} Kovačević radi na osnivanju partijskih organizacija u Vojvodini, gde je uticaj desnih socijalista bio najjači, i pokušava da okrene tamošnje radništvo prema revolucionarnom radničkom pokretu.{{sfn|Očak|1976|p=224}} U aprilu 1919. godine, Kovačević prisustvuje [[Kongres ujedinjenja|Kongresu ujedinjenja]] u [[Beograd|Beogradu]], na kom je formalno osnovana [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]]. Izabran je kao delegat kožarskih radnika Zagreba, ali je na kongresu istupao i kao predstavnik "pelagićevaca".{{sfn|Očak|1980|pp=81-82}} Na kongresu je jedan od predvodnika radikalne, komunističke struje i učestvuje u debati sa desnim socijalistom [[Mijo Radošević|Mijom Radoševićem]], takođe povratnikom iz Sovjetske Rusije. Desni socijalisti osporavali su legitimnost pelagićevaca i njihovih mandata na kongresu. Radilo se o političkom sukobu, jer je desnim socijalistima smetala pre svega revolucionarna linija za koju su se zalagali pelagićevci.{{sfn|Očak|1976|p=242}} Kovačevićev poziv na revoluciju karakterističan je primer tadašnjih gledišta krajnjeg levog krila novoosnovane partije: {{citat|Ja sam bio svjedok ruske revolucije i mogu vam reći da vi niste sposobni da napravite revoluciju kao rusku. Treba ju praviti odmah, ne gubeći vremena i to sa svim sredstvima kojima raspolažemo. Ne treba više protestovati, činiti predstavke i manifestovati, treba sami sebi da budemo sudije. Mi ćemo moći, ako uzdignemo Crvenu zastavu sa uzvikom napred, oboriti buržoaziju, koja je sada suviše slaba da stupi u borbu s nama.{{sfn|Očak|1976|p=241}}}} Pelagićevci su bili jedina grupa koja se zalagala za momentalno nazivanje partije komunističkom, bez prideva "socijalistička", i za osnivanje ilegalnih grupa. Oni su ilegalne grupe već bili formirali, ali kongres nije mogao da otvoreno raspravlja o tom pitanju zbog nadzora policije.{{sfn|Očak|1976|p=246}} Kovačević je i posle Kongresa ujedinjenja nastavio sa organizovanjem isključivo ilegalnog aparata partije. 4. i 5. jula 1919. godine priprema tajnu konferenciju u Novom Sadu čiji cilj je objedinjavanje i koordinacija svih ilegalnih partijskih organizacija na teritoriji Kraljevine SHS. Partijske ćelije sastavljene od po troje ili petoro ljudi trebale su da pripreme osnivanje radničkih i seljačkih sovjeta, kao i da počnu da rade na organizovanju oružanog ustanka protiv monarhije. Pored Kovačevića, poznatiji komunisti koji su prisustvovali konferenciji bili su Simo Miljuš, Nikola Grulović, Franjo Drobni, [[Spasoje Stejić]], [[Lajoš Čaki]], [[Andrija Polgar]] i [[Jovan Šipoš]]. Konferencija je održana uz saglasnost i podršku Vladimira Ćopića i Filipa Filipovića.{{sfn|Očak|1976|pp=301-302}} Uz partijsko organizovanje, Kovačević se vratio i sindikalnom organizovanju. Bio je član uprave Saveza kožarskih radnika, ali je radio i u sindikatima van svoje struke. U Vojvodini je radio kao sekretar Saveza poljoprivrednih radnika, koji je već okupljao revolucionarno orijentisane seljake.<ref name="crsvj"/><ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1968_3_04_Palic.pdf Milenko Palić, "Savez poljoprivrednih radnika Jugoslavije 1921–1929", ''Tokovi revolucije'' 1/1968, 182.]</ref> Kovačević je tako radio na povezivanju industrijskog radništva sa seljaštvom. Dok se predratna [[Socijaldemokratija|socijaldemokratija]] nije interesovala za selo, u Rusiji je ono bilo jedna od glavnih pokretačkih snaga revolucije, i Kovačević je očigledno pokušavao da to iskustvo primeni i na Jugoslaviju. [[File:Radnički dom zrenjanin.jpg|thumb|300px|Zgrada Radničkog doma u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]], gde je Kovačević formirao ilegalne partijske organizacije.]] U avgustu 1919. godine, Kovačević je uhapšen na početku [[Afera Diamantstein|Afere Diamantstein]]. Sam [[Alfred Diamantstein]] o Kovačeviću je rekao sledeće: {{citat|Po mom mišljenju Nikola Kovačević je najveći boljševik u Jugoslaviji, a po njegovoj vlastitoj izjavi nemože ga nitko, i ništa sa tog puta skrenuti, već naprotiv, da svaka smetnja i proganjanje tim više čeliči i oduševljava na rad.{{sfn|Očak|1976|p=311}}}} Terećen je za pripremanje državnog udara, za primanje novca od Bele Kuna iz Sovjetske Mađarske, kao i za ilegalni politički rad i pravljenje ilegalne političke organizacije. Međutim, većina priznanja koja su Kovačevića teretila dobijeno je pod batinama i prisilom, a policijski pretresi vršeni su neprofesionalno, što je otežalo dokazivanje krivice Kovačevića i drugih optuženih. Uprkos tome, Kovačević je, kao i drugi komunisti, koristio sudski proces za vođenje propagande: nije poricao ni svoj komunizam ni svoju borbu protiv rata, a jugoslovenske vlasti je optužio da su "advokati [[Centralne sile|Centralnih sila]]", pošto im je imperijalistički rat protiv Austro-Ugarske i Nemačke bio u interesu i od njega su u konačnici profitirali. Posle dvodnevnog suđenja, 22. i 23. novembra 1919. godine, Kovačević i još četvorica vojvođanskih komunista osuđeni su na po šest godina zatvora. Uložili su žalbu, ali je ponovljeno suđenje održano više od osam meseci kasnije, 29. i 30. jula [[1920]]. godine. Na ponovljenom suđenju, sva petorica su oslobođeni.{{sfn|Očak|1976|pp=320-321}} Pošto je bio u zatvoru, Kovačević nije bio u mogućnosti da prisustvuje [[Vukovarski kongres|Drugom kongresu SRPJ(k)]] u [[Vukovar|Vukovaru]], na kom je partija preimenovana u Komunistička partija Jugoslavije. Jedino je mogao da drugovima maše crvenom zastavom sa prozora zatvora u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinskoj tvrđavi]], dok su okićenim parobrodima išli na kongres.{{sfn|Očak|1976|p=333}} Nakon izlaska iz zatvora, Nikola Kovačević ponovo je izabran u partijsko rukovodstvo u Novom Sadu.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=150}} Nastupa na zborovima za odbranu prava na štrajk, koje je vlada htela da ograniči novim uredbama.{{sfn|Kecić|Palić|1971|pp=158-159}} Nedugo nakon toga istupa kao kandidat KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu za područje Sudebnog stola [[Kikinda|Velika Kikinda]]-[[Zrenjanin|Veliki Bečkerek]]. Uprkos zastrašivanju birača, nasilju režima na komunističkim predizbornim skupovima i oduzimanja prava glasa pripadnicima manjinskih naroda, bio je jedan od dvojice komunista iz tog kraja izabranih za narodne poslanike. Komunisti su u kikindsko-bečkerečkom okrugu osvojili 5.600 od 21.669 glasova, odnosno 25,84%. Bili su treća najjača partija posle [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]] i [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]], s tim što su osvojili samo 197 glasova manje od Demokrata. Kovačević je istovremeno izabran za Oblasnog sekretara KPJ za Vojvodinu.<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1967_2_02_Kecic.pdf Danilo Kecić, "Кomunisti Vojvodine u izborima za Кonstituantu 1920. godine", ''Tokovi revolucije'' 2/1967, 116-117.]</ref> === Partijski rad posle Obznane === [[File:Former Yugoslav Communist Members of Parliament in Prison in Požarevac, 1922.jpg|thumb|450px|Grupa jugoslovenskih komunista u zatvoru u Požarevcu 1922. godine. Kovačević stoji treći s desna.]] U kratkom periodu legalnosti KPJ, Nikola Kovačević bio je komuni­stički poslanik. Međutim, već [[30. decembra]] 1920. godine Vlada je [[Obznana|Obznanom]] zabranila rad Komunističke partije. Kovačević je odmah pristupio stvaranju ilegalnih partijskih organizacija na području Velikog Bečkereka i okoline.{{sfn|Nikolić|1979|pp=114-115}} Istovremeno, koristio je svoj poslanički imunitet da protiv Obznane javno protestuje kod Ministra unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]] i pred Ustavotvornom skupštinom. U svojim izveštajima navodio je u detalje ilegalni policijski teror prouzrokovan Obznanom, poput nezakonitog zauzimanja Radničkog doma u Bečkereku od strane policije, prebijanja žene čoveka osumnjičenog da je komunista, i maltretiranje ljudi samo zato što su glasali za KPJ na izborima.{{sfn|Očak|1976|p=345}} Uprkos poslaničkom imunitetu, Nikola Kovačević ponovo je uhapšen [[1. jula]] [[1921]]. godine, nakon neuspelog [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra]] od strane njegovog druga, povratnika iz Rusije Spasoja Stejića. Sa Kovačevićem su tog dana, na izlasku iz Narodne skupštine, uhapšeni i Ćopić i Filipović, nakon što je skupštinska većina glasala da im se oduzme poslanički imunitet.{{sfn|Nikolić|1979|p=127}} Iako komunisti nisu odobravali individualni [[teror]], smatrajući da se treba boriti protiv opresivnih struktura, a ne pojedinaca, mlađi radikalni članovi partije su kao odgovor na Obznanu organizovali niz političkih atentata. To je kulminiralo [[Alija Alijagić|ubistvom]] Ministra policije Milorada Draškovića tri nedelje nakon Kovačevićevog hapšenja. Rukovodeća trojka KPJ nije imala veze sa atentatom na Draškovića, mada pitanje da li su znali i odobravali pokušaj atentata na regenta Aleksandra ostaje otvoreno.{{sfn|Očak|1976|pp=351-352}} Prema izjavama samog Nikole Kovačevića, on je bio inicijator ideje da se ubije regent Aleksandar, što je predložio Simi Miljušu još na ilegalnoj konferenciji u Novom Sadu u julu 1919. godine. Ideja je tada odbačena, ali su je komunisti posle Obznane ponovo razmotrili. Po svemu sudeći, Kovačević je, kao najradikalniji od trojice rukovodilaca KPJ, za plan ubistva Aleksandra Karađorđevića znao i odobravao ga je, dok Filipović i Ćopić nisu odobravali individualne atentate, a malo je verovatno da su uopšte znali za postojanje takvog plana.<ref name="Milenković">Toma Milenković, "O sukobima između umerene i radikalne struje u oblasnom odboru KPJ u Novom Sadu i ulozi poslednje u vidovdanskom atentatu" u: Zdravko Krnić (ur.), ''Drugi kongres Komunističke partije Jugoslavije. Vukovar, 1920'' (Slavonski Brod: Historijski institut Slavonije, 1972), 303-304.</ref> Filipović i Ćopić uhapšeni su jer su i formalno bili vođe partije, te je time Kraljevina pokušavala da za atentat direktno okrivi celu KPJ. Obojica su, kao i Kovačević, prvobitno držani u zatvoru na [[Čukarica|Čukarici]]. Iako su bili narodni poslanici, tretirani su oštro, što je bilo protivno zakonu. Kovačević je držan u maloj betonskoj ćeliji bez prozora.{{sfn|Očak|1980|pp=122-123}} Na takozvanom "Vidovdanskom procesu" [[1922]]. godine, Spasoje Stejić i [[Lajoš Čaki]] osuđeni su na po 20 godina zatvora za pokušaj ubistva regenta. Iako za Kovačevića, Ćopića i Filipovića nije dokazana nikakva krivica ni znanje o atentatu, svaki je dobio po dve godine zatvora za članstvo u političkoj organizaciji čiji je proklamovani cilj revolucija.{{sfn|Nikolić|1979|p=244}} Kovačević je na suđenju izjavio: {{citat|Ja se ponosim što sam stao uz rusku oktobarsku revoluciju. I ako radi toga hoćete da me pošaljete na robiju, ja ću ponosnije obući robijaško odelo nego što bih obukao generalsku uniformu, uveren da služim čovečanstvu.{{sfn|Očak|1976|p=353}}}} Nakon presude, Nikola Kovačević je upućen u zatvor u [[Požarevac|Požarevcu]]. Sa njime su robijali Ćopić i Salaj, a kasnije su im se pridružili Filip Filipović i [[Sima Marković]]. Kovačević je boravak u zatvoru koristio kako za sopstveno političko obrazovanje, tako i za političko "prosvećivanje" seljaka koji su bili u zatvoru zbog raznih zločina. Svi rukovodioci partije su zajedno izučavali literaturu i održavali vezu sa članstvom izvan zatvora u onoj meri koliko je to bilo moguće u uslovima nadzora i policijske cenzure. Iako su mogli da koriste zatvor za političko obrazovanje, uslovi su često bili oštri. Čak je i građanska liberalna štampa protestovala jer Kovačeviću, kada se razboleo, nije pružena adekvatna medicinska nega.{{sfn|Očak|1980|pp=129-131}} Politički zatvorenici u Požarevcu bavili su se prinudnim radom, koji su obično obavljali po deset sati dnevno. Oni koju si bili radnici, poput Kovačevića, bavili su se zanatom za koji su obučeni, dok su se intelektualni radnici bavili poljoprivrednim poslovima.<ref>Filip Filipović, "Rad političkih zatvorenika u Jugoslaviji", ''Sabrana dela, Tom 7 (januar 1921 – kraj maja 1924)'', ur. Vujica Kovačev (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1987), 226.</ref> Oktobra 1922. godine, nakon godinu dana provedenih u zatvoru, stekli su uslove za uslovni otpust (koje je država pokušala da ospori, što je bilo protivzakonito). Međutim, vođe KPJ su svakako odbile da mole za uslovni otpust iz zatvora, jer su to smatrali "poniženjem".{{sfn|Očak|1980|pp=134-135}} [[File:Pelagićev grob.png|thumb|300px|Oslobođeni jugoslovenski komunisti na grobu Vase Pelagića. Stoje u sredini, s leva na desno, Vladimir Ćopić, Filip Filipović (sa šeširima u rukama) i Nikola Kovačević.]] Rukovodioci KPJ pušteni su iz zatvora tek [[3. septembra]] [[1923]]. godine. Ispred zatvora ih je dočekala veća grupa radnika, koja je kada su izašli sa njima zapevala [[Internacionala (himna)|Internacionalu]]. Potom su radnici sa vođama KPJ otišli na obližnje groblje da posete grob [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]]. Žandarmi su pokušali da ih rasteraju, te ponovo uhapsili Kovačevića, Ćopića, Filipovića i Salaja. Međutim, odmah su morali da ih puste. Uveče je u gradu za njih pripremljena proslava, a potom su se vratili u Beograd. Slične demonstracije pratile su i njihov dolazak u Beograd. Kovačević je onda proteran u rodnu Derventu.{{sfn|Očak|1980|pp=136-137}} Neposredno nakon povratka u Derventu, Kovačević se vratio u Novi Sad i nastavio sa partijskom aktivnošću tamo. Postao je sekretar KPJ za Bačku i severni Srem. U [[Januar|januaru]] [[1924]]. godine, Kovačević je prisustvovao [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Trećoj zemaljskoj konferenciji KPJ]], na kojoj je pobedu odnela partijska "levica" sa platformom samoopredeljenja do otcepljenja i stvaranja [[Balkanska federacija|Balkanske federacije radničko-seljačkih republika]]. Kovačević je, kao vojvođanski delegat, glasao za platformu samoopredeljenja, a po seljačkom pitanju glasao je za program podele zemlje bezemljašima bez naknade zemljoposednicima.<ref>Milenko Palić, ''Radnički pokret u Vojvodini 1921-1929'' (Novi Sad: Institut za izučavanje istorije Vojvodine, 1972), 122.</ref> Par nedelja kasnije, u [[Subotica|Subotici]] je odležao u zatvoru 14 dana, jer je, povodom smrti [[Vladimir Lenjin|Lenjina]], nosio bedž sa njegovim likom.{{sfn|Očak|1980|p=147}} U Novom Sadu se bavio teorijskim obrazovanjem [[SKOJ|skojevaca]] i obnavljanjem organizacije uništene policijskom represijom. Marta 1924. godine prisustvuje na Oblasnoj konferenciji KPJ za Vojvodinu i istupa kao referent o stanju u partiji. KPJ, koja je pre Obznane imala desetine hiljada članova, 1924. je u Vojvodini u svojim redovima imala samo 188 osoba.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=83-84}} Kovačević Istovremeno radi na organizovanju legalne komunističke organizacije [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]].{{sfn|Palić|1970|p=224}} Kao Oblasni sekretar za Bačku i severni Srem ilegalne KPJ, preuzeo je istu funkciju i u legalnoj NRPJ.{{sfn|Palić|1970|p=229}} Policijska represija se nastavila i Kovačević je jula 1924. godine, nakon još jednog hapšenja, proteran iz grada i nateran da ponovo živi u Derventi.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=86-88}} Tamo formira marksistički kružok za lokalne radnike.<ref>[https://znaci.org/00003/827.pdf Midhat Dizdarević, ''Radnički pokret i NOR Dervente (Dokumenti i sjećanja)'' (Derventa: Opštinski odbor SUBNOR Derventa, 1972), 40.]</ref> Posle povratka u Derventu, Kovačević je održavao kontakt sa drugovima iz Vojvodine i Srbije pismenim putem i bio aktivno uključen u partijska dešavanja, te čak radio i kao svojevrsni savetnik novog Oblasnog sekretara KPJ, [[Nikola Crvenčić|Nikole Crvenčića]]. U to vreme se razbuktala unutarpartijska borba između levice i desnice, koje su imale neslaganja po nizu strateških pitanja, poput seljačkog, nacionalnog i sindikalnog. Kovačević je podržao pozicije partijske desnice, koja se protivila pravu na samoopredeljenje do otcepljenja kao osnovi radničko-seljačkog saveza i saradnji sa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]], a kao alternativu predstavljala artikulisanje klasnih zahteva seljaštva umesto nacionalnih. Bio je potpisnik pisma "desničara" iz oktobra 1924. godine, u kojem je izrečen stav "da se nacionalnom pitanju ne sme pridavati toliki značaj da se zapostave socijalno-ekonomski i klasni interesi proletarijata", te da "se prema buržoaskom nacionalizmu mora da zauzme kritički stav".<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_587E161B3C45CCBBAE738405F7D67B5E-1924-10-08 ''Radnik: Centralni organ Nezavisne Radničke Partije Jugoslavije'', broj 140, 8. oktobar 1924, 2.]</ref> Kovačević se protivio izbacivanju [[Života Milojković|Živote Milojkovića]] iz partije od strane "levičara" i pozivao na očuvanje partijskog jedinstva. Sa svojom reputacijom iskusnog revolucionara, privukao je na stranu partijske desnice neke od najvećih partijskih organizacija u Vojvodini - novosadsku, velikobečkerečku i [[Kumane (Novi Bečej)|kumansku]].{{sfn|Palić|1970|pp=258-260}} Nikola Kovačević bio je nosilac liste Radničko-seljačke republikanske stranke za Veliki Bečkerek i Kikindu na izborima u februaru [[1925]]. godine, zajedno sa partijskim drugom iz Bečkereka [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]]. Međutim, nakon pola decenije policijske represije, partija koja je 1920. godine osvojila preko 20.000 glasova dobila je ovaj put samo 1.187 glasova i nije ušla u Skupštinu. U toku izborne kampanje, Života Milojković, koji je izbačen iz partije, pokreće novi list i počinje da radi na osnivanju svoje političke organizacije, nakon čega se Kovačević i većina partijske desnice distanciraju od njega.{{sfn|Palić|1970|pp=267-270}} Kovačević je trebao da prisustvuje [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u [[Beč|Beču]] maja [[1926]]. godine, na kojem je postignut kompromis između leve i desne frakcije, ali je ponovo uhapšen.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|p=93}} Sve do jeseni [[1927]]. godine ostao je jedan od rukovodilaca Saveza poljoprivrednih radnika Jugoslavije.<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1968_3_04_Palic.pdf Milenko Palić, "Savez poljoprivrednih radnika Jugoslavije 1921–1929", ''Tokovi revolucije'' 1/1968, 241.]</ref> U septembru 1927, Kovačević je bio kandidat Republikanskog radničko-seljačkog bloka u [[Pančevo|pančevačkom]] okrugu na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|parlamentarnim izborima]].<ref>Filip Filipović, "Zemaljskom sekretarijatu balkanskih komunističkih partija, 30. avgust 1927", ''Sabrana dela, Tom 10 (januar 1927 – decembar 1928)'', ur. Branislav Gligorijević (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1988), 144.</ref> === Emigracija u SSSR === {{main|Jugoslovenska politička emigracija u SSSR}} [[File:Čudnovski.png|thumb|Nikola Kovačević (Alfred Čudnovski) u SSSR-u ranih tridesetih.]] 1927. godine, zbog konstantnih hapšenja, KPJ donosi odluku da Kovačević treba da emigrira u SSSR, gde će živeti narednih osam godina. Tamo se školovao na [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]]. U školi se ponovo sreo sa starim prijateljima Vladimirom Ćopićem i Đurom Đakovićem, koji su se iste godine preselili u Sovjetski Savez. Upravo u to vreme će Đaković, na inicijativu Kovačevića i Ćopića, uzeti pseudonim ''Bosnić'' pod kojim će biti aktivan sve do svoje smrti.{{sfn|Vujošević|1975|p=151}} Kao i drugi polaznici MLŠ, paralelno je predavao mlađim studentima komunistima koji su pohađali [[KUNMZ|Komunistički univerzitet nacionalnih manjina zapada]] (KUNMZ).<ref>[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf Jovan R. Bojović (prir.), ''Kazivanja Nikole Kovačevića Starog'' (Nikšić: Centar za kulturu, 1981), 12.]</ref> Kada je [[1931]]. godine završio Međunarodnu lenjinsku školu, Kovačević je dobio posao u u Crvenoj sindikalnoj internacionali (Profinterni), gde je radio do [[1933]]. godine.<ref name="crsvj"/> Pisao je za [[Proleter (novine)|Proleter]] o organizovanju nezaposlenih radnika i seljaka za vreme [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]].<ref>[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Pero%20Moraca/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komiteta%20(48)/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komi%20-%20Pero%20Moraca.pdf Čudnovski, "Organizacija besposlenih i borba protiv intervencije", ''Proleter'' br. 20, juli 1931, u: Pero Morača (ur.) ''Proleter 1929-1942'' (Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968), 110-111.]</ref> Praktično svake godine pisao je po jedan nekrolog Đuri Đakoviću za emigrantsku štampu u SSSR-u, [[Čikago|Čikagu]] i [[Toronto|Torontu]].{{sfn|Vujošević|1975|p=140}} Bio je aktivni član udruženja Jugoslovena veterana Oktobarske revolucije i Građanskog rata, i učestvovao je na sastancima udruženja na kojima je prikupljana memoarska građa o revoluciji, te je i sam ostavio detaljna sećanja o svom radu.<ref name="Očak4"> Иван Очак, "Югославянские коммунистические группы РКП(б) в 1918 г." u: Михаил Абрамович Бирман (ред.) ''Интернационалисты в боях за власть Советов'' (Москва: Мысль, 1965), 251.</ref> Neko vreme radio je i u Seljačkoj internacionali (Krestinerni). Pred odlazak u Španiju, bio je upravnik Moskovskog kožarskog preduzeća.<ref name="Radanović"/> === Španski građanski rat i Drugi svetski rat === {{main|Španski građanski rat|Jugosloveni u Španskom građanskom ratu}} Kovačević je bio među prvim dobrovoljcima iz Jugoslavije u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]]. Stigao je u Španiju iz Sovjetskog Saveza već [[1. oktobra]] [[1936]]. godine.{{sfn|Vukliš|2024|p=118}} Prvo je kraće vreme (približno desetak dana) proveo na frontu u [[Ekstremadura|Ekstremaduru]] kao [[Diverzija|diverzant]], a potom je [[28. oktobra]] poslat u [[Albacete]], gde se nalazila Baza [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]].{{sfn|Vukliš|2024|p=122-123, 136}}<ref name="ribar">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Veljko Ribar, “Iz Bataljona "Edgar Andre" u Bazu Internacionalnih brigada,” u: Čedo Kapor (ur.), ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu, Knjiga druga'' (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 356-357. |access-date=2024-10-14 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203061201/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju, Knjiga treća'' (Sarajevo: Svjetlost, 1972), 210-215.</ref> Iz Baze, Kovačević je upućen u XII. Internacionalnu brigadu, gde je služio kao [[intendant]], odnosno bio zadužen za opskrbu vojnih jedinica. Na tom položaju bio je od novembra 1936. do jula [[1937]]. godine. Nakon toga je vraćen u Štab Interbrigada u Albaceti, gde će u novembru postati šef celokupne intendanture Internacionalnih brigada. U to vreme, počeo je da propagira stav da komunističke kadrove u Španiji treba čuvati i da ih ne treba slati u borbu, što su prihvatili i neki od jugoslovenskih drugova koji su s njim došli iz SSSR-a.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}} Bio je jedan od najviše rangiranih Jugoslovena u Internacionalnim brigadama, gde je stekao čin [[Major|majora]].{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} [[File:Španci u albaceti.png|thumb|400px|Jugoslovenski borci u Španiji. Kovačević prvi s desna u donjem redu.]] U Španiji je Kovačević bio uključen u unutarpartijski sukob nakon što se našao na čelu grupe koja se neformalno nazivala "povratnici", a koju su pored njega vodili još [[Roman Filipčev]] i [[Dimitrije Stanisavljević – Krka]]. U septembru 1937. godine, [[Josip Broz Tito]] se iz [[Pariz|Pariza]] žalio [[Ivan Gržetić|Ivanu Gržetiću – Fleischeru]] da je Kovačević vođa i "ideolog" grupe vojnika koji odbijaju da se bore i koji pokušavaju da se vrate u Sovjetski Savez. Vladimir Ćopić se kasnije žalio na svog prijatelja Kovačevića tvrdeći da je u Španiji postao poznat po izjavi "Ušli smo u povijest – sada je pitanje kako iz nje izaći". Odbijanje "povratnika" da se bore je kasnije pravdano navodnom brigom da je [[Milan Gorkić]], koji je u avgustu 1937. godine uhapšen u SSSR-u pod lažnim optužbama za špijunažu, rešio da šalje komuniste u Španiju da bi tamo poginuli. Međutim, Kovačevićevo odbijanje da se bori počelo je mnogo pre Gorkićevog hapšenja.{{sfn|Gužvica|2020|pp=106-107}} Stoga istoričar Vladan Vukliš ocenjuje da je grupa bila uperena prvenstveno protiv [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]], te da je bila "interesna, a ne politička".{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Sam Maslarić je tvrdio da se Kovačevićevo gledište razvilo pod uticajem [[Bugari|bugarskih]] komunista koji su hteli da čuvaju kadrove za buduću revoluciju na Balkanu, što je on smatrao oportunizmom i tražio da svi budu poslati na front da brane Španiju. Zbog toga su Kovačević i Stanisavljević počeli da napadaju Maslarića kao "Gorkićevog čoveka."<ref>Božidar Maslarić, "U zemlji borbe", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Četvrti tom, 1935-1941 (II deo)'' (Beograd: Kultura, 1960), 152.</ref> Zauzvrat, Maslarić je Kovačevića pogrdno nazivao "predsjednik društva povratnika u domovinu."{{sfn|Vukliš|2024|p=365}} Na sastanku jugoslovenskih komunista u [[Barcelona|Barceloni]] u avgustu [[1938]]. godine, na kojem je raspravljano o sukobu Maslarića i "povratnika", donešena je odluka da se Kovačević, da bi se izbeglo produbljivanje sukoba, pošalje nazad u Sovjetski Savez.{{sfn|Vukliš|2024|p=426}} Međutim, taj plan će osujetiti skori kolaps [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] i odluka o povlačenju Interbrigada koje je počelo nedugo potom. Par dana nakon barcelonskog sastanka, Kovačević se privatno našao sa Vladimirom Ćopićem, neposredno pre Ćopićevog povratka u Moskvu. Prema Kovačeviću, obojica su izrazili zabrinutost zbog masovnih hapšenja koja se dešavaju u Moskvi, i Ćopić se poverio starom drugu da se oseća "kao u zatvoru" zbog predstojećeg puta u Moskvu. Kovačević je predlagao Ćopiću da ostane u Parizu dok se situacija u SSSR-u ne smiri, ali obojica su znali da se direktive partije ne mogu odbiti ni ignorisati.{{sfn|Očak|1980|p=352}} Ćopić je otišao u Moskvu, gde je novembra 1938. godine uhapšen, a potom streljan pod lažnim optužbama za špijunažu. Paralelno sa [[KPJ tokom Velike čistke|čistkama]] u Sovjetskom Savezu, trajala je unutarpartijska borba izazvana hapšenjem i ubistvom Milana Gorkića. Grupa Filipčeva, Stanisavljevića i Kovačevića je, na Stanisavljevićev predlog, rešila da se poveže sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]], koji je bio vođa takozvanog "Paralelnog centra" u Parizu, koji se protivio Titovom dolasku na čelo partije. Tito je stoga u maju [[1939]]. godine preporučio da se Kovačević izoluje od ostalih partijaca i boraca koji su se vratili iz Španije.{{sfn|Vukliš|2024|p=501}} Čudnovski se, kao i mnogi španski borci, posle pada Španske Republike, obreo u [[Francuska|Francuskoj]], te ga je francuska građanska vlada, kao i ostale interbrigadiste, uputila u koncentracioni logor Vernet. U logoru mu je saopšteno da je zbog frakcijske borbe u Španiji na šest meseci isključen iz KPJ.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=178}} U junu [[1942]]. godine, okupacijske vlasti prebacile su ih u zatvor u gradu [[Castres|Kastr]].{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=183}} Kada su septembra [[1943]]. godine [[Vlajko Begović]], [[Ljubo Ilić]] i [[Milan Kalafatić]] organizovali akciju bekstva iz zatvora, Kovačević-Čudnovski i ostali "frakcionaši" nisu bili uključeni u plan, te partijci iz zatvora beže bez njih.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=188-191}}{{sfn|Vukliš|2024|p=545-546}} Potom su prebačeni u zatvor u [[Gaillac|Gajaku]], odakle će tek u leto [[1944]]. godine biti oslobođeni iz zatvora i pridružiti se francuskim partizanima.<ref name="Radanović"/> Kovačević i njegovi saborci učestvovali su u oslobođenju mesta oko [[Toulouse|Tuluza]], a potom su demobilisani.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=198-206}} === Povratak u Jugoslaviju === Nakon oslobođenja Francuske, Kovačević se na kratko vreme vratio u Sovjetski Savez da bi se video sa ženom i ćerkom, a potom je, krajem [[1945]]. godine, došao u Jugoslaviju. Pošto je identifikovan kao jedan od nosilaca frakcijske borbe među jugoslovenskim interbrigadistima, Kovačević je po dolasku u Jugoslaviju zatvoren u [[Glavnjača|Glavnjači]], gde je držan bez suđenja pola godine. Kada je pušten na slobodu, nije mu bilo dozvoljeno da se bavi političkim radom, te se zaposlio kao snabdevač jednog restorana na [[Kalemegdan|Kalemegdanu]].<ref name="Radanović"/> Kontrolna komisija KPJ isključila ga je iz partije zbog ponašanja u Španiji koje je smatrano za izraz frakcionaštva i nediscipline.{{sfn|Vukliš|2024|p=553}} Čudnovski je bio među prvim starim komunistima uhapšenim zbog sumnje u vezu sa Sovjetskim Savezom, [[4. avgusta]] [[1948]]. godine.{{sfn|Previšić|2022|p=440}} Poslat je na Goli otok, gde je, kao i mnogi stari komunisti, bio na "Radilištu 101", poznatijem kao "Petrova rupa", gde su držani oni koji su se smatrali "nepopravljivim" pristalicama SSSR-a i koji su podvrgavani posebno brutalnoj torturi, prisilnom radu i poniženjima. Čak i tamo, bio je među najstarijim logorašima, pošto je u trenutku hapšenja imao nepune 54 godine. Kao i mnogi zatvorenici Petrove rupe, Čudnovski je odbio da revidira svoj stav i ostao je pristalica SSSR-a i [[Josif Staljin|Staljina]].{{sfn|Previšić|2022|pp=457-459}} Na Golom otoku je teško oboleo.<ref>Ljubinka Škodrić, ''Žene Golog otoka'' (Beograd: Vukotić Media, 2025), 169.</ref> Nikola Kovačević je pušten na slobodu [[1954]]. godine, ali je kao jedan od najžešćih pristalica Sovjetskog Saveza i dalje bio šikaniran. Izgubio je stan koji je dobio nakon povratka u zemlju, i morali su da ga izdržavaju stari partijski drugovi.{{sfn|Previšić|2022|pp=507-508}} [[1967]]. godine, Nikola Kovačević – Čudnovski je, sa [[Franjo Novak|Franjom Novakom]], [[Pavle Gregorić|Pavlom Gregorićem]] i [[Ilija Milkić|Ilijom Milkićem]], bio je jedan od samo šest jugoslovenskih delegata na zvaničnoj proslavi pedesetogodišnjice Oktobarske revolucije u Moskvi. Na osnovu ovoga se može pretpostaviti da je u tom trenutku bio društveno i politički rehabilitovan.{{sfn|Očak|1979|pp=86, 186}} Prema [[Ivan Očak|Ivanu Očaku]], posle puštanja sa Golog otoka je u jednom trenutku ponovo primljen u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]].<ref name="Očak3"> Иван Очак, "Югославянские коммунистические группы РКП(б) в 1918 г." u: Михаил Абрамович Бирман (ред.) ''Интернационалисты в боях за власть Советов'' (Москва: Мысль, 1965), 236.</ref> Iza sebe je ostavio opširna sećanja o svom revolucionarnom radu i o istoriji KPJ, koja se danas čuvaju u [[Arhiv Jugoslavije|Arhivu Jugoslavije]] u Beogradu i ličnom fondu Ivana Očaka u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] u Zagrebu. Između ostalog, Kovačević je bio izvor [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] za kontroverznu tvrdnju da je najpoznatiji jugoslovenski španski borac, [[Blagoje Parović]], ubijen od strane samih komunista, što istoričari Vladan Vukliš i Stefan Gužvica odbacuju kao nedokazanu [[Teorija zavjere|teoriju zavere]].<ref>[https://inis.bg.ac.rs/lat/uploaded/tematski%20zbornici/2024/Jugoslovenski%20dobrovoljci/10.%20Vuklis,%20Guzvica.pdf Vladan Vukliš, Stefan Gužvica, “Muške fantazije: Smrt Blagoja Parovića”, u Olga Manojlović Pintar (ur.) ''Jugoslovenski dobrovoljci u odbrani Španske republike: tematski zbornik radova'' (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2024) 187–249.]</ref> Umro je u Beogradu, 30. septembra 1979. godine, i kremiran je na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].<ref>''Politika'', broj 23705, sreda, 3. oktobar 1979, 28.</ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Čobanski|first1=Mila|last2=Golubović|first2=Zvonimir |last3=Kumanov|first3=Živan|title=Novi Sad u ratu i revoluciji, 1941-1945|date=1976|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|url=https://znaci.org/00003/849.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Đorđević Lopačov|first1=Svetislav|title=Sećanja|date=1994|publisher=Politika|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|last2=Palić|first2=Milenko|title=Komunistička partija i revolucionarni radnički pokret u Vojvodini, 1919-1941, Tom I: 1919-1929|date=1971|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad, Sremski Karlovci|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kovačev|first1=Vujica|title=Na zajedničkom frontu revolucije. Veza između jugoslovenskih i mađarskih komunista 1918-1919. i učešće Jugoslovena u mađarskoj revoluciji 1919. godine|date=1987|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/09/Na-zajedni--kom-frontu-revolucije-final-pisi.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Nikolić|first1=Miroslav|title=Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije|date=1979|publisher=Rad|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=U borbi za ideje Oktobra: Jugoslavenski povratnici iz Sovjetske Rusije (1918-1921) |date=1976 |publisher=Svetlost |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20povratnici%20iz%20Sovjetske%20Rusije%201918-1921%20(759)/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20p%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=Jugoslavenski Oktobarci: Likovi i sudbine |date=1979 |publisher=Školska knjiga |location=Zagreb|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20(758)/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv}} *{{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića |date=1980 |publisher=Spektar |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20(760)/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv |access-date=2024-10-13 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203064759/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20%28760%29/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Palić|first1=Milenko|title=Nezavisna radnička partija Jugoslavije u Vojvodini|journal=Tokovi revolucije |date=1970|issue=1 |pages=209-277|issn=0350-8374 |url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1970/1970_5_04_Palic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin |title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Tri nepoznata spisa Đure Đakovića o frakcijskim borbama u KPJ (Prilog za biografiju Đure Đakovića)|journal=Zbornik. Historijski institut Slavonije i Baranje|date=1975|issue=12 |pages=139–199|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Зеленин |first1=Владимир Владимирович |title=Под красным знаменем Октября: Югославянские интернационалисты в Советской России, 1917—1921|date=1977 |publisher=Мысль |location=Москва |ref=harv}} * {{cite book |last1=Манусевич |first1=Александр Яковлевич |title=Интернационалисты: Участие трудящихся стран Центральной и Юго-Восточной Европы в борьбе за Власть Советов в России|date=1967 |publisher=Наука |location=Москва |ref=harv}} * {{cite book |last1=Очак|first1=Иван|title=Югославянские интернационалисты в борьбе за победу Советской власти в России, 1917-1921 годы |date=1966 |publisher=МГУ|location=Москва|ref=harv}} == Povezano == * [[Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] * [[Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca]] * [[Afera Diamantstein]] {{Authority control}} {{Izabran}} {{Lifetime|1894|1979|Kovačević, Nikola}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] [[Kategorija:Afera Diamantstein]] qojzjvjn0a8ng253eyv9b2dbgmu6847 0 4575705 42651824 41481749 2026-07-08T13:20:21Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika= |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1993|12|24|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Yamaguchi|Yamaguchi]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[Japan|japansko]] |pozicija=Napadač |trenutniklub={{flagicon|SUI}}[[BSC Young Boys|Young Boys]] |brojnadresu=31 |godine1=2011-2013 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Kyoto Sanga FC]] |nastupi(golovi)1= |godine2=2013- |klubovi2={{flagicon|SUI}}[[BSC Young Boys|Young Boys]] |nastupi(golovi)2= |nacionalnegodine1=2016- |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=2 (0) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[24. decembar]] [[1993]].) je [[Japan|japanski]] nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2016||2||0 |- !Ukupno||2||0 |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/player/65784/Yuya_Kubo.html National Football Teams] {{Životni vijek|1993||Kubo, Yuya}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] ny7zjby3qkdfthj9d796qxmq022r04p 0 4580080 42651899 42651729 2026-07-08T15:12:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651899 wikitext text/x-wiki [[File:Зеница - 1932-08-02 - народни збор пред католичком Црквом Св. Илије на празник Свети Илија.jpg|mini|desno|Crkva svetog Ilije - Zenica, 1932]] Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Zenica]] se nalaze slijedeći spomenici:<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> * [[Crkva Rođenja svete Bogorodice u Zenici|Crkva Rođenja Presvete Bogorodice]], historijska građevina, * [[Crkva sv. Ilije u Zenici|Crkva svetog Ilije sa župnim uredom]], graditeljska cjelina, * [[Fabrika papira u Zenici|Graditeljska cjelina nekadašnje Fabrike Papira („Papirne“)]], * [[Ploča velikog sudije Gradeše]], vlasništvo Muzeja grada Zenice (pokretno dobro), * [[Sejmenska džamija]], mjesto i ostaci graditeljske cjeline, * [[Stara džamija (Zenica)|Stara džamija]] sa haremom u [[Orahovica (Zenica)|Orahovici]], graditeljska cjelina, * [[Tvrđava Vranduk|Stari grad Vranduk]], graditeljska cjelina, * [[Sultan-Ahmedova džamija u Zenici]] i medresa, graditeljska cjelina, * [[Zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici]] (historijski spomenik).<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=109 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Zenica) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=13. 12. 2016 |archive-date=2024-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240603170602/http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=109 }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Zenici| ]] lrpdc6vqmvcrjrw8g49tx8l57rcxwhe 0 4601123 42651891 42467140 2026-07-08T14:16:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni park Lençóis Maranhenses | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = II | slika = Lencois_Maranhenses_7.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Maranhão]], [[Brazil]] | koordinate = {{coord|2|32|0|S|43|07|0|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 1500 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1981. | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = | url = [http://www.parquelencois.com.br Službene stranice parka] | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2024. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = vii, viii, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1611 }} }} '''Nacionalni park Lençóis Maranhenses ''' (Parque Nacional dos Lençóis Maranhenses) je [[nacionalni park]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Maranhão]] na sjeveroistoku [[Brazil]]a, istočno od zaljeva [[Baía de São José]]. To je ravno, nisko područje koje je povremeno poplavljeno, a prekriveno je velikom [[Dina|pješčanim dinama]]. Obuhvaća oko 1500&nbsp;km². Usprkos obilatim kišama, gotovo da i nema vegetacije na tom području. Brazil ga je proglasio nacionalnim parkom 2. juna 1981. Kiše uzrokuju neobičan fenomen: voda se skuplja u dolini između pješčanih dina te ju kamenje ispod pijeska spriječava da potone ispod površine. Time nastaju plave, zelene i crne "[[Laguna|lagune]]" i [[estuarij]]i okovani pijeskom. Zbog toga je postao turistička atrakcija. ==U popularnoj kulturi== Park je zabilježen u brazilskom filmu ''[[The House of Sand]]'' iz 2005. ==Galerija== <center> <gallery> File:Brazil-Len%C3%A7ois-Maranhenses.jpg|Pogled na jednu lagunu File:Lencois Maranhenses 3.jpg|Panorama File:Azul da cor da lagoa.JPG|Jezero File:Lagoa Azul de Barreirinhas.jpg|Laguna File:Dunas e lagoas dos Lençois Maranhenses..jpg|Dine i laguna </gallery> </center> == Vanjske veze == {{Commons category|Lençóis Maranhenses}} * [http://www.parquelencois.com.br Lençóis Maranhenses National Park's Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209080113/https://parquelencois.com.br/ |date=2019-12-09 }} * [http://www.pbase.com/marciomachado/lenis_maranhenses Photo of Lençóis Maranhenses by Marcio Machado] * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3520146/ Miranda J, Costa J, de Rocha C, ''Reptiles from Lençóis Maranhenses National Park, Maranhão, northeastern Brazil,'' Zookeys. 2012; (246): 51–68. Significant study of the fauna of the Lençóis Maranhenses.] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Brazilu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]] p90tuwxihx85t2fz8qiuwdnh2y9341a 0 4601739 42651854 41870836 2026-07-08T14:02:07Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Juan Arango | slika = Juan Arango 2012 Borussia Mönchengladbach.jpg | punoime = Juan Fernando Arango Sáenz | nadimak = | datumrođenja = [[16. svibnja]] [[1980.]] | rodnigrad = {{flagicon|VEN|1930}} [[Maracay]] | rodnadržava = [[Venezuela]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|VEN}} [[venezuela]]nsko<br>{{flagicon|ŠPA}} [[španjolska|španjolsko]] | visina = 1.80 m | pozicija = ofenzivni vezni | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1996 – 1999 | klubovi1 = {{flagicon|VEN|1930}} [[Nueva Cádiz FC|Nueva Cádiz]] | nastupi(golovi)1 = 12 (0) | godine2 = 1999 | klubovi2 = {{flagicon|VEN|1930}} [[Zulia FC|Zulia]] | nastupi(golovi)2 = 12 (0) | godine3 = 2000 | klubovi3 = {{flagicon|VEN|1930}} [[Caracas FC|Caracas]] | nastupi(golovi)3 = 19 (5) | godine4 = 2000 – 2001 | klubovi4 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Monterrey|Monterrey]] | nastupi(golovi)4 = 45 (6) | godine5 = 2002 – 2003 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca|Pachuca]] | nastupi(golovi)5 = 52 (16) | godine6 = 2003 – 2004 | klubovi6 = {{flagicon|MEX}} [[Puebla F.C.|Puebla]] | nastupi(golovi)6 = 36 (8) | godine7 = 2004 – 2009 | klubovi7 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)7 = 183 (45) | godine8 = 2009 – 2014 | klubovi8 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]]}} | nastupi(golovi)8 = 154 (25) | godine9 = 2014 – 2016 | klubovi9 = {{flagicon|MEX}} [[Club Tijuana|Tijuana]] | nastupi(golovi)9 = 45 (11) | godine10 = 2016 | klubovi10 = {{flagicon|SAD}} [[New York Cosmos (2010.)|New York Cosmos]] | nastupi(golovi)10 = 29 (15) | godine11 = 2017 | klubovi11 = {{flagicon|VEN}} [[Zulia FC|Zulia]] | nastupi(golovi)11 = 15 (2) | godine12 = 2017 | klubovi12 = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[New York Cosmos (2010.)|New York Cosmos]]}} | nastupi(golovi)12 = 3 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1999 – 2015 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|VEN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 127 (22) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 5.3.2019 }} '''Juan Fernando Arango Sáenz''' ([[Maracay]], [[16. svibnja]] [[1980.]]) je umirovljeni [[venezuela]]nski nogometaš i reprezentativac, koji je posljednje igrao za [[New York Cosmos (2010)|New York Cosmose]] u [[SAD|američkoj]] [[MLS]] ligi kao ofenzivni vezni. Rođen je u [[Maracay]]ju kao sin [[Kolumbijci|kolumbijskih]] imigranata, a svoju nogometnu karijeru započeo je u rodnoj državi. Godine [[2000.]] prelazi u [[Meksiko]], odakle nakon četiri godine i tri kluba prelazi u [[Španjolska|španjolsku]] [[RCD Mallorca|Mallorcu]], gdje je odigrao ponajbolji nogomet svoje karijere; godine [[2007.]], stekao je i španjolsko državljanstvo. Nakon pet godina, prelazi u njemački klub [[Borussia Mönchengladbach]], s kojom je igrao i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine [[2014.]] ponovo se vraća u Meksiko, odakle odlazi u [[Sjedinjene Države]]. Profesionalnu karijeru završava [[2017.]] godine. Za [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] je debitirao [[1999.]], a s godinama je postao jedan od najvažnijih igrača. Sudjelovao je na nekoliko [[Copa América|kontinentalnih prvenstava]], a od [[2007.]] je bio i reprezentativni kapetan. Trenutno je, sa 129 nastupa, rekorder po broju nastupa za reprezentaciju Venezuele. Umirovio se [[2015.]] godine. {{Commonscat|Juan Arango}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1980||Arango, Juan}} [[Kategorija:Venezuelanski fudbaleri]] [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Biografije, Maracay]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] 03g9fzhhf3pqgr2lsw4vzqyqavzsrr7 0 4605955 42651942 42607311 2026-07-08T18:41:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 7 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651942 wikitext text/x-wiki '''Nekropole stećaku u Olovu''', opština [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[Bosna i Hercegovina]], postankom i razvojem vezane su za razvoj opšteg društveno-ekonomskog razvoja feudalnog društva u [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Kraljevina Bosna|bosanskoj državi]]. == Olovo == Olovo je smješteno ispod planine Stoborja, na sastavu rijeka [[Stupčanica|Stupčanice]] i [[Bioštica|Bioštice]], koje dalje čine rijeku [[Krivaja|Krivaju]]. Rudnici olova i srebra u slivu rijeke Krivaje (okolina Olova i Duboštice) spadali su u regalna prava [[Kraljevina Bosna|srednjovjekovnih bosanskih vladara]]. Njihova eksploatacija se obično vršila putem zakupa. Tako npr. u vrijeme vladavine bana i kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] (1353–1391), carina u Kamenici davana je u zakup na osam godina, a u vrijeme kralja [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]] i kraljice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] (1391–1399) upravu nad Olovom vršio je protovestijar dubrovčanin Žore Bokšić. Kao naselje pod imenom “Piombo“ prvi put se spominje 1397. godine. Krajem XIV stoljeća varoš i grad Olovo ušli su u sastav posjeda vlastelinske porodice [[Pavlovići|Pavlovića]], odnosno u kondomij (zajednička imovina) Pavlovića i [[Kosače|Kosača]], dok je donje porječje rijeke Krivaje sve do pada bosanskog kraljevstva 1463. godine ostalo u kraljevoj zemlji, Razvojem [[Rudarstvo|rudarstva]] i [[Trgovina|trgovine]] u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XIV i prvoj polovini XV stoljeća ruda [[olovo]] zauzima sve značajnije mjesto u razmjeni [[Dubrovačka Republika|Dubrovčana]] s Olovljanima, kao i trgovcima s ostalih trgovišta na zemlji feudalnih gospodara Pavlovića. Podaci o trgovini olovom između Dubrovčana i domaćih trgovaca postali su brojniji u XV st. kada se dio domaćih ljudi uključuje u kreditno-trgovinske poslove. U Olovu je vađena kvalitetnija ruda koja se zvala ''plumbum dulce'' ili rjeđe ''plumbum suptile'', tj. mekše olovo – za razliku od [[Srebrenica|srebreničkog]], zvanog ''plumbum durum'' (tvrdo olovo). Osim rude olova veoma tražena bila je i ruda nazvana ''terra gleta'' ili ''tera gheta'' – odnosno olovni oksid. Za razliku od drugih rudarskih srednjovjekovnih naselja u Bosni (Srebrenica, [[Fojnica]], [[Kreševo]]) u Olovu nije evidentirano postojanje dubrovačkog naselja, niti rudara [[Sasi|Sasa]], ali su bili rudari – rupari. == Nekropole stećaka == Smještene su u brdskim predjelima, prekrivenim šumom i pašnjacima. U olovskom kraju evidentirane su 82 nekropole sa 1039 stećaka. === Oblici stećaka === Najzastupljeniji oblici nadgrobnih spomenika na ovim nekropolama su [[Oblici stećaka|sljemenjaci sa postoljem]], koji su karakteristični po tome što se redovno sužavaju prema dnu. Osim njih, evidentirani su (na lokalitetu Gradina u zaseoku Meoirići, koje pripada selu Križevići i na lokalitetu Mramorje, selo Moguš) stećci sa dvostrukim sljemenjacima na postolju. Smatra se da takvi oblici nadgrobnih spomenika pokrivaju i dvostruke grobove. Poslije sljemenjaka, najzastupljeniji oblici spomenika su sanduci i ploče bez postolja, pa tek onda sa postoljem. === Ukrasi na stećcima === Među ukrasnim motivima najzastupljeniji su: spiralni zavoji, rozete i tordirana vrpca. Spiralni zavoji upotrebljavaju se u dva osnovna oblika: obični spiralni zavoji i S-motiv. Osim njih, kao ukrasni ornamenti evidentirani su: cik-cak linije, kružići, kružići sa tačkom, krug od tordirane vrpce, krug sa rozetom, zrakasti krug, polukrug, zvijezda, grozd, polumjesec, krst<ref name="Vidović">{{Cite web|url= https://de.scribd.com/document/97677224/Drago-Vidovic-Simbolicne-Predstave-Na-Steccima|title= Drago Vidović: SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA|work= |accessdate= 9. 2. 2018}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, vodenica i plastična dugmad. Karakteristika spomenika olovskog kraja je što na njima nema figuralnih predstava, (osim ženske figurice u Kozjacima i životinjskog lika na obelisku u Vlaškovcu). Evidentirane su predstave ljudske ruke, zatim ruke s kopljem i ruke s mačem. Prikazivanje ruke u svim slučajevima je približno jednako: u laktu manje ili više savijena i opruženi prsti. Motivi sa oružjem su jako stilizovani, tako šaka nigdje ne obuhvata oružje, nego izgleda kao da negdje lebdi pored njega. Koplja prikazana na stećcima imaju zastavice – trouglastu i četverouglastu, dok su mačevi uobičajenog srednjovjekovnog izgleda, izuzev jednog na lokalitetu ''Mramorje'', koji ima izgled [[Osmansko carstvo|osmanske]] sablje. Geometrijski motivi<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> su osnova ornamentalnog sistema na spomenicima olovskog kraja. To je ujedno i osnovna razlika između njih i spomenika u [[Zahumlje|Hercegovini]], gdje su baš česte figuralne predstave<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Jedini spomenici gdje se može pouzdano ustanoviti klasna pripadnost pokojnika su nadgrobonici sa predstavama ruke sa mačem ili kopljem, što direktno ukazuje da je grob pripadao ratniku – feudalcu.<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Veliki dio stećaka na ovim nekropolama je tehnički dotjeran, dok je izvjestan broj nemarnije obrađen. Najveći broj [[Ukrašavanje stećaka|ukrasa]] izveden je tehnikom udubljivanja, za razliku od plastičnih motiva koji su vrlo rijetki. Svi spomenici su rađeni od krečnjaka, do kojeg je bilo lakše doći na ovom području. == Nekropole nacionalni spomenici == Slijedeće nekropole su [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title= Spisak nacionalnih spomenika u opštini Olovo |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 10. 2026 }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u selu Moguš]],<ref name="Moguš">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_nekropola%20Mogus%20BOS.pdf |title= Nekropola sa stećcima na lokalitetu ''Mramorje'' u selu Moguš, općina Olovo |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 10. 2026 |archive-date= 2024-06-11 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240611195145/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_nekropola%20Mogus%20BOS.pdf |url-status= dead }}</ref> * [[Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići]],<ref name="Navitak">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/DISP%20BH%20Olovo.pdf |title= Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 10. 2026 |archive-date= 2024-06-11 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240611180743/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/DISP%20BH%20Olovo.pdf |url-status= dead }}</ref> * [[Nekropola sa stećcima Salikovac]],<ref name="Salikovac">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_lokalitet%20na%20Salikovcu%20SR.pdf |title= Локалитет Мраморје на Саликовцу у Доловима, општина Олово |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 10. 2026 |archive-date= 2023-05-29 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230529180816/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_lokalitet%20na%20Salikovcu%20SR.pdf |url-status= dead }}</ref> * [[Nekropola Mramor|Nekropola sa stećcima Mramor u Musićima]]<ref name="Mramor">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_Nekropola%20Musici%20kompl%20BOS.pdf |title=Nekropola Mramor |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 |archive-date=2018-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180417085159/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_Nekropola%20Musici%20kompl%20BOS.pdf |dead-url=yes }}</ref>, u naselju [[Musići]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-11-03 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola broji 80 stećaka, od čega 47 sljemenjaka s postoljem, 4 sanduka s postoljem, 4 sanduka, 17 ploča s postoljem i 8 ploča. Najzastupljeniji oblik na nekropoli je sljemenjak s postoljem i svi su klesani u komadu. Ukrašeno je 14 stećaka, uglavnom [[Geometrija|geometrijskm]] oblikom (izostaju figuralni prikazi), pri čemu dominira ukras spirale i rozete, a javljaju se još i križ i tordirana vrpca. * [[Nekropola sa stećcima Mramorje i starim nišanima u Lavšićima]] udaljena je južno od Olova oko 6&nbsp;km.<ref name="Lavšići">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_nekropola%20Lavsici%20SR.pdf |title=Некропола са стећцима “Мраморје“ и старим нишанима у Лавшићима, општина Олово, |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2026 |archive-date=2024-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240611231025/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_nekropola%20Lavsici%20SR.pdf |url-status=dead }}</ref> Sadrži 46 spomenika, a na jednom od njih je natpis o kojem je [[Marko Vego]] 1981. godine u časopisu Naše starine objavio transkripciju: :A SE LEŽI DABIŽIV’ NA SVO[JOJ] ZEMLJI NA PLEMENITOJ, A NE UMR’ (UMR’) SI VSE<ref name="Mirnes">{{Cite web |url= https://ilirikon.wordpress.com/2019/10/05/ilirsko-pismo-na-stecku/ |title=O STEĆCIMA: Ranije poznati natpisi na stećcima iz okoline Olova“ |work= ilirikon.wordpress.com |accessdate= 9. 2. 2024}}</ref> :Ovaj lokalitet je 2008. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kao Historijsko područje – Nekropola sa stećcima “Mramorje“ i starim nišanima u Lavšićima. Pored nekropole stećaka na udaljenosti do 50 m. je malo mezarje s tri manja nišana i tri grobna mjesta (mezarja). U blizini nekropole postoji još dvije lokacije sa starim muslimanskim spomenicima mezarovima, a koje nisu uvrštene u zaštićeno historijsko područje. Na livadi sjeverno od stećaka primjetno je još nekoliko muslimanskih mezarova bez nišana ograđenih santračem koji je puno potonuo. Također, zapadno od stećaka na nešto većoj udaljenosti oko 300 m zračne linije, nalaze se 4 masivna nišana (dva nišana su u obliku turbana, dva stupa kvadratne osnove s piramidalnim završetkom sa jabukom/kuglom na vrhu). * [[Nekropole sa stećcima i nišanima u Gurdićima]],<ref name="Gurdići">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_Nekropola%20Gurdici%20kompl%20SR.pdf |title=Некрополе са стећцима и нишанима у Гурдићима, општина Олово |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2026 |archive-date=2023-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529160951/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_Nekropola%20Gurdici%20kompl%20SR.pdf |url-status=dead }}</ref> * [[Nekropole sa stećcima u Donjim Bakićima]], zajedno sa ostacima srednjovjekovne crkve svetog Roka (svetište Gospe olovske), nekropola sa 43 stećka na lokalitetu Slavanj, [[Kraj stećaka i prvi nišani|obeliskom (stub, nišan)]] na lokalitetu Vlaškovac i 16 nišana na lokalitetu Svatovsko Greblje, čine istorijsku cjelinu koja je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Obelisk">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_nekropola%20Bakici%20Donji%20SR.pdf |title=некрополе са стећцима, нишанима, обелиском и остацима цркве св. Рока у Бакићима Доњим, у селу Бакићи Доњи, општина Олово |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2026 |archive-date=2024-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612042217/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo_nekropola%20Bakici%20Donji%20SR.pdf |url-status=dead }}</ref> :Na putnom pravcu iz Donjih Bakića u selo Krivajeviće, u šumi Vlaškovac (oko 300 m iznad vrela Kamenice) među visokim omorikama uzdiže se obelisk ili stub u narodu nazvan nišan. Napravljen je od krečnjačkog monolita. Osnova stuba je romboidna. Prema vrhu neznatno se sužava i završava pravilnom četverostranom piramidom, na čijem se vrhu nalazi veća kamena kugla od koje je jedna trećina odbijena. :Dimenzije spomenika su: visina od postolja do četvrtaste piramide 300 cm, do kamene kugle 365 cm i od postolja do samog vrha 410 cm. Visina piramide je 65 cm, visina kamene kugle 45 cm. :Osim što je zanimljiv po svom obliku i veličini, spomenik je i bogato ukrašen simboličnim predstavama. Ukrašene su mu sve četiri strane, a ukrasi su podijeljeni po poljima. Istočna strana je razdijeljena tordiranom vrpcom na dva ukrasna polja. Gornje polje sadrži više ukrasnih motiva, gdje se nalaze dva simetrično postavljena S-motiva, a ispod njih u istoj vertikali, dva spiralna zavoja čiji se kraci produžavaju prema gornjim S-motivima. Ispod se nalazi stilizirani životinjski lik pod kojim je paralelno sa trupom životinje smješten štit. Životinja ima dugačku i nesrazmjerno veliku glavu sa otvorenim raljama i istaknutim donjim zubom, dok je trup izdužen, a rep savijen. Kompozicija životinje sa štitom bi trebalo da označava heraldički znak, ponavlja se na sve četiri strane i svakako je jedan od rijetkih na spomenicima ove vrste u Bosni i Hercegovini. Svi ukrasi su rađeni u vidu reljefnih ispupčenja. Potom dolaze spiralni zavoji, grozdovi i tačkice.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> * [[Stećci i stari muslimanski nišani u Drecelju]] dio su istorijskog područja. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 6. novembra 2018. godine, donijela je odluku o proglašenju istorijskog područja za [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Ovu odluku Komisija je donijela sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović.<ref name="Drecelj">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo%20nekropole%20Drecelj%20SR.pdf |title=Srednjovjekovne nekropole sa stećcima i stari muslimanski nišani u naselju Drecelj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2026 |archive-date=2023-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529123012/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Olovo%20nekropole%20Drecelj%20SR.pdf |url-status=dead }}</ref> == Ostale nekropole == === Selo Jelaške === Jelaške su manje naselje koje se nalazi na kraju ravničastog terena u inače brdovitom i šumovitom kraju između Olova i Zavidovića, oko 20&nbsp;km zračne linije sjeverozapadno od Olova. U šumi na Golom Brijegu (kota 559 m) smješteno je rimokatoličko groblje sela Dvištica koje se nalazi nedaleko sela Jelaške. U južnom kraju groblja vide se nekoliko slabije obrađenih ploča, 1 manji sljemenjak i 1 spomenik u obliku manjeg stupca na sljeme koji ima urezan natpis i nekoliko reljefnih simboličnih motiva. Dimenzije ovoga stupca su: visina iznad zemlje 61, širina 30, a debljina 16&nbsp;cm. Natpis se čita: :1589 :JEZUS (MAR)IA DRAGOILO NOVAKOVIĆ LEŽI OV'DI Važnost ovoga spomenika ogleda se u prisuatvu motiva sunčane glave, upotrebi novog načina invokacije, a prvi put na kamenim spomenicima ovoga vremenskog perioda naznačena je i godinu, i to arapskim brojevima. Datiranje ovoga spomenika je iz polovine XVI vijeka.<ref name="Bešlagićnatpis">{{Cite web |url= https://fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/009.pdf |title=Šefik Bešlagić: NOVOPRONAĐENI NATPISI NA STEĆCIMA |work= Sarajevo: Federalno Ministarstvo kulture i sporta, BiH |accessdate= 20. 8. 2024}}</ref>. Na ovoj istoj nekropoli nalazi se još jedan stećak sa natpisom. On je u obliku stupca, koji je prelomljen i danas je u 2 komada. Ukupne dimenzije su: dužina oko 190, širina varira od 45 do 65&nbsp;cm, debljina oko 30&nbsp;cm. Stećak je još i okrnjen. Natpis ima nekoliko istaknutih osobenosti. Korištene su vodoravne orijentacione linije, što je vrlo rijedak slučaj. Riječi su odvajane dvotačkama, što je vrlo rijetka pojava. Slova nisu zaobljena nego imaju oštre prelome. Iznad gornjih preloma nekih slova stavljane su vodoravne crtice. Neka slova imaju male dekorativne trouglove. Sve te osobine razlikuju ovaj natpis od većine ostalih natpisa na stećcima. Natpis ima sličnost sa natpisom koji govori o zidanju crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju, u Hercegovini. Natpis glasi: :LET: BOGOM' :ASE LEŽI: V(U)K(A)S': T. I. (NAS) :VOI: ZEMLE: NA PRIMEN(ITOI) :KOI BIŠE: U RODU: 30 :A POSTAVIŠE: 3 :NJEGOV: SINOV: (?) :(B) JEL(E)G': A PIŠA PRIB(IL')<ref name="Bešlagićnatpis"/>. Natpis je pronašao i prvi pročitao [[Zdravko Kajmaković]] u jesen 1962. godine, a Šefik Bešlagić je u proljeće 1963. godine objavio tekst o stećcima u Jelaškama. === Selo Kamensko === Selo Kamensko je udaljeno oko 3&nbsp;km sjeverno cd Careve ćuprije, željezničke stanice na trasi nekadašnje uskotračn pruge Olovo—Zavidovići. Na lokalitetu Mramorje, koji se nalazi pokraj puta na ulazu u selo, situirana je nekropola sa 30 stećaka, od kojih 4 sanduka i 26 sljemenjaka na postoljima. Spomenici ove nekropole su bogato ukrašeni. Po svojim osobenostima ističu se 2 sljemenjaka na kojima su predstavljene plastične ljudske figure. Jedan od ta dva sljemenjaka ima i natpis: :ASE LEŽI MILAŠIN' SIN' NA' MILOŠ' A UNUK' BOŽIHNIN'<ref name="Bešlagićnatpis"/>. Na početku natpisa urezan je krst. Vrlo plastičan lik muškarca, koji je prikazan do pasa, bez ruku, sa naznačenim ustima, očima i kosom, sa jedne čeone strane ovoga sljemenjaka vjerovatno predstavlja pokojnika — Milašina. Po paleografskim i jezičkim osobinama, kao i drugim okolnostima, ovaj natpis potiče iz XV vijeka. Evidenciju natpisa obavio je Zdravko Kajmaković, u jesen 1962. godine, a natpis je objavio Šefik Bešlagić u proljeće 1963 godine. == Reference == {{reference|2}} == Literatura == * [[Alojz Benac]], "Olovo", Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine II, Beograd 1951. == Vanjske veze == * [http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstone Graveyards – [[UNESCO]], WORLD HERITAGE LIST] * [http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - Bosna i Hercegovina Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216153135/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |date=2019-02-16 }} * [https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/stecci/ ZORAN LUKARIĆ: STEĆCI – Časopis Nova Akropola] * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57932 STEĆCI - Hrvatska enciklopedija leksikografski zavod Miroslav Krleža] * [http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ Stećci su naši – Nezavisni portal Jajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005122336/http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ |date=2019-10-05 }} [[Kategorija:Stećci u Olovu| ]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Olovu]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom|O ]] ja4lk2rc7kxi5prvp0yy2h9v27kh2n9 0 4608242 42651895 42651753 2026-07-08T15:08:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651895 wikitext text/x-wiki Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Visoko]] se nalaze sljedeći spomenici:<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> * [[Crkva sv. Prokopija]] (graditeljska cjelina), * [[Mile (Visoko)|Mile, arheološko područje]] - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, [[Arnautovići]], * [[Arheološko područje Okolište|Prahistorijsko naselje na lokalitetu Okolište]] u naseljima [[Okolišće]] i [[Radinovići (Visoko)|Radinovići]], arheološko područje, * [[Samostan sv. Bonaventure u Visokom]] sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina, * [[Stari grad Visoki]], historijsko područje, * [[Tabačka džamija u Visokom]], graditeljska cjelina.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=16 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Visoko) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. 11. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom| ]] lbyuf3yh9d0yhfdbf8o057lrmvi61cn 0 4619541 42652172 42165859 2026-07-09T06:46:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652172 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bihac, trosky kostela sv. Frantiska z r. 1240.jpg|thumb|right|250px|[[Kapetanova kula u Bihaću]].]] '''Kule i odžaci''' su stambeno-fortifikacijski građevinski objekti iz [[Osmansko carstvo|osmanlijskog perioda]]. Takvih objekata bilo je nekada preko tri stotine na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. <ref name="Kule">{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2016-04-17|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}</ref> Turska feudalna gospoda ([[Spahija|spahije]]) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Kao uzor poslužile su im kule po gradovima iz vremena bosanskih vladara. U obrambeni dio tih novih kula preuzete su puškarnice (mazgale) s gradskih bedema, a u njihov stambeni dio ušli su neki sanitarni i drugi elementi iz građanske kuće. Kula je uvijek građena na više spratova. Osnova kule je prezežno [[kvadrat]] od 6 do 10 metara, rjeđe pravougaonik, a visine 11–20, a ima ih i do 25 metara. Građene su od lijepo tesanog [[krečnjak]]a. Kule su prekrivene šatorastim krovom od [[Šindra|šindre]] ili kamenih ploča. Zidovi u prizemlju uvijek su nešto deblji od zidova u gornjim spratovima, najmanja je debljina zidova 100 cm, a najveća 152 cm. Uz kule gradili su se ''odžaci'' ili konaci kao stambeni objekti. To su redovno jednospratne zgrade pravougaone osnove. Građene su od kamena, ćerpiča i drveta. Oko kula i odžaka je prostrano dvorište opasano zidom. U to dvorište ulazilo se kroz kapiju, građenu na svod. U dvorištu je bilo još i drugih zgrada, te bunar, ako nije bila voda dovedena (vodovod). Poseban vid kula su ''kapetanske kule''. Građene su na isti način kao i one spahijske, ali ispod tih kula bile su često u zemlji i u prizemlju tamnice. Kulama su se nazivale i ''ishodne kuće'', građene oko većih gradova, gdje su bogatiji građani ljetovali. U takvim je kulama u prizemlju ponekad staja. Osim prizemlja imali su samo još jedan ili dva sprata. I na takvim kulama bilo je puškarnica. Istim imenom zvale su se i stražarnice uz važnije drumove, i građene su na isti način kao i kule feudalne gospode. U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina. Jedan broj kula proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]] * [[Kapetanova kula u Bihaću]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |title=Kapetanova kula u Bihaću |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 7. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Ćumurijina kula]] sa odžacima u Kutima (Bileća)<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |title=Ćumurijina kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Gradaščevića kula u Bijeloj (Brčko)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Gradaščevića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2018-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |dead-url=yes }}</ref> Kula je sanirana 1957. I 1980, ali je bez održavanja. * [[Rustempašića kula u Odžaku (Bugojno)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Rustempašića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2018-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |dead-url=yes }}</ref> objekat je zaštićen od daljnjeg propadanja pošto su 1997. godine zamijenjeni krovna konstrukcija i pokrivač krova * Kula Čengića na Ratajama (Foča) * [[Sulejmanpašića kula u Odžaku (Bugojno)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Sulejmanpašića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2018-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |dead-url=yes }}</ref> Objekat još od požara 1831. je van bilo kakve funkcije. Urušene su etaže trećeg i četvrtog sprata. Zbog samoniklog drveća i rastinja ne može se pristupiti prostoru unutar zidina. * [[Pašića kula u Bivoljem Brdu (Čapljina)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=4 |title=Pašića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U ratu 1992. godine Pašića kula pretrpjela je velika oštećenja. Potpuno su uništeni krov i zid na jugoistočnoj strani drugog sprata, na dijelu prostorije koja se zvala «bijeli ćošak», sve međuspratne konstrukcije, kao i drveno stepenište. Vidljiva su oštećenja na zidovima kule, i unutrašnjost objekta je u veoma lošem stanju. * [[Hajduk kula na Kručevića Brdu (Čitluk)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=4 |title=Hajduk kula na Kručevića Brdu, opština Čitluk |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 7. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Očuvani su vanjski zidovi, bačvasti kameni strop suterena i drveni elementi – hatule i šupljina mandala obložena drvetom. Kamena konstrukcija kule se nalazi u relativno dobrom stanju, * [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama (Gornji Vakuf-Uskoplje)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Ljubunčića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Šurkovića kula u Odžacima (Konjic)]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=6 |title=Šurkovića kula u Odžacima, općina Konjic |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Unutrašnjost objekta je u zapuštenom stanju. * [[Smailagića kula u Livnu]]<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2548 |title=Historijska građevina - Pirijina (Smailagića) kula u Livnu |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 7. 2016 |archive-date=2016-08-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160818174329/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2548 }}</ref> * [[Lalića kula]] sa dvorima (Ljubuški)<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3294 |title=Lalića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 11. 2016 |archive-date=2021-02-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010324/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3294 }}</ref> * [[Redžep-pašina kula u Žepi]]<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2919 |title=Historijska građevina – Redžep-pašina kula u Žepi |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 7. 2016 |archive-date=2021-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205195212/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2919 }}</ref> * [[Spahovića kula]]<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2899 |title=Spahovića kula u Bihovu, općina Trebinje |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 |archive-date=2016-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161116224549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2899 }}</ref> * [[Hadžiahmetovića kula]]<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3027 |title=Hadžiahmetovića kula |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 |archive-date=2021-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211027085131/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3027 }}</ref> Smještena je u [[Mostaći]]ma kod [[Trebinje|Trebinja]] u neposrednoj blizini puta [[Stolac]] – Trebinje. Kula je sagrađena u drugoj polovini 18. vijeka. Danas je u relativno lošem stanju. Sastoji od kule sa kućom i avlijom, ekonomskog objekta i ekonomskog dvorišta. Kula je pravougaone osnove, izvedena na tri sprata. Pokrivena je dvovodnim krovom. Kao pokrov je izvorno korištena kamena ploča, a sada crijepom. == Literatura == * Salih Rajković - Kule i odžaci u Hercegovini, Stambeno-fortifikacioni objekti, (naučnoistrživački rad). Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture, 1982. * Husnija Kamberović - Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. Godine. Sarajevo, Zagreb: Hrvatski institut za povjest, Institut za historiju Sarajevo, 2003 == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:Utvrđenja]] [[Kategorija:Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini| ]] jeedhi1xzz968ji5p95tgtod91zvmgg 0 4620036 42651870 41884275 2026-07-08T14:06:47Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Oghenekaro Etebo | slika = Oghenekaro Etebo.jpg | punoime = Oghenekaro Peter Etebo | nadimak = | datumrođenja = [[9. studenog]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|NGA}} [[Lagos]] | rodnadržava = [[Nigerija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.76 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Stoke City F.C.|Stoke City]] | brojnadresu = 8 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|NGA}} [[Warri Wolves F.C.|Warri Wolves]] | nastupi(golovi)1 = 64 (23) | godine2 = 2016 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|POR}} [[C.D. Feirense|Feirense]] | nastupi(golovi)2 = 45 (7) | godine3 = 2018 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠPA}} [[UD Las Palmas|Las Palmas]] | nastupi(golovi)3 = 14 (0) | godine4 = 2018 – | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Stoke City F.C.|Stoke City]] | nastupi(golovi)4 = 45 (2) | godine5 = 2020 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)5 = 10 (1) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2013 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NGA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 35 (1) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 14.8.2018 }} '''Oghenekaro Peter Etebo''' ([[Lagos]], [[9. studenog]] [[1995.]]) je [[Nigerija|nigerijski]] nogometaš i reprezentativac, koji trenutno igra kao centralni vezni za [[Stoke City F.C.|Stoke City]]. Karijeru je započeo u nigerijskom klubu [[Warri Wolves F.C.|Warri Wolves]], odakle je [[2016.]] godine prešao u [[portugal]]ski [[C.D. Feirense]]. Nakon polusezonske posudbe u [[UD Las Palmas|Las Palmasu]], Etebo je prešao u Stoke City. Za [[Nigerijska nogometna reprezentacija|nigerijsku reprezentaciju]] debitirao je [[2013.]] godine te je osvojio broncu na [[Olimpijada 2016|Olimpijskim igrama 2016.]] godine. Sudjelovao je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine. {{Sastav Nigerija 2018 SP}} {{Životni vijek|1995||Etebo, Oghenekaro}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Nigerijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Stoke Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] or93ockbfcb1siltg3p6m5t7i91gk2m 10 4620478 42651813 42637735 2026-07-08T13:09:32Z Edgar Allan Poe 29250 42651813 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Kolumbija 2018 SP | bg = #FCD116 | fg = #003893 | bordercolor = #CE1126 | country = Kolumbija | genitiv = Kolumbije | comp link = FIFA Svjetsko prvenstvo 2018. | comp = FIFA Svjetskom prvenstvu 2018. | p1 = [[David Ospina|Ospina]] | p2 = [[Cristián Zapata|Zapata]] | p3 = [[Óscar Murillo|Murillo]] | p4 = [[Santiago Arias|Arias]] | p5 = [[Wílmar Barrios|Barrios]] | p6 = [[Carlos Sánchez (fudbaler, rođen 1986.)|C. Sánchez]] | p7 = [[Carlos Bacca|Bacca]] | p8 = [[Abel Aguilar|Aguilar]] | p9 = [[Radamel Falcao|Falcao]]&nbsp;(c) | p10 = [[James Rodríguez|James]] | p11 = [[Juan Cuadrado|J. G. Cuadrado]] | p12 = [[Camilo Vargas|Vargas]] | p13 = [[Yerry Mina|Mina]] | p14 = [[Luis Muriel|Muriel]] | p15 = [[Mateus Uribe|Uribe]] | p16 = [[Jefferson Lerma|Lerma]] | p17 = [[Johan Mojica|Mojica]] | p18 = [[Farid Díaz|Díaz]] | p19 = [[Miguel Borja|Borja]] | p20 = [[Juan Fernando Quintero|Quintero]] | p21 = [[José Izquierdo (fudbaler rođen 1992.)|Izquierdo]] | p22 = [[José Fernando Cuadrado|J. F. Cuadrado]] | p23 = [[Davinson Sánchez|D. Sánchez]] | coach = [[José Pékerman|Pékerman]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.|Kolumbija]] [[Kategorija:Kolumbijski šabloni]] </noinclude> lim69mbiy5m906pk4h18bpvu9ybvq3o 0 4620672 42651853 42133438 2026-07-08T14:01:46Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ludwig Augustinsson | slika = Ludwig Augustinsson in July 2015.jpg | punoime = Hans Carl Ludwig Augustinsson | nadimak = | datumrođenja = [[21. travnja]] [[1994.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVE}} [[Stockholm]] | rodnadržava = [[Švedska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = Švedska | visina = 1.81 m | pozicija = lijevi bek | trenutniklub = {{flagicon|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2011 – 2012 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVE}} [[IF Brommapojkarna|Brommapojkarna]] | nastupi(golovi)1 = 30 (2) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] | nastupi(golovi)2 = 29 (1) | godine3 = 2015 – 2017 | klubovi3 = {{flagicon|DAN}} [[F.C. København|København]] | nastupi(golovi)3 = 78 (3) | godine4 = 2017 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)4 = 98 (2) | godine5 = 2021 – 2024 | klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | nastupi(golovi)5 = 19 (0) | godine6 = 2022 – 2023 | klubovi6 = → {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | nastupi(golovi)6 = 3 (0) | godine7 = 2023 | klubovi7 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)7 = 4 (0) | godine8 = 2023 – 2024 | klubovi8 = → {{flagicon|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] | nastupi(golovi)8 = 31 (0) | godine9 = 2024 | klubovi9 = {{flagicon|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2015 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVE}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 51 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 7.8.2024 }} '''Hans Carl Ludwig Augustinsson''' ({{IPA-sv|ˈlɵdvɪg aʊgɵsˈtiːnsɔn}}; [[Stockholm]], [[21. travnja]] [[1994.]]) je [[Švedska|švedski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao lijevi bek, a trenutno je član [[R.S.C. Anderlecht|Anderlechta]]. Produkt omladinske akademije [[IF Brommapojkarna|Brommapojkarne]], Augustinsson je odigrao dvije profesionalne sezone u klubu prije nego je [[2013.]] prešao u [[IFK Göteborg]]. Ozljede su spriječile njegov napredak u prvoj sezoni, ali se tokom naredne sezone toliko istaknuo da je proglašen lijevim bekom sezone. U siječnju [[2015.]] godine prelazi u [[F.C. København|København]] za procijenjeni rekordni iznos od oko €1,400,000. Tokom svoje karijere u [[Skandinavija|Skandinaviji]], Augustinsson je dva puta bio nacionalni prvak (s Københavnom) i tri puta drugoplasirani (Brommapojkarna, Göteborg i København). S Göteborgom je [[2013.]] godine osvojio nacionalni kup, dok je Københavnom bio osvajač danskog kupa čak tri puta. Od [[2017.]] do [[2021.]] igra za [[Werder Bremen]], kada prelazi u [[Sevilla FC|Sevillu]]. Augustinsson je bio dio U-21 reprezentacije koja je [[2015.]] godine postala europski prvak. Za [[Švedska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju]] debitirao je [[2015.]] godine; svoj debitantski gol postigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u utakmici protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]]. {{Sastav Švedska 2016 EP}} {{Sastav Švedska 2018 SP}} {{Sastav Švedska 2020 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1994||Augustinsson, Ludwig}} [[Kategorija:Švedski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Københavna]] [[Kategorija:Fudbaleri Werder Bremena]] [[Kategorija:Fudbaleri Seville]] [[Kategorija:Biografije, Stockholm]] [[Kategorija:Fudbaleri Aston Ville]] [[Kategorija:Fudbaleri Anderlechta]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] pm0mku82ko78pqutagcl2owu8dzbpkf 0 4621071 42652180 41441204 2026-07-09T07:43:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652180 wikitext text/x-wiki {{nihongo|'''Aleph'''|アレフ|Arefu||lead=yes}}, ranije {{nihongo|'''Aum Shinrikyo'''|オウム真理教|Oumu Shinrikyō||lead=no}}, je [[japan]]ska vjerska zajednica koju je 1984. godine osnovao [[Shoko Asahara]], stvorivši [[sinkretizam|sinkretičku]] doktrinu koja kombinira elemente [[hinduizam|hinduizma]], [[budizam|budizma]] i [[kršćanstvo|kršćanstva]]. i koja se u japanskoj i svjetskoj javnosti često naziva [[apokaliptični kult|apokaliptičnim kultom]]. Svjetskoj javnosti je postala poznata po nizu [[terorizam|terorističkih]] akcija kojima se htjela isprovocirati [[Apokalipsa]], a od kojih je najpoznatiji [[Napad sarinom na tokijsku podzemnu željeznicu]] 1995. godine. Nakon tog napada su japanske vlasti provele raciju tokom koje je uhapšeno preko 200 članova Aum Shinrikyia, uključujući Asaharu, koji je 2018. zbog sudjelovanja u napadu [[smrtna kazna|pogubljen]]. Prijedlog vlade da se rad sekte zabrani je 1999. godine odbijen od strane Parlamenta, a 2000. je ona pod vodstvom [[Fumihiro Joyu|Fumihiroa Joyua]] promijenila ime u "Aleph", te se odrekla nasilne prošlosti i dijela doktrine. Joyu je 2007. napustio grupu i osnovao zajednicu pod imenm [[Hikari no Wa]]. Vjeruje se da Aum Shinrikyo danas ima između 1000 i 1500 članova, te je pod nadzorom japanske policiji. U [[EU]], [[SAD]], [[Rusija|Rusiji]] i nizu drugih zemalja je službeno proglašena [[terorizam|terorističkom]] organizacijom. == Vanjske veze == {{Commons}} *[http://English.aleph.to Aleph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040906075621/http://english.aleph.to/ |date=2004-09-06 }}, the organization's official website. Includes an English section. * [https://www.youtube.com/watch?v=Proy832-CRU Aum Shinrikyo in India Oct.1991-Shoko Asahara ] *[https://web.archive.org/web/20080420222842/http://directspeech.wordpress.com/ Shoko Asahara’s Trial] *[http://www.religionnewsblog.com/category/aum-shinrikyo/ Aum Shinrikyo News Tracker/Archive], Aum Shinrikyo news tracker/news archive. Up-to-the-minute. *{{en icon}} [http://www.japantimes.co.jp/cgi-bin/getarticle.pl5?ff20020327a1.htm ''Japan Times'' article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051128191721/http://www.japantimes.co.jp/cgi-bin/getarticle.pl5?ff20020327a1.htm |date=2005-11-28 }} on two documentary films about Aleph. *[http://www.culteducation.com/asahara.html Shoko Asahara and the Aum Gas Attack] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201143202/http://www.culteducation.com/asahara.html |date=2014-02-01 }} *{{en icon}} [http://www.cesnur.org/testi/aum_019.htm The 'De-nationalization' of AUM Followers: Its Hidden Political Purpose'] (''Tsukuru'', November 1999 – in English) *[http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,779530,00.html David Kaplan] explains his theory of the connection between Al Qaeda, Aum Shinrikyo and Isacc Asimov's Foundation series (sci-fi novels). *{{en icon}} [http://www.moj.go.jp/ENGLISH/PSIA/psia01-04.html PSIA (Public Security Investigative Agency) report] *[http://www.midnighteye.com/reviews/a.shtml Midnight Eye: A], a review of Tatsuya Mori's first documentary film about Aleph. *[[IMDB]]: [https://www.imdb.com/title/tt0241146/ A] (1998) and [https://www.imdb.com/title/tt0318960/ A2] (2001) by Tatsuya Mori *[https://www.theguardian.com/theguardian/1999/jul/15/features11.g2 1999 ''Guardian'' article (UK)] by Andrew Marshall. {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Aum Shinrikyo}} [[Category:Religija u Japanu]] [[Category:Nastanci 1984.]] evnf3rhgtuhdf4obr9suhq546jjb6p0 0 4633413 42651897 42651752 2026-07-08T15:09:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651897 wikitext text/x-wiki Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Višegrad]] se nalaze sljedeći spomenici:<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> * [[Stećci u Višegradu|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Drinsko]], * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]], istorijski spomenik, * [[Stećci u Višegradu|Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice]], istorijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=16 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Višegrad) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=13. 12. 2018 |archive-date=2024-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615071905/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=16 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Višegradu| ]] 7wzg1a7ok86nb1nnw1xw1230ro2b6yp 0 4634486 42651918 42592111 2026-07-08T16:05:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 6 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naslov = Pucnjave u Krajstčerču | deo = | slika = Canterbury_Mosque_12_June_2006.jpg{{!}}border | opis_slike = Džamija El Nur, jun 2006. | lokacija = [[Krajstčerč]]<br />{{zastava|Novi Zeland}} | meta = vernici, [[musliman]]i u [[džamija|džamiji]] | koordinate = {{coord|43.5329|N|172.6118|E|region:NZ_type:landmark|display=inline,title}} | datum = [[15. mart]] [[2019]]. | vreme = 1.40 [[Srednjoevropsko vreme|CET]] | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vrsta = masovna pucnjava | oružje = * Mosberg 930 taktikal 8 šot SPX<ref name="weap">{{cite web |url=https://dailystormer.name/wp-content/uploads/Christchurch%20Shooting.torrent |title=Weapons |website=The Daily Stormer |publisher=The Daily Stormer |accessdate=15. 3. 2019 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Remington 870<ref name="weap"/> * AR-15 stil puške <small>(više komada)</small><ref name="weap"/> | ubijeni = 49 | ranjeni = >&thinsp;40 | počinioc = [[Brenton Tarant]] | osumnjičen = Brenton Tarant, dva muškarca i jedna žena (teroristi) | učesnici = naoružani napadači | organizacija = | pokret = [[terorizam]] }} '''Pucnjave u džamiji i islamskom centru u Krajstčerču''' su bila dva koordinisana [[superiornost bele rase|belačka supremacistička]] [[teroristički napad|teroristička]] [[terorizam desnog krila|napada desnog krila]] na džamiju El Nur i Islamski centar Linvud u [[Krajstčerč]]u ([[Novi Zeland]]), tokom [[džuma|molitve petkom]] 15. marta 2019. godine. Najmanje 49 ljudi je ubijeno u pucnjavi, a povređeno više od 40. Trojica osumnjičenih su uhapšeni, a jedan je optužen ([[Brenton Tarant]]). Napade kao [[teroristički napad]] opisala je premijerka [[Hasinda Ardern]] i više vlada na međunarodnom planu. Ej-Bi-Si je objavio da je napadač [[Brenton Tarant]], Australijanac.<ref>{{cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2019-03-15/christchurch-shooting-brenton-tarrant-what-we-know/10904744 | first=Michael |last=Workman | first2=Stephen |last2=Hutcheon |first3=Pat |last3=McGrath|title=Christchurch shooting attacker Brenton Tarrant was a personal trainer in Grafton|date=15. 3. 2019|publisher=ABC}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.news.com.au/world/pacific/police-respond-to-shooting-inside-christchurch-mosque/news-story/db75a7aa031b8db068ca7c7e44c4728e |first=Natalie| last=Wolfe| first2=Shannon |last2=Molloy |first3=Stephanie |last3=Bedo| title=Dozens dead after gunman opens fire on Christchurch mosques in ‘unprecedented’ terror attack |date=15. 3. 2019|publisher=News Corp Australia}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.news.com.au/world/pacific/gunman-who-opened-fire-on-christchurch-mosque-addresses-attack-in-manifesto/news-story/70372a39f720697813607a9ec426a734 |title=Gunman who opened fire on Christchurch mosque addresses attack in manifesto|publisher=News Corp Australia|date=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite web|title=Christchurch mosque shootings: First picture of 'gunman' Brenton Tarrant| first=Tom |last=Davidson |date=15. 3. 2019| publisher=Irish Mirror|url=https://www.irishmirror.ie/breaking-christchurch-mosque-shooting-first-14138632}}</ref><ref>{{cite web|title=Christchurch terrorist attack: Death toll climbs to 49 after New Zealand's 'darkest day'|url=https://www.smh.com.au/world/oceania/christchurch-shooting-live-several-reported-dead-as-new-zealand-mosques-attacked-20190315-p514jg.html|first=Sally |last=Rawsthorne |first2=Jenny |last2=Noyes| publisher=Sydney Morning Herald}}</ref> Ovo je najsmrtonosniji napad na Novom Zelandu od pobune u [[Kamp ratnih zarobljenika Federstoun|Kampu ratnih zarobljenika Federstoun]] 1943. godine, kada je ubijeno 49 ljudi.<ref>{{cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/crime/news/article.cfm?c_id=30&objectid=12213106&ref=rss|title=Christchurch mosque shootings: New Zealand's worst since 1943|date=15. 3. 2019|publisher=|via=www.nzherald.co.nz}}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Takođe, predstavlja prvi [[Spisak masakara na Novom Zelandu|masovnih pucnjava na Novom Zelandu]] od [[Raurimski masakr|Raurimskog masakra]] 1997. godine, kao i najsmrtonosnije masovne pucnjave na Novom Zelandu — [[Aramoanski masakr]] 1990. godine.<ref>{{Cite news |url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=11788645 |title=Raurimu 20 years on: the madman, the massacre and the memories |last=Leask |first=Anna |date=3. 2. 2017 |work=The New Zealand Herald |accessdate=15. 3. 2019 |issn=1170-0777 |archive-date=2017-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170214163154/http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=11788645 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/03/14/world/asia/christchurch-nz-shooting.html |title=New Zealand Police Say Multiple Deaths in 2 Mosque Shootings in Christchurch |last=Graham-McLay |first=Charlotte |date=14. 3. 2019 |work=The New York Times|accessdate=15. 3. 2019 |last2=Ramzy |first2=Austin |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/asia/live-news/new-zealand-christchurch-shooting-intl/index.html |title=Mass shootings at New Zealand mosques |date=15. 3. 2019 |website=CNN |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> == Napadi == Napadi su počeli u džamiji El Nur (Rikarton) i Islamskom centru Linvud, u 13.40 časova (posle džume) 15. marta 2019. godine [[NZDT]] (1.40 [[UTC]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-47578798|title=New Zealand mosque shootings kill 49|date=15. 3. 2019|publisher=|via=www.bbc.co.uk}}</ref><ref name="stuff-111313938">{{cite news|title=Christchurch shootings: Death toll rises to 49 following terrorist attack - live updates |url=https://www.stuff.co.nz/national/111313938/live-terror-attack-video-christchurch-mosque-shooting-muslims-new-zealand |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=Stuff.co.nz |date=15. 3. 2019}}</ref><ref name="abc-10904416">{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2019-03-15/live-blog-christchurch-shooting-multiple-fatalities-new-zealand/10904416 |title=Christchurch shootings see 49 people killed in attacks on mosques|accessdate=15. 3. 2019 |date=15. 3. 2019|work=ABC Online}}</ref> Policija je pronašla dve auto-bombe u vozilu.<ref name="radionz-384811" /> [[Odrmambena sila Novog Zelanda]] (NZDF) deaktivirala ih je bez incidenta.<ref name="radionz-384811" /><ref name="radionz-384811">{{Cite news|title=Watch: Christchurch mosque shooting - Four in custody |url=https://www.radionz.co.nz/news/national/384811/watch-christchurch-mosque-shooting-four-in-custody |publisher=Radio New Zealand |date=15. 3. 2019 |accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite web|last=Casiano |first=Louis |title=40 killed and more than 20 seriously injured in New Zealand mass shooting targeting mosques |url=https://www.foxnews.com/world/multiple-fatalities-at-new-zealand-mosque-shooting-police |website=Fox News |date=14. 3. 2019}}</ref> Četrdeset jedan čovek je ubijen u ili u blizini El Nura. Još sedmoro je umrlo u Linvudu. Još jedna žrtva umrla je u bolnici.<ref name=":3" /> Pištolji koje koristi napadač pokriveni su belim napisima koji imenuju istorijske događaje, ljude i motive povezane sa sukobima između [[musliman]]a i nemuslimana.<ref name="nzherald_2019-03-15" /> Oznake na oružju uključuju pominjanje [[Globalni sporazum o migraciji|Globalnog sporazuma o migraciji]] 2018, [[Bitka kod Poatjea|bitke kod Tursa]] 732, [[Bitka kod Lepanta|bitke kod Lepanta]] 1571, [[Boj na Ivankovcu|boja na Ivankovcu]] 1805, [[Šipčenska bitka|šipčenske bitke]] 1877—1878, [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]], [[Miloš Obilić|Miloša Obilića]], [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]], [[Šerban Kantakuzin|Šerbana Kantakuzina]], [[Stefan III Moldavski|Stefana III Moldavskog]], [[Bajo Pivljanin|Baje Pivljanina]], [[Novak Vujošević|Novaka Vujoševića]], [[Marko Miljanov|Marka Miljanova Popovića]], [[14/88|Četrnaest reči]] i „Turkofagosa” (onaj koji jede Turke) — termin koji su Grci koristili tokom [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]].<ref name="dailysabah">{{cite news|url=https://www.dailysabah.com/asia/2019/03/15/new-zealand-mosque-shooter-names-his-idols-on-weapons-he-used-in-massacre|title=New Zealand mosque shooter names his 'idols' on weapons he used in massacre.|publisher=Daily Sabah|location=Istanbul|date=15. 3. 2019}}</ref><ref name="Coalson"/><ref name="Zivanovic"/> Antimuslimanska fraza „ukloni kebab”, slogan koji potiče iz [[Srbija|Srbije]] i koji se proširio globalno, koriste belački supremacisti i bio je napisan na oružju napadača.<ref name="Coalson">{{cite web|last=Coalson|first=Robert|title=Christchurch Attacks: Suspect Took Inspiration From Former Yugoslavia's Ethnically Fueled Wars|url=https://www.rferl.org/a/christchurch-attacks-yugoslavia-tarrant-inspiration-suspect-new-zealand/29823655.html|website=www.rferl.org|publisher=[[Radio Slobodna Evropa|Radio Free Europe/Radio Liberty]]|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> === Džamija El Nur, Rikarton === Teško naoružani napadač [[Brenton Tarant]] upao je u džamiju El Nur u Dins aveniji (Rikarton) oko 13.40 časova.<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/australasia/new-zealand-mosque-shooting-latest-updates-christchurch-hagley-park-a8823961.html |title=Armed police deployed after shots fired at New Zealand mosque |last=Sharman |first=Jon |date=15. 3. 2019 |publisher=The Independent|archive-url=|archive-date=|dead-url=|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Terorista koji je napao El Nur [[striming|strimovao]] je uživo 16 minuta svog napada na [[Fejsbuk lajv]]u, gde se identifikovao kao 28-godišnji australijski [[superiornost bele rase|belački supremacista]].<ref name="nzherald_2019-03-15">{{cite news|url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213076|title=Mosque shooting: Christchurch gunman livestreamed shooting|date=15. 3. 2019|newspaper=The New Zealand Herald|accessdate=15. 3. 2019|issn=1170-0777|archive-date=2019-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20190315025827/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213076|url-status=dead}}</ref><ref name="WeillSommer"/> Prvi momenti lajvstrima prikazuju ga kako vozi automobil prema džamiji i sluša [[srpski nacionalizam|nacionalističku]] pesmu na [[srpski jezik|srpskom]] iz [[Jugoslovenski ratovi|jugoslovenskih ratova]] (1990-e) koja između ostalog slavi [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], političara koji je proglašen krivim za [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] ([[Masakr u Srebrenici|Srebrenica]], Žepa i dr.).<ref name="Coalson"/><ref name="Zivanovic"/><ref name="KoziolChristchurch">{{cite web|last=Koziol|first=Michael|title=Christchurch shooter's manifesto reveals an obsession with white supremacy over Muslims|url=https://www.smh.com.au/world/oceania/christchurch-shooter-s-manifesto-reveals-an-obsession-with-white-supremacy-over-muslims-20190315-p514ko.html|website=www.smh.com.au|publisher=Sydney Morning Herald|accessdate=15. 3. 2019}} „Muzika je svirala u autu u pozadini videa Tarantovog napada, jedna na srpskom jeziku, a jedna na nemačkom. Srpska pesma pominje „koljača Bosne”, Radovana Karadžića, osuđenog ratnog zločinca i političkog vođu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. ’Iz Krajine krenuli su vuci, krenuli su vuci; Čuvajte se ustaše i Turci, ustaše i Turci; Karadžiću, vodi Srbe svoje, vodi Srbe svoje; Nek’ se vidi, nikog se ne boje, nikog se ne boje’,<!--https://genius.com/Nikola-jorgic-serbia-strong-remove-kebab-lyrics--> kaže se u tekstu.”</ref><ref name="Orfanides">{{cite news|last=Orfanides |first=Effie |title=‘Remove Kebab,’ the Song Played by Brenton Tarrant in His Facebook Live Video |url=https://heavy.com/news/2019/03/remove-kebab-song-english-lyrics-meaning/ |accessdate=15. 3. 2019 |agency=heavy. |date=15. 3. 2019}}</ref> Napadač je proveo nekoliko minuta unutar džamije ubijajući vernike. Ubio je troje ljudi u blizini ulaza i još nekoliko u većoj prostoriji. Napadač je pucao na žrtve više puta iako su već bile upucane. Potom je napustio džamiju i pucao na ljude vani. Otišao je po drugo oružje do svog automobila i vratio se u džamiju da ubije još žrtava. Napadač je potom izašao iz džamije drugi put i ubio ženu u blizini trotoara. Pobegao je s mesta masakra nedugo posle ovoga.<ref name=":2">{{Cite news|url=http://www.startribune.com/witness-many-dead-in-new-zealand-mosque-shooting/507178452/|title=Mosque shootings kill 49; white racist claims responsibility|last=Perry|first=Nick|date=15. 3. 2019|work=Star Tribune|accessdate=|last2=Baker|first2=Mark|archivedate=2019-03-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190321201556/http://www.startribune.com/witness-many-dead-in-new-zealand-mosque-shooting/507178452/|deadurl=yes}}</ref> Video prikazuje napadača kako ubija druge civile u blizini područja i beži velikom brzinom.<ref name=":3">{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-newzealand-shootout/dozens-killed-as-gunman-livestreams-new-zealand-mosque-shootings-idUSKCN1QW05Y|title=Dozens killed as gunman livestreams New Zealand mosque shootings|last=Menon|first=Praveen|date=15. 3. 2019|work=Reuters|accessdate=|last2=Greenfield|first2=Charlotte}}</ref> Tri stotine do pet stotina ljudi je verovatno bilo unutar džamije u vreme pucnjave, moleći se tokom [[džuma|džume]] (molitva petkom).<ref>{{cite news |url=https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/police-responding-critical-incident-in-christchurch |title=LIVE: Mass shooting at Christchurch mosque as police respond to 'active shooter' situation |date=15. 3. 2019 |publisher=1 News NOW |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315023439/https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/police-responding-critical-incident-in-christchurch |url-status=dead }}</ref> Sused kod džamije je rekao reporterima da je posvedočio bekstvu napadača iz džamije i bacanju onoga što liči na vatreno oružje u toku vožnje posle bekstva.<ref>{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2019-03-15/armed-police-respond-to-suspected-shooting-christchurch-mosque/10904306 |title=Reports of multiple casualties in Christchurch mosque shooting |date=15. 3. 2019 |publisher=ABC News|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Sused je rekao da je napadač verovatno nosio odeću s vojnom tematikom. Nakon što se pucnjava završila, sused je ušao da pomogne žrtvama.<ref name=":2" /> === Islamski centar Linvud === Druga pucnjava desila se u Islamskom centru Linvud.<ref>{{Cite web |url=https://www.indianweekender.co.nz//Pages/ArticleDetails/7/9258/New-Zealand/Christchurch-gets-its-second-mosque |title=Christchurch gets its second mosque |website=Indian Weekender |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330032509/https://www.indianweekender.co.nz/Pages/ArticleDetails/7/9258/New-Zealand/Christchurch-gets-its-second-mosque }}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.newshub.co.nz/home/new-zealand/2019/03/christchurch-mosque-shooting-alleged-footage-emerges-of-apparent-gunman.html |title=Christchurch mosque shooting: Footage emerges of alleged gunman |last=Barraclough |first=Breanna |date=15. 3. 2019 |publisher=Newshub |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315030823/https://www.newshub.co.nz/home/new-zealand/2019/03/christchurch-mosque-shooting-alleged-footage-emerges-of-apparent-gunman.html }}</ref> Ova džamija je 5&nbsp;{{translit|km}} od El Nura.<ref name=":2" /> Prvi izveštaji govore o „višestrukom, simultanom napadu”,<ref>{{cite news |last=Molyneux |first=Vita |title=Live updates: Six people have reportedly been killed in Christchurch shootings near mosque |url=https://www.newshub.co.nz/home/new-zealand/2019/03/gunshots-heard-near-hagley-park-in-christchurch.html |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=Newshub |date=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315031109/https://www.newshub.co.nz/home/new-zealand/2019/03/gunshots-heard-near-hagley-park-in-christchurch.html }}</ref> s tim da je kasnije jedan napadač opštužen za „planirano” ubistvo na obe lokacije.<ref>{{Cite news|url=https://edition.cnn.com/2019/03/15/asia/new-zealand-christchurch-mosque-shooting-suspect-intl/index.html |title=Suspect in New Zealand mass shooting charged with murder |last=Mackintosh |first=Eliza |last2=Mezzofiore |first2=Gianluca |date=15. 3. 2019 |publisher=[[Si-En-En|CNN]]|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Sedmoro ljudi je ubijeno unutar centra i troje van.<ref name=":1" /> Napad je završio kada je muslimanski vernik oteo „pušku ili sačmaricu” od jednog od napadača i koristio je da puca na napadače, koji su potom pobegli.<ref>{{cite web |title=Christchurch mosque shooting: Linwood mosque 'hero' tackled gunman, grabbed weapon |url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213205 |website=New Zealand Herald |publisher=New Zealand Herald |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190316043114/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213205 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Second shooting at mosque in Linwood |url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213039 |website=New Zealand Herald |publisher=New Zealand Herald |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404234457/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213039 |url-status=dead }}</ref> == Osumnjičeni == Komandir policije Majk Buš prvobitno je rekao da su tri muškarca i jedna žena uhapšeni vezano za napade u dve džamije.<ref name="radionz-384811"/><ref name=TVNZ>{{Cite news |url=https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/live-gunman-named-four-arrested-christchurch-mosque-attacks-leave-significant-number-fatalities |title=LIVE: Gunman named, four arrested, as Christchurch mosque attacks leave 'significant' number of fatalities |work=TVNZ |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315061147/https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/live-gunman-named-four-arrested-christchurch-mosque-attacks-leave-significant-number-fatalities |url-status=dead }}</ref> Sve četvoro su imali [[ekstremizam|ekstremističke]] poglede, kako je objavljeno. Jedan od osumnjičenih je identifikovan kao nepovezan s napadom i pušten je.<ref>{{cite news|title=40 killed as gunmen open fire in two mosques in New Zealand's Christchurch|url=https://edition.cnn.com/2019/03/14/asia/christchurch-mosque-shooting-intl/index.html|accessdate=15. 3. 2019 |work=CNN |date=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=Christchurch mosque 'terrorist' shootings: What you need to know |url=https://www.stuff.co.nz/national/111319664/christchurch-mosque-shooting-what-you-need-to-know |accessdate=15. 3. 2019 |work=Stuff.co.nz|date=15. 3. 2019}}</ref> Jedan od osumnjičenih je ranije prijavljen da nosi eksplozive. Međutim, Buš je ovo opovrgao. Takođe je porekao prvobitne izveštaje o pucnjavi u bolnici u Krajstčerču.<ref>{{cite news|title=Christchurch shooting: 49 dead in terrorist attack at two mosques – live updates|url=https://www.theguardian.com/world/live/2019/mar/15/christchurch-shooting-injuries-reported-as-police-respond-to-critical-incident-live |accessdate=15. 3. 2019 |work=Guardian|date=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=49 People Have Been Killed After Mass Shootings At Mosques In New Zealand |url=https://www.buzzfeed.com/richardhjames/new-zealand-christchurch-mosque-shooting-terror-attack |accessdate=15. 3. 2019 |work=Buzzfeed|date=15. 3. 2019}}</ref> Zvaničnici veruju da više nije bilo osumnjičenih koji su uključeni u napad.<ref name=":1" /> Pre pucnjave, napadač u El Nuru postavio je [[manifesto]]<ref name="manifesto">{{cite web|url=https://observer.news/featured/the-manifesto-of-brenton-tarrant-a-right-wing-terrorist-on-a-crusade/|title=The Manifesto of Brenton Tarrant – a right-wing terrorist on a Crusade|last=Wong|first=Charlene|date=15. 3. 2019|access-date=2019-03-16|archivedate=2019-03-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190315144811/https://observer.news/featured/the-manifesto-of-brenton-tarrant-a-right-wing-terrorist-on-a-crusade/|deadurl=yes}} (uključuje PDF verziju proglasa)</ref> pod naslovom „Veliko zamenjivanje” (referenca na [[teorija zavere o belačkom genocidu|teoriju zavere o belačkom genocidu]] i [[teorija zavere o Velikom zamenjivanju|njenu francusku varijantu]]) na imidž-bordu [[8chan]] prikazujući pregled svog napada.<ref>{{Cite web|url=https://www.news.com.au/world/pacific/gunman-who-opened-fire-on-christchurch-mosque-addresses-attack-in-manifesto/news-story/70372a39f720697813607a9ec426a734|title=Christchurch mosque shooting: Gunman posts manifesto detailing reasons for attack|website=news.com.au|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref name=thewestaus_2019-03-15>{{cite news|title=Australian man named as NZ mosque gunman |url=https://thewest.com.au/news/terrorism/australian-man-brenton-tarrant-named-as-christchurch-gunman-as-four-taken-into-custody-ng-b881137083z |accessdate=15. 3. 2019 |work=The West Australian |date=15. 3. 2019 }}</ref><ref name="MartinChristchurch">{{cite web|last=Martin|first=Lisa|title=Rightwing extremist wrote manifesto before livestreaming Christchurch shooting|url=https://www.theguardian.com/world/2019/mar/15/rightwing-extremist-wrote-manifesto-before-livestreaming-christchurch-shooting|website=www.theguardian.com|publisher=Guardian|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Manifest kaže da je on odabrao Novi Zeland kao metu dve godine pre i da je napad planirao tri meseca.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/crime/111329032/terrorism-security-expert-chris-kumeroa-says-new-zealanders-need-to-be-alert-to-potential-threats|title=Terrorism security expert Chris Kumeroa says New Zealanders need to be alert to potential threats|website=Stuff|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Sadrži razne [[islamofobija|antimuslimanske]] i [[antiimigrantizam|antiimigrantske]] ideje i teme kao što je govor mržnje protiv migranata, jezik belačkih supremacista te pozivi da se ubijaju muslimani.<ref name="Zivanovic">{{cite web|last=Zivanovic|first=Maja|title=New Zealand Mosque Gunman ‘Inspired by Balkan Nationalists’|url=https://balkaninsight.com/2019/03/15/new-zealand-mosque-gunman-inspired-by-balkan-nationalists/|website=Balkaninsight.com|publisher=Balkaninsight|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref name=anti-muslim_manifesto>{{cite news |title=Attacker posted 87-page "anti-immigrant, anti-Muslim" manifesto |url=https://edition.cnn.com/asia/live-news/new-zealand-christchurch-shooting-intl/h_d311bee77f1e9671f04fc3a16c3b2002 |access-date=2019-03-16 |archive-date=2019-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327092352/https://edition.cnn.com/asia/live-news/new-zealand-christchurch-shooting-intl/h_d311bee77f1e9671f04fc3a16c3b2002 |dead-url=yes }}</ref> Manifest uključuje reference na desničarske ličnosti visokog profila, [[internet mim]]ove te pozive za ljude da se slože s pucnjavom i stvore još mimova.<ref name="WeillSommer"/> Ovi elementi, zajedno s lajvstrimovanim videom u kojem su neki gledaoci bodrili napad, daju utisak da je napad delom [[internet trolovanje]] dizajnirano da se stvore neslaganja i ljutnja među različitim grupama.<ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/03/15/world/asia/new-zealand-gunman-christchurch.html | title = In New Zealand, Signs Point to a Gunman Steeped in Internet Trolling | first = Daniel | last=Victor |date=15. 3. 2019 | accessdate=15. 3. 2019 | work = [[Njujork tajms|The New York Times]] }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-47579243 | title = New Zealand mosque shooting: What is known about the suspects? |date=15. 3. 2019 | accessdate=15. 3. 2019 | work = [[Bi-Bi-Si|BBC]] }}</ref> Autor manifesta sebe označava kao „uklanjača [[kebab]]a”, kao referenca na mim na internetu koji se tiče genocida koji je izvršila [[Vojska Republike Srpske]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]].<ref name="WeillSommer">{{cite web|last=Weill|first=Kelly|last2=Sommer|first2=Will|title=Mosque Attack Video Linked to ‘White Genocide’ Rant|url=https://www.thedailybeast.com/christchurch-shootings-mosque-attack-video-linked-to-white-genocide-rant|website=www.thedailybeast.com|publisher=Daily Beast|accessdate=15. 3. 2019}} „Manifesto je prošaran referencama na mimove 4Chan, te poziva ljude koji se slažu s pucnjavom da naprave još mimova. U jednom momentu, pisac se opisuje kao ’uklanjač kebaba’, što je referenca na mim 4Chan o srpskim napadima na bosanske Muslimane.”</ref> Brenton Tarant je takođe puštao pesmu ''Ukloni kebab'' u svom autu pre nego što je izvršio napad.<ref name="Orfanides"/> Motivacija za napad se pominje u manifestu kao osveta za evropske civile koji su bili žrtve [[islamski terorizam|islamističkog terorizma]] u Evropi.<ref name="manifesto"/> Preciznije, počinilac često pominje Ebu Ekerlund u svom proglasu.<ref name="manifesto"/> Njeno ime je takođe prisutno na jednom od pištolja u tekstu. [[Tviter]] nalog napadača, koji je blokiran, prikazivao je [[neonacizam|neonacistički]] simbol [[crno Sunce (simbol)|crnog Sunca]] i [[14/88|Četrnaest reči]] (koje se javljaju u manifestu), kao imena žrtava terorističkih napada na Zapadu ispisana rukom na nj.<ref>{{Cite web|url=https://www.scmp.com/news/asia/australasia/article/3001902/new-zealand-shooting-christchurch-mosque-gunman-posted-racist|title=Christchurch mosque gunman posted racist manifesto online before rampage|date=15. 3. 2019|website=South China Morning Post|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> == Posledice == Preživeli u napadima su transportovani u obližnje bolnice. Četrdeset devet ljudi, uključujući mlado dete, s prostrelnim ranama tretirano je u Bolnici u Krajstčerču,<ref name="auto">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-47578798 |title=Deadly mass shooting at New Zealand mosques |date=15. 3. 2019|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.9news.com.au/2019/03/15/12/38/shooting-christchurch-news-new-zealand |title=Four arrested after mass shooting at mosque, Islamic centre |website=www.9news.com.au |accessdate=15. 3. 2019 |archive-date=2019-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190324161810/https://www.9news.com.au/2019/03/15/12/38/shooting-christchurch-news-new-zealand |url-status=dead }}</ref> a još ljudi je prevezeno u druge bolnice Krajstčerča i nacionalno.<ref name=":0" /> Zdravstveni odbor Distrikta Kanterberi (CDHB) aktivirao je svoj plan za masovne žrtve.<ref name="auto"/> Glasnogovornik je rekao da su pronašli dve [[improvizovana eksplozivna naprava|improvizovane eksplozivne naprave]] u jednom automobilu i da su uspeli da deaktiviraju jednu.<ref>{{Cite web|url=https://www.witn.com/content/news/Witness-Many-dead-in-New-Zealand-mosque-shooting-507178351.html|title=Death toll rises to 49 in New Zealand mosque shootings|website=WITN|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Lajvstrim je repostovan na mnogim servisima za strimovanje videa, uključujući [[Lajvlik]] i [[Jutjub]].<ref>{{cite web|last=Sherwood |first=Sam |last2=Kenny |first2=Lee |title=Christchurch mosque shootings: Man claims responsibility for shootings, records assault on video |url=https://www.stuff.co.nz/national/crime/111320003/christchurch-mosque-shootings-man-claims-responsibility-for-attack-records-assault-on-video |website=Stuff}}</ref> Policija, muslimanske zastupničke grupe i vladine agencije pozvali su da bilo ko ko pronađe sminke — da ih obriše ili prijavi.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/business/111322733/facebook-battles-to-stamp-out-horror-footage-of-christchurch-shooting|title=Facebook battles to stamp out horror footage of Christchurch shooting|website=Stuff|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Neke medijske organizacije u Australiji emitovale su delove lajvstrima, sve do momenta kada napadač ulazi u zgradu, uprkos molbama policije da se isti snimci ne prikazuju ili emituju javno.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2019/mar/15/australian-media-broadcast-footage-from-christchurch-shootings-despite-police-pleas|title=Australian media broadcast footage from Christchurch shootings despite police pleas|last=Meade|first=Amanda|date=15. 3. 2019|work=[[Gardijan|The Guardian]]|accessdate=15. 3. 2019|issn=0261-3077}}</ref> Fejsbuk, Jutjub, Redit i Tviter izjavili su da naporno rade da uklone video sa svojih platformi, te izjavili da će takođe ukloniti sve čime se podržavaju napadi.<ref>{{Cite news|url=https://www.usatoday.com/story/news/world/2019/03/14/new-zealand-mosque-shootings-gunman-livestreamed-attack-facebook/3171238002/|title=Social media scrambles to remove videos of New Zealand Christchurch mosque shooting|last=Lam|first=Kristen|date=15. 3. 2019|work=USA Today|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Kako god, kopije videa se kontinuirano otpremaju na Jutjub i Tviter.<ref>{{cite news|url=https://www.volkskrant.nl/nieuws-achtergrond/beelden-aanslag-blijven-opduiken-ondanks-inspanningen-facebook-twitter-en-youtube-~bc7c8eede/|newspaper=de Volkskrant|accessdate=14. 3. 2019|date=15. 3. 2019|title=Beelden aanslag blijven opduiken, ondanks inspanningen Facebook, Twitter en YouTube}}</ref> Određen broj škola u blizini mesta nesreće je zatvoren neposredno posle događaja.<ref name=TVNZ/> Štrajkači iz škola u programu [[Školski štrajk za klimu|Globalnog školskog štrajka]] okupljeni na mitingu u Katedral skveru, nedaleko od dva napada, savetovani su da ili potraže bezbedno mesto u javnim zgradama ili odu kući policijom.<ref>{{cite news|title=Deadly Christchurch mosque shootings: 49 dead after 'well-planned' attack |url=https://www.radionz.co.nz/news/national/384791/deadly-christchurch-mosque-shootings-49-dead-after-well-planned-attack |accessdate=15. 3. 2019 |work=Radio New Zealand |date=15. 3. 2019 }}</ref><ref>{{cite news|title=Thousands of students protest against climate change |url=https://www.radionz.co.nz/news/national/384744/thousands-of-students-protest-against-climate-change |accessdate=15. 3. 2019 |work=Radio New Zealand |date=15. 3. 2019}}</ref> Vlasti su savetovale sve džamije u zemlji da se zatvore dok ne bude daljih obaveštenja i poslale su policiju da osigura lokacije na kojima je ovo bilo potrebno.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/111323598/armed-police-guard-mosques-around-new-zealand |title=Armed police guard mosques around New Zealand |website=Stuff |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Svi letovi Er Nju Zeland linka koji su odlazili sa Aerodroma Krajstčerč otkazani su zbog predostrožnosti a usled nedostatka sigurnosnog skeniranja.<ref>{{cite news|title=Air New Zealand cancels flights, offers 'flexibility' |url= https://www.stuff.co.nz/business/111323903/air-new-zealand-offers-flexibility-for-christchurch-flights |first= Susan |last=Edmunds |date=15. 3. 2019 |publisher= Stuff.co.nz}}</ref> Zvaničnički komitet za domaću i spoljnu sigurnosnu koordinaciju (ODESC) pozvan je da koordiniše vladinim odgovorom. Premijerka Hasinda Ardern, koja je bila na javnom angažmanu u [[Nju Plimut]]u, vratila se u prestonicu [[Velington]] avionom da bi došla do zvaničnih saveta.<ref>{{cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/politics/111318893/mosque-shooting-sparks-top-level-crisis-meeting-in-wellington |title=Top level crisis meeting in Wellington after Christchurch mosque shooting |website=Stuff |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Treći Test kriket meč između Novog Zelanda i Bangladeša, koji je trebalo da se odigra u [[Hegli oval]]u u Krajstčerču 16. marta otkazan je iz bezbednosnih razloga.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/sport/cricket/111314794/bangladesh-cricket-team-escape-christchurch-mosque-shooting |title=Black Caps v Bangladesh test cancelled after gunmen attack Christchurch mosques |website=Stuff.co.nz}}</ref> Bangladeški tim je trebalo da prisustvuje molitvu u džamiji El Nur, i bili su momenti u pitanju od ulaska u zgradu kada je incident počeo.<ref>{{Cite web|url=https://www.citynews1130.com/2019/03/14/bangladesh-cricket-team-flees-mosque-shooting/ |title=Bangladesh cricket team flees mosque shooting |website=City News 1130|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cricket.com.au/news/bangladesh-cricket-team-escape-scare-in-christchurch-new-zealand-test-series/2019-03-15 |title=Cricketers escape NZ mosque shooting |website=Cricket Australia |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Igrači su potom pobegli peške u Hegli oval.<ref>{{Cite web|url=http://www.espncricinfo.com/story/_/id/26269215/bangladesh-tour-new-zealand-called-christchurch-terror-attack |title=Bangladesh tour of New Zealand called off after Christchurch terror attack |date=15. 3. 2019 |website=ESPNcricinfo |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> U [[Danedin]]u, Novozelandska policija od. AOS pretražio je kuću u Andersons beju nakon punjave u džamiji u Krajstčerču jer je napadač na društvenim medijima indicirao da je originalno planirao da za metu ima gradsku džamiju El Huda. Policija je blokirala deo obližnje Somervil ulice i evakuisala stanovnike nedaleko od zgrade u pitanju. Univerzitet Otago je isto tako odgodio obeležavanje svoje 150. godišnjice uličnom paradom koja je bila zakazana za 16. mart, sve zbog bezbednosnih razloga.<ref>{{cite news|last=Kidd |first=Rod |last2=Miller |first2=Tim |title=Part of Dunedin street evacuated after report city was original target |url=https://www.odt.co.nz/news/dunedin/part-dunedin-street-evacuated-after-report-city-was-original-target |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=Otago Daily Times |date=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news |title=Mosque shootings: AOS on Dunedin street after report city was original target |url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213148 |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=New Zealand Herald |date=15. 3. 2019 |archive-date=2019-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190522053915/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=12213148 |url-status=dead }}</ref> == Reakcije == Novozelandska premijerka Hasinda Ardern nazvala je incident „aktom ekstremnog i neviđenog nasilja” i izjavila da je „ovo jedan od najmračnijih dana Novog Zelanda”.<ref>{{Cite news|url=https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/live-stream-1-news-6pm-2018|title=Live stream: 1 News at 6pm|date=15. 3. 2019|access-date=2019-03-16|archivedate=2019-01-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190130193641/https://www.tvnz.co.nz/one-news/new-zealand/live-stream-1-news-6pm-2018|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news|title=PM on mosque shooting: 'One of New Zealand's darkest days' |url=https://www.newstalkzb.co.nz/news/national/jacinda-ardern-on-mosque-shooting-one-of-new-zealands-darkest-days/ |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=Newstalk ZB |date=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.radionz.co.nz/news/national/384803/christchurch-mosque-shootings-this-can-only-be-described-as-a-terrorist-attack-pm-jacinda-ardern|title=Christchurch mosque shootings: 'This can only be described as a terrorist attack' - PM Jacinda Ardern|date=15. 3. 2019|work=Radio New Zealand|accessdate=15. 3. 2019|ref=RadioNZPMBriefing}}</ref> Ona je takođe napade opisala kao dobro isplanirane i terorističke.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/111313238/shooting-at-christchurch-mosque|title=Three in custody after 49 killed in Christchurch mosque shootings|website=Stuff|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Prvi put u istoriji, nivo od terorističke pretnje podignut je na visok.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/politics/111320961/prime-minister-jacinda-ardern-says-christchurch-mosque-shootings-is-one-of-new-zealands-darkest-days|title=New Zealand officially on high terror alert, in wake of Christchurch terror attacks|website=Stuff|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Načelnica Krajstčerča Lijana Dalzijel nikada nije mislila da bi se nešto ovakvo moglo dogoditi na Novom Zelandu, izjavivši da je „svako šokiran”.<ref name=":0" /> [[Elizabeta II|Kraljica Elizabeta II]] rekla je da je „duboko rastužena” napadom: „[[Princ Filip]] i ja poslali smo svoje saučešće porodicama i prijateljima onih koji su izgubili svoje živote.”<ref name="BBC News">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-47583215 |title=Christchurch shootings: UK mosque security to be discussed |work=BBC News |publisher=BBC |date=15. 3. 2019 |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Australijski premijer Skot Morison izrazio je podršku Novom Zelandu i osudio napade kao „nasilne, ekstremističke, terorističke napade desnog krila”. Potvrdio je da je Australijanac zadržan kao osumnjičeni povezan s napadom.<ref>{{cite web|last=Morrison |first=Scott |title=I'm horrified by the reports I’m following of the serious shooting in Christchurch, New Zealand. The situation is still unfolding but our thoughts and prayers are with our Kiwi cousins. |url=https://twitter.com/ScottMorrisonMP/status/1106394126973456384 |publisher=[[Tviter|Twitter]] |accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite web|title='We're not just allies': Scott Morrison says Australia grieves with New Zealand |url=https://www.youtube.com/watch?v=SK9myZLOwUE |website=[[Jutjub|YouTube]] |publisher=ABC News |accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news|last=Shield |first=Bevan |title=Scott Morrison confirms Australian taken into custody after 'vicious, murderous' terrorist attack |url=https://www.smh.com.au/politics/federal/scott-morrison-confirms-australian-taken-into-custody-after-vicious-murderous-terrorist-attack-20190315-p514mb.html |accessdate=15. 3. 2019 |publisher=Sydney Morning Herald |date=15. 3. 2019}}</ref> Britanska premijerka [[Tereza Mej]] opisala je incident kao „zastrašujući teroristički napad” i rekla da su „njene misli sa svim onima koji su pogođeni ovim bolesnim činom nasilja”. Takođe je objavljeno da će ministar unutrašnjih poslova obaviti razgovore sa višim ekspertima za protivterorizam da bi se proverila bezbednost u britanskim džamijama posle napada.<ref name="BBC News"/> Mnogi političari i svetski lideri takođe su izrazili svoju sućut povodom napada.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/national/111321325/australian-prime-minister-horrified-by-christchurch-shootings|title=World leaders condemn Christchurch mosque terrorism attack|website=Stuff|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a322104/Dodik-izrazio-saucesce-povodom-napada-na-Zelandu.html|title=Dodik izrazio saučešće povodom terorističkog napada u Christchurchu|website=[[N1]]|accessdate=15. 3. 2019}}</ref> Kanadski premijer [[Džastin Trudo]] izrazio je „najdublje saučešće” i izjavio da „Kanada pamti previše dobro žalost koju su osećali nakon bezosećajnog napada na Islamski kulturni centar Kebeka u Stefoju koji je uzeo živote mnogo nevinih ljudi okupljenih u molitvi”, pominjući [[Pucnjava u Kebeku u gradskoj džamiji]] (2017).<ref>{{cite press release| url=https://pm.gc.ca/eng/news/2019/03/15/statement-prime-minister-terrorist-attack-two-mosques-new-zealand| title=Statement by the Prime Minister on terrorist attack on two mosques in New Zealand| publisher=Office of the Prime Minister (Canada) / PMO| date=15. 3. 2019| archiveurl=https://web.archive.org/web/20190315142857/https://pm.gc.ca/eng/news/2019/03/15/statement-prime-minister-terrorist-attack-two-mosques-new-zealand| archivedate=2019-03-15| deadurl=no| access-date=2019-03-16}}</ref> Nekoliko trenutnih i bivših političara iz SAD, uključujući predsednika [[Donald Tramp|Donalda Trampa]], bivšeg predsednika [[Barak Obama|Baraka Obamu]] i političarku kandidatkinju za predsednika [[Hilari Klinton]] izrazili su svoje saučešće stradalima, a Tramp je ponudio i pomoć Novom Zelandu.<ref>{{cite news|title=Christchurch shootings: 49 dead in New Zealand mosque attacks |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-47578798 |agency=BBC |publisher=BBC}}</ref><ref name="Live reaction to NZ mosque attack">{{cite news|title=Live reaction to NZ mosque attack |url=https://www.bbc.com/news/live/world-asia-47578860 |agency=BBC |publisher=BBC}}</ref><ref name="Live reaction to NZ mosque attack"/><ref>{{cite news|title=Dozens killed as gunman livestreams New Zealand mosque shootings |url=https://www.reuters.com/article/us-newzealand-shootout/dozens-killed-as-gunman-livestreams-new-zealand-mosque-shootings-idUSKCN1QW05Y |agency=[[Rojters|Reuters]] |publisher=Reuters |date=14. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://twitter.com/realDonaldTrump/status/1106520743855251456|title=My warmest sympathy and best wishes goes out to the people of New Zealand after the horrible massacre in the Mosques. 49 innocent people have so senselessly died, with so many more seriously injured. The U.S. stands by New Zealand for anything we can do. God bless all!|last=Trump|first=Donald J.|date=15. 3. 2019|website=@realDonaldTrump|accessdate=15. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=Security Increased at American Mosques After New Zealand Attack |url=https://www.nytimes.com/2019/03/15/us/mosque-security.html |agency=NYT |publisher=NYT |date=15. 3. 2019}}</ref> Ovo je bilo nakon što je ''[[Njujork tajms]]'' objavio da je ubica hvalio predsednika Trampa u svom manifestu.<ref>{{cite web|url=https://shareblue.com/richard-blumenthal-trump-new-zealand-terror-attack/?fbclid=IwAR2ujT1H_P7ixrGK3WZy4voIVuWo1w3FvMBjBAteIvvDfiyfTV8MCzdMjog|title=Senator slams Trump for influencing anti-Muslim terror attack|last=Martin|first=Dan Desai|date=15. 3. 2019|accessdate=15. 3. 2019|publisher=Share Blue}}{{Dead link|date=April 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Švedski jutjuber [[PewDiePie]] (Pju-daj-paj) tvitovao je „Upravo sam čuo vesti o užasavajućim izvešćima iz novozelandskog Krajstčerča. Osećam se apsolutno zgađenim što je ova osoba izustila moje ime. Moje srce i misli su sa žrtvama, porodicama i svakime pogođenim ovom tragedijom.” kao odgovor na poziv napadača Brentona Taranta za gledaoce da „zaprate Pju-daj-paja” tokom njegovog lajvstrima pre izvršenja napada; ovo je referenca na trenutni sukob pratilaca Pju-daj-paj protiv Ti-sirisa.<ref>{{cite news|last=Paton |first=Callum |title=PewDiePie 'Sickened' by New Zealand Mosque Shooter Telling Worshippers to Follow Him Before Opening Fire |url=https://www.newsweek.com/pewdiepie-sickened-new-zealand-mosque-shooter-telling-worshippers-follow-him-1364126 |work=Newsweek |date=15. 3. 2019 |accessdate=15. 3. 2019}}</ref> == Reference na 4Chan == Tarantove onlajn izjave su bile motivisane uobičajenim mimovima 4chan: * Manifest počinje poemom u stilu uspavanke gde se ’laku noć’ često pominje. Ovo je referenca na Gudnajt treds.<ref>{{cite web|title=Goodnight 4chan Threads| url=https://knowyourmeme.com/memes/goodnight-4chan-threads}}</ref> * Video pucnjave u džamiji počinje tako što Tarant sluša [[srpski nacionalizam|srpsku nacionalističku]] pesmu. Srpski nacionalistički disko postao je mim zbog slabe produkcije i apsurdnog sadržaja.<ref>{{cite web|title=Serbia Strong / Remove Kebab|url=https://knowyourmeme.com/memes/serbia-strong-remove-kebab}}</ref> == Povezano == * [[Islam na Novom Zelandu]] * [[Napad na redakciju lista Šarli ebdo|Napad na redakciju lista ''Šarli ebdo'']] * [[Pucnjava na ostrvu Utoja]] * [[Pucnjava u Severnom Holivudu]] * [[Terorizam desnog krila]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Christchurch mosque shootings}} * [https://www.documentcloud.org/documents/5770516-The-Great-Replacement-New-Zealand-Shooter.html Manifest o „Velikom zamenjivanju”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190316003942/https://www.documentcloud.org/documents/5770516-The-Great-Replacement-New-Zealand-Shooter.html |date=2019-03-16 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:2019.]] [[Kategorija:Teroristički napadi na Novom Zelandu|Christchurch]] [[Kategorija:Islamofobija]] lxwmslzpwjtrw9fyk0jvjbua7099phr 0 4634886 42651898 42651730 2026-07-08T15:11:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651898 wikitext text/x-wiki Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Zavidovići]] se nalaze sljedeći spomenici:<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> * [[Manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozući]], graditeljska cjelina, * [[Stara džamija u naselju Rujnica]], graditeljska cjelina, * [[Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima]], graditeljska cjelina.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=108 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Zavidovići) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=13. 12. 2023 |archive-date=2024-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240603172535/http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=108 }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Zavidovićima| ]] geheevcw6vsc12lyls8j0yh1neip9hu 0 4634887 42651896 42651750 2026-07-08T15:09:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651896 wikitext text/x-wiki [[File:Logor Kruscica 3.jpg|mini|desno|Spomen ploča u logoru Kruščica]] Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Vitez (grad)|Vitez]] se nalaze sljedeći spomenici:<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> * [[Koncentracioni logor Kruščica|Memorijalni kompleks Crna kuća – spomenik žrtvama fašističkog terora u Kruščici]], istorijsko područje.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=141 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Vitez) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=19. 5. 2024 |archive-date=2024-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240603172830/http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=141 }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Vitezu| ]] qlfphqn669loxbr4xc69wxz85f6qsvr 0 4637235 42651900 42651728 2026-07-08T15:12:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651900 wikitext text/x-wiki [[File:Kula grad Zvornik 210 (63).jpg|mini|desno|Stari grad Zvornik]] Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Zvornik]] se nalaze sljedeći spomenici: * [[Hadžibegova kuća u Zvorniku]] (kuća Ljubović Hasanbega), stambena graditeljska cjelina, * [[Stari grad Zvornik]], graditeljska cjelina, * [[Jevrejsko groblje u Zvorniku|Jevrejsko groblje na lokalitetu Meterizi]], graditeljska cjelina<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=17 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Zvornik) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=24. 12. 2020 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305023743/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=17 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Zvorniku| ]] 5u337wx3l404g2a6r4pilmpia42u2b2 0 4645867 42651939 40930348 2026-07-08T17:58:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651939 wikitext text/x-wiki {{vojna osoba |ime= Neil Ritchie |slika=Neil_Ritchie.jpg |opis = Ritchiev [[portret]] |veličina = 250px |datum rođenja = [[29. jul]] [[1897]]. |mjesto rođenja =[[Aldershot]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |datum smrti =[[11. decembar]] [[1983]]. |mjesto smrti = [[Toronto]], [[Kanada]] |nacionalnost = [[Englezi|Englez]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[General-potpukovnik]] |ratovi=[[Prvi svjetski rat]]<br/>[[Drugi svjetski rat]] |bitke= [[Arapska pobuna u Palestini (1936–1939)|Arapska pobuna u Palestini]]<br/>[[Severnoafrička kampanja|Sjevernoafrička kampanja]] |vojska =[[British Army|Britanska Armija]] |rod = [[Pješadija]] |jedinice = |komandirao = |nagrade = }} '''Neil Ritchie''' ([[Gvajana|Britanska Gvajana]], [[29. jul]] [[1897]]. - [[Toronto]], [[Kanada]], [[11. decembar]] [[1983]].) bio je [[general-potpukovnik]] [[British Army|Britanske Armije]], koji se borio u [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Ostao je zapamćen kao [[komandant]] [[British Army|Britanske 8 armije]] za vrijeme [[Bitka kod Gazale|Bitke kod Gazale]], koja je završila gubitkom [[Tobruk]]a, što je toliko razljutilo [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] da je to nazvao ''sramotom'''.<ref name=brita/> == Biografija == Nakon [[Obrazovanje|školovanja]] u [[koledž]]u Lancing ([[West Sussex]]) i [[Kraljevska vojna akademija Sandhurst|Kraljevskoj vojnoj akademiji]] ([[Sandhurst, Berkshire|Sandhurst]]), od [[1914]]. služi u Kraljevskom škotskom [[Pješadija|pješadijskom]] [[puk]]u, koji je te iste godine poslan na [[front]] u [[Francuska|Francusku]], gdje je i ranjen [[1915]]. Nakon tog je njegova jedinica premještena u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] gdje se borio od [[1916]]. do [[1917]].,a od [[1918]]. u [[Palestina|Palestinu]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.unithistories.com/officers/Army_officers_R02.html |title = ''British Army Officers 1939-1945'' |publisher=British Army officer histories |language =engleski |accessdate =6.12. 2019}}</ref> Nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1939]]. unaprijeđen je u [[Vojni čin|čin]] [[brigadir]]a. Te iste godine poslan je u [[Francuska|Francusku]] sa [[British Army|britanskim]] ekspedicijskim snagama gdje je obavljao dužnost načelnika general[[štab]]a [[general]]a [[Alan Brooke|Alana Brooka]].<ref name=brita/> Nakon egzodusa u [[Dunkerque|Dunkerqueu]] Ritchie je premješten u [[štab]] [[general]]a [[Claude Auchinleck|Claude Auchinlecka]]. Kad je u [[jul]]u [[1941]]. [[Claude Auchinleck|Auchinleck]] postavljen za [[komandant]]a [[British Army|britanskih]] snaga za [[Bliski Istok]], on je u [[novembar|novembru]] [[1941]]. postavio Ritchia za [[komandant]]a [[British Army|Britanske 8 armije]], usprkos negodovanju mnogih koji nisu odobravali tu odluku, jer on nije [[komandant|komandirao]] nekom većom jedinicom od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name=brita/> [[British Army|Britanska 8 armija]] je [[18. novembar|18. novembra]] [[1941]]. pokrenula [[Operacija Crusader|Operaciju Crusader]], ta [[ofenziva]] zaustavila [[Erwin Rommel|Rommelovu]] [[Opsada Tobruka|Opsadu Tobruka]] tako da su u [[januar]]u [[1942]]. [[British Army|britanske]] jedinice natjerale [[Afrički korpus]] na povlačenje daleko na [[zapad]].<ref name=brita/> Između [[januar]]a i [[maj]]a [[1942]]. nastupio je zastoj na [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkom]] [[front]]u, pa su obje strane dobile priliku da se reorganiziraju. Međutim nedostatak agresivne [[vojna kampanja|vojne kampanje]] razljutio je [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], pa je on dao [[Claude Auchinleck|Auchinlecku]] da bira - ili će napasti ili dati [[ostavka|ostavku]], To je zapravo bio [[ultimatum]], pa je [[Claude Auchinleck|Auchinleck]] obećao da će napasti u [[jun]]u.<ref name=brita/> Pretekao ga je [[Erwin Rommel|Rommel]] koji je [[26. maj]]a [[1942]]. pokrenuo [[ofenziva|ofenzivu]] na [[British Army|britanske]] položaje i tako započeo [[Bitka kod Gazale|Bitku kod Gazale]].<ref name=brita/> [[Claude Auchinleck|Auchinleck]] je Ritchiju naredio da zaustavi [[Erwin Rommel|Rommelovu]] [[ofenziva|ofenzivu]], on je prvu liniju obrane postavio kod [[Gazala]]. Na [[papir]]u je je to izgledalo moćno i dobro postavljeno, sa pretpostavkom da će napad biti usmjeren prema [[sjever]]u i [[obala|obalnoj]] cesti. [[Erwin Rommel|Rommel]] je doista navalio na [[sjever]] (slabijim snagama), ali je glavni napad riskantno usmjerio na [[jug]].<ref name=brita/> Ritchie je što se tiče snaga bio jači od [[Erwin Rommel|Rommela]], on je imao 100.000 [[vojnik]]a, a Rommel 90.000, 849 [[tenk]]ova a njegov protivnik 560, jedino u čemu je Rommel bio jači bili su bolji [[avion]]i. Najveća je razlika bila u korištenim [[Vojna taktika|taktikama]] - [[Erwin Rommel|Rommel]] je za razliku od Ritchija svoje [[tenk]]ove koristio koncentirajući ih u snažne klinove, koji su lomili britanske položaje. Na taj način je [[12. jun]]a potpuno razbio dvije [[British Army|britanske]] [[oklop]]ne [[brigada|brigade]] uništivši ih unakrsnom vatrom. Ritchie je ostao sa samo jednom oklopnom brigadom, pa je [[14. jun]]a naredio da se [[Gazala]] napusti i povukao se sa samo 100 preostalih [[tenk]]ova.<ref name=brita/> Zbog tog poraza je smjenjen, a nakon perioda na ledu ponovno je vraćen u borbu u [[jun]]u [[1944]]. u [[Bitka za Normandiju|Bitku za Normandiju]] da kao [[general-potpukovnik]] [[komandant|komandira]] [[British Army|12 korpusom]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] jedno kratko vrijeme proveo je u [[škotska|škotskim]] jedinicama sve do [[1947]]. kad je postavljen za [[komandant]]a [[British Army|britanskih]] snaga na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]] do [[penzija|penzioniranja]].<ref name=brita>{{cite web |url=https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/military-commanders-of-world-war-two/neil-ritchie/ |title=''Neil Ritchie'' |publisher=History Learning |language=engleski |accessdate=6.12. 2019 |archive-date=2019-12-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211010835/https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/military-commanders-of-world-war-two/neil-ritchie/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/military-commanders-of-world-war-two/neil-ritchie/ ''Neil Ritchie'' (na portalu History Learning)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191211010835/https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/military-commanders-of-world-war-two/neil-ritchie/ |date=2019-12-11 }} {{en icon}} {{Lifetime|1897|1983|Neil Ritchie}} [[Kategorija:Britanski oficiri‎]] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva]] mihioiholvt2kk7zusek99rekev5ffa 0 4664504 42651901 42651727 2026-07-08T15:14:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651901 wikitext text/x-wiki Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine]] za grad [[Živinice]] se nalaze slijedeći spomenici: * [[Drvena džamija u Priluku|Drvena džamija u selu Priluk]] (prirodno-graditeljska cjelina), * [[Nekropola stećaka Jasik|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici]] (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page= |url-status=dead }}</ref><ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Živinicama| ]] k3dw2cjtm61ykxtfoa5gh1myr21qwft 0 4665759 42652065 42607360 2026-07-09T00:36:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652065 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Nowy Dwór Mazowiecki | ime_genitiv =Nowog Dwóra Mazowieckog | izvorno_ime = | slika_panorama =NDM-1.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Kolaž]] atrakcija | slika_lokacijska_karta_država =Poljska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Nowog Dwóra Mazowieckog u Poljskoj | nadimak = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =26 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =41 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Poljska}} | lokacija1_ime =[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]] | lokacija1_info =[[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] | lokacija2_ime =Grad s pravom [[povjat]]a | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnivanje | utemeljenje_datum =[[1294]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe=Jacek Kowalski | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=28.21 [[km²]]<ref name=city/> | visina =75<ref name=geo/> | visina_izvor= | visina_max = | visina_min= | stanovništvo_godina =[[2019]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo=28,679<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =1,017 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže= | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =05-100<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Nowy Dwór Mazowiecki''' ili samo '''Nowy Dwór''' je [[grad]] od 28,679 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/poland/mazowieckie/ | title =''Poland: Mazowieckie'' | accessdate =6.04. 2021. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[Poljska|Poljske]] u [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjeckom vojvodstvu]]. == Geografija == Nowy Dwór leži udaljen 34 [[km]] [[sjeverozapad]]no od centra [[Varšava|Varšave]]. Grad se prostire iznad [[ušće|ušća]] [[rijeka|rijeke]] [[Narew]] u [[Visla|Vislu]].<ref name=geo>{{cite web |url =https://www.nowydwormaz.pl/53,polozenie-i-dojazd |title =Położenie i dojazd |publisher =Nowy Dwór Mazowiecki |language =poljski |accessdate =6.04. 2021 |archive-date =2021-04-20 |archive-url =https://web.archive.org/web/20210420230805/https://www.nowydwormaz.pl/53,polozenie-i-dojazd |url-status =dead }}</ref> Od [[2012]]. grad ima i ''[[Aerodrom]] Varšava - Modlin'', koji je izgrađen prvensteno za niskotarifni [[Ryanair]], danas se iz njega može odletjeti u desetak evropskih gradova.<ref name=air>{{cite web |url =https://en.modlinairport.pl/ |title =Warsaw Modlin Airport |publisher =Nowy Dwór Mazowiecki |language =engleski |accessdate =6.04. 2021 |archive-date =2021-04-21 |archive-url =https://web.archive.org/web/20210421004957/https://en.modlinairport.pl/ |dead-url =yes }}</ref> [[datoteka:Modlin_spichlerz.jpg|thumb|left|240px|[[Ušće]] [[Narew]]a u [[Visla|Vislu]]]] == Historija == Nowy Dwór je najvjerojatnije osnovan prije [[1233]]. godine, a njegov osnivač bio je [[vojvoda]] [[Konrad Mazovski]].<ref name=brit/> Prvi put je [[dokument]]iran [[1294]]., za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] navođen je pod raznim imenima; [[1355]]. kao ''Nowidwor circa fluvium Narew'' (Novi Dvor nad rijekom Narew), ili kao ''Nova Curia'', Nova Aula, a kasnije i kao ''Novidwor'', ''Nouidwor'', ''Nowodwor''. [[Gradska prava]] dobio je [[1374]]. od [[Mazovija|mazovijskog]] [[vojvoda|vojvode]] Zemovita III, za vladavine [[ugarska|ugarskog]] [[kralj]]a [[Ludovik I. Veliki|Ludovika I. Velikog]].<ref name=brit/> Dvjesto godina kasnije - [[1544]]. novodvorska [[gradska prava]] je obnovio [[kralj]] [[Sigismund I Stari]].<ref name=brit/> Nakon tog perioda Nowy Dwór je često mijenjao vlasnike, pa je vremenom osiromašio. Nakon [[Švedsko-poljski ratovi|švedske invazije]] Nowy Dwór je spao na rang [[selo|sela]] Posljednji [[kralj]] [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]] [[Stanislav II|Stanislav Poniatovski]] obnovio je [[gradska prava]] [[1782]].<ref name=brit/> Nakon [[Podjela Poljske#Treća Podjela Poljske|Treće Podjele Poljske]] Nowy Dwór je podpao pod [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]]. Nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] [[1815]]. grad je pripao [[Rusko Carstvo|proruskoj]] [[Kongresna Poljska|Kongresnoj Poljskoj]] pa je nastupio period oživljavanja grada. [[fortifikacija|Utvrda]] Modlin na [[ušće|ušću]] [[Narew]]a u [[Visla|Vislu]], koju je podigao [[Napoleon Bonaparte]] je dograđena, obnovljeni su [[sajam|sajmovi]], a nakon izgradnje [[željeznica|željeznice]] proradile su i prve [[tvornica|tvornice]]. Istovremeno su grad mučile i brojne [[poplava|poplave]]; [[1813]]., [[1844]]., [[1876]]. i [[1888]]. ali i [[požar]] [[1888]].<ref name=brit/> Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na samom početku [[Okupacija Poljske (1939–1945)|Njemačke okupacije Poljske]] grad je prezvan u ''Neuhof'', a [[1942]]. u ''Bugmünde''.<ref name=brit/> [[Crvena armija]] oslobodila je Nowy Dwór u [[januar]] [[1945]]. Posljednja [[poplava]] dogodila se u [[mart]]u [[1962]]., iste godine kad je dovršen [[nasip]]a na rijeci [[Narew]], nasip na [[Visla|Visli]] dovršen je [[1975]]. Od [[1952]]. Nowy Dwór je [[državna uprava|administrativni]] centar vlastitog [[povjat]]a. Nakon [[reforma|reforme]] [[1975]]. to više nije bio, ali je nakon reforme provedene [[1999]]. opet centar povjata.<ref name=brit>{{cite web |url =https://www.nowydwormaz.pl/55,historia-miasta |title =Historia Miasta |publisher =Nowy Dwór Mazowiecki |language =poljski |accessdate =6.04. 2021 |archive-date =2021-04-15 |archive-url =https://web.archive.org/web/20210415090713/https://nowydwormaz.pl/55,historia-miasta |url-status =dead }}</ref> == Pobratimski gradovi == Nowy Dwór Mazowiecki ima [[ugovor]]e o partnerstvu sa slijedećim gradovima;<ref name=par>{{cite web |url =https://www.nowydwormaz.pl/13,wspolpraca-zagraniczna |title =Współpraca zagraniczna |publisher =Nowy Dwór Mazowiecki |language =poljski |accessdate =6.04. 2021 |archive-date =2024-07-21 |archive-url =https://web.archive.org/web/20240721032545/https://www.nowydwormaz.pl/13,wspolpraca-zagraniczna |url-status =dead }}</ref> * {{flagicon|Njemačka}} [[Niederorschel]], [[Njemačka]] ([[1997]].) * {{flagicon|Litva}} [[Elektrenai]], [[Litva]] ([[2005]].) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nowy Dwór Mazowiecki}} * [https://www.nowydwormaz.pl/ ''Nowy Dwór Mazowiecki'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251212065121/https://www.nowydwormaz.pl/ |date=2025-12-12 }} {{pl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Varšava]] av20xraeykm8pxowtnqaviwgqxp51om 0 4668009 42651852 41913733 2026-07-08T14:01:33Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Gerard Moreno | slika = UEFA EURO qualifiers Sweden vs Spain 20191015 138 (cropped).jpg | punoime = Gerard Moreno Balagueró | nadimak = | datumrođenja = [[7. travnja]] [[1992.]] | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Santa Perpètua de Mogoda]], [[Španjolska]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.80 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | brojnadresu = 7 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | nastupi(golovi)1 = 40 (10) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)2 = 31 (11) | godine3 = 2015 – 2018 | klubovi3 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] | nastupi(golovi)3 = 107 (36) | godine4 = 2018 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villareal CF|Villareal]] | nastupi(golovi)4 = 103 (49) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (5) | nacionalnegodine2 = 2014 – | nacionalneekipe2 = {{flagicon|Katalonija}} [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (1) | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.6.2021 | zadnjiuređajrep = }} '''Gerard Moreno Balagueró''' ([[Santa Perpètua de Mogoda]], [[7. travnja]] [[1992.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača. Od [[2018.]] godine član je [[Villareal CF|Villareala]], s kojim je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] [[2021.]] godine; iste godine bio je i najbolji strijelac natjecanja sa sedam golova. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2019.]] godine, a bio je dio momčadi koja je nastupila na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine. Nastupao je i za [[Nogometna reprezentacija Katalonije|reprezentaciju Katalonije]]. == Vanjske veze == *{{NFT player|75817}} {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1992||Moreno, Gerard}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Katalonci]] [[Kategorija:Fudbaleri Espanyola]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] mmo2fo2wbsligsacmyqdpt3d7qqdj02 0 4668089 42651869 41876846 2026-07-08T14:06:40Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pablo Sarabia | slika = 2019-07-17 SG Dynamo Dresden vs. Paris Saint-Germain by Sandro Halank–017 (cropped).jpg | punoime = Pablo Sarabia García | nadimak = | datumrođenja = [[11. svibnja]] [[1992.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]] | visina = 1.77 m | pozicija = ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2010 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | nastupi(golovi)1 = 0 (0) | godine2 = 2011 – 2016 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)2 = 131 (10) | godine3 = 2016 – 2019 | klubovi3 = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | nastupi(golovi)3 = 101 (26) | godine4 = 2019 – | klubovi4 = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)4 = 48 (10) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 7 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 23.6.2021 | zadnjiuređajrep = }} '''Pablo Sarabia García''' ({{IPA-es|ˈpaβlo saˈɾaβja ɣaɾˈθi.a}}; [[Madrid]], [[11. svibnja]] [[1992.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao ofenzivni vezni, mada može igrati i kao desno krilo. Od [[2019.]] godine član je [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]]. Nakon jedne sezone u prvoj momčadi [[Real Madrid]]a, Sarabia je igrao u [[Getafe CF|Getafeu]] i [[Sevilla FC|Sevilli]], za koje je odigrao ukupno 232 utakmice i postigao 36 golova u periodu od osam sezona. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupao je još od mlađih uzrasta, a za seniorsku momčad debitirao je [[2019.]] godine te je sudjelovao na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine. == Vanjske veze == *{{BDFutbol|200435}} *{{NFT player|75273}} *{{FIFA player|313416}} {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1992||Sarabia, Pablo}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Seville]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] 1n5qrz55ywowuff0esbyn0ryh34j2mp 0 4668189 42651823 42636454 2026-07-08T13:20:11Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Denis Zakaria | slika = | punoime = {{nowrap|Denis Lemi Zakaria Lako Lado}} | nadimak = | datumrođenja = [[20. studenog]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Ženeva]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|Monako}} [[AS Monaco|Monaco]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Servette FC|Servette]] | nastupi(golovi)1 = 6 (2) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 50 (2) | godine3 = 2017 – 2022 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]]}} | nastupi(golovi)3 = 125 (11) | godine4 = 2022 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 11 (1) | godine5 = 2022 – 2023 | klubovi5 = → {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)5 = 7 (0) | godine6 = 2023 – | klubovi6 = {{flagicon|Monako|size=16px}} [[AS Monaco|Monaco]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 49 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.8.2023 | zadnjiuređajrep = }} '''Denis Lemi Zakaria Lako Lado''' ([[Ženeva]], [[20. studenog]] [[1996.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2023.]] godine igra za [[AS Monaco|Monaco]]. Za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]] debitirao je [[2016.]] godine, sudjelujući na nekoliko međunarodnih natjecanja. Na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine postigao je autogol u utakmici četvrtfinala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], što je bio jubilarni, deseti autogol na turniru, čime je ujedno oboren i rekord natjecanja, s obzirom da je time Euro 2020. godine imao više postignutih autogolova nego što ih je postignuto na svim prijašnjim izdanjima turnira zajedno. Zakarijin otac je [[Sudanci|Sudanac]], a majka [[DR Kongo|Kongoanka]]. == Vanjske veze == *{{NFT player|pid=64424}} *{{Soccerway|denis-lemi-zakaria-lako-lado/389723}} {{Sastav Švicarska 2016 EP}} {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Zakaria, Denis}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Monaca]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] 4s4kk1tndyg6dz8m1vjzr2wo5a15am8 0 4669597 42651822 41876577 2026-07-08T13:20:00Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651822 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernd Nickel | slika = | puno ime = | visina = 170 cm | nadimak = | datum rođenja = [[15. ožujka]] [[1949.]] | mjesto rođenja = [[Eisenroth]] | država = {{flagcountry|NJE}} | datum smrti = [[27. listopada]] [[2021.]] | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]] | mlade godine = 1957. – 1966.<br /> 1966. – 1967. | juniorski klubovi = [[SV Eisemroth]]<br /> [[Eintracht Frankfurt]] <br /> | godina = 1968. – 1983.<br /> 1983. – 1984. | profesionalni klubovi = [[Eintracht Frankfurt]]<br /> [[BSC Young Boys]]<br /> | nastupi(golovi) = {{0}}426 {{0}}{{0}}(141)<br /> {{0}}{{0}}20{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}(9)<br /> | godine u reprezentaciji = 1974. | reprezentacija = {{NogRep|NJE}}<br /> | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | medalje = }} '''Bernd Nickel''' ([[Eisenroth]], [[SR Njemačka]] * [[15. ožujka]] [[1949]]; † [[27. listopada]] [[2021.]]) bivši je njemački [[Nogomet|nogometaš]] koji je od [[1968.]] do [[1982.|1983.]] igrao za [[Eintracht Frankfurt]] u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligi]], a završnu sezonu (1983. do [[1984.]]) svoje karijere odigrao je kod [[BSC Young Boys|BSC Young Boysa]]. Kao vežnjak još uvijek drži rekord s najviše golova u Bundesligi i jedan posebni: Sa sva četiri [[Kut|kuta]] nogometskog terena [[Waldstadion|Waldstadiona]] dao je gol s [[Udarac iz kuta|udarcem iz kuta]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=e-uAhY9SV4k''Bernd Nickel i udarce iz kuta''] U: [[YouTube]], Pristupljeno 27. listopada 2021. (njemački)</ref><ref>[https://klub.eintracht.de/news/trauer-um-bernd-nickel-136721/''Umro je Bernd Nickel''] U: eintracht.de, Pristupljeno 27. listopada 2021. (njemački)</ref> Pošto je imao snažan udarac s lijevom [[noga|nogom]] [[golman]] [[Hans Tilkowski]] mu je dao nadimak ''Dr. Hammer''.<ref>[https://11freunde.de/artikel/ich-hielt-stets-mit-vollem-risiko-drauf/598197''Intervju: Uvijek sam s punim rizikom pucao.''] U: 11Freunde.de, Pristupljeno 27. listopada 2021. (njemački)</ref> S Eintrachtom osvojio je [[1974.]], [[1975.]] i [[1981.]] [[DFB-Pokal|Njemački nogometni kup]] i [[1980.]] [[Kup UEFA]].<ref>[https://www.dfb.de/dfb-pokal/statistik/bisherige-sieger/''Svi pobjednjici njemačkog kupa''] U: dfb.de, Pristupljeno 27. listopada 2021. (njemački)</ref><ref>[https://de.uefa.com/uefaeuropaleague/match/66511--frankfurt-vs-monchengladbach/''frankfurt-vs-monchengladbach''] U: uefa.com, Pristupljeno 27. listopada 2021. (njemački)</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1949|2021|Nickel, Bernd}} [[Kategorija:Njemački fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Eintracht Frankfurta]] [[Kategorija:Njemački olimpijci]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] 01v81zciekdfbr43e1z1026yif8f0fv 0 4674963 42651851 42582631 2026-07-08T14:01:13Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marco Asensio | slika = Marco Asensio 2018.jpg | punoime = Marco Asensio Willemsen | nadimak = | datumrođenja = [[21. siječnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Palma de Mallorca]], [[Španjolska]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = Španija | visina = 1.75 m | pozicija = krilo, ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | brojnadresu = 21 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)1 = 37 (4) | godine2 = 2014 – 2023 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 191 (37) | godine3 = 2014 – 2015 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)3 = 19 (3) | godine4 = 2015 – 2016 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] | nastupi(golovi)4 = 34 (4) | godine5 = 2023 – 2025 | klubovi5 = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)5 = 31 (6) | godine6 = 2025 | klubovi6 = → {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | nastupi(golovi)6 = 13 (3) | godine7 = 2025 – | klubovi7 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)7 = 0 (0) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 38 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 2.9.2025 | zadnjiuređajrep = }} '''Marco Asensio Willemsen''' ({{IPA-es|ˈmaɾko aˈsensjo}}; [[Palma de Mallorca]], [[21. siječnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo ili ofenzivni vezni. Nakon što je započeo profesionalnu karijeru u [[RCD Mallorca|Mallorci]], Asensio je prešao u [[Real Madrid]], gdje je igrao do [[2023.]] godine. Za [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2016.]] godine te je sudjelovao na nekoliko međunarodnih natjecanja. Od [[2025.]] član je [[Fenerbahçe SK (fudbalski klub)|Fenerbahçea]]. {{Sastav Španija 2020 OI fudbal}} {{Sastav Španija 2018 SP}} {{Sastav Španija 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Asensio, Marco}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Espanyola]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Fudbaleri Aston Ville]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Španski olimpijci]] [[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] 8zb3smmeho0foktom0p90ba0lbmoahp 0 4676860 42651834 42585753 2026-07-08T13:33:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Pereira, Kolumbija]] na [[Pereira (Kolumbija)]] 42585753 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Pereira | ime_genitiv =Pereire | izvorno_ime = | slika_panorama =Skyline_Pereira.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Pereira na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1863]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =4 | širina-minute=48 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =75 | dužina-minute=41 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Risaralda (departman)|Risaralda]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Martín Sánchez Valencia | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =608,2 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=32.89 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =1,411 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=385,838<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =11,731 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=477,027<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =784,4 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Pereira''' je [[općina]] od 477,027 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 385,838 [[Stanovništvo|stan.]] u sredini [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Risaralda (departman)|Departmanu Risaralda]] čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/risaralda/66001__pereira/ | title =''Pereira Municipality in Colombia'' | accessdate =30.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Pereira se prostire u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka|rijeke]] [[Otún (rijeka)|Otún]], među [[planina]]ma [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Centralnih Kolumbijskih Kordiljera]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1,411 metara [[metar]]a.<ref name=asco/> Od [[Manizales]]a je udaljen 53 [[km]] [[jugozapad]]no. Njegov [[strateški|strateški centralni položaj u regije [[kave]] učinio ga je svjetski poznatim.<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/pereira/ | title =''Historia Pereira'' | accessdate =28.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[UNESCO]] ga je [[2011]]. uvrstio kao kolektivni lokalitet pod imenom [[Kolumbijski kultivirani krajolici kave]] na [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Listu mjesta svjetske baštine u Americi]].<ref name=pas>{{cite web | url =http://paisajeculturalcafetero.org.co/contenido/zonas-que-integran-el-pcc | title =''Esencia - Seis zonas'' | accessdate =30.12. 2022. | language =španjolski | publisher =Paisaje Cultural Cafetero | archive-date =2022-12-31 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221231181554/http://paisajeculturalcafetero.org.co/contenido/zonas-que-integran-el-pcc | dead-url =yes }}</ref> == Historija == Mjesto su osnovali [[kolonizacija|kolonisti]] iz tadašnje provincije [[Cauca (departman)|Cauca]] - [[1863]]. pod imenom Kartaga, na ruševinama prve napuštene [[Špansko Carstvo|španjolske]] [[Cartago, Valle del Cauca|Stare Kartage]]. Kasnije mu je ime promjenjeno u čast [[političar]]a Francisca Pereire Martíneza.<ref name=his/> Pereira je ispočetka administrativno pripadala [[Cauca (departman)|Caucu]], ali je nakon formiranja [[Caldas|Departmana Caldas]] [[1905]]. pripala njemu. Između [[1905]]-[[1950]]. grad je ubrzano rastao dolaskom brojnih stanovnika, zahvaljujući velikoj potražnji za [[kava|kavom]], jer je Pereira postala jedna od prijestolnica tog crnog zlata.<ref name=his/> U tom periodu izrastao je u velik grad sa [[tramvaj]]em, [[aerodrom]]om, [[novine|novinama]], povezan [[željeznica|željeznicom]] i dobrim [[cesta]]ma sa svim važnijim gradovima, pa su ga nazvali ''Grad čudo'' (Ciudad Prodigio).<ref name=his/> Od [[1958]]. je i [[univerzitet]]ski grad, tad je osnovan Tehnološki univerzitet Pereira.<ref name=brit/> Kad je [[1967]]. osnovan Departman Risaralda, Pereira je postala njegova [[glavni grad|prijestolnica]]. Do [[1985]]. se proširila daleko izvan svojih dojučerašnjih [[predgrađe|predgrađa]], izgradnjom Olimpiskog sela i brojnih novih [[kvart]]ova.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.pereira.gov.co/publicaciones/16/historia/ | title =''Historia'' | accessdate =30.12.2022. | language=španjolski | publisher=Gobierno de la Ciudad Pereira}}</ref> == Privreda== Današnja Pereira je prvenstveno centar za [[trgovina|trgovinu]] [[kava|kavom]] i [[stoka|stokom]]. Od [[industrija|industrije]] ima [[tvornica|pogone]] [[laka industrija|lake industrije]], ([[tekstil]]).<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Pereira | title =''Pereira, Colombia'' | accessdate =28.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pereira}} * [http://www.pereira.gov.co/ ''Gobierno de la Ciudad Pereira'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} {{Svjetska baština u Kolumbiji}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] 93zd8e4maqsnzcieh5kvh45mjb792cj 0 4690250 42651806 42581725 2026-07-08T12:27:52Z Edgar Allan Poe 29250 42651806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 900020 | tekst = EFBF04 | border = 006600 | ime = {{flagicon|Portugal}} Portugal | logo = Logo_FPF_2024.svg | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#008000}} {{color box|#f92c00}} | nadimci = A Seleção das Quinas, Lusos | stadion = [[Estádio Nacional]], [[Oeiras (Portugal)|Oeiras]] | FIFA = {{increase}} 6. | izbornik = {{flagicon|Portugal}} [[Roberto Martínez]] | nastupi = [[Cristiano Ronaldo]] (207) | golovi = [[Cristiano Ronaldo]] (130) | utakmica = | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|POR}} Portugal 9:0 [[Fudbalski savez Luksemburga|Luksemburg]] {{flagicon|LUX}}<br><small>([[Almancil]]; [[11. septembra]] [[2023.]])</small> | poraz = {{flagicon|POR}} Portugal 0:10 [[Fudbalski savez Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Lisabon]]; [[25. maja]] [[1947.]])</small> | SP = Treće mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Prvaci ([[UEFA Euro 2016|2016.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treće mjesto ([[FIFA Kup konfederacija 2017|2017.]]) | OI = | domaći = | pattern_la1 = _por24h | pattern_b1 = _por24h | pattern_ra1 = _por24h | pattern_sh1 = _por24h | pattern_so1 = _por24h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 008000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 =_por24a | pattern_b2 =_por24a | pattern_ra2 =_por24a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = D7E9F6 }} '''Fudbalska reprezentacija Portugala''' je reprezentacija [[Portugal]]a i predstavlja zemlju na međunarodnim fudbalskim natjecanjima. Njome upravlja [[Fudbalski savez Portugala|Portugalski fudbalski savez]]. Reprezentacija Portugala smatra se timom sa latinskim fudbalom, sličnim onom koji predstavljaju Španjolska, Brazil ili Argentina, koji se temelji na posjedu lopte, kreativnosti, vještini i individualnoj spontanosti, nauštrb fizičkog tena ili taktičke krutosti. Tradicionalno, najveći rival je španjolska reprezentacija. Za portugalsku reprezentaciju igrali su neki istaknuti fudbaleri kao što su [[Fernando Peyroteo]], [[José Travassos]], [[Matateu]], [[Germano (fudbaler)|Germano]], [[Mario Coluna]], [[José Augusto]], [[António Simões]], [[José Águas]], [[Eusébio]], [[Vicente Lucas]], [[Vítor Damas]], [[Manuel Bento]], [[Torres]], [[Fernando Chalana]], [[Fernando Gomes]], [[Carlos Manuel]], [[Humberto Coelho]], [[Paulo Futre]], [[Paulo Sousa]], [[Luís Figo]], [[Vítor Baía]], [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]], [[Nuno Gomes]], [[Rui Costa]], [[João Pinto]], [[Deco (fudbaler)|Deco]], [[Ricardo Carvalho]], [[Nani]], [[Ricardo Quaresma]], [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Bruno Fernandes]] i [[Bernardo Silva]]. == Historija == Momčad je službeno debitirala 18. decembra 1921. protiv [[Fudbalski savez Španije|Španije]], utakmica koja je završila 3:1 u korist Španjolaca. Prvu pobjedu ostvarili su 18. juna 1925. protiv Italije rezultatom 1:0. Portugalski debi u završnoj fazi velikog natjecanja dogodio se 1966. godine, gdje je ''Seleção das Quinas'' stigla do polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|FIFA Svjetskog kupa 1966.]], gdje su bili poraženi od strane domaćina i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Engleske|Engleske]]. Portugal je turnir završio na trećem mjestu, nakon što je pobijedio [[Fudbalski savez Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]. Portugal je prvi put stigao do završne faze [[UEFA Euro 1984.|Europskog prvenstva 1984. godine]], stigavši ​​do polufinala i izgubivši od domaćina turnira i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Francuske|Francuske]]. Nekoliko desetljeća portugalski tim nije bio dio skupine timova koji su bili kandidati za osvajanje naslova. Međutim, tim je evoluirao, stalno prisutan u gotovo svim završnim fazama velikih turnira od početka 21. stoljeća nadalje, kao rezultat prisutnosti u timu nekoliko igrača svjetske klase (uključujući dva ''Ballon d'Ora''), koji redovito predstavljaju glavne europske klubove. Prvi veliki naslov portugalska momčad osvojila je [[UEFA Euro 2016.|2016. godine]], kada su Portugalci pobijedili u finalu Europskog prvenstva protiv domaćina Francuske, nakon Éderovog pogodka u produžecima. Tri godine kasnije, Portugal je osvojio prvo izdanje UEFA Lige nacija, nakon što je igrao u finalu natjecanja protiv [[Fudbalski savez Nizozemske|Nizozemske]] na Estádio do Dragão. Do 2016. njihov najbolji učinak na velikim turnirima bilo je sudjelovanje u finalu [[UEFA Euro 2004.|Eura 2004.]], natjecanju u kojem su bili domaćini i koje su izgubili od [[Fudbalski savez Grčke|Grčke]]. == Aktualni kadar == ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Vodeći trener |{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]] |- |Pomoćni treneri |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Barry (fudbaler)|Anthony Barry]] <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]] |- |Treneri golmana |{{flagicon|ESP}} Iñaki Bergara <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo (footballer, born 1976)|Ricardo]] |- |Analitičar utakmica |{{flagicon|POR}} Bruno Pereira |- |Upravljač učincima |{{flagicon|WAL}} [[Richard Evans (fudbaler, 1968)|Richard Evans]] |- |Tehnički direktor |{{flagicon|POR}} [[José Couceiro]] <hr /> {{flagicon|POR}} José Guilherme |- |Sportski znanstvenik |{{flagicon|POR}} João Brito |- |Odgovoran za medije i komunikacije |{{flagicon|POR}} Marco Ferreira |- |Voditelj akademije |{{flagicon|POR}} Joaquim Milheiro |} === Igrači === {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rui Patrício]]|age={{birth date and age|df=y|1988|2|15}}|caps=108|goals=0|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[José Sá]]|age={{birth date and age|df=y|1993|1|17}}|caps=2|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Diogo Costa]]|age={{birth date and age|df=y|1999|9|19}}|caps=22|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Nélson Semedo]]|age={{birth date and age|df=y|1993|11|16}}|caps=30|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]|age={{birth date and age|df=y|1983|2|26}}|caps=137|goals=8|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR|other=dokapetan}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Rúben Dias]]|age={{birth date and age|df=y|1997|5|14}}|caps=56|goals=3|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Diogo Dalot]]|age={{birth date and age|df=y|1999|3|18}}|caps=20|goals=2|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Danilo Pereira]]|age={{birth date and age|df=y|1991|9|9}}|caps=73|goals=2|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Gonçalo Inácio]]|age={{birth date and age|df=y|2001|8|25}}|caps=9|goals=2|club=[[Sporting CP]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=19|pos=DF|name=[[Nuno Mendes (fudbaler, 2002)|Nuno Mendes]]|age={{birth date and age|df=y|2002|6|19}}|caps=23|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[João Cancelo]]|age={{birth date and age|df=y|1994|5|27}}|caps=54|goals=10|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=24|pos=DF|name=[[António Silva (fudbaler)|António Silva]]|age={{birth date and age|df=y|2003|10|30}}|caps=11|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[João Palhinha]]|age={{birth date and age|df=y|1995|7|9}}|caps=27|goals=2|club=[[Fulham F.C.|Fulham]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Bruno Fernandes]]|age={{birth date and age|df=y|1994|9|8}}|caps=67|goals=22|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Bernardo Silva]]|age={{birth date and age|df=y|1994|8|10}}|caps=89|goals=11|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[João Neves (fudbaler)|João Neves]]|age={{birth date and age|2004|9|27|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Matheus Nunes]]|age={{birth date and age|df=y|1998|8|27}}|caps=14|goals=2|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Rúben Neves]]|age={{birth date and age|df=y|1997|3|13}}|caps=47|goals=0|club=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|clubnat=KSA}} {{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Vitinha (fudbaler, 2000)|Vitinha]]|age={{birth date and age|df=y|2000|2|13}}|caps=17|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cristiano Ronaldo]]|age={{birth date and age|df=y|1985|2|5}}|caps=207|goals=130|club=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|clubnat=KSA|other=kapetan}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Gonçalo Ramos]]|age={{birth date and age|df=y|2001|6|20}}|caps=13|goals=8|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[João Félix]]|age={{birth date and age|df=y|1999|11|10}}|caps=39|goals=8|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Rafael Leão]]|age={{birth date and age|df=y|1999|6|10}}|caps=27|goals=4|club=[[AC Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Diogo Jota]]|age={{birth date and age|df=y|1996|12|4}}|caps=39|goals=14|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Pedro Neto]]|age={{birth date and age|df=y|2000|3|9}}|caps=7|goals=1|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Francisco Conceição]]|age={{birth date and age|df=y|2002|12|14}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs end}} == Statistike == ===Igrači sa najviše nastupa=== [[File:New Zealand-Portugal (38) (cropped).jpg|thumb|upright|Cristiano Ronaldo je portugalski igrač sa najviše nastupa i najbolji strijelac reprezentacije svih vremena.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center"; |- !width=20|Rang !width=150|Ime !width=50|Nastupi !width=50|Golovi !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''207''' |130 |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[João Moutinho]] |'''146''' |7 |2005–2022 |- |3 | style="text-align:left"|'''[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]''' |'''137''' |8 |2007 – danas |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''127''' |32 |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''112''' |24 |2006–2017 |- |6 | style="text-align:left"|[[Fernando Couto]] |'''110''' |8 |1990–2004 |- |7 | style="text-align:left"|'''[[Rui Patrício]]''' |'''108''' |0 |2010 – danas |- |8 | style="text-align:left"|[[Bruno Alves]] |'''96''' |11 |2007–2018 |- |9 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''94''' |26 |1993–2004 |- |rowspan="2"|10 | style="text-align:left"|[[Ricardo Carvalho]] |'''89''' |5 |2003–2016 |- | style="text-align:left"|'''[[Bernardo Silva]]''' |'''89''' |11 |2015 – danas |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !width=30|Rang !width=150|Ime !width=50|Golovi !width=50|Nastupi !width=50|Omjer !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''130''' |207 | {{#expr:130/207 round 2}} |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[Pauleta]] |'''47''' |88 | {{#expr:47/88 round 2}} |1997–2006 |- |3 | style="text-align:left"|[[Eusébio]] |'''41''' |64 | {{#expr:41/64 round 2}} |1961–1973 |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''32''' |127 | {{#expr:32/127 round 2}} |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nuno Gomes]] |'''29''' |79 | {{#expr:29/79 round 2}} |1996–2011 |- |6 | style="text-align:left"|[[Hélder Postiga]] |'''27''' |71 | {{#expr:27/71 round 2}} |2003–2014 |- |7 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''26''' |94 | {{#expr:26/94 round 2}} |1993–2004 |- |8 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''24''' |112 | {{#expr:24/112 round 2}} |2006–2017 |- |9 | style="text-align:left"|[[João Pinto]] |'''23''' |81 | {{#expr:23/81 round 2}} |1991–2002 |- |rowspan="3"|10 | style="text-align:left"|'''[[Bruno Fernandes]]''' |'''22''' |67 | {{#expr:22/67 round 2}} |2017 – danas |- | style="text-align:left"|[[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] |'''22''' |66 | {{#expr:22/66 round 2}} |1971–1984 |- | style="text-align:left"|[[Simão Sabrosa|Simão]] |'''22''' |85 | {{#expr:22/85 round 2}} |1998–2010 |} == Najpoznatiji igrači == === Vratari === * [[Vítor Baía]] * [[Rui Patrício]] * [[Manuel Bento]] * [[Américo Lopes]] === Braniči === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Bruno Alves]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * [[Ricardo Carvalho]] * [[Fernando Couto|Couto]] * [[João Cancelo|Cancelo]] * [[Dimas (fudbaler)|Dimas]] * [[António Veloso|Veloso]] * [[Hilário da Conceição|Hilário]] {{div col end}} === Vezni === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Rui Costa]] * [[Bruno Fernandes]] * [[Luís Figo]] * [[João Moutinho]] * [[Nani]] * [[Deco]] * [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] * [[Mário Coluna]] * [[Bernardo Silva]] * [[Simão Sabrosa|Simão]] * [[Flávio Conceição]] * [[Maniche]] * [[Tamanqueiro (fudbaler, 1903-1941)|Tamanqueiro]] * [[Paulo Bento]] * [[Paulo Sousa]] * [[José Luís Vidigal|Vidigal]] * [[Jaime Pacheco|Pacheco]] * [[Carlos Manuel]] * [[Diamantino Miranda|Diamantino]] * [[António Simões|Simões]] {{div col end}} === Napadač === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Cristiano Ronaldo]] * [[Eusébio]] * [[Paulo Futre]] * [[Hélder Postiga|Postiga]] * [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]] * [[Nuno Gomes]] * [[João Pinto]] * [[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] * [[Jorge Cadete|Cadete]] * [[Fernando Gomes (fudbaler, 1956-2022)|Fernando Gomes]] * [[Rui Jordão]] {{div col end}} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Portugal men's national association football team}} * [https://www.fpf.pt/pt/ Službena stranica] {{pt icon}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Evropski prvaci u fudbalu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (reprezentacije)|Portugal]] [[Kategorija:Fudbal u Portugalu| ]] 0rgbjubbmm3k7k26zabja783e70r42x 42651814 42651806 2026-07-08T13:12:37Z Inokosni organ 160059 /* Statistike */ 42651814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 900020 | tekst = EFBF04 | border = 006600 | ime = {{flagicon|Portugal}} Portugal | logo = Logo_FPF_2024.svg | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#008000}} {{color box|#f92c00}} | nadimci = A Seleção das Quinas, Lusos | stadion = [[Estádio Nacional]], [[Oeiras (Portugal)|Oeiras]] | FIFA = {{increase}} 6. | izbornik = {{flagicon|Portugal}} [[Roberto Martínez]] | nastupi = [[Cristiano Ronaldo]] (207) | golovi = [[Cristiano Ronaldo]] (130) | utakmica = | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|POR}} Portugal 9:0 [[Fudbalski savez Luksemburga|Luksemburg]] {{flagicon|LUX}}<br><small>([[Almancil]]; [[11. septembra]] [[2023.]])</small> | poraz = {{flagicon|POR}} Portugal 0:10 [[Fudbalski savez Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Lisabon]]; [[25. maja]] [[1947.]])</small> | SP = Treće mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Prvaci ([[UEFA Euro 2016|2016.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treće mjesto ([[FIFA Kup konfederacija 2017|2017.]]) | OI = | domaći = | pattern_la1 = _por24h | pattern_b1 = _por24h | pattern_ra1 = _por24h | pattern_sh1 = _por24h | pattern_so1 = _por24h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 008000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 =_por24a | pattern_b2 =_por24a | pattern_ra2 =_por24a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = D7E9F6 }} '''Fudbalska reprezentacija Portugala''' je reprezentacija [[Portugal]]a i predstavlja zemlju na međunarodnim fudbalskim natjecanjima. Njome upravlja [[Fudbalski savez Portugala|Portugalski fudbalski savez]]. Reprezentacija Portugala smatra se timom sa latinskim fudbalom, sličnim onom koji predstavljaju Španjolska, Brazil ili Argentina, koji se temelji na posjedu lopte, kreativnosti, vještini i individualnoj spontanosti, nauštrb fizičkog tena ili taktičke krutosti. Tradicionalno, najveći rival je španjolska reprezentacija. Za portugalsku reprezentaciju igrali su neki istaknuti fudbaleri kao što su [[Fernando Peyroteo]], [[José Travassos]], [[Matateu]], [[Germano (fudbaler)|Germano]], [[Mario Coluna]], [[José Augusto]], [[António Simões]], [[José Águas]], [[Eusébio]], [[Vicente Lucas]], [[Vítor Damas]], [[Manuel Bento]], [[Torres]], [[Fernando Chalana]], [[Fernando Gomes]], [[Carlos Manuel]], [[Humberto Coelho]], [[Paulo Futre]], [[Paulo Sousa]], [[Luís Figo]], [[Vítor Baía]], [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]], [[Nuno Gomes]], [[Rui Costa]], [[João Pinto]], [[Deco (fudbaler)|Deco]], [[Ricardo Carvalho]], [[Nani]], [[Ricardo Quaresma]], [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Bruno Fernandes]] i [[Bernardo Silva]]. == Historija == Momčad je službeno debitirala 18. decembra 1921. protiv [[Fudbalski savez Španije|Španije]], utakmica koja je završila 3:1 u korist Španjolaca. Prvu pobjedu ostvarili su 18. juna 1925. protiv Italije rezultatom 1:0. Portugalski debi u završnoj fazi velikog natjecanja dogodio se 1966. godine, gdje je ''Seleção das Quinas'' stigla do polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|FIFA Svjetskog kupa 1966.]], gdje su bili poraženi od strane domaćina i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Engleske|Engleske]]. Portugal je turnir završio na trećem mjestu, nakon što je pobijedio [[Fudbalski savez Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]. Portugal je prvi put stigao do završne faze [[UEFA Euro 1984.|Europskog prvenstva 1984. godine]], stigavši ​​do polufinala i izgubivši od domaćina turnira i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Francuske|Francuske]]. Nekoliko desetljeća portugalski tim nije bio dio skupine timova koji su bili kandidati za osvajanje naslova. Međutim, tim je evoluirao, stalno prisutan u gotovo svim završnim fazama velikih turnira od početka 21. stoljeća nadalje, kao rezultat prisutnosti u timu nekoliko igrača svjetske klase (uključujući dva ''Ballon d'Ora''), koji redovito predstavljaju glavne europske klubove. Prvi veliki naslov portugalska momčad osvojila je [[UEFA Euro 2016.|2016. godine]], kada su Portugalci pobijedili u finalu Europskog prvenstva protiv domaćina Francuske, nakon Éderovog pogodka u produžecima. Tri godine kasnije, Portugal je osvojio prvo izdanje UEFA Lige nacija, nakon što je igrao u finalu natjecanja protiv [[Fudbalski savez Nizozemske|Nizozemske]] na Estádio do Dragão. Do 2016. njihov najbolji učinak na velikim turnirima bilo je sudjelovanje u finalu [[UEFA Euro 2004.|Eura 2004.]], natjecanju u kojem su bili domaćini i koje su izgubili od [[Fudbalski savez Grčke|Grčke]]. == Aktualni kadar == ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Vodeći trener |{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]] |- |Pomoćni treneri |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Barry (fudbaler)|Anthony Barry]] <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]] |- |Treneri golmana |{{flagicon|ESP}} Iñaki Bergara <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo (footballer, born 1976)|Ricardo]] |- |Analitičar utakmica |{{flagicon|POR}} Bruno Pereira |- |Upravljač učincima |{{flagicon|WAL}} [[Richard Evans (fudbaler, 1968)|Richard Evans]] |- |Tehnički direktor |{{flagicon|POR}} [[José Couceiro]] <hr /> {{flagicon|POR}} José Guilherme |- |Sportski znanstvenik |{{flagicon|POR}} João Brito |- |Odgovoran za medije i komunikacije |{{flagicon|POR}} Marco Ferreira |- |Voditelj akademije |{{flagicon|POR}} Joaquim Milheiro |} === Igrači === {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rui Patrício]]|age={{birth date and age|df=y|1988|2|15}}|caps=108|goals=0|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[José Sá]]|age={{birth date and age|df=y|1993|1|17}}|caps=2|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Diogo Costa]]|age={{birth date and age|df=y|1999|9|19}}|caps=22|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Nélson Semedo]]|age={{birth date and age|df=y|1993|11|16}}|caps=30|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]|age={{birth date and age|df=y|1983|2|26}}|caps=137|goals=8|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR|other=dokapetan}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Rúben Dias]]|age={{birth date and age|df=y|1997|5|14}}|caps=56|goals=3|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Diogo Dalot]]|age={{birth date and age|df=y|1999|3|18}}|caps=20|goals=2|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Danilo Pereira]]|age={{birth date and age|df=y|1991|9|9}}|caps=73|goals=2|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Gonçalo Inácio]]|age={{birth date and age|df=y|2001|8|25}}|caps=9|goals=2|club=[[Sporting CP]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=19|pos=DF|name=[[Nuno Mendes (fudbaler, 2002)|Nuno Mendes]]|age={{birth date and age|df=y|2002|6|19}}|caps=23|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[João Cancelo]]|age={{birth date and age|df=y|1994|5|27}}|caps=54|goals=10|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=24|pos=DF|name=[[António Silva (fudbaler)|António Silva]]|age={{birth date and age|df=y|2003|10|30}}|caps=11|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[João Palhinha]]|age={{birth date and age|df=y|1995|7|9}}|caps=27|goals=2|club=[[Fulham F.C.|Fulham]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Bruno Fernandes]]|age={{birth date and age|df=y|1994|9|8}}|caps=67|goals=22|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Bernardo Silva]]|age={{birth date and age|df=y|1994|8|10}}|caps=89|goals=11|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[João Neves (fudbaler)|João Neves]]|age={{birth date and age|2004|9|27|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Matheus Nunes]]|age={{birth date and age|df=y|1998|8|27}}|caps=14|goals=2|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Rúben Neves]]|age={{birth date and age|df=y|1997|3|13}}|caps=47|goals=0|club=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|clubnat=KSA}} {{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Vitinha (fudbaler, 2000)|Vitinha]]|age={{birth date and age|df=y|2000|2|13}}|caps=17|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cristiano Ronaldo]]|age={{birth date and age|df=y|1985|2|5}}|caps=207|goals=130|club=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|clubnat=KSA|other=kapetan}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Gonçalo Ramos]]|age={{birth date and age|df=y|2001|6|20}}|caps=13|goals=8|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[João Félix]]|age={{birth date and age|df=y|1999|11|10}}|caps=39|goals=8|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Rafael Leão]]|age={{birth date and age|df=y|1999|6|10}}|caps=27|goals=4|club=[[AC Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Diogo Jota]]|age={{birth date and age|df=y|1996|12|4}}|caps=39|goals=14|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Pedro Neto]]|age={{birth date and age|df=y|2000|3|9}}|caps=7|goals=1|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Francisco Conceição]]|age={{birth date and age|df=y|2002|12|14}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs end}} == Statistike == ===Igrači sa najviše nastupa=== [[File:New Zealand-Portugal (38) (cropped).jpg|thumb|upright|[[Cristiano Ronaldo]] je portugalski igrač sa najviše nastupa i najbolji strijelac reprezentacije svih vremena.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center"; |- !width=20|Rang !width=150|Ime !width=50|Nastupi !width=50|Golovi !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''207''' |130 |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[João Moutinho]] |'''146''' |7 |2005–2022 |- |3 | style="text-align:left"|'''[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]''' |'''137''' |8 |2007 – danas |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''127''' |32 |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''112''' |24 |2006–2017 |- |6 | style="text-align:left"|[[Fernando Couto]] |'''110''' |8 |1990–2004 |- |7 | style="text-align:left"|'''[[Rui Patrício]]''' |'''108''' |0 |2010 – danas |- |8 | style="text-align:left"|[[Bruno Alves]] |'''96''' |11 |2007–2018 |- |9 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''94''' |26 |1993–2004 |- |rowspan="2"|10 | style="text-align:left"|[[Ricardo Carvalho]] |'''89''' |5 |2003–2016 |- | style="text-align:left"|'''[[Bernardo Silva]]''' |'''89''' |11 |2015 – danas |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !width=30|Rang !width=150|Ime !width=50|Golovi !width=50|Nastupi !width=50|Omjer !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''130''' |207 | {{#expr:130/207 round 2}} |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[Pauleta]] |'''47''' |88 | {{#expr:47/88 round 2}} |1997–2006 |- |3 | style="text-align:left"|[[Eusébio]] |'''41''' |64 | {{#expr:41/64 round 2}} |1961–1973 |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''32''' |127 | {{#expr:32/127 round 2}} |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nuno Gomes]] |'''29''' |79 | {{#expr:29/79 round 2}} |1996–2011 |- |6 | style="text-align:left"|[[Hélder Postiga]] |'''27''' |71 | {{#expr:27/71 round 2}} |2003–2014 |- |7 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''26''' |94 | {{#expr:26/94 round 2}} |1993–2004 |- |8 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''24''' |112 | {{#expr:24/112 round 2}} |2006–2017 |- |9 | style="text-align:left"|[[João Pinto]] |'''23''' |81 | {{#expr:23/81 round 2}} |1991–2002 |- |rowspan="3"|10 | style="text-align:left"|'''[[Bruno Fernandes]]''' |'''22''' |67 | {{#expr:22/67 round 2}} |2017 – danas |- | style="text-align:left"|[[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] |'''22''' |66 | {{#expr:22/66 round 2}} |1971–1984 |- | style="text-align:left"|[[Simão Sabrosa|Simão]] |'''22''' |85 | {{#expr:22/85 round 2}} |1998–2010 |} == Najpoznatiji igrači == === Vratari === * [[Vítor Baía]] * [[Rui Patrício]] * [[Manuel Bento]] * [[Américo Lopes]] === Braniči === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Bruno Alves]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * [[Ricardo Carvalho]] * [[Fernando Couto|Couto]] * [[João Cancelo|Cancelo]] * [[Dimas (fudbaler)|Dimas]] * [[António Veloso|Veloso]] * [[Hilário da Conceição|Hilário]] {{div col end}} === Vezni === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Rui Costa]] * [[Bruno Fernandes]] * [[Luís Figo]] * [[João Moutinho]] * [[Nani]] * [[Deco]] * [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] * [[Mário Coluna]] * [[Bernardo Silva]] * [[Simão Sabrosa|Simão]] * [[Flávio Conceição]] * [[Maniche]] * [[Tamanqueiro (fudbaler, 1903-1941)|Tamanqueiro]] * [[Paulo Bento]] * [[Paulo Sousa]] * [[José Luís Vidigal|Vidigal]] * [[Jaime Pacheco|Pacheco]] * [[Carlos Manuel]] * [[Diamantino Miranda|Diamantino]] * [[António Simões|Simões]] {{div col end}} === Napadač === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Cristiano Ronaldo]] * [[Eusébio]] * [[Paulo Futre]] * [[Hélder Postiga|Postiga]] * [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]] * [[Nuno Gomes]] * [[João Pinto]] * [[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] * [[Jorge Cadete|Cadete]] * [[Fernando Gomes (fudbaler, 1956-2022)|Fernando Gomes]] * [[Rui Jordão]] {{div col end}} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Portugal men's national association football team}} * [https://www.fpf.pt/pt/ Službena stranica] {{pt icon}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Evropski prvaci u fudbalu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (reprezentacije)|Portugal]] [[Kategorija:Fudbal u Portugalu| ]] 21x7a7y6filyrinkl6lg9i6z7117vfy 42651830 42651814 2026-07-08T13:23:24Z Inokosni organ 160059 /* Najpoznatiji igrači */ 42651830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 900020 | tekst = EFBF04 | border = 006600 | ime = {{flagicon|Portugal}} Portugal | logo = Logo_FPF_2024.svg | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#008000}} {{color box|#f92c00}} | nadimci = A Seleção das Quinas, Lusos | stadion = [[Estádio Nacional]], [[Oeiras (Portugal)|Oeiras]] | FIFA = {{increase}} 6. | izbornik = {{flagicon|Portugal}} [[Roberto Martínez]] | nastupi = [[Cristiano Ronaldo]] (207) | golovi = [[Cristiano Ronaldo]] (130) | utakmica = | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|POR}} Portugal 9:0 [[Fudbalski savez Luksemburga|Luksemburg]] {{flagicon|LUX}}<br><small>([[Almancil]]; [[11. septembra]] [[2023.]])</small> | poraz = {{flagicon|POR}} Portugal 0:10 [[Fudbalski savez Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Lisabon]]; [[25. maja]] [[1947.]])</small> | SP = Treće mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Prvaci ([[UEFA Euro 2016|2016.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treće mjesto ([[FIFA Kup konfederacija 2017|2017.]]) | OI = | domaći = | pattern_la1 = _por24h | pattern_b1 = _por24h | pattern_ra1 = _por24h | pattern_sh1 = _por24h | pattern_so1 = _por24h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 008000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 =_por24a | pattern_b2 =_por24a | pattern_ra2 =_por24a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = D7E9F6 }} '''Fudbalska reprezentacija Portugala''' je reprezentacija [[Portugal]]a i predstavlja zemlju na međunarodnim fudbalskim natjecanjima. Njome upravlja [[Fudbalski savez Portugala|Portugalski fudbalski savez]]. Reprezentacija Portugala smatra se timom sa latinskim fudbalom, sličnim onom koji predstavljaju Španjolska, Brazil ili Argentina, koji se temelji na posjedu lopte, kreativnosti, vještini i individualnoj spontanosti, nauštrb fizičkog tena ili taktičke krutosti. Tradicionalno, najveći rival je španjolska reprezentacija. Za portugalsku reprezentaciju igrali su neki istaknuti fudbaleri kao što su [[Fernando Peyroteo]], [[José Travassos]], [[Matateu]], [[Germano (fudbaler)|Germano]], [[Mario Coluna]], [[José Augusto]], [[António Simões]], [[José Águas]], [[Eusébio]], [[Vicente Lucas]], [[Vítor Damas]], [[Manuel Bento]], [[Torres]], [[Fernando Chalana]], [[Fernando Gomes]], [[Carlos Manuel]], [[Humberto Coelho]], [[Paulo Futre]], [[Paulo Sousa]], [[Luís Figo]], [[Vítor Baía]], [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]], [[Nuno Gomes]], [[Rui Costa]], [[João Pinto]], [[Deco (fudbaler)|Deco]], [[Ricardo Carvalho]], [[Nani]], [[Ricardo Quaresma]], [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Bruno Fernandes]] i [[Bernardo Silva]]. == Historija == Momčad je službeno debitirala 18. decembra 1921. protiv [[Fudbalski savez Španije|Španije]], utakmica koja je završila 3:1 u korist Španjolaca. Prvu pobjedu ostvarili su 18. juna 1925. protiv Italije rezultatom 1:0. Portugalski debi u završnoj fazi velikog natjecanja dogodio se 1966. godine, gdje je ''Seleção das Quinas'' stigla do polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|FIFA Svjetskog kupa 1966.]], gdje su bili poraženi od strane domaćina i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Engleske|Engleske]]. Portugal je turnir završio na trećem mjestu, nakon što je pobijedio [[Fudbalski savez Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]. Portugal je prvi put stigao do završne faze [[UEFA Euro 1984.|Europskog prvenstva 1984. godine]], stigavši ​​do polufinala i izgubivši od domaćina turnira i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Francuske|Francuske]]. Nekoliko desetljeća portugalski tim nije bio dio skupine timova koji su bili kandidati za osvajanje naslova. Međutim, tim je evoluirao, stalno prisutan u gotovo svim završnim fazama velikih turnira od početka 21. stoljeća nadalje, kao rezultat prisutnosti u timu nekoliko igrača svjetske klase (uključujući dva ''Ballon d'Ora''), koji redovito predstavljaju glavne europske klubove. Prvi veliki naslov portugalska momčad osvojila je [[UEFA Euro 2016.|2016. godine]], kada su Portugalci pobijedili u finalu Europskog prvenstva protiv domaćina Francuske, nakon Éderovog pogodka u produžecima. Tri godine kasnije, Portugal je osvojio prvo izdanje UEFA Lige nacija, nakon što je igrao u finalu natjecanja protiv [[Fudbalski savez Nizozemske|Nizozemske]] na Estádio do Dragão. Do 2016. njihov najbolji učinak na velikim turnirima bilo je sudjelovanje u finalu [[UEFA Euro 2004.|Eura 2004.]], natjecanju u kojem su bili domaćini i koje su izgubili od [[Fudbalski savez Grčke|Grčke]]. == Aktualni kadar == ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Vodeći trener |{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]] |- |Pomoćni treneri |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Barry (fudbaler)|Anthony Barry]] <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]] |- |Treneri golmana |{{flagicon|ESP}} Iñaki Bergara <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo (footballer, born 1976)|Ricardo]] |- |Analitičar utakmica |{{flagicon|POR}} Bruno Pereira |- |Upravljač učincima |{{flagicon|WAL}} [[Richard Evans (fudbaler, 1968)|Richard Evans]] |- |Tehnički direktor |{{flagicon|POR}} [[José Couceiro]] <hr /> {{flagicon|POR}} José Guilherme |- |Sportski znanstvenik |{{flagicon|POR}} João Brito |- |Odgovoran za medije i komunikacije |{{flagicon|POR}} Marco Ferreira |- |Voditelj akademije |{{flagicon|POR}} Joaquim Milheiro |} === Igrači === {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rui Patrício]]|age={{birth date and age|df=y|1988|2|15}}|caps=108|goals=0|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[José Sá]]|age={{birth date and age|df=y|1993|1|17}}|caps=2|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Diogo Costa]]|age={{birth date and age|df=y|1999|9|19}}|caps=22|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Nélson Semedo]]|age={{birth date and age|df=y|1993|11|16}}|caps=30|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]|age={{birth date and age|df=y|1983|2|26}}|caps=137|goals=8|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR|other=dokapetan}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Rúben Dias]]|age={{birth date and age|df=y|1997|5|14}}|caps=56|goals=3|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Diogo Dalot]]|age={{birth date and age|df=y|1999|3|18}}|caps=20|goals=2|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Danilo Pereira]]|age={{birth date and age|df=y|1991|9|9}}|caps=73|goals=2|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Gonçalo Inácio]]|age={{birth date and age|df=y|2001|8|25}}|caps=9|goals=2|club=[[Sporting CP]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=19|pos=DF|name=[[Nuno Mendes (fudbaler, 2002)|Nuno Mendes]]|age={{birth date and age|df=y|2002|6|19}}|caps=23|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[João Cancelo]]|age={{birth date and age|df=y|1994|5|27}}|caps=54|goals=10|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=24|pos=DF|name=[[António Silva (fudbaler)|António Silva]]|age={{birth date and age|df=y|2003|10|30}}|caps=11|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[João Palhinha]]|age={{birth date and age|df=y|1995|7|9}}|caps=27|goals=2|club=[[Fulham F.C.|Fulham]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Bruno Fernandes]]|age={{birth date and age|df=y|1994|9|8}}|caps=67|goals=22|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Bernardo Silva]]|age={{birth date and age|df=y|1994|8|10}}|caps=89|goals=11|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[João Neves (fudbaler)|João Neves]]|age={{birth date and age|2004|9|27|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Matheus Nunes]]|age={{birth date and age|df=y|1998|8|27}}|caps=14|goals=2|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Rúben Neves]]|age={{birth date and age|df=y|1997|3|13}}|caps=47|goals=0|club=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|clubnat=KSA}} {{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Vitinha (fudbaler, 2000)|Vitinha]]|age={{birth date and age|df=y|2000|2|13}}|caps=17|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cristiano Ronaldo]]|age={{birth date and age|df=y|1985|2|5}}|caps=207|goals=130|club=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|clubnat=KSA|other=kapetan}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Gonçalo Ramos]]|age={{birth date and age|df=y|2001|6|20}}|caps=13|goals=8|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[João Félix]]|age={{birth date and age|df=y|1999|11|10}}|caps=39|goals=8|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Rafael Leão]]|age={{birth date and age|df=y|1999|6|10}}|caps=27|goals=4|club=[[AC Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Diogo Jota]]|age={{birth date and age|df=y|1996|12|4}}|caps=39|goals=14|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Pedro Neto]]|age={{birth date and age|df=y|2000|3|9}}|caps=7|goals=1|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Francisco Conceição]]|age={{birth date and age|df=y|2002|12|14}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs end}} == Statistike == ===Igrači sa najviše nastupa=== [[File:New Zealand-Portugal (38) (cropped).jpg|thumb|upright|[[Cristiano Ronaldo]] je portugalski igrač sa najviše nastupa i najbolji strijelac reprezentacije svih vremena.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center"; |- !width=20|Rang !width=150|Ime !width=50|Nastupi !width=50|Golovi !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''207''' |130 |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[João Moutinho]] |'''146''' |7 |2005–2022 |- |3 | style="text-align:left"|'''[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]''' |'''137''' |8 |2007 – danas |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''127''' |32 |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''112''' |24 |2006–2017 |- |6 | style="text-align:left"|[[Fernando Couto]] |'''110''' |8 |1990–2004 |- |7 | style="text-align:left"|'''[[Rui Patrício]]''' |'''108''' |0 |2010 – danas |- |8 | style="text-align:left"|[[Bruno Alves]] |'''96''' |11 |2007–2018 |- |9 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''94''' |26 |1993–2004 |- |rowspan="2"|10 | style="text-align:left"|[[Ricardo Carvalho]] |'''89''' |5 |2003–2016 |- | style="text-align:left"|'''[[Bernardo Silva]]''' |'''89''' |11 |2015 – danas |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !width=30|Rang !width=150|Ime !width=50|Golovi !width=50|Nastupi !width=50|Omjer !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''130''' |207 | {{#expr:130/207 round 2}} |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[Pauleta]] |'''47''' |88 | {{#expr:47/88 round 2}} |1997–2006 |- |3 | style="text-align:left"|[[Eusébio]] |'''41''' |64 | {{#expr:41/64 round 2}} |1961–1973 |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''32''' |127 | {{#expr:32/127 round 2}} |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nuno Gomes]] |'''29''' |79 | {{#expr:29/79 round 2}} |1996–2011 |- |6 | style="text-align:left"|[[Hélder Postiga]] |'''27''' |71 | {{#expr:27/71 round 2}} |2003–2014 |- |7 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''26''' |94 | {{#expr:26/94 round 2}} |1993–2004 |- |8 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''24''' |112 | {{#expr:24/112 round 2}} |2006–2017 |- |9 | style="text-align:left"|[[João Pinto]] |'''23''' |81 | {{#expr:23/81 round 2}} |1991–2002 |- |rowspan="3"|10 | style="text-align:left"|'''[[Bruno Fernandes]]''' |'''22''' |67 | {{#expr:22/67 round 2}} |2017 – danas |- | style="text-align:left"|[[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] |'''22''' |66 | {{#expr:22/66 round 2}} |1971–1984 |- | style="text-align:left"|[[Simão Sabrosa|Simão]] |'''22''' |85 | {{#expr:22/85 round 2}} |1998–2010 |} == Najpoznatiji igrači == === Vratari === * [[Vítor Baía]] * [[Rui Patrício]] * [[Manuel Bento]] * [[Américo Lopes]] === Braniči === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Bruno Alves]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * [[Ricardo Carvalho]] * [[Humberto Coelho]] * [[Fernando Couto]] * [[João Cancelo]] * [[Dimas (fudbaler)|Dimas]] * [[António Veloso]] * [[Hilário da Conceição|Hilário]] * [[Jorge Costa]] {{div col end}} === Vezni === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Rui Costa]] * [[Bruno Fernandes]] * [[Luís Figo]] * [[João Moutinho]] * [[Nani]] * [[Deco]] * [[Costinha]] * [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] * [[Mário Coluna]] * [[Bernardo Silva]] * [[Simão Sabrosa|Simão]] * [[Flávio Conceição]] * [[Maniche]] * [[Tamanqueiro (fudbaler, 1903-1941)|Tamanqueiro]] * [[Paulo Bento]] * [[Paulo Sousa]] * [[Paulo Ferreira]] * [[José Luís Vidigal|Vidigal]] * [[Jaime Pacheco|Pacheco]] * [[Vitinha]] * [[Carlos Manuel]] * [[Diamantino Miranda|Diamantino]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Álvaro Magalhães]] * [[Renato Sanches]] * [[João Mário]] * [[António Simões|Simões]] {{div col end}} === Napadač === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Cristiano Ronaldo]] * [[Eusébio]] * [[Mário Coluna]] * [[Paulo Futre]] * [[Fernando Peyroteo]] * [[Simão Sabrosa]] * [[Hélder Postiga|Postiga]] * [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]] * [[Nuno Gomes]] * [[Diogo Jota]] * [[João Pinto]] * [[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] * [[Jorge Cadete|Cadete]] * [[Fernando Gomes (fudbaler, 1956-2022)|Fernando Gomes]] * [[Rui Jordão]] {{div col end}} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Portugal men's national association football team}} * [https://www.fpf.pt/pt/ Službena stranica] {{pt icon}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Evropski prvaci u fudbalu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (reprezentacije)|Portugal]] [[Kategorija:Fudbal u Portugalu| ]] pfp74g3f70ry4aurcqsg9htdc0lygtq 42651831 42651830 2026-07-08T13:24:47Z Inokosni organ 160059 /* Statistike */ 42651831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 900020 | tekst = EFBF04 | border = 006600 | ime = {{flagicon|Portugal}} Portugal | logo = Logo_FPF_2024.svg | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#008000}} {{color box|#f92c00}} | nadimci = A Seleção das Quinas, Lusos | stadion = [[Estádio Nacional]], [[Oeiras (Portugal)|Oeiras]] | FIFA = {{increase}} 6. | izbornik = {{flagicon|Portugal}} [[Roberto Martínez]] | nastupi = [[Cristiano Ronaldo]] (207) | golovi = [[Cristiano Ronaldo]] (130) | utakmica = | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|POR}} Portugal 9:0 [[Fudbalski savez Luksemburga|Luksemburg]] {{flagicon|LUX}}<br><small>([[Almancil]]; [[11. septembra]] [[2023.]])</small> | poraz = {{flagicon|POR}} Portugal 0:10 [[Fudbalski savez Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Lisabon]]; [[25. maja]] [[1947.]])</small> | SP = Treće mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Prvaci ([[UEFA Euro 2016|2016.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treće mjesto ([[FIFA Kup konfederacija 2017|2017.]]) | OI = | domaći = | pattern_la1 = _por24h | pattern_b1 = _por24h | pattern_ra1 = _por24h | pattern_sh1 = _por24h | pattern_so1 = _por24h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 008000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 =_por24a | pattern_b2 =_por24a | pattern_ra2 =_por24a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = D7E9F6 }} '''Fudbalska reprezentacija Portugala''' je reprezentacija [[Portugal]]a i predstavlja zemlju na međunarodnim fudbalskim natjecanjima. Njome upravlja [[Fudbalski savez Portugala|Portugalski fudbalski savez]]. Reprezentacija Portugala smatra se timom sa latinskim fudbalom, sličnim onom koji predstavljaju Španjolska, Brazil ili Argentina, koji se temelji na posjedu lopte, kreativnosti, vještini i individualnoj spontanosti, nauštrb fizičkog tena ili taktičke krutosti. Tradicionalno, najveći rival je španjolska reprezentacija. Za portugalsku reprezentaciju igrali su neki istaknuti fudbaleri kao što su [[Fernando Peyroteo]], [[José Travassos]], [[Matateu]], [[Germano (fudbaler)|Germano]], [[Mario Coluna]], [[José Augusto]], [[António Simões]], [[José Águas]], [[Eusébio]], [[Vicente Lucas]], [[Vítor Damas]], [[Manuel Bento]], [[Torres]], [[Fernando Chalana]], [[Fernando Gomes]], [[Carlos Manuel]], [[Humberto Coelho]], [[Paulo Futre]], [[Paulo Sousa]], [[Luís Figo]], [[Vítor Baía]], [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]], [[Nuno Gomes]], [[Rui Costa]], [[João Pinto]], [[Deco (fudbaler)|Deco]], [[Ricardo Carvalho]], [[Nani]], [[Ricardo Quaresma]], [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Bruno Fernandes]] i [[Bernardo Silva]]. == Historija == Momčad je službeno debitirala 18. decembra 1921. protiv [[Fudbalski savez Španije|Španije]], utakmica koja je završila 3:1 u korist Španjolaca. Prvu pobjedu ostvarili su 18. juna 1925. protiv Italije rezultatom 1:0. Portugalski debi u završnoj fazi velikog natjecanja dogodio se 1966. godine, gdje je ''Seleção das Quinas'' stigla do polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|FIFA Svjetskog kupa 1966.]], gdje su bili poraženi od strane domaćina i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Engleske|Engleske]]. Portugal je turnir završio na trećem mjestu, nakon što je pobijedio [[Fudbalski savez Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]. Portugal je prvi put stigao do završne faze [[UEFA Euro 1984.|Europskog prvenstva 1984. godine]], stigavši ​​do polufinala i izgubivši od domaćina turnira i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Francuske|Francuske]]. Nekoliko desetljeća portugalski tim nije bio dio skupine timova koji su bili kandidati za osvajanje naslova. Međutim, tim je evoluirao, stalno prisutan u gotovo svim završnim fazama velikih turnira od početka 21. stoljeća nadalje, kao rezultat prisutnosti u timu nekoliko igrača svjetske klase (uključujući dva ''Ballon d'Ora''), koji redovito predstavljaju glavne europske klubove. Prvi veliki naslov portugalska momčad osvojila je [[UEFA Euro 2016.|2016. godine]], kada su Portugalci pobijedili u finalu Europskog prvenstva protiv domaćina Francuske, nakon Éderovog pogodka u produžecima. Tri godine kasnije, Portugal je osvojio prvo izdanje UEFA Lige nacija, nakon što je igrao u finalu natjecanja protiv [[Fudbalski savez Nizozemske|Nizozemske]] na Estádio do Dragão. Do 2016. njihov najbolji učinak na velikim turnirima bilo je sudjelovanje u finalu [[UEFA Euro 2004.|Eura 2004.]], natjecanju u kojem su bili domaćini i koje su izgubili od [[Fudbalski savez Grčke|Grčke]]. == Aktualni kadar == ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Vodeći trener |{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]] |- |Pomoćni treneri |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Barry (fudbaler)|Anthony Barry]] <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]] |- |Treneri golmana |{{flagicon|ESP}} Iñaki Bergara <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo (footballer, born 1976)|Ricardo]] |- |Analitičar utakmica |{{flagicon|POR}} Bruno Pereira |- |Upravljač učincima |{{flagicon|WAL}} [[Richard Evans (fudbaler, 1968)|Richard Evans]] |- |Tehnički direktor |{{flagicon|POR}} [[José Couceiro]] <hr /> {{flagicon|POR}} José Guilherme |- |Sportski znanstvenik |{{flagicon|POR}} João Brito |- |Odgovoran za medije i komunikacije |{{flagicon|POR}} Marco Ferreira |- |Voditelj akademije |{{flagicon|POR}} Joaquim Milheiro |} === Igrači === {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rui Patrício]]|age={{birth date and age|df=y|1988|2|15}}|caps=108|goals=0|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[José Sá]]|age={{birth date and age|df=y|1993|1|17}}|caps=2|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Diogo Costa]]|age={{birth date and age|df=y|1999|9|19}}|caps=22|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Nélson Semedo]]|age={{birth date and age|df=y|1993|11|16}}|caps=30|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]|age={{birth date and age|df=y|1983|2|26}}|caps=137|goals=8|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR|other=dokapetan}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Rúben Dias]]|age={{birth date and age|df=y|1997|5|14}}|caps=56|goals=3|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Diogo Dalot]]|age={{birth date and age|df=y|1999|3|18}}|caps=20|goals=2|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Danilo Pereira]]|age={{birth date and age|df=y|1991|9|9}}|caps=73|goals=2|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Gonçalo Inácio]]|age={{birth date and age|df=y|2001|8|25}}|caps=9|goals=2|club=[[Sporting CP]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=19|pos=DF|name=[[Nuno Mendes (fudbaler, 2002)|Nuno Mendes]]|age={{birth date and age|df=y|2002|6|19}}|caps=23|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[João Cancelo]]|age={{birth date and age|df=y|1994|5|27}}|caps=54|goals=10|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=24|pos=DF|name=[[António Silva (fudbaler)|António Silva]]|age={{birth date and age|df=y|2003|10|30}}|caps=11|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[João Palhinha]]|age={{birth date and age|df=y|1995|7|9}}|caps=27|goals=2|club=[[Fulham F.C.|Fulham]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Bruno Fernandes]]|age={{birth date and age|df=y|1994|9|8}}|caps=67|goals=22|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Bernardo Silva]]|age={{birth date and age|df=y|1994|8|10}}|caps=89|goals=11|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[João Neves (fudbaler)|João Neves]]|age={{birth date and age|2004|9|27|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Matheus Nunes]]|age={{birth date and age|df=y|1998|8|27}}|caps=14|goals=2|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Rúben Neves]]|age={{birth date and age|df=y|1997|3|13}}|caps=47|goals=0|club=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|clubnat=KSA}} {{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Vitinha (fudbaler, 2000)|Vitinha]]|age={{birth date and age|df=y|2000|2|13}}|caps=17|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cristiano Ronaldo]]|age={{birth date and age|df=y|1985|2|5}}|caps=207|goals=130|club=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|clubnat=KSA|other=kapetan}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Gonçalo Ramos]]|age={{birth date and age|df=y|2001|6|20}}|caps=13|goals=8|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[João Félix]]|age={{birth date and age|df=y|1999|11|10}}|caps=39|goals=8|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Rafael Leão]]|age={{birth date and age|df=y|1999|6|10}}|caps=27|goals=4|club=[[AC Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Diogo Jota]]|age={{birth date and age|df=y|1996|12|4}}|caps=39|goals=14|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Pedro Neto]]|age={{birth date and age|df=y|2000|3|9}}|caps=7|goals=1|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Francisco Conceição]]|age={{birth date and age|df=y|2002|12|14}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs end}} == Statistike == ===Igrači sa najviše nastupa=== [[File:New Zealand-Portugal (38) (cropped).jpg|thumb|right|300px|[[Cristiano Ronaldo]] je portugalski igrač sa najviše nastupa i najbolji strijelac reprezentacije svih vremena.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center"; |- !width=20|Rang !width=150|Ime !width=50|Nastupi !width=50|Golovi !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''207''' |130 |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[João Moutinho]] |'''146''' |7 |2005–2022 |- |3 | style="text-align:left"|'''[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]''' |'''137''' |8 |2007 – danas |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''127''' |32 |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''112''' |24 |2006–2017 |- |6 | style="text-align:left"|[[Fernando Couto]] |'''110''' |8 |1990–2004 |- |7 | style="text-align:left"|'''[[Rui Patrício]]''' |'''108''' |0 |2010 – danas |- |8 | style="text-align:left"|[[Bruno Alves]] |'''96''' |11 |2007–2018 |- |9 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''94''' |26 |1993–2004 |- |rowspan="2"|10 | style="text-align:left"|[[Ricardo Carvalho]] |'''89''' |5 |2003–2016 |- | style="text-align:left"|'''[[Bernardo Silva]]''' |'''89''' |11 |2015 – danas |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !width=30|Rang !width=150|Ime !width=50|Golovi !width=50|Nastupi !width=50|Omjer !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''130''' |207 | {{#expr:130/207 round 2}} |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[Pauleta]] |'''47''' |88 | {{#expr:47/88 round 2}} |1997–2006 |- |3 | style="text-align:left"|[[Eusébio]] |'''41''' |64 | {{#expr:41/64 round 2}} |1961–1973 |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''32''' |127 | {{#expr:32/127 round 2}} |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nuno Gomes]] |'''29''' |79 | {{#expr:29/79 round 2}} |1996–2011 |- |6 | style="text-align:left"|[[Hélder Postiga]] |'''27''' |71 | {{#expr:27/71 round 2}} |2003–2014 |- |7 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''26''' |94 | {{#expr:26/94 round 2}} |1993–2004 |- |8 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''24''' |112 | {{#expr:24/112 round 2}} |2006–2017 |- |9 | style="text-align:left"|[[João Pinto]] |'''23''' |81 | {{#expr:23/81 round 2}} |1991–2002 |- |rowspan="3"|10 | style="text-align:left"|'''[[Bruno Fernandes]]''' |'''22''' |67 | {{#expr:22/67 round 2}} |2017 – danas |- | style="text-align:left"|[[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] |'''22''' |66 | {{#expr:22/66 round 2}} |1971–1984 |- | style="text-align:left"|[[Simão Sabrosa|Simão]] |'''22''' |85 | {{#expr:22/85 round 2}} |1998–2010 |} == Najpoznatiji igrači == === Vratari === * [[Vítor Baía]] * [[Rui Patrício]] * [[Manuel Bento]] * [[Américo Lopes]] === Braniči === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Bruno Alves]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * [[Ricardo Carvalho]] * [[Humberto Coelho]] * [[Fernando Couto]] * [[João Cancelo]] * [[Dimas (fudbaler)|Dimas]] * [[António Veloso]] * [[Hilário da Conceição|Hilário]] * [[Jorge Costa]] {{div col end}} === Vezni === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Rui Costa]] * [[Bruno Fernandes]] * [[Luís Figo]] * [[João Moutinho]] * [[Nani]] * [[Deco]] * [[Costinha]] * [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] * [[Mário Coluna]] * [[Bernardo Silva]] * [[Simão Sabrosa|Simão]] * [[Flávio Conceição]] * [[Maniche]] * [[Tamanqueiro (fudbaler, 1903-1941)|Tamanqueiro]] * [[Paulo Bento]] * [[Paulo Sousa]] * [[Paulo Ferreira]] * [[José Luís Vidigal|Vidigal]] * [[Jaime Pacheco|Pacheco]] * [[Vitinha]] * [[Carlos Manuel]] * [[Diamantino Miranda|Diamantino]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Álvaro Magalhães]] * [[Renato Sanches]] * [[João Mário]] * [[António Simões|Simões]] {{div col end}} === Napadač === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Cristiano Ronaldo]] * [[Eusébio]] * [[Mário Coluna]] * [[Paulo Futre]] * [[Fernando Peyroteo]] * [[Simão Sabrosa]] * [[Hélder Postiga|Postiga]] * [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]] * [[Nuno Gomes]] * [[Diogo Jota]] * [[João Pinto]] * [[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] * [[Jorge Cadete|Cadete]] * [[Fernando Gomes (fudbaler, 1956-2022)|Fernando Gomes]] * [[Rui Jordão]] {{div col end}} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Portugal men's national association football team}} * [https://www.fpf.pt/pt/ Službena stranica] {{pt icon}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Evropski prvaci u fudbalu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (reprezentacije)|Portugal]] [[Kategorija:Fudbal u Portugalu| ]] i7eiu4ut8z9wpv1q87rtlx61rndf6vf 0 4690256 42651821 42636460 2026-07-08T13:19:52Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Michel Aebischer | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[6. siječnja]] [[1997.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fribourg]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.83 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2022 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)1 = 133 (12) | godine2 = 2022 | klubovi2 = → {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)2 = 12 (0) | godine3 = 2022 – | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)3 = 82 (1) | godine4 = 2025 – | klubovi4 = → {{flagicon|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 32 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 4.8.2025 }} '''Michel Aebischer''' ([[Fribourg]], [[6. siječnja]] [[1997.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji defenzivnog veznog. Karijeru je započeo u [[BSC Young Boys|Young Boysima]], a od [[2022.]] godine igra za [[Bologna FC 1909|Bolognu]]; godine [[2025.]] otišao je na posudbu u [[Pisa SC|Pisu]]. Nakon igranja za mlađe uzraste, godine [[2021.]] debitirao je za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. Svoj prvi gol za reprezentaciju postigao je [[15. lipnja]] [[2024.]] godine u pobjedi protiv [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] (3:1) na [[UEFA Euro 2024.|UEFA Euru 2024.]] {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Aebischer, Michel}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Bologne]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] 96bpxcp9l9i752mjxqqj3dyrh9wv0uj 0 4690257 42651820 41893264 2026-07-08T13:19:44Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Young Boysa|Fudbaleri Young Boysa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Kwadwo Duah | slika = | punoime = Kwadwo Antwi Duah | nadimak = | datumrođenja = [[24. veljače]] [[1997.]] | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Ganci|Ganac]] | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]]<br>{{flagicon|GAN}} [[Gana|gansko]] | visina = 1.85 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|BUG}} [[PFK Ludogorec 1945|Ludogorec]] | brojnadresu = 9 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2019 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)1 = 6 (1) | godine2 = 2017 | klubovi2 = {{nowrap|→ {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Neuchâtel Xamax FCS|Neuchâtel Xamax]]}} | nastupi(golovi)2 = 11 (1) | godine3 = 2017 – 2018 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Winterthur|Winterthur]] | nastupi(golovi)3 = 25 (5) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Servette FC|Servette]] | nastupi(golovi)4 = 11 (2) | godine5 = 2019 – 2020 | klubovi5 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Wil|Wil]] | nastupi(golovi)5 = 33 (12) | godine6 = 2020 – 2022 | klubovi6 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC St. Gallen|St. Gallen]] | nastupi(golovi)6 = 65 (24) | godine7 = 2022 – 2023 | klubovi7 = {{flagicon|NJE}} [[1. FC Nürnberg]] | nastupi(golovi)7 = 33 (11) | godine8 = 2023 – | klubovi8 = {{flagicon|BUG}} [[PFK Ludogorec 1945|Ludogorec]] | nastupi(golovi)8 = 24 (13) | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (1) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.6.2024 }} '''Kwadwo Antwi Duah''' ([[London]], [[24. veljače]] [[1997.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac [[Gana|ganskog]] porijekla koji igra kao napadač. Rođen u [[London]]u, Duah je kao dječak odselio u [[Švicarska|Švicarsku]], gdje je proveo većinu svoje profesionalne karijere. Godine [[2022.]] prešao je u [[1. FC Nürnberg]], a nakon jedne sezone u [[Njemačka|Njemačkoj]] seli u [[Bugarska|bugarski]] [[PFK Ludogorec 1945|Ludogorec]], gdje igra i danas. Iako je mogao nastupati i za [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganu]], Duha je predstavljao [[Švicarska|Švicarsku]] u mlađim dobnim kategorijama prije svog debija za [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|seniorsku reprezentaciju]] [[2023.]] godine. Prvo veliko natjecanje bio mu je [[UEFA Euro 2024.]] godine, gdje je u prvoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] postigao prvo gol u svom debitantskom nastupu na velikom natjecanju i to nakon prvog dodira s loptom. {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Duah, Kwadwo}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Ganski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] 0u2v46ys7jwmzes0q66v27zfjyy1fyy 0 4690457 42652240 42604301 2026-07-09T10:58:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652240 wikitext text/x-wiki [[File:Antifašističe pesme, Užice, 1941.jpg|thumb|Antifašističke pesme, Užice, 1941.]] '''Partizanske pesme''' (takođe '''''partizanska lirika''''', '''''poezija narodnooslobodilačke borbe''''' ili '''''poezija NOB''''') su pesme spevane ili pevane tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije]]. Proizišle su iz masovnih [[Revolucionarne pesme|pesama međunarodnog radničkog pokreta]].<ref name="Fehratović 2">[https://www.academia.edu/7148194/USMENA_REVOLUCIONARNA_POEZIJA_KOD_JU%C5%BDNIH_SLAVENA Jahja Fehratović, Usmena revolucionarna poezija kod Južnih Slavena]</ref> Odlikuje ih spoj borbene tematike s melodijsko-poetskim karakteristikama [[Narodna muzika|narodne muzike]]. Partizanske pesme mogu biti narodne ili autorske, iako granica postaje nejasna kada autorske pesme uđu u usmenu predaju (npr. [[Omladinka Mara]], [[Na Kordunu grob do groba]]). Od prvih dana ustanka pjesma je sveprisutna u životu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]]. Pjevalo se u svakoj prilici i na svakom mjestu.<ref name="Fehratović"/> Pesništvo u narodnooslobodilačkoj borbi imalo je svrhu snaženja morala, održavanje borbenog duha i čuvanja sećanja na važne događaje i ljude. Partizansko iskustvo je potvrdilo da "borbene pjesme stvaraju revolucionarno raspoloženje, bodre narod i podstiču na mobilizaciju".<ref>https://znaci.org/00001/33_18.pdf</ref> Partizani su neretko išli u borbu pjevajući.<ref name="Danon"/> Originalne numere ovog perioda su [[masovne pesme]] na stihove [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]]: ''[[Drug Tito]], Crvena zvezda, [[Uz Tita i Staljina]], [[Mitraljeza]]''. Među najpoznatijim pesmama je i ''Kozara'' [[Oskar Danon|Oskara Danona]] koja počinje narodnim tekstom „''[[Ide Mladen vodi partizane]]''”. Jugoslovenski partizani su, osim na svom maternjem, pjevali pjesme i na mnogim drugim jezicima, uključujući [[ruski]], [[španjolski]], [[njemački]], [[engleski]], [[francuski]], [[talijanski]], [[bugarski]], [[mađarski]], [[poljski]], [[češki]], [[slovački]], [[albanski]], [[vlaški]] i dr.<ref name="Ante Nazor"/> Jugoslovenske [[revolucionarne pjesme]] pjevane su u i svim zemljama u kojima su bili zatočeni Jugosloveni - u zatvorima i logorima u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Norveškoj i drugde. U svim se tim logorima pjevala npr. ''[[Mitrovčanka]]''.<ref name="Ante Nazor"/> Partizanske pesme se i dan danas pevaju širom [[Jugosfera|bivše Jugoslavije]] i sveta, a izvode ih kako amaterski tako i profesionalni horovi koji neguju tradiciju NOB.<ref name="Ana Hofman 2016">Ana Hofman, Novi život partizanskih pesama (str. 15), Beograd 2016.</ref> == Nastanak == === Predratna tradicija pevanja === {{main|Revolucionarne pesme}} [[File:L'Internationale (2e version).jpg|thumb|''[[Internacionala (himna)|Internacionala]]'', himna međunarodnog radničkog pokreta, bila je zabranjena u Kraljevini Jugoslaviji.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 211), Beograd 1982.</ref>]] Veliki uticaj na radničko pevanje imale su predratne zbirke ''Mala zbirka odabranih radničkih pesama'' (1904) i ''Radničke pesme i deklamacije'' (1909) u izdanju Socijalističke knjižare iz Beograda, kao i ''Najobičnije radničke pjesme za organizirano i osviješteno radništvo'' štampana u Zagrebu 1911. godine.<ref name="Fehratović"/> Komunisti i [[SKOJ]]-evci u vreme Kraljevine Jugoslavije su organizovali ilegalne izlete na kojima su pevali radničke, slobodarske i revolucionarne pesme. Oni su te pesme učili napamet i imali su razrađen repertoar: {{citiranje|Najveći deo izleta provodili smo pevajući slobodarske pesme koje smo svi u toku izleta naučili. Za duže pesme kao što je „[[Internacionala]]“, ili „Omladinska himna“ dobijali smo tekst ispisan na papiru rukom ili mašinom. Na izletima smo pevali antifašističke pesme koje su tada bile u modi. „Širom svijeta omladina nova“, - bio je to prevod sovjetske pesme „[[Široka strana moja rodnaja]]“, zatim stare socijalističke pesme, „[[Da nam živi, živi rad]]“, „[[Budi se Istok i Zapad]]“, i jednu koja je nastala u to vreme „Omladinci, omladinke velik nas je broj, protiv rata i fašizma svi ćemo u boj!“<ref>[https://znaci.org/00001/248_34.htm Vera Mujbegovic: TUZLA MOJE MLADOSTI]</ref>|[[Vera Mujbegović]], ''Tuzla moje mladosti''}} Nije rijedak slučaj da je rad radničkih i kuIturnih društava zabranjivan baš zbog izvođenja revolucionarnih pjesama.<ref name="Ante Nazor"/> U ilegalnom periodu, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralni komitet KPJ]] umrežava radničke udruge iz svih dijelova zemlje, organizira zajedničke priredbe radničkih kulturno-umjetničkih društava koja međusobno upotpunjuju repertoare, i prevodi najznačajnije evropske revolucionarne pjesme, koje postaju temeljem za nastanak sličnih domaćih ostvarenja.<ref name="Fehratović">[https://www.academia.edu/32958701/Jahja_Fehratovi%C4%87_Amela_Luka%C4%8D_Zorani%C4%87_Ratna_i_poratna_revolucionarna_poezija_u_Jugoslaviji_izme%C4%91u_%C5%A1ablonskog_pjesni%C5%A1tva_i_originalnih_poetika Jahja Fehratović, Amela Lukač-Zoranić: Ratna i poratna revolucionarna poezija u Jugoslaviji]</ref> Pored popularne [[Varšavljanka|Varšavljanke]] komunisti su u repertoar jugoslavenskih revolucionarnih pjesama doneli i niz drugih: ''Na barykady'' (poljska), ''Koračnicu danskih socijalista'' (danska), ''Naša je ovo zemlja'' (norveška), ''Hold the fort'' (britansko-američka), ''Drugarska'' (ruska), ''[[Zamučen tjaželoj nevolej]]'', ''Krasnoe znamja'' (Красное знамя) itd.<ref name="Fehratović"/> Pored toga, stvarane su i domaće pjesme otpora, kao što su ''Narodna štrajkačka pjesma'', ''Himna zidara'', ''Pozdrav proleterima'', ''Radnička himna'', kao i obrade socijalnih djela domaćih pisaca (Šantić, Radičević, Bašagić, Preradović, Kočić).<ref name="Fehratović"/> Stvaraoci mnogih domaćih i prepevanih stranih pjesama u Hrvatskoj bili su [[Pavao Markovac]] i [[Nikola Hercigonja]].<ref name="Ante Nazor">[https://hrcak.srce.hr/clanak/85702 Ante Nazor, Pjesme međunarodnog radničkog pokreta u revolucionarnim previranjima u Jugoslaviji]</ref> [[1936]]. godine [[Ivan Curl]] je u Zagrebu objavio zbirku revolucionarnih radničkih pjesama ''Naša pjesmarica'', koju plijeni policija.<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak/curl-ivan</ref> U to vreme, u Barceloni su objavljene ''Canciones de las brigadas internacionales'' (1938) i ''Krv i život za slobodu – slike iz života i borbe studenata iz Jugoslavije u Španiji'' (1938). Pjesme sabrane u ovim zbirkama brzo su se širile među radničkim kolektivima u Jugoslaviji.<ref name="Fehratović"/> Posebno mjesto zauzimaju '''robijaške pesme''', spjevane u kaznionama za političke zatvorenike u Bileći, Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. U Sremskoj Mitrovici je čak organiziran i Prvi festival originalnih revolucionarnih pjesama, kada su nastale pjesme ''[[Mitrovčanka]]'', ''[[Nabrusimo kose]]'' i ''[[Pjesma o Matiji Gupcu]]''. Ovoj skupini pripada i čuvena ''[[Bilećanka]]'' nastala uoči prvomajskog uranka 1939. godine.<ref name="Fehratović"/> === Pesme u narodnooslobodilačkoj borbi === [[File:Kulturno-umetnička ekipa Pete krajiške divizije.jpg|thumb|Kulturno-umetnička ekipa Pete krajiške divizije, novembra 1943]] {{citiranje|Mi smo iz Španije doneli naše špansko-internacionalne pesme, robijaši su doneli svoje robijašničke koračnice, borci su marširali po tradiciji svoga kraja.<ref name="NOB 1982">Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 6), Beograd 1982.</ref>|[[Kosta Nađ]]}} Tokom ustanka 1941. godine, komunisti su pevali međunarodne revolucionarne pesme i širili ih u narod.<ref name="hrcak.srce.hr">https://hrcak.srce.hr/file/76130</ref> [[1941]]. godine, u oslobođenom [[Užice|Užicu]] su objavljene ''Antifašističke pesme'' iz predratnog perioda, proširene pesmama [[Španski građanski rat|španske revolucije]]. S druge strane, mnogi borci su više voleli da pevaju narodne epske pesme uz [[gusle]].<ref name="Danon">[https://znaci.org/00003/750.php?broj=636&go!=go! Oskar Danon: S pjesmom po šumama i gorama istočne Bosne]</ref> Dok su radnici i studenti u partizanskim redovima pjevali »Padaj silo i nepravdo«, »Budi se istok i zapad« ili »Internacionalu«, ostali su samo izgovarali riječi ne uspijevajući da prihvate melodiju.<ref name="Danon"/> Tek nakon intenzivnog kulturno-umjetničkog rada u jedinicama, borci su podjednako pevali pjesme Romanije, Ozrena, Majevice, starih buna, oktobarske revolucije, španskog građanskog rata i melodije stare i nove, pričajući o podvizima partizana.<ref name="Danon"/> 1942. osnovano je [[Kazalište narodnog oslobođenja]], u okviru koga su organizovane i muzičke priredbe. Na priredbi povodom prve konferencije žena, 6. decembra 1942. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], u pratnji dve harmonike, violine i klarineta, horski su se pevale pesme: ''[[Po šumama i gorama|Partizanka]], [[Hej Sloveni]], [[Budi se istok i zapad|Budi se Istok i Zapad]]'', a kasnije su izvođene i ''[[Internacionala]]'', sovjetske koračnice, kao i narodna partizanska pesma ''[[Oj, narode Like i Korduna]]''. {{citiranje|Prijeći sve to pješice noseći instrumente i arhiv (treba zamisliti bas-trombon kroz zelengorske šume ili npr. klarinet i veliki bubanj na Durmitoru), pomažući intendanturama, dajući osiguranje i stražu jedinicama koje su to trebale, pomažući u teškim trenucima bolnicama pri nošenju ranjenika, a u najkritičnijim momentima izlazeći na položaj – sve to nije bio samo »muzički posao«, ali je bio put i dio zadatka ove muzičke formacije.<ref>preuzeto iz "Ratne kronike Splita 1941-1945"</ref>|[[Silvije Bombardelli]]}} Slobodno područje [[Kordun]]a, [[Banija|Banije]] i [[Lika|Like]] imalo je posebno povoljne uslove za organizovanje umetničkog rada. Na Baniji je radio omladinski hor koji je na svom programu imao samo autentično narodno stvaralaštvo. Važno je bilo i potpuno oslobođenje [[Dalmacija|Dalmacije]] u jesen 1944. godine, kada su se stekli uslovi za osnivanje stalnih orkestara. Takođe, organizovani su i edukativni kursevi - za dirigovanje, harmoniku i solo pevače, a [[Nikola Hercigonja|Hercigonja]], [[Ines Ivanišević]] i [[Miroslav Špiler]] počinju sakupljanje narodnih pesama. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] septembra 1943. godine, u partizanske orkestre prelazi veći broj talijanskih vojnih muzičara, među kojima i vrsnih stručnjaka, što je omogućilo složenije kompozicije.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 50), Beograd 1982.</ref> === Pisanje i skladanje pesama === [[Datoteka:Vladimir Nazor.jpg|mini|desno|[[Vladimir Nazor]], autor stihova poznatih partizanskih pesama]] Veliki broj pesnika i muzičara pristupio je partizanima, pre svega oni koji su imali jasno [[antifašisti]]čko opredeljenje. Njihovim radom nastaje korpus originalnih partizanskih pesmama, kao autentični muzički izraz [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]]. Pesnik [[Vladimir Nazor]] je nakon odlaska u partizane napisao neke od najpoznatijih partizanskih pesama, koje su 1943. umnožene i podeljene partizanskim kompozitorima, koji su ih potom uglazbili. Mnoge od njih su postale su popularne [[masovne pesme]]. [[Agitprop]] je sarađivao sa muzičarima i kompozitorima u partizanima u cilju nastanka tih pesama.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 330-331), Beograd 1982.</ref> Između ostalih, Nazorove pesme komponovao je i [[Oskar Danon]]: {{citiranje|U bolnici kod manastira Lovnice, gdje sam ležao bolestan od malarije, dobio sam od nekih boraca Narozove stihove: »''[[Sve što bilo pod pepelom]]''«, »''[[Uz Tita i Staljina|Uz Tita i Staljina, dva junačna sina]]''«, »''[[Crvena zvijezda (pjesma)|Zvijezda Danica]]''« i »''[[Mitraljeza|Ostavi me Kata i Reza, al me ne ostavi mitraljeza]]''«. Napisao sam na njih muziku. Cim sam ozdravio, otišao sam u zaselak Zekiće i [[Rodoljub Čolaković|drugu Roćku]] otpjevao ove pjesme. Roćku se naročito dopala pjesma »''Sve što bilo pod pepelom''«, odmah ju je zapamtio i bio jedan od upornih njenih propagatora. Pjevao ju je i drugu Nazoru. Ove moje pjesme borci su vrlo brzo prihvatili i čestim pjevanjem one su se rasprostranile po čitavoj partizanskoj teritoriji.<ref name="Danon"/>|[[Oskar Danon]]}} [[Branko Ćopić]], [[prvoborac]] iz bosanske krajine, lahkim stilom začinjenim bosanskim humorom pisao je pjesme i priče, i stekao slavu omiljenog partizanskog pjesnika.<ref name="Fehratović"/> Zbog velikog utjecaja na borce, po partijskoj direktivi obilazio je jedinice i recitovao stihove ponašajući se kao neka vrsta oficira za moral. Neke od njegovih pjesama poput ''[[Bolna leži omladinka Mara]]'' prešle su granicu književnosti i postale narodne pjesme.<ref name="Fehratović"/> [[Ivan Goran Kovačić]] je krajem decembra 1942. iz Zagreba prešao na oslobođenu teritoriju i svega šest mjeseci kasnije (juni 1943) ubijen od četnika. Za kratko vrijeme u partizanima ispjevavao je oko tridesetak pjesama i poemu [[Jama (poema)|Jama]], najpotresnije djelo umjetničke književnosti Drugog svjetskog rata.<ref name="Fehratović"/> === Partizanske narodne pjesme === {{citiranje| Ne bije se boj suzama<br> No s oružjem u rukama.<br> Naša borba zahtijeva<br> Kad se gine da se pjeva.<ref name="NOB 1982">Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 6), Beograd 1982.</ref>|partizanska narodna pjesma iz Crne Gore}} Prve partizanske [[narodna pjesma|narodne pjesme]] spjevane su povodom značajnijih događaja, na primer "''U Dolove kraj Pljevalja''", o napadu crnogorskih ustanika na Pljevlja,<ref>https://znaci.org/poezija/u-dolove-kraj-pljevalja.php{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ili ''[[Rudo malo]]'', spjevana je 22.12.1941. povodom formiranja Prve proleterske brigade u [[Rudo (Bosna i Hercegovina)|Rudo]]m. Najveći broj partizanskih narodnih pjesama nastao je u ustaničkim žarištima: Romaniji, Kozari, Grmeču, Hercegovini i Bosanskoj Krajini (BiH), te Lici, Baniji i na Kordunu (u Hrvatskoj), zatim u Sandžaku, ali i u drugim dijelovima Srbije, te Crnoj Gori. Takođe, nastajale su i narodne pjesme na slovenskom jeziku naslonjene na domaću tradiciju, a slično i u Makedoniji.<ref name="Fehratović"/> {{citiranje|Ponekad je tu teško odrediti šta je autorsko, a šta narodno; to se isprepliće. [...] Nije se znalo da je »[[Marjane, Marjane]]« Tijardovićeva kompozicija, niti se za Apiha znalo u času kad je pevana njegova »[[Bilećanka]]«, niko nije pominjao Smodlaku i Hatzea kad je pevano zazvučala pesma »[[Padaj silo i nepravdo]]« ... Jer pesma je naša, kako to Nazor [[Na Vučevu|zapisa]] u maršu posle Sutjeske, pevana »iz duše cijelog naroda«: »pjesma i slavonska, i splitska, i banijska, i tko zna čija i otkud, ali naša«.<ref name="NOB 1982">Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 6), Beograd 1982.</ref>|[[Kosta Nađ]]}} == Karakteristike == [[File:Partizanska priredba Splitu septembra 1943.jpg|thumb|Partizanska priredba u kazalištu u slobodnom Splitu, septembra 1943.]] {{citiranje|»Svako veče naš logor bruji od pjesme [...] Ležim pod šatorom i slušam njihovu pjesmu. I riječi jednostavne, i melodija ne može biti prostija, ali me uvi­jek potresu. Sve sam ih slušao, i sam pjevao ko zna koliko puta: negdje na maršu, na nekoj priredbi, poslije završene bitke, u nekom škripcu kad je bilo teško pa se ipak pjevalo, svem u uprkos. Možda nas upravo zbog toga i potresa ta pjesma. Ima u njoj nešto što nikad neće razumjeti ljudi koji će je čuti sutra u našim oslobođenim gradovima.«<ref>Kultura i umjetnost NOB u Hrvatskoj (str. 152), Zagreb 1975.</ref>|[[Rodoljub Čolaković]]}} Karakteristika partizanske pesme je spoj borbene tematike s melodijsko-poetskim karakteristikama [[narodne pesme]]. Tako su nastale narodne partizanske pesme jer su ih prenosili borci i one su ulazile nazad među stanovništvo, zadržavajući neke od svojih specifičnih lokalnih karakteristika i stvarajući osobeni „stil”. To su jednostavne pevljive melodije, uskog ambitusa i karakteristika tracidionalne muzike dinarskog područja ili drugih krajeva zemlje (''[[Sa Ovčara i Kablara]]''), takođe koračnice preuzete iz sovjetske muzike, kao i lirske balade čija melodika biva pozajmljena ili je inspirisana ruskim popularnim i masovnim pesmama (''[[Crveni makovi]]''). Vremenom su ovi elementi spojeni u jedan nov tip narodne melodije koji jasno povezujemo s [[Partizanski pokret|partizanskim pokretom]]. == Poznate partizanske pjesme == === Predratne revolucionarne pesme === [[File:Silvije Bombardelli i muzika druge dalmatinske.jpg|thumb|Muzika [[2. dalmatinska proleterska udarna brigada|2. dalmatinske brigade]], dirigent [[Silvije Bombardelli]] na čelu kolone.]] Predratne radničke i revolucionarne pesme koje su pevali jugoslovenski partizani: * [[Aj Karmela]] (španska) * [[Bandiera rossa]] (italijanska) * [[Bilećanka]] * [[Bratje, le k soncu, svobodi]] * [[Budi se Istok i Zapad]] * [[Crveni makovi]] * [[Internacionala (himna)|Internacionala]] (himna radničkog pokreta) * [[Kaćuša (pjesma)|Kaćuša]] (ruska) * [[Lanci nam se kuju kleti]] * [[Le vkup uboga gmajna]] (''[[Puntarska]]'') * [[Mitrovčanka]] * [[Nabrusimo kose]] * [[No pasaran (pesma)|No pasaran]] * [[Padaj silo i nepravdo]] * [[Pjesma radu]] * [[Pesma ujedinjenog fronta]] * [[Posmrtni marš proletera]] * [[Varšavljanka]] (''[[Na barikade]]'') * [[Čapajevka]] * [[Široka strana moja rodnaja]] === Pesme narodnooslobodilačke borbe === [[File:Na Kordunu grob do groba.jpg|thumb|''[[Na Kordunu grob do groba]]'', izvorna verzija pesme iz 1942. godine rukopisom autorke [[Desanka Kačar|Desanke Kačar]].]] Partizanske pesme koje su spevane ili prepevane tokom narodnooslobilačke borbe: * [[Drug Tito]] (''[[Sve što bilo pod pepelom]]'') * [[Druže podi doma stigla]] * [[Hej, Sloveni]] * [[Hej, brigade]] * [[Hej, tovariši]] * [[Ide Tito preko Romanije]] * [[Kad su Sremci krenuli]] * [[Komandant Sava]] * [[Konjuh planinom]] * [[Kraj Sutjeske hladne vode]] * [[Kud narodna vojska prođe]] * [[Listaj goro, cvjetaj cvijeće]] (''[[Oj, svijetla majska zoro|Oj svijetla majska zoro]]'') * [[Marjane, Marjane]] * [[Mitraljeza]] * [[Mlada partizanka]] * [[Na Kordunu grob do groba]] * [[Na juriš]] * [[Nas dva brata oba ratujemo]] * [[Naša pjesma]] (''[[Legla orla]]'') * [[Oj Mosore, Mosore]] * [[Oj narode Like i Korduna]] * [[Omladinka Mara]] * [[Pesem XIV. divizije]] (''[[Zaplovi pesem]]'') * [[Pjesma o pesti]] (''[[Uz maršala Tita]]'') * [[Po šumama i gorama]] * [[Razvila se jedna jela vita]] * [[Sa Ovčara i Kablara]] * [[Svobodna Slovenija]] * [[Teče Tara]] * [[Ustaj seljo, ustaj rode]] * [[Vstajenje Primorske]] * [[Zlatibore širi svoje grane]] == Poznata poezija NOB == [[File:Izvod iz poeme Jama I. G. Kovacica, napisane 1942.jpg|thumb|Poema ''[[Jama (poema)|Jama]]'' Ivana Gorana Kovačića, smatra se najpotresnijim književnim djelom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.<ref name="Fehratović"/>]] * [[Pjesma mrtvih proletera]] ([[Branko Ćopić]]) * [[Razgovor s četom]] (Branko Ćopić) * [[Majka pravoslavna]] (Vladimir Nazor) * [[Titovo naprijed]] (Vladimir Nazor) * [[Crvena zvijezda (pjesma)|Crvena zvijezda]] (Vladimir Nazor) * [[Na Vučevu]] (Vladimir Nazor) * [[O teško je četnik biti]] ([[Ivan Goran Kovačić]]) * [[Jama (poema)|Jama]], poema ([[Ivan Goran Kovačić]]) * [[Stojanka majka Knežopoljka]], poema ([[Skender Kulenović]]) * [[Sutjeska (poema)|Sutjeska]], poema ([[Mirko Banjević]]) * [[Tifusari (poema)|Tifusari]], poema ([[Jure Kaštelan]]) * [[Oči (poema)|Oči]], poema ([[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]]) * [[Kadinjača (poema)|Kadinjača]], poema ([[Slavko Vukosavljević]]) == Poznati partizanski pjesnici == Poznati pjesnici i pjesnikinje koji su učestvovali u narodno-oslobodilačkoj borbi: {{div col|colwidth=20em}} '''Pjesnici iz Hrvatske''': * [[Desanka Ćuić Kačar]] * [[Ivan Goran Kovačić]] * [[Vladimir Nazor]] * [[Jure Franičević Pločar]] * [[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]] * [[Marin Franičević]] * [[Grigor Vitez]] * [[Drago Gervais]] * [[Jure Kaštelan]] * [[Antun Barac]] * [[Miladin Bižić]] '''Pjesnici iz Crne Gore''': * [[Mirko Banjević]] * [[Dušan Kostić]] * [[Radovan Zogović]] * [[Radonja Vešović]] * [[Junuz Međedović]] '''Pjesnici iz Bosne i Hercegovine''': * [[Branko Ćopić]] * [[Skender Kulenović]] * [[Vladimir Čerkez]] * [[Miloš Popović Đurin]] '''Pjesnici iz Slovenije''': * [[Karel Destovnik Kajuh]] * [[Matej Bor]] * [[Oton Župančič]] * [[Milan Apih]] * [[Mile Klopčič]] '''Pesnici iz Srbije''': * [[Radivoj Koparec]] * [[Tanasije Mladenović]] * [[Jovan Popović]] * [[Milorad Panić Surep]] * [[Oskar Davičo]] '''Pesnici iz Makedonije''': * [[Blaže Koneski]] * [[Aco Šopov]] * [[Kočo Racin]] {{Div col end}} == Poznati partizanski kompozitori == [[File:Kulturno-umetnički odsek propodjela ZAVNOH-a.jpg|thumb|Kulturno-umetnički odsek propodjela ZAVNOH u Otočcu 1943. [[Oskar Danon Cigo]] stoji levo.]] Poznati kompozitori koji su skladali muziku u partizanima: * [[Oskar Danon]] * [[Silvije Bombardelli]] * [[Nikola Hercigonja]] * [[Rado Simoniti]] * [[Miroslav Špiler]] * [[Marjan Kozina]] == Moć pesme == Govoreći o snazi pesme, [[španski borci|španski borac]] general [[Kosta Nađ]] prenosi upečatljivo iskustvo o tome kako je pesma "porazila" čuvare logora za borce intrenacionalnih brigada u Francuskoj: {{citiranje|Više stotina španskih boraca, u logoru, iza višestruko ispletene bodljikave žice, jednom je prilikom primoralo puk francuske vojske i bataljon žandarmerije da ustuknu. Mumlanjem smo izvodili »Internacionalu« i »Marseljezu«, ali toliko snažno, toliko odlučnije od na nas uperenih pušaka, da su puške pale »k nozi«.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 5), Beograd 1982.</ref>|[[Kosta Nađ]]}} U danima [[Užička republika|Užičke republike]], pesma je bila moćan animator i mobilizator. Takvu ulogu su imale sve sekcije prve partizanske Umetničke čete, odnosno Partizanskog umetničkog pozorišta.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 215), Beograd 1982.</ref> Postoji mnogo zabeleženih slučajeva da je pesma gladnim, umornim i promrzlim borcima davala novu snagu. Na primer, u toku bitke na Sutjesci, 4. juna 1943. godine: {{citiranje|Posle prelaženja dosta teškog terena na kojem nas je uporno progonila avijacija — koja se povukla kada je pao mrak — stigli smo na neki plato, za koji nam je rečeno da predstavlja tromeđu Crne Gore, Bosne i Sandžaka. Masa boraca, sedeći — u kratkom odmoru — na vlažnoj livadi, pod sitnom kišom, koja je podsećala na jesenju, najednom je započela da peva »[[Po šumama i gorama|Partizanku]]«. Ne sećam se ko je započeo pesmu, i začas je cela masa umornih, gladnih, pokislih partizana pevala kao u nekom transu.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 170), Beograd 1982.</ref>|[[Nikola Hercigonja]]}} [[Flora Tolentino-Devčić]], jugoslovenska Jevrejka, se sjeća da su u italijanskom koncentracionom logoru pjevali borbene pjesme (»Mitrovčanku«, »Bilećanku«, »Drugarska se pjesma ori«, »Zdignite brati«...), koje su im pomogle da održe moral: {{citiranje|Logorska organizacija NOF iz oba sektora (žica je razdvajala nas Jevreje od Slovenaca), između ostaloga, naredila nam je da svake večeri na žici sve do tzv. »coprifuoca« (znaka za ulazak u barake) pjevamo borbene pjesme. S jedne strane žice mi smo pjevali spomenute pjesme na hrvatskosrpskom, a drugovi Slovenci slovenske borbene pjesme.<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 338), Beograd 1982.</ref>}} [[Miroslav Špiler]], kompozitor, navodi da mu je nakon iskustva NOB, ostao dubok osjećaj odgovornosti za ono što napiše, "jer sam se uvjerio na licu mjesta, u partizanima, koliku snagu može imati dejstvo muzike na ljude; bilo pozitivno, ili negativno — ali dejstvo".<ref>Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 334), Beograd 1982.</ref> == Štampanje pesama u ratu == [[File:Naše pjesme ZAVNOH 1944.png|thumb|''Naše pjesme'', izdanje [[ZAVNOH]]-a iz 1944. Urednici [[Natko Devčić]] i [[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]]]] Pjesme su od početka ustanka umnožavane i štampane u brojnim glasilima partizanskih jedinica. Jedna od prvih štampanih pjesama, ''Mi gerilci'', objavljena je 1.9.1941. godine u ''Narodnoj borbi'', časopisu PK KPJ za Crnu Goru.<ref name="Fehratović"/> Tokom [[Užička republika|Užičke republike]] [[1941]]. godine objavljene su "''Antifašističke pesme''" iz predratnog perioda,<ref>https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Antifa%C5%A1isti%C4%8De_pesme,_U%C5%BEice,_1941.jpg</ref> kao i veći broj partizanskih pesama u glasilima Vesti i Borba.<ref>Ana Hofman, Novi život partizanskih pesama (str. 40), Beograd 2016.</ref> [[1943]]. godine, [[KP Slovenije]] izdala je zbirku ''Pesmi'', sa pesmama na šest jezika, minijaturnog formata, u 180 primjeraka. To je jedina knjižica tiskana u okupiranoj Evropi, koju su izdali borci protiv fašizma.<ref name="Ante Nazor"/> [[Jure Franičević Pločar]] objavio je zbirku pjesama "''Preko rovova''" početkom 1943., umnoženu na [[ciklostil]]u, što je čini prvom zbirkom poezije NOB u Hrvatskoj.<ref>Kultura i umjetnost NOB u Hrvatskoj, str. 320, Zagreb 1975.</ref> Partizanske pjesme nastale u NOB prvi put je objavio ZAVNOH-a [[1944]]. godine u pjesmarici "''Naše pjesme''".<ref>Kultura i umjetnost NOB u Hrvatskoj, str. 215, Zagreb 1975.</ref> U Jugoslaviji je tokom rata tiskano preko 150 partizanskih pjesmarica,<ref name="Fehratović"/> od čega više od pola (bar 79) u Sloveniji.<ref name="Ante Nazor"/> Jugoslovenski partizani su štampali i pesmarice na italijanskom, mađarskom, engleskom i drugim jezicima, koje su bile namenjene antifašistima drugih naroda.<ref name="Ante Nazor"/> == Pesmarice sa notnim zapisima == Nakon oslobođenja Jugoslavije, objavljene su mnoge pesmarice partizanskih pesama sa notnim zapisima: * ''Naše pjesme'', [[Miroslav Špiler]] (ur.), ZAVNOH, 1944. * ''Naše pjesme'' (drugi svezak), [[Miroslav Špiler]], [[Nikola Hercigonja]] i [[Natko Devčić]] (ur.), Zagreb 1945. * ''Narodne pjesme borbe i oslobođenja'', Zagreb, 1947. * ''Slavne godine'', [[Salko Nazečić]] (ur.), Sarajevo, 1949. * ''Krajiške narodne pjesme iz NOB-e i socijalističke izgradnje'', [[Vlado Milošević]] (ur.), Banja Luka, 1949. * ''Narodni stihovi'', Cetinje, 1950. * ''Sto narodnih pesama'', [[Đorđe Karaklajić]] (ur.), Beograd, 1951. * ''Po šumama i gorama'', [[Grigor Vitez]] (ur.), Zagreb, 1952. * ''Kroz borbe i pobjede'', Sarajevo, 1952. * ''Narodne pjesme iz borbe i izgradnje'', Sarajevo, 1952. * ''Partizanska pesem'', [[Radosav Hrovatin]] (ur.), Ljubljana, 1953. * ''Naše narodne pjesme'', [[Tvrtko Čubelić]] (ur.), Zagreb, 1955. * ''Naša partizanska pesem'', [[Radovan Gobec]] (ur.), Ljubljana, 1959. * ''Plameni cvjetovi'', [[Tvrtko Čubelić]] (ur.), Zagreb, 1961. * ''Krajiške borbene pjesme'', [[Vlado Milošević]] (ur.), Banja Luka, 1961. * ''Prek sveta odmeva pesem - Pesmarica za 4. do 8. razred osnovne šole'', Miro Kokol (ur.), Ljubljana, 1979. == Nasleđe == [[File:Partizanski džez orkestar 1945.jpg|thumb|Partizanski [[jazz]] orkestar I udarne brigade „Vasilj Gaćeša", [[7. banijska divizija NOVJ|7. banijske divizija NOVJ]], u Sloveniji, februara 1945.]] Partizanske pesme danas pevaju širom [[Jugosfera|bivše Jugoslavije]], a izvode ih kako amaterski tako i profesionalni horovi koji neguju tradiciju NOB.<ref name="Ana Hofman 2016"/> Neki od njih, kao što je [[Partizanski pevski zbor]], imaju neprekinutu tradiciju pevanja od drugog svetskog rata.<ref>https://www.ppz.si/</ref> Nakon rata, slovenska partizanska pjesma ''[[Na juriš]]'' (riječi [[Tone Seliškar]], glazba K. Pahor) prevedena je na italijanski o objavljena u zbirci ''Canti proletari''.<ref name="Ante Nazor"/> Neke od jugoslovenskih partizanskih pesama su stigle do dalekih zemalja, pa tako je narodna partizanska pjesma ''[[Druže podi doma stigla]]'' stigla do [[Vijetnam]]a i postala njihova narodna pjesma,<ref name="hrcak.srce.hr"/> dok pesmu [[Komandant Sava]] izvode horovi i umetnici u Ukrajini.<ref>https://www.lupiga.com/vijesti/komandant-sava-u-kijevu-za-ukrajince-je-danas-ova-pjesma-himna-slobode</ref> [[2024]]. godine, Slovensko ministarstvo kulture uvrstilo je pjevanje partizanskih pjesama u nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine.<ref>https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/6/17/partizanske-pjesme-slovenija-proglasila-nacionalnom-bastinom-ostali-ih-brisu-iz-pamcenja</ref> U registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Slovenije je uvršteno oko 100 pesama koje se nalaze u raznim bibliotekama i arhivama s ciljem da budu sačuvane za buduće generacije.<ref>https://nova.rs/kultura/za-buduce-generacije-oko-100-partizanskih-pesama-upisano-u-registar-nematerijalnog-kulturnog-nasledja-slovenije/</ref> == Literatura == * Hercigonja, Nikola, „Muzika nastojanja u narodno-oslobodilačkoj borbi“, „Muzika: Zbornik Udruženja kompozitora Srbije”, 1, 1948, 24-32. * „Muzika i muzičari u NOB: Zbornik sećanja”, Beograd, grupa izdavača, 1982. * Hercigonja, Nikola, „Male i skromne kompozicije radili smo zanosno, kao svoj prilog borbi i kolektivu“, Napisi o muzici, Beograd, Umetnička akademija, 1972, 384-385. * Pejović, Roksanda, „Uticaj folklora NOB-a na umetničko stvaralaštvo“, Pro musica, 7-8, jun-jul 1965, 29. * {{Cite book| ref = harv| last1 = Dragosavljević| first1 = Mirjana| last2 = Miletić| first2 = Miloš| last3 = Radovanović| first3 = Mirjana| authorlink1 = | year = 2016| url = https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/KURS_Lekcije_o_odbrani_2016_web.pdf| title = Lekcije o odbrani : Prilozi za analizu kulturne delatnosti NOP-a| publisher = Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe| location = Beograd| id = | access-date = 06. 11. 2018| archive-date = 25. 07. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180725122916/https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/KURS_Lekcije_o_odbrani_2016_web.pdf| url-status = }} * {{cite book |ref={{harvid|''Kultura i umjetnost u NOB''|1975}} |url=https://otpisane.memoryoftheworld.org/Ivan%20Jelic/Kultura%20i%20umjetnost%20u%20NOB-u%20i%20Socijalistickoj%20revoluciji%20u%20Hrvatskoj%20(28)/Kultura%20i%20umjetnost%20u%20NOB-u%20i%20Socijalistic%20-%20Ivan%20Jelic.pdf |title=Kultura i umjetnost u NOB-u i socijalističkoj revoluciji u Hrvatskoj : zbornik; ''(ur. Ivan Jelić, Dunja Rihtman-Augustin, Vice Zaninović)'' |year=1975 |publisher=Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske : Izdavačko preduzeće „August Cesarec“ |location=Zagreb |id= |access-date=2024-06-27 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602002432/https://otpisane.memoryoftheworld.org/Ivan%20Jelic/Kultura%20i%20umjetnost%20u%20NOB-u%20i%20Socijalistickoj%20revoluciji%20u%20Hrvatskoj%20(28)/Kultura%20i%20umjetnost%20u%20NOB-u%20i%20Socijalistic%20-%20Ivan%20Jelic.pdf |url-status=dead }} {{COBISS|ID=16534109}} * {{cite book|last1=Miletić|first1=Miloš|last2=Radovanović|first2=Mirjana|last3=Knežević|first3=Vida|last4=Komelj|first4=Miklavž|last5=Kirn|first5=Gal|last6=Hanček|first6=Ivana|last7=Vuković|first7=Vesna|last8=Kutleša|first8=Ana|authorlink=|year=2017|url=https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/LEKCIJE_O_ODBRANI_II_2017_WEB.pdf|title=Lekcije o odbrani : Da li je moguće stvarati umetnost revolucionarno?|journal=|publisher=KURS & Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe|location=Beograd|volume=|ref=harv|pages=|access-date=06. 11. 2018|archive-date=24. 08. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824135027/https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/LEKCIJE_O_ODBRANI_II_2017_WEB.pdf|url-status=}} == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Revolucionarne pesme]] == Vanjske veze == {{commonscat|Yugoslav Partisan songs}} {{Wikiteka-jezik|sr|Partizanske pesme}} * [https://znaci.org/poezija.php Poezija NOB] * [https://repozitorij.dief.eu/a/?pr=i&id=69597 Miroslav Špiler, Partizanske narodne pjesme iz Like, 1941- 1943.] * [https://repozitorij.dief.eu/a/?pr=i&id=69519 Slavko Janković, Borbene i partizanske pjesme (sa notnim zapisima)] (1953) * [https://repozitorij.dief.eu/a/?pr=i&id=69669 Franjo Židovec, Popijevke iz borbe i izgradnje (izbor iz različitih zbirki)] (1954) * [https://mk.wikisource.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%9C%D0%B0%D0%BA%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D0%B5%D1%81%D0%BD%D0%B8 Македонски партизански песни] {{Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}} [[Kategorija:Partizanske pjesme]] [[Kategorija:Narodne pjesme]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]] [[Kategorija:Poezija]] nx1b9grm7pqvqtyec7ylae3kxhpr4wk 0 4690614 42651868 42648579 2026-07-08T14:06:28Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Enes Ünal | slika = Real Valladolid-Valencia CF, 2019-05-18 (64) (cropped).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Birth date and age|1997|05|19|df=y}} | rodnigrad = {{flagicon|Turska}} [[Osmangazi]] | rodnadržava = [[Turska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.87 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|Engleska}} [[Bournemouth]] | brojnadresu = 26 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|Turska}} [[Bursaspor]] | nastupi(golovi)1 = 35 (4) | godine2 = 2015 | klubovi2 = {{flagicon|Engleska}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2015 – 2016 | klubovi3 = → {{flagicon|Belgija}} [[K.R.C. Genk|Genk]] | nastupi(golovi)3 = 12 (1) | godine4 = 2016 | klubovi4 = → {{flagicon|Nizozemska}} [[NAC Breda]] | nastupi(golovi)4 = 11 (9) | godine5 = 2016 – 2017 | klubovi5 = → {{flagicon|Nizozemska}} [[FC Twente|Twente]] | nastupi(golovi)5 = 32 (18) | godine6 = 2017 – 2018 | klubovi6 = {{flagicon|Španija}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)6 = 23 (5) | godine7 = 2018 | klubovi7 = → {{flagicon|Španija}} [[Levante UD|Levante]] | nastupi(golovi)7 = 7 (1) | godine8 = 2018 – 2020 | klubovi8 = {{flagicon|Španija}} [[Real Valladolid]] | nastupi(golovi)8 = 68 (12) | godine9 = 2020 – 2024 | klubovi9 = {{flagicon|Španija}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)9 = 103 (34) | godine10 = 2024 – | klubovi10 = {{flagicon|Engleska}} [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | nastupi(golovi)10 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2015 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|TUR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 33 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 3. 7. 2024 }} '''Enes Ünal''' ([[Osmangazi]], [[10. maja]] [[1997.]]), [[Turska|turski]] fudbaler i reprezentativac koji igra na poziciji napadača. == Biografija == Rođen je [[1997.]] u gradu [[Osmangazi]], blizu [[Bursa|Burse]]. Sin je Mesuta Ünala, bivšeg nogometaša [[Bursaspor]]a, i odrastao je u omladinskom sektoru istog kluba. Tijekom tri godine provedene u [[Bursa|Bursi]], sudjelovao je u 102 utakmice i postigao preko 170 golova u tim utakmicama, postižući prosjek od 1,66 golova po utakmici. Klubovi kao što su [[Chelsea F.C.|Chelsea]], [[Borussia Mönchengladbach]], [[Juventus F.C.|Juventus]] i [[Santos FC|Santos]] htjeli su ga uključiti u svoju momčad. Debitirao je za prvu momčad Bursaspora 25. augusta 2013. u remiju 1:1 protiv [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]], odmah postigavši ​​gol. Sa zeleno-bijelim dresom postigao je sedam golova u pedeset i četiri službene utakmice. [[Datoteka:Real Valladolid-Valencia CF, 2019-05-18 (40).jpg|thumb|left|275px|Ünal s dresom [[Real Valladolid|Valladolida]].]] 26. juna 2015. Bursaspor je na službenoj web stranici kluba objavio da Ünal prebačen u [[Manchester City F.C.|Manchester City]], a engleski klub je 31. jula objavio da je ga posudio belgijskom [[K.R.C. Genk|Genku]]. Ünal je postigao svoj prvi gol za Genk u utakmici protiv Dessel Sporta, u meču dobijenom 5:2. Svoj prvi prvenstveni pogodak za Genk postigao je u 46. minuti utakmice protiv Ostendea odigrane 27. oktobra 2015. Između 2015. i 2017. igrao je na posudbama za [[K.R.C. Genk|Genk]], nizozemsku [[NAC Breda|NAC Bredu]] i nizozemski [[FC Twente|Twente]]. U Bredi i u Twenteu je imao vrlo dobar prosjek pogodaka. Dana 30. juna 2017. kupio ga je španjolski Villarreal, koji ga je posudio [[Levante UD|Levanteu]]. 5. jula 2018. kupio ga je španjolski [[Real Valladolid]], za koji će odigrati dvije sezone. 12. augusta 2020. je prešao u španjolski [[Getafe CF|Getafe]], gdje će odigrati još dvije sezone. 31. januara 2024. kupio ga je engleski klub [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]. U [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turskoj reprezentaciji]] debitirao je 31. marta 2015., zamijenivši [[Olcay Şahan|Olcaya Şahana]] u 2:1 prijateljskoj pobjedi protiv [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]]. Dana 17. novembra 2019. zabio je dvostruki gol u 2:0 kvalifikacijskoj utakmici za [[UEFA Euro 2020.|Europsko prvenstvo]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Andore|Andore]]. == Karakteristike == Unatoč visokom stasu, brz je napadač i vješt u driblingu. {{Sastav Turska 2020 EP}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1997||Ünal, Enes}} [[Kategorija:Turski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Fudbaleri Twentea]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Valladolida]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] cuhj3dyrpnegpu93trrxl2qram3bs1c 0 4690986 42651867 42643550 2026-07-08T14:06:15Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marc Cucurella | slika = Spain football team in 202 (Marc Cucurella).jpg | punoime = Marc Cucurella Saseta | nadimak = | datumrođenja = [[22. srpnja]] [[1998.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Alella]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Katalonci|Katalonac]] | državljanstvo = | visina = 1.73 m | pozicija = lijevi bek | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 – 2020 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)1 = 0 (0) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = → {{flagicon|ŠPA}} [[SD Eibar|Eibar]] | nastupi(golovi)2 = 31 (1) | godine3 = 2019 – 2020 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)3 = 37 (1) | godine4 = 2020 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)4 = 38 (3) | godine5 = {{nowrap|2021 – 2022}} | klubovi5 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]}} | nastupi(golovi)5 = 35 (1) | godine6 = 2022 – 2026 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)6 = 115 (6) | godine7 = 2026 – | klubovi7 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]] | nastupi(golovi)7 = 0 (0) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 24 (1) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.6.2026 }} '''Marc Cucurella Saseta''' ([[Alella]], [[22. srpnja]] [[1998]].), [[Španjolci|španjolski]] [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra kao [[branič (nogomet)|lijevi bek]]. Trenutno igra za [[Real Madrid]]. == Klupska karijera == Cucurella je bio dio [[RCD Espanyol|Espanyolova]] juniorskog sustava od 2006. do 2012., godine u kojoj je prešao u redove gradskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]].<ref>[https://www.mundodeportivo.com/20131205/mundo-barsa/cantera/marc-cucurella-el-puyol-de-la-cantera_54393907174.html Marc Cucurella, el Puyol de la cantera] mundodeportivo.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> Dana 26. studenog 2016. debitirao je s [[FC Barcelona B|drugom momčadi Barcelone]] igrajući utakmicu [[Segunda División B|Segunda Divisióna B]] protiv [[CE L'Hospitalet|L'Hospitaleta]]. Dana 7. srpnja 2017., nakon što je s Barcelonom B izborio promociju u [[Segunda División|Segunda División]], obnovio je ugovor do lipnja 2021. Dana 24. listopada debitirao je za Barcelonu, zamijenivši [[Lucas Digne|Lucasa Dignea]] u 83. minuti u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Real Murcia CF|Real Murcije]] koja je dobivena rezultatom 3:0. Dana 31. kolovoza 2018. posuđen je na godinu dana [[SD Eibar|Eibaru]]. Nakon izvrsne sezone na individualnoj razini, 27. svibnja 2019. u potpunosti ga je kupio [[Baskija|baskijski]] klub; 16. srpnja ga je [[FC Barcelona|Barcelona]] otkupila za četiri milijuna eura.<ref>[https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/1280408/barca-activate-cucurella-buy-back-clause# Barça activate Cucurella buy-back clause] fcbarcelona.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> Dva dana kasnije preselio se u [[Getafe CF|Getafe]] na posudbu. 15. prosinca iste godine zabio je svoj prvi pogodak u dresu Azulonesa protiv [[Real Valladolid]]a koji je poražen 2:0. Dana 30. lipnja 2020. Getafe ga je kupio za 10 milijuna eura. Dana 31. kolovoza 2021. prodan je [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brightonu]], momčadi s kojom je potpisao ugovor na pet sezona. Nakon samo jedne sezone, prešao je u [[Chelsea F.C.|Chelsea]] za iznos od 55 milijuna funti plus 7 milijuna funti u bonusima.<ref>[https://www.brightonandhovealbion.com/news/2720131/marc-cucurella-makes-record-move-to-chelsea Marc Cucurella makes record move to Chelsea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240727111719/https://www.brightonandhovealbion.com/news/2720131/marc-cucurella-makes-record-move-to-chelsea |date=2024-07-27 }} brightonandhovealbion.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> == Reprezentativna karijera == S reprezentacije do 21 godine sudjelovao je na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.|Europskom prvenstvu 2021.]] na kojem je Španjolska ispala u polufinalu. Početkom lipnja 2021. Cucurella je debitirao za [[Španjolska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju]] protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]] koju je Španjolska dobila 4:0. Zbog slučajeva [[COVID-19]] u sastavu za odgođeno [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], koje je počelo nedugo nakon toga, u ovoj utakmici su igrali igrači koji su prethodno igrali na Europskom prvenstvu do 21 godine. Krajem lipnja 2021. Cucurella je imenovan članom španjolske olimpijske reprezentacije za [[Nogomet na OI 2020.|nogometni turnir]] odgođenih [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020.]] Igrao je pet puta, a njegova momčad izgubila je u finalu od [[Brazilska nogometna reprezentacija do 23 godine|Brazila]]. Dana 7. lipnja 2024. Cucurella je pozvan u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španija 2020 OI fudbal}} {{Sastav Španija 2024 EP}} {{Sastav Španija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1998||Cucurella, Marc}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Španski olimpijci]] [[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Katalonci]] [[Kategorija:Fudbaleri Brighton & Hove Albiona]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] jzwktxpjhwnegtt2rn6tze7mum03fbv 0 4707547 42651911 42550910 2026-07-08T15:35:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42651911 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Nagrada ''Miloš Crnjanski''}} {{Infobox award | name = Nagrada ''Miloš Crnjanski'' | current_awards = | image = | imagesize = | alt = | caption = | description = za najbolju prvu knjigu | presenter = Zadužbina Miloša Crnjanskog | country = | location = | reward = | year = 1981. | year2 = | holder = [[Dejan Aleksić]] | website = }} '''Nagrada ''Miloš Crnjanski''''' je jugoslovenska i srpska književna nagrada domaćem piscu za najbolju prvu knjigu iz svih oblasti. Dodjeljuje je [[Zadužbina Miloša Crnjanskog]] svake druge godine od 1981.<ref name="MC">{{Cite web|url=https://mcrnjanski.rs/|title=Zadužbina Miloša Crnjanskog|website=mcrnjanski.rs|access-date=7. 8. 2024}}</ref> ==Dobitnici== {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Dobitnik !Djelo !Vrsta djela !Izdavač !Referenca |- | rowspan="2" |1981. |[[Đorđe Ocić]] |''Istraga'' |Roman |Naša knjiga, Beograd | |- |[[Radoslav Petković]] |''Put u Dvigrad'' |Roman |Prosveta, Beograd | |- | rowspan="2" |1983. |[[Dušan Kovačević]] |''Drame'' | |BIGZ, Beograd | |- |[[Milan Oklopdžić]] |''Ca. Blues'' |Roman |Prosveta, Beograd | |- | rowspan="5" |1985. |[[Ljubiša Bačić]] |''Stena gologlava'' |Zbirka pjesama |Srpska književna zadruga, Beograd | |- |[[Đorđije Vuković]] |''Ogledi o srpskoj književnosti'' |Zbirka pjesama |Nolit, Beograd | |- |[[Vesna Janković]] |''Zlatna knjižica'' |Roman |Prosveta, Beograd | |- |[[Miladin Mičeta]] |''Gluho'' |Zbirka priča |BIGZ–Jedinstvo, Beograd–Priština | |- |[[Miroslav Popović]] |''Sudbine'' |Roman |Nolit, Beograd | |- | rowspan="7" |1987. |[[Judita Šalgo]] |''Trag kočenja'' |Roman |Književna zajednica Novog Sada | |- |[[Hana Dalipi]] |''Vikend u materini'' |Roman |BIGZ, Beograd | |- |[[Milosav Tešić]] |''Kupinovo'' |Zbirka pjesama |BIGZ, Beograd | |- |[[Dušan Radivojević]] |''Radosna igra loptom'' |Zbirka pjesama |Pljevlja–Priboj | |- |[[Aleksandar Baljak]] |''Istorija afokalipse'' | |IK „Filip Višnjić”, Beograd | |- |[[Ratko Peković]] |''Ni rat ni mir'' |Zbirka eseja |IK „Filip Višnjić”, Beograd | |- |[[Velimir Popović]] |prevod ''Seoba'' na francuski jezik | |Julliard – L'Age d'Homme, Pariz–Lozana | |- | rowspan="8" |1989. |[[Zoran Avramović]] |za posebni doprinos tumačenju Crnjanskog, povodom priređene knjige: Miloš Crnjanski, ''Politički spisi'' | |Sfairos, Beograd | |- |[[Marinko Arsić Ivkov]] |''Antologija srpske udvoričke poezije: od Dositeja do naših dana'' | |Beograd | |- |[[Dragan Velikić]] |''Via Pula'' |Roman |Rad, Beograd | |- |[[Borislav Pekić]] |''Godine koje su pojeli skakavci'' |Memoari |BIGZ–Jedinstvo, Beograd–Priština | |- |[[Pavle Rak]] |''Približavanja Atosu'' |Putopis |Prosveta, Beograd | |- |[[Tiodor Rosić]] |''Poezija i pamćenje'', Dečje novine |Zbirka eseja |Gornji Milanovac | |- |[[Svetlana Slapšak]] |''Hronospore'', samizdat | |Beograd | |- |[[Kosta Čavoški]] |''O neprijatelju'' |Zbirka eseja |Prosveta, Beograd | |- | rowspan="4" |1991. |[[Vladimir Jagličić]] |''Izvan uma'' |Zbirka pjesama |BIGZ, Beograd | |- |[[Dejan Medaković]] |''Efemeris'' |Memoari |BIGZ, Beograd | |- |[[Borislav Mihajlović Mihiz]] |''Autobiografija – o drugima'' |Memoari |BIGZ, Beograd | |- |[[Momčilo Selić]] |''Izgon'' |Roman |Dečje novine, Gornji Milanovac | |- | rowspan="4" |1994. |[[Aleksandar Gatalica]] |''Linije života'' |Roman |Evropa, Beograd | |- |[[Saša Tomašević]] |''Stan gospođe mesec'' |Zbirka priča |Književna omladina Srbije, Beograd | |- |[[Zoran Živković]] |''Četvrti krug'' |Roman |samizdat, Beograd | |- |[[Ratomir Damnjanović]] |''Komemoracija'' |Zbirka priča |Beletra, Beograd | |- | rowspan="6" |1998. |[[Dragica Đurić]] |''Znam da sam voda'' |Zbirka pjesama |Književna zajednica Novog Sada | |- |[[Predrag Brajović]] |''Demo(ste)nologije'' |Zbirka priča |Matica srpska, Novi Sad | |- |[[Gordana Ćirjanić]] |''Pisma iz Španije'' |Putopis |Matica srpska, Novi Sad | |- |[[Jovan Bulajić]] |''Žig'' |Roman |Dosije, Beograd | |- |[[Dragiša Kalezić]] |''Tolstoj i gušter'' |Zbirka pripovedaka |Srpska književna zadruga, Beograd | |- |[[Uglješa Krstić]] |''Najlepši poziv na svetu: zabeleške jednog izdavača'' |Memoari |Vajat, Beograd | |- | rowspan="7" |2003. |[[Stojan Berber]] |''Trifuneja'' |Roman |Matica srpska, Novi Sad | |- |[[Miloš Komadina]] |''Institut za rak'' |Zbirka priča |Stubovi kulture, Beograd | |- |[[Gordana Boranijašević]] |''Ko žar u Vlašiće'' |Zbirka pjesama |Prosveta, Beograd | |- |[[Rodoljub Stepanović]] |''Izdržavanje zemlje'' |Zbirka eseja |Srpska književna zadruga, Beograd | |- |[[Ivana Stefanović]] |''Put za Damask'' |Putopis |Geopoetika, Beograd | |- |[[Predrag Puzić]] |''Lomača za Sensa: zločin i kazna Svetislava Stefanovića'' | |Kairos, Sremski Karlovci | |- |[[Branko Ćirlić]] |za prevod ''Romana o Londonu'' na poljski jezik: ''Powieść o Londynie'', | |Adam Marszałek, Torunj | |- | rowspan="5" |2005. |[[Radomir D. Mitrić]] |''Nostalgija za punoćom'' |Zbirka pjesama |Art print, Banja Luka | |- |[[Nenad Jovanović]] |''Insistiranje'', Narodna knjiga |Roman |Alfa, Beograd | |- |[[Zvonka Gazivoda]] |''Delfini na helijumu'' |Zbirka priča |Geopoetika, Beograd | |- |[[Boško Obradović]] | ''Crnjanski i novi nacionalizam'' |Zbirka eseja |Hrišćanska misao, Beograd | |- |[[Petar Zec]] |''Pozorišni meridijani'' |Putopis |Plato, Beograd | |- |2007. |[[Milena Marković]] |''3 drame'' |Drama |LOM, Beograd | |- |2009. |[[Dejan Stojiljković]] |''Konstantinovo raskršće'' |Roman |Laguna, Beograd |<ref>[http://citymagazine.rs/clanak/dejanu-stojiljkovicu-nagrada-milos-crnjanski Сity magazine/Dejanu Stojiljkoviću Nagrada „Miloš Crnjanski”]{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtav link}}</ref> |- |2011. |[[Zoran Petrović]] |''Kamen blizanac'' |Roman |Geopoetika izdavaštvo, Beograd |<ref>{{Cite web|url=http://www.slovoljubve.com/vesti/piscu-zoranu-petrovicu-urucena-nagrada-milos-crnjanski|title=Славољубве/Писцу Зорану Петровићу уручена награда Милош Црњански|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807042609/http://www.slovoljubve.com/vesti/piscu-zoranu-petrovicu-urucena-nagrada-milos-crnjanski|archive-date=7. 8. 2016|url-status=dead|access-date=11. 7. 2016|df=}}</ref> |- |2013. |[[Goran Gocić]] |''Tai'' |Roman |Geopoetika izdavaštvo, Beograd |<ref>[http://www.svet.rs/estrada/goranu-gocicu-nagrada-milos-crnjanski-za-roman-tai Svet/Goranu Gociću nagrada Miloš Crnjanski za roman „Tai”]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |2015. |[[Vesna Kapor]] |''Po sećanju se hoda kao po mesečini'' |Zbirka priča |Agora, Novi Sad |<ref>[http://rtv.rs/sr_lat/zivot/kultura/vesni-kapor-urucena-nagrada-milos-crnjanski_665235.html RTV/Vesni Kapor uručena nagrada „Miloš Crnjanski”]</ref> |- |2017. |[[Filip Grbić]] |''Ruminacije o predstojećoj katastrofi'' |Roman |Plato, Beograd |<ref>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2018&mm=01&dd=04&nav_id=1343284 Филипу Грбићу награда Милош Црњански (Б92, 4. јануар 2018)]</ref> |- |2020. |[[Đorđe Despić]] |''Pesme i drugi ožiljci'' |Zbirka pjesama |Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad |<ref>{{Cite news|url=http://www.avantartmagazin.com/djordju-despicu-urucena-nagrada-milos-crnjanski/|title=Đorđu Despiću uručena nagrada Miloš Crnjanski|date=4. 2. 2020|work=Авант Арт Магазин|access-date=17. 5. 2022|archive-date=2022-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609080506/http://www.avantartmagazin.com/djordju-despicu-urucena-nagrada-milos-crnjanski/|url-status=dead}}</ref> |- |2022. |[[Dejan Aleksić]] |''Petlja'' |Roman |Laguna, Beograd |<ref>{{cite news |title=Награда „Милош Црњански” Дејану Алексићу за роман „Петља” |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/501634/Nagrada-Milos-Crnjanski-Dejanu-Aleksicu-za-roman-Petlja |access-date=12. 3. 2022 |work=Политика |date=10. 3. 2022}}</ref><ref>{{cite news |last1=Богутовић |first1=Д. |title="ПЕТЉОМ" ОТПЛАТИО ДУГ: Награда "Милош Црњански" уручена Дејану Алексићу у Народној библиотеци Србије |url=https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1105207/petljom-otplatio-dug-nagrada-milos-crnjanski-urucena-dejanu-aleksicu-narodnoj-biblioteci-srbije |access-date=9. 4. 2022 |work=Вечерње новости |date=9. 4. 2022}}</ref> |} == Povezano == * [[Miloš Crnjanski]] == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenske književne nagrade|Crnjanski, Miloš]] [[Kategorija:Srpske književne nagrade]] rpcnaexnrny0ztmcwdft982q7vbsnaj 0 4718237 42652178 42513022 2026-07-09T07:20:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652178 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Oton Krstanović | slika = Oton krstanović.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[22. oktobar]] [[1899]]. | mesto_rođenja =[[Gornji Vakuf]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[29. jula]] [[1941]]. ('''41''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]] | država_smrti =[[Image:Flag of Serbia (1941–1944).svg|20px|border]] [[Nedićeva Srbija|Područje Vojnog zapovednika Srbije]] |profesija=novinar |SKOJ=[[1920]]. |KPJ=[[1922]]. |supruga=Božana Ružičić }} '''Oton Krstanović''' ([[ćirilica]]: Отон Крстановић; [[Gornji Vakuf]], [[22. oktobra]] [[1899]]. – [[Beograd]], [[29. jula]] [[1941]].) bio je istaknuti jugoslovenski [[revolucionar]] i novinar, osnivač [[SKOJ|SKOJ-a]] i dugogodišnji član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Bio je novinar [[Politika (novine)|Politike]] i jedan od osnivača [[NIN|NIN-a]]. Streljan je u Beogradu od strane okupatorskih vlasti u leto 1941. godine. == Biografija == Oton Krstanović rođen je u Gornjem Vakufu u centralnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], a odrastao je u [[Bugarska|Bugarskoj]]. [[1920]]. godine učestvovao je kao delegat na Osnivačkom kongresu Saveza komunističke omladine Jugoslavije u Beogradu.<ref>"Ko su delegati Prvog kongresa SKOJ-a?", ''Komunist: organ Saveza komunista Jugoslavije'' godina XVII, broj 66 (18. decembar 1958), str. 8.</ref> Rodom iz siromašne porodice, u Beogradu je mogao da upiše samo studije tehničkih nauka, a nakon [[Obznana|Obznane]] odlazi u [[Frankfurt]] na studije ekonomije. Narednih godina, živeće naizmenično na relaciji između Frankfurta, Beograda i [[Beč|Beča]]. Već početkom [[1921]]. godine pominje se kao aktivan član jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 160–161.</ref> Bio je član komunističke jugoslovenske grupe u Frankfurtu zajedno sa [[Milan Volner|Milanom Volnerom]] i [[Momčilo Đorđević|Momčilom Đorđevićem]]. Pored studija, mladi jugoslovenski komunisti uspostavili su veze sa jugoslovenskim imigrantima [[Rudar|rudarima]] u [[Ruhr|Rurskoj oblasti]], pomagali im u sindikalnom organizovanju i pisali članke o njihovom položaju za novine [[Organizovani radnik]].<ref>Stamenko Radojković, "S rudarima u Ruru", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Prvi tom, 1917-1929'' (Beograd: Kultura, 1960), 400.</ref> U Frankfurtu se druži i sa par godina mlađim [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]], koji takođe dolazi u Frankfurt na studije ekonomije [[1925]]. godine. Krstanović je doktorirao [[1926]]. godine sa disertacijom pod naslovom "Ekonomska struktura Jugoslavije. Ekonomska studija strukture i razvoja Jugoslavije sa posebnim osvrtom na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu".<ref>''Die Wirtschaftsgestaltung Jugoslawiens . Eine wirtschaftswissenschaftliches Abhandlung der Gestaltung und Entwicklung Jugoslawiens unter besonderer Berücksichtigung Serbiens , Bosniens und der Herzegowina''. v. Anton Scherer, ''Südosteuropa-Dissertationen, 1918-1960. Eine Bibliographie deutscher, österreichischer und schweizerischer Hochschulschriften'' (Keln: Böhlau, 1968), 87.</ref> Tokom studija, Krstanović u Beogradu uređuje partijske novine ''Naši dani'' i ''Istina''. Obe novine su trajale svega oko mesec dana krajem [[1924]]. i početkom 1925. godine, da bi ih policija potom zabranila.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/01/Revolucionarna---tampa-u-Kraljevini-Srba-Hrvata-i-Slovenaca-1918-1929-pisi.pdf Milan Vesović, ''Revolucionarna štampa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, Narodna knjiga, 1979), 122, 158.]</ref> Posle završenih doktorskih studija ekonomije, Krstanović se na neko vreme nastanio u Beču. Postao je ponovo aktivan u jugoslovenskom Klubu studenata marksista i pokrenuo je novine [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]. U Beogradu, Krstanović je bio blizak sa vođom zemljoradničke levice [[Dragoljub Jovanović|Dragoljubom Jovanovićem]] i pisao, kao predstavnik komunista, za novine ''Rad'', koje je izdavala Jovanovićeva Grupa za socijalnu i kulturnu akciju. U grupi se zbližio sa [[Otokar Keršovani|Otokarom Keršovanijem]], jednim od najistaknutijih intelektualaca zemljoradničke levice, koji će od [[1927]]. godine i sam postati komunista.<ref>Nadežda Jovanović, "Grupa za socijalnu i kulturnu akciju", ''Zbornik Matice srpske za istoriju'' 53 (1996), 150, 153.</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/file/315746 Miroslav Vaupotić, "Nepoznata bibliografija Otokara Keršovanija", ''Časopis za suvremenu povijest, 7/2 (1975), 235–237.]</ref> Navodno je jedno kratko vreme radio u [[SSSR|sovjetskoj]] ambasadi u [[Berlin|Berlinu]].<ref name="milivojević">Dragoljub Milivojević, "Težak, svetao put", ''Politika'' br. 225268 (10. februar 1984), 13.</ref> Tridesetih godina, Krstanović postaje novinar "Politike", jednog od najuglednijih dnevnih listova u državi. "Politika" ga uzima jer je bio "vrstan ekonomski komentator i publicista" sa dugogodišnjim novinarskim iskustvom.<ref name="milivojević"></ref> Piše i za nedeljni list "Narodno blagostanje", za "Trgovinski glasnik" i za "Novu literaturu" [[Pavle Bihali|Pavla Bihalija]], pod pseudonimom "M. Kuzmić".<ref>Miloš Stambolić (ur.), ''Izdavač Pavle Bihali'' (Beograd: Nolit, 1978), 135.</ref> Krstanović postaje aktivni član [[Udruženje novinara Srbije|Udruženja novinara Srbije]]. Od [[1934]]. godine, bio je član njegovog Upravnog odbora, kao i Izvršnog odbora za izgradnju novinarskog doma, čija izgradnja na [[Vračar|Vračaru]] je završena godinu dana kasnije.<ref>[https://www.uns.org.rs/o-nama/istorijat.html "Istorijat", ''Udruženje novinara Srbije'']</ref> Sa grupom prijatelja komunista, [[26. 1.|26. januara]] [[1935]]. godine pokreće novi nedeljnik, nazvan "Nedeljne informativne novine". NIN će biti zabranjen već u septembru, a nastaviće da izlazi tek nakon [[Drugi svjetski rat|rata]]. Krstanović je, zajedno sa [[Božidar Adžija|Božidarom Adžijom]], bio autor većine uvodnika NIN-a.<ref>Ljuba Popović, "NIN pre 35 godina", ''Nedeljne informativne novine'' br. 986, 30.11.1969, 8–9.</ref> U NIN-u sa Krstanovićem sarađuju još i Masleša, [[Jovan Popović]], [[Vojislav Vučković]], [[Đorđe Andrejević Kun]], [[Aleksandar Vučo]] i [[Oto Bihalji Merin]]. [[Datoteka:Dom novinara.jpg|thumb|250px|Dom Udruženja novinara Srbije u Resavskoj 28 na Vračaru, izgrađen na incijativu Otona Krstanovića.]] Iste godine, Krstanović je radio za Komunističku partiju polulegalno, po liniji [[Narodni front|Narodnog fronta]], sa ciljem ostvarenja akcionog jedinstva komunista, socijalista, demokrata i levice [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|Zemljoradničke stranke]]. Kako je zemljoradničku levicu već predvodio njegov blizak saradnik Dragoljub Jovanović, zemljoradnici su bili prijemčiviji za ideju saveza s komunistima, te su zajedno organizovali Prvu konferenciju Narodnog fronta u junu [[1936]]. godine. Tokom narednih par meseci, pod rukovodstvom Jovanovića i Krstanovića, u drugoj polovini 1936. godine održaće se ukupno još tri konferencije sa ciljem formiranja Narodnog fronta, kojima će prisustvovati još i [[Socijalistička partija Jugoslavije]], predstavljena od strane [[Živko Topalović|Živka Topalovića]], [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] koju je predstavljao dr [[Ivan Ribar]], te [[Samostalna demokratska stranka]]. Komuniste su, pored Krstanovića, predstavljali Masleša i [[Pavle Pavlović]]. Na kraju nije došlo do formiranja široke antifašističke koalicije, ali je postavljena osnova za dalju političku saradnju.<ref>[https://kok.memoryoftheworld.org/Dusan%20Zivkovic/Narodni%20front%20Jugoslavije%201935-1945%20(813)/Narodni%20front%20Jugoslavije%201935-1945%20-%20Dusan%20Zivkovic.pdf Dušan Živković, ''Narodni front Jugoslavije 1935–1945'' (Beograd: Institut za suvremenu istoriju i Narodna knjiga, 1978), 86–90.]</ref> Krstanović je bio izrazito aktivan i u akcijama podrške [[Druga Španska Republika|Španskoj Republici]] za vreme [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]. Bio je potpisnik "Pozdrava intelektualaca Jugoslavije španskom narodu".<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Čedo Kapor (ur.), ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu'', Tom 5 (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 271. |access-date=2025-11-21 |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125095149/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref> Pored toga, pisao je afirmativne članke o Republici u "Politici" i u humorističkim novinama "Ošišani jež".<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Čedo Kapor (ur.), ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu'', Tom 5 (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 391. |access-date=2025-11-21 |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125095149/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref> Zbog pozitivnog pisanja o Španiji, Krstanović je, po nalogu jugoslovenske vlade, otpušten iz "Politike" 1. maja [[1937]]. godine.<ref>[http://inisdr.bg.ac.rs/671/1/Antifasizam.pdf Olga Manojlović Pintar, "Španija kao paradigma antifašizma", u: ''Antifašizam pred izazovima savremenosti'', ur. Milivoj Bešlin, Petar Atanacković (Novi Sad: AKO, 2012), 27.]</ref> Krstanović je bio i [[Sindikat|sindikalno]] aktivan u Savezu bankovnih osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika Jugoslavije (SBOTIČJ). Od maja [[1939]]. godine, kada su komunisti i antifašisti ostvarili uverljivu kontrolu nad sindikatom, Krstanović je izabran za zameničkog člana Upravnog odbora SBOTIČ-a.<ref>Vanja Graovac (ur.), ''Zbornik SBOTIČJ: prilozi za povijest, sjećanja'' (Zagreb: Republički odbor Sindikata radnika u upravi, pravosuđu i financijskim organizacijama Hrvatske, 1985), 60.</ref> [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|Okupacija Jugoslavije]] dočekala je Krstanovića teško bolesnog nakon operacije [[Žučni mjehur|žučne kese]]. Uprkos tome, u njegov stan u Ulici Vojvode Šupljikca 6 u maju [[1941]]. godine upadaju agenti Specijalne policije predvođeni [[Đorđe Kosmajac|Đorđem Kosmajcem]] i odvode ga u zatvor.<ref>Vasko Ivanović, "Ocu i sinu: Na izgled obična priča", ''Politika'' br. 22372 (18. januar 1976), 10.</ref> Streljan je u Beogradu, u [[Koncentracijski logor Banjica|Banjičkom logoru]], 29. jula 1941. godine, zajedno sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], kojeg je poznavao i s kojim je sarađivao još u Beču. Po sećanju preživelog logoraša dr Ljubomira Živkovića, Golubić je pred streljanje potapšao Krstanovića po ramenu i rekao mu "Samo hrabro i hladnokrvno".<ref>Sead Trhulj, ''Mustafa Golubić, čovjek konspiracije'' (Beograd: BIGZ, 1986), 177–178.</ref> == Porodica == Oton Krstanović bio je oženjen Božanom Ružičić (rođ. [[25. decembra]] [[1905]]. godine u Beogradu), aktivistkinjom [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]]. Oton i Božana imali su sina Slobodana, rođenog [[16. avgusta]] [[1930]]. godine. Slobodan Krstanović krenuo je očevima stopama, te postao novinar i komunista. Već od [[1944]]. godine bio je član SKOJ-a, kojeg je njegov otac osnovao. Bio je novinar [[Borba (novine)|Borbe]] i [[Radio-televizija Srbije|Televizije Beograd]]. Preminuo je mlad, [[13. decembra]] [[1964]]. godine, u 35. godini života.<ref>"Umro Slobodan Krstanović, urednik "Borbe", ''Politika'' br. 18389 (14. decembar 1964), 10.</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{lifetime|1899|1941|Krstanović, Oton}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] 0i3s6lhfev4dn5yp6sj1ld04ldn84vt 0 4719325 42651941 42651790 2026-07-08T18:14:44Z Stefanguzvica 88249 /* Porodica */ 42651941 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref> U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|300px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> === Boravak na Kubi i povratak u SAD === === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) *''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] knvan32f9cudmr7f6cg3nz9psk872u6 42651944 42651941 2026-07-08T18:47:33Z Stefanguzvica 88249 42651944 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|300px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> === Boravak na Kubi i povratak u SAD === === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] bxi50t8fi47g72wwx8ad39is1pbjypv 42651947 42651944 2026-07-08T19:21:00Z Stefanguzvica 88249 42651947 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|300px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} Posle toga je Marković bio pri štabu XV birgade.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 8475ldy7awf25kdaxr8cwbsue6ymvje 42651963 42651947 2026-07-08T20:56:57Z Stefanguzvica 88249 42651963 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} Posle toga je Marković bio pri štabu XV birgade.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 1zkdwp8tlneegtu3pjkmi3fpk0og8wn 42652217 42651963 2026-07-09T09:23:00Z Stefanguzvica 88249 42652217 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] gk7obclbtj42lrbcjaticb0j9o6ixfq 0 4720279 42651808 42638815 2026-07-08T12:53:42Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42651808 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] — [[17. juna]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = iranska pobjeda |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IOI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> U njoj sudjeluju američko ratno zrakoplovstvo, američka ratna mornarica, izraelsko ratno zrakoplovstvo i obavještajne službe obiju država. == Događaji == Vojna operacija je predstavljena kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih kapaciteta te, prema izjavama američkog predjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. Nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} 2sbu6bwzdeg99furkqysa0kxjl0lgnd 42651809 42651808 2026-07-08T12:54:53Z Inokosni organ 160059 42651809 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] — [[17. juna]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IOI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> U njoj sudjeluju američko ratno zrakoplovstvo, američka ratna mornarica, izraelsko ratno zrakoplovstvo i obavještajne službe obiju država. == Događaji == Vojna operacija je predstavljena kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih kapaciteta te, prema izjavama američkog predjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. Nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} owlaetqkth55g9obmye8mp38yym72ex 42651810 42651809 2026-07-08T12:56:05Z Inokosni organ 160059 42651810 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = {{u toku}} |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IOI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> U njoj sudjeluju američko ratno zrakoplovstvo, američka ratna mornarica, izraelsko ratno zrakoplovstvo i obavještajne službe obiju država. == Događaji == Vojna operacija je predstavljena kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih kapaciteta te, prema izjavama američkog predjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. Nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} rg7daagtvctmdgj6zznjp7l2jv5gguk 42651811 42651810 2026-07-08T13:03:34Z Inokosni organ 160059 42651811 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = {{u toku}} |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IOI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> == Događaji == Vojna operacija je predstavljena od američke strane kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih sposobnosti te, prema izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. Nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} ctcbgbdrd4jd4goeh2llqa8j7yantsu 42651812 42651811 2026-07-08T13:05:22Z Inokosni organ 160059 42651812 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = {{u toku}} |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IRI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> == Događaji == Vojna operacija je predstavljena od američke strane kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih sposobnosti te, prema izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. Nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} 62wd4uvmxotu1yqqf3uo3dqypznpll1 0 4721781 42651801 42651774 2026-07-08T12:06:55Z Edgar Allan Poe 29250 /* Četvrtfinale */ 42651801 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 5e4g3riflmeybcncx1gvxqdzcksrlr5 42651802 42651801 2026-07-08T12:08:09Z Edgar Allan Poe 29250 /* Četvrtfinale */ 42651802 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] f0tkmjcmsaiw7u8mmzxyif2ol08hubw 0 4723052 42651850 42651695 2026-07-08T14:00:55Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cyle Larin | slika = Cyle Larin Canada v Qatar 18 June 2026-037 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Cyle Christopher Larin | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|1995|4|17}} | rodnigrad = {{flagicon|KAN}} [[Brampton]], [[Ontario|ON]] | rodnadržava = [[Kanada]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.88 m | pozicija = napadač, lijevo krilo | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Southampton F.C.|Southampton]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 | klubovi1 = {{flagicon|KAN}} [[Sigma FC|Sigma]] | nastupi(golovi)1 = 5 (4) | godine2 = 2015 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|SAD}} [[Orlando City SC|Orlando City]] | nastupi(golovi)2 = 87 (43) | godine3 = 2018 – 2022 | klubovi3 = {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] | nastupi(golovi)3 = 83 (31) | godine4 = 2019 – 2020 | klubovi4 = → {{flagicon|BEL}} [[SV Zulte Waregem|Zulte Waregem]] | nastupi(golovi)4 = 29 (7) | godine5 = 2022 – 2023 | klubovi5 = {{flagicon|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | nastupi(golovi)5 = 9 (1) | godine6 = 2023 | klubovi6 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Real Valladolid]] | nastupi(golovi)6 = 19 (8) | godine7 = 2023 | klubovi7 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Valladolid]] | nastupi(golovi)7 = 0 (0) | godine8 = 2023 – 2026 | klubovi8 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)8 = 67 (10) | godine9 = 2025 – 2026 | klubovi9 = → {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord]] | nastupi(golovi)9 = 8 (0) | godine10 = 2026 | klubovi10 = → {{flagicon|ENG}} [[Southampton F.C.|Southampton]] | nastupi(golovi)10 = 16 (8) | godine11 = 2026 – | klubovi11 = {{flagicon|ENG}} [[Southampton F.C.|Southampton]] | nastupi(golovi)11 = 0 (0) | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2014 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 91 (31) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 13.6.2026 }} '''Cyle Christopher Larin''' ({{IPAc-en|'|k|ai|l|}}; [[Brampton]], [[Ontario|ON]], [[17. travnja]] [[1995.]]), [[kanada|kanadski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača. Od [[2026.]] igra za [[Southampton F.C.|Southampton]], gdje je prešao iz [[RCD Mallorca|Mallorce]]. Nakon što je igrao sveučilišni nogomet za [[UConn Huskies]]e, Larin je bio prvi izbor na [[MLS SuperDraft]]u [[2015.]] godine, a izabrala ga je momčad [[Orlando City SC|Orlando Cityja]]. U svojoj prvoj sezoni u [[MLS]]-u sa 17 golova iz 27 utakmica postavio je novi rekord po broju postignutih golova za novaka te je dobio nagradu za novaka godine. Za Orlando je odigrao 89 utakmica i postigao 44 gola prije nego je prešao u [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] u siječnju [[2018.]] godine. Tijekom [[2018.]] godine osvojio je trostruku krunu (liga, kup i superkup) s turskim klubom. Karijeru je nastavio u Europi, igrajući za [[S.V. Zulte Waregem|Zulte Waregem]] i [[Club Brugge KV|Club Brugge]] u [[Belgija|Belgiji]] te [[Real Valladolid]] i [[RCD Mallorca|Mallorcu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Kanade|reprezentaciju Kanade]] debitirao je [[2014.]] godine, a sudjelovao je na nekoliko [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupova]] te na dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]]. {{Sastav Kanada 2022 SP}} {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Larin, Cyle}} [[Kategorija:Kanadski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]] [[Kategorija:Fudbaleri Club Bruggea]] [[Kategorija:Fudbaleri Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri Southamptona]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Valladolida]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] 6neknj2vip7zy2i9k1yyr0g66bt0zs1 0 4723376 42651849 42644860 2026-07-08T14:00:47Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Mallorce|Fudbaleri Mallorce]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ante Budimir | slika = Budimir, Ante FCSP 15-16 WP (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1991|7|22|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|BIH}} [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]}}<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|BIH}} [[BiH|bosanskohercegovačko]]<br>{{flagicon|HRV}} [[hrvatska|hrvatsko]] | visina = 1.90 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] | brojnadresu = 17 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2009 – 2010 | klubovi1 = {{flagicon|HRV}} [[HNK Gorica|Gorica]] | nastupi(golovi)1 = 22 (6) | godine2 = 2011 – 2013 | klubovi2 = {{flagicon|HRV}} [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | nastupi(golovi)2 = 66 (18) | godine3 = 2013 – 2014 | klubovi3 = {{flagicon|HRV}} [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | nastupi(golovi)3 = 30 (17) | godine4 = 2014 – 2016 | klubovi4 = {{flagicon|NJE}} [[FC St. Pauli|St. Pauli]] | nastupi(golovi)4 = 19 (0) | godine5 = 2015 – 2016 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[FC Crotone|Crotone]] | nastupi(golovi)5 = 40 (16) | godine6 = 2016 – 2018 | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)6 = 11 (0) | godine7 = 2017 – 2018 | klubovi7 = → {{flagicon|ITA}} [[FC Crotone|Crotone]] | nastupi(golovi)7 = 22 (6) | godine8 = 2018 – 2019 | klubovi8 = {{flagicon|ITA}} [[FC Crotone|Crotone]] | nastupi(golovi)8 = 17 (3) | godine9 = 2019 | klubovi9 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)9 = 18 (5) | godine10 = 2019 – 2021 | klubovi10 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)10 = 36 (13) | godine11 = 2020 – 2021 | klubovi11 = → {{flagicon|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] | nastupi(golovi)11 = 30 (11) | godine12 = 2021 – | klubovi12 = {{flagicon|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] | nastupi(golovi)12 = 167 (71) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|HRV}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 39 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 24.6.2026 }} '''Ante Budimir''' ([[Zenica]], [[22. srpnja]] [[1991.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i reprezentativac, koji trenutačno nastupa za [[Španjolska|španjolsku]] [[CA Osasuna|Osasunu]]. Igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. ==Klupska karijera== Dana [[15. siječnja]] [[2019.]], Budimir je stigao na posudbu u [[Španjolska|španjolskog]] drugoligaša [[RCD Mallorca|Mallorcu]].<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/zenicanin-u-spaniji-budimir-izabrao-mallorcu-ispred-dinama/303219 ''Zeničanin u Španiji: Budimir izabrao Mallorcu ispred Dinama''], sportsport.ba, 16. siječnja 2019., pristupljeno 5. rujna 2020.</ref> Prvi nastup za novi klub upisao je [[20. veljače]] 2019, u porazu (2:1) od [[CA Osasuna|Osasune]]. Svoj prvi pogodak za klub postigao je iz jedanaesterca Panenkom, u pobjedi (2:0) protiv [[AD Alcorcón|Alcorcón]]a. U prvoj polusezoni za španjolski klub upisao je 18 nastupa i 5 pogodaka. Iste te sezone, Mallorca je izborila promociju u najviši rang španjolskog nogometa, [[La Liga|La Ligu]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/i-nadal-zapljeskao-hrvatu-koji-je-uveo-mallorcu-u-prvu-ligu-636089 ''I Nadal zapljeskao Hrvatu koji je uveo Mallorcu u prvu ligu...''], 24sata.hr, 23. lipnja 2019., pristupljeno 5. rujna 2020.</ref> Španjolski klub na kraju sezone je otkupio njegov ugovor za 2,2 milijuna [[euro|eura]].<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/ante-budimir-ostaje-u-mallorci-1328899 ''Ante Budimir ostaje u Mallorci''], vecernji.hr, 28. lipnja 2019., pristupljeno 5. rujna 2020.</ref> U sezoni [[La Liga 2019./20.|2019./20.]], Budimir je bio najbolji strijelac svog kluba s 13 pogodaka. Dana [[5. listopada]] [[2020.]] godine, Mallorca ga je poslala na jednogodišnju posudbu u španjolskog prvoligaša Osasunu.<ref>[https://hns.family/vijesti/21824/budimir-osasuna-mi-je-ocito-bila-sudjena/ ''BUDIMIR: "OSASUNA MI JE OČITO BILA SUĐENA"''], Hrvatski nogometni savez, 6. listopada 2020., pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> Svoj prvi nastup upisao je [[31. listopada]] 2020. godine u porazu (1:3) protiv [[Atlético Madrid]]a. Jedini strijelac za Osasunu u toj utakmici bio je upravo Budimir.<ref>[https://germanijak.hr/nogomet/vijesti/budimir-prebolio-koronu-usao-kao-zamjena-i-odmah-zabio-atleticu/79760 ''Budimir prebolio koronu, ušao kao zamjena i odmah zabio Atleticu"''], germanijak.hr, 31. listopada 2020., pristupljeno 1. studenoga 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Kao rođeni [[Zenica|Zeničanin]], odlučio se nastupati za mlađe selekcije [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske]] reprezentacije. Dana [[27. kolovoza]] [[2020.]], izbornik [[Zlatko Dalić]] ga je prvi puta uvrstio na popis igrača za utakmice u [[UEFA Liga nacija|Ligi nacija]] protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/modric-i-rakitic-otpali-za-portugal-i-francusku-dalic-pozvao-trojicu-novih/2208165.aspx ''Modrić i Rakitić otpali za Portugal i Francusku, Dalić pozvao trojicu novih''], index.hr, 27. kolovoza 2020., pristupljeno 5. rujna 2020.</ref> Dana [[7. listopada]] 2020. godine, Budimir je debitirao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskom ogledu protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/u-30-godini-debitirao-i-odusevio-ponosan-sam-sto-sam-zaigrao-za-hrvatsku/2220100.aspx?index_ref=read_more_d ''U 30. godini debitirao i oduševio: Ponosan sam što sam zaigrao za Hrvatsku''], index.hr, 7. listopada 2020., pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je [[11. studenoga]] 2020. godine u prijateljskom ogledu protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/dalicevi-rezervisti-u-istanbulu-komu-ce-izbornik-pruziti-priliku-727558 ''Ludilo u Istanbulu! Dalićeve rezerve utrpale tri gola Turskoj, Ünder nam 'oduzeo' pobjedu''], 24sata.hr, 11. studenoga 2020., pristupljeno 11. studenoga 2020.</ref> Dana 9. studenoga 2022. izbornik [[Zlatko Dalić]] uvrstio je Budimira na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>[[HINA]], Josip Tolić, Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dalic-objavljuje-konacan-popis-za-sp-osmorica-ce-otpasti-872307 Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali...], [[24sata]], objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 10. studenoga 2022.</ref> === Reprezentativna statistika === Zadnji put ažurirano 11. studenoga 2020.<ref name =repka>{{cite web |title=Profil |url=https://hns.team/igraci/30006/ante-budimir/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |accessdate=2020-10-07}}</ref> === Pogodci za reprezentaciju === {| class="wikitable" ! # !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol !! Rezultat !! Natjecanje |- |1. || [[11. studenoga]] [[2020.]] || [[Vodafone Park]], [[Istanbul]], [[Turska]] || {{NogRep|TUR}}|| 1:'''1''' || 3:3 || prijateljska utakmica |- |2. || [[21. studenog]] [[2023.]] || [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] || {{NogRep|ARM}} || '''1''':0 || 1:0 || kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] |- |3. || [[8. lipnja]] [[2024.]] || [[Estádio Nacional]], [[Oeiras]], [[Portugal]]|| {{NogRep|POR}} || 1:'''2'''|| 1:2 || prijateljska utakmica |- | 4. || [[20. ožujka]] [[2025.]] || [[Stadion Poljud]], [[Split]], [[Hrvatska]] || {{NogRep|FRA}} || '''1''':0 || 2:0 || [[UEFA Liga nacija 2024./25.]] |- | 5. || [[6. lipnja]] [[2025.]] || [[Estádio Algarve]], [[Faro (Portugal)|Faro]], [[Portugal]] || {{NogRep|GIB}} || 0:'''2''' || 0:7 || kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] |- | 6. || [[9. lipnja]] [[2025.]] || [[Opus Arena]], [[Osijek]], [[Hrvatska]] || {{NogRep|ČEŠ}} || '''4''':1 || 5:1 ||kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] |- |} == Priznanja == === Individualna === * [[2024.]] Odlukom predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: ''"Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru"'' <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.</ref> === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] (3. mjesto)<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== * [https://int.soccerway.com/players/ante-budimir/36544/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/ante-budimir/profil/spieler/46413 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1991||Budimir, Ante}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Inter Zaprešića]] [[Kategorija:Fudbaleri Sampdorije]] [[Kategorija:Fudbaleri Osasune]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] tb1yy3nywdiw61nnr24ugjf3ggcbsr0 0 4723386 42651819 42644978 2026-07-08T13:19:32Z Edgar Allan Poe 29250 42651819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Vladimir Petković | slika = Ser-Swi (8).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1963|8|15|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|BIH}} [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}}}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1963–1992)}}<br>{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]]<ref name="UEFA">{{cite web|url=http://www.uefa.com/news/newsid=1585563.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120609024916/http://www.uefa.com/news/newsid=1585563.html|url-status=dead|archive-date=9 June 2012|title=The official website for European football |website=UEFA|date=6 January 2013|publisher=Union of European Football Associations}}</ref><ref>[http://www.tagesanzeiger.ch/sport/fussball/Die-Berner-denken-zu-oft-ans-Verlieren/story/23554224 Tagesanzeiger.ch: «Die Berner denken zu oft ans Verlieren»:]''Ich bin Schweizer und bosnischer Kroate aus Sarajevo.''</ref><ref>{{cite web|url=https://www.kicker.de/vladimir-petkovic/trainer|title=Trainersteckbrief Vladimir Petkovic, Schweiz}}</ref><ref>[http://www.ilmessaggero.it/sport/sslazio/petkovic_in_testa_solo_la_lazio_il_tecnico_ha_lasciato_la_famiglia_in_svizzera_per_evitare_ogni_distrazione/notizie/219395.shtml Ilmessaggero.it: Petkovic, in testa solo la Lazio Il tecnico ha lasciato la famiglia in Svizzera per evitare ogni distrazione]: ''In realtà, per non rimanere tanto lontani al famoso film dove ci sono due mostri sacri come De Sica e la Lollo (Pane, amore e fantasia ndc), a lui molto caro secondo alcuni amici, in questo uomo croato tutto d’un pezzo c’è tanta fantasia e soprattutto tantissimo amore per la sua famiglia.'' Archived: [https://web.archive.org/web/20121023213332/http://www.ilmessaggero.it/sport/sslazio/petkovic_in_testa_solo_la_lazio_il_tecnico_ha_lasciato_la_famiglia_in_svizzera_per_evitare_ogni_distrazione/notizie/219395.shtml]</ref><br>{{flagicon|BIH}} [[BiH|bosanskohercegovačko]]<br>{{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|hrvatsko]]<ref>[https://nzzas.nzz.ch/magazin/wer-ist-vladimir-petkovic-auf-spurensuche-in-sarajevo-ld.1628602 ''Wer ist Vladimir Petkovic? Auf Spurensuche in Sarajevo.''] In: ''[[NZZ am Sonntag]]'', 5. Juni 2021.</ref><ref>{{cite web|url=http://lazioland.com/NewsProfile.htm?NewsId=1507&fb_comment_id=277139629074798_1216190|title=The Doctor|date=24 December 2012|access-date=29 June 2021|author=Ali Alkatiri|website=Lazioland}}</ref><ref>[http://www.blick.ch/sport/fussball/superleague/petkovic-wird-neuer-sion-trainer-id1884720.html Petkovic wird neuer Sion-Trainer!]: ''Mit YB wurde der Staatsbürger von Kroatien und der Schweiz zweimal Vize-Meister und verlor 2009 mit den Bernern den Cupfinal - gegen Sion.''</ref> | visina = 1.90 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1981 – 1984 | klubovi1 = {{flagicon|SFRJ}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 8 (0) | godine2 = 1984 – 1985 | klubovi2 = {{flagicon|SFRJ}} [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] | nastupi(golovi)2 = 15 (7) | godine3 = 1985 | klubovi3 = {{flagicon|SFRJ}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)3 = 2 (0) | godine4 = 1985 – 1986 | klubovi4 = {{flagicon|SFRJ}} [[FC Koper|Koper]] | nastupi(golovi)4 = 14 (4) | godine5 = 1986 – 1987 | klubovi5 = {{flagicon|SFRJ}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)5 = 17 (3) | godine6 = 1987 – 1988 | klubovi6 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Chur 97|Chur 97]] | nastupi(golovi)6 = | godine7 = 1988 – 1989 | klubovi7 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Sion|Sion]] | nastupi(golovi)7 = 6 (0) | godine8 = 1989 – 1990 | klubovi8 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Martigny-Sports|Martigny-Sports]] | nastupi(golovi)8 = 31 (8) | godine9 = 1990 – 1993 | klubovi9 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Chur 97|Chur 97]] | nastupi(golovi)9 = 87 (19) | godine10 = 1993 – 1996 | klubovi10 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[AC Bellinzona|Bellinzona]] | nastupi(golovi)10 = 63 (8) | godine11 = 1996 – 1997 | klubovi11 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Locarno|Locarno]] | nastupi(golovi)11 = 32 (3) | godine12 = 1997 – 1998 | klubovi12 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[AC Bellinzona|Bellinzona]] | nastupi(golovi)12 = | godine13 = 1998 – 1999 | klubovi13 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[SC Buochs|Bouchs]] | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 1997 – 1998 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[AC Bellinzona|Bellinzona]] {{small|(trener-igrač)}} | 1999 – 2004 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Malcantone Agno|Malcantone Agno]] | 2004 – 2005 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Lugano|Lugano]] | 2005 – 2008 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[AC Bellinzona|Bellinzona]] | 2008 – 2011 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | 2011 – 2012 | {{flagicon|TUR}} [[Samsunspor]] | 2012 | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Sion|Sion]] | 2012 – 2014 | {{flagicon|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]] | 2014 – 2021 | {{NogRep|ŠVI}} | 2021 – 2022 | {{flagicon|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | 2024 – 2026 | {{NogRep|ALŽ}} }} | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Vladimir Petković''' ([[Sarajevo]], [[15. kolovoza]] [[1963.]]) [[Švicarska|švicarski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Kao igrač igrao je na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno je izbornik [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]]. == Rani život i nogometni početci == Vladimir Petković je rođen u Sarajevu,<ref>{{deu oznaka}} [http://www.tagesanzeiger.ch/sport/fussball/Die-Berner-denken-zu-oft-ans-Verlieren/story/23554224 Tagesanzeiger.ch: «Die Berner denken zu oft ans Verlieren»:]''Ich bin Schweizer und bosnischer Kroate aus Sarajevo.''</ref> [[1963.]] godine. U djetinjstvu se mnogo selio jer su mu roditelji bili prosvjetni radnici te kako su oni mijenjali škole, tako se i obitelj selila.<ref name="SB">{{bos oznaka}} [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1283/mourinho_sa_ilidze.html Mourinho sa Ilidže], preuzeto 22. rujna 2012.</ref> Prvo su živjeli na [[Vrelo Bosne|Vrelu Bosne]], a od njegove pete godine u [[Hadžići]]ma kod Sarajeva.<ref name="SB"/> S jedanaest godina počeo je igrati na [[Ilidža|Ilidži]], a s petnaest na [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševu]] u juniorima [[FK Sarajevo|Sarajeva]]. == Igračka karijera == Započeo je svoju profesionalnu nogometnu karijeru u [[FK Sarajevo|FK Sarajevu]] [[1981.]] godine. Prvu utakmicu odigrao je protiv [[NK Osijek]]a a posljednju protiv [[Podgorica|titogradske]] [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]] u Titogradu [[1987.]] godine u toj utakmici je postigao pogodak, a završilo je neriješeno, 1:1.<ref name="SB"/> U Sarajevu je igrao i u generaciji [[Safet Sušić|Safeta Sušića]] ali je većinom ulazio kao pričuva pošto su na njegovoj poziciji igrali [[Husref Musemić|Musemić]] a kasnije i [[Muhidin Teskeredžić|Teskeredžić]].<ref name="SB"/> U sezoni 1982./83. bio je član momčadi Sarajeva koja je dospjela do završnice [[Kup maršala Tita|Kupa]] ali nije igrao u toj utakmici ([[GNK Dinamo|Dinamo]] - Sarajevo 3:2).<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html Rsssf.com: Yugoslavia - Cup Final Details 1947-2001], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Sa Sarajevom je nakon toga osvojio [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]]<ref name="uefa.com">{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120609024916/http://www.uefa.com/news/newsid=1585563.html Vladimir Petković], uefa.com, 3. siječnja 2011., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. lipnja 2012.), preuzeto 30. studenoga 2022.</ref> Igrao je kratko i u [[FK Rudar Prijedor|FK Rudaru]] iz [[Prijedor]]a te u [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Koper]]u a nakon toga u inozemstvu, u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U Švicarsku je otišao 1987. godine i poslije toga je igrao u [[FC Sion]]u (6 utakmica) te u Chur 97, FC Martigny-Sportsu, [[AC Bellinzona|AC Bellinzoni]] i [[FC Locarno|FC Locarnu]] (239 utakmica i postigao 77 pogodaka)<ref name="20min">{{deu oznaka}} [http://www.20min.ch/sport/fussball/story/15177606 20 Minuten Online: "Petric und Rakitic hätten sich nicht für Kroatien entscheiden sollen"]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080409094438/http://www.20min.ch/sport/fussball/story/15177606 |date=9. travnja 2008.}}, preuzeto 22. rujna 2012.</ref> i na kraju za [[SC Buochs]]. == Trenerska karijera == Nakon odlaska u igračku mirovinu, postao je nogometni trener, a njegov prvi trenerski posao je bio u [[AC Bellinzona|AC Bellizoni]] od [[1997.]] do [[1998.]] godine i to kao nogometaš-trener. Nakon toga trenirao je FC Malcantone Agno, pet godina, od [[1999.]] do [[2004.]] godine. Godine [[2004.]] preuzeo je [[AC Lugano]] prije povratka u Bellinzonu, [[2005.]] godine, po četvrti put u karijeri (dvaput kao igrač i dvaput kao trener). S Bellizonom je zatim u sezoni 2007./08. došao do završnice švicarskog Kupa gdje je izgubio od [[FC Basel]]a s 4:1.<ref name="uefa.com"/> Na početku sezone 2008./09. postao je trener [[BSC Young Boys]]a. S Young Boysima također došao je do završnice švicarskoga Kupa u sezoni 2008./09.<ref name="uefa.com"/> ali je izgubio od FC Siona s 3:2.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesz/zwitcup09.html Rsssf.com: Switzerland Cup 2008/09], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Nakon dvije sezone u Young Boysima Petković je smijenjen, i to nakon remija 1:1 protiv [[FC Luzern]]a, [[7. svibnja]] [[2011.]] godine. U sezoni 2011./12. trenirao je [[Turska|turski]] klub Samsunspor. Nakon toga je u [[2012.]] godini u četiri utakmice vodio FC Sion<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/petkovic--u-laziju-cu-napraviti-revoluciju-i-igrati-s-tri-napadaca/1032024/ Hrvat u vječnom gradu: Vladimir Petković: U Laziju ću napraviti malu revoluciju i igrati s tri napadača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604004958/http://sportske.jutarnji.hr/petkovic--u-laziju-cu-napraviti-revoluciju-i-igrati-s-tri-napadaca/1032024/ |date=4. lipnja 2012. }}, preuzeto 3. lipnja 2012.</ref> s kojim je u lipnju sporazumno raskinuo ugovor te odmah iza toga preuzeo talijanski klub [[S.S. Lazio|Lazio]], potpisujući dvogodišnji ugovor.<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/130851/vladimir-petkovic-novi-trener-lazija Nacional: Vladimir Petković novi trener Lazija], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> U siječnju [[2014.]] godine dobio je otkaz u [[rim]]skom [[S.S. Lazio|Laziju]].<ref>[http://sport.hrt.hr/otkaz-petkovicu-reja-opet-na-klupi-lazija Otkaz Petkoviću, Reja opet na klupi Lazija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202175927/http://sport.hrt.hr/otkaz-petkovicu-reja-opet-na-klupi-lazija |date=2. veljače 2014. }}, sport.hrt.hr, 4. siječnja 2014., preuzeto 30. siječnja 2014.</ref> U siječnju 2014. godine izabran je nasljenikom izbornika Švicarske nogometne reprezentacije [[Ottmar Hitzfeld|Ottmara Hitzfelda]] a momčad je primio nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskoga prvenstva u Brazilu 2014.]] godine. Švicarsku je vodio sedam godina, do srpnja 2021. godine, a nakon toga preuzeo je francuski klub [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]],<ref>[https://www.novilist.hr/sport/nogomet/vladimir-petkovic-odlazi-nakon-sedam-godina-dugogodisnji-svicarski-izbornik-preuzima-bordeaux/ ''Vladimir Petković odlazi nakon sedam godina, dugogodišnji švicarski izbornik preuzima Bordeaux''], [[HINA]], novilist.hr, 28. srpnja 2021., pristupljeno 13. studenoga 2021.</ref> kojega je trenirao do početka veljače [[2022.]] godine. Godine [[2024.]] preuzeo je reprezentaciju Alžira, koju je vodio na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. == Priznanja == === Igrač === '''[[FK Sarajevo|Sarajevo]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1) :''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]] === Trener === '''[[S.S. Lazio|Lazio]]''' * [[Coppa Italia|Talijanski kup]] '''(1) :''' 2012./13. == Zanimljivosti == * Igrajući i trenirajući švicarske nogometne klubove Petković je naučio i tri tamošnja službena jezika, te osim [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga]] govori [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Talijanski jezik|talijanski jezik]].<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/poliglot-socijalni-radnik-i-doktor-ekskluzivno-za-sn-hrvatska-je-jaca-nego-broncani-98-a-mi-moramo-biti-ispred-srbije-a-zasto-ne-i-brazila-6835872 ''Poliglot, socijalni radnik i 'doktor' ekskluzivno za SN 'Hrvatska je jača nego brončani 98', a mi moramo biti ispred Srbije, a zašto ne i Brazila'''], ''[[Sportske novosti]]'', 11. prosinca 2017., pristupljeno 20. lipnja 2021.</ref> * Dok je živio u Švicarskoj pet je godina radio za [[Caritas]],<ref>[http://www.arhiva.croatia.ch/sport/sportasi/090109_Vladimir_Petkovic.php Croatia.ch: Vladimir Petković, trener BSC Young Boys-a], preuzeto 22. rujna 2012.</ref><ref>{{ita oznaka}} [http://www.caritas-ticino.ch/media/rivista/archivio/riv_1202/riv-2012_02_articoli/R2_2012_Petkovic.pdf Caritas-ticino.ch: Auguri a Vladimir Petkovic], preuzeto 22. rujna 2012.</ref> a poslije završetka rada bio je nogometni trener.<ref name="20min"/> == Reference == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == {{commons}} * {{deu oznaka}} [http://www.transfermarkt.de/de/vladimir-petkovic/aufeinenblick/trainer_1315.html Vladimir Petković na transfermarkt.de] * {{eng oznaka}} [http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.vladimir.petkovic.42229.en.html Vladimir Petković na footballdatabase.eu] {{Sastav Švicarska 2016 EP}} {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Alžir 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1963||Petković, Vladimir}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]] [[Kategorija:Švicarski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalske reprezentacije Švicarske]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] [[Kategorija:Fudbaleri Sarajeva]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] n1vs4zyc3rydpm56qajynitc4cwk63p 0 4723593 42651833 42648989 2026-07-08T13:32:08Z Edgar Allan Poe 29250 42651833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Diney | slika = | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Edilson Alberto Monteiro Sanches Borges}} | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1995|1|17|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ZEL}} [[Tarrafal (Zelenortska Republika)|Tarrafal]] | rodnadržava = [[Zelenortska Republika]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.85 m | pozicija = stoper | trenutniklub = {{flagicon|UAE}} [[Al-Šardža (fudbalsku klub)|Al-Šardža]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] | nastupi(golovi)1 = 22 (0) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|POR}} [[G.D. Estoril Praia|Estoril]] | nastupi(golovi)2 = 15 (1) | godine3 = {{nowrap|2019 – 2023&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi3 = {{flagicon|MAR}} [[AS FAR|FAR]] | nastupi(golovi)3 = 99 (13) | godine4 = 2023 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|UAE}} [[Al-Bataah]] | nastupi(golovi)4 = 69 (5) | godine5 = 2026 – | klubovi5 = {{flagicon|UAE}} [[Al-Šardža (fudbalsku klub)|Al-Šardža]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{nowrap|{{NogRep|ZEL}}}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 36 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Edilson Alberto Monteiro Sanches Borges''' ({{IPA-pt|e.ˈdil.sɔn al.ˈbɛɾ.tu mõ.ˈtej.ɾu ˈsɐ̃.ʃɨʒ ˈbɔɾ.ʒɨʃ|lang}}), poznatiji kao '''Diney''' ({{IPA-kea|di.ˈnej|lang}}; [[Tarrafal (Zelenortska Republika)|Tarrafal]], [[17. siječnja]] [[1995.]]), [[Zelenortska Republika|zelenortski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao stoper. Profesionalnu karijeru započeo je [[2015.]] godine, a do [[2019.]] godine igrao je po raznim [[portugal]]skim klubovima. Tada prelazi u [[Maroko|marokanski]] [[AS FAR|FAR]], gdje igra do [[2023.]] godine. Tada prelazi u [[Al-Bataah]] iz [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], odakle [[2026.]] prelazi u [[Al-Šardža (fudbalsku klub)|Al-Šardžu]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|reprezentaciju Zelenortske Republike]] debitirao je [[2017.]] godine, a bio je dio momčadi koja je izborila debitantski nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Zelenortska Republika 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Diney}} [[Kategorija:Zelenortski fudbaleri]] 1ti9csnx8tp4uvtsasnj0ifqwp7oqkp 6 4723645 42651805 2026-07-08T12:27:50Z Edgar Allan Poe 29250 {{Infoslika |Opis= Grb nogometne reprezentacije Portugala |Izvor= {{frwiki}} |Datum=8. srpnja 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: FIFA/FPF |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici logotipa u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje promotivne materijale; # slika se ne može k... 42651805 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Grb nogometne reprezentacije Portugala |Izvor= {{frwiki}} |Datum=8. srpnja 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: FIFA/FPF |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici logotipa u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje promotivne materijale; # slika se ne može koristiti za proizvodnju ilegalnih kopija; # slika ilustrira temu članaka [[Fudbalska reprezentacija Portugala]]; # ne postoji zamjenska slika koja se može slobodno koristiti; # korištenje slike u članku doprinosi kvaliteti jer ilustrira članak o reprezentaciji; }} == Licenciranje == {{Logo}} 2zwfaippeh66o9tuhsxsrkw3tvc816s 0 4723646 42651807 2026-07-08T12:47:16Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cedric Itten | slika = YB ist zum 17. Mal in der Klubgeschichte Schweizer Meister! (Cedric Itten).jpg | slika_širina = | punoime = Cedric Jan Itten | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|27|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Basel]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datum... 42651807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cedric Itten | slika = YB ist zum 17. Mal in der Klubgeschichte Schweizer Meister! (Cedric Itten).jpg | slika_širina = | punoime = Cedric Jan Itten | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|27|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Basel]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.89 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)1 = 21 (3) | godine2 = 2016 – 2017 | klubovi2 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Luzern|Luzern]] | nastupi(golovi)2 = 33 83) | godine3 = 2018 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC St. Gallen|St. Gallen]] | nastupi(golovi)3 = 16 (5) | godine4 = 2018 – 2020 | klubovi4 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC St. Gallen|St. Gallen]] | nastupi(golovi)4 = 42 (23) | godine5 = 2020 – 2022 | klubovi5 = {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] | nastupi(golovi)5 = 33 (5) | godine6 = 2021 – 2022 | klubovi6 = → {{flagicon|NJE}} [[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] | nastupi(golovi)6 = 12 (2) | godine7 = 2022 – 2025 | klubovi7 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)7 = 95 (37) | godine8 = 2025 – 2026 | klubovi8 = {{flagicon|NJE}} [[Fortuna Düsseldorf]] | nastupi(golovi)8 = 30 (15) | godine9 = 2026 – | klubovi9 = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 18 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Cedric Jan Itten''' ([[Basel]], [[27. prosinca]] [[1996.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji centralnog veznog. Većinu karijere proveo je u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a dvije sezone proveo je u [[Škotska|škotskim]] [[Rangers F.C.|Rangersima]]. Trenutno igra za [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]] igra od [[2019.]] godine, a prvo međunarodno natjecanje na kojem je igrao s reprezentacijom bilo je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Itten, Cedric}} ng3e0q5zcd2wq243eby7a0hp9tk5m7h 42651817 42651807 2026-07-08T13:18:06Z Edgar Allan Poe 29250 + 6 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cedric Itten | slika = YB ist zum 17. Mal in der Klubgeschichte Schweizer Meister! (Cedric Itten).jpg | slika_širina = | punoime = Cedric Jan Itten | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|27|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Basel]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.89 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)1 = 21 (3) | godine2 = 2016 – 2017 | klubovi2 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Luzern|Luzern]] | nastupi(golovi)2 = 33 83) | godine3 = 2018 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC St. Gallen|St. Gallen]] | nastupi(golovi)3 = 16 (5) | godine4 = 2018 – 2020 | klubovi4 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC St. Gallen|St. Gallen]] | nastupi(golovi)4 = 42 (23) | godine5 = 2020 – 2022 | klubovi5 = {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] | nastupi(golovi)5 = 33 (5) | godine6 = 2021 – 2022 | klubovi6 = → {{flagicon|NJE}} [[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] | nastupi(golovi)6 = 12 (2) | godine7 = 2022 – 2025 | klubovi7 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)7 = 95 (37) | godine8 = 2025 – 2026 | klubovi8 = {{flagicon|NJE}} [[Fortuna Düsseldorf]] | nastupi(golovi)8 = 30 (15) | godine9 = 2026 – | klubovi9 = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 18 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Cedric Jan Itten''' ([[Basel]], [[27. prosinca]] [[1996.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji centralnog veznog. Većinu karijere proveo je u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a dvije sezone proveo je u [[Škotska|škotskim]] [[Rangers F.C.|Rangersima]]. Trenutno igra za [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]] igra od [[2019.]] godine, a prvo međunarodno natjecanje na kojem je igrao s reprezentacijom bilo je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Itten, Cedric}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Rangersa]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] [[Kategorija:Fudbaleri Werder Bremena]] [[Kategorija:Biografije, Basel]] ph580cmns3hp1asqltu65ynoch2vlob 0 4723647 42651815 2026-07-08T13:16:21Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Davinson Sánchez | slika = FWC 2018 - Round of 16 - COL v ENG - D Sánchez.jpg | slika_širina = | punoime = Davinson Sánchez Mina | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|6|12|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Caloto]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gr... 42651815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Davinson Sánchez | slika = FWC 2018 - Round of 16 - COL v ENG - D Sánchez.jpg | slika_širina = | punoime = Davinson Sánchez Mina | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|6|12|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Caloto]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.88 m | pozicija = stoper | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]] | nastupi(golovi)1 = 26 (0) | godine2 = 2016 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)2 = 32 (6) | godine3 = 2017 – 2023 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}} | nastupi(golovi)3 = 143 (3) | godine4 = 2023 – | klubovi4 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]] | nastupi(golovi)4 = 84 (6) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 84 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Davinson Sánchez Mina''' ([[Caloto]], [[12. lipnja]] [[1996.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji stopera. Trenutno igra za [[Turska|turski]] [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]]. Sánchez je karijeru počeo u [[Kolumbija|kolumbijskom]] [[Atlético Nacional]]u, gdje je debitirao [[2013.]] godine, nakon čega je osvojio četiri naslova prvaka, dva kupa, jednu superligu i [[Copa Libertadores]]. Tijekom [[2016.]] godine prelazi u [[AFC Ajax|Ajax]], s kojim je u debitantskoj sezoni igrao finale [[UEFA Europa liga|Europa lige]] i bio proglašen klupskim igračem sezone. Sljedeće godine prelazi u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], za koji će u šest sezona skupiti preko 200 nastupa. Godine [[2023.]] prelazi u [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]], s kojim će osvojiti tri naslova prvaka, jedan superkup i jedan nacionalni kup. Nastupao je za [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbiju]] u omladinskim kategorijama, a seniorski debi imao je [[2016.]] godine. Nastupio je na tri [[Copa América|Cope Américe]] te na dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]]. {{Sastav Kolumbija 2018 SP}} {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Sánchez, Davinson}} ba74v34uuty93aq0e6327cklbdal2tw 42651816 42651815 2026-07-08T13:17:24Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]]; +[[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Davinson Sánchez | slika = FWC 2018 - Round of 16 - COL v ENG - D Sánchez.jpg | slika_širina = | punoime = Davinson Sánchez Mina | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|6|12|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Caloto]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.88 m | pozicija = stoper | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]] | nastupi(golovi)1 = 26 (0) | godine2 = 2016 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)2 = 32 (6) | godine3 = 2017 – 2023 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}} | nastupi(golovi)3 = 143 (3) | godine4 = 2023 – | klubovi4 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]] | nastupi(golovi)4 = 84 (6) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 84 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Davinson Sánchez Mina''' ([[Caloto]], [[12. lipnja]] [[1996.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji stopera. Trenutno igra za [[Turska|turski]] [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]]. Sánchez je karijeru počeo u [[Kolumbija|kolumbijskom]] [[Atlético Nacional]]u, gdje je debitirao [[2013.]] godine, nakon čega je osvojio četiri naslova prvaka, dva kupa, jednu superligu i [[Copa Libertadores]]. Tijekom [[2016.]] godine prelazi u [[AFC Ajax|Ajax]], s kojim je u debitantskoj sezoni igrao finale [[UEFA Europa liga|Europa lige]] i bio proglašen klupskim igračem sezone. Sljedeće godine prelazi u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], za koji će u šest sezona skupiti preko 200 nastupa. Godine [[2023.]] prelazi u [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatsaray]], s kojim će osvojiti tri naslova prvaka, jedan superkup i jedan nacionalni kup. Nastupao je za [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbiju]] u omladinskim kategorijama, a seniorski debi imao je [[2016.]] godine. Nastupio je na tri [[Copa América|Cope Américe]] te na dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]]. {{Sastav Kolumbija 2018 SP}} {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Sánchez, Davinson}} [[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]] [[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]] ojtul9g6bqkoap9m7xiujs4nubicfxs 14 4723648 42651818 2026-07-08T13:18:26Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Švicarskoj|Young Boys]] 42651818 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Švicarskoj|Young Boys]] c3mdd0nzo1o1tf5b9gpdvzkyvsty6h4 0 4723649 42651835 2026-07-08T13:33:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Pereira, Kolumbija]] na [[Pereira (Kolumbija)]] 42651835 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pereira (Kolumbija)]] q5qoajgyee81wsu9lenlg2qk5773ceo 0 4723650 42651843 2026-07-08T13:54:30Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cucho Hernández | slika = Cucho Hernandez (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Juan Camilo Hernández Suárez}} | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Pereira (Kolumbija)|Pereira]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti... 42651843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cucho Hernández | slika = Cucho Hernandez (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Juan Camilo Hernández Suárez}} | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Pereira (Kolumbija)|Pereira]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = napadač, krilo | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Deportivo Pereira]] | nastupi(golovi)1 = 55 (23) | godine2 = 2017 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Granada CF|Granada]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2017 | klubovi3 = → {{flagicon|KOL}} [[América de Cali]] | nastupi(golovi)3 = 17 (1) | godine4 = 2017 – 2022 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)4 = 25 (5) | godine5 = 2017 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[SD Huesca|Huesca]] | nastupi(golovi)5 = 69 (20) | godine6 = 2019 – 2020 | klubovi6 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)6 = 22 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)7 = 23 (2) | godine8 = 2022 – 2025 | klubovi8 = {{flagicon|SAD}} [[Columbus Crew]] | nastupi(golovi)8 = 70 (44) | godine9 = 2025 – | klubovi9 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)9 = 47 (16) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Juan Camilo Hernández Suárez''', poznatiji kao '''Cucho Hernández''' ([[Pereira (Kolumbija)|Pereira]], [[20. travnja]] [[1999.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač ili kao krilo. Nakon početaka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], Hernández je [[2017.]] godine prešao u [[Grnada CF|Granadu]] te je od tada predominantno igrao u Europi, iako je više igrao po posudbama nego u matičnim klubovima. Od [[2022.]] do [[2025.]] igrao je za [[Columbus Crew]] u [[MLS]]-u, nakon čega prelazi u [[Real Betis]], gdje igra i danas. Za [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|reprezentaciju Kolumbije]] debitirao je [[2018.]] godine, međutim prvo veliko natjecanje bilo mu je tek [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Hernández, Cucho}} lbekfyn2dl31sjw1fs4epw8gb5i2zrg 42651846 42651843 2026-07-08T13:58:56Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cucho Hernández | slika = Cucho Hernandez (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Juan Camilo Hernández Suárez}} | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Pereira (Kolumbija)|Pereira]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = napadač, krilo | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Deportivo Pereira]] | nastupi(golovi)1 = 55 (23) | godine2 = 2017 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Granada CF|Granada]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2017 | klubovi3 = → {{flagicon|KOL}} [[América de Cali]] | nastupi(golovi)3 = 17 (1) | godine4 = 2017 – 2022 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)4 = 25 (5) | godine5 = 2017 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[SD Huesca|Huesca]] | nastupi(golovi)5 = 69 (20) | godine6 = 2019 – 2020 | klubovi6 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)6 = 22 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)7 = 23 (2) | godine8 = 2022 – 2025 | klubovi8 = {{flagicon|SAD}} [[Columbus Crew]] | nastupi(golovi)8 = 70 (44) | godine9 = 2025 – | klubovi9 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)9 = 47 (16) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Juan Camilo Hernández Suárez''', poznatiji kao '''Cucho Hernández''' ([[Pereira (Kolumbija)|Pereira]], [[20. travnja]] [[1999.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač ili kao krilo. Nakon početaka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], Hernández je [[2017.]] godine prešao u [[Grnada CF|Granadu]] te je od tada predominantno igrao u Europi, iako je više igrao po posudbama nego u matičnim klubovima. Od [[2022.]] do [[2025.]] igrao je za [[Columbus Crew]] u [[MLS]]-u, nakon čega prelazi u [[Real Betis]], gdje igra i danas. Za [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|reprezentaciju Kolumbije]] debitirao je [[2018.]] godine, međutim prvo veliko natjecanje bilo mu je tek [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Hernández, Cucho}} [[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Watforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] [[Kategorija:Fusbaleri Getafea]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]] q47ymctz3pnkha31smymj9gobh8ogmv 42651865 42651846 2026-07-08T14:05:10Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fusbaleri Getafea|Fusbaleri Getafea]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Getafea|Fudbaleri Getafea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42651865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cucho Hernández | slika = Cucho Hernandez (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = {{nowrap|Juan Camilo Hernández Suárez}} | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Pereira (Kolumbija)|Pereira]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = napadač, krilo | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Deportivo Pereira]] | nastupi(golovi)1 = 55 (23) | godine2 = 2017 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Granada CF|Granada]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2017 | klubovi3 = → {{flagicon|KOL}} [[América de Cali]] | nastupi(golovi)3 = 17 (1) | godine4 = 2017 – 2022 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)4 = 25 (5) | godine5 = 2017 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[SD Huesca|Huesca]] | nastupi(golovi)5 = 69 (20) | godine6 = 2019 – 2020 | klubovi6 = → {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)6 = 22 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | nastupi(golovi)7 = 23 (2) | godine8 = 2022 – 2025 | klubovi8 = {{flagicon|SAD}} [[Columbus Crew]] | nastupi(golovi)8 = 70 (44) | godine9 = 2025 – | klubovi9 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]] | nastupi(golovi)9 = 47 (16) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.7.2026 }} '''Juan Camilo Hernández Suárez''', poznatiji kao '''Cucho Hernández''' ([[Pereira (Kolumbija)|Pereira]], [[20. travnja]] [[1999.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač ili kao krilo. Nakon početaka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], Hernández je [[2017.]] godine prešao u [[Grnada CF|Granadu]] te je od tada predominantno igrao u Europi, iako je više igrao po posudbama nego u matičnim klubovima. Od [[2022.]] do [[2025.]] igrao je za [[Columbus Crew]] u [[MLS]]-u, nakon čega prelazi u [[Real Betis]], gdje igra i danas. Za [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|reprezentaciju Kolumbije]] debitirao je [[2018.]] godine, međutim prvo veliko natjecanje bilo mu je tek [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Hernández, Cucho}} [[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Watforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Mallorce]] [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]] lkgugab26uyrmxlhgddyypqsfff30qb 14 4723651 42651847 2026-07-08T13:59:24Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Španiji|Mallorca]] 42651847 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Španiji|Mallorca]] os574q55bmh3tg1cvfummdltkgdgenm 14 4723652 42651848 2026-07-08T13:59:31Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Španiji|Getafe]] 42651848 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Španiji|Getafe]] 3rdk441mq35wjpdfccme1pgz6hjktq4 42651866 42651848 2026-07-08T14:05:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Fusbaleri Getafea]] na [[Kategorija:Fudbaleri Getafea]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42651848 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Fudbaleri po klubovima u Španiji|Getafe]] 3rdk441mq35wjpdfccme1pgz6hjktq4 14 4723653 42651873 2026-07-08T14:08:27Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|Association football players from Latvia}} [[Kategorija:Fudbal u Latviji|Fudbaleri]] [[Kategorija:Latvijski sportisti|Fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri po nacionalnosti]] 42651873 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Association football players from Latvia}} [[Kategorija:Fudbal u Latviji|Fudbaleri]] [[Kategorija:Latvijski sportisti|Fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri po nacionalnosti]] s9ovxxfuwbakyybiuj7dr0u2xof07o4 14 4723654 42651874 2026-07-08T14:09:23Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Catmore|Fudbal u Latviji}} {{Commonscat|Association football in Latvia}} [[Kategorija:Sport u Latviji]] [[Kategorija:Fudbal po državama|Latvija]] 42651874 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Fudbal u Latviji}} {{Commonscat|Association football in Latvia}} [[Kategorija:Sport u Latviji]] [[Kategorija:Fudbal po državama|Latvija]] d4w92ost2w9txpb0ph8r7mqrj7m3cjl 0 4723655 42651875 2026-07-08T14:10:50Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Liepāja]] 42651875 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Liepāja]] f5zm2ntyvk39105hmkpev4qs5q0si53 10 4723656 42651889 2026-07-08T14:13:54Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{National squad | name = Sastav Latvija 2004 EP | bg = #9D2235 | fg = white | bordercolor = gainsboro | country = Latvija | genitiv = Latvije | comp link = UEFA Euro 2004. | comp = UEFA Euru 2004. | p1 = [[Aleksandrs Koliņko|Koliņko]] | p2 = [[Igors Stepanovs|Stepanovs]] | p3 = [[Vitālijs Astafjevs|Astafjevs]] (c) | p4 = [[Mihails Zemļinskis|Zemļinskis]] | p5 = [[Juris Laizāns|Laizāns]] |... 42651889 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Latvija 2004 EP | bg = #9D2235 | fg = white | bordercolor = gainsboro | country = Latvija | genitiv = Latvije | comp link = UEFA Euro 2004. | comp = UEFA Euru 2004. | p1 = [[Aleksandrs Koliņko|Koliņko]] | p2 = [[Igors Stepanovs|Stepanovs]] | p3 = [[Vitālijs Astafjevs|Astafjevs]] (c) | p4 = [[Mihails Zemļinskis|Zemļinskis]] | p5 = [[Juris Laizāns|Laizāns]] | p6 = [[Oļegs Blagonadeždins|Blagonadeždins]] | p7 = [[Aleksandrs Isakovs|Isakovs]] | p8 = [[Imants Bleidelis|Bleidelis]] | p9 = [[Māris Verpakovskis|Verpakovskis]] | p10 = [[Andrejs Rubins|Rubins]] | p11 = [[Andrejs Prohorenkovs|Prohorenkovs]] | p12 = [[Andrejs Piedels|Piedels]] | p13 = [[Jurģis Pučinskis|Pučinsks]] | p14 = [[Valentīns Lobaņovs|Lobaņovs]] | p15 = [[Māris Smirnovs|Smirnovs]] | p16 = [[Dzintars Zirnis|Zirnis]] | p17 = [[Marians Pahars|Pahars]] | p18 = [[Igors Korabļovs|Korabļovs]] | p19 = [[Andrejs Štolcers|Štolcers]] | p20 = [[Andrejs Pavlovs|Pavlovs]] | p21 = [[Mihails Miholaps|Miholaps]] | p22 = [[Artūrs Zakreševskis|Zakreševskis]] | p23 = [[Vīts Rimkus|Rimkus]] | coach = [[Aleksandrs Starkovs|Starkovs]] }}<noinclude> {{template doc}} [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na UEFA Euru 2004.|Latvija]] [[Kategorija:Latvijski šabloni]] </noinclude> gaddj141mxh91qfx9npzuvtcidkxzem 0 4723658 42652151 2026-07-09T04:32:01Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Gotovani]] na [[Gôtovany]] 42652151 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Gôtovany]] mtxwux0nx3h57m29vaj5fqyu4w0gr50 1 4723659 42652153 2026-07-09T04:32:01Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Gotovani]] na [[Razgovor:Gôtovany]] 42652153 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Gôtovany]] jyc4udc5z64zgur8x9wush9a0s0wx4t 0 4723660 42652244 2026-07-09T11:40:14Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Klimatska promjena]] 42652244 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Klimatska promjena]] bpjcskmoipjmbgxjta34agz6x1c5uqj